Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću za Nacrt prijedloga Programa sufinanciranja analize sjemena soje na prisutnost genetski modificiranih organizama (GMO) za 2021. godinu
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
---|---|---|---|---|---|
1 | TIHOMIR KLEMENT | SUFINANCIRANJA ANALIZE SJEMENA SOJE NA PRISUTNOST GENETSKI MODIFICIRANIH ORGANIZAMA (GMO) , 4.CILJ PROGRAMA | Osim Stoga je cilj ovog Programa omogućiti označavanje sjemenske soje proizvedene u Republici Hrvatskoj oznakom „slobodna od genetski modificiranih organizama“. Na taj način primarni poljoprivredni proizvođači na jednostavniji način mogu odabrati upravo sjeme soje koje će im osigurati proizvodnju kultura slobodnih od genetski modificiranih organizama. potrebno je staviti i oznaku sadrži GMO ili sl. | Primljeno na znanje | Proizvođači sjemena koji provedu analizu sjemena soje na prisutnost GMO dodatno označuju sjeme oznakom na kojoj je jasno označeno da ne sadrži GMO. |
2 | TIHOMIR KLEMENT | SUFINANCIRANJA ANALIZE SJEMENA SOJE NA PRISUTNOST GENETSKI MODIFICIRANIH ORGANIZAMA (GMO) , 1.UVOD | Svakako je pohvalno osnivanje Dunav soja udruženja ( Danube Soya Association ) . Ukoliko podaci govore da se u RH prozvodi više nego dovoljno GMOfree sjemenske soje, ćemu onda ne uvesti subvenciju na korištenje tog sjemena, a time bi se smanjila i količina uvoza iz SADa Argentine i Brazila GMO tretirane soje za upotrebu u prehrani kao i stočna hrana. O toj mjeri se svakako treba razmisliti. | Primljeno na znanje | Pravilnikom o provedbi potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2021. godinu propisano je da se potpora dodjeljuje za prihvatljive površine pod sojom ako je soja proizvedena od certificiranog sjemena genetski nemodificirane soje |
3 | ŠIME VALIDŽIĆ | SUFINANCIRANJA ANALIZE SJEMENA SOJE NA PRISUTNOST GENETSKI MODIFICIRANIH ORGANIZAMA (GMO) , 1.UVOD | Želim izraziti svoju podršku ovom programu jer bi on mogao dovesti do povećanog uzgoja soje u Hrvatskoj. Osim što GMO-i mogu biti štetni za prirodu, za biljne i životinjske vrste koje žive u prirodi u okolini polja i za ljudsko zdravlje, genetski modificirana soja se uglavnom uvozi iz zemalja u kojima se zbog širenja poljoprivrede događa masovno uništavanje prašuma i drugih prirodnih ekosustava, istrebljenje biljnih i životinjskih vrsta i/ili koje su nastale kao rezultat genocida protiv domorodačkih naroda. Umjesto da se soja uvozi iz Južne ili Sjeverne Amerike, treba podržavati hrvatske poljoprivrednike, a time i njihov opstanak u Hrvatskoj. Neprihvatljivo je da se na mnogim proizvodima ne označava zemlja porijekla (barem) glavnog sastojka ili što piše "Izvan EU-a" (jer to može značiti da je iz Bosne i Hercegovine, što smatram da je prihvatljivo s ekološkog i društvenog stajališta; ali može značiti da je iz Brazila, što smatram da je neprihvatljivo s ekološkog i društvenog stajališta). Nedavno su neki veliki hrvatski proizvođači počeli proizvoditi sojino mlijeko ali je razočaravajuće što zemlja uzgoja soje nije navedena na pakovanju i što nisu u povratnoj boci nego u višeslojnom pakovanju (od kojeg se samo papirnati udio može reciklirati dok se mješavina aluminija i plastike baca). Na nekim proizvodima, kao što je grah u konzervama, na zavaravajući način se navodi da je zemlja porijekla Hrvatska iako sam na upit proizvođaču saznao da to samo znači da je grah konzerviran u Hrvatskoj ali da može biti uzgojen i u Južnoj Americi. Ovisnost o uvoznoj soji se može smanjiti i ako se smanji potreba za sojom a to se može postignuti ako što više ljudi prestane jesti meso, ribu, jaja i mliječne proizvode i da se što više soje koristi za ljudsku prehranu. Naravno, osim soje, treba što više prehrambenih i neprehrambenih sirovina uzgajati na poljima odnosno vaditi iz zemlje u Hrvatskoj i drugim europskim zemljama umjesto da ih se uvozi iz Južne i Sjeverne Amerike, Australije, jugoistočne Azije i pod-saharske Afrike; ali to su teme za druga savjetovanja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na potpori |