Izvješće o provedenom savjetovanju - Javna rasprava o Nacrtu prijedloga izmjena i dopuna Mreže javne zdravstvene službe

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Opća i veteranska bolnica "Hrvatski ponos" Knin IZMJENE I DOPUNE MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE OPĆA I VETERANSKA BOLNICA „HRVATSKI PONOS“ KNIN Predlažem izmenu Mreže javne zdravstvene službe odnosno Nacrta Izmjena i dopuna Mreže na način da se u okviru Tablice III.17. MREŽA BOLNIČKE DJELATNOSTI U ŠIBENSKO-KNINSKOJ ŽUPANIJI, u tablici III.17.2. Opća bolnica „Hrvatski ponos“ Knin, osim izmjene naziva Bolnice koja je već predviđena Nacrtu Izmjena i dopuna Mreže, za djelatnost fizikalne medicine i rehabilitacije predvidi 15 kreveta za produženo, dugotajno i kronično liječenje te palijativnu skrb, uz istodobno smanjenje broja takvih kreveta predviđenih rečenim Nacrtom Izmjena i dopuna Mreže za djelatnost dugotrajnog liječenja s 96 na 81, a što je sukladno i kompatibilno zahtjevu ove bolnice za proširenje djelatnosti na bolničko liječenje iz područja fizikalne medicine i rehabilitacije koji je već upućen Ministarstvu zdravlja i po kojemu je postupak upravo u tijeku. Razlozi za podnošenje ovog prijedloga su: - stanje zdravlja stanovništva, - potrebe stanovništva ovog područja kao i područja Županije na kojemu u Mreži nema predviđenog bolničkog liječenja iz ove grane medicine ni za jednu od dvije bolnice, a koje područje bi gravitiralo ovoj bolnici nakon realizacije ovog prijedloga, - mnogobrojni ustrajni zahtjevi pacijenata, posebice veterana i branitelja s područja diljem RH, - postojeći potencijali Bolnice glede prostora, kadrova i medicinsko-tehničke opreme, koji omogućuju provedbu ovog prijedloga, - bolja iskorištenost tih potencijala, - uvođenje nove vrste fizikalne terapije u Bolnici vezano za stavljanje u funkciju bazena, - činjenica da na ovom području prebiva značajan broj starijih ljudi koji žive sami i bez dostatnih prihoda, te u životnoj dobi u kojoj je uobičajeno potreban ovakav modalitet liječenja, kao i značajan broj ljudi starijih od 65 godina, - nepovoljne zemljopisne značajke (brdsko-planinsko područje, udaljenost i raštrkanost područja odnosno naselja), - loša prometna povezanost s drugim područjima, - relativno velika udaljenost Kninu najbliže veće bolnice sa stacionarnom zdravstvenom uslugom iz fizikalne medicine i rehabilitacije (u Biogradu, cca 90 km), - broj stanovnika koji gravitira Bolnici (cca 30.000), - činjenica da Bolnica posluje na području posebne državne skrbi kojemu se, inače, posvećuje osobita pažnja u svim strateškim i planskim dokumentima koji se odnose na zdravstvenu zaštitu RH, pa se istima utvrđuju specifične potrebe i mogućnosti ostvarivanja zdravstvene zaštite na tim područjima, u smislu razvoja i unaprjeđenja zdravstvene zaštite, - da se u istima naglašava potreba obraćanja posebne pažnje na ciljna područja kao što su: dostupnost i pristupačnost zdravstvene zaštite starim osobama, osobito starijim od 65 godina te zdravstvena zaštita starijih osoba bez člana obitelji, - prihvaćanjem i oživotvorenjem ovog prijedloga, navedenoj populaciji uvelike će se olakšati pristup dotičnim zdravstvenim uslugama, koje su joj skoro redovito nužne, - značajno povećanje broja pacijenata, čime će se povećati i broj usluga-postupaka koji će se fakturirati HZZO-u, a što će u konačnici rezultirati pozitivnim financijskim efektom na poslovanje Bolnice, - ocjena da bi popunjenost postelja bila zadovoljavajuća i sukladna onoj koja je predviđena Nacionalnim planom razvoja kliničkih bolničkih centara, kliničkih bolnica, klinika i općih bolnica u Republici Hrvatskoj 2015.-2016. Kao što je razvidno iz navedenog, prijedlog ponajprije ima za cilj postizanje odgovarajuće dostupnosti i kvalitete zdravstvene zaštite i uspješnijeg liječenja i zadovoljstva pacijenta koji je u središtu zdravstvenog sustava, a potom i unapređenje rada Bolnice. Konačno, sukladno obavijesti Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, predložena izmjena Mreže koja se odnosi na krevete za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju je nužna da bi taj zavod bio u mogućnosti izdati Bolnici pozitivno mišljenje o opravdanosti proširenja njene djelatnosti na bolničko liječenje iz područja fizikalne medicine i rehabilitacije u već spomenutom postupku koji je upravo u tijeku kod Ministarstva. U tom postupku Ministarstvu su izneseni detaljniji razlozi za isto. Budući su razlozi za ovaj prijedlog u suštini istovjetni tim razlozima, držim da je ovaj prijedlog svakako nužno razmotriti u tom kontekstu, te da su se, uz razloge iz posebnog očitovanja po ovom pitanju od strane nadležnog tijela Šibensko-kninske županije (na čijem području Bolnica obavlja svoju djelatnost), stekli svi uvjeti za prihvaćanje ovog prijedloga. Sanacijska upraviteljica Antonela Karačić, dr.med. Prihvaćen Prihvaćen.
2 Vladimir Slaviček IZMJENE I DOPUNE MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE VLADIMIR SLAVIČEK dr. med. Moj komentar „NACRTA IZMJENA I DOPUNA MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE“.(- u daljem tekstu Nacrt ), i to glede članka XlX, u tablici lll.5.2. koja se odnosi na“ MREŽU BOLNIČKE DJELATNOSTI „u Kliničkom bolničkom centru Sestre milosrdnice, Zagreb (- u daljem tekstu KBCSM). Poštovani, Predlažem da se u tablici lll.5.2. u stupcu „ djelatnost“ izbriše dio gdje piše „ ortopedija i traumatologija“ , i stavi “ traumatologija“ ili kao dosada „kirurgija“, jer uporaba izraza „ ortopedija i traumatologija“ na tom mjestu predstavlja kršenje „Pravilnika o uvjetima za unutarnji ustroj kliničkih zdravstvenih ustanova „( NN 145/ 13) Ministarstva Zdravlja, i Pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta u KBCSM (-u daljem tekstu Sistematizacija). Također se krši Zakon o zdravstvu, Zakon o liječništvu, Ustav RH, te Europske direktive. Naime, u KBCSM nije moguće osnovati „djelatnost“ „ ortopedije“ ili „ortopedije traumatologije“ , a time nije niti moguće 162 kirurška kreveta dekretom Ministarstva pretvoriti u ortopedsko traumatološke, i to iz razloga što je KBCSM ( kao i svaki drugi KlBC ) primarno nastavno-znanstvena ustanova- što stoji u čl. 2. Sistematizacije, a u čl. 4. nabraja se konstitutivne jedinice KBCSM-, gdje nigdje nema Klinike ili Kliničkog zavoda, Zavoda ortopedije ili ortopedije traumatologije. Naime, prema Sistematizaciji, u KBCSMu svaka „ djelatnost“ mora biti u sklopu isključivo i samo unutar Klinika i Kliničkih zavoda, Zavoda( nastavno-znanstvenih baza ) odgovornih krovnoj instituciji istovrsne Katedre pri Medicinskom fakultetu. U navedenim zakonskim aktima- Pravilnicima- nema niti riječi o nekoj drugoj „ djelatnosti“ kakvu vi spominjete, već se izrijekom navode Klinike, Klinički zavodi, Zavodi( u sklopu znanstvenih institucija Medicinskog fakulteta!!!). „ Djelatnosti“ izvan toga se ne spominju. Obzirom da u KBCSM nema takve Ortopedske Klinike ili Kliničkog zavoda, protuzakonito je obzirom na „Pravilnik o uvjetima za unutarnji ustroj kliničkih zdravstvenih ustanova „ Ministarstva zdravstva, te obzirom na Sistematizaciju, osnovati vaninstitucionalnu „ djelatnost ortopedije i traumatologije“. Napominjem da se ovdje radi o nastavno-znanstvenoj bazi za edukaciju mladih specijalista, te da KBC nije ranga obične bolnice( u kojoj se dekretom Ministarstva može osnovati neka dosad nepostojeća „ djelatnost“). U KBCSM postoji Klinika za traumatologiju, koja pripada Katedri za kirurgiju Medicinskog fakulteta. U KBCSM sve DJELATNOSTI nalaze se u sklopu pojedinih Klinika i Kliničkih zavoda koji su pod znanstvenom domenom –Katedrama Medicinskog fakulteta. U KBCSM ne postoji Klinika ili Klinički zavod ortopedije, a niti takav pripada Katedri za ortopediju Medicinskog fakulteta. Prema gore navedenim Pravilnicima Ministarstva zdravlja i Pravilnicima KBCSM-a ne može se dekretom Ministarstva u Klinici za traumatologiju KBCSM-a postaviti nijedna „djelatnost“ koja nije u sklopu Klinika, Kliničkih zavoda, Zavoda, Katedre Medicinskog fakulteta- i to je to. Uvođenjem izvaninstitucionalne „ djelatnosti ortopedije“ ili „ djelatnost ortopedije traumatologije“ “ u Kliniku za traumatologiju ( koja je do sada pripada Katedri za kirurgiju Medicinskog fakulteta), -zapravo preimenovanjem 162 kirurških kreveta u ortopedsko traumatološke-, poništavate nastavno-znanstveni status Klinike za traumatologiju ( jer ortopedski , ortopedsko traumatološki kreveti i djelatnost nisu pod Katedrom za kirurgiju Medicinskog fakulteta), te Kliniku( za traumatologiju) po defaultu rušite na razinu bolnice, a i cijeli KBCSM time pretvarate u bolnicu!!! Ozakonjenjem vašeg Nacrta automatski rušite status KBCSM-a , obzirom da ispadanjem Klinike za traumatologiju iz sustava Klinika KBCSM ukidate uvijete da KBCSM opstoji kao KBC! Stoga predlažem da Ministarstvo prouči vlastite Pravilnike prije nego što učini pogrešan, protuzakoniti korak ( osnivanje vaninstitucionalne „ djelatnosti“ bez pripadajuće Klinike i Kliničkog zavoda pri Katedri Medicinskog fakulteta). Sve navedeno odnosi se na sve Kliničke bolničke centre u RH, ne samo na KBCSM! Ako ste namjeravali preimenovati krevetnu mrežu u Klinici za traumatologiju iz „kirurške“ u „ortopedsko traumatološku“, prvo ste morali početi od glave-na Medicinskom fakultetu stvoriti Katedru za ortopediju traumatologiju, a zatim u KBCSM preko Medicinskog fakulteta stvoriti Kliniku za ortopediju traumatologiju ( cijeli će proces trajati godinama- vidi dalji tekst). To je jedini legalan i zakonit i prirodan način preimenovanja krevetne mreže u Klinici za traumatologiju KBCSMa-a. Sve drugo što radite u Nacrtu je protuzakonito i ilegalno. Pravnom teroru tu nije kraj. Nova struka- Specijalizacija iz ortopedije i traumatologije još nema niti jednog specijalistu ( a ispitivači tim budućim specijalistima trebali bi biti i profesori iz ortopedije i profesori iz kirurgije, jer nema još profesora specijaliste ortopedije i traumatologije,). Tek za 5-10 godina u svim KBC ima u RH stvoriti će se pravni uvjeti za krevetnu mrežu iz „ djelatnosti“ ortopedije traumatologije, a ovim Nacrtom trčite pred rudo, te stvarate izvaninstitucionalnu krevetnu mrežu, ajme pacijentima!. Prije nje potrebno je osigurati novu nastavnu bazu-Katedru za ortopediju traumatologiju, kako bi tek tada krevetna mreža bila i u suglasju s kazuistikom koja će biti predmetom nastavno-znanstvenog i praktičnog djelovanja tek nadolazećih ( za 5-10 godina), i to dovoljne količine, specijalista iz nove specijalizacije. Koja znanstvena platforma-Katedra- bi sada , po ovom vašem Nacrtu, trebala stajati iza vaše krevetne mreže? Takva Katedra ne postoji, pa prema tome ne postoji niti stručna odgovornost kadrova koji rade u toj „ djelatnosti“ . Upravo je to bio i razlog zašto je odbijeno preimenovanje krevetne mreže u Nacrtu nacionalnog plana razvoja KBCa od 11. 11. 2014 (odbijena sugestija prof Kolundžića putem eSavjetovanja). Predlažem neka Ministarstvo zdravlja( još, a možda i nadalje, na vlasti ) prosurfa svoje vlastite zaključke iz nedavne prošlosti- iz mandata iste političke stranke na vlasti! Jasno je da je začetnik takve nakaradne ideje, podastrte Ministarstvu zdravlja RH, uski krug ortopeda koji su do sada raznim smicalicama unijeli teror u segmente zdravstva, a u Klinici za traumatologiju ( u KBCSM-u) doveli do pravog stručnog, moralnog i sigurnosnog kaosa, devastirali struku traumatologiju, ugrozili sigurnost bolesnika, te isposlovali protuzakonitu odluku uprave KBCSM-a da protuzakonitom Sistematizacijom postavi JEDNOG ORTOPEDA- NEKOMPETENTNU OSOBU -ZA ŠEFA TRAUMATOLOŠKOG ODJELA U JEDNOJ KIRURŠKOJ KLINICI. Upravo oni sada pokušavaju navesti Ministarstvo zdravlja da nastavi i ozakoni taj kaos protuzakonitim uvođenjem „DJELATNOSTI“ ortopedije traumatologije u KBCSM. Nakon zakonskih pogledajmo stvarne posljedice, u slučaju ozakonjenja vašeg Nacrta, i to trenutačne, na terenu, koje će uslijediti. Svi u vašem Nacrtu navedeni 162 kreveta nalaze se u Klinici za traumatologiju KBCSMA. Klinika za traumatologiju prvenstveno je traumatološka a nipošto ortopedska kuća, cijelo stoljeće ona zbrinjava hitnu traumu, a ortopedi u njoj rade uski segment ortopedije vezan za zbrinjavanje zglobnih posljedica hitne traume. Ona je i krovna nastavno-znanstvena baza za traumatologiju ( ali ne i za ortopediju za koju ne postoje nikakvi uvjeti da to postane barem još godinama). Pretvaranjem traumatoloških kreveta u ortopedsko traumatološke ortopedi će oduzeti krevetnu mrežu hitnim bolesnicima, cijeloj socijalnoj kategoriji, koja se neće moći zbrinuti nigdje drugdje jer drugdje traumatolozi ( a pogotovo ne ortopedi!!!) nisu educirani za taj opseg i dubinu rješavanja problema. Stvarna posljedica usvajanja vašeg Nacrta biti će da će se postojećim ortopedima pravno-formalno ozakoniti da liječe cjelokupnu hitnu traumatologiju za koju nisu kompetentni, a niti licencirani, a Specijalista ortopeda traumatologa godinama neće biti na vidiku, niti u dovoljnom broju. Pa tko će dežurati? Najbolji primjer vidljiv je već sad u Klinici za traumatologiju, gdje jedan profesor ortopedije, Subspecijalista traumatologije lokomotornog sustava, šef kirurškog odjela(!!! )uopće ne dežura, i nikad nije, jer nije kompetentan-osposobljen za rješavanje problema cijele hitne traumatologije( unutarnji organi, opekline)… Umjesto da su dosada izvršene sve pripremne radnje oko osiguranja liječena hitnih bolesnika ( glede osposobljavanja kritične mase specijalista), s vašim Nacrtom, ili koristeći ga, srlja se s pacijentovim životima u propast. Nakon pravnog i socijalnog, te stručnog terora, uveo bi se u slučaju realizacije vašeg Nacrta i financijski teror u Klinici za traumatologiju KBCSM-a- a time i u zdravstvu RH, jer bi se u tom slučaju masa Proračuna u Klinici za hitnu traumatologiju( kao što i naziv Klinike za traumatologiju kaže) odlijevala na skupe protetske materijale za liječenje hladnih degenerativnih bolesti - nekoliko desetaka tisuća kuna komad, što se ne potroši niti na liječenje teško stradalog mladog unesrećenika. Inače, sve dok ne stasaju kadrovi iz nove Specijalizacije iz ortopedije i traumatologije, hladnom degenerativnom problematikom trebali bi se se baviti najkompetentniji ortopedi na Šalati…, u Biogradu, u Lovranu…, A novci u Klinici za traumatologiju( predviđeni za sirotinju koja strada akutno) time ne bili uskraćeni hitnim bolesnicima. Lobiranje za otimanje krevetne mreže hitnim traumatološkim bolesnicima u Klinici za traumatologiju i drugdje, jest lobiranje za teški privatni biznis , pogrdno u časnom liječničkom staležu zvanom „sitna trgovina sitnom željeznom galanterijom“. Primjere ovakvog terora svjedočimo na Klinici za traumatologiju već godinama. Pisao sam vam o tome, ali bez odgovora. Zaključak U ime građana RH nadam se da Ministarstvo zdravlja ima pravne, financijske i stručne resurse da procjeni i suprotstavi se nezdravom, nestručnom i pogubnom djelovanju nekoliko smutljivaca koji pravni sustav, struku, financije a i moral iz Europe guraju u prapovijest. A cijelu zajednicu svode na jadne osobne interese. Također, uljudno molim Ministarstvo zdravlja da uoči nevjerojatnu činjenicu kako među ortopedskim lobistima za urušavanje Klinike za traumatologiju nema niti jednog časnog, eminentnog stručnjaka iz najelitnijih ortopedskih kuća- Lovran, Biograd… Nije prihvaćen Materija na koju se odnosi komentar nije predmet ovih Izmjena i dopuna. Mrežom javne zdravstvene službe ne propisuju se uvjeti za unutarnji ustroj i organizaciju kliničkih zdravstvenih ustanova niti njezin sadržaj zadire u unutarnje akte o sistematizaciji radnih mjesta.
3 HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA IZMJENE I DOPUNE MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE DODATNI PRIJEDLOZI IZMJENE MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE KOJI NISU PREDVIĐENI NACRTOM PRIJEDLOGA IZMJENA I DOPUNA MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE I) U tablici I.9. Mreža timova u djelatnosti higijensko-epidemiološke zdravstvene zaštite u Republici Hrvatskoj – po županijama/Gradu Zagrebu za područje Splitsko-dalmatinske županije smatramo potrebnim predvidjeti ukupno 16 epidemioloških timova u Mreži, s obzirom na nedovoljan broj epidemioloških timova na širokom području županije koja je jedno od najvećih turističkih središta Republike Hrvatske. Obrazloženje: Zbog rastućeg broja stranih turista, veličine i udaljenosti terena te povećane mogućnosti prijenosa zaraznih bolesti, s ciljem osiguranja uredne epidemiološke situacije, zaštite domaćeg stanovništva i stranih državljana uz postojeće timove, potrebna su još dva epidemiološka tima, a zbog rastućeg broja kroničnih masovnih nezaraznih bolesti potreban je još jedan dodatni tim. II) U tablici I.10. Mreža timova u djelatnosti preventivno-odgojnih mjera za zdravstvenu zaštitu školske djece i studenata u Republici Hrvatskoj – po županijama/Gradu Zagrebu smatramo kako je na području Splitsko-dalmatinske županije potrebno osigurati ukupno 24 tima u Mreži kako bi se na razini primarne zdravstvene zaštite u okviru jedinstvenog zdravstvenog standarda pod jednakomjernim uvjetima dostupnosti i raspoloživosti osigurala provedba specifičnih i preventivnih mjera zdravstvene zaštite djece i studenata. Obrazloženje: Zbog udaljenosti terena, ponegdje i preko 90 km, udaljenosti područnih škola od lokacije timova školske medicine, loše prometne povezanosti, velikog broja škola s malim brojem djece diljem otoka i Zagore, prosječne gustoće naseljenosti manje od 50 stanovnika/km² na otocima i u Zagori predlažemo za Splitsko-dalmatinsku županiju jedan dodatni tim za provođenje preventivnih i specifičnih mjera iz obveznog zdravstvenog osiguranja. Kako je Grad Split po veličini drugi sveučilišni centar u Republici Hrvatskoj zbog potreba učeničke i studentske populacije koja se školuju izvan mjesta stalnog boravka, što ovu populaciju čini osobito osjetljivom na poremećaje zdravlja (prilagodba na novu životnu sredinu, akutne bolesti, pogoršanje kroničnih bolesti, odvojenost od obitelji, problemi učenja, rizična ponašanja, smetnje reproduktivnog zdravlja), potrebno je osigurati dva dodatna tima za aktivnu skrb i cjelovitu zdravstvenu zaštitu učenika i studenata. Primljeno na znanje Razmotrit će se potreba za povećanjem broja higijensko-epidemioloških timova i timova školske medicine.
4 Krapinsko-zagorska županija IZMJENE I DOPUNE MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE U Tablici I.3.1. Mreža timova u djelatnosti zdravstvene zaštite predškolske djece predviđa se za Krapinsko-zagorsku županiju ukupno 7 pedijatrijskih timova. U Tablici I.3.2. u odnosu na postojeću Mrežu, ukupan broj timova se smanjuje za 2 tima, ukidanjem timova u Svetom Križa Začretju i Zaboku. Istovremeno, predviđa se da tim u Donjoj Stubici djeluje i za područje Oroslavja. Ukidanje postojeća 2 tima obzirom na geografsku raspoređenost i gravitiranje osiguranika nije sporno u slučaju da se uz tim u Donjoj Stubici predvidi i zaseban tim u Oroslavju i novi tim u Klanjcu. Zaseban tim u Oroslavju kompenzirao bi ukidanje jednog tima u Zaboku i Svetom Križu Začretju, uz dodatan benefit teritorijane dekoncentracije timova. Uvođenjem tima u Klanjcu osigurala bi se dostupnost zdravstvene zaštite predškolske djecu dijelu županije koji do sada nije uopće pokriven ovim oblikom zdravstvene zaštite. Neprihvatljive su izmjene sadržane u točci V. Tablici III.9.1. Mreža bolničke djelatnosti u Krapinsko-zagorskoj županiji, Opća bolnica Zabok i bolnica hrvatskih veterana. Predloženim izmjenama, za Opću bolnicu Zabok i bolnicu hrvatskih veterana predviđeno je znatno smanjenje broja akutnih postelja. Sadašnji broj akutnih postelja je 249 postelja, a predviđa se 190 postelja, što je smanjenje broja akutnih postelja za 59, odnosno čak 30%. Smanjenje postelja nije prihvatljivo obzirom na popunjenost sadašnjih posteljnih kapaciteta koja je više od 80%, a prema Nacionalnom planu ista je predviđena u postotku od 85%. Komparacijom predviđenog postotka smanjenja broja postelja (30%) i postotka sadašnje popunjenosti koja je više od 80%, dolazi se do zaključka da bi postalo upitno zbrinjavanje određenog postotka pacijenata zbog nedostatka postelja, pogotovo s pozicije prisutnog trenda povećanja broja stacionarnih pacijenata uvažavajući potrebe braniteljske populacije i članova njihove obitelji. Nakon izrade Master Plana okolnosti u Općoj bolnici su se značajno promijenile i to u smislu opće popunjenosti Opće bolnice kao i osnivanja Veteranske bolnice. Ta potonja činjenica svakodnevno utječe na popunjenost bolnice u svim segmentima, stoga smatramo da smanjivanje akutnih kreveta u ovom trenutku i ovim okolnostima ne bi urodila pozitivnim rezultatom. Predlaže se da se broj akutnih postelja ponovno razmotri nakon godinu dana kada se situacija u bolnici ustabili, a što se tiče liječenja branitelja. Za Krapinsko-zagorsku županiju i Bolnicu je prihvatljivo određeno smanjenje akutnog broja postelja kako je navedeno u prijedlogu za Nacionalni plan, do kraja 2016. godine na 224 postelje, te dodatno ugovaranje postelja dnevne bolnice, a svakako i postelja za produženo, dugotrajno ili kronično liječenje, te palijativnu skrb, sve prema podacima proslijeđenim za Nacionalni plan, sadržanim u tablici u prilogu ovog dopisa. Uočava se kako većina općih bolnica (osim: Ogulin, Gospić i Knin), imaju posteljne kapacitete u djelatnostima oftalmologije, urologije, ortopedije, ORl, za razliku od Opće bolnice Zabok i bolnice hrvatskih veterana, iako postoje prostorne i kadrovske mogućnosti te potrebe za posteljama u djelatnosti ORL, urologije i oftalmologije, te tražimo da se u tim djelatnostima razmotri mogućnost ugovaranja po tri postelje. Djelomično prihvaćen Prihvaća se na način da se u Oroslavlju ustroji 1 tim u djelatnosti zdravstvene zaštite predškolske djece.
5 SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA IZMJENE I DOPUNE MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA U POTPUNOSTI JE SUGLASNA I PRIDRUŽUJE SE PRETHODNO DOSTAVLJENOM PRIJEDLOGU DOMA ZDRAVLJA SPLITSKO - DALMATINSKE ŽUPANIJE ZA IZMJENOM PREDLOŽENE MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE I TO NA NAČIN KAKO SLIJEDI : - Jelsa: u trenutno postojećoj mreži ugovoreno 3 tima opće/obiteljske medicine, a po prijedlogu predviđeno 2 – potrebno je zadržati postojeća 3 tima – Jelsa ima 3368 osiguranika starijih od 7 godina i 225 osiguranika mlađih od 7 godina, osim toga Jelsi gravitira i dio stanovnika općine Sućuraj. Osiguranike mlađe od 7 godina navodim zbog toga što je najbliži pedijatar u Hvaru (30-tak km od Jelse). Ako jedan od argumenata za smanjenje timova OM bio taj što je u Jelsi punkt HMP, postoje i suprotni argumenti – HMP ne zbrinjava stanja, bolesti i probleme koji su iz domene OM, te isto tako taj punkt HMP pokriva čitav otok Hvar, preko 100 km s jednog kraja otoka na drugi, te onog trenutka kad HMP iziđe na teren postoji velika vjerojatnost da se neće vratiti za više od sat vremena, a često i duže od toga, te je za to vrijeme poželjno i dobro imati OM koja može također zbrinuti hitnoće. - Kaštela: u trenutno postojećoj mreži ugovoreno 19 timova opće/obiteljske medicine i po prijedlogu predviđeno 19 – međutim potrebno je u prijedlogu staviti minimalno 20 timova jer Kaštela trenutno imaju 34739 osiguranih osoba starijih od 7 godina i kada se to podijeli sa standardom od 1700 po timu onda je rezultat 20,4 tima s tim Grad Kaštela ima kontinuiran porast stanovnika (osiguranika) zadnjih godina. - Selca (Brač): u trenutno postojećoj mreži ugovorena 2 tima opće/obiteljske medicine, a po prijedlogu predviđen 1 – potrebno je zadržati postojeća 2 tima – Selca se nalaze na istočnoj strani otoka Brača i dosta su udaljena od najbliže ambulante (više od 25 km Pučišća ili Bol) te je potrebno da 1677 osiguranika starijih od 7 godina i 98 mlađih od 7 godina imaju dostupnu OM u dvije smjene pogotovo što je od punkta HMP više od 35 km (Supetar), a pogotovo ljeti kada istočna strana otoka Brača (kao i čitav Brač) imaju puno turista, bude dostupna OM ako je HMP toliko udaljena. - Solin: u trenutno postojećoj mreži ugovoreno 11 timova opće/obiteljske medicine, i po prijedlogu predviđeno 11 – međutim potrebno je u prijedlogu staviti 13 timova iz slijedećih razloga: 1. Solin ima 21587 osiguranih osoba starijih od 7 godina i kada se broj podijeli sa 1700 (standard u OM) onda to ispada 12,7 timova 2. U Solinu je također i 2144 osiguranika mlađa od 7 godina – ugovorena 2 pedijatrijska tima i predviđena 2 tima, a tu je standard 950 3. U Klisu jedan tim smanjen (opravdano radi prostorne konfiguracije općine i prometne povezanosti) – čitavo južno područje Klisa je orijentirano prema Solinu (najbolji primjer je u samom centru Solina –nogometno igralište NK Jadro se nalazi na području općine Klis) - Zagvozd: u trenutno postojećoj mreži ugovorena 2 tima opće/obiteljske medicine, a po prijedlogu predviđen 1- potrebno je zadržati 2 postojeća tima Djelomično prihvaćen Prihvaća se prijedlog za povećanjem u djelatnosti opće/obiteljske medicine u općinama Jelsa (otok Hvar) i Selca (otok Brač), u cilju osiguranja dostupnosti zdravstvenoj zaštiti otočkom stanovništvu. Ne prihvaća se prijedlog za povećanjem timova u djelatnosti opće/obiteljske medicine u Zagvozdu, Solinu, Kaštelima obzirom na broj opredijeljenih osiguranih osoba i dobru prometnu povezanost.
6 GRAD ZAGREB IZMJENE I DOPUNE MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE U tablici I.7.2.MREŽA MEDICINSKO-BIOKEMIJSKIH TIMOVA U DJELATNOSTI LABORATORIJSKE DIJAGNOSTIKE NA RAZINI PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U REPUBLICI HRVATSKOJ – PO LOKALITETIMA DOMOVA ZDRAVLJA U ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU - iskazan je ukupni broj 20 laboratorija za Grad Zagreb i navedeni domovi zdravlja, potrebno je laboratorij rasporediti po D.Z. i po četrvrtima. (Komentar daje Gradski ured za zdravstvo Grada Zagreba) Primljeno na znanje Prijedlog da se medicinsko-biokemijska djelatnost u Gradu Zagrebu podijeli po lokacijama domova zdravlja i po četvrtima u ovom trenutku nije moguće prihvatiti budući da zahtijeva prethodnu detaljnu analizu uz pribavljeno stručno obrazloženje Komore medicinskih biokemičara.
7 Šibensko-kninska županija IZMJENE I DOPUNE MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE Šibensko-kninska županija predlaže izmjenu Nacrta prijedloga Izmjena i dopuna Mreže javnozdravstvene službe za zdravstvenu ustanovu Opću i veteransku bolnicu "Hrvatski ponos" Knin na način da se u okviru Tablice III.17. MREŽA BOLNIČKE DJELATNOSTI U ŠIBENSKO-KNINSKOJ ŽUPANIJI, tablici III.17.2. Opća i veteranska bolnica "Hrvatski ponos" Knin, osim izmjene naziva Bolnice koja je već predviđena u Nacrtu Izmjena i dopuna Mreže, za djelatnost fizikalne medicine i rehabilitacije predvidi 15 kreveta za produženo, dugotrajno i kronično liječenje te palijativnu skrb, uz istodobno smanjenje broja takvih kreveta predviđenih rečenim Nacrtom Izmjena i dopuna Mreže za djelatnost dugotrajnog liječenja s 96 na 81, a što je sukladno i kompatibilno zahtjevu Bolnice za proširenje djelatnosti na bolničko liječenje iz područja fizikalne medicine i rehabilitacije koji je upućen Ministarstvu zdravlja i po kojemu je postupak u tijeku. Obzirom na činjenicu da je Bolnica dobila status veteranske bolnice, velik broj veterana i branitelja s područja RH obraća joj se sa zahtjevom za pružanje (uz druge usluge) i usluge bolničkog liječenja iz područja fizikalne medicine i rehabilitacije na način da im se liječenje, odnosno terapija pruža na bolničkom odjelu, a mnogi od njih traže isključivo tu uslugu. Kako Bolnica raspolaže mogućnostima za organiziranje pružanja takve usluge, ocijenjeno je da se ista nužno treba i osigurati, i to na način da se odobri postupak proširenja djelatnosti Bolnice na bolničko liječenje iz područja fizikalne medicine i rehabilitacije i osnuje zaseban odjel za tu djelatnost, budući Bolnica za to ispunjava propisane uvjete. Prihvaćen Prihvaćen.
8 Hrvatska komora fizioterapeuta IZMJENE I DOPUNE MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE Hrvatska komora fizioterapeuta protivi se uvođenju Mreže za "fizikalnu terapiju u kući". Hrvatska komora fizioterapeuta se u bezbroj dopisa ministru zdravlja zalaže za definiranje Mreže "fizikalne terapije" u koju spada i pružanje usluga u kući bolesnika. Htjeli bi naglasiti da samostalna Mreža fizikalne terapije postoji u svakoj članici EU, dok Mreža "tkz. fizikalne terapije u kući bolesnika" ne postoji u niti jednoj zemlji EU, a niti u zemljama bivše Ex Yugoslavije. Na jedan neopravdan način privatni poslodavci u kućnim njegama su izlobirali jednu neutemeljenu Mrežu koju su nazvali „fizikalna terapija u kući“, dok stvarnu Mrežu fizikalne terapije Ministar zdravlja drži nevidljivu. Naime jedinice fizikalne terapije postoje u RH na svim razinama zdravstvene skrbi ali je pitanje na koji način se ugovara s HZZO-om zbog nevidljivosti. Ne želimo veći broj fizioterapeuta koji su do sada u sustavu nevidljive Mreže fizikalne terapije ali ne želimo biti fusnota u pravilnicima i odlukama HZZO-a. U nevidljivom sustavu uvijek se događaju manipulacije, a ministar zdravlja zabranjuje da se ista Mreža vidi u sustavu zdravstva a dozvoljava Mrežu koja je neutemeljena profesionalno i znanstveno. To ne samo da degradira struku nego i pacijente kao i sve ostale liječnike specijaliste koji indiciraju fizikalnu terapiju sukladno Zakonu o fizioterapeutskoj djelatnosti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
9 Hrvatski zbor fizioterapeuta IZMJENE I DOPUNE MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE U ime Upravnog vijeća Hrvatskog zbora fizioterapeuta potrebno je ponovno komentirati i preambulu Izmjena i dopuna mreže javne zdravstvene službe, u kojoj stoji "uz prethodno pribavljeno mišljenje...nadležnih komora..." što ne odgovara činjeničnom stanju. Postavlja se pitanje čemu tražiti bilo čije mišljenje ukoliko se isto kontinuirano ignorira, u ovom slučaju Hrvatska komora fizioterapeuta je dostavila negativno mišljenje. Mišljenja smo da mreža javne zdravstvene službe mora definirati fizioterapeutsku djelatnost na svim razinama zdravstvene zaštite (sukladno Planu mjera zdravstvene zaštite koji također treba uključiti fizioterapeutsku djelatnost i na primarnoj i na sekundarnoj i na tercijarnoj razini). Mreža javne zdravstvene službe treba fizioterapeutsku djelatnost tretirati kao jedinstvenu djelatnost sukladno Zakonu o fizioterapeutskoj djelatnosti, gdje se normativi (standardi) o potrebnom broju fizioterapeuta na broj osiguranika nužno moraju približiti razvijenim zemljama EU. Taj odnos kreće se 1:1000 do 1:1500 (fizioterapeut:osiguranik) što osigurava dostupnu i učinkovitu fizioterapeutsku skrb. Nije potrebno izdvajati dijelove fizioterapeutske djelatnosti prema okruženju. Ako se poštuje taj princip gdje je mreža za fizikalnu terapiju u ambulanti ili fizikalnu terapiju u jedinici intenzivnog liječenja?! Napominjemo da se nikako ne može fizikalna terapija ugovarati u bilo kojem okruženju izuzev s fizioterapeutima kao nositeljima djelatnosti (fizioterapeutski tehničar je drugo zanimanje i nije kompetentan za samostalno provođenje procesa fizioterapije, neovisno o mjestu događanja). Molimo dopuniti mrežu s ambulantnom fizioterapijom na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini, koja može preuzeti i provođenje fizikalne terapije u kućnom okruženju. Primljeno na znanje Komentar je vezan uz ustrojavanje djelatnosti fizikalne terapije na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini a za što su potrebne zakonske pretpostavke, tj. prethodne izmjene i dopune Zakona o zdravstvenoj zaštiti.
10 OPĆINA JELSA IZMJENE I DOPUNE MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE OPĆINA JELSA : tražimo da broj timova opće/obiteljske medicine u Jelsi ostane isti, dakle 3 (tri), tj. da se ne smanjuje na novim Izmjenama i dopunama Mreže planirana 2 (dva) tima, jer: - je stanovništvo otoka obzirom na udaljenost od svih ostalih stručnih- specijalističkih timova vrlo često upućeno prvenstveno na timove opće/obiteljske medicine, te stoga briga za pacijenta vrlo često iziskuje mnogo veći aganžman liječnika obiteljske medicine, nego što je to uobičajeno u većim sredinama, - se radi nažalost i o pretežito starijem stanovništvu čije su potrebe za zdravstvenom skrbi puno veće od prosjeka, a njihova pokretnost u smislu odlaska na kopno na specijalističke preglede vrlo često je upitna te iziskuje dodatne troškove, transporta i sl., - u razdoblju od travnja do listopada, dakle više od 6 mjeseci, stvaran broj pacijenata se znatno povećava, zbog privremenog-polugodišnjeg boravka vlasnika kuća za odmor, većinom također starije dobi, - u razdoblju turističke sezone od svibnja do listopada broj pacijenata-turista se višestruko povećava, sa 3-4.000 tisuće na desetke tisuća potencijalnih pacijenata, - jedini pedijatar udaljen je od naše Općine skoro 30 kilometara, i radi za područje cijelog otoka Hvara, a imamo preko 200 djece samo do 7 godina; - a ista je udaljenost i okulista i ginekologa, te su stoga liječnici opće prakse na otoku vrlo često puno više opterećeni stvarnim brojem pacijenata nego li je to slučaj sa onima na kopnu i u gradskim sredinama. Zaključak: - troškovi zdravstvene zaštite po prosječnom otočkom pacijentu ne povećavaju se već se smanjuju adekvatnijom primarnom – preventivnom i dijagnostičkom praksom opće/obiteljske medicine na otocima, jer se ne stvaraju nepotrebni dodatni troškovi pregleda i prijevoza do specijalističkih ordinacija na kopnu. - postojeći standard od 3 tima opće /obiteljske medicine u Jelsi zadržavanje je zadovoljavajuće – primjerene razine zdravstvene zaštite na otocima koja je nužan preduvjet za opstanak i održivi razvoj otoka. Prihvaćen Prihvaćen.
11 Dom zdravlja Splitsko-dalmatinske županije IZMJENE I DOPUNE MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE U mreži za područje Splitsko-dalmatinske županije se predlažu slijedeće promjene: - Jelsa: u trenutno postojećoj mreži ugovoreno 3 tima opće/obiteljske medicine, a po prijedlogu predviđeno 2 – potrebno je zadržati postojeća 3 tima – Jelsa ima 3368 osiguranika starijih od 7 godina i 225 osiguranika mlađih od 7 godina, osim toga Jelsi gravitira i dio stanovnika općine Sućuraj. Osiguranike mlađe od 7 godina navodim zbog toga što je najbliži pedijatar u Hvaru (30-tak km od Jelse). Ako je jedan od argumenata za smanjenje timova OM bio taj što je u Jelsi punkt HMP, postoje i suprotni argumenti – HMP ne zbrinjava stanja, bolesti i probleme koji su iz domene OM, te isto tako taj punkt HMP pokriva čitav otok Hvar, preko 100 km s jednog kraja otoka na drugi, te onog trenutka kad HMP iziđe na teren postoji velika vjerojatnost da se neće vratiti za više od sat vremena, a često i duže od toga, te je za to vrijeme poželjno i dobro imati OM koja može također zbrinuti hitnoće. - Kaštela: u trenutno postojećoj mreži ugovoreno 19 timova opće/obiteljske medicine i po prijedlogu predviđeno 19 – međutim potrebno je u prijedlogu staviti minimalno 20 timova jer Kaštela trenutno imaju 34739 osiguranih osoba starijih od 7 godina i kada se to podijeli sa standardom od 1700 po timu onda je rezultat 20,4 tima s tim da Grad Kaštela ima kontinuiran porast stanovnika (osiguranika) zadnjih godina. - Selca (Brač): u trenutno postojećoj mreži ugovorena 2 tima opće/obiteljske medicine, a po prijedlogu predviđen 1 – potrebno je zadržati postojeća 2 tima – Selca se nalaze na istočnoj strani otoka Brača i dosta su udaljena od najbliže ambulante (više od 25 km Pučišća ili Bol) te je potrebno da 1677 osiguranika starijih od 7 godina i 98 mlađih od 7 godina imaju dostupnu OM u dvije smjene pogotovo što je do punkta HMP više od 35 km (Supetar), a pogotovo ljeti kada istočna strana otoka Brača (kao i čitav Brač) imaju puno turista, bude dostupna OM ako je HMP toliko udaljena. - Solin: u trenutno postojećoj mreži ugovoreno 11 timova opće/obiteljske medicine i po prijedlogu predviđeno 11 – međutim potrebno je u prijedlogu staviti 13 timova iz slijedećih razloga: 1. Solin ima 21587 osiguranih osoba starijih od 7 godina i kada se broj podijeli sa 1700 (standard u OM) onda to ispada 12,7 timova 2. U Solinu je također i 2144 osiguranika mlađa od 7 godina – ugovorena 2 pedijatrijska tima i predviđena 2 tima, a tu je standard 950 3. U Klisu jedan tim smanjen (opravdano radi prostorne konfiguracije općine i prometne povezanosti) - čitavo južno područje Klisa je orijentirano prema Solinu (najbolji primjer je u samom centru Solina – nogometno igralište NK Jadro se nalazi na području općine Klis) - Zagvozd: u trenutno postojećoj mreži ugovorena 2 tima opće/obiteljske medicine, a po prijedlogu predviđen 1 – potrebno je zadržati postojeća 2 tima Djelomično prihvaćen Prihvaća se prijedlog za povećanjem u djelatnosti opće/obiteljske medicine u općinama Jelsa (otok Hvar) i Selca (otok Brač), u cilju osiguranja dostupnosti zdravstvenoj zaštiti otočkom stanovništvu. Ne prihvaća se prijedlog za povećanjem timova u djelatnosti opće/obiteljske medicine u Zagvozdu, Solinu, Kaštelima obzirom na broj opredijeljenih osiguranih osoba i dobru prometnu povezanost.
12 Nastavni zavod za javno zdravstvo SDŽ IZMJENE I DOPUNE MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE U djelatnosti preventivno - odgojnih mjera za zdravstvenu zaštitu školske djece i studenata na području Splitsko dalmatinske županije potrebno je osigurati ukupno 24 tima u Mreži kako bi se na razini primarne zdravstvene zaštite pod jednakomjernim uvjetima dostupnosti, raspoloživosti i nadležnosti osigurala provedba specifičnih i preventivnih mjera zdravstvene zaštite djece i studenata. Objašnjenje: Zbog udaljenosti terena, ponegdje i preko 90 km , udaljenosti područnih škola od lokacije timova školske medicine, loše prometne povezanosti, velikog broja škola s malim brojem djece diljem otoka i zagore, prosječne gustoće naseljenosti manje od 50 stanovnika /km² na otocima i u zagori predlažemo za Splitsko dalmatinsku županiju 1 dodatni tim za provođenje preventivnih i specifičnih mjera iz obveznog ZO. Kako je Split po veličini drugi sveučilišni centar u Hrvatskoj zbog potreba učeničke i studentske populacije koja se školuju izvan mjesta prebivališta što ovu populaciju čini osobito izloženu poremećajima zdravlja zbog prilagodbe na novu životnu sredinu, odvojenosti od roditelja, mogućih akutnih bolesti, pogoršanja kroničnih bolesti, problema učenja i ponašanja, smetnji reproduktivnog zdravlja potrebno je osigurati 2 dodatna tima za aktivnu skrb i cjelovitu zdravstvenu zaštitu učenika i studenata koji se školuju izvan mjesta prebivališta. Za područje SDŽ potrebno je osigurati ukupno 5 javno zdravstvenih timova u Mreži. Objašnjenje: s obzirom na broj javno zdravstvenih timova na području SDŽ-a te važećih normativa (1 JZ tim/100.000 stanovnika) nužno je istaknuti kako Splitsko-dalmatinska županija s 454.798 stanovnika (Popis 2011.) ima samo tri (3)ugovorena JZ tima, što ukazuje na nedostatak najmanje jednog JZ tima. S obzirom na broj stanovnika u dobi 65 i više godina (75.451 stanovnika, odnosno 16% ukupnog broja), kao i na već ustrojen Odjel/Centar za gerontologiju, trebalo bi omogućiti još jedan JZ tim za područje gerontološke skrbi. Za područje SDŽ potrebno je omogućiti ukupno 16 epidemioloških timova u Mreži, s obzirom na nedovoljan broj epidemioloških timova na širokom području SDŽ koja je jedno od najvećih turističkih središta Hrvatske. Objašnjenje: Zbog rastućeg broja stranih turista, veličine i udaljenosti terena, te povećane mogućnosti prijenosa zaraznih bolesti , s ciljem osiguranja uredne epidemiološke situacije, zaštite domaćeg stanovništva i stranih državljana uz postojeće timove, potrebna su još dva epidemiološka tima, a zbog rastućeg broja kroničnih masovnih nezaraznih bolesti potreban je jedan dodatni tim. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća u dijelu osiguravanja pet javnozdravstvenih timova u Splitsko-dalmatinskoj županiji, uz napomenu da se navedena dva nova tima usmjere na promicanje zdravlja i gerontologiju.
13 HRVATSKO DRUŠTVO ZA ŠKOLSKU I SVEUČILIŠNU MEDICINU IZMJENE I DOPUNE MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE Predlažemo povećanje broja timova u Mreži timova u djelatnosti preventivno -odgojnih mjera za zdravstvenu zaštitu školske djece i studenata u Republici Hrvatskoj po županijama/gradu Zagrebu, kako bi se na razini primarne zdravstvene zaštite u okviru jedinstvenog zdravstvenog standarda pod jednakomjernim uvjetima dostupnosti i raspoloživosti osigurala provedba specifičnih i preventivnih mjera zdravstvene zaštite djece i studenata. Zbog udaljenosti terena, udaljenosti područnih škola od lokacije timova školske medicine, loše prometne povezanosti, velikog broja škola s malim brojem djece diljem otoka, prosječne gustoće naseljenosti manje od 50 stanovnika /km2 na otocima i manje naseljenim područjima predlažemo za Splitsko dalmatinsku županiju 1 dodatni tim za provođenje mjera iz obveznog ZO, a u Primorsko goranskoj županiji 2 dodatna tima u Mreži. Uočavajući potrebe učeničke i studentske populacije koja se školuju izvan mjesta prebivališta što ovu populaciju čini osobito osjetljivom na poremećaje zdravlja (prilagodba na novu životnu sredinu, akutne bolesti, pogoršanje kroničnih bolesti, odvojenost od obitelji, problemi učenja, rizična ponašanja, smetnje reproduktivnog zdravlja) smatramo da bi u većim sveučilišnim centrima trebalo omogućiti aktivnu skrb i cjelovitu zdravstvenu zaštitu učenika i studenata izvan mjesta prebivališta za što je potebno povećati mrežu za 4 dodatna tima u Zagrebu, 2 dodatna tima u Splitu, 2 dodatna tima u Rijeci i 1 dodatni tim u Osijeku. Konačni prijedlog Hrvatskog društva za školsku i sveučilišnu medicinu bilo bi povećanje timova u Mreži za pojedine župnije i grad Zagreb te bi ukupan broj nakon povećanja broja timova za navedena područja trebao biti: Osječko baranjska županija 16 timova, Primorsko goranska županija 16 timova, Splitsko dalmatinska županija 24 tima, grad Zagreb 41 tim. Podržavamo i prijedlog HZJZ u traženju još jednog tima za provođenje preventivno odgojnih mjera zdravstvene zaštite djece i studenata s ciljem osnaživanja djelatnosti u okviru HZJZ i mogućnosti popunjavanja nepovoljnih kadrovskih situacija u pojedinim županijama. Primljeno na znanje Razmotrit će se potreba za povećanjem broja timova školske medicine.
14 Zdravstvena ustanova TIbia IZMJENE I DOPUNE MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE Mreža javne zdravstvene službe je prestara i zahtjeva usklađenje sa realnosti. Primjera radi -normativ 1 fizioterapeut na 15.000 osiguranika je standard za formiranje mreže koji ne odgovara potrebama. Na fizikalnu terpaiju u kući se čeka preko 2 mjeseca. U našoj ustanovi su kapaciteti za 2015 godinu popunjeni i novi pacijenti se neće primati u postupke. To znači da će danas operirani pacijent započeti fizikalnu terapiju u 2016 godini. Tražili smo povečanje broja fizioterapeuta no HZZO u odgovorima uvjek spominje opbrazloženje da je "mreža popunjena". Stoga, da bi pacijentima olakšali pristup na fizikalnu terapiju u kući, smanjimo standard na 1 fizioterapeut na 7.500 osiguranika i time povečajmo broj ugovorenih teraputa. Time će se smanjiti liste čekanja i omogučiti bolja dostupnost usluge za nepokretne pacijente. Ustanova Tibia. Primljeno na znanje Promjena standarda u fizikalnoj terapiji nije bila predmet ovih izmjena . Prije prihvaćanja predloženog povećanja standarda na 1:7500, umjesto 1:15 000 biti će potrebno napraviti detaljnu analizu potreba i stanja resursa uz procjenu financijskog učinka.
15 Udruga fizioterapeuti u kući IZMJENE I DOPUNE MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE Poštovani, zadovoljstvo nam je sudjelovati u pokrenutoj javnoj raspravi o Nacrtu prijedloga izmjena i dopuna Mreže javne zdravstvene službe (u daljnjem tekstu Mreža). Smatramo da postojeća Mreža u dijelu koji definira fizikalnu terapiju u kući bolesnika treba biti prilagođena trenutnim potrebama za istom, te da će naši prijedlozi za poboljšanje iste naići na odobravanje i razumijevanje istoga. Udruga fizioterapeuti u kući okuplja fizioterapeute zaposlene u ugovornoj djelatnosti Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu HZZO) fizikalne terapije u kući bolesnika. Šezdeset posto svih fizioterapeuta iz djelatnosti fizikalna terapija u kući bolesnika učlanjeno je u Udrugu fizioterapeuti u kući. Nacrt prijedloga izmjena i dopuna Mreže prikazuje u tablici II. 2. (Mreža fizikalne terapije u kući bolesnika – potreban broj fizioterapeuta prema utvrđenom standardu po županijama/gradu Zagrebu), broj potrebnih fizioterapeuta. Tablica prikazuje da je potreban broj fizioterapeuta za Republiku Hrvatsku 304, po standardu od 1:15 000 osiguranika na jednog fizioterapeuta. Smatramo da taj standard nije odgovarajući i da ga treba mijenjati. U Hrvatskoj je trenutno ugovoreno s HZZO-om 442,5 fizioterapeuta u kući bolesnika (podatak sa stranica HZZO-a – sadržaj izvanbolničke SKZZ prihvaćeni za ugovaranje za 2015.). Republika Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika (podatak Hrvatskog zavoda za statistiku objavljen na webu Kontingent stanovništva po općinama i županijama), od toga je 4.232.123 osiguranika HZZO-a (podatak sa danom 31.08.2015 objavljen na stranicama HZZO-a). Trenutno možemo govoriti o jednom fizioterapeutu na 10.000 osiguranika. Kada se podaci raščlane na mikro lokacije općina dolazimo do velikih disproporcija u broju ugovorenih fizioterapeuta. Na mikro lokacijama (grad, općina) je, u realnosti, standard spušten na omjer od 1:5 500 do 1:15 000 osiguranika na jednog fizioterapeuta ovisno o mikrolokaciji. Dolazimo do zaključka da niti standard jedan fizioterapeut na 10 000 stanovnika ne zadovoljava potrebe za određene mikro lokacije. Pogledamo li stanje na terenu svjedoci smo da se fizikalna terapija u kući bolesnika čeka od 20 do 60 i više dana na određenim područjima (Velika Gorica, Našice, Krapina, Rijeka, ... ). Jedan od razloga tome je ograničen broj ugovorenih fizioterapeuta, ali i broj održavajućih /kroničnih pacijenata na liječenju fizikalnom trapijom u kući. Naime po informacijama prikupljanih od članova naše Udruge i poslodavaca oko 60 % svih ugovorenih kapaciteta otpada na tzv. održavajuće fizikalne terapije u kući - medicinska stanja kojima je fizikalna terapija neophodna. Takvim bolesnicima drugi oblici fizikalne terapije nisu dostupni zbog faktora ograničavanja u kretanju takvih bolesnika. Točnost navedenih podataka možemo bolje razumjeti uvidom u tablicu „STANOVNIŠTVO S TEŠKOĆAMA U OBAVLJANJU SVAKODNEVNIH AKTIVNOSTI PREMA POTREBI ZA POMOĆI DRUGE OSOBE I KORIŠTENJU POMOĆI DRUGE OSOBE, STAROSTI I SPOLU, POPIS 2011. “(objavljene na webu Hrvatskog zavoda za statistiku ) iz koje vidimo da u Republici Hrvatskoj ima 202 407 osoba koje koriste pomoć druge osobe i 233 327 osoba koje trebaju pomoć druge osobe. Također, značajan je broj stanovnika sa teškoćama u obavljanju aktivnoti svakodnevnog života (tablica STANOVNIŠTVO S TEŠKOĆAMA U OBAVLJANJU SVAKODNEVNIH AKTIVNOSTI PREMA STAROSTI I SPOLU, POPIS 2011. – Zavod za statistiku ) u kojoj vidimo da 759 978 tisuća stanovnika ima teškoće u obavljanju svakodnevnih aktivnosti. U jednoj i u drugoj tablici možemo govoriti o populaciji u kojoj će se liječenje provoditi ili se provodi, između ostalih postupaka, i sa fizikalnom terapijom u kući bolesnika. Upravo su teškoće u obavljanju aktivnosti svakodnevnog života i potreba za pomoći druge osobe često i značajan kriterij za ostvarivanje prava na fizikalnu terapiju u kući. Takvi bolesnici nemaju mogućnosti obavljanja fizikalne terapije u lječilištima ili poliklinikama. Kada se uzme u obzir da je potreba na terenu već davno prerasla standard kojeg je HZZO odredio kao standard za određivanje potrebnog broja fizioterapeuta, kada uzmemo u obzir postojeći broj ugovorenih fizioterapeuta, liste čekanja, podatke o broju stanovnika koji trebaju pomoć druge osobe ili imaju problema u obavljanju aktivnosti svakodnevnog života zaključujemo da postojeći standard nije adekvatan. Postojeći standard ne odgovara sadašnjim potrebama za provođenje fizikalne terapije u kući bolesnika. Aktivnosti koje je poduzelo Ministarstvo zdravlja u programima poput Program plus – smanjenje listi čekanja jasno je pokazao da se čekanja mogu smanjiti. Takvi i slični programi spas su za bolesnike, ali i za zdravstvene ustanove. Ustanove za zdravstvenu njegu i rehabilitaciju nisu spojene na CEZIH-om te Ministarstvo zdravlja i HZZO nemaju saznanja o listama čekanja u djelatnosti fizikalna terapija u kući bolesnika, a koje su oformljene po zdravstvenim ustanovama pojedinačno. Sa medicinske strane postavlja se pitanje isplativosti npr. provođenja fizikalne terapije 60 dana nakon operacije ili moždanog udara. Povećane stope invalidnosti, produženo vrijeme bolovanja, dodatni troškovi u lječenju komplikacija, produženje procesa fizikalne terapije radi kasnog početka, kao i dodatne produžene hospitalizacije samo su neki od parametara koje treba uzeti u obzir kada se događa odgađanje fizikalne terapije u kući bolesnika. Čemu implantati zglobova kada pacijent nakon operacije 60 dana leži u postelji, čekajući fizikalnu terapiju u kući? Sljedom svega navedenoga možemo reći da bi se standard 1:15 000 trebao promijeniti u standard 1:5 000 osiguranika na jednog fizioterapeuta u djelatnosti fizikalna terapija u kući bolesnika. Tako bi izjednačili mrežu sa stanjem na terenu te smanjili liste čekanja tj. osigurali bolju dostupnost fizikalne terapije krajnjem korisniku – nepokretnom bolesniku. Ujedno bi omogućili dodatno zapošljavanje fizioterapeuta na području gdje za isto postoji potreba. Uz poštovanje, U Zagrebu 21.09.2015 Predsjednik Udruge fizioterapeuti u kući: Goran Cvetojević, prvostupnik fizioterapije Primljeno na znanje Promjena standarda u fizikalnoj terapiji nije bila predmet ovih izmjena . Prije prihvaćanja predloženog povećanja standarda na 1:5 000, umjesto 1:15 000 biti će potrebno napraviti detaljnu analizu potreba i stanja resursa uz procjenu financijskog učinka.
16 Mario Vrebcevic IZMJENE I DOPUNE MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE Obavljanje ljekarničke djelatnosti samo u sklopu mreže javne zdravstvene službe je osigurač povoljnog terapijskog ishoda za pacijente, odgovarajuće dostupnosti lijekova i u konačnici, uštede za zdravstveni sustav. Dajte nam da obavljamo našu djelatnost u sklopu mreže kojoj bi po svakoj logici trebali pripadati. Primljeno na znanje Nacrtom prijedloga izmjena i dopuna Mreže javne zdravstvene službe ne derogiraju se odredbe Zakona o zdravstvenoj zaštiti („Narodne novine“, broj 150/2008, 71/2010, 139/2010, 22/2011, 84/2011, 12/2012, 35/2012, 70/2012, 82/2013, 22/2014 i 154/2014) koji u članku 34. stavku 2. propisuje da se ljekarnička djelatnost obavlja samo u sklopu mreže javne zdravstvene službe.
17 Alen Neziri IZMJENE I DOPUNE MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE Iz mreže primarne zdravstvene sluzbe nikako ne smiju biti iskljucene ljekarne niti ljekarnicke ustanove, to bi bio ogroman propust. Primljeno na znanje Nacrtom prijedloga izmjena i dopuna Mreže javne zdravstvene službe ne derogiraju se odredbe Zakona o zdravstvenoj zaštiti („Narodne novine“, broj 150/2008, 71/2010, 139/2010, 22/2011, 84/2011, 12/2012, 35/2012, 70/2012, 82/2013, 22/2014 i 154/2014) koji u članku 34. stavku 2. propisuje da se ljekarnička djelatnost obavlja samo u sklopu mreže javne zdravstvene službe.
18 Dubravka Devčić Stanković IZMJENE I DOPUNE MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE LJekarnička djelatnost obavlja se isključivo UNUTAR mreže javne zdravstvene službe!! Primljeno na znanje Nacrtom prijedloga izmjena i dopuna Mreže javne zdravstvene službe ne derogiraju se odredbe Zakona o zdravstvenoj zaštiti („Narodne novine“, broj 150/2008, 71/2010, 139/2010, 22/2011, 84/2011, 12/2012, 35/2012, 70/2012, 82/2013, 22/2014 i 154/2014) koji u članku 34. stavku 2. propisuje da se ljekarnička djelatnost obavlja samo u sklopu mreže javne zdravstvene službe.
19 Lea Bernašek IZMJENE I DOPUNE MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE Ljekarnička djelatnost može se obavljati isključivo UNUTAR mreže javne zdravstvene službe! Primljeno na znanje Nacrtom prijedloga izmjena i dopuna Mreže javne zdravstvene službe ne derogiraju se odredbe Zakona o zdravstvenoj zaštiti („Narodne novine“, broj 150/2008, 71/2010, 139/2010, 22/2011, 84/2011, 12/2012, 35/2012, 70/2012, 82/2013, 22/2014 i 154/2014) koji u članku 34. stavku 2. propisuje da se ljekarnička djelatnost obavlja samo u sklopu mreže javne zdravstvene službe. Međutim, člankom 34. stavkom 1. Zakona o zdravstvenoj zaštiti propisano je da je ljekarnička djelatnost dio zdravstvene djelatnosti koja se obavlja na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini zdravstvene zaštite, a obuhvaća opskrbu stanovništva lijekovima i medicinskim proizvodima u skladu s posebnim zakonom. Člankom 9. stavkom 3. Zakona o ljekarništvu („Narodne novine“, broj 121/2003, 35/2008 i 117/2008), kao posebnim zakonom koji regulira područje ljekarničke djelatnosti, propisano je da se ljekarna i depo osnivaju za određeno područje u skladu s uvjetima koje po prethodno pribavljenom mišljenju Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i Komore propisuje pravilnikom ministar nadležan za zdravstvo. Slijedom navedenog, mreža u okviru koje se obavlja ljekarnička djelatnost definira se primjenom specifičnih kriterija iz navedenog pravilnika (Pravilnik o uvjetima za određivanje područja na kojem će se osnivati ljekarne -„Narodne novine“, broj 26/2007, 118/2007, 81/2008 i 98/2012).
20 Sven Pavlić IZMJENE I DOPUNE MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE Iz mreža javne zdravstvene službe ne smiju biti izostavljene ljekarne odnosno ljekarničke ustanove !!! Primljeno na znanje Nacrtom prijedloga izmjena i dopuna Mreže javne zdravstvene službe ne derogiraju se odredbe Zakona o zdravstvenoj zaštiti („Narodne novine“, broj 150/2008, 71/2010, 139/2010, 22/2011, 84/2011, 12/2012, 35/2012, 70/2012, 82/2013, 22/2014 i 154/2014) koji u članku 34. stavku 2. propisuje da se ljekarnička djelatnost obavlja samo u sklopu mreže javne zdravstvene službe.
21 Daria Sladic Rimac IZMJENE I DOPUNE MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE nije VIŠA MEDICINSKA SESTRA već je PRVOSTUPNICA SESTRINSTVA!!!!!! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
22 HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA VII., Tablica I.2.2. MREŽA TIMOVA U DJELATNOSTI OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE NA RAZINI PRIMARNE ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI U REPUBLICI HRVATSKOJ – PO OPĆINAMA/GRADOVIMA U ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU mijenja se i glasi: U Tablici I.2.2. Mreža timova u djelatnosti opće/obiteljske medicine na razini primarne zdravstvene zaštite djelatnosti u Republici Hrvatskoj – po općinama/gradovima u županijama/Gradu Zagrebu protivimo se predloženom smanjenju broja timova opće/obiteljske medicine na poručju Grada Vodnjana s tri na dva tima. Obrazloženje: Grad Vodnjan ima 6120 stanovnika te bi stoga, uvažavajući standard od 1700 osiguranih osoba po timu opće/obiteljske medicine, ostvarivao pravo na tri tima. Skrećemo pozornost kako su Nacrtom prijedloga izmjena i dopuna Mreže javne zdravstvene službe u djelatnosti dentalne medicine (standard od 1900 osiguranih osoba po timu) na području Grada Vodnjana predviđena tri tima te stoga ne vidimo osnovu za smanjenje broja timova samo u općoj/obiteljskoj medicini. Nije prihvaćen Ne prihvaća se obzirom na broj opredijeljenih osiguranih osoba starijih od 7 godina te da je Gradu Puli povećan broj timova za 2.
23 Dom zdravlja Splitsko-dalmatinske županije VII., Tablica I.2.2. MREŽA TIMOVA U DJELATNOSTI OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE NA RAZINI PRIMARNE ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI U REPUBLICI HRVATSKOJ – PO OPĆINAMA/GRADOVIMA U ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU mijenja se i glasi: Za područje Splitsko-dalmatinske županije su potrebne slijedeće promjene u mreži opće/obiteljske medicine: - Jelsa: u trenutno postojećoj mreži ugovoreno 3 tima opće/obiteljske medicine, a po prijedlogu predviđeno 2 – potrebno je zadržati postojeća 3 tima – Jelsa ima 3368 osiguranika starijih od 7 godina i 225 osiguranika mlađih od 7 godina, osim toga Jelsi gravitira i dio stanovnika općine Sućuraj. Osiguranike mlađe od 7 godina navodim zbog toga što je najbliži pedijatar u Hvaru (30-tak km od Jelse). Ako je jedan od argumenata za smanjenje timova OM bio taj što je u Jelsi punkt HMP, postoje i suprotni argumenti – HMP ne zbrinjava stanja, bolesti i probleme koji su iz domene OM, te isto tako taj punkt HMP pokriva čitav otok Hvar, preko 100 km s jednog kraja otoka na drugi, te onog trenutka kad HMP iziđe na teren postoji velika vjerojatnost da se neće vratiti za više od sat vremena, a često i duže od toga, te je za to vrijeme poželjno i dobro imati OM koja može također zbrinuti hitnoće. - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Kaštela: u trenutno postojećoj mreži ugovoreno 19 timova opće/obiteljske medicine i po prijedlogu predviđeno 19 – međutim potrebno je u prijedlogu staviti minimalno 20 timova jer Kaštela trenutno imaju 34739 osiguranih osoba starijih od 7 godina i kada se to podijeli sa standardom od 1700 po timu onda je rezultat 20,4 tima s tim da Grad Kaštela ima kontinuiran porast stanovnika (osiguranika) zadnjih godina. - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Selca (Brač): u trenutno postojećoj mreži ugovorena 2 tima opće/obiteljske medicine, a po prijedlogu predviđen 1 – potrebno je zadržati postojeća 2 tima – Selca se nalaze na istočnoj strani otoka Brača i dosta su udaljena od najbliže ambulante (više od 25 km Pučišća ili Bol) te je potrebno da 1677 osiguranika starijih od 7 godina i 98 mlađih od 7 godina imaju dostupnu OM u dvije smjene pogotovo što je do punkta HMP više od 35 km (Supetar), a pogotovo ljeti kada istočna strana otoka Brača (kao i čitav Brač) imaju puno turista, bude dostupna OM ako je HMP toliko udaljena. - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -- - - - - - - - - - - - - - - - - - -- - - Solin: u trenutno postojećoj mreži ugovoreno 11 timova opće/obiteljske medicine i po prijedlogu predviđeno 11 – međutim potrebno je u prijedlogu staviti 13 timova iz slijedećih razloga: 1. Solin ima 21587 osiguranih osoba starijih od 7 godina i kada se broj podijeli sa 1700 (standard u OM) onda to ispada 12,7 timova 2. U Solinu je također i 2144 osiguranika mlađa od 7 godina – ugovorena 2 pedijatrijska tima i predviđena 2 tima, a tu je standard 950 3. U Klisu jedan tim smanjen (opravdano radi prostorne konfiguracije općine i prometne povezanosti) - čitavo južno područje Klisa je orijentirano prema Solinu (najbolji primjer je u samom centru Solina – nogometno igralište NK Jadro se nalazi na području općine Klis) - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Zagvozd: u trenutno postojećoj mreži ugovorena 2 tima opće/obiteljske medicine, a po prijedlogu predviđen 1 – potrebno je zadržati postojeća 2 tima Djelomično prihvaćen Prihvaća se prijedlog za povećanjem u djelatnosti opće/obiteljske medicine u općinama Jelsa (otok Hvar) i Selca (otok Brač), u cilju osiguranja dostupnosti zdravstvenoj zaštiti otočkom stanovništvu. Ne prihvaća se prijedlog za povećanjem timova u djelatnosti opće/obiteljske medicine u Zagvozdu, Solinu, Kaštelima obzirom na broj opredijeljenih osiguranih osoba i dobru prometnu povezanost.
24 HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA VII., Tablica I.3.1. MREŽA TIMOVA U DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE PREDŠKOLSKE DJECE NA RAZINI PRIMARNE ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI U REPUBLICI HRVATSKOJ – PO ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU mijenja se i glasi: U Tablici I.3.1. Mreža timova u djelatnosti zdravstvene zaštite predškolske djece na razini primarne zdravstvene zaštite djelatnosti u Republici Hrvatskoj – po županijama/Gradu Zagrebu protivimo se predloženom smanjenju potrebnog broja pedijatrijskih timova na području Splitsko-dalmatinske županije te predlažemo zadržati trenutno predviđeni broj timova (40). Obrazloženje: Predloženim promjenama predviđa se smanjenje broja potrebnih pedijatrijskih timova u Splitsko dalmatinskoj županiji s 40 na 36 timova. Posebno zabrinjavajućim smatramo predloženo ukidanje po jednog pedijatrijskog tima u Gradu Solinu, Gradu Splitu te u Općini Dugi Rat. Temeljem podataka koji su javno dostupni na mrežnim stranicama Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) vidljivo je kako je trenutno u Splitsko-dalmatinskoj županiji ugovoreno 35 timova u djelatnosti zdravstvene zaštite predškolske djece koji skrbe za 52.797 djece, što čini u prosjeku 1.508 djece po jednom timu. Navedeni broj pacijenata značajno je veći od maksimalnog broja osiguranika po jednom timu te smatramo da značajno opterećuje rad liječnika i ograničava ih u aktivnostima iz područja preventive zaštite ili savjetovanja roditelja. Naše je mišljenje da se kvalitetna razina zdravstvene zaštite predškolske djece, a koja bi uz aktivno liječenje bolesnih, posebnu pažnju trebala posvetiti preventivnom radu i zaštiti te savjetovanju roditelja o zdravom odgoju svoje djece, s trenutnim brojem osiguranika teško može provesti na nivou koji bi bio zadovoljavajući te stoga predložene promjene ocjenjujemo neprihvatljivim i tražimo zadržavanje trenutno previđenog broja timova u Mreži. Nije prihvaćen Ne prihvaća se povećanje u djelatnosti zdravstvene zaštite predškolske djece obzirom na broj osigurane djece do 7 godina.
25 Krapinsko-zagorska županija VII., Tablica I.3.1. MREŽA TIMOVA U DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE PREDŠKOLSKE DJECE NA RAZINI PRIMARNE ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI U REPUBLICI HRVATSKOJ – PO ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU mijenja se i glasi: Broj timova za Krapinsko-zagorsku županiju predlažemo povećati na 9, kako je i u važećoj Mreži. Djelomično prihvaćen Ne prihvaća se prijedlog osnivanja 1 tima u Klanjcu obzirom na broj osigurane djece, a prihvaća se osnivanje tima u djelatnosti zdravstvene zaštite predškolske djece u Oroslavlju.
26 HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA VII., Tablica I.3.2. MREŽA TIMOVA U DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE PREDŠKOLSKE DJECE NA RAZINI PRIMARNE ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI U REPUBLICI HRVATSKOJ – PO OPĆINAMA/GRADOVIMA U ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU mijenja se i glasi: U Tablici I.3.2. Mreža timova u djelatnosti zdravstvene zaštite predškolske djece na razini primarne zdravstvene zaštite djelatnosti u Republici Hrvatskoj – po općinama/ gradovima u županijama/Gradu Zagrebu ukazujemo na zabrinjavajuću namjeru da se broj pedijatrijskih timova u Gradu Splitu smanji s 15 na 14. Obrazloženje: U ovom trenutku, prema podacima s mrežnih stranica HZZO-a, u Gradu Splitu je kod ugovorenih 15 timova upisano ukupno 22.157 osiguranika što čini u prosjeku 1.477 djece po jednom liječniku. Predloženim smanjenjem broja timova taj bi omjer bio značajno nepovoljniji i iznosio bi 1.583 djece po timu te stoga smatramo nužnim zadržati trenutno predviđeni broj timova. Nije prihvaćen Ne prihvaća se povećanje u djelatnosti zdravstvene zaštite predškolske djece obzirom na broj osigurane djece do 7 godina.
27 HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA VII., Tablica I.3.2. MREŽA TIMOVA U DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE PREDŠKOLSKE DJECE NA RAZINI PRIMARNE ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI U REPUBLICI HRVATSKOJ – PO OPĆINAMA/GRADOVIMA U ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU mijenja se i glasi: U Tablici I.3.2. Mreža timova u djelatnosti zdravstvene zaštite predškolske djece na razini primarne zdravstvene zaštite djelatnosti u Republici Hrvatskoj – po općinama/ gradovima u županijama/Gradu Zagrebu na području Općine Đulovac (Bjelovarsko-bilogorska županija) predlažemo u Mreži utvrditi potrebu za jednim pedijatrijskim timom. Obrazloženje: Općina Đulovac obuhvaća specifičnu populaciju i ima visok stupanj nataliteta s velikim brojem djece, uz brojno doseljeno stanovništvo. Ističemo kako su istovremeno Mrežom za dentalnu zdravstvenu zaštitu predviđena dva tima, a zdravstvenu zaštitu odraslih jedan tim. Nije prihvaćen Ne prihvaća se povećanje u djelatnosti zdravstvene zaštite predškolske djece obzirom na broj osigurane djece do 7 godina.
28 Krapinsko-zagorska županija VII., Tablica I.3.2. MREŽA TIMOVA U DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE PREDŠKOLSKE DJECE NA RAZINI PRIMARNE ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI U REPUBLICI HRVATSKOJ – PO OPĆINAMA/GRADOVIMA U ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU mijenja se i glasi: U odnosu na postojeću Mrežu, ukupan broj timova se smanjuje za 2 tima, ukidanjem timova u Svetom Križa Začretju i Zaboku. Istovremeno, predviđa se da tim u Donjoj Stubici djeluje i za područje Oroslavja. Ukidanje postojeća 2 tima obzirom na geografsku raspoređenost i gravitiranje osiguranika nije sporno u slučaju da se uz tim u Donjoj Stubici predvidi i zaseban tim u Oroslavju i novi tim u Klanjcu. Zaseban tim u Oroslavju kompenzirao bi ukidanje jednog tima u Zaboku i Svetom Križu Začretju, uz dodatan benefit teritorijane dekoncentracije timova. Uvođenjem tima u Klanjcu osigurala bi se dostupnost zdravstvene zaštite predškolske djecu dijelu županije koji do sada nije uopće pokriven ovim oblikom zdravstvene zaštite. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća. Ne prihvaća se prijedlog osnivanja 1 tima u Klanjcu obzirom na broj osigurane djece, a prihvaća se osnivanje tima u djelatnosti zdravstvene zaštite predškolske djece u Oroslavlju.
29 OPĆINA LUPOGLAV VII., Tablica I.4.2. MREŽA TIMOVA U DJELATNOSTI DENTALNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE (POLIVALENTNE) NA RAZINI PRIMARNE ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI U REPUBLICI HRVATSKOJ–PO OPĆINAMA/GRADOVIMA U ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU mijenja se i glasi: Općina Lupoglav Molimo Vas da u mrežu timova djelatnosti dentalne zdravstvene zaštite uvrstite u mrežu jednu stomatološku ambulantu za područje Općine Lupoglav. Nije prihvaćen Na području Općine Lupoglav ukupno je 918 osiguranih osoba. Standard za djelatnost dentalne zdravstvene zaštite (polivalentne) je 1.900 .
30 FRANKO BAXA VII., Tablica I.4.2. MREŽA TIMOVA U DJELATNOSTI DENTALNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE (POLIVALENTNE) NA RAZINI PRIMARNE ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI U REPUBLICI HRVATSKOJ–PO OPĆINAMA/GRADOVIMA U ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU mijenja se i glasi: Molim Vas da se u mrežu dentalne zdravstvene zaštite planira stomatološka ambulanta u općini Lupoglav, Istarska županija, Franko Baxa, načelnik općine Lupoglav. Obzirom da smo imali problema sa prijavom općine kao JLS, prijavio sam se kao pojedinac, ali zastupam interes cijele općine Lupoglav. Nije prihvaćen Na području Općine Lupoglav ukupno je 918 osiguranih osoba. Standard za djelatnost dentalne zdravstvene zaštite (polivalentne) je 1.900 .
31 HRVATSKA KOMORA MEDICINSKIH BIOKEMIČARA VII., Tablica I.7.1. MREŽA MEDICINSKO-BIOKEMIJSKIH TIMOVA U DJELATNOSTI LABORATORIJSKE DIJAGNOSTIKE NA RAZINI PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U REPUBLICI HRVATSKOJ – PO ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU mijenja se i glasi: Poštovani, Hrvatska komora medicinskih biokemičara nije suglasna s Nacrtom prijedloga izmjena i dopuna mreže javne zdravstvene službe koji se odnosi na Mrežu medicinsko-biokemijskih timova u djelatnosti laboratorijske dijagnostike na razini PZZ. U našem prijedlogu isključivo smo vodili računa o boljoj organizaciji zdravstvene zaštite na lokalnoj razini i dostupnosti laboratorijske dijagnostike osiguranim osobama. Sukladno uvođenju e-zdravstva, vađenju krvi u liječničkim ordinacijama i obvezi laboratorija da uzorke iz ordinacija dostavlja u laboratorij na analizu, vođeni stručnim razlozima predložili smo promjene u Mreži. Na ovaj način pacijent ne mora odlaziti u laboratorij već sve obavlja u ordinaciji izabranog doktora gdje dobiva e-uputnicu, vadi krv i dobiva e-nalaz. Time je omogućena što bolja i brža komunikacija laboratorija i liječnika, pogotovo u slučaju kritičnih nalaza na koje treba reagirati što brže. Naš prijedlog smanjenja broja laboratorijskih timova ne znači umanjenje dostupnosti i lošiju organizaciju. Vodili smo se standardom ugovaranja jednog laboratorijskog tima na 40.800 osiguranika, maksimalno 50.000. Do sada je u gradu Splitu, koji obuhvaća lokaciju Visa gdje laboratorij ni ne postoji, na 205.000 osiguranika ugovarano 5+1 laboratorijski tim na dvije lokacije. Na ovaj broj osiguranika dovoljno je 5 timova. Grad Rijeka pokriva 191.982 osiguranika, stoga predlažemo umanjenje s 5 timova na 4. Grad Zadar pokriva na jednoj lokaciji 64.400 osiguranika, te predlažemo umanjenje s 3 na 2 tima. Na taj način bi formalizirali već postojeće stanje koje vodi računa o dostupnosti laboratorijske dijagnostike pacijentima. Naš prijedlog za objedinjavanjem MBL u Karlovcu s laboratorijskom dijagnostikom iz programa PZZ Specijalne bolnice u Dugoj Resi, te MBL u Pregradi s programom PZZ iz Specijalne bolnice Krapinske Toplice, ide u prilog racionalizaciji slanja pacijenata u bolničke ustanove i ne umanjuje postojeći broj medicinsko-biokemijskih laboratorija, već samo mijenja mjesto analize dijela laboratorijskih pretraga. Povezivanje MBL u Dugom Selu i Ivanić Gradu, te MBL u Svetom Ivanu Zelini i Vrbovcu, nakon skorog odlaska mag.med.biochem. u mirovinu, također se temelji na dostupnosti i racionalizaciji laboratorijske dijagnostike. Još jednom napominjemo da ni jedan naš prijedlog ne umanjuje dostupnost laboratorijske dijagnostike osiguranicima Republike Hrvatske, već osigurava bolju organizaciju i podiže kvalitetu rada. S poštovanjem, Goran Bulatović, mag.med.biochem, spec.med.biokemije Primljeno na znanje Dokument izmjena i dopuna Mreže javne zdravstvene službe donosi se, između ostalog, i uz prethodno pribavljeno mišljenje jedinica (područne) regionalne samouprave. Navedeni prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara nije prošao zakonom propisanu proceduru, tj. nije dostavljen jedinicama područne (regionalne) samouprave na mišljenje.
32 HRVATSKA KOMORA MEDICINSKIH BIOKEMIČARA VII., Tablica I.7.2. MREŽA MEDICINSKO-BIOKEMIJSKIH TIMOVA U DJELATNOSTI LABORATORIJSKE DIJAGNOSTIKE NA RAZINI PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U REPUBLICI HRVATSKOJ – PO LOKALITETIMA DOMOVA ZDRAVLJA U ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU mijenja se i glasi: Poštovani, Hrvatska komora medicinskih biokemičara nije suglasna s Nacrtom prijedloga izmjena i dopuna mreže javne zdravstvene službe koji se odnosi na Mrežu medicinsko-biokemijskih timova u djelatnosti laboratorijske dijagnostike na razini PZZ. U našem prijedlogu isključivo smo vodili računa o boljoj organizaciji zdravstvene zaštite na lokalnoj razini i dostupnosti laboratorijske dijagnostike osiguranim osobama. Sukladno uvođenju e-zdravstva, vađenju krvi u liječničkim ordinacijama i obvezi laboratorija da uzorke iz ordinacija dostavlja u laboratorij na analizu, vođeni stručnim razlozima predložili smo promjene u Mreži. Na ovaj način pacijent ne mora odlaziti u laboratorij već sve obavlja u ordinaciji izabranog doktora gdje dobiva e-uputnicu, vadi krv i dobiva e-nalaz. Time je omogućena što bolja i brža komunikacija laboratorija i liječnika, pogotovo u slučaju kritičnih nalaza na koje treba reagirati što brže. Naš prijedlog smanjenja broja laboratorijskih timova ne znači umanjenje dostupnosti i lošiju organizaciju. Vodili smo se standardom ugovaranja jednog laboratorijskog tima na 40.800 osiguranika, maksimalno 50.000. Do sada je u gradu Splitu, koji obuhvaća lokaciju Visa gdje laboratorij ni ne postoji, na 205.000 osiguranika ugovarano 5+1 laboratorijski tim na dvije lokacije. Na ovaj broj osiguranika dovoljno je 5 timova. Grad Rijeka pokriva 191.982 osiguranika, stoga predlažemo umanjenje s 5 timova na 4. Grad Zadar pokriva na jednoj lokaciji 64.400 osiguranika, te predlažemo umanjenje s 3 na 2 tima. Na taj način bi formalizirali već postojeće stanje koje vodi računa o dostupnosti laboratorijske dijagnostike pacijentima. Naš prijedlog za objedinjavanjem MBL u Karlovcu s laboratorijskom dijagnostikom iz programa PZZ Specijalne bolnice u Dugoj Resi, te MBL u Pregradi s programom PZZ iz Specijalne bolnice Krapinske Toplice, ide u prilog racionalizaciji slanja pacijenata u bolničke ustanove i ne umanjuje postojeći broj medicinsko-biokemijskih laboratorija, već samo mijenja mjesto analize dijela laboratorijskih pretraga. Povezivanje MBL u Dugom Selu i Ivanić Gradu, te MBL u Svetom Ivanu Zelini i Vrbovcu, nakon skorog odlaska mag.med.biochem. u mirovinu, također se temelji na dostupnosti i racionalizaciji laboratorijske dijagnostike. Još jednom napominjemo da ni jedan naš prijedlog ne umanjuje dostupnost laboratorijske dijagnostike osiguranicima Republike Hrvatske, već osigurava bolju organizaciju i podiže kvalitetu rada. S poštovanjem, Goran Bulatović, mag.med.biochem, spec.med.biokemije Primljeno na znanje Dokument izmjena i dopuna Mreže javne zdravstvene službe donosi se, između ostalog, i uz prethodno pribavljeno mišljenje jedinica (područne) regionalne samouprave. Navedeni prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara nije prošao zakonom propisanu proceduru, tj. nije dostavljen jedinicama područne (regionalne) samouprave na mišljenje.
33 HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA VIII., Tablica I.11. MREŽA TIMOVA U DJELATNOSTI JAVNOG ZDRAVSTVA U REPUBLICI HRVATSKOJ – PO ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU mijenja se i glasi: U Tablici I.11. Mreža timova u djelatnosti javnog zdravstva u Republici Hrvatskoj – po županijama/Gradu Zagrebu predlažemo za područje Splitsko-dalmatinske županije osigurati ukupno pet javnozdravstvenih timova u Mreži. Obrazloženje: S obzirom na broj javnozdravstvenih timova na području Splitsko-dalmatinske županije te važećih normativa (1 javnozdravstveni tim/100.000 stanovnika) nužno je istaknuti kako Splitsko-dalmatinska županija s 454.798 stanovnika (prema popisu iz 2011.g.) ima samo tri ugovorena javnozdravstvena tima, što ukazuje na nedostatak najmanje jednog javnozdravstvenog tima. S obzirom na broj stanovnika u dobi 65 i više godina (75.451 stanovnika, odnosno 16% ukupnog broja), kao i na već ustrojen Odjel/Centar za gerontologiju, trebalo bi omogućiti još jedan javnozdravstveni tim za područje gerontološke skrbi. Prihvaćen Prihvaća se, uz napomenu da se navedena dva nova tima usmjere na promicanje zdravlja i gerontologiju.
34 NZJZ "Dr. Andrija Štampar" IX., Iza Tablice I.12. MREŽA TIMOVA U DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE MENTALNOG ZDRAVLJA, PREVENCIJE I IZVANBOLNIČKOG LIJEČENJA OVISNOSTI U REPUBLICI HRVATSKOJ – PO ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU dodaje se Tablica I.13. koja glasi: U tablici I.12., redni broj: IV., „GRAD ZAGREB“, u koloni „Potreban broj timova“ brojku „5“ zamijeniti brojkom „8“. Obrazloženje: Predlaže se Gradu Zagrebu odnosno Nastavnom zavodu za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar odobriti proširenje Mreže za dodatna tri (3) tima primjenom mjerila za određivanje potrebnog broj timova iz točke II. Mreže javne zdravstvene službe. 1. jedan tim na 100 000 stanovnika, a što bi za Grad Zagreb značilo ukupno 8 timova ( za cijelu Hrvatsku je predviđeno 45 timova što i jest jedan tima na 100 000 stanovnika, ali za Grad Zagreb to nije ostvareno, npr. Primorsko –Goranska županija ima 300 000 stanovnika i 4 tima; Splitsko –Dalmatinska županija ima 450 000 stanovnika i 4 tima; Istarska županija 200 000 stanovnika i 3 tima; Varaždinska županija 185 000 stanovnika i 2 tima itd. a Grada Zagreb ima oko 800 000 stanovnika i samo 5 timova). Primljeno na znanje Razmotrit će se potreba za povećanjem broja timova u djelatnosti zdravstvene zaštite mentalnog zdravlja, prevencije i izvanbolničkog liječenja ovisnosti.
35 HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA X. , Tablica II.1. MREŽA SPECIJALISTIČKO-KONZILIJARNE I DIJAGNOSTIČKE ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI - POTREBAN BROJ SPECIJALISTIČKO-KONZILIJARNIH I DIJAGNOSTIČKIH TIMOVA PREMA UTVRĐENOM STANDARDU PO ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU, A IZNIMNO PO REGIJAMA, ODNOSNO NA NACIONALNOJ RAZINI mijenja se i glasi: U Tablici II.1. Mreža specijalističko-konzlijarne i dijagnostičke zdravstvene djelatnosti– potreban broj specijalističko-konzilijarnih i dijagnostičkih timova prema utvrđenom standardu po županijama/Gradu Zagrebu, a iznimno po regijama, odnosno na nacionalnoj razini na području Koprivničko-križevačke županije u djelatnosti kirurgije predlažemo broj timova povećati s dva na tri tima. Nije prihvaćen Ne prihvaća se s obzirom da je broj specijalističko-konzilijarnih i dijagnostičkih timova sukladan utvrđenom standardu – 1 tim na 60 000 stanovnika (prema popisu stanovništva iz 2011.g. u Koprivničko-križevačkoj županiji ima 115.584 stanovnika).
36 Osječko-baranjska županija, Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb IZMJENE I DOPUNE MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, XI. Predlaže se da se za područje Osječko-baranjske županije u Mreži specijalističko-konzilijarne i dijagnostičke zdravstvene djelatnosti na lokalnoj razini - potreban broj timova, u djelatnostima interne medicine, psihijatrije, fizikalne medicine i rehabilitacije i oftalmologije za djelatnost interne medicine predvidi 1tim u Belišću i 1 tim u Valpovu jer je tako i ugovoreno, odnosno ugovoren je 1 tim opće interne medicine u Belišću i tim pulmologije u Valpovu. Takvo mišljenje na prijedlog Mreže dao je i Župan Osječko-baranjske županije. Nije prihvaćen Ne prihvaća se s obzirom da se radi o području Doma zdravlja Valpovo.
37 Hrvatska komora fizioterapeuta IZMJENE I DOPUNE MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, XII. Hrvatska komora fizioterapeuta protivi se uvođenju Mreže za "fizikalnu terapiju u kući". Hrvatska komora fizioterapeuta se u bezbroj dopisa ministru zdravlja zalaže za definiranje Mreže "fizikalne terapije" u koju spada i pružanje usluga u kući bolesnika. Htjeli bi naglasiti da samostalna Mreža fizikalne terapije postoji u svakoj članici EU, dok Mreža "tkz. fizikalne terapije u kući bolesnika" ne postoji u niti jednoj zemlji EU, a niti u zemljama bivše Ex Yugoslavije. Na jedan neopravdan način privatni poslodavci u kućnim njegama su izlobirali jednu neutemeljenu Mrežu koju su nazvali „fizikalna terapija u kući“, dok stvarnu Mrežu fizikalne terapije Ministar zdravlja drži nevidljivu. Naime jedinice fizikalne terapije postoje u RH na svim razinama zdravstvene skrbi ali je pitanje na koji način se ugovara s HZZO-om zbog nevidljivosti. Ne želimo veći broj fizioterapeuta koji su do sada u sustavu nevidljive Mreže fizikalne terapije ali ne želimo biti fusnota u pravilnicima i odlukama HZZO-a. U nevidljivom sustavu uvijek se događaju manipulacije, a ministar zdravlja zabranjuje da se ista Mreža vidi u sustavu zdravstva a dozvoljava Mrežu koja je neutemeljena profesionalno i znanstveno. To ne samo da degradira struku nego i pacijente kao i sve ostale liječnike specijaliste koji indiciraju fizikalnu terapiju sukladno Zakonu o fizioterapeutskoj djelatnosti. Iz svega gore navedenog predlažemo da se umjesto Mreža fizikalne terapije u kući bolesnika stavi Mreža fizikalne terapije Primljeno na znanje Komentar je vezan uz ustrojavanje djelatnosti fizikalne terapije na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini a za što su potrebne zakonske pretpostavke, tj. prethodne izmjene i dopune Zakona o zdravstvenoj zaštiti.
38 Udruga fizioterapeuti u kući XII., Tablica II.2. MREŽA FIZIKALNE TERAPIJE U KUĆI BOLESNIKA - POTREBNI BROJ FIZIOTERAPEUTA PREMA UTVRĐENOM STANDARDU PO ŽUPANIJAMA/GRADU ZAGREBU mijenja se i glasi: Poštovani, zadovoljstvo nam je sudjelovati u pokrenutoj javnoj raspravi o Nacrtu prijedloga izmjena i dopuna Mreže javne zdravstvene službe (u daljnjem tekstu Mreža). Smatramo da postojeća Mreža u dijelu koji definira fizikalnu terapiju u kući bolesnika treba biti prilagođena trenutnim potrebama za istom, te da će naši prijedlozi za poboljšanje iste naići na odobravanje i razumijevanje istoga. Udruga fizioterapeuti u kući okuplja fizioterapeute zaposlene u ugovornoj djelatnosti Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu HZZO) fizikalne terapije u kući bolesnika. Šezdeset posto svih fizioterapeuta iz djelatnosti fizikalna terapija u kući bolesnika učlanjeno je u Udrugu fizioterapeuti u kući. Nacrt prijedloga izmjena i dopuna Mreže prikazuje u tablici II. 2. (Mreža fizikalne terapije u kući bolesnika – potreban broj fizioterapeuta prema utvrđenom standardu po županijama/gradu Zagrebu), broj potrebnih fizioterapeuta. Tablica prikazuje da je potreban broj fizioterapeuta za Republiku Hrvatsku 304, po standardu od 1:15 000 osiguranika na jednog fizioterapeuta. Smatramo da taj standard nije odgovarajući i da ga treba mijenjati. U Hrvatskoj je trenutno ugovoreno s HZZO-om 442,5 fizioterapeuta u kući bolesnika (podatak sa stranica HZZO-a – sadržaj izvanbolničke SKZZ prihvaćeni za ugovaranje za 2015.). Republika Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika (podatak Hrvatskog zavoda za statistiku objavljen na webu Kontingent stanovništva po općinama i županijama), od toga je 4.232.123 osiguranika HZZO-a (podatak sa danom 31.08.2015 objavljen na stranicama HZZO-a). Trenutno možemo govoriti o jednom fizioterapeutu na 10.000 osiguranika. Kada se podaci raščlane na mikro lokacije općina dolazimo do velikih disproporcija u broju ugovorenih fizioterapeuta. Na mikro lokacijama (grad, općina) je, u realnosti, standard spušten na omjer od 1:5 500 do 1:15 000 osiguranika na jednog fizioterapeuta ovisno o mikrolokaciji. Dolazimo do zaključka da niti standard jedan fizioterapeut na 10 000 stanovnika ne zadovoljava potrebe za određene mikro lokacije. Pogledamo li stanje na terenu svjedoci smo da se fizikalna terapija u kući bolesnika čeka od 20 do 60 i više dana na određenim područjima (Velika Gorica, Našice, Krapina, Rijeka, ... ). Jedan od razloga tome je ograničen broj ugovorenih fizioterapeuta, ali i broj održavajućih /kroničnih pacijenata na liječenju fizikalnom trapijom u kući. Naime po informacijama prikupljanih od članova naše Udruge i poslodavaca oko 60 % svih ugovorenih kapaciteta otpada na tzv. održavajuće fizikalne terapije u kući - medicinska stanja kojima je fizikalna terapija neophodna. Takvim bolesnicima drugi oblici fizikalne terapije nisu dostupni zbog faktora ograničavanja u kretanju takvih bolesnika. Točnost navedenih podataka možemo bolje razumjeti uvidom u tablicu „STANOVNIŠTVO S TEŠKOĆAMA U OBAVLJANJU SVAKODNEVNIH AKTIVNOSTI PREMA POTREBI ZA POMOĆI DRUGE OSOBE I KORIŠTENJU POMOĆI DRUGE OSOBE, STAROSTI I SPOLU, POPIS 2011. “(objavljene na webu Hrvatskog zavoda za statistiku ) iz koje vidimo da u Republici Hrvatskoj ima 202 407 osoba koje koriste pomoć druge osobe i 233 327 osoba koje trebaju pomoć druge osobe. Također, značajan je broj stanovnika sa teškoćama u obavljanju aktivnoti svakodnevnog života (tablica STANOVNIŠTVO S TEŠKOĆAMA U OBAVLJANJU SVAKODNEVNIH AKTIVNOSTI PREMA STAROSTI I SPOLU, POPIS 2011. – Zavod za statistiku ) u kojoj vidimo da 759 978 tisuća stanovnika ima teškoće u obavljanju svakodnevnih aktivnosti. U jednoj i u drugoj tablici možemo govoriti o populaciji u kojoj će se liječenje provoditi ili se provodi, između ostalih postupaka, i sa fizikalnom terapijom u kući bolesnika. Upravo su teškoće u obavljanju aktivnosti svakodnevnog života i potreba za pomoći druge osobe često i značajan kriterij za ostvarivanje prava na fizikalnu terapiju u kući. Takvi bolesnici nemaju mogućnosti obavljanja fizikalne terapije u lječilištima ili poliklinikama. Kada se uzme u obzir da je potreba na terenu već davno prerasla standard kojeg je HZZO odredio kao standard za određivanje potrebnog broja fizioterapeuta, kada uzmemo u obzir postojeći broj ugovorenih fizioterapeuta, liste čekanja, podatke o broju stanovnika koji trebaju pomoć druge osobe ili imaju problema u obavljanju aktivnosti svakodnevnog života zaključujemo da postojeći standard nije adekvatan. Postojeći standard ne odgovara sadašnjim potrebama za provođenje fizikalne terapije u kući bolesnika. Aktivnosti koje je poduzelo Ministarstvo zdravlja u programima poput Program plus – smanjenje listi čekanja jasno je pokazao da se čekanja mogu smanjiti. Takvi i slični programi spas su za bolesnike, ali i za zdravstvene ustanove. Ustanove za zdravstvenu njegu i rehabilitaciju nisu spojene na CEZIH-om te Ministarstvo zdravlja i HZZO nemaju saznanja o listama čekanja u djelatnosti fizikalna terapija u kući bolesnika, a koje su oformljene po zdravstvenim ustanovama pojedinačno. Sa medicinske strane postavlja se pitanje isplativosti npr. provođenja fizikalne terapije 60 dana nakon operacije ili moždanog udara. Povećane stope invalidnosti, produženo vrijeme bolovanja, dodatni troškovi u lječenju komplikacija, produženje procesa fizikalne terapije radi kasnog početka, kao i dodatne produžene hospitalizacije samo su neki od parametara koje treba uzeti u obzir kada se događa odgađanje fizikalne terapije u kući bolesnika. Čemu implantati zglobova kada pacijent nakon operacije 60 dana leži u postelji, čekajući fizikalnu terapiju u kući? Sljedom svega navedenoga možemo reći da bi se standard 1:15 000 trebao promijeniti u standard 1:5 000 osiguranika na jednog fizioterapeuta u djelatnosti fizikalna terapija u kući bolesnika. Tako bi izjednačili mrežu sa stanjem na terenu te smanjili liste čekanja tj. osigurali bolju dostupnost fizikalne terapije krajnjem korisniku – nepokretnom bolesniku. Ujedno bi omogućili dodatno zapošljavanje fizioterapeuta na području gdje za isto postoji potreba. Uz poštovanje, U Zagrebu 21.09.2015 Predsjednik Udruge fizioterapeuti u kući: Goran Cvetojević, prvostupnik fizioterapije Primljeno na znanje Promjena standarda u fizikalnoj terapiji nije bila predmet ovih izmjena . Prije prihvaćanja predloženog povećanja standarda na 1:5 000, umjesto 1:15 000 biti će potrebno napraviti detaljnu analizu potreba i stanja resursa uz procjenu financijskog učinka. Također za ustrojavanje djelatnosti fizikalne terapije na primarnoj razini su potrebne zakonske pretpostavke, tj. prethodne izmjene i dopune Zakona o zdravstvenoj zaštiti.
39 HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA Tablica III.2. MREŽA BOLNIČKE DJELATNOSTI U BJELOVARSKO-BILOGORSKOJ ŽUPANIJI mijenja se i glasi:, III.2.1. U Tablici III.2. Mreža bolničke djelatnosti u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji odnosno Tablici III.2.1. Opća bolnica Bjelovar u dijelu Nacrta koji se odnosi na mrežu bolničke djelatnosti u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji smatramo potrebnim predvidjeti 1 krevet za produženo, dugotrajno i kronično liječenje te palijativnu skrb u djelatnosti otorinolaringologije. Obrazloženje: Obzirom na specifičnu skrb neophodnu pacijentima oboljelih od teških bolesti iz domene otorinolaringologije, smatramo opravdanim osigurati jedan krevet za zbrinjavanje istih. Nije prihvaćen Mreža bolničkih zdravstvenih ustanova u Republici Hrvatskoj po županijama/Gradu izrađena je u skladu s Nacionalnim planom razvoja kliničkih bolničkih centara, kliničkih bolnica, klinika i općih bolnica u Republici Hrvatskoj 2015.-2016. koji je Hrvatski sabor donio 27. veljače 2015. godine. Isti predviđa reorganizaciju pružanja bolničke zdravstvene zaštite uz jačanje dnevnih bolnica i smanjenje stacionarnih kapaciteta.
40 Vladimir Slaviček Tablica III.5. MREŽA BOLNIČKE DJELATNOSTI U GRADU ZAGREBU mijenja se i glasi:, III.5.2. VLADIMIR SLAVIČEK dr. med. Moj komentar „NACRTA IZMJENA I DOPUNA MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE“.(- u daljem tekstu Nacrt ), i to glede članka XlX, u tablici lll.5.2. koja se odnosi na“ MREŽU BOLNIČKE DJELATNOSTI „u Kliničkom bolničkom centru Sestre milosrdnice, Zagreb (- u daljem tekstu KBCSM). Poštovani, Predlažem da se u tablici lll.5.2. u stupcu „ djelatnost“ izbriše dio gdje piše „ ortopedija i traumatologija“ , i stavi “ traumatologija“ ili kao dosada „kirurgija“, jer uporaba izraza „ ortopedija i traumatologija“ na tom mjestu predstavlja kršenje „Pravilnika o uvjetima za unutarnji ustroj kliničkih zdravstvenih ustanova „( NN 145/ 13) Ministarstva Zdravlja, i Pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta u KBCSM (-u daljem tekstu Sistematizacija). Također se krši Zakon o zdravstvu, Zakon o liječništvu, Ustav RH, te Europske direktive. Naime, u KBCSM nije moguće osnovati „djelatnost“ „ ortopedije“ ili „ortopedije traumatologije“ , a time nije niti moguće 162 kirurška kreveta dekretom Ministarstva pretvoriti u ortopedsko traumatološke, i to iz razloga što je KBCSM ( kao i svaki drugi KlBC ) primarno nastavno-znanstvena ustanova- što stoji u čl. 2. Sistematizacije, a u čl. 4. nabraja se konstitutivne jedinice KBCSM-, gdje nigdje nema Klinike ili Kliničkog zavoda, Zavoda ortopedije ili ortopedije traumatologije. Naime, prema Sistematizaciji, u KBCSMu svaka „ djelatnost“ mora biti u sklopu isključivo i samo unutar Klinika i Kliničkih zavoda, Zavoda( nastavno-znanstvenih baza ) odgovornih krovnoj instituciji istovrsne Katedre pri Medicinskom fakultetu. U navedenim zakonskim aktima- Pravilnicima- nema niti riječi o nekoj drugoj „ djelatnosti“ kakvu vi spominjete, već se izrijekom navode Klinike, Klinički zavodi, Zavodi( u sklopu znanstvenih institucija Medicinskog fakulteta!!!). „ Djelatnosti“ izvan toga se ne spominju. Obzirom da u KBCSM nema takve Ortopedske Klinike ili Kliničkog zavoda, protuzakonito je obzirom na „Pravilnik o uvjetima za unutarnji ustroj kliničkih zdravstvenih ustanova „ Ministarstva zdravstva, te obzirom na Sistematizaciju, osnovati vaninstitucionalnu „ djelatnost ortopedije i traumatologije“. Napominjem da se ovdje radi o nastavno-znanstvenoj bazi za edukaciju mladih specijalista, te da KBC nije ranga obične bolnice( u kojoj se dekretom Ministarstva može osnovati neka dosad nepostojeća „ djelatnost“). U KBCSM postoji Klinika za traumatologiju, koja pripada Katedri za kirurgiju Medicinskog fakulteta. U KBCSM sve DJELATNOSTI nalaze se u sklopu pojedinih Klinika i Kliničkih zavoda koji su pod znanstvenom domenom –Katedrama Medicinskog fakulteta. U KBCSM ne postoji Klinika ili Klinički zavod ortopedije, a niti takav pripada Katedri za ortopediju Medicinskog fakulteta. Prema gore navedenim Pravilnicima Ministarstva zdravlja i Pravilnicima KBCSM-a ne može se dekretom Ministarstva u Klinici za traumatologiju KBCSM-a postaviti nijedna „djelatnost“ koja nije u sklopu Klinika, Kliničkih zavoda, Zavoda, Katedre Medicinskog fakulteta- i to je to. Uvođenjem izvaninstitucionalne „ djelatnosti ortopedije“ ili „ djelatnost ortopedije traumatologije“ “ u Kliniku za traumatologiju ( koja je do sada pripada Katedri za kirurgiju Medicinskog fakulteta), -zapravo preimenovanjem 162 kirurških kreveta u ortopedsko traumatološke-, poništavate nastavno-znanstveni status Klinike za traumatologiju ( jer ortopedski , ortopedsko traumatološki kreveti i djelatnost nisu pod Katedrom za kirurgiju Medicinskog fakulteta), te Kliniku( za traumatologiju) po defaultu rušite na razinu bolnice, a i cijeli KBCSM time pretvarate u bolnicu!!! Ozakonjenjem vašeg Nacrta automatski rušite status KBCSM-a , obzirom da ispadanjem Klinike za traumatologiju iz sustava Klinika KBCSM ukidate uvijete da KBCSM opstoji kao KBC! Stoga predlažem da Ministarstvo prouči vlastite Pravilnike prije nego što učini pogrešan, protuzakoniti korak ( osnivanje vaninstitucionalne „ djelatnosti“ bez pripadajuće Klinike i Kliničkog zavoda pri Katedri Medicinskog fakulteta). Sve navedeno odnosi se na sve Kliničke bolničke centre u RH, ne samo na KBCSM! Ako ste namjeravali preimenovati krevetnu mrežu u Klinici za traumatologiju iz „kirurške“ u „ortopedsko traumatološku“, prvo ste morali početi od glave-na Medicinskom fakultetu stvoriti Katedru za ortopediju traumatologiju, a zatim u KBCSM preko Medicinskog fakulteta stvoriti Kliniku za ortopediju traumatologiju ( cijeli će proces trajati godinama- vidi dalji tekst). To je jedini legalan i zakonit i prirodan način preimenovanja krevetne mreže u Klinici za traumatologiju KBCSMa-a. Sve drugo što radite u Nacrtu je protuzakonito i ilegalno. Pravnom teroru tu nije kraj. Nova struka- Specijalizacija iz ortopedije i traumatologije još nema niti jednog specijalistu ( a ispitivači tim budućim specijalistima trebali bi biti i profesori iz ortopedije i profesori iz kirurgije, jer nema još profesora specijaliste ortopedije i traumatologije,). Tek za 5-10 godina u svim KBC ima u RH stvoriti će se pravni uvjeti za krevetnu mrežu iz „ djelatnosti“ ortopedije traumatologije, a ovim Nacrtom trčite pred rudo, te stvarate izvaninstitucionalnu krevetnu mrežu, ajme pacijentima!. Prije nje potrebno je osigurati novu nastavnu bazu-Katedru za ortopediju traumatologiju, kako bi tek tada krevetna mreža bila i u suglasju s kazuistikom koja će biti predmetom nastavno-znanstvenog i praktičnog djelovanja tek nadolazećih ( za 5-10 godina), i to dovoljne količine, specijalista iz nove specijalizacije. Koja znanstvena platforma-Katedra- bi sada , po ovom vašem Nacrtu, trebala stajati iza vaše krevetne mreže? Takva Katedra ne postoji, pa prema tome ne postoji niti stručna odgovornost kadrova koji rade u toj „ djelatnosti“ . Upravo je to bio i razlog zašto je odbijeno preimenovanje krevetne mreže u Nacrtu nacionalnog plana razvoja KBCa od 11. 11. 2014 (odbijena sugestija prof Kolundžića putem eSavjetovanja). Predlažem neka Ministarstvo zdravlja( još, a možda i nadalje, na vlasti ) prosurfa svoje vlastite zaključke iz nedavne prošlosti- iz mandata iste političke stranke na vlasti! Jasno je da je začetnik takve nakaradne ideje, podastrte Ministarstvu zdravlja RH, uski krug ortopeda koji su do sada raznim smicalicama unijeli teror u segmente zdravstva, a u Klinici za traumatologiju ( u KBCSM-u) doveli do pravog stručnog, moralnog i sigurnosnog kaosa, devastirali struku traumatologiju, ugrozili sigurnost bolesnika, te isposlovali protuzakonitu odluku uprave KBCSM-a da protuzakonitom Sistematizacijom postavi JEDNOG ORTOPEDA- NEKOMPETENTNU OSOBU -ZA ŠEFA TRAUMATOLOŠKOG ODJELA U JEDNOJ KIRURŠKOJ KLINICI. Upravo oni sada pokušavaju navesti Ministarstvo zdravlja da nastavi i ozakoni taj kaos protuzakonitim uvođenjem „DJELATNOSTI“ ortopedije traumatologije u KBCSM. Nakon zakonskih pogledajmo stvarne posljedice, u slučaju ozakonjenja vašeg Nacrta, i to trenutačne, na terenu, koje će uslijediti. Svi u vašem Nacrtu navedeni 162 kreveta nalaze se u Klinici za traumatologiju KBCSMA. Klinika za traumatologiju prvenstveno je traumatološka a nipošto ortopedska kuća, cijelo stoljeće ona zbrinjava hitnu traumu, a ortopedi u njoj rade uski segment ortopedije vezan za zbrinjavanje zglobnih posljedica hitne traume. Ona je i krovna nastavno-znanstvena baza za traumatologiju ( ali ne i za ortopediju za koju ne postoje nikakvi uvjeti da to postane barem još godinama). Pretvaranjem traumatoloških kreveta u ortopedsko traumatološke ortopedi će oduzeti krevetnu mrežu hitnim bolesnicima, cijeloj socijalnoj kategoriji, koja se neće moći zbrinuti nigdje drugdje jer drugdje traumatolozi ( a pogotovo ne ortopedi!!!) nisu educirani za taj opseg i dubinu rješavanja problema. Stvarna posljedica usvajanja vašeg Nacrta biti će da će se postojećim ortopedima pravno-formalno ozakoniti da liječe cjelokupnu hitnu traumatologiju za koju nisu kompetentni, a niti licencirani, a Specijalista ortopeda traumatologa godinama neće biti na vidiku, niti u dovoljnom broju. Pa tko će dežurati? Najbolji primjer vidljiv je već sad u Klinici za traumatologiju, gdje jedan profesor ortopedije, Subspecijalista traumatologije lokomotornog sustava, šef kirurškog odjela(!!! )uopće ne dežura, i nikad nije, jer nije kompetentan-osposobljen za rješavanje problema cijele hitne traumatologije( unutarnji organi, opekline)… Umjesto da su dosada izvršene sve pripremne radnje oko osiguranja liječena hitnih bolesnika ( glede osposobljavanja kritične mase specijalista), s vašim Nacrtom, ili koristeći ga, srlja se s pacijentovim životima u propast. Nakon pravnog i socijalnog, te stručnog terora, uveo bi se u slučaju realizacije vašeg Nacrta i financijski teror u Klinici za traumatologiju KBCSM-a- a time i u zdravstvu RH, jer bi se u tom slučaju masa Proračuna u Klinici za hitnu traumatologiju( kao što i naziv Klinike za traumatologiju kaže) odlijevala na skupe protetske materijale za liječenje hladnih degenerativnih bolesti - nekoliko desetaka tisuća kuna komad, što se ne potroši niti na liječenje teško stradalog mladog unesrećenika. Inače, sve dok ne stasaju kadrovi iz nove Specijalizacije iz ortopedije i traumatologije, hladnom degenerativnom problematikom trebali bi se se baviti najkompetentniji ortopedi na Šalati…, u Biogradu, u Lovranu…, A novci u Klinici za traumatologiju( predviđeni za sirotinju koja strada akutno) time ne bili uskraćeni hitnim bolesnicima. Lobiranje za otimanje krevetne mreže hitnim traumatološkim bolesnicima u Klinici za traumatologiju i drugdje, jest lobiranje za teški privatni biznis , pogrdno u časnom liječničkom staležu zvanom „sitna trgovina sitnom željeznom galanterijom“. Primjere ovakvog terora svjedočimo na Klinici za traumatologiju već godinama. Pisao sam vam o tome, ali bez odgovora. Zaključak U ime građana RH nadam se da Ministarstvo zdravlja ima pravne, financijske i stručne resurse da procjeni i suprotstavi se nezdravom, nestručnom i pogubnom djelovanju nekoliko smutljivaca koji pravni sustav, struku, financije a i moral iz Europe guraju u prapovijest. A cijelu zajednicu svode na jadne osobne interese. Također, uljudno molim Ministarstvo zdravlja da uoči nevjerojatnu činjenicu kako među ortopedskim lobistima za urušavanje Klinike za traumatologiju nema niti jednog časnog, eminentnog stručnjaka iz najelitnijih ortopedskih kuća- Lovran, Biograd… Nije prihvaćen Materija na koju se odnosi komentar nije predmet ovih Izmjena i dopuna. Mrežom javne zdravstvene službe ne propisuju se uvjeti za unutarnji ustroj i organizaciju kliničkih zdravstvenih ustanova niti njezin sadržaj zadire u unutarnje akte o sistematizaciji radnih mjesta.
41 GRAD ZAGREB Tablica III.5. MREŽA BOLNIČKE DJELATNOSTI U GRADU ZAGREBU mijenja se i glasi:, III.5.8. U tablici III.5.MREŽA BOLNIČKE DJELATNOSTI U GRADU ZAGREBU, točka III.5.13.Psihijatrijska bolnica za djecu i mladež, Zagreb predlažemo povećanje broja stolaca/postelja dnevne bolnica sa 40 na 60. (Komentar daje Gradski ured za zdravstvo.) Prihvaćen Prihvaćen.
42 GRAD ZAGREB Tablica III.5. MREŽA BOLNIČKE DJELATNOSTI U GRADU ZAGREBU mijenja se i glasi:, III.5.8. U tablici III.5.MREŽA BOLNIČKE DJELATNOSTI U GRADU ZAGREBU, točka III.5.12.Specijalna bolnica za zaštitu djece s neurorazvojnim i motoričkim smetnjama,Zagreb predlažemo povećanje broj stolaca/postelja dnevne bolnica sa 113 na 125. (Komentar daje Gradski ured za zdravstvo.) Prihvaćen Prihvaćen.
43 GRAD ZAGREB Tablica III.5. MREŽA BOLNIČKE DJELATNOSTI U GRADU ZAGREBU mijenja se i glasi:, III.5.8. U tablici III.5.MREŽA BOLNIČKE DJELATNOSTI U GRADU ZAGREBU, točka III.5.9.predlažemo u Psihijatrijskoj bolnici "Sveti Ivan" Zagreb povećanje broja postelja za liječenje bolesnika oboljelih od akutnih bolesti sa 50 na 65, te smanjenje broja postelja za liječenje bolesnika oboljelih od kroničnih bolest sa 486 na 471.(Komentar daje Gradski ured za zdravstvo) Nije prihvaćen Mreža bolničkih zdravstvenih ustanova u Republici Hrvatskoj po županijama/Gradu izrađena je u skladu s Nacionalnim planom razvoja kliničkih bolničkih centara, kliničkih bolnica, klinika i općih bolnica u Republici Hrvatskoj 2015.-2016. koji je Hrvatski sabor donio 27. veljače 2015. godine. Isti predviđa reorganizaciju pružanja bolničke zdravstvene zaštite uz jačanje dnevnih bolnica i smanjenje stacionarnih kapaciteta.
44 HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA Tablica III.8. MREŽA BOLNIČKE DJELATNOSTI U KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKOJ ŽUPANIJI mijenja se i glasi:, III.8.1. U Tablici III.8. Mreža bolničke djelatnosti u Koprivničko-križevačkoj županiji odnosno Tablici III.8.1. Opća bolnica „Dr. Tomislav Bardek“ Koprivnica predlažemo formiranje zasebnih postelja urologije na način da broj akutnih postelja bude 6, a broj stolaca/postelja dnevne bolnice 1. Obrazloženje: Ističemo kako je Nacrtom predviđena promjena broja akutnih postelja kao i broja stolaca/postelja dnevne bolnice u susjednim županijama (Međimurska županija i Virovitičko-podravska župnija) gdje do sada nije bilo formiranih zasebnih postelja na odjelima urologije. S obzirom na navedeno, a slijedom broja stanovnika i opsega posla obavljenog u specijalističko-konzilijarnoj službi tima urologije smatramo opravdanim utvrditi zasebne postelje za urološke bolesnike u Općoj bolnici „Dr. Tomislav Bardek“ Koprivnica. Nije prihvaćen Mreža bolničkih zdravstvenih ustanova u Republici Hrvatskoj po županijama/Gradu izrađena je u skladu s Nacionalnim planom razvoja kliničkih bolničkih centara, kliničkih bolnica, klinika i općih bolnica u Republici Hrvatskoj 2015.-2016. koji je Hrvatski sabor donio 27. veljače 2015. godine. Isti predviđa reorganizaciju pružanja bolničke zdravstvene zaštite uz jačanje dnevnih bolnica i smanjenje stacionarnih kapaciteta.
45 Krapinsko-zagorska županija XXIII., Tablica III.9. MREŽA BOLNIČKE DJELATNOSTI U KRAPINSKO-ZAGORSKOJ ŽUPANIJI mijenja se i glasi: Neprihvatljive su izmjene sadržane u točci V. Tablici III.9.1. koje se odnose na Opću bolnica Zabok i bolnica hrvatskih veterana. Predloženim izmjenama, za Opću bolnicu Zabok i bolnicu hrvatskih veterana predviđeno je znatno smanjenje broja akutnih postelja. Sadašnji broj akutnih postelja je 249 postelja, a predviđa se 190 postelja, što je smanjenje broja akutnih postelja za 59, odnosno čak 30%. Smanjenje postelja nije prihvatljivo obzirom na popunjenost sadašnjih posteljnih kapaciteta koja je više od 80%, a prema Nacionalnom planu ista je predviđena u postotku od 85%. Komparacijom predviđenog postotka smanjenja broja postelja (30%) i postotka sadašnje popunjenosti koja je više od 80%, dolazi se do zaključka da bi postalo upitno zbrinjavanje određenog postotka pacijenata zbog nedostatka postelja, pogotovo s pozicije prisutnog trenda povećanja broja stacionarnih pacijenata uvažavajući potrebe braniteljske populacije i članova njihove obitelji. Nakon izrade Master Plana okolnosti u Općoj bolnici su se značajno promijenile i to u smislu opće popunjenosti Opće bolnice kao i osnivanja Veteranske bolnice. Ta potonja činjenica svakodnevno utječe na popunjenost bolnice u svim segmentima, stoga smatramo da smanjivanje akutnih kreveta u ovom trenutku i ovim okolnostima ne bi urodila pozitivnim rezultatom. Predlaže se da se broj akutnih postelja ponovno razmotri nakon godinu dana kada se situacija u bolnici ustabili, a što se tiče liječenja branitelja. Za Krapinsko-zagorsku županiju i Bolnicu je prihvatljivo određeno smanjenje akutnog broja postelja kako je navedeno u prijedlogu za Nacionalni plan, do kraja 2016. godine na 224 postelje, te dodatno ugovaranje postelja dnevne bolnice, a svakako i postelja za produženo, dugotrajno ili kronično liječenje, te palijativnu skrb, sve prema podacima proslijeđenim za Nacionalni plan, sadržanim u tablici u prilogu ovog dopisa. Uočava se kako većina općih bolnica (osim: Ogulin, Gospić i Knin), imaju posteljne kapacitete u djelatnostima oftalmologije, urologije, ortopedije, ORl, za razliku od Opće bolnice Zabok i bolnice hrvatskih veterana, iako postoje prostorne i kadrovske mogućnosti te potrebe za posteljama u djelatnosti ORL, urologije i oftalmologije, te tražimo da se u tim djelatnostima razmotri mogućnost ugovaranja po tri postelje. Nije prihvaćen Mreža bolničkih zdravstvenih ustanova u Republici Hrvatskoj po županijama/Gradu izrađena je u skladu s Nacionalnim planom razvoja kliničkih bolničkih centara, kliničkih bolnica, klinika i općih bolnica u Republici Hrvatskoj 2015.-2016. koji je Hrvatski sabor donio 27. veljače 2015. godine. Isti predviđa reorganizaciju pružanja bolničke zdravstvene zaštite uz jačanje dnevnih bolnica i smanjenje stacionarnih kapaciteta.
46 HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA Tablica III.10. MREŽA BOLNIČKE DJELATNOSTI U LIČKO-SENJSKOJ ŽUPANIJI mijenja se i glasi:, III.10.1. U Tablici III.10. Mreža bolničke djelatnosti u Ličko-senjskoj županiji odnosno Tablici III.10.1. Opća bolnica Gospić u djelatnosti palijativne skrbi smatramo potrebnim povećati broj kreveta s dva na ukupno četiri kreveta palijativne skrbi, zbog stare populacije Ličko-senjske županije. Upoznati smo kako se pacijenti u trenutnim okolnostima, uslijed nemogućnosti boljeg rješenja, nužno smještaju na internom odjelu bolnice, koji zbog navedene činjenice ima nerealne zdravstveno statističke pokazatelje smrtnosti. Nije prihvaćen Broj palijativnih postelja u Ličko-senjskoj županiji je sukladan utvrđenom standardu.
47 HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA Tablica III.11. MREŽA BOLNIČKE DJELATNOSTI U MEĐIMURSKOJ ŽUPANIJI mijenja se i glasi:, III.11.1. U Tablici III.11. Mreža bolničke djelatnosti u Međimurskoj županiji odnosno Tablici III.11.1. Županijska bolnica Čakovec predlažemo osigurati veći broj kreveta za liječenje bolesnika koji zahtijevaju palijativnu skrb (krevete za produženo, dugotrajno i kronično liječenje te palijativnu skrb). Obrazloženje: Predložena dva kreveta predstavljaju korak naprijed u odnosu na prethodni prijedlog izmjena i dopuna Mreže javne zdravsvene službe (svibanj 2015.), ali navedeno smatramo i dalje nedovoljnim za potrebe stanovništva koje gravitira Županijskoj bolnici Čakovec. Rješenje prema kojemu bi se bolesnike koji zahtijevaju takvu vrsti skrbi u najvećem broju premještalo u Bolnicu za kronične bolesti u Novom Marofu i nadalje ne držimo primjerenim današnjem poimanju palijativne skrbi koje daje veliku ulogu suradnji obitelji i drugih osoba bliskih bolesniku s zdravstvenim djelatnicima u skrbi. Premještajem u udaljenu bolničku ustanovu bolesnici neće moći komunicirati s svojim bližnjima, a medicinsko osoblje ostvariti tako dobru suradnju kao što bi to moglo biti u slučaju da je bolesnik hospitaliziran na odgovarajućem odjelu za produženo, dugotrajno i kronično liječenje te palijativnu skrb u Županijskoj bolnici Čakovec. Broj od 10 kreveta za palijativnu skrb smatramo u ovom trenutku prikladnim s obzirom na veličinu i broj stanovnika Međimurske županije za početak organiziranja takvog oblika zdravstvene zaštite u Međimurskoj županiji. Odobravanjem 10 kreveta stvorilo bi se osnovu za otvaranje odjela ili odsjeka. Županijska bolnica Čakovec trenutno ima jedan aktivni palijativni tim i jedan tim u osnivanju što znači da već postoji liječnički kadar koji bi mogao preuzeti skrb o pacijentima smještenim u toj jedinici. Nije prihvaćen Ne prihvaća se budući je broj palijativnih postelja za područje središnje i sjeverozapadne Hrvatske sukladan standardu.
48 HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA Tablica III.18. MREŽA BOLNIČKE DJELATNOSTI U VARAŽDINSKOJ ŽUPANIJI mijenja se i glasi:, III.18.1. U Tablici III.18. Mreža bolničke djelatnosti u Varaždinskoj županiji odnosno Tablici III.18.1. Opća bolnica Varaždin smatramo potrebnim povećati broj kreveta u djelatnosti urologije s 14 na minimalno 15. Naime, prema Nacrtu prijedloga izmjena i dopuna Mreže javne zdravstvene službe odjel urologije ima 14 kreveta u koji je ubrojana i dnevna bolnica. Smatramo da je potrebno minimalno 15 kreveta (jedan od uvjeta za samostalni odjel) s obzirom na to da se na odjelu obavlja većina uroloških operacijskih i dijagnostičkih postupaka, a također uvedene su i nove metode liječenja (npr. fleksibilna ureterorenoskopija i laserska litotripsija kamenaca) dostupne u malom broju ustanova. Nije prihvaćen Mreža bolničkih zdravstvenih ustanova u Republici Hrvatskoj po županijama/Gradu izrađena je u skladu s Nacionalnim planom razvoja kliničkih bolničkih centara, kliničkih bolnica, klinika i općih bolnica u Republici Hrvatskoj 2015.-2016. koji je Hrvatski sabor donio 27. veljače 2015. godine. Isti predviđa reorganizaciju pružanja bolničke zdravstvene zaštite uz jačanje dnevnih bolnica i smanjenje stacionarnih kapaciteta.
49 HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA Tablica III.20. MREŽA BOLNIČKE DJELATNOSTI U VUKOVARSKO-SRIJEMSKOJ ŽUPANIJI mijenja se i glasi:, III.20.1. U Tablici III.20. Mreža bolničke djelatnosti u Vukovarsko-srijemskoj županiji odnosno Tablici III.20.1. Opća županijska bolnica Vinkovci uočeno je smanjenje broja postelja za odjel Ortopedije i traumatologije. Prema prikupljenim podacima odjel ortopedije i traumatologije Opća županijska bolnica Vinkovci godišnje obavi oko 1100 operativnih zahvata (800 traumatoloških, 250 – 280 ortopedskih) te stoga smatramo da je nemoguće bez posljedica izrazito smanjiti broj postelja na odjelu koji ima šest specijalista (tri ortopeda, tri traumatologa od čega dva subspecijalista i četiri specijalizanta ortopedije s traumatologijom). Također, uočen je i prijedlog smanjenja broja akutnih postelja u djelatnosti Neurologije Opće županijske bolnica Vinkovci na svega 12. Ističemo kako je postotak popunjenosti postelja na neurologiji izuzetno visok, gotovo 100% i više, dok dijapazon dijagnostičkih pretraga koje se rade čine opravdanim zahtjeve za korekcijom plana mreže na barem na 15 akutnih, 5 stolaca i 5 postelja za produženo liječenje . Nije prihvaćen Mreža bolničkih zdravstvenih ustanova u Republici Hrvatskoj po županijama/Gradu izrađena je u skladu s Nacionalnim planom razvoja kliničkih bolničkih centara, kliničkih bolnica, klinika i općih bolnica u Republici Hrvatskoj 2015.-2016. koji je Hrvatski sabor donio 27. veljače 2015. godine. Isti predviđa reorganizaciju pružanja bolničke zdravstvene zaštite uz jačanje dnevnih bolnica i smanjenje stacionarnih kapaciteta.
50 HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA Tablica III.20. MREŽA BOLNIČKE DJELATNOSTI U VUKOVARSKO-SRIJEMSKOJ ŽUPANIJI mijenja se i glasi:, III.20.2. U Tablici III.20. Mreža bolničke djelatnosti u Vukovarsko-srijemskoj županiji odnosno Tablici III.20.2. Opća županijska bolnica Vukovar i bolnica hrvatskih veterana za odjel ortopedije i traumatologije smatramo premalim predviđeni broj od 10 akutnih postelja, s obzirom na obujam posla koji se obavlja unatrag više godina i podatak da 2/3 bolesnika dolaze izvan županije te stoga predležemo povećanje broja postelja. Nije prihvaćen Mreža bolničkih zdravstvenih ustanova u Republici Hrvatskoj po županijama/Gradu izrađena je u skladu s Nacionalnim planom razvoja kliničkih bolničkih centara, kliničkih bolnica, klinika i općih bolnica u Republici Hrvatskoj 2015.-2016. koji je Hrvatski sabor donio 27. veljače 2015. godine. Isti predviđa reorganizaciju pružanja bolničke zdravstvene zaštite uz jačanje dnevnih bolnica i smanjenje stacionarnih kapaciteta. OŽB Vukovar do sada nije imala u Mreži postelje za djelatnost ortopedije i traumatologije.