Izvješće o provedenom savjetovanju - Javno savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | g&v line iadera | PRIJEDLOG ZAKONA O PRIJEVOZU U LINIJSKOM I POVREMENOM OBALNOM POMORSKOM PROMETU | Prateći komentare ovdje pisane, kao i one koji nisu htjeli tu sudjelovati, zaključio sam da su izgleda svi zainteresirani bolje upućeni i bolje znaju kako bi ovaj zakon trebao izgledati od onog koji je pisao ovaj prijedlog. Stoga ako ovaj prijedlog prođe ovakav, nadam se da će onaj tko ga bude potpisao biti svjestan posljedica koje bi mogao prouzroćiti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. |
| 2 | LUČKA UPRAVA SENJ | PRIJEDLOG ZAKONA O PRIJEVOZU U LINIJSKOM I POVREMENOM OBALNOM POMORSKOM PROMETU | Poštovani u obrascu sadržaja dokumenata za savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o plovidbi i lukama unutranjih voda stoji da će se ovaj prijedlog zakona uskladiti sa Zakonom o lučkim kapetanijama (N.N. 118/18) jer će se do sada razdvojene funkcije sigurnosti plovidbe na moru od funkcija sigurnosti plovidbe na unutranjim vodama uskladiti i objediniti kroz jednistven administrativni sustav, čime bi se osigurala efikasnija, ekonomičnija i kvalitetinija usluga građanima i gospodarskim subjektima, što i podržavamo međutim u prijelogu teksta Zakona o plovidbi i lukama unutranjih voda dolazi do, po nama, neusklađenosti u jednom dijelu sa Zakonom o lučkim kapetanijama. Naime u članku 13. stavak 5. Zakona o lučkim kapetanijama stoji da je Lučka kapetanija Senj nadležna za cjelokupno morsko područje na području Ličko-senjske županije kao i za područje unutarnjih voda Ličko-senjske županije. Dok u članku 172. točka 4. Nacrta prijedloga Zakona o plovidbi i lukama unutranjih voda u kojem se uređuje područje nadležnosti Lučkih uprava stoji da je Lučka uprava Sisak sa sjedištem u Sisku, Sisačko-moslavačka županija, između ostalog nadležna i za pristaništa na području Plitvičkih jezera iz Ličko-senjske županije. Mišljenja smo da bi područje nadležnosti za pristaništa na području Plitvičkih jezera iz Ličko-senjske županije trebalo izbrisati iz područja nadležnosti i to iz razloga što na području Ličko-senjske županije postoje lučke uprave koje upravljaju morskim lukama pa bi mogle upravljati i pristaništima na području Plitvičkih jezera u Ličko-senjskoj županiji. U tom slučaju bi se podudarale i nadležnosti gdje bi na području Ličko-senjske županije nadležna bila Lučka kapetanija Senj i lučke uprave kojima je sjedište u Ličko-senjskoj županiji. ravnatelj Lučke uprave Senj Predrag Dešić mag.ing.pp.to. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Komentar se odnosi na Nacrt prijedloga Zakona o plovidbi i lukama unutarnjih voda, a ne na ovaj Nacrt prijedloga Zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu |
| 3 | g&v line iadera | PRIJEDLOG ZAKONA O PRIJEVOZU U LINIJSKOM I POVREMENOM OBALNOM POMORSKOM PROMETU | Obzirom da sam bio u tijeku pisanja teksta kao zamjenik jednog člana radne skupine, te znam da su pojedini članovi radne skupine pisanim putem dali neke prijedloge i opaske, MORAM PRIMIJETITI da ta radna skupina je bila nepotrebna, jer se ama baš nikakva njihova sugestija nije uvažila. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. |
| 4 | Radoslav Lakoš | PRIJEDLOG ZAKONA O PRIJEVOZU U LINIJSKOM I POVREMENOM OBALNOM POMORSKOM PROMETU, I. USTAVNA OSNOVA DONOŠENJA ZAKONA | U članku 19., stavku 3., u prvoj rečenici iza riječi „sadrži“ dodati riječi „broj državne linije,“. Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi: „Stavak 4. Broj državne linije ima 4 (četiri) znamenke. Trajektne linije imaju broj linije koji započinje znamenkom 3 (tri), brzobrodske linije znamenkom 9 (devet) i brodske linije znamenkom 6 (šest). Brojeve državnih linija utvrđuje Vlada Republike Hrvatske odlukom iz stavka 2. ovoga članka.“ Dosadašnji stavci 4. i 5. postaju stavci 5. i 6. Obrazloženje: U Odluci o određivanju državnih linija u javnom prijevozu u linijskom obalnom pomorskom prometu iz 2008. godine, odnosno 2016. godine, brojevi linija (prvi stupac) za trajektne i brodske linije imaju 3 (tri) znamenke, npr. 332, odnosno 310, dok brojevi linija za brzobrodske linije imaju 4 (četiri) znamenke. Da bi se trajektne linije i brodske linije, osim po vrsti prijevoza (članak 12., stavak 1. ovoga Zakona) razlikovale i po broju linije, predlažem da se ispred postojećih brojeva trajektnih i brodskih linija dodaju znamenka 3 (za trajektne linije, npr. 3332), odnosno znamenka 6 (za brodske linije, npr. 6310). Na taj bi način i ove dvije vrste prijevoza imale brojeve linija od 4 (četiri) znamenke, kakve imaju brzobrodske linije (npr. 9141). | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Naime, radi se o materiji koja se uređuje podzakonskim aktom. U tom smislu dopunjen je članak 7. Nacrta prijedloga Zakona, koji određuje da će se odlukom ministra urediti numeracija linija prema vrstama prijevoza i značaju pravca. |
| 5 | Kapetan Luka Krilo | PRIJEDLOG ZAKONA O PRIJEVOZU U LINIJSKOM I POVREMENOM OBALNOM POMORSKOM PROMETU, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Donošenjem predloženog Zakona će, nasuprot opisanog u tekstu predlagatelja, doći do bitno otežavajućih okolnosti ito i u samom postuku javnog nadmetanja i u samom procesu obavljanja pomorskih linija. Zakon bi trebao jasno urediti postupke i odnose ali ne na naćin da zaintersiranim gospodarskim subjektima umanjuje interes za sudjelovanjem u pomorskom pothvatu ovakvog tipa. Predloženi zahtjevi za postupak nadmetanja su zasigurno vrste koja će umanjiti interes brodara. - Evo primjer: čl 19, uvjeti nadmetanja novogradnom: kako mislite da će se bilo koji brodar upustiti u izgradnju nekakvog broda čija gradnja traje cca 1,5 god a mora ga u slučaju odabira za najpovoljnijeg ponuditelja imati do dana potpisivanja ugovora s Naručiteljem a što je nemogući rok. Pojašnjenje: da bi se linijski prijevoz unaprijedio treba sigurno pružiti šansu i novom brodu a za čije uvođenje, nakon odabira kao najpovoljniji ponuditelj, se ne može ostvariti do dana potpisa ugovora već je potrebno definirati način/period u kojem je potrebno ispuniti navedene uvjete. Dakle u smislu samo ovog uvjeta niste ostavili mogućnost unaprijeđenja pomorskog linijskog prijevoza već ste ostavili stavku nedefiniranu, što za poslijedicu neće pružiti bolju i kvalitetniju i sigurniju uslugu. - Pogledajte čl 21predloženog zakona: Sposobnost obavljanja javne usluge: ovaj članak je pun nedorećenosti tj ni jedna od 5 stavki ne definira zahtjevano već se samo opisno nvode zahtjevi u svih 5 stavki. (od člana radne skupine ste primili pojašnjenja). Takođe JAKO otežavajuća stavka a i potpuno nedefinirana ovim zakonom je sposobnost operatora da na zahtjev narućitelja poveća kapacitete: Ma molim vas pojasnite da li mislite da postoji ikoji to operator u RH ili bilo kojoj državi EU a koji može ispuniti ovakav uvjet za koji se ne spominju zahtjevi u samom javnom natjecanju. Takođe kako ste opisali pokriće troškova za ispunjenje ovakvog zahtjeva. U čl 24 ste naveli na koji način će Naručitelj obaviti povećanje ali niste pojasnili kako bi se u samom natjećaju mogao uvrstiti takav trošak, primjerice ako postoji potreba za uvođenjem većeg broda. ovakav zahtjev može biti preskup da bi bilo koji operator jednostavno mogao udovoljiti a na drugu stranu u stavku 3 ovog članka ste naveli da zbog nemogućnosti ispunjenja operator gubi sposobnost obavljanja javne usluge. Dakle nešto što nije poznato operatoru prilikom natjecanja ne može biti uvjet gubitka sposobnosti ako za to nisu postojali izričito navedeni zahtjevi u samom natječaju. - U čl 40 Razvrstavanje linija bez obveze javne usluge ste stavili i dodatne tehničke uvjete što je potpuno nerealan zahtjev; naime zašto bi zakonodavac bolje poznavao prilike u pomorstvu i čime zakonodavac može bolje od nekog ozbiljnog brodara ( a koji između ostalog riskira i ostvarenje financijskog gubitka za svoju kompaniju) znati kakav brod tj kakav tip i brzina i pomorstvenost i... je potrebna i prikladna za obavljanje prijevoza na nekoj liniji. Ovim uvjetom se može u nekom slučaju, ili u mnogo slučajeva, dovesti u pitanje isplativost obavljanja neke linije za koju država ne daje nikakav novac nego država samo uprihođuje od poslovanja nekog ozbiljnog brodara. Ovo može biti jako ograničavajući faktor za bilo kojeg brodara. Minimalni tehnički uvjeti se mogu postaviti ali ne i zahtjevi za tip brzinu starost.... broda. Ovakav zahtjev zadire u slobodu gospodarske djelatnosti, što zasigurno nije u skladu s zahtjevima EU regulative. - za čl 43: Bitna stavka ovog dijela je: Kako, kojom odlukom i po kojim kriterijima će Agencija odlučiti koliko brodara, odnosno koliko brodova, odnosno koliko polazaka će odobriti. Naime davanjem koncesije za više operatora na određenoj liniji može ugroziti gospodarski interes pojedinog ili svih brodara kojima je odobrena dotična linija bez obveze javne usluge, čime će prestati interes jer će se prihod zasigurno razvodniti. Takođe postoji primjer gdje drugi brodar može zartažiti koncesiju na nekoj liniji koju već održava brodar kojemu je ta linija odobrena (koncesionirana) te se može desiti da prestane njegov interes ili da se čak desi da je investiranje postalo neisplativo te da uvođenje drugog brodara dovede do bankrota već postojećeg brodara, a koji je možda svojim sredstvima i ulaganjem razvio tu istu liniju. Dakle, ovdje je jako je bitno donjeti konkretna i poštena pravila za ovaj stavak. - čl 45 stavak 1: Vaš tekst: izvješća o obavljenoj reviziji, detaljno uređivanje metodologije računovodstvenog odvajanja i vođenja troškovnog računovodstva s alokacijama troškova i prihoda. Ovaj tekst čl 45 stavka 1 zadire u poslovnu tajnu pojedinog operatora. Jasno je da operator na liniji s obvezom javne usluge (pogotovo kad prima subvenciju) mora raditi i revizije i alokacije ali kod linije bez obveze javne usluge to je potpuno neprihvatljivo to je otežavajuća okolnost za operatora te takođe i otkrivanje poslovne tajne. - u čl 47 uvrstite: (3) Zahtjevom davatelju koncesije: a) Podnositelj zahtjeva za koncesiju za liniju bez obveze javne usluge može u svako doba trajanja ugovora o koncesiji zatražiti od davatelja koncesije izmjenu broda a sukladno stanju kolićine prometa putnika i vozila na odnosnoj liniji. b) Podnositelj zahtjeva za koncesiju za liniju bez obveze javne usluge može u svako doba trajanja ugovora o koncesiji zatražiti od davatelja koncesije izmjenu broda u slučaju kad iskaže želju za unaprijeđenjem odnosne linije uvođenjem novije većeg bržeg ili prikladnijeg broda, a koji zahtjev davatelj koncesije ne smije bezrazložno odbiti te se u tom slučaju koncesija može produžiti za dodatnih 5 godina. Ovakav tekst bi svakako predstavljao slobodu obavljanja gospodarske djelatnosti. - čl 48 stavak 3 i 4 promijenite sve postotke na 80% jer će time Narućitelj (država) pokazati da ima volju za pripremu zakonske podloge za gospodarsku djelatnost od koje se uplačuje u proračun. - čl 50 bilo bi dobro da omogućite da operator u zahtjevu za koncesiju može prijaviti i više brodova. Takođe da operator (pod određenim uvjetima) može zatražiti promjenu cjenika kojeg je predao Naručitelju (naime period od 5 godina je predug ako dolazi do promjene cijena trškova a bez mogućnosti korekcije cijena). - čl 70 RAZUMA DOBIT i IRR stopa: bilo bi dobro da razmislite o drgačijoj metodologiji (a koja je ipak po pravilima EU) jer postoječom metodologijom se operator s novim brodom ne može natjecati protiv starijeg broda, odnosno gubi interes za samo natjecanje. Naime s novim brodom operator mora otvarivati gubitak kroz cijeli period obavljanja linije s obvezom javne usluge kako bi tek po isteku ugovora eventalnom pozitivnom prodajom broda mogao ostvariti nekakvu dobit. Ovakva metodologija potiće operatore da se natjeću s starim brodovima a ne da unaprijeđuju uslugu novim brodovima (za iste novce koje je Narućitelj spreman platiti). - čl 84 i čl 86: primjenom zahtjeva za računovodstvena i revizorska izvješća, politike i modele rada, samo udaljavate operatore od želje za obavljanjem linija bez obveze javne usluge. Umjesto da potićete takovu poduzetničku djelatnost vi ju otežavate. Ovaj zahtjev je bitno birokratsko opterećenje te spada u zahtjev za otkrivanje poslovnee politike poduzetnika. Bilo bi svakako dobro da pri izradi novog zakona pogled skrenete i iz smjera operatora ili poduzetnika, a ne administracije koja služi sam sebi. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Komentar se odnosi na odredbe jedne od ranih radnih verzija Radne skupine za izradu Nacrta prijedloga Zakona, koje su u međuvremenu većinom izmijenjene, dopunjene ili brisane. Npr. u slučaju novogradnje, člankom 25. Nacrta prijedloga Zakona omogućeno je sklapanja ugovora o javnoj usluzi uz obvezu operatora da u roku do dvije godine na liniju uvede novogradnju, a do tada da liniju održava zamjenskim brodom. Ista odredba odgovorajuće se primjenjuje i na linije bez obveze javne usluge. Također, niti u jednoj odredbi ovoga Nacrta prijedloga Zakona koji je objavljen na e-savjetovanju ne određuje se povećanje prijevoznih kapaciteta po nalogu javnog naručitelja, nego isključivo na njegov prijedlog. U odnosu na primjedbu uvođenja koncesijskog sustava na linije bez obveze javne usluge, predlagatelj ističe da je člankom 8. stavkom 1. točkom 7. Zakona o konesijama određeno da se koncesije daju u različitim područjima i za različite djelatnosti, a osobito za obavljanje djelatnosti linijskog i obalnog pomorskog i riječnog prijevoza, te je predmetna primjedba u protivnosti sa navedenom zakonskom odredbom zbog čega se ne može prihvatiti. Nadalje, niti jedna odredba Nacrta prijedloga Zakona objavljenog na e-savjetovanje ne određuje obvezu revizije financijskih izvještaja, pa nije jasno na što se odnosi primjedba dana u komentaru. U odnosu na prijedlog da operator linije u svako doba može od davatelja koncesije tražiti promjenu broda, isto je omogućeno odredbama o promijeni broda na linijama s obvezom javne usluge, a koje se odgovarajuće primjenjuju i na linije bez obveze javne usluge. |
| 6 | Tomislav Špoljarić | Značenje pojedinih pojmova, Članak 5. | Smatram da davatelj koncesije te javni naručitelj za županijske i međužupanijske profitabilne linije s obvezom javne usluge ne mogu biti predstavnička tijela jedinica lokalne ili područne samouprave. Naime, ta tijela nemaju subjektnost. Subjekt je općina, grad ili županija, dok općinsko/gradsko vijeće ili županijska skupština to nisu. Osim semantike, problem bi nastao i kod sklapanja ugovora, pošto bi ga onda (u smislu točke 2. ovog članka) s brodarom sklapao netko tko nije subjekt. Na to se nadovezuje i daljnje pitanje – tko onda odgovara za ispunjavanje obveza koja se tim ugovorom preuzimaju, eventualnu štetu i sl., pošto predstavničko tijelo nema imovine. Iduće pitanje je tko bi bio procesno legitimiran u eventualnim sudskim postupcima koji proizađu iz tih ugovora. Zakon o parničnom postupku, istina, otvara mogućnost davanja stranačke sposobnosti entitetima koji nemamuju pravne sposobnosti (čl. 77. st. 2. i 3. ZPP-a). U ovom nacrtu zkona, međutim, nema odredbi koje predstavničkom tijelu dodjeljuju stranačku sposobnost (u smislu čl. 77. st. 2. ZPP-a), pa bi se za njezino priznavanje morali osloniti na sudsku odluku u svakom pojedinom predemtu (u smislu čl. 77. st. 3. ZPP-a), a što bi svakako dovelo do povećanja pravne nesigurnosti. Pitanje nadležnosti predstavničkog tijela je druga stvar i ona tu nije (toliko) problematična, ali ako je predstaničko tijelo nadležno za odabir brodara, to ne mora značiti da je odmah zbo g toga subjekt (analogija s ugovorima o kupoprodaji nekretnina, o kojima odluku donosi predstavničko tijelo, a koje tom odlukom daje ovlast i nalaže zz-u te jedinice (načelnik, gradonačelnik, župan) da u ime i za račun te jedinice (ne predstavničkog tijela) sklopi s drugom stranom takav i takav ugovor. Nadalje, predloženi tekst Zakona bi u odredbama čl. 4. tč. 7. i 8. bio u koliziji s odredbom čl. 7. st. 1. tč. 3. i st. 3. Zakona o koncesijama, koje postupak davanja koncesije stavlja u nadležnost upravnom tijelu konkretne samoupravne jedinice, a svakako u nadležnost izvršnog tijela. Što se tiče tč. 12. i 13., problem ovakve formulacije je u tome što je u koliziji s čl. 6. Zakona o javnoj nabavi, koji propisuje da „tijela javnog prava“ mogu biti javni naručitelj, ali samo ako (među ostalim) imaju pravnu osobnost. Ako bi se zadržao predloženi zakonski tekst, ovaj Zakon bi se pojavljivao kao lex specialis u odnosu na Zakon o javnoj nabavi i Zakona o koncesijama te bi predstavničkom tijelu dalo pravo provođenja javne nabave i davanja koncesije u ovim slučajevima. To bi međutim povuklo za sobom i potrebu preciznijeg normiranja. Naime, moralo bi se propisati tko sklapa ugovor u ime predstavničkog tijela, odnosno tko ga po zakonu zastupa prema trećim osobama te kao i u slučaju iz prethodnih navoda – tko odgovara za slučaj štete ili drugih obveza tog tijela (primjerice žalbeni troškovi u postupku javne nabave, prekršajne kazne (pa i u odnosu na kazne za odgovornu osobu javnog naručitelja/davatelja koncesije) i dr.). Ovaj zakon bi bio u koliziji i s odredbom čl. 42. st. 1. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, koje propisuju da samoupravnu jedinicu zastupa čelnik. Premda bi se ta kolizija, kao i u slučaju kolizije sa Zakonom o javnoj nabavi i Zakona o koncesijama, mogla otkloniti primjenom načela lex specialis derogat legi generali, ostaje pitanje odgovornosti čelnika za rad tijela te samoupravne jedinice, pogotovo prekršajne. Naime, prekršajno odgovara i odgovorna osoba tijela u samoupravnoj jedinici. Pošto čl. 39. st. 1. Zakona o lokalnoj samoupravi propisuje da je izvršno tijelo samoupravne jedinice – čelnik, to nužno povlači njegovu prekršajnu odgovornost. Takva odredba je logična, pošto njegova upravna tijela odgovaraju njemu i on ima neposrednu kontrolu nad njihovim radom. Predoženim zakonodavnim rješenjem bi se, međutim, taj odnos doveo u pitanje, jer bi čelnik odgovarao za postupanje tijela na koje ne može utjecati. To posebice stoga što temeljem čl. 30. st. 2. istog zakona članovi predstavničkog tijela ne mogu odgovarati za svoje glasovanje na sjednici tog tijela, pa tako ni za glasovanje o davanju koncesije iz čl. 49. st. 1. Zakona o koncesijama ili odabiru iz čl. 302. Zakona o javnoj nabavi. Nastavno na prethodno navedeno, postavlja se i pitanje kako funkcionalno provesti ove odredbe u predstavničkim tijelima samoupravnih jedinica. Argument je svakako da je to na tim jedinicama, odnosno njihovim statutima i poslovnicima predstavničkih tijela. Taj argument je, međutim „alibi“ argument i smatram da bi ga trebalo izbjegavati. Ako primjerice razmotrimo slično zakonodavno rješenje iz čl. 15. st. 2. Zakona o sprječavanju sukoba interesa, koji propisuje da članove upravljačkih tijela i nadzornih odbora društava čiji je osnivač samoupravna jedinica tom društvu predlaže predstavničko tijelo jedinice, vidjet ćemo da je isto donijelo puno problema, a (gotovo) nikakvo povećanje transparentnosti. Naime, u većini samoupravnih jedinica je ta odredba tumačena tako da čelnikovo upravno tijelo raspisuje natječaj i vrši selekciju, pa da čelnik prestavničkom tijelu predlaže samo jednog kandidata, kojeg je zapravo on sam (odnosno njegovo tijelo) odabrao. Predstavničko tijelo onda donosi samo formalnu odluku kojom ga potvrđuje osobu koju je već netko drugi izabrao. Dakle – nema transparenstnosti, a odluka se donosi samo formalno, kako bi se ispoštivala zakonom propisana obveza. Ako se i u ovom slučaju ti postupci budu odvijali na način da čelnik imenuje povjerenstvo (što je logično, jer je upitno koliko među članovima predstavničkog tijela ima, primjerice, specijalista za javnu nabavu), pa da to povjerenstvo sastavlja dokumentaciju o nabavi i provoditi ostale radnje u tom postupku i da se predstavničkom tijelu da samo formalno donošenje odluke o odabiru – onda su svi problemi koje će ovakvo zakonsko uređenje nesporno proizvesti zaista ne isplate. Jednako se odnosi i na pitanje davanja koncesija. Pretpostavljam da je motiv za ovakvo zakonodavno rješenje ranije navedena odredba čl. 15. st. 2. Zakona o sprječavanju sukoba interesa, koja na isti način propisuje predlaganje članova upravljačkih tijela i nadzornih odbora društava čiji su osnivači samoupravne jedinice. Ta odredba se, međutim, u praski pokazala potpuno promašenom i podložnom različitim „kreativnim“ tumačenjima. U oba zakona – ovom i Zakonu o sprječavanju sukoba ineresa se radi o nesmotrenom mijšanju nadležnosti predstavničkih i izvršnih tijela samoupravnih jedinica, koje se u praksi pokazuje izrazito problematičnim, a realno ne doprinosi povećanju transparentnosti. Umjesto navedenog, predlažem da se jednostavno umjesto „predstavničko tijelo“ koristi „jedinica loklalne samouprave“, odnosno „jedinica područne (regionalne) samouprave“, pošto je to jedino logično i pošto je to jedino rješenje koje neće izazvati pravni košmar u primjeni, a bez ikakvog mjerljivog učinka. Transparentnost je ionako osigurana kroz propise o javnoj nabavi i koncesijama više nego što će ovim zakonom ikada biti. Eventualno bi se radi povećanja transparentnosti mogla staviti odredba da predstavničko tijelo mora potvrditi odluku o odabiru i odluku o davanju koncesije, prije sklapanja ugovora, ali nipošto ne da je to tijelo javni naručitelj, odnosno davatelj koncesije. Rijeka, 18. listopada 2021. Tomislav Špoljarić | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 7 | Marin | POGLAVLJE III., POVLAŠTENI PRIJEVOZ | Poštovani, Sadašnja cijena karte ne potiče dnevne migracije (čak ni s povlaštenim prijevozom i popustom od 50%), a otočna iskaznica glavni je razlog tzv. fiktivnog stanovništva na otocima. Bez promjene državne strategije prema stimulaciji kretanja otočana (i ostalih osoba vezanih uz otoke) spomenuti problem ostati će jedan od temeljnih ograničenja sadašnjih i budućih generacija otočana. Rješenje bi moglo biti uvođenje godišnje vinjete po uzoru na cestarinu u pojedinim europskim državama. Vinjete bi trebale imati više kategorija prijevoza (pješaci, bicikle, motocikli, osobna vozila, prikolice, teretna vozila, autobusi itd.), uz rok trajanja (3 dana, 10 dana, 30 dana, 3 mjeseca, 6 mjeseci, 12 mjeseci), što bi zasigurno stimuliralo kretanje u oba smjera. Razlika u cijeni vinjete trebala bi biti sve manja u odnosu na trajanje, čime bi se isplatila cjelogodišnja vinjeta koju bi otočani zacijelo preferirali. Vinjeta bi trebala biti ista za sve stanovnike (na kopnu i otocima), besplatna za učenike i studente, umirovljenike i osobe sa zdravstvenim problemima. Državni proračun Republike Hrvatske osigurao je u 2021. godini 327 milijuna kuna za subvenciju 54 državne linije. Dio sredstava u godinama što slijede mogao bi se usmjeriti u pilot projekt spomenutih vinjeta gdje bi se izabrao jedan (manji) otok po izboru te bi nakon godinu dana imali dovoljno podataka za analizu. Marin (Jelsa). | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Povlašteni i besplatni prijevoz za pojedine kategorije putnika nema isključivo za cilj povećanje dnevne migracije, nego se time potiče demografski i održivi gospodarski razvoj otoka te unaprjeđuju uvjeti života i rada ljudi na otocima. |
| 8 | OTOČNI SABOR -udruga za razvitak hrvatskih otoka | POGLAVLJE III., POVLAŠTENI PRIJEVOZ | Da li u čl: 31 stavak 2 dolazi do kršenja ljudskih prava građana Republike Hrvatske. Smatramo da su ovim člankom građani RH koji imaju prijavljeno prebivalište na području Republike Hrvatske, a njihovi roditelji imaju prebivalište na otoku zakinuti za prava koje ostvaruju građani EU (kako je navedeno u članku), posebno mislimo na otoke koji su temeljem Zakona o otocima proglašeni otocima sa specifičnim područjem i pripadaju kopnenoj JLS. U samom navedenom prijedlogu Zakona nije navedeno kako će se dokazati boravak na otoku 183 dana. | Prihvaćen | Prihvaća se. Predlagatelj je izmijenio bivši čl. 31. st. 2. toč. 1. koji je u međuvremenu postao čl. 32. st. 2. toč. 1. Nacrta prijedloga Zakona tako da pravo na povlašteni prijevoz s popustom imaju: “1. hrvatski državljani koji imaju prebivalište na otoku ili na poluotoku Pelješcu (u daljnjem tekstu: otok) i državljani država članica Europskog gospodarskog prostora koji imaju prijavljen stalni boravak u Republici Hrvatskoj na otoku, a pravo na povlašteni prijevoz ostvaruju na svim linijama s obvezom javne usluge”. U tom smislu, stalni boravak državljana Europskog gospodarskog prostora na otoku, dokazivat će se iskaznicom o stalnom boravku, koju izdaje MUP sukladno posebnim propisima. |
| 9 | Grad Korčula | POGLAVLJE III., POVLAŠTENI PRIJEVOZ | Vatrogasna vozila koja se nalaze na otoku trebaju otići na tehničke preglede, ateste, servise, registracije i sl. na kopno (a radi zakonskih ograničenja li posebnih propisa rečeno im se ne može obaviti na otoku niti vozila mogu dobiti otočku registraciju : npr. darovana vozila od Vlade RH kojima se ne može promijeniti registracija) što stvara dodatne troškove koji financijski opterećuju vatrogasna društva koja bi ta sredstva mogla utrošiti npr. za nabavu opreme za vatrogasce . Tražim da se vatrogasnim društvima na otocima omogući besplatan prijevoz sa otoka na kopno i obrnuto te se na taj način izjednače sa svojim kolegama na kopnu koji imaju besplatne cestarine, mostarine ili tunelarine tunele. Činjenica je da su otočna društva na otoku dovedena u nepovoljniju kategoriju od svojih kolega na kopnu i to samo jer su stanovnici otoka. Također, vatrogasci kada dođu do kopna i van Hrvatske u okviru EU imaju besplatnu cestarinu, mostarinu i sl. Nadam se da će nadležni imati sluha za vatrogasce koji često riskiraju vlastite živote da bi obranili imovinu i ljudske živote. Pokriće takvih troškova puno bi značilo otočkim vatrogascima. | Prihvaćen | Prihvaća se. U čl. 32. st. 2. toč. 5. Nacrta prijedloga Zakona izvršene su odgovarajuće izmjene kojima se djelatnici dobrovoljnih vatrogasnih postrojbi čije je mjesto rada na otoku i njihova službena vozila koja se koriste na otoku izjednačuju s djelatnicima profesionalnih vatrogasnih postrojbi i njihovim vozilima te im se omogućuje povlašteni prijevoz na trajektnim linijama s obvezom javne usluge. |
| 10 | IVANA MARKOVIĆ | POGLAVLJE III., POVLAŠTENI PRIJEVOZ | Vatrogasna vozila koja se nalaze na otoku trebaju otići na tehničke preglede, ateste, servise, registracije i sl. na kopno (a radi zakonskih ograničenja li posebnih propisa rečeno im se ne može obaviti na otoku niti vozila mogu dobiti otočku registraciju : npr. darovana vozila od Vlade RH kojima se ne može promijeniti registracija) što stvara dodatne troškove koji financijski opterećuju vatrogasna društva koja bi ta sredstva mogla utrošiti npr. za nabavu opreme za vatrogasce . Tražim da se vatrogasnim društvima na otocima omogući besplatan prijevoz sa otoka na kopno i obrnuto te se na taj način izjednače sa svojim kolegama na kopnu koji imaju besplatne cestarine, mostarine ili tunelarine tunele. Činjenica je da su otočna društva na otoku dovedena u nepovoljniju kategoriju od svojih kolega na kopnu i to samo jer su stanovnici otoka. Također, vatrogasci kada dođu do kopna i van Hrvatske u okviru EU imaju besplatnu cestarinu, mostarinu i sl. Nadam se da će nadležni imati sluha za vatrogasce koji često riskiraju vlastite živote da bi obranili imovinu i ljudske živote. Pokriće takvih troškova puno bi značilo otočkim vatrogascima. | Prihvaćen | Prihvaća se. U čl. 32. st. 2. toč. 5. Nacrta prijedloga Zakona izvršene su odgovarajuće izmjene kojima se djelatnici dobrovoljnih vatrogasnih postrojbi čije je mjesto rada na otoku i njihova službena vozila koja se koriste na otoku izjednačuju s djelatnicima profesionalnih vatrogasnih postrojbi i njihovim vozilima te im se omogućuje povlašteni prijevoz na trajektnim linijama s obvezom javne usluge. |
| 11 | OTOČNI SABOR -udruga za razvitak hrvatskih otoka | POVLAŠTENI PRIJEVOZ, Ostvarivanje prava na povlašteni i besplatni prijevoz | U čl:31 stav 2 točki 4 ne smije dolaziti do diskriminacije gospodarskih subjekata koji nisu registrirani kao pravni subjekti na otoku, ali imaju predstavništvo, poslovnicu, radnu jedinicu - dućan na otoku. Također otočnim gospodarskim subjektima radi svog poslovanja treba dozvoliti odlazak na drugi otok. Ovim promjenama gospodarske subjekte bi potakli na smanjenje cijena u malo prodaji i usluga zbog smanjenja transportnih troškova. Ne smije dolaziti ni do diskriminacije gospodarskih subjekata koji su registrirani kao pravni subjekti na jednom otoku, ali imaju predstavništvo, poslovnicu, radnu jedinicu - dućan na drugom otoku. Zašto se ne bi dozvolilo pored gospodarskih subjekata i fizičkim osobama da sa svojim vozilima koriste prava na svim trajektnim linijama s obvezom javne usluge. | Prihvaćen | Prihvaća se. Komentar se prihvaća uz uvjet da je podružnica domaće pravne osobe i pravne osobe Europskog gospodarskog prostora upisana u sudski registar, da ima sjedište na otoku i da aktivno posluje. U tom smislu izvršena je odgovarajuća izmjena u čl. 31. st. 2. toč. 4. koji je sada postao čl. 32. st. 2. toč. 4. Nacrta prijedloga Zakona. Poslovne i radne jedinice pravne osobe koje se ne upisuju u sudski registar, nego se uspostavljaju odlukom direktora, uprave i slično, ne mogu ostvariti pravo na povlašteni prijevoz, ali to pravo mogu ostvariti podružnice koja domaća pravna osoba I pravna osoba Europskog gospodarskog prostora osnuje sa sjedištem na otoku, a podružnicu upiše u sudski registar sukladno posebnim propisima. Domaće pravne osobe sa sjedištem na otoku mogu osnivati svoje podružnice na drugim otocima, ali te podružnice moraju biti upisane u sudski registar, moraju imati sjedište podružnice na tom drugom otoku i moraju aktivno poslovati kako bi i vozila takvih podružnica ostvarila pravo na povlašteni prijevoz. Fizičke osobe iz čl. 32. st. 2. toč. 1. ostvaruju pravo na povlašteni prijevoz na svim linijama s obvezom javne usluge, u što su uključene trajektne, brodske i brzobrodske linije s obvezom javne usluge, a sukladno čl. 32. st. 2. toč. 3. vozila tih fizičkih osoba ostvaruju pravo na povlašteni prijevoz na svim trajektnim linijama s obvezom javne usluge. |
| 12 | OTOČNI SABOR -udruga za razvitak hrvatskih otoka | POVLAŠTENI PRIJEVOZ, Ostvarivanje prava na povlašteni i besplatni prijevoz | U čl:31 stav 6, da se briše riječ "do" iza riječi "iznositi" prije "50%". Predlažemo da čl: 31 stav 6 glasi: (6) Visina popusta za osobe iz stavka 2. ovoga članka, koje ostvaruju pravo na povlašteni prijevoz s popustom, može iznositi 50% redovne izvansezonske cijene putne karte i određuje se odlukom javnog naručitelja, odnosno davatelja koncesije prema značaju pravca linije sukladno propisu iz članka 32. ovoga Zakona. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 13 | Autotrans d.d. | POVLAŠTENI PRIJEVOZ, Ostvarivanje prava na povlašteni i besplatni prijevoz | Tražimo izmjenu u članka 31. stavak 2. točka 4. u kojoj je definirano pravo na povlašteni prijevoz za vozila pravnih osoba. Potrebno je dodati i da vozila pravne osobe u IZDVOJENIM ORGANIZACIJSKIM JEDINICAMA imaju pravo na povlašteni prijevoz. Obrazloženje: Autotrans d.d., kao vodeći otočni cestovni prijevoznik, ujedno i otočna pravna osoba, koji putem svojih izdvojenih organizacijskih jedinica obavlja djelatnost javnog linijskog cestovnog prijevoza unutar otočnog prijevoza na otocima Cresu, Lošinju, Krku, Rabu, Pagu, Braču, Korčuli, Lastovu, Mljetu i poluotoku Pelješcu, te zapošljava otočnu radnu snagu i svoj servis vozila nudi otočanima, te otoke spaja s kopnom i međusobno. Iz navedenog je vidljivo da ista pravna osoba usluge prijevoza pruža za stanovništvo otoka mjesta sjedišta kao i za stanovnike drugih otoka i poluotoka Pelješca na kojima ista pravna osoba vrši usluge putem organizacijskih jedinica pa bi prema tome na svim otocima trebala imati ista prava povlaštenog prijevoza | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Komentar se prihvaća samo u odnosu na podružnicu, uz uvjet da je podružnica domaće pravne osobe i pravne osobe Europskog gospodarskog prostora upisana u sudski registar, da ima sjedište na otoku i da aktivno posluje. U tom smislu izvršena je odgovarajuća izmjena u čl. 32. st. 2. toč. 4. Nacrta prijedloga Zakona. Poslovne i radne jedinice pravne osobe koje se ne upisuju u sudski registar, nego se uspostavljaju odlukom direktora, uprave i slično, ne mogu ostvariti pravo na povlašteni prijevoz, ali to pravo mogu ostvariti podružnice koja domaća pravna osoba I pravna osoba Europskog gospodarskog prostora osnuje sa sjedištem na otoku, a podružnicu upiše u sudski registar sukladno posebnim propisima. Domaće pravne osobe sa sjedištem na otoku mogu osnivati svoje podružnice na drugim otocima, ali te podružnice moraju biti upisane u sudski registar, moraju imati sjedište podružnice na tom drugom otoku i moraju aktivno poslovati kako bi i vozila takvih podružnica ostvarila pravo na povlašteni prijevoz. |
| 14 | Vanja Vlahov | POVLAŠTENI PRIJEVOZ, Ostvarivanje prava na povlašteni i besplatni prijevoz | Da ne bude nikakvih nejasnoća trebalo bi promijeniti termin PREDSTAVNIŠTVO u PODRUŽNICA ili dodati i termin PODRUŽNICA , jer se predstavništvo ne registrira u sudskom registru , već koristi pravni oblik PODRUŽNICA. | Prihvaćen | Prihvaća se. Komentar se prihvaća uz uvjet da je podružnica domaće pravne osobe i pravne osobe Europskog gospodarskog prostora upisana u sudski registar, da ima sjedište na otoku i da aktivno posluje. U tom smislu izvršena je odgovarajuća izmjena u čl. 32. st. 2. toč. 4. Nacrta prijedloga Zakona. |
| 15 | Vanja Vlahov | POVLAŠTENI PRIJEVOZ, Ostvarivanje prava na povlašteni i besplatni prijevoz | Članak 31. (2) 4. Točka : Jako je važno da ne bude nikakvih prepreka ili nejasnoća kako bi vozila pravnih subjekata koji OBAVLJAJU DJELATNOST NA POJEDINOM OTOKU ne budu diskriminirana bez obzira na sjedište firme i registraciju u Sudskom registru RH. To znači da pravni subjekti ostvaruju pravo i za slučaj kad je na otoku registrirana djelatnost PODRUŽNICE, iako je sjedište negdje drugdje. Posebno je važno za male otoke koji nisu općine , te administrativno spadaju po grad na kopnu ili neki drugi veći otok pa promjena sjedišta pravnog subjekta na takav otok nije moguća ili praktična. | Prihvaćen | Prihvaća se. Komentar se prihvaća uz uvjet da je podružnica domaće pravne osobe i pravne osobe Europskog gospodarskog prostora upisana u sudski registar, da ima sjedište na otoku i da aktivno posluje. U tom smislu izvršena je odgovarajuća izmjena u čl. 32. st. 2. toč. 4. Nacrta prijedloga Zakona. |
| 16 | Adriatic Fast Ferries d.o.o. | POGLAVLJE IV., JAVNI LINIJSKI PRIJEVOZ BEZ OBVEZE JAVNE USLUGE | Izmjenom zakona uvodi se javno nadmetanje za javni linijski prijevoz bez obveze javne usluge čime se znatno otežava postupak za zainteresirane gospodarske subjekte. Temeljem iskustva dugotrajnosti procesa javnog nadmetanja od strane Agencije te mogućnosti izjavljivanja žalbi na javno nadmetanje, ne garantira se početak održavanje linije u sezonskom periodu koji je ključan za obavljanje ovakvog tipa linije. Također nije jasno određeno na koji način davatelj koncesije određuje linije te na koji način određuje kriterije odabira operatera. S obzirom da je prema članku 42. linija bez obveze javne usluge linija koju operater održava zbog svog interesa i na vlastiti poduzetnički rizik te sam predlaže cjenik i plovidbeni red (može se zaključiti temeljem čl. 52. i 53.), nejasno je na koji način će davatelj koncesije omogućiti podnošenje usporedivih ponuda te na koji način će osigurati načelo jednakog tretmana nužnih za javno nadmetanje. (Zakon o koncesijama – članak 22 točka 6: Dokumentacija za nadmetanje izrađuje se na način koji omogućava usporedivost ponuda za davanje predmetne koncesije.) Člankom 46 kojim se koncesija može dati na rok od 10 godina umanjuje tržišno natjecanje i nemogućnost brodara da konkurira na istoj profitabilnoj liniji. Adriatic Fast Ferries d.o.o. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. U odnosu na primjedbu uvođenja koncesijskog sustava na linije bez obveze javne usluge, predlagatelj ističe da je člankom 8. stavkom 1. točkom 7. Zakona o konesijama određeno da se koncesije daju u različitim područjima i za različite djelatnosti, a osobito za obavljanje djelatnosti linijskog i obalnog pomorskog i riječnog prijevoza, te je predmetna primjedba u protivnosti sa navedenom zakonskom odredbom zbog čega se ne može prihvatiti. U odnosu na rok na koji se koncesija daje na linijama bez obveze javne usluge, koncesija se može dati na rok do 10 godina, a prilikom određivanja roka davatelj koncesije je dužan voditi računa taj rok ne ograničava tržišno natjecanje više nego što je to nužno kako bi se osigurala amortizacija stvarne vrijednosti ulaganja koncesionara i razuman povrat uloženog kapitala, uz istodobno uzimanje u obzir svih troškova i rizika koje koncesionar preuzima za vrijeme trajanja koncesije |
| 17 | OTOČNI SABOR -udruga za razvitak hrvatskih otoka | RED PLOVIDBE, Odobrenje reda plovidbe | U čl:52 stav 4 potrebno je izbrisati broj "15" i zamijeniti brojem "30". Prijedlog novog stava 4 članka 52: (4) Ukoliko tijela iz stavka 2. ovoga članka ne dostave Agenciji svoje očitovanje na predloženi red plovidbe u roku od 30 dana, računajući od dana primitka poziva na očitovanje, smatra se da su dali pozitivno očitovanje na predloženi red plovidbe. Promjenu vremenskog roka tražimo radi predloženog kratkog roka za suglasnost plovidbenog reda u JLS koje u svom sastavu imaju otoke proglašenim otocima specifičnog područja po Zakonu o otocima. Također mislimo da je kratki rok za usuglašavanje plovidbenog reda na otocima sa više JLS. Ipak se plovidbeni red donosi za potrebe otočana i potreban je jedan period da se on usuglasi. Postoji bojazan da nakon prođenog roka Agencija donese plovidbeni red, a sve moguće promjene padnu na trošak regionalne i lokalne samouprave temeljem istog ovog Zakona. Stoga smatramo da je zbog bolje i kvalitetnije komunikacije izvršne vlasti koja potvrđuje predloženi plovidbeni red, rok definitivno kratak i tražimo da se poveća na min 30 dana. | Prihvaćen | Prihvaća se. U čl. 52. st. 4., koji je sada postao čl. 53. st. 5. izvršena je odgovarajuća izmjena tako da sada rok iznosi 30 dana. |
| 18 | OTOČNI SABOR -udruga za razvitak hrvatskih otoka | POVREMENI PRIJEVOZ PUTNIKA, Članak 55. | Iščitavajući ovaj prijedlog Zakona, može se doći do zaključka da se javni linijski prijevoz bez obveze javne usluge, donošenjem ovog Zakona navedene linije raspisuju temeljem Zakona o koncesijama. Mislimo da na novi način raspisivanja koncesija u odnosu na sadašnji način, tj. temeljem Zakona koji je na snazi može doći do poremećaja u ljetnom periodu, kad se i zainteresiranim brodarima te linije i isplate (mogućnost vračanja uloženih sredstava u nabavljeni brod za tu svrhu). Temeljem Zakona o koncesijama dobivenu koncesiju može se dogoditi da ju ne održava zbog žalbenog roka. Koncesionar (brodar) koji je po natječaju dobio liniju ne smije ju održavati do okončanja žalbenog postupka, dok je po sadašnjem Zakonu mogao održavati liniju do okončanja žalbenog postupka i ako je izgubio, napušta je i preuzima je drugi brodar. Pitamo se zašto kod donošenja ovakvih Zakona ne uključuju se i brodari koji najbolje znaju što i kako bi trebalo. Uglavnom po ovom Zakonu kad stupi na snagu otočani i svi korisnici ovih linija mogu izvisiti i može se dogoditi da do okončanja žalbenog roka prođe turistička sezona od koje žive ne samo otočani neko i drugi pravni gospodarski subjekti u turizmu i oko njega. Kako možemo na ovakav način očekivati pomlađivanje pomorske flote za bolji standard u pomorskom prometu. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Jedan od razloga donošenja novog Zakona je usklađenje s odredbama krovnog Zakona o koncesijama u kojem je u čl. 8. stavku 1. točki 7. Zakona o konesijama određeno da se koncesije daju u različitim područjima i za različite djelatnosti, a osobito za obavljanje djelatnosti linijskog i obalnog pomorskog i riječnog prijevoza, te je predmetna primjedba u protivnosti sa navedenom odredbom Zakona o koncesijama zbog čega se ne može prihvatiti. Prema Nacrtu prijedloga Zakona, koncesija na linije bez obveze javne usluge daje se na rok do 10 godine, pri čemu Agencija kao davatelj koncesije određuje rok na koji se koncesija daje na način da taj rok ne ograničava tržišno natjecanje više nego što je to nužno kako bi se osigurala amortizacija stvarne vrijednosti ulaganja koncesionara i razuman povrat uloženog kapitala, uz istodobno uzimanje u obzir svih troškova i rizika koje koncesionar preuzima za vrijeme trajanja koncesije. Obzirom da se koncesija na liniju bez obveze javne usluge daje na rok do 10 godina, da je zakonskim odredbama omogućeno da u slučaju novogradnje, brodar mora u roku do dvije godine od sklapanja ugovora o koncesiji na liniju uvesti novogradnju, a do tada da je liniju bez obveze javne usluge dužan održavati zamjenskim brodom, predlagatelj smatra da je time stvorio povoljnije, poslovno sigurnije i transparentnije okruženje koje će poticati brodare na pomlađivanje flote za bolji standard u pomorskom prometu, a sam sustav davanja koncesije učinio transparentnijim od postojećeg sustava davanja suglasnosti. Uostalom, time je davanje koncesije na linije bez obveze javne usluge usklađeno s odredbama krovnog Zakona o koncesijama. |
| 19 | g&v line iadera | POVREMENI PRIJEVOZ PUTNIKA, Članak 55. | KAKO JE DIVNO I JEDNOSTAVNO NAPISANO U TRENUTNO VAŽEĆEM ZAKONU ŠTO SE TIĆE PRIJEVOZA BEZ JAVNE USLUGE - KRATKO I JASNO I JEDNOSTAVNO stoga predlažem TEKST koji je bio i dosad odnosno slijrdeći: Javni linijski prijevoz bez obveze javne usluge Članak XXX Linije u javnom linijskom prijevozu bez obveze javne usluge ne smatraju se redovitim javnim prijevozom. Za obavljanje javnog linijskog prijevoza bez obveze javne usluge brodar je dužan prethodno ishoditi suglasnost davatelja koncesije odnosno javnog naručitelja, nadležnog po značaju pravca linije. Suglasnošću se utvrđuje da se prijevoz bez obveze javne usluge ne obavlja više od 80 % luka ticanja na liniji na kojoj se već obavlja javni prijevoz s obvezom javne usluge, odnosno da ona nije po svojim relacijama više od 80 % luka ticanja istovjetna nijednoj postojećoj liniji na kojoj se obavlja redoviti javni prijevoz s obvezom javne usluge. Pri izdavanju suglasnosti iz stavka 2. ovoga članka za obavljanje javnog prijevoza na liniji bez obveze javne usluge, davatelj koncesije odnosno javni naručitelj će u svakom pojedinom slučaju davanja suglasnosti uzeti u obzir sve okolnosti, a osobito utjecaj obavljanja prijevoza na liniji bez obveze javne usluge, na liniju na kojoj se obavlja redoviti javni prijevoz s obvezom javne usluge. Članak YYYY Za obavljanje javnog prijevoza prema odredbama članka 55.a ovoga Zakona brodar plaća naknadu koja se utvrđuje ovisno o visini ostvarenog brutoprihoda i određuje se ugovorom koji sklapaju Agencija i brodar. Suglasnost iz članka 55.a stavka 2. ovoga Zakona Agencija će brodaru izdati nakon sklapanja ugovora o obavljanju javnog prijevoza bez obveze javne usluge. Odluka kojom se pobliže određuju kriteriji za određivanje naknade za obavljanje javnog prijevoza bez obveze javne usluge donosi Upravno vijeće Agencije. Naknada iz stavka 1. ovoga članka prihod je državnog proračuna Republike Hrvatske | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. U odnosu na primjedbu uvođenja koncesijskog sustava na linije bez obveze javne usluge, predlagatelj ističe da je člankom 8. stavkom 1. točkom 7. Zakona o konesijama određeno da se koncesije daju u različitim područjima i za različite djelatnosti, a osobito za obavljanje djelatnosti linijskog i obalnog pomorskog i riječnog prijevoza, te je predmetna primjedba u protivnosti sa navedenom odredbom Zakona o koncesijama zbog čega se ne može prihvatiti. |
| 20 | Adriatic Fast Ferries d.o.o. | NAKNADA ZA JAVNU USLUGU I POVLAŠTENI PRIJEVOZ, Naknada za javnu uslugu | Molimo da se nadopuni stavka na koji način javni naručitelj određuje maksimalni iznos naknade. Također predlažemo da se maksimalni iznos subvencije veže ponderom na temelju starosti broda. Iz dosadašnjih javnih nadmetanja za liniju s obvezom javne usluge te savjetovanja, maksimalna naknada se određuje izračunom razumne dobiti na temelju vrijednosti broda koju je javni naručitelj odredio iz nepoznatih izvora. S obzirom da, kako je navedeno i u ovom prijedlogu natječaja, operater ima mogućnost javljanja na natječaj s novogradnjom, te u tom slučaju maksimalna naknada izračunata prema vrijednosti starog broda ne pokriva troškove operatera. Adriatic Fast Ferries d.o.o. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Pravilima EU o državnim potporama određeno je da se iznos naknade za javnu uslugu može utvrditi na temelju predviđenih troškova i prihoda ili na temelju stvarno nastalih troškova i ostvarenih prihoda ili kombinacijom predviđenih i stvarno nastalih troškova i prihoda, kako je i određeno odredbama članka 67. do 69. Nacrta prijedloga Zakona. |
| 21 | Adriatic Fast Ferries d.o.o. | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O PRIJEVOZU U LINIJSKOM I POVREMENOM OBALNOM POMORSKOM PROMETU, TREĆI DIO | Uvođenjem novog informacijskog sustava, operateru se dodatno otežava obavljanje linije i sustav je prilagođen velikih gospodarskim subjektima s velikim brojem administrativnog osoblja. Uz novi sustav evidencije, CIS, operateri i dalje imaju obvezu unosa broja ukrcanih putnika u CIMIS. Nadalje, bez obzira na CIMIS i dalje je svakoj lučkoj upravi posebno treba slati mjesečni izvještaj o broju ukrcanih/iskrcanih putnika radi njihove statističke evidencije. Ovom izmjenom Zakona nije određeno da se sustav objedinjuje već se stvara novi sustav. Također je nejasno zašto se SEOP primjenjuje na održavanje linije bez obveze javne usluge u slučaju nepostojanja subvencioniranih otočnih karata. Drugo, operaterima se ne osigurava programsko rješenje za povezivanje karata sa CIS-om, već je operater dužan angažirati informatičku tvrtku koja bi razvila rješenje što je proces koji traje nekoliko mjeseci i snosi dodatne troškove. Adriatic Fast Ferries d.o.o. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Člankom 91. Nacrta prijedloga Zakona, Centralni informatički sustav javnog linijskog prijevoza uspostavlja se iz statističkih i nadzornih razloga, radi evidentiranja putnika i vozila pri ukrcaju na brod, na svakom putovanju u javnom linijskom prijevozu, dok je člankom 34. Nacrta prijedloga Zakona određeno da je sustav SEOP (informatički sustav za evidenciju korisnika povlaštenog prijevoza) sastavni dio Centralnog informatičkog sustava javnog linijskog prijevoza. S druge strane, sustav CIMIS je integrirani pomorski informacijski sustav uspostavljen temeljem propisa o sigurnosti plovidbe radi najave dolazaka/odlazaka broda u nacionalnoj plovidbi. |