Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Agencija za mobilnost i programe Europske unije NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PRIZNAVANJU I VREDNOVANJU INOZEMNIH OBRAZOVNIH KVALIFIKACIJA, Članak 17. U članku 17. predlaže se umjesto stavka 4. umetnuti novi stavak, pri čemu postojeći stavak 4. postaje stavak 5.: (4) Ministar nadležan za područje znanosti i obrazovanja pravilnikom propisuje kriterije za priznavanje razdoblja osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja te razdoblja visokog obrazovanja provedenog u inozemstvu u svrhu nastavka obrazovanja u Republici Hrvatskoj.  U Zakonu nije jasno i dovoljno precizno uređen postupak priznavanja razdoblja osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja te razdoblja visokog obrazovanja provedenog u inozemstvu u svrhu nastavka obrazovanja u Republici Hrvatskoj, kao niti kriteriji na temelju kojih bi pojedine odgojno-obrazovne ustanove bile dužne donositi odluke o priznavanju. Priznavanje se provodi od strane odgojno-obrazovnih ustanova sukladno načelima ovoga Zakona, zakonima iz područja odgoja i obrazovanja odnosno zakonima iz područja visokog obrazovanja  te u skladu s općim aktima tih ustanova, što bi moglo dovesti do neujednačenog postupanja. Npr. 5. gimnazija i 15. gimnazija u Zagrebu mogu imati učenika koji dolazi u školu nastaviti obrazovanje nakon dosadašnjeg obrazovanja u inozemstvu. Istom bi učeniku u ove dvije škole dosadašnje stečeno obrazovanje, uslijed nedostatka ujednačenih kriterija, moglo biti na različit način vrednovano.  Među kriterijima za priznavanje razdoblja osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja te razdoblja visokog obrazovanja provedenog u inozemstvu u svrhu nastavka obrazovanja u Republici Hrvatskoj preporučuje se navesti i kriterij da ishodi učenja odgoja i obrazovanja priznati u drugoj državi moraju biti u skladu s nacionalnim kurikulumom radi usklađivanja s Preporukom Vijeća od 26. studenoga 2018. o promicanju automatskog uzajamnog priznavanja kvalifikacija visokog obrazovanja i srednjoškolskog obrazovanja i osposobljavanja te ishoda razdoblja učenja u inozemstvu (2018/C 444/01). Djelomično prihvaćen Slijedom komentara AMPEU i odgojno-obrazovnih ustanova Predlagatelj je predvidio izradu smjernica za škole kako bi se na nacionalnoj razini ujednačio postupak priznavanja razdoblja osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja kojega sukladno Nacrtu prijedloga Zakona provodi odgojno-obrazovna ustanova uz pomoć ASOO-a ili AZOO-a. Za visoko obrazovanje je Predlagatelj Nacrtom prijedloga Zakona predvidio Pravilnik kojim se uređuju kriteriji priznavanja i vrednovanja u svrhu nastavka obrazovanja na visokoškolskoj razini.
2 Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PRIZNAVANJU I VREDNOVANJU INOZEMNIH OBRAZOVNIH KVALIFIKACIJA, Članak 14. Članak 14. stavak 8 – "može i samostalno provoditi visoko učilište i/ili nadležna agencija". Potrebno je pojasniti kada i tko provodi postupak priznavanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija. Agencija samostalno, kako i na koji način? Je li tu uključeno priznavanje: -poslije-srednjoškolsko obrazovanje koje nije visoko -nastavak obrazovanja na višoj razini koja nije u svrhu upisa na preddiplomski studij (upis iz trogodišnje u četverogodišnju školu) -nastavak obrazovanja na istoj razini, primjerice prekvalifikacija ili radi uvjeta upisa na osposobljavanje/usavršavanje? Prihvaćen Predlagatelj je razradio predmetne odredbe i izradio zasebne članke kojima se propisuje: postupak priznavanja u okviru upisnog postupka kojega provodi agencija nadležena za znanost i visoko obrazovanje, postupak samostalnog priznavanja kojega provode visoka učilišta i postupak priznavanja u svrhu nastavka obrazovanja na srednjoškolskoj razini u kojem se navode slučajevi koje navodite.
3 Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PRIZNAVANJU I VREDNOVANJU INOZEMNIH OBRAZOVNIH KVALIFIKACIJA, Članak 14. Članak 14, stavak 5 i 6 – lako može doći do nejasnoće u nadležnosti između tijela Prihvaćen Predmetni stavci su dodatno razrađeni kako ne bi došlo do nejasnoća u nadležnosti.
4 Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PRIZNAVANJU I VREDNOVANJU INOZEMNIH OBRAZOVNIH KVALIFIKACIJA, Članak 14. Članak 14, stavak 3 Što je sa priznavanjem u svrhu upisa na istoj ili nižoj razini: -nastavak obrazovanja na višoj razini koja nije u svrhu upisa na preddiplomski studij (primjerice upis iz trogodišnje u četverogodišnju školu) -nastavak obrazovanja na istoj razini, primjerice prekvalifikacija ili radi uvjeta upisa na osposobljavanje/usavršavanje – je li to propisao članak 14. stavak 8? Nije jasno. Prihvaćen Izrađen je novi članak kojim se propisuje postupak priznavanja u svrhu nastavka obrazovanja na srednjoškolskoj razini koji se odnosi na ASOO.
5 Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PRIZNAVANJU I VREDNOVANJU INOZEMNIH OBRAZOVNIH KVALIFIKACIJA, Članak 14. Nije jasna nadležnost tijela koje sudjeluju u postupku Prihvaćen Predlagatelj je razradio čl. 14. u tri članka kako bi nadležnost tijela bila jasnija: postupak priznavanja u sklopu upisnog postupka AZVO-a, postupak samostalnog priznavanja (visoka učilišta) i postupak priznavanja u svrhu nastavka obrazovanja na srednjoškolskoj razini (ASOO).
6 Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PRIZNAVANJU I VREDNOVANJU INOZEMNIH OBRAZOVNIH KVALIFIKACIJA, Članak 10. Članak 10, stavak 2: brisati tekst "u odnosu na odgovarajuću kvalifikaciju koja se stječe u Republici Hrvatskoj" – često nema odgovarajuće kvalifikacije (djeluje kao povratak na nekadašnju usporedbu programa - nostrifikacija) Nije prihvaćen Predlagatelj je predvidio da tijelo nadležno za vrednovanje pruži informaciju o inozemnoj obrazovnoj kvalifikaciji bez usporedbe s ishodima učenja koje ima srodna kvalifikacija u RH (što bi imalo značajke nostrifikacije).
7 Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PRIZNAVANJU I VREDNOVANJU INOZEMNIH OBRAZOVNIH KVALIFIKACIJA, Članak 9. Članak 9, stavak 1, podstavak 2 Što se misli pod obrazloženjem? Pretpostavljamo da se ovdje radi o prijevodu ovlaštenog sudskog tumača (što je i bila i do sada obveza) jer nismo ovlašteni za opis/obrazloženje naziva inozemne kvalifikacije Članak 9, stavak 1, podstavak 6 Navedene informacije mogu se utvrditi samo ako su dostupne (po mogućnosti, za neke zemlje nema podataka) Članak 9, stavak 1, podstavak 7 Za priznavanje (vrednovanje) završenog srednjoškolskog strukovnog obrazovanja važna je informacija radi li se o redovnom obrazovanju, obrazovanju odraslih (npr. prekvalifikacija…) i sl. Stoga predlažemo da se iza riječi "-informacija o tome je li kvalifikacija stečena" doda tekst "redovnom nastavom, obrazovanjem odraslih" Prihvaćen St.1. podstavkom 2. nadležnom se tijelu daje ovlast za obrazloženje kvalifikacije temeljem raspoloživih informacija. U st. 1. alineja 2."obrazloženje naziva" zamjenjuje se s "uz detaljni opis stečene inozemne obrazovne kvalifikacije". Temeljem procjene iz čl. 9. izrađuje se mišljenje iz čl. 10. U mišljenju se navode dostupne informacije. U st. 1. podstavak 7. dodaje se "je li stečena kroz program obrazovanja odraslih".
8 Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PRIZNAVANJU I VREDNOVANJU INOZEMNIH OBRAZOVNIH KVALIFIKACIJA, Članak 4. Čl. 4, st.4. Navedene informacije mogu se utvrditi samo ako su dostupne (po mogućnosti) Primljeno na znanje U mišljenju se navode dostupne informacije. U st.2. čl. 10. propisani su obvezni dijelovi mišljenja. St. 1. čl. 10. omogućava da se u mišljenju navede da određeni podaci nisu raspoloživi.
9 Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PRIZNAVANJU Cilj novog Zakona je, između ostalog, jasna nadležnost, pojednostavljenje procedura i i jasnoća u postupcima priznavanja. Cilj nije postignut jer i dalje postoje nejasnoće u nadležnosti i postupku. Prihvaćen Predlagatelj je razradio odredbe o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija u svrhu nastavka obrazovanja i izradio zasebne članke kojima se propisuje: postupak priznavanja u okviru upisnog postupka kojega provodi agencija nadležena za znanost i visoko obrazovanje, postupak samostalnog priznavanja kojega provode visoka učilišta i postupak priznavanja u svrhu nastavka obrazovanja na srednjoškolskoj razini. Predlagatelj je predvidio radionice za nadležna tijela o provedbi Zakona.
10 Agencija za znanost i visoko obrazovanje NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PRIZNAVANJU I VREDNOVANJU INOZEMNIH OBRAZOVNIH KVALIFIKACIJA, Članak 11. Opći komentar za Glavu III. - međunarodna preporuka (uključujući i međunarodni pravni okvir koji je, također, i RH implementirala, primjerice Lisabonska konvencija o priznavanju, nalažu da priznavanje inozemnih kvalifikacija/razdoblja studija u svrhu nastavka obrazovanja isključivo bude u nadležnosti obrazovnih institucija i visokih učilišta te da se provodi u okviru njihovih upisnih postupaka. Sva ostala tijela, primjerice agencije i sl. ovdje imaju savjetodavno-informativnu ulogu. Nije prihvaćen Vezano uz priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija u svrhu nastavka obrazovanja, Predlagatelj smatra potrebnim da se u sklopu središnjeg prijavnog postupka kojega provodi AZVO u svrhu upisa na prediplomski i diplomski studij provodi priznavanje za studijske programe koji su uključeni u središnji prijavni postupak. Predlagatelj je razradio odredbe za slučajeve kada visoko učilište samostalno provodi postupak priznavanja za studijske programe koji nisu uključeni u središnji prijavni postupak
11 Agencija za znanost i visoko obrazovanje NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PRIZNAVANJU I VREDNOVANJU INOZEMNIH OBRAZOVNIH KVALIFIKACIJA, Članak 14. Opći komentar za članak 14. - umjesto postupak priznavanja staviti postupak vrednovanja. Stavak 1. - AZVO obavlja postupak vrednovanja ( ne priznavanja!) u okviru postupka prijave na studijske programe. Stoga AZVO ne zaprima niti prosljeđuje zahtjeve za priznavanje u svrhu nastavka obrazovanja. Stavak 3. - ovo je direktno u suprotnosti s uvodnim tekstom "Razlozi za donošenje Zakona". Umjesto AZOO i ASOO predlaže se da ostane samo AZVO, ali isključivo ukoliko se neće provoditi upravni postupak, jer je to preduvjet da se vrednovanje provede u rokovima zadanima upisnim postupkom, kako je i objašnjeno u razlozima zbog kojih se Zakon donosi. Nije prihvaćen Predlagatelj je uvažio zahtjev visokih učilišta da se priznavanje u svrhu nastavka obrazovanja provodi kao upravni postupak.
12 Agencija za znanost i visoko obrazovanje NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PRIZNAVANJU I VREDNOVANJU INOZEMNIH OBRAZOVNIH KVALIFIKACIJA, Članak 13. Stavak 1. - umjesto priznavanje staviti vrednovanje. Stavak 2. umjesto priznavanje staviti vrednovanje. Stavak 3. - izbaciti rješenje jer ne bi trebalo biti upravnog postupka. Rezultat vrednovanja treba biti donošenje mišljenja. Nije prihvaćen Predlagatelj je predvidio da se zahtjev za priznavanje inozemne obrazovne kvalifikacije u svrhu upisa na preddiplomski studij podnosi AZVO-u kako primjerice nositelj srednjoškolske kvalifikacije ne bi podnosio zahtjev AZOO-u ili ASOO-u nevezano za upisni postupak na preddiplomski studij kao što je sada. Vezano uz komentar o ukidanju upravnog postupka, Predlagatelj je uvažio zahtjev visokih učilišta da se priznavanje u svrhu nastavka obrazovanja provodi kao upravni postupak.
13 Agencija za znanost i visoko obrazovanje NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PRIZNAVANJU I VREDNOVANJU INOZEMNIH OBRAZOVNIH KVALIFIKACIJA, Članak 12. Nepotrebno je i zakonski neutemeljeno ovim zakonom mijenjati djelokrug rada AZVO-a, dakle AZVO nikako ne može provoditi upravni postupak priznavanja kvalifikacija za potrebe nastavka obrazovanja. AZVO kao i do sada, kada je riječ o inozemnim kvalifikacijama u postupcima prijava na studijske programe, treba imati informativnu i savjetodavnu ulogu (u smislu ovog zakona to može biti donošenje mišljenja u postupku vrednovanja inozemne kvalifikacije). Stavak 1. - umjesto priznavanje staviti vrednovanje. Dakle, i kod nastavka obrazovanja treba provoditi postupak vrednovanja. Stavak 2. - umjesto postupak priznavanja staviti postupak vrednovanja. Stavak 3. - brisati ovaj stavak, odnosno postupak priznavanja za nastavak obrazovanja ne treba se provoditi prema Zakonu o općem upravnom postupku. Nije prihvaćen Namjera Predlagatelja je objediniti postupak priznavanja kroz Središnji prijavni ured AZVO-a. Vezano uz prijedlog da se ne provodi upravni posutpak (priznavanje), Predlagatelj je slijedom konzultacija s visokim učilištima predvidio da se priznavanje u svrhu nastavka obrazovanja provodi kao upravni postupak zbog zaštite prava, rokova predviđenih ZUP-om i mogućnosti za drugostupanjski postupak. Budući da je novim Zakonom o upravnom postupku predviđen elektronički postupak, Predlagatelj je uvažio zahtjev visokih učilišta. Vezano uz dodjeljivanje ovlasti AZVO-u, moguće je dodijeliti novu ovlast predmetnim Zakonom.
14 Agencija za znanost i visoko obrazovanje A. Pregled stanja, a) Razlozi zbog kojih se Zakon donosi U osmom pasusu "Razloga" dobro je pojašnjen problem koji je potrebno riješiti ovim zakonom, no članci samog Zakona ne rješavaju navedene probleme. Prihvaćen Predlagatelj je razradio odredbe kojima se propisuje nadležnost tijela vezano uz priznavanje inozemne obrazovne kvalifikacije prve razine visokog obrazovanja sa svrhom pristupa drugoj razini visokog obrazovanja. U komentarima na članke je detaljno pojašnjenje Predlagatelja.
15 Alta Pavin Banović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PRIZNAVANJU Poštovani, u potpunosti se slažem s navedenim u Nacrtu prijedloga zakona o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija da je potrebno razlikovati priznavanje od vrednovanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija. Vrednovanje inozemnih obrazovnih kvalifikacije provodilo bi se prvenstveno radi zapošljavanja osobe u RH čime se jasno postavlja stupanj kvalifikacija osobe za određeno zanimanje i ne opterećuje se osobu na dodatne edukacije, obrazovanje, usavršavanje i slično. A ukoliko osoba se osoba želi obrazovati u RH, slažem se da je potrebno do kraja provesti priznavanje inozemnih kvalifikacija koje bi provodila odgojno-obrazovne ustanove tj. učilišta i sveučilišta. Smatram da taj postupak priznavanja inozemnih kvalifikacije treba provoditi ono sveučilište na kojem osoba želi nastaviti i/ili dopuniti svoje obrazovanje na višu razinu, jer u potpunosti imaju uvid u svoje programe. U potpunosti se slažem da je cjelokupni proces potrebno pojednostaviti, ukinuti sve administrativne prepreke koje su do sada postojale tijekom ovoga procesa. U čl. 5 slažem se s navedenim i nabrojanim osobama koje imaju pravo na vrednovanje i priznavanje inozemne obrazovne kvalifikacije. U čl. 8 jasno je navedena potrebna dokumentacija. U čl. 10 smatram da je potrebno smanjiti rok od 60 dana na 30 dana, jer ako su se uklonile administrativne zapreke, zašto je potrebno toliko vremena. Slažem se i potvrđujem postupak automatskoga priznavanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija u visokom obrazovanju kao i priznavanje razdoblja obrazovanja. Smatram da je čl. 25. jako dobro naveden. Nije prihvaćen Vezano uz prijedlog da je u čl. 10. rok potrebno smanjiti s 60 dana na 30 dana, u nekim se slučajevima provodi provjera vjerodostojnosti diplome što nalaže rok dulji od 30 dana.
16 Ana Marija Sačer NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PRIZNAVANJU Poštovani, Slažem se s Nacrtom prijedloga Zakona o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija. Posebno podržavam dio o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija u visokom obrazovanju. S poštovanjem, Ana Marija Sačer Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru.
17 Ana Marošević NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PRIZNAVANJU Poštovani, podržavam Nacrt prijedloga zakona o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija, koji bi trebao to priznavanje i ubrzati, budući će se odstraniti prepreke među državama članicama Europske unije a na osnovu „Preporuke Vijeća od 26. studenoga 2018. o promicanju automatskog uzajamnog priznavanje kvalifikacija visokog obrazovanja i srednjoškolskog obrazovanja i osposobljavanja te ishoda razdoblja učenja u inozemstvu“. U potpunosti se slažem sa Članokm 16. u kojem je navedeno automatsko priznavanje razine inozemne obrazovne kvalifikacije, ako je kvalifikacija stećena u državi u kojoj je nacionalni kvalifikacijski okvir povezan s Europskim kvalifikacijskim okvirom, što će pojednostaviti sam proces priznavanja tih dokumenata a u svrhu daljnjeg obrazovanja ili zapošljavanja. Lijep pozdrav, Ana Marošević Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru.
18 Ana Marošević NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PRIZNAVANJU I VREDNOVANJU INOZEMNIH OBRAZOVNIH KVALIFIKACIJA, Članak 16. Poštovani, podržavam Nacrt prijedloga zakona o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija, koji bi trebao to priznavanje i ubrzati, budući će se odstraniti prepreke među državama članicama Europske unije a na osnovu „Preporuke Vijeća od 26. studenoga 2018. o promicanju automatskog uzajamnog priznavanje kvalifikacija visokog obrazovanja i srednjoškolskog obrazovanja i osposobljavanja te ishoda razdoblja učenja u inozemstvu“. U potpunosti se slažem sa Članokm 16. u kojem je navedeno automatsko priznavanje razine inozemne obrazovne kvalifikacije, ako je kvalifikacija stećena u državi u kojoj je nacionalni kvalifikacijski okvir povezan s Europskim kvalifikacijskim okvirom, što će pojednostaviti sam proces priznavanja tih dokumenata a u svrhu daljnjeg obrazovanja ili zapošljavanja. Lijep pozdrav, Ana Marošević Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru.
19 DAMIR ČOLIG NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PRIZNAVANJU Poštovani, podržavam Nacrt prijedloga Zakona o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija. Predlažem da se u članku 10. smanji rok sa 60 na 30 dana za slučaj vrednovanja kvalifikacija stečenih unutar zemalja članica Europske Unije. Lijep pozdrav ! Nije prihvaćen Odredba "najkasnije u roku od 60 dana" navedena je za slučaj provjere vjerodostojnosti iz st. 1. čl.9. Ukoliko nema sumnje u vjerodostojnost isprave, nadležna tijela će mišljenja izdavati u kraćem roku.
20 Daniel Mario Novak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PRIZNAVANJU I VREDNOVANJU INOZEMNIH OBRAZOVNIH KVALIFIKACIJA, Članak 7. Poštovani, radim u Umjetničkoj školi Miroslav Magdalenić Čakovec i ovim putem ukazao bih na jedan problem s kojim se susrećem godinama. Nije riječ o mom osobnom iskustvu već iskustvu mojih kolega i prijatelja s kojima radim, a problem se poteže već dugi niz godina. Riječ je o kolegama koji su studirali na Univezitet für Musik und darstellende Kunst u Grazu gdje je moguće upisati koncertni smjer ili IGP (takozvani pedagoški smjer). IGP program s isključivo metodičko-pedagoškim naglaskom namijenjen je budućim učiteljima. Kolege koji upišu IGP program sebe vide u učionici s učenicima za razliku od koncertnog smjera gdje sebe vide na podiju pred slušateljima. Problem je u tome što IGP program na Muzičkoj Akademiji u Zagrebu ne postoji. U Zagrebu na Akademiji nema preddiplomskog i diplomskog studija jer postoji integrirani studij (odnosno nema prve i druge diplome), a za svih 5 godina treba skupiti minimalno 300 ECTS bodova. S druge strane u Grazu je potrebno skupiti 240 ECTS bodova do prve diplome i zatim još do 360 ECTS bodova na masteru, kad je riječ o IGP programu. Znači potrebno je četiri godine studija do titule bacc., dok se nakon šest godina stječe titula Mag. Art. Volio bih da to Agencije imaju na umu. Pravedno i logično bi bilo da se kolegama koji su završili IGP program i stekli prvu diplomu nostrifikacijom omogući rad na neodređeno u Hrvatskim osnovnim, glazbenim i umjetničkim školama te da im se na temelju ECTS bodova i njihovog stečenog znanja odobri mogućnost stažiranja i polaganja stručnog ispita. Smatram kako bi to bile i dobre demografske mjere kojima bi se mladima omogućio povratak u Hrvatsku, a njihovim zapošljavanjem vratilo bi se i njihovo znanje i iskustvo čime bismo zajednički gradili bolju Hrvatsku. Njima treba naša potpora i priznanje da su nakon studiranja u inozemstvu dovoljno dobri da rade u Hrvatskoj, a ne ovakav pomalo podcjenjivački pristup ( dok se isti ljudi s prvom diplomom mogu zaposliti u Austriji, Italiji itd., u Hrvatskoj ne mogu na neodređeno ). Nadam se da će Nacrt prijedloga zakona o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija to omogućiti. Treba izaći iz okvira i mjerila integriranih studija u Hrvatskoj te se napokon otvoriti i vrednovati njihov rad te vratiti ljude natrag u Hrvatsku. S poštovanjem, Daniel Mario Novak Primljeno na znanje Preduvjet za zapošljavanje u glazbenim i umjetničkim školama je proveden postupak priznavanja inozemne stručne kvalifikacije sukladno Zakonu o reguliranim profesijama. Predmetni Nacrt prijedloga Zakona odnosi se isključivo na inozemne obrazovne kvalifikacije. Sva pitanja koja se odnose na inozemne stručne kvalifikacije moguće je rješavati samo sukladno odredbama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija i posebnim propisima nadležnih tijela. Za zapošljavanje u školama nadležno je Ministarstvo znanosti i obrazovanja, pa je Vaš komentar upućen ustrojbenoj jedinici nadležnoj za priznavanje stručnih kvalifikacija u svrhu rada u odgojno-obrazovnim ustanovama.
21 DARIO GEC NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PRIZNAVANJU Slažem se s nacrtom prijedloga zakona o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija. Lp. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru.
22 DARKO JEMBREK NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PRIZNAVANJU I VREDNOVANJU INOZEMNIH OBRAZOVNIH KVALIFIKACIJA, Članak 9. Poštovani, Slažem se sa procjenama iz članka 9. koje garantiraju pravo stanje stečene obrazovne kvalifikacije jer je to prevažno. Smatram da je cijeli prijedlog zakona dobar i potreban. Pozdrav Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru.
23 Dijana Arbanas NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PRIZNAVANJU Poštovani, Slažem se s Nacrtom prijedloga Zakona o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija osobito s dijelom koji se tiče priznavanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija u visokom obrazovanju. Smatram da je potrebno priznati inozemne kvalifikacije jer na taj način spajamo i priznajemo znanje na tržištu rada. S poštovanjem, Dijana Arbanas Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru.
24 DIJANA BUDIMIR NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PRIZNAVANJU Poštovani, u potpunosti se slažem s odredbama Nacrta prijedloga Zakona o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija. Srdačan pozdrav Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru.
25 Đurđa Zubić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PRIZNAVANJU Poštovani, Slažem se sa odredbama Nacrta prijedloga Zakona o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija. Srdačan pozdrav, Đurđa Zubić Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru.
26 Gabriela Feher NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PRIZNAVANJU Poštovani, Slažem se u potpunosti s odredbama Nacrta prijedloga Zakona o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija. Pozdravljam ideju kako bi se je cjelokupni proces trebao pojednostaviti, ukinuti sve administrativne prepreke koje su do sada postojale tijekom ovoga procesa. Slažem se s postupkom automatskoga priznavanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija u visokom obrazovanju kao i priznavanje razdoblja obrazovanja. Lijep pozdrav Gabriela Feher Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru.
27 Ines Lovrić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PRIZNAVANJU Poštovani, u potpunosti se slažem s odredbama Nacrta prijedloga Zakona o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru.
28 IVANA DRAGŠIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PRIZNAVANJU I VREDNOVANJU INOZEMNIH OBRAZOVNIH KVALIFIKACIJA, Članak 17. Ako sam dobro shvatila, odgojno-obrazovna ustanova priznaje razdoblje osnovnoškolskog odgoja i obrazovanje za učenike koji su u inozemstvu krenuli pohađati nastavu u nekom razredu, ali nisu dobili svjedodžbu/inozemnu obrazovnu kvalifikaciju, odnosno došli su/vratili su se u Hrvatsku prije nego što su završili taj razred. Ako su završili makar i jedan razred, odnosno dobili su inozemnu obrazovnu kvalifikaciju, tada zahtjev za priznavanjem iste, a u svrhu nastavka obrazovanja u osnovnoj školi, trebaju predati agenciji nadležnoj za znanost i visoko obrazovanje? Ako je to tako, pozdravljam ovaj Zakon! Ako nisam dobro shvatila, onda molim da gore napisano shvatite kao prijedlog. Čini se možda da u osnovnoj školi nije problem upisati dijeti iz inozemstva, ali bude svakakvih problema. Djeca su dolazila iz Irske, Engleske, Španjolske, Njemačke,..., a svaka zemlja imaj svoj sustav vrednovanja. Roditelji često dolaze upisati dijete s polugodišnjim izvješćem iz neke inozemne škole, druge inozemne obrazovne kvalifikacije nemaju, a dijete je tamo bilo primjerice 2-3 godine. Nekoliko puta smo imali učenike koji bi po godinama trebali ići u viši razred, a upišemo ih u niži (uvijek uz provjeru s MZO) jer su i u inozemstvu bili u nižem zbog nepoznavanja jezika ili nemaju potrebnu dokumentaciju ili nam čak ni ovjereni prijevod ne znači puno jer se toliko razlikuje od našeg sustava, a tu su onda još i bodovi za upis u srednju u školu kada nam dođu u 8.razredu. Da ne duljim, bilo bi sjajno kad bi se roditelji po zakonu trebali obratiti nadležnoj agenciji gdje će netko stručan za inozemne obrazovne sustave pogledati njihovu dokumentaciju, a ne da misle da ovisi o "volji" škole u koji će razred biti dijete upisano. Hvala. Primljeno na znanje Predlagatelj je predvidio da postupak priznavanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija o završenom osnovnom obrazovanju u svrhu nastavka obrazovanja na srednjoškolskoj razini provodi AZOO u okviru središnjeg prijavnog postupka. Ako se radi o nastavku obrazovanja na istoj razini (viši razred osnovne škole), Predlagatelj je primio na znanje prepreke u priznavanju i predvidio izradu smjernica za škole kako bi se na nacionalnoj razini ujednačio postupak priznavanja razdoblja osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja kojega sukladno Nacrtu prijedloga Zakona provodi odgojno-obrazovna ustanova uz pomoć ASOO-a ili AZOO-a. Predlagatelj je predvidio da se zahtjev za priznavanje obrazovanja na istoj razini podnosi odgojno-obrazovnoj ustanovi jer donosi konačnu odluku, no nadležna agencija dužna je pružiti informacije o sustavu obrazovanja države u kojoj je učenik započeo obrazovanje kao i ostale informacije koje od nadležne agencije zatraži odgojno-obrazovna ustanova.
29 IVONA JANDIK NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PRIZNAVANJU Poštovani, Sveučilište u Slavonskom Brodu pozdravlja mogućnost automatskog priznavanja u svrhu nastavka obrazovanja sa prijedlogom da isto provodi obrazovna ustanova, odnosno visoko učilište u sklopu svog prijavnog postupka, jednako kao i priznavanja razdoblja obrazovanja, ukoliko je kvalifikacija stečena u državi, odnosno na visokom učilištu koje ima jasne standarde kvalitete temeljem EQF ili EQAR-a. Vjerujemo kako predmetni nacrt Zakona predstavlja korak naprijed u smislu olakšavanja upisa studenata te omogućavanje pristupa nastavku obrazovanja za azilante i strance pod supsidijarnom zaštitom. S poštovanjem, Odsjek za kvalitetu i priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija Sveučilište u Slavonskom Brodu Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru.
30 Karmela Anzulović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PRIZNAVANJU Poštovani, ovaj Nacrt prijedloga Zakona o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija u cijelosti podržavam, Srdačan pozdrav Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru.
31 Karmen Diminić Milevoj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PRIZNAVANJU Slažem se s nacrtom prijedloga zakona o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija. Lp. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru.
32 KORALJKA HAUSNET-LASOVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PRIZNAVANJU Poštovani, smatram da zaista postoji potreba za ovakvim Zakonom o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija, te podržavam ovaj nacrt prijedloga. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru.
33 Ksandra Sinožić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PRIZNAVANJU Poštovani, slažem se s odredbama Nacrta prijedloga Zakona o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru.
34 Magdalena Ajduk NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PRIZNAVANJU Poštovani, Slažem se s Nacrtom prijedloga Zakona o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija osobito s dijelom koji se tiće priznavanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija u visokom obrazovanju . Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru.
35 Marcela NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PRIZNAVANJU Poštovani, u potpunosti se slažem s odredbama Nacrta prijedloga Zakona o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija, osobito s dijelom koji se odnosi na automatsko priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija. Proces je potrebno pojednostaviti, te u skladu sa strateškim okvirom za razvoj internacionalizacije obrazovanja olakšati stranim studentima pristup visokom obrazovanju u Republici Hrvatskoj. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru.
36 Marija Plentaj II. PREGLED STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA, C. Posljedice koje će proisteći donošenjem zakona Poštovani, pozdravljam pojednostavljenje postupka priznavanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija te korekciju uočenog dupliciranja radnji te rasterećenje administrativnog opterećenja te nastalih troškova. S poštovanjem, Marija Plentaj Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru.
37 Marija Plentaj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PRIZNAVANJU I VREDNOVANJU INOZEMNIH OBRAZOVNIH KVALIFIKACIJA, Članak 7. Poštovani, podržala bih komentar gosp. Danijela Maria Novaka, budući da sam se i sama našla u sličnoj situaciji kao i moji kolege sa spomenutog studija u Austriji. Tamo je program složenije posložen za svaki instrument te postoji više smjerova, dok kod nas postoji samo jedan smjer za instrumentaliste, također se slažem da je sklupljanje bodova također složenije tamo i traži se više, studiranje traje duže pa se i stekne viši naziv. Po istoj logici, ako te diplome mogu vrijediti u Njemačkoj, Austriji, zašto smo mi izminka i moramo te ljude nešto dodatno ražiti za polaganje? S poštovanjem, Marija Plentaj Primljeno na znanje Predmetni Nacrt prijedloga Zakona odnosi se isključivo na inozemne obrazovne kvalifikacije. Sva pitanja koja se odnose na inozemne stručne kvalifikacije moguće je rješavati samo sukladno odredbama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija i posebnim propisima nadležnih tijela. Za zapošljavanje u školama nadležno je Ministarstvo znanosti i obrazovanja, pa je Vaš komentar upućen ustrojbenoj jedinici nadležnoj za priznavanje stručnih kvalifikacija u svrhu zapošljavanja u odgojno-obrazovnim ustanovama. Ishod vrednovanja inozemne obrazovne kvalifikacije u svrhu zapošljavanja u nereguliranim profesijama je mišljenje o razini, obujmu, profilu i kvaliteti inozemne obrazovne kvalifikacije.
38 MARKO KOVAČIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PRIZNAVANJU I VREDNOVANJU INOZEMNIH OBRAZOVNIH KVALIFIKACIJA, Članak 14. Predlaže se normirati rok u kojem kada visoko učilište samostalno provodi postupke upisa treba donijeti odluku- Nije prihvaćen Rok za donošenje odluke o priznavanju propisan je zakonom kojim je uređen opći upravni postupak. ZUP propisuje koji je krajnji rok do kada treba donijeti rješenje u upravnoj stvari, a visoko učilište u primjerenom roku donosi odluku o upisu u okviru svoje autonomije.
39 MARKO KOVAČIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PRIZNAVANJU I VREDNOVANJU INOZEMNIH OBRAZOVNIH KVALIFIKACIJA, Članak 14. Predlaže se specificirati rok u kojem agencija nadležna za znanost i visoko obrazovanje mora dostaviti nadležnoj agenciji. Prihvaćen Čl. 14. je nadopunjen i umjesto "dostavlja nadležnoj agenciji" predmetna odredba glasi "dostavlja nadležnoj agenciji bez odgode a najkasnije u roku od 8 dana od primitka zahtjeva".
40 MARKO KOVAČIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PRIZNAVANJU I VREDNOVANJU INOZEMNIH OBRAZOVNIH KVALIFIKACIJA, Članak 13. Umjesto "Tijelo nadležno za postupak priznavanja može od podnositelja zahtjeva zatražiti i druge isprave ako ocijeni da su bitni za donošenje rješenja." predlaže se formulacija: "Tijelo nadležno za postupak priznavanja može od podnositelja zahtjeva zatražiti i druge isprave ako ocijeni da su bitni za donošenje rješenja, ali ne dokumenata o kojima država već vodi evidenciju." Nije prihvaćen U postupku priznavanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija radi se o evidencijama koje vode druge države, pa povezivanjem baza nacionalnih tijela nije moguće doći do podataka.
41 MARKO KOVAČIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PRIZNAVANJU I VREDNOVANJU INOZEMNIH OBRAZOVNIH KVALIFIKACIJA, Članak 10. Umjesto "Protiv mišljenja nadležne agencije o vrednovanju inozemne obrazovne kvalifikacije može se izjaviti prigovor čelniku tijela." predlaže se "Protiv mišljenja nadležne agencije o vrednovanju inozemne obrazovne kvalifikacije može se izjaviti prigovor čelniku tijela koji se o prigovoru mora izjasniti u roku 14 dana od podnošenja prigovora." Primljeno na znanje Rokovi i postupanje po prigovoru riješeni su Zakonom o općem upravnom postupku te ih nije potrebno navoditi u predmetnom Nacrtu prijedloga Zakona.
42 MARKO KOVAČIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PRIZNAVANJU I VREDNOVANJU INOZEMNIH OBRAZOVNIH KVALIFIKACIJA, Članak 10. predlaže se skraćivanje roka izdavanja mišljenja sa 60 na 45 dana. Nije prihvaćen Odredba "najkasnije u roku od 60 dana" navedena je za slučaj provjere vjerodostojnosti iz st. 1. čl.9. Ukoliko nema sumnje u vjerodostojnost isprave, nadležna tijela će mišljenja izdavati u kraćem roku.
43 MARKO KOVAČIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PRIZNAVANJU I VREDNOVANJU INOZEMNIH OBRAZOVNIH KVALIFIKACIJA, Članak 8. Umjesto "Tijelo nadležno za postupak vrednovanja može od podnositelja zahtjeva zatražiti i druge isprave ako ocijeni da su bitni za donošenje mišljenja." predlaže se "Tijelo nadležno za postupak vrednovanja može od podnositelja zahtjeva zatražiti i druge isprave ako ocijeni da su bitni za donošenje mišljenja, ali ne onih dokumenata o kojima država već vodi evidenciju." Nije prihvaćen U postupku priznavanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija radi se o evidencijama koje vode druge države, pa povezivanjem baza nacionalnih tijela nije moguće doći do podataka.
44 MARKO KOVAČIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PRIZNAVANJU I VREDNOVANJU INOZEMNIH OBRAZOVNIH KVALIFIKACIJA, Članak 8. Predlaže se specificirati da se priznavanje obrazovne kvalifikacije može obaviti i na temelju ovjerene potvrde inozemnog visokog učilišta. Brojna visoka učilišta izdaju diplome (prvenstveno poslijediplomskih studija) jednom ili dvaput godišnje što usporava ostvarivanje prava na hrvatskom tržištu rada iako su službeni nositelji kvalifikacije i sa službenim potvrdama o obrazovnim kvalifikacijama. Primljeno na znanje U članku čl. 13. pod "javna isprava kojom se dokazuje inozemna obrazovna kvalifikacija" podrazumijeva se i potvrda. Time je uklonjena prepreka koja je do sada postojala vezano uz potvrde o završenom studiju.
45 MARKO KOVAČIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PRIZNAVANJU I VREDNOVANJU INOZEMNIH OBRAZOVNIH KVALIFIKACIJA, Članak 8. Na koji način ova prava mogu ostvariti azilanti te stranci pod supsidijarnom zaštitom? Predlaže se modificirati prijedlog zakonskog teksta kako bi sve kategorije osoba navedene u članku 5. mogle ostvariti pravo na priznavanje obrazovne kvalifikacije. Prihvaćen Za azilante i strance pod supsidijarnom zaštitom koji nemaju potrebnu dokumentaciju predviđa se vrednovanje prethodnog učenja u svrhu pristupa tržištu rada ili nastavku obrazovanja. Sukladno st. 2. čl. 15. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (NN 22/13, 41/16, 64/18, 47/20, 20/21) zahtjev za priznavanjem i vrednovanjem prethodnog učenja ne može se podnijeti radi stjecanja cjelovite kvalifikacije na razini 6 HKO-a i više. Za azilante i strance pod supsidijarnom zaštitom koji nemaju potrebnu dokumentaciju provodilo bi se samo vrednovanje prethodnog učenja. Čl. 5. je nadopunjen kako bi to bilo jasnije.
46 MARKO KOVAČIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PRIZNAVANJU I VREDNOVANJU INOZEMNIH OBRAZOVNIH KVALIFIKACIJA, Članak 3. Predlažem specificirati rok u kojem ustanova nadležna za priznavanje treba odgovoriti na žalbu kako bi se ostvarili postulati specificirani u procjeni učinka propisa Primljeno na znanje Rok je propisan zakonom kojim je uređen opći upravni postupak, pa ga sukladno nomotehničkim pravilima ne treba ovdje navoditi.
47 Melanija Miodrag NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PRIZNAVANJU Poštovani, u potpunosti se slažem s odredbama Nacrta prijedloga Zakona o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija. Srdačan pozdrav Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru.
48 Natalija Stjepanek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PRIZNAVANJU Poštovani, slažem se s navedenim u Nacrtu prijedloga zakona o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija da je potrebno razlikovati priznavanje od vrednovanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija. Podržavam ovaj Zakon jer je u skladu s temeljnim odrednicama mobilnosti unutar obrazovanja i daje mogućnost bržeg pristupa tržištu rada, obrazovnim institucijama bez formalnih postupaka koji te procese usporavaju- S poštovanjem, Natalija Stjepanek Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru.
49 Nataša Antoljak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PRIZNAVANJU Pojedine kvalifikacije, kao što znate, dijelom su u nadležnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja, a dijelom Ministarstva zdravstva odnosno i komore (npr HLK). U slučaju regulirane profesije doktor medicine i specijalist određene struke specijalizaciju čini dio programa koji je u biti učenje uz stručni rad a manji dio specijalistički studij koji se provodi na Medicinskom fakultetu. Prilikom priznavanja, potrebno je oba dijela sagledati i usporediti. Osobito je teško raditi usporedbe u slučaju kad je osoba završila fakultet u Hrvatskoj ali se vraća iz udaljenih držžava, van EU. Osim toga, ponekad povjerenstva nisu upućena na koji način bi usporedbu trebalo provesti. Također postoji loše riješen zakonski okvir prema kojemu, ako povjerenstvo pokaže da znatan dio specijalističkog usavršavanja nije u skladu s postojećim programom, kandidat može sam odlučiti da ili odradi taj dio specijalizacije i polaže specijalistički ispit ili da osmah polaže ispit. Ne moram spominjati kako je to opasno da netko tko je prošao samo trećinu programa kirurga, interniste, ili koje druge specijalizacije i odluči odmah polagati ispit. Da li bi itko prihvatio da ga liječi takva osoba? Štoviše, nakon što dobije diplomu specijaliste, može se zaposliti u bilo kojoj državi Unije a što liječnici obično i koriste Hrvatsku kao odskočnu dasku i ne misle tu ostati raditi. Nadalje, nisu riješeni alati pri kojima nakon bilo kojeg vrednovanja bilo koje kvalifikacije-koje su mogućnosti nadoknade onog dijela koji nedostaje te postizanja kvalifikacije. Primljeno na znanje Predmetni Nacrt prijedloga Zakona odnosi se isključivo na inozemne obrazovne kvalifikacije. Sva pitanja koja se odnose na inozemne stručne kvalifikacije moguće je rješavati samo odredbama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija čiji je nositelj ministarstvo nadležno za rad i posebnim zakonima u nadležnosti tijela nadležnih za pojedinu reguliranu profesiju. Vrednovanje inozemnih kvalifikacija koje navodite nije moguće provesti sukladno odredama predmetnoga Nacrta prijedloga Zakona.
50 NENAD VUJICA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PRIZNAVANJU Poštovani. U čl. 10 smatram da je potrebno smanjiti rok od 60 dana na 30 dana u slučaju vrednovanja kvalifikacija stečenih unutar zemalja članica EU. LP. Nije prihvaćen Vezano uz prijedlog da je u čl. 10. rok potrebno smanjiti s 60 dana na 30 dana, u nekim se slučajevima provodi provjera vjerodostojnosti diplome što nalaže rok dulji od 30 dana.
51 NENAD VUJICA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PRIZNAVANJU Poštovani. Podržavam u cijelosti Nacrt prijedloga Zakona. S poštovanjem Nenad Vujica Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru.
52 nikola đaković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PRIZNAVANJU I VREDNOVANJU INOZEMNIH OBRAZOVNIH KVALIFIKACIJA, Članak 26. Dodati u članku 26. (4) Vijeće za vrednovanje inozemnih kvalifikacija iz članka 4. ovog Zakona imenovati će ministar nadležan za poslove obrazovanja u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Obrazloženje je navedeno pod općim komentarom. Nikola Đaković Povjerenstvo za akademsko priznavanje inozemnih visokoškolskih kvalifikacija Sveučilišta u Zagrebu Nije prihvaćen Prijedlog o uspostavljanju Nacionalnog vijeća za vrednovanje Predlagatelj nije u mogućnosti prihvatiti jer je intencija da sustav postane fleksibilniji, a postupak preko nacionalnog vijeća bi otežao postupak i ne bi ga se moglo uskladiti s rokovima u ZUP-u. Predlagatelj smatra da je umjesto Nacionalnog vijeća nadležnog isključivo za priznavanje i vrednovanje, učinkovitije uspostaviti ad-hoc radne skupine pri postojećim tijelima, posebno Rektorskom zboru i Vijeću veleučilišta i visokih škola. Predlagatelj je također uzeo u obzir da je konačna odluka o upisu u nadležnosti visokih učilišta.
53 nikola đaković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PRIZNAVANJU I VREDNOVANJU INOZEMNIH OBRAZOVNIH KVALIFIKACIJA, Članak 4. Dodati u članku 4. 12) Vijeće za vrednovanje inozemnih kvalifikacija – stručno tijelo za praćenje provedbe Zakona. Obrazloženje je navedeno pod općim komentarom. Nikola Đaković Povjerenstvo za akademsko priznavanje inozemnih visokoškolskih kvalifikacija Sveučilišta u Zagrebu Nije prihvaćen Prijedlog o uspostavljanju Nacionalnog vijeća za vrednovanje Predlagatelj nije u mogućnosti prihvatiti jer je intencija da sustav postane fleksibilniji, a postupak preko Nacionalnog vijeća bi otežao postupak i ne bi ga se moglo uskladiti s rokovima u ZUP-u. Predlagatelj je prihvatio prijedlog Sveučilišta u Zagrebu vezano uz ugrađivanje Pravilnika kojim se uređuju kriteriji priznavanja i vrednovanja u svrhu nastavka obrazovanja na visokoškolskoj razini u Nacrt prijedloga Zakona čime se osigurava pravni okvir za ujednačen pristup na nacionalnoj razini. Vezano uz komentar o mogućoj neujednačenoj provedbi Zakona, Predlagatelj smatra da je umjesto Nacionalnog vijeća nadležnog isključivo za priznavanje i vrednovanje, učinkovitije uspostaviti radne skupine pri postojećim tijelima, posebno Rektorskom zboru i Vijeću veleučilišta i visokih škola. Predlagatelj planira organizirati sastanke s nadležnim tijelima kako bi se osigurala ujednačena provedba, poštujući načelo da je konačna odluka o upisu u nadležnosti visokih učilišta.
54 nikola đaković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PRIZNAVANJU I VREDNOVANJU INOZEMNIH OBRAZOVNIH KVALIFIKACIJA, Članak 1. Prijedlog za članak 1. stavak (3) “Priznavanje razdoblja obrazovanja u inozemstvu, koje se provodi temeljem sporazuma između studenta, odnosno učenika, matične obrazovne ustanove i obrazovne institucije u inozemstvu, ili između visokih učilišta, provodi se sukladno općim aktima visokog učilišta, koji trebaju biti usklađeni s posebnim kriterijima i propisima donesenim od strane Agencije za znanost i visoko obrazovanje, Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih te Agencije za odgoj i obrazovanje.” Obrazloženje: Mišljenja smo da je potrebno na razini Republike Hrvatske regulirati osnovne uvjete takvih suradnji između domaćih i vanjskih obrazovnih institucija a da bi se takvo obrazovanje moglo priznati. Kao Povjerenstvo za akademsko priznavanje inozemnih visokoškolskih kvalifikacija Sveučilišta u Zagrebu susretali smo se sa problematičnim vanjskim obrazovnim institucijama te je potrebno na razini Republike Hrvatske ujednačiti minimalne kriterije priznavanja. Nikola Đaković Nije prihvaćen Vezano uz prijedlog da se u st. 3. čl. 1. umjesto "te se na isto ne primjenjuju odredbe ovoga Zakona" uvrsti " usklađeni s posebnim kriterijima i propisima donesenim od strane Agencije za znanost i visoko obrazovanje, Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih te Agencije za odgoj i obrazovanje", Predlagatelj je predvidio da se u svrhu priznavanja razdoblja osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja izrade upute za škole, dok za visoko obrazovanje postoje upute Europske komisije (ECTS Guide) koje su visoka učilišta dužna provoditi.
55 nikola đaković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PRIZNAVANJU Kao Povjerenstvo za akademsko priznavanje inozemnih visokoškolskih kvalifikacija Sveučilišta u Zagrebu želimo zahvaliti Ministarstvu znanosti i obrazovanje što se prihvatilo revidiranja ovog važnog zakona. Zakon je važan jer je posredno i zaštita kvalitete ulaza na naše tržište rada iz okolnih zemalja što je neobično važno našim đacima i studentima (koji su bez te zaštite dovedeni u neravnopravni položaj u odnosu na vanjske studente). On bi trebao spriječiti i nelojalnu konkurenciju pojedinih nekvalitetnih obrazovnih institucija iz okolnih zemalja našim obrazovnim ustanovama, sveučilištima, veleučilištima i visokim školama. Referiramo se ovdje uglavnom na područje visokog obrazovanja ali vjerujemo da se može primijeniti na cjelokupno obrazovanje. - Nacrt prijedloga zakona je dosta liberalan tako da ostavlja velike mogućnosti neujednačene prakse što ne bi smjelo biti, obzirom na jedinstveni sustav obrazovanja u RH te potrebe za održavanjem visoke kvalitete - Na žalost ne znamo intenciju ni u kojoj su fazi drugi zakoni iz ovog paketa zakona Ministarstva znanosti i obrazovanja, naročito Zakon o osiguranju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju - Načelno mišljenja smo da u ovako maloj zemlji nije potrebno prepustiti sve odlučivanje o ovako važnom području na razinu pojedinih ustanova bez jasnih zajedničkih kriterija, mjerila i postupaka - Vidljivo je iz Nacrta prijedloga zakona da i dalje postoje nejasnoće u nadležnosti i postupku što zahtijeva dublje promišljanje i ujednačavanje kroz praksu - Iz svih tih razloga prijedlog našeg Povjerenstva je da se u Zakonu predvidi formiranje Vijeća za vrednovanje inozemnih visokoškolskih kvalifikacija koje bi uključivalo eksperte predstavnike svih zainteresiranih dionika (ministarstva, agencije, poslodavci, sveučilišta, veleučilišta i visoke škole, đaci i studenti,…) zbog rješavanja velikih nedoumica kod primjene ovog zakona kao i brza prilagodjavanja budućim novim procesima u obrazovanju i na tržištu rada kod nas i oko nas. - Donošenjem zakona (pogotovo ovako općenitog) bez nekog tijela koje bi pratilo njegovu provedbu (ali ne samo na formalnoj razini) ne bi ni najmanje bilo sustavno kvalitetno riješeno to područje već bi se išlo u smjeru loše prakse da se donese zakon a onda se svatko od dionika snalazi kako zna i umije - Stavljanje u funkciji ovakvog Vijeća ostavio bi se mehanizam da se u hodu kroz praksu i provedbene propise zakonska rješenja popravljaju i prilagodjavaju novim okolnostima koje se brzo mijenjaju. - Uz takvo operativno a ne samo formalno Vijeće bi i ovako općenit zakon koji daje velike mogućnosti i slobode mogao nastaviti proces kao živi mehanizam koji se dade prilagoditi u najboljem smjeru a sve u okvirima zakona. - Takvo stručno vijeće bi trebalo biti vrlo operativno i brzo tijelo sastavljeno od stručnjaka voljnih raditi koji onda mogu u to ekspertno uključivati i druge stručnjake. - Uz dužno poštovanje administrativnim snagama agencija i pojedinačnim snagama visokih učilišta ali iz iskustva najvećeg sveučilišta mišljenja smo da svi trebamo zajedničku pomoć na razini RH u rješavanju upitnih stvari kao i imati neke zajedničke kriterije, mjerila, metodologiju, određivanje bitnih razlika, … - Naročito se to odnosi na pitanje automatskog priznavanja, azilanata, poslijesrednjoškolskog obrazovanje koje nije visoko obrazovanje, neformalnog i informalnog učenja, suradnje i ugovori s obrazovnim institucijama iz inozemstva, ... - Za primjer, automatsko priznavanje je živi mehanizam (kao i drugi segmenti) koji se ne može samo na administrativnoj razini kvalitetno rješavati - Također bi uloga Vijeća mogla biti ogromna i kod vrednovanja neformalnog i informalnog učenja koje je isto važno područje - Kroz zajedničko djelovanje Vijeća, gdje su svi dionici, cilj je da se zaštiti i autonomija visokih učilišta i sloboda poduzetništva ali i zaštiti kvaliteta kroz dogovaranje i određivanje minimalnih kriterija i procedura. Cjelokupno obrazovanje je od javnog značenja, u nadležnosti država članica EU. Time se omogućuje i sprječavanje nelojalne konkurencije institucija sumnjive kvalitete izvan RH a posljedično i unutar RH. - Time se snažno štite i naši domaći đaci i studenti, tržište rada kao i naše obrazovne ustanove neovisno da li su javne ili privatne. Nikola Đaković Djelomično prihvaćen Predlagatelj je radi uklanjanja nejasnoća u nadležnosti za priznavanje u svrhu nastavka obrazovanja razdvojio i razradio postupak priznavanja u okviru upisnog postupka kojega provodi AZVO od postupka samostalnog priznavanja kojega provodi visoko učilište. Kako bi se ujednačila praksa priznavanja u svrhu nastavka obrazovanja, prihvaćen je prijedlog Sveučilišta u Zagrebu o izradi pravilnika kojim se uređuju kriteriji priznavanja i vrednovanja u svrhu nastavka obrazovanja na visokoškolskoj razini, uz prethodno mišljenje Rektorskog zbora. Prijedlog o uspostavljanju Nacionalnog vijeća za vrednovanje Predlagatelj nije u mogućnosti prihvatiti jer smatra da je umjesto Nacionalnog vijeća nadležnog isključivo za priznavanje i vrednovanje učinkovitije uspostaviti radne skupine pri postojećim tijelima, posebno Rektorskom zboru i Vijeću veleučilišta i visokih škola. Nadalje, Predlagatelj planira organizirati sastanke s nadležnim tijelima kako bi se osigurala ujednačena provedba.
56 Olja Radojević NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PRIZNAVANJU Poštovani! Mislim da je potrebno revidirati Popis reguliranih profesija i ostaviti samo stvarno bitne profesije prilikom priznavanja i vrednovanja inozemnih kvalifikacija. Radim u sustavu socijalne skrbi i smatram da profesije poput edukacijske - rehabilitacije ili socijalnog rada nemaju potrebe biti regulirane profesije. Primljeno na znanje Odluku o reviziji Popisa reguliranih profesija u području socijalne skrbi donosi nadležno ministarstvo u suradnji s ministarstvom nadležnim za rad. Predmetni Nacrt prijedloga Zakona se ne odnosi na priznavanje inozemnih kvalifikacija u svrhu zapošljavanja u reguliranim profesijama.
57 renata andrović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PRIZNAVANJU, OBRAZLOŽENJE ODREDBI PREDLOŽENOG ZAKONA Poštovani, slažem se u potpunosti s odredbama Nacrta prijedloga Zakona o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija. Smatram potrebnim da se cjelokupni proces pojednostavni te da se ukinu administrativne prepreke koje su do sada postojale .Slažem se s postupkom automatskoga priznavanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija u visokom obrazovanju. Srdačan pozdrav Renata Andrović Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru.
58 Ružica Jozić Radoš NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PRIZNAVANJU Poštovani, smatram da je prijedlog zakona o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija potreban i podržavam ga. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru.
59 SILVANA KOPAJTIĆ-ZURAK NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PRIZNAVANJU Poštovani, u potpunosti se slažem s odredbama Nacrta prijedloga Zakona o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru.
60 Snježana Marić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PRIZNAVANJU Poštovani, U potpunosti se slažem s odredbama Nacrta prijedloga Zakona o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru.
61 Suzana Barnaki NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PRIZNAVANJU Poštovani, slažem se s Nacrtom prijedloga ovog Zakona. Priznavanje različitih stečenih znanja i specijalizacija čini bogatstvo te potiče i ostale da se dodatno obrazuju i usavršavaju. Podržavam pojednostavljivanje administrativnih procedura. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru.
62 Sveučilište u Rijeci NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PRIZNAVANJU I VREDNOVANJU INOZEMNIH OBRAZOVNIH KVALIFIKACIJA, Članak 20. U području priznavanja i vrednovanja prethodnog učenja (čemu po prirodi stvari pripada i formalno učenje iskazano kroz inozemnu visokoškolsku kvalifikaciju) okvir regulacije predstavljaju: 1. Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju Članak 76.a (NN 94/13) (2) Visoka učilišta općim aktom uređuju načine i oblike provođenja aktivnosti koje se temelje na načelima cjeloživotnog učenja, uključujući načine i postupke utvrđivanja razlikovnih obveza studenata za potrebe promjene studijskog programa i/ili upisa na studij, dovršetka ranije započetog studija i priznavanja kompetencija stečenih izvan studijskog programa, a koje su uvjet za sudjelovanje na studiju. 2. Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru Članak 15 (NN 64/18, 20/21) (3) Postupak prijave, priznavanja i vrednovanja prethodnog učenja na razini 6 HKO-a i više uređuje se općim aktima visokih učilišta. Stoga uvođenjem dodatne centralne regulacije (ministar) u području priznavanja prethodnog učenja nije u skladu s postojećim zakonskim okvirom visokog obrazovanja. Dodatno napominjemo da je i u prošlosti postojala namjera dodatne regulacije centralnim pravilnikom postupaka priznavanja prethodnog neformalnog i informalnog učenja, čije je priznavanje i vrednovanje višestruko zahtjevnije i kompleksnije od priznavanja inozemnih visokoškolskih obrazovnih kvalifikacija, tj. ishoda formalnog učenja stečenih u inozemstvu (Zakon o HKO iz 2013. čl. 15.st 2. i čl. 19). Zakonodavac je ODUSTAO od takve ideje novelom Zakona o HKO iz 2018., već prethodno citiranim čl. 15. st.3. kojim se određuje autonomija visokih učilišta u priznavanju i vrednovanju prethodnog učenja na visokoškolskoj razini što UKLJUČUJE i kvalifikacije stečene na INOZEMNIM visokim učilištima. Stoga predlažemo UKIDANJE odredbe o donošenju PRAVILNIKA KOJIM SE UREĐUJU KRITERIJI PRIZNAVANJA I VREDNOVANJA U SVRHU NASTAVKA OBRAZOVANJA NA VISOKOŠKOLSKOJ RAZINI, jer kolidira sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju kao i Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru i nepotrebno ograničava na Zakonu utemeljenu autonomiju visokih učilišta u području priznavanja i vrednovanja prethodnog učenja. Nije prihvaćen Vezano uz prijedlog o brisanju odredbe o Pravilniku kojim se uređuju kriteriji priznavanja i vrednovanja u svrhu nastavka obrazovanja na visokoškolskoj razini, Predlagatelj je uvažio prijedlog predstavnika Rektorskog zbora u Radnoj skupini za izradu Nacrta prijedloga Zakona i dio komentara Sveučilišta u Zagrebu u sklopu e-savjetovanja. Vezano uz čl. 20. koji se odnosi na osobe koje ne posjeduju službene dokumente potrebne za vrednovanje inozemne obrazovne kvalifikacije, potrebno je razraditi postupak vrednovanja srednjoškolske kvalifikacije kako bi se azilanti i stranci pod supsidijarnom zaštitom mogli prijaviti za upis u preddiplomski studij.
63 Sveučilište u Rijeci NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PRIZNAVANJU I VREDNOVANJU INOZEMNIH OBRAZOVNIH KVALIFIKACIJA, Članak 14. Opći komentar na čl. 14 Članak 14. je prevelik i nejasan stoga sugeriramo da se isti odvoji u zasebne članke sa zasebnim naslovima kako bismo dobili precizan zakonski okvir za one koji će provoditi potupak priznavanja u svrhu nastavka obrazovanja (čl. 14. – priznavanje IOK osnovnoškolskih i srednjoškolskih; čl. 15. priznavanje IVK kada se postupak upisa provodi u okviru središnjeg prijavnog postupka; čl. 16. Priznavanje IVK kada se postupak upisa provodi na visokom učilištu). st. 5. - Potrebna dodatna informacija – na što se točno misli? st. 6. - Nadležna tijela ˷ tijelo koje rješava postupak? st. 8. - Ovakvo propisivanje gdje nije jasno u čijoj je nadležnosti provođenje postupka priznavanja može dovesti do sukoba nadležnosti i to kako pozitivnog (da dva tijela smatraju da su nadležna za postupanje) i negativnog (kada se oba tijela smatraju nenadležnima i odbiju postupati). Razdvojiti razine obrazovanja i prema tome definirati nadležnost i tijela koja provode postupak priznavanja u svrhu nastavka obrazovanja. st. 11. - U području priznavanja i vrednovanja prethodnog učenja (čemu po prirodi stvari pripada i formalno učenje iskazano kroz inozemnu visokoškolsku kvalifikaciju) okvir regulacije predstavljaju: 1. Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju Članak 76.a (NN 94/13) (2) Visoka učilišta općim aktom uređuju načine i oblike provođenja aktivnosti koje se temelje na načelima cjeloživotnog učenja, uključujući načine i postupke utvrđivanja razlikovnih obveza studenata za potrebe promjene studijskog programa i/ili upisa na studij, dovršetka ranije započetog studija i priznavanja kompetencija stečenih izvan studijskog programa, a koje su uvjet za sudjelovanje na studiju. 2. Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru Članak 15 (NN 64/18, 20/21) (3) Postupak prijave, priznavanja i vrednovanja prethodnog učenja na razini 6 HKO-a i više uređuje se općim aktima visokih učilišta. Stoga uvođenjem dodatne centralne regulacije (ministar) u području priznavanja prethodnog učenja nije u skladu s postojećim zakonskim okvirom visokog obrazovanja. Dodatno napominjemo da je i u prošlosti postojala namjera dodatne regulacije centralnim pravilnikom postupaka priznavanja prethodnog neformalnog i informalnog učenja, čije je priznavanje i vrednovanje višestruko zahtjevnije i kompleksnije od priznavanja inozemnih visokoškolskih obrazovnih kvalifikacija, tj. ishoda formalnog učenja stečenih u inozemstvu (Zakon o HKO iz 2013. čl. 15.st 2. i čl. 19). Zakonodavac je ODUSTAO od takve ideje novelom Zakona o HKO iz 2018., već prethodno citiranim čl. 15. st.3. kojim se određuje autonomija visokih učilišta u priznavanju i vrednovanju prethodnog učenja na visokoškolskoj razini što UKLJUČUJE i kvalifikacije stečene na INOZEMNIM visokim učilištima. Stoga predlažemo UKIDANJE odredbe o donošenju PRAVILNIKA KOJIM SE UREĐUJU KRITERIJI PRIZNAVANJA I VREDNOVANJA U SVRHU NASTAVKA OBRAZOVANJA NA VISOKOŠKOLSKOJ RAZINI, jer kolidira sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju kao i Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru i nepotrebno ograničava na Zakonu utemeljenu autonomiju visokih učilišta u području priznavanja i vrednovanja prethodnog učenja. Djelomično prihvaćen Cilj Predlagatelja je objedinjavanje upisnog postupka kroz središnji prijavni ured za sve studijske programe uključene u središnji prijavni postupak kojega provodi AZVO. Predlagatelj je razradio čl. 14. u tri članka kako bi nadležnost tijela bila jasnija: postupak priznavanja u sklopu upisnog postupka AZVO-a, postupak samostalnog priznavanja (visoka učilišta) i postupak priznavanja u svrhu nastavka obrazovanja na srednjoškolskoj razini (ASOO). st. 5. Briše se. st. 6. Razradom čl. 14. u tri nova članka jasnije je propisana nadležnost. st. 8. U novom članku o postupku samostalnog priznavanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija kojega provode visoka učilišta dodana je odredba kojom se propisuje obveza visokih učilišta da odluku o samostalnom provođenju postupka priznavanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija sa svrhom nastavka obrazovanja dostave AZVO-u. Vezano uz st. 11. i prijedlog o brisanju odredbe o Pravilniku kojim se uređuju kriteriji priznavanja i vrednovanja u svrhu nastavka obrazovanja na visokoškolskoj razini, Predlagatelj je uvažio prijedlog predstavnika Rektorskog zbora u Radnoj skupini za izradu Nacrta prijedloga Zakona i dio komentara Sveučilišta u Zagrebu u sklopu e-savjetovanja.
64 Sveučilište u Rijeci NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PRIZNAVANJU I VREDNOVANJU INOZEMNIH OBRAZOVNIH KVALIFIKACIJA, Članak 13. st. 1. - Umjesto: „Zahtjev za priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija u svrhu nastavka obrazovanja podnosi se agenciji nadležnoj za znanost i visoko obrazovanje, ili visokom učilištu.“ Predlaže se : „Zahtjev za priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija u svrhu nastavka obrazovanja podnosi se tijelu nadležnom za priznavanje iz članka 4. stavka 8. ovoga Zakona“ st.2. al.3 - Što kada je nositelj IOK-a maloljetna osoba? Prijedlog: „Nositelj inozemne obrazovne kvalifikacije ili roditelj, staratelj ili skrbnik nositelja inozemne obrazovne kvalifikacije.“ Nije prihvaćen U postupku savjetovanja s nadležnim tijelima državne uprave koji je prethnodio e-savjetovanju dogovorena je ova formulacija radi jasnoće odredbe. Ako je nositelj kvalifikacije maloljetna osoba primjenjuju se odredbe propisa o zastupanju maloljetnika.
65 Sveučilište u Rijeci NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PRIZNAVANJU I VREDNOVANJU INOZEMNIH OBRAZOVNIH KVALIFIKACIJA, Članak 11. Opći komentar na Glavu III. - Propisuje li se člancima 12., 13. i 14. isti postupak priznavanja bez obzira na razinu obrazovanja? Primljeno na znanje Da, Glava III. se odnosi na sve razine obrazovanja. Navedena su nadležna tijela.
66 Sveučilište u Rijeci NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PRIZNAVANJU I VREDNOVANJU INOZEMNIH OBRAZOVNIH KVALIFIKACIJA, Članak 10. st. 2. "članka" umjesto "članica" Što ako nema odgovarajuće kvalifikacije u RH? Umjesto: „Mišljenje nadležne agencije iz stavka 1. ovoga članica sadrži mišljenje o razini, obujmu, profilu i kvaliteti inozemne obrazovne kvalifikacije u odnosu na odgovarajuću kvalifikaciju koja se stječe u Republici Hrvatskoj.“ Predlaže se: „Mišljenje nadležne agencije iz stavka 1. ovoga članka sadrži mišljenje o razini, obujmu, profilu inozemne obrazovne kvalifikacije i kvaliteti visokog učilišta.“ Djelomično prihvaćen U st. 2. čl. 10. se "članica" zamjenjuje sa "članka". Postoje slučajevi kada nadležno tijelo u mišljenju treba ukazati na supstancijalnu razliku u odnosu na kvalifikacije koje se stječu u RH. Stavak se odnosi na sve razine obrazovanja.
67 Sveučilište u Rijeci NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PRIZNAVANJU I VREDNOVANJU INOZEMNIH OBRAZOVNIH KVALIFIKACIJA, Članak 9. st. 1. Umjesto:"U postupku vrednovanja inozemne obrazovne kvalifikacije procjenjuje se sljedeće" Predlaže se: "U postupku vrednovanja inozemne obrazovne kvalifikacije utvrđuje se sljedeće" Izvorni naziv stečene IOK se može samo utvrditi, ne procijeniti. st. 1. al. 2. Umjesto: „izvorni naziv stečene inozemne obrazovne kvalifikacije i obrazloženje naziva inozemne obrazovne kvalifikacije na hrvatskom jeziku koje u najboljoj mogućoj mjeri opisuje kvalifikaciju“ Predlaže se: „utvrđuje se izvorni naziv stečene inozemne obrazovne kvalifikacije uz detaljni opis stečene kvalifikacije st 1. al. 7. Predlaže se brisanje ove alineje jer se time stvara put diskriminiranju kandidata koju su stekli kvalifikaciju fleksibilnim putevima učenja. Djelomično prihvaćen Ne prihvaća se jer se činjenice utvrđuju u upravnom postupku. Ovim je Zakonom predlagatelj predvidio mogućnost da nisu dostupne sve informacije. Ishod postupka je mišljenje. St. 1. alineja 2. briše se "obrazloženje naziva" i zamjenjuje s "uz detaljni opis stečene inozemne obrazovne kvalifikacije". Predlagatelj alineju o načinu na koju je stečena kvalifikacija ne smatra diskriminirajućom.
68 Sveučilište u Rijeci NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PRIZNAVANJU I VREDNOVANJU INOZEMNIH OBRAZOVNIH KVALIFIKACIJA, Članak 8. Je li nužno prevoditi na hrvatski jezik izvornik na bosanskom/srpskom/crnogorskom jeziku ako je isti na latinici? Nije prihvaćen Da, prihvaćanje prijevoda na engleski jezik je iznimka za potencijalne studente iz Afrike i Azije gdje nema mogućnosti ovjerenog prijevoda na hrvatski jezik.
69 Sveučilište u Rijeci NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PRIZNAVANJU I VREDNOVANJU INOZEMNIH OBRAZOVNIH KVALIFIKACIJA, Članak 6. Što kada je nositelj IOK-a maloljetna osoba? Prijedlog:... pokreće se na zahtjev nositelja inozemne obrazovne kvalifikacije ili roditelja, staratelja ili skrbnika nositelja inozemne obrazovne kvalifikacije. Nije prihvaćen Pitanja zastupanja maloljetnika rješena su propisima koji uređuju predmetnu materiju.
70 Sveučilište u Rijeci NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PRIZNAVANJU I VREDNOVANJU INOZEMNIH OBRAZOVNIH KVALIFIKACIJA, Članak 4. Nomotehnički je ispravnije popis pojmova i njihovih definicija u smislu pojedinog zakona staviti odmah na početak – poslije obuhvata sadržaja zakona, odnosno u čl. 2. "1) Inozemna obrazovna kvalifikacija podrazumijeva naziv za određenu razinu odnosno stupanj stečenih znanja, vještina i kompetencija koji se dokazuje inozemnom školskom svjedodžbom, diplomom i drugom javnom ispravom koje izdaje nadležna ustanova." Prema Zakonu o HKO-u definicija kvalifikacije je sljedeća: Kvalifikacija (engl. Qualification) je naziv za objedinjene skupove ishoda učenja određenih razina, obujma, profila, vrste i kvalitete. Dokazuje se svjedodžbom, diplomom ili drugom javnom ispravom koju izdaje ovlaštena pravna osoba. st. 2. - Izbaciti "odnosno razdoblja studija", jer je u sljedećoj alineji definirano priznavanje razdoblja obrazovanja st. 3. Umjesto „Priznavanje razdoblja obrazovanja je potvrđivanje djelomičnog obrazovanja u inozemstvu prije stjecanja inozemne obrazovne kvalifikacije s ciljem nastavka obrazovanja u Republici Hrvatskoj.“ Predlaže se: „Priznavanje razdoblja obrazovanja je potvrđivanje stečenih skupova ishoda učenja ostvarenih u inozemstvu prije stjecanja inozemne obrazovne kvalifikacije s ciljem nastavka obrazovanja u Republici Hrvatskoj.“ st. 4. Iza „Vrednovanje inozemne obrazovne kvalifikacije „nedostaje: „u svrhu pristupa tržištu rada“. Kroz cijeli tekst u Zakonu gdje se navodi „vrednovanje inozemne obrazovne kvalifikacije“ treba dodati „u svrhu pristupa tržištu rada“. Na taj se način razdvaja „vrednovanje IOK u svrhu pristupa tržištu rada“ od „vrednovanja skupova ishoda učenja“ koje se provodi u postupku proznavanja IOK, a u svrhu nastavka obrazovanja. st. 5. Dodati: Visoko učilište ili odgojno-obrazovna ustanova zadržava pravo da u sklopu upisnog postupka odredi posebne uvjete za upis na studijski ili obrazovni program. – što je i navedeno u Pregledu stanja pod b) Strateška osnova za donošenje Zakona st. 6. Umjesto „priznavanje razine obrazovanja“ predlaže se „priznavanje ishoda učenja stečenih za vrijeme razdoblja obrazovanja u inozemstvu“ st. 8. Previše potencijalno nadležnih tijela. Razlučiti tko je odgovoran za priznavanje određenih razina i vrsta kvalifikacije. Djelomično prihvaćen Čl. 4. (pojmovi) postaje čl. 2. Definicija "inozemne obrazovne kvalifikacije" (st. 1. čl. 4.) mijenja se i preuzima se definicija "kvalifikacije" iz Zakona o HKO-u. Iz st. 2.čl.4. briše se "odnosno razdoblja obrazovanja". St. 3. čl. 4. mijenja se u skladu s novom definicijom "inozemne obrazovne kvalifikacije". St. 5. Predlagatelj smatra da uvjeti za upis nisu predmet ovog Zakona budući da se isto utvrđuje općim aktima visokih učilišta. St. 6. automatsko priznavanje razdoblja obrazovanja – prihvaća se zamjena termina "priznavanje razine" s "priznavanje ishoda učenja" u skladu s novom definicijom st. 3. St. 8. Predlagatelj je razradio nadležnost tijela nadležnih za priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija i smanjio njihov broj. Briše se "odgojne-obrazovne ustanove" kojima se dodijeljuje samo nadležnost za priznavanje razdoblja obrazovanja.
71 Sveučilište u Rijeci NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PRIZNAVANJU I VREDNOVANJU INOZEMNIH OBRAZOVNIH KVALIFIKACIJA, Članak 2. Priznavanje pa vrednovanje, dosljedno kroz cijeli tekst. " nositelju inozemne obrazovne kvalifikacije treba osigurati dostupnost informacija o mogućnostima zapošljavanja na tržištu rada, odnosno o uvjetima za nastavak obrazovanja u Republici Hrvatskoj" - Ovo nije načelo "istovjetne inozemne obrazovne kvalifikacije različitih nositelja vrednovat će se i priznavati na isti način." - Što znači istovjetna inozemna obrazovna kvalifikacija? Traži se pojašnjenje. Umjesto nositelja bolje podnositelja zahtjeva. Djelomično prihvaćen Predlagatelj je ujednačio redoslijed termina "priznavanje i vrednovanje" kroz cijeli tekst. Iz čl. 2. briše se odredba "nositelju inozemne obrazovne kvalifikacije treba osigurati dostupnost informacija o mogućnostima zapošljavanja na tržištu rada, odnosno o uvjetima za nastavak obrazovanja u RH." Istovjetnom se smatra kvalifikacija o istom studijskom programu na istom visokom učilištu. Adresat ovog Zakona je nositelj kvalifikacije, a ne podnositelj zahtjeva. Predlagatelj je u čl. 2. iznio načela koja se odnose na nositelje obrazovnih kvalifikacija.
72 Ured pučke pravobraniteljice NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PRIZNAVANJU I VREDNOVANJU INOZEMNIH OBRAZOVNIH KVALIFIKACIJA, Članak 24. U svjetlu često nepovoljnih životnih okolnosti osoba koje ostvare pravo na azil ili supsidijarnu zaštitu u Republici Hrvatskoj, njihovu nerijetku nezaposlenost i bez dostatnih sredstava za život, predlažemo da se Pravilnikom propiše mogućnost podnošenja i odobravanja zahtjeva za oslobođenja od plaćanja naknade i za azilante i osobe pod supsidijarnom zaštitom. Primljeno na znanje Predlagatelj će voditi računa o oslobođenju od plaćanja prilikom izrade Pravilnika o visini naknade za troškove postupka priznavanja i vrednovanja kojega donosi ministar nadležan za poslove obrazovanja.
73 Ured pučke pravobraniteljice NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PRIZNAVANJU I VREDNOVANJU INOZEMNIH OBRAZOVNIH KVALIFIKACIJA, Članak 14. Kako proizlazi iz stipulacije stavka 8. njime propisani postupak priznavanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija ne odnosi se i na preddiplomski studiji koji, kao zasebna razina obrazovanja, u navedenoj odredbi nije izrekom spomenut. U stavku 9. navedene odredbe predlažemo precizirati sadržaj općeg akta visokog učilišta vezano uz postupke samostalnog priznavanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija, odnosno jasno navesti da li se navedenim aktom obavezno propisuju uvjeti za njihovo priznavanje u svrhu nastavka obrazovanja na višoj razini. Prihvaćen Predlagatelj je razradio čl. 14. i naveo na koje se razine obrazovanja odnosi postupak priznavanja u okviru upisnog postupka kojega provodi AZVO. Shodno tome Predlagatelj je izrijekom naveo "priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija o završenom srednjem obrazovanju u svrhu upisa na preddiplomski studij". Vezano uz komentar uz st. 9. Predlagatelj je u zasebnom članku razradio postupak samostalnog priznavanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija koje provode visoka učilišta. U novom se članku propisuje da su visoka učilišta dužna donijeti opći akt kojim će interno urediti postupak priznavanja u svrhu nastavka obrazovanja na višoj razini obrazovanja.
74 Ured pučke pravobraniteljice NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PRIZNAVANJU I VREDNOVANJU INOZEMNIH OBRAZOVNIH KVALIFIKACIJA, Članak 10. Kako je propisano stavkom 1. u postupku vrednovanja inozemne obrazovne kvalifikacije nadležna agencija izdaje mišljenje protiv kojeg se može izjaviti prigovor čelniku tijela. No, u obrazloženju nije pojašnjeno zašto se u navedenom postupku donosi mišljenje a ne rješenje. Međutim, kako je riječ o postupku u kojem javnopravno tijelo u upravnom postupku rješava o pravima, obvezama ili pravnim interesima fizičke ili pravne osobe ili drugih stranaka neposredno primjenjujući zakone, druge propise i opće akte kojima se uređuje odgovarajuće upravno područje, a što sukladno Zakonu o općem upravnom postupku smatramo da je i o navedenom potrebno donositi rješenje s osiguranim pravom na žalbu. U slučaju mišljenja na kojeg nezadovoljni podnositelj ima pravo podnošenja prigovora, čitav žalbeni postupak se produljuje, a u konačnici je ipak potrebno donijeti rješenje protiv kojeg se može izjaviti žalba ili pokrenuti upravni spor. No, sukladno odredbi članka 122. Zakona o općem upravnom postupku, u slučaju donošenja mišljenja na koje se može uložiti prigovor, čitav se žalbeni postupak dodatno produljuje što utječe i na ekonomičnost čitavog postupka. Nije prihvaćen Slijedom Konvencije o priznavanju visokoškolskih kvalifikacija na području Europe UNESCO-a i Vijeća Europe (tzv. Lisabonska konvencija), uvriježena europska praksa je da tijela nadležna za priznavanje u svrhu zapošljavanja daju mišljenje o kvalifikaciji budući da je pravo na zapošljavanje u nadležnosti poslodavca. Detaljno mišljenje o kvalifikaciji (čl. 9.) pružit će poslodavcu više informacija od činjenica koje se utvrđuju rješenjem.
75 Ured pučke pravobraniteljice NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PRIZNAVANJU I VREDNOVANJU INOZEMNIH OBRAZOVNIH KVALIFIKACIJA, Članak 2. Stavkom 1. alinejom 2. navedenog članka jamči se zaštita od diskriminacije u postupku vrednovanja odnosno priznavanja inozemne obrazovne kvalifikacije. Obzirom da se u odredbi, u otvorenoj listi, nabrajaju pojedine diskriminacijske osnove, listu predlažemo uskladiti sa odredbom članka 1. stavka 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije. Prihvaćen Predmetna odredba usklađena je sa čl. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije
76 Ured pučke pravobraniteljice NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PRIZNAVANJU Uvodno ističemo da obrazloženje Zakona nije pripremljeno u skladu s pravilima nomotehnike i odredbom članka 175. Poslovnika Hrvatskog sabora u kojem je propisano kako se u obrazloženju zakona daju objašnjenja pojedinih odredbi koje sadrži prijedlog zakona. Prepričavanjem sadržaja pojedine zakonske odredbe bez dodatnog pojašnjenja onemogućava se informirani uvid u nova zakonska rješenja te otežava njihova buduća primjena. Stoga predlažemo doraditi navedeno obrazloženje na način da se njime doista i pojasne ponuđena zakonska rješenja. Nadalje, u prikazu razloga zašto se donosi novi Zakon se navodi da su prema trenutno važećim propisima ishodi postupaka koji se vode nedovoljno transparentni i jasni građanima i poslodavcima te onima koji reguliraju pristup određenim profesijama na tržištu rada. Kao dodatni razlozi ističe se dupliciranje postupaka, administrativno opterećenje institucija, administrativne prepreke i višestruki troškovi osoba koje s inozemnim kvalifikacijama žele ući u tržište rada. Međutim, novopredloženi Zakon također predviđa brojne aktere uključene u postupak priznavanja i vrednovanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija te, uz nejasno razdvajanje njihovih ovlasti i djelokruga rada ne doprinosi pojednostavljenju, pojeftinjenju i optimalizaciji navedenog postupka. Primjerice, prijedlogom se predlaže razlikovanje vrednovanja i priznavanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija. No kako se navodi, postupak vrednovanja, koji se primjenjuje u svrhu pristupa tržištu rada u nereguliranim profesijama, provodi se kroz neupravni postupak, čime se, imajući u vidu odredbu članka 122. Zakona o općem upravnom postupku, prolongira donošenje rješenja i eventualno ulaganje pravnog lijeka. Nadalje, u cilju nastavka obrazovanja razlikuje se priznavanje razdoblja obrazovanja, priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija u svrhu nastavka obrazovanja i automatsko priznavanje obrazovnih kvalifikacija u visokom obrazovanju. Međutim u navedene procese opet je uključen veliki broj različitih tijela čije ovlasti nisu jasno razdvojene što, unatoč razlozima donošenja novog propisa, upućuje na dupliciranje postupaka i zadržavanje administrativnih prepreka i opterećenja institucija, a moguće i višestrukih troškova. Djelomično prihvaćen Nacrt prijedloga Zakona je prije e-savjetovanja dorađen prema uputama Ureda za zakonodavstvo i Ministarstva pravosuđa i uprave. Nakon e-savjetovanja dodatno su dorađena obrazloženja članaka. Vezano uz nejasno razdvajanje ovlasti nadležnih tijela, Predlagatelj je doradio odredbe koje se odnose na priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija u svrhu nastavka obrazovanja i razdvojio članke kako bi se jasno propisala nadležnost tijela koje sudjeluju u postupku priznavanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija vezano uz: postupak priznavanja u okviru upisnog postupka kojega provodi agencija nadležena za znanost i visoko obrazovanje, postupak samostalnog priznavanja kojega provode visoka učilišta i postupak priznavanja u svrhu nastavka obrazovanja na srednjoškolskoj razini. Vezano uz komentar o postupku vrednovanja inozemne obrazovne kvalifikacije u svrhu zapošljavanja i prolongiranje donošenja rješenja, Predlagatelj se u svrhu fleksiblizacije postupka u odnosu na tržište rada odlučio za neupravni postupak koji završava donošenjem mišljenja. Poslodavcu su potrebne informacije detaljnije od onih koje se mogu dati u rješenju.
77 Viktorija Mrđenović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PRIZNAVANJU Poštovani! Slažem se sa odredbama Nacrta prijedloga Zakona o priznavanju i vrednovanju inoz.obrazovnih kvalifikacija. L.p Viktorija Mrđenović Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru.
78 Vlatka Đido NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PRIZNAVANJU Poštovani, u potpunosti se slažem s odredbama Nacrta prijedloga Zakona o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija. S poštovanjem, Vlatka Đido Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru.
79 YVONNE DORA JURIN NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PRIZNAVANJU Poštovani, u potpunosti se slažem s odredbama Nacrta prijedloga Zakona o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija. Slažem se da cjelokupni proces treba pojednostaviti, te otkloniti administrativne prepreke koje su do sada otežavale proces. Također se slažem s postupkom automatskoga priznavanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija u visokom obrazovanju. Srdačan pozdrav Yvonne Jurin Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru.
80 Zdenka Marton II. PREGLED STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA, B. Osnovna pitanja koja se Zakonom uređuju Poštovani, s obzirom na to da važeći ZPIOK ne razlikuje jasno postupke priznavanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija s ciljem pristupa tržištu rada koje nije regulirano i pristupa profesiji koja je utvrđena kao regulirana u Republici Hrvatskoj i dolazi do nejasnoća u nadležnosti između agencija u sustavu obrazovanja zaduženih za priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija i tijela nadležnih za regulirane profesije svakako je potrebno otkloniti nedostatke. Svjedoci smo velike mobilnosti naših učenika i javljaju nam se (pozitivne) situacije u kojima nam dolaze s molbama za upis u naše strukovne kvalifikacije iz drugih država te je potrebno točno utvrditi razliku predmeta koje treba položiti da bi se uključio u redovan proces daljnjeg nastavka školovanja. Isto tako, prilikom uključivanja na tržište rada potrebno je utvrditi zakonske okvire priznavanja kvalifikacija. S poštovanjem, Zdenka Marton Prihvaćen Vezano uz komentar o priznavanju razdoblja obrazovanja u inozemstvu i utvrđivanju razlike predmeta, Predlagatelj je predvidio izradu smjernica za škole kako bi se na nacionalnoj razini ujednačio postupak priznavanja razdoblja osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja kojega sukladno Nacrtu prijedloga Zakona provodi odgojno-obrazovna ustanova uz pomoć ASOO-a ili AZOO-a. Vezano uz postupak priznavanja razdoblja srednjoškolskog obrazovanja u svrhu pristupa tržištu rada, zahtjev za vrednovanje inozemne srednjoškolske kvalifikacije podnosi se ASOO-u ili AZOO-u, osim u slučaju reguliranih profesija. Shodno tome, ako se radi o priznavanju srednjoškolske kvalifikacije u svrhu pristupa tržištu rada, zakonski okvir su predmetni Nacrt prijedloga Zakona vezano uz obrazovne kvalifikacije i propis o priznavanju stručnih kvalifikacija u svrhu pristupa reguliranim profesijama.