Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Odluci VRH o donošenju Programa financiranja ekološke mreže Natura 2000 i Prioritetnog akcijskog okvir (PAO) za mrežu Natura 2000 u Republici Hrvatskoj

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Udruga Biom E.3. Dodatne mjere koje se odnose na pojedinu vrstu i nisu povezane s konkretnim ekosustavima ili staništima, E.3.2. Sprječavanje, ublažavanje ili naknada štete koju uzrokuju zaštićene vrste Dok god je na ribnjacima omogućen lov, dotle smatramo da plaćanje naknada od štete od raznih vrsta ptica na šaranskim ribnjacima nije primjerena mjera na koju se planira trošiti čak 2.7 milijuna euragodišnje! Primljeno na znanje Primljeno na znanje
2 WWF Adria E.3. Dodatne mjere koje se odnose na pojedinu vrstu i nisu povezane s konkretnim ekosustavima ili staništima, E.3.2. Sprječavanje, ublažavanje ili naknada štete koju uzrokuju zaštićene vrste Mjera 7. Nabava i postavljanje bear-proof kontejnera na području Like i Gorskog kotara: Za ovu mjeru je potrebno odvojiti značajno veći iznos sredstava. Ovako prikazana mjera je dovoljna za nabavu manje od 50 kontejnera u razdoblju od 7 godina. Ova mjera je već dokazana kao dobra praksa u smanjenju privlačenja medvjeda u naselja kroz nekoliko projekata, a u narednom razdoblju bi se trebala proširiti na način da se svaka općina u području rasprostranjenosti medvjeda u RH može prijaviti na natječaj i opremiti takvim kontejnerima. Prihvaćen Prihvaća se
3 WWF Adria E.3. Dodatne mjere koje se odnose na pojedinu vrstu i nisu povezane s konkretnim ekosustavima ili staništima, E.3.2. Sprječavanje, ublažavanje ili naknada štete koju uzrokuju zaštićene vrste Mjera 6. Nabava i raspodjela stočarima pastirskih pasa tornjaka i električnih ograda za prevenciju šteta od velikih zvijeri: Potrebno je dodati nastambe za noćno čuvanje stoke, prilagoditi izračun sredstava, a zatim u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede i omogućiti da se uzgajivači stoke mogu prijaviti na natječaj za navedenu mjeru. Budući da se potpora za nabavu tornjaka u tekućem razdoblju pokazala potpuno neučinkovitom, potrebno je promijeniti pristup. Pas nije komad opreme, već radna životinja za čije stasanje uz pravilnu edukaciju treba barem dvije godine kako bi obavljala svoju funkciju zaštite stada od predatora. Ovu mjeru treba odvojiti kao zasebnu mjeru i promijeniti je u ponavljajuću mjeru, budući da je potrebna konstantna edukacija i suradnja s krajnjim korisnicima kako bi ova potpora pokazala rezultate. Potrebno je i povećati navedeni iznos sredstava, budući da mora uključivati i troškove rada djelatnika Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede, koji do sada nisu bili uključeni u provedbu potpore u tekućem razdoblju. Predlažemo izmjene nakon konzultacija s Ministarstvom poljoprivrede i ostalim povezanim dionicima, budući da je tornjak uvršten i u Nacionalni program očuvanja izvornih i ugroženih pasmina. Također, budući da je zaštita stada od predatora sustav koji ne uključuje samo rad pastirskih pasa čuvara, već i kontrolu stada i okupljanje, predlažemo uključivanje pasmine hrvatski ovčar u ovu mjeru, koja je također uvrštena u Nacionalni program očuvanja izvornih i ugroženih pasmina. Prihvaćen Prihvaća se
4 HGK E.3. Dodatne mjere koje se odnose na pojedinu vrstu i nisu povezane s konkretnim ekosustavima ili staništima, E.3.2. Sprječavanje, ublažavanje ili naknada štete koju uzrokuju zaštićene vrste Sekcija za toplovodni uzgoj HGK predlaže u tablici Opis prioritetnih mjera koje treba provesti i njihovih procijenjenih troškova, Mjera 2. Plaćanje naknade za „štete od raznih vrsta ptica i ostalih životinja na šaranskim ribnjacima“ predviđeni godišnji iznos od 2,7 mil eura povećati na minimalno 4,3 mil eura za površinu od 14.000 ha. Naime, sukladno Prilogu I. Pravilnika o uvjetima, kriterijima i načinu dodjele državne potpore za štete od raznih vrsta ptica i ostalih životinja, NN 46/2021, šteta od raznih vrsta ptica i ostalih životinja na šaranskim ribnjacima za ostvarenu proizvodnju od 1.000 kg/ha iznosi cca 5.700 kn/ha (iznos je utvrđen na temelju studije za odobravanje državne potpore). Do sada se uzgajivačima isplaćivao iznos naknade od 35-40% procijenjenih šteta za površinu oko 9.000 ha. S obzirom na to da će se u idućih godinu ili dvije sve površine šaranskih ribnjaka staviti u proizvodnju, što će onda biti cca 14.000 ha ukupno, kako je navedeno i u točki E.2.8, potrebno je predvidjeti 4,3 mil eur/godišnje, kako se, ionako smanjeni iznos naknade proizvođačima, ne bi i dalje umanjivao. Također, u dijelu koji se odnosi na „Potrebne mjere“, navodi se sljedeće: „Provoditi aktivnosti za sprječavanje šteta od vidre i dabra (postavljanje ograda, cijevi i dr)“. Predlažemo to dopuniti rečenicom: „Potrebno je žurno izraditi i provoditi Plan upravljanja dabrom“. Za štete koje dabar radi ne postoje aktivnosti koje bi to spriječile. Na području ribnjaka dabrovi onemogućuju normalno punjenje uzgojnih površina vodom, svojim aktivnostima remete cijeli tehnološki proces uzgoja, a na kanalima se zbog izgradnje staništa i brana koje grade događa urušavanja nasipa. Isto tako dabar ulazi u područja ribnjaka i zatvara ispuste tabli blatom i granama što sprječava ispuštanje vode i protok tijekom uzgojne sezone. Osim na području ribnjaka i kanala unutar ribnjaka, dabrovi čine velike štete na javnim vodotocima koji opskrbljuju ribnjake vodom, a voda je osnovni medij za održivu akvakulturu. Nije prihvaćen Vezano uz primjedbu na Mjeru 2. Plaćanje naknade za „štete od raznih vrsta ptica i ostalih životinja na šaranskim ribnjacima“, procjena je rađena na temelju trenutno dostupnih podataka. Napominjemo da se radi samo o procjenama, a točni iznosi definirati će se pri reviziji potpora od strane središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove akvakulture. Vezano uz primjedbu koja se odnosi na Plan gospodarenja dabrom, napominjemo da smo svjesni potrebe za žurnim donošenjem plana gospodarenja dabrom te da je njegovo donošenje u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede. Ističemo da Program financiranja nije dokument u kojem se adresira žurnost donošenja zakonom predviđenih dokumenata/planova.
5 Udruga Biom E.3. Dodatne mjere koje se odnose na pojedinu vrstu i nisu povezane s konkretnim ekosustavima ili staništima, E.3.1. Mjere i programi koji se odnose na pojedinu vrstu i nisu drugdje navedeni Mjera 1. Provedba 11 planova upravljanja strogo zaštićenim vrstama s akcijskim planovima: Troškovi provedbe 11 planova upravljanja grupirani su u jednu stavku što stvara probleme u procjeni iznosa sredstava ovisno o kojoj se vrsti/skupini radi, niti se može procijeniti preklapanje s drugim mjerama. Predlažemo da se pojedini planovi odvoje u zasebne stavke i detaljnije prikažu. Mjera 6. Upravljanje i kontrola širenja (uključujući brzo iskorijenjivanje) invazivnih stranih vrsta s Unijinog popisa i nacionalne crne liste (SP5): Potrebno je uključiti uklanjanje crnog štakora (Rattus rattus) s otoka, pogotovo onih s bitnim gnijezdećim kolonijama ugroženih vrsta morskih ptica. Budući da crni štakor nije na EU popisu invazivnih vrsta koje izazivaju zabrinutost, nije jasno uključuju li mjere u dokumentu koje se odnose na invazivne strane vrste i tu vrstu koja predstavlja ozbiljnu ugrozu morskim pticama na globalnoj razini. Okvirna procjena troškova na godišnjoj razini iznosi 200 000 EUR, a u budućem periodu znatno manje. Mjera 8. Tehničke mjere za sprečavanje slučajnog ulova (by-catch) zaštićenih vrsta (morske ptice, kornjače, dupini): Smatramo potrebnim naglasiti da je u vrijednost ove mjere potrebno uključiti podizanje kapaciteta promatrača u ribarstvu i utvrđivanje nultog stanja slučajnog ulova morskih ptica u ribarskim alatima. Ukupna procijenjena vrijednost iznosi 750.000 kn. Mjera 15. Poboljšanje stanja očuvanosti crvenog koralja i drugih morskih vrsta: Za ovu mjeru je planirano 100 000 eura što je premalo ukoliko uključuje očuvanje i drugih morskih vrsta osim crvenog koralja. Iz opisa mjere nije jasno na koji način su uključene druge morske vrste. Nije prihvaćen Vezano uz primjedbu koja se odnosi na provedbu 11 planova upravljanja, smatramo da je za potrebe planiranja na razini Programa financiranja dovoljno grupirati planove u jednu mjeru. Vezano uz primjedbu na Mjeru 6. ističemo da ova mjera u dokumentu objavljenom na e-savjetovanju glasi: „Mjera 6. Upravljanje i kontrola širenja (uključujući brzo iskorjenjivanje) invazivnih stranih vrsta, uspostava sustava za rano otkrivanje i brzo iskorjenjivanje te suradnja s drugim sektorima po pitanjima upravljanja i sprječavanja unošenja i širenja invazivnih stranih vrsta“, iz čega je jasno da se ne odnosi samo na vrste s Unijinog popisa. Vezano uz primjedbu na Mjeru 8. ističemo da ova mjera u dokumentu dostupnom na e-savjetovanju glasi: Mjera 8. Tehničke mjere za sprečavanje slučajnog ulova (by-catch) zaštićenih vrsta (morske ptice, kornjače, dupini), uključujući podizanje kapaciteta promatrača u ribarstvu i utvrđivanje nultog stanja slučajnog ulova morskih ptica u ribarskim alatima“ Vezano uz primjedbu na Mjeru 15. ističemo da ova mjera u dokumentu objavljenom na e-savjetovanju glasi: „Mjera 15. Poboljšanje stanja očuvanosti crvenog koralja, ježinaca i trpova“, a za nju je predviđeno 100.000 EUR godišnje (odnosno 700.000 EUR ukupno na sedmogodišnjoj razini).
6 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce E.3. Dodatne mjere koje se odnose na pojedinu vrstu i nisu povezane s konkretnim ekosustavima ili staništima, E.3.1. Mjere i programi koji se odnose na pojedinu vrstu i nisu drugdje navedeni Dok je mjera za provedbu planova upravljanja strogo zaštićenim vrstama vrlo jasno istaknuta i specificirana, isto nije napravljeno za provedbu planova upravljanja zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže. Predlažemo dodati mjeru: „Provedba planova upravljanja zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže“ Nije prihvaćen Provedba planova upravljanja područjima ekološke mreže posredno je planirana kroz niz mjera u različitim poglavljima Programa financiranja.
7 Hrvatski savez udruga privatnih šumovlasnika E.3. Dodatne mjere koje se odnose na pojedinu vrstu i nisu povezane s konkretnim ekosustavima ili staništima, E.3.1. Mjere i programi koji se odnose na pojedinu vrstu i nisu drugdje navedeni Kroz tekst se većinom navode samo biljke kao invazivne vrste. Predlažemo da su Program uključe i ostale invazivne vrste koje predstavljaju veliku i nesagledivu prijetnju šumama, a za njihovu kontrolu i iskorjenjivanje su potrebna značajna ulaganja. Kao trenutno najvažniju takvu prijetnju navodimo hrastovu mrežastu stjenicu (Corythucha arcuata) koja ima izuzetno negativno djelovanje na sve listopadne vrste hrastova, posebno na njihovo plodonošenje odnosno mogućnost prirodne obnove, te molimo da se ista navede u tekstu i uvrsti u Mjeru 6 s ciljem kontrole širenja i iskorijenjivanja. Nije prihvaćen Adresiramo samo ono što je u obuhvatu Uredbe (EU) br. 1143/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o sprječavanju i upravljanju unošenja i širenja invazivnih stranih vrsta te našeg Zakona o sprječavanju unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima. Štetnici su izuzeti iz obuhvata Uredbe i Zakona.
8 HGK E.2. Mjere održavanja i obnove na područjima mreže Natura 2000 i izvan tih područja, E.2.8. Slatkovodna staništa (rijeke i jezera) Sekcija za toplovodni uzgoj HGK predlaže u naslov „Slatkovodna staništa (rijeke i jezera)“ dodati „i šaranski ribnjaci“ te u vezi s tim uskladiti u dijelu B, tablici 2a, točku 2.8.a Šaranski se ribnjaci spominju u istom poglavlju, u dijelu koji se odnosi na Mjere potrebne za održavanje ili obnovu povoljnog stanja očuvanosti te u Popisu mjera za procjenu troškova, pa predlažemo navesti ih i u naslovu poglavlja. Prihvaćen Naslov „Slatkovodna staništa (rijeke i jezera)“ je zadan obrascem kojeg je izradila Europska komisija.
9 Udruga Biom E.2. Mjere održavanja i obnove na područjima mreže Natura 2000 i izvan tih područja, E.2.6. Šumska područja i šume Među predloženim mjerama nedostaje mjera za izradu indeksa za šumske vrste ptica (Common Forest Bird Indicator). Opravdano je očekivati da će Hrvatska u periodu 2021.-2027. raditi na izradi navedenog indeksa. Nije prihvaćen Program financiranja je rađen participativnom metodom uključivanjem svih dionika pa tako i NVO-a. Program financiranja nije preduvjet za provođenje projekata koji nisu prepoznati u nekoj od mjera iz samog Programa.
10 Hrvatske šume d.o.o. E.2. Mjere održavanja i obnove na područjima mreže Natura 2000 i izvan tih područja, E.2.6. Šumska područja i šume Hrvatske šume d.o.o. predlažu da se u tablici u podpoglavlju „Popis prioritetnih mjera koje treba provesti i njihovih procijenjenih troškova“ za mjeru 1. Obnova šuma poljskog jasena Fraxinus angustifolia koje su stradale od patogene gljive Chalara fraxinea izmijene vrijednosti ciljeva (jedinica i količina) i procijenjenog troška u EUR(na godišnjoj razini). Hrvatske šume d.o.o. predlažu da se za Mjeru 1 u stupcu Cilj (jedinica i količina) umjesto 30 000 ha stavi broj 10 000 ha s obzirom na promatrano razdoblje od 7 godina a u stupcu Procijenjeni trošak u EUR (na godišnji razini) umjesto broja 2 000 000 stavi broj 20 000 000 s obzirom na metodologiju sanacije jasenovih sastojina koja je opisana u Stručnoj podlozi za sanaciju jasenovih sastojina u stadiju propadanja i površina na kojima duži niz godina nije uspjela obnova 2021.-2031. Navedenu Stručnu podlogu izradio je Fakultet šumarstva i drvne tehnologije a odobrilo ju je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja te Ministarstvo poljoprivrede. Hrvatske šume d.o.o. predlažu da se u podpoglavlju „Mjere potrebne za održavanje ili obnovu povoljnog stanja očuvanosti“ rečenica „U okviru novoga Strateškog plana za poljoprivredu potrebno je razviti sustav isplate naknade za privatne šumoposjednike koji imaju ograničenja u gospodarenju šumama proizašla iz provedbe mjera očuvanja šumskih vrsta i stanišnih tipova s priloga Direktive o staništima i Direktive o pticama (bivša M12)“ izmijeni na način da se u tekstu doda da se korištenje ove mjere u opravdanim slučajevima omogući i za javne šumoposjednike a s obzirom na odredbe članaka 25. i 30. Uredbe br. 1305/2013 Europskog Parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o potpori ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1698/2005 Djelomično prihvaćen Vezano uz primjedbu na mjeru 1. Obnova šuma poljskog jasena Fraxinus angustifolia koje su stradale od patogene gljive Chalara fraxinea, primjedba se dijelom prihvaća i to vezano uz povećanje iznosa sa 2 mil EUR/god na 20 mil. EUR/god. Navedeno je u skladu s izračunom po hektaru površine iz projekta Naturavita. Međutim, ne prihvaća se u dijelu smanjivanja površine koja će biti restaurirana, imajući u vidu da Stručna podloga navodi 30.000 ha. Napominjemo da će točni iznosi aktivnosti predviđenih navedenom stručnom podlogom definirati će se tijekom razrade projekta za sljedeće financijsko razdoblje 2021.-2027. godina. Primjedba se ne prihvaća u dijelu kojim se predlaže razvoj sustava isplate naknade za javne šumoposjednike. Formulacija mjere utvrđena je u konzultaciji sa središnjim tijelom državne uprave nadležnim za poslove šumarstva.
11 Hrvatski savez udruga privatnih šumovlasnika E.2. Mjere održavanja i obnove na područjima mreže Natura 2000 i izvan tih područja, E.2.6. Šumska područja i šume Ispravni naziv gljive koja napada jasen je Hymenoscyphus fraxineus. Ta gljiva napada i obični jasen samo što on dolazi puno rjeđe i obično u mješanim sastojinama. Smatramo da mrtvo drvo nema veliki značaj za šumske stanišne tipove već za ostale vrste u ekosustavu (gljive, sisavce, ptice, insekte...) pa predlažemo da se izbriše ta rečenica. Šumske čistine nije potrebno ostavljati već "održavati" jer će u protivnom sukcesivno zarasti šumskom vegetacijom. Prema našim kalkulacijama procijenjeni trošak provedbe mjera očuvanja šumskih vrsta i stanišnih tipova treba iznositi 300 EUR/ha, dok kod mjera koje uključuju "no-management" pristup trošak treba iznositi 600 EUR/ha. Djelomično prihvaćen Primjedba se prihvaća u dijelu koji se odnosi na ispravni naziv gljive Hymenoscyphus fraxineus Primjedba se ne prihvaća u dijelu koji se odnosi na mrtvo drvo. Stanje očuvanosti šumskih stanišnih tipova opisano je između ostaloga njihovom strukturom i funkcijom, a izuzetno važan element strukture je i mrtvo drvo o čemu postoji niz znanstvenih radova. Štoviše, sukladno Izvješću RH temeljem članka 17. Direktive o staništima, kod šumskih stanišnih tipova kod kojih je stanje očuvanosti ocijenjeno kao nepovoljno-loše (U2) (stanišni tip 9160) upravo je uklanjanje mrtvog drveta prepoznato kao pritisak vrlo visokog utjecaja. Za navedeno Izvješće RH temeljem članka 17. Direktive o staništima, analizu stanja šumskih stanišnih tipova izradio je Fakultet šumarstva i drvne tehnologije. Primjedba se prihvaća u dijelu koji se odnosi na šumske čistine. Primjedba se ne prihvaća u dijelu koji se odnosi na trošak provedbe mjera očuvanja šumskih vrsta i stanišnih tipova. Do iznosa koji su navedeni došlo se u konzultacijama sa središnjim tijelom državne uprave nadležnim za poslove šumarstva. Ovdje se radi o procijenjenim iznosima, a točne vrijednosti će biti određene tek po uključivanju navedenih mjera u SP ZPP i usvajanju SP ZPP.
12 Udruga Biom E.2. Mjere održavanja i obnove na područjima mreže Natura 2000 i izvan tih područja, E.2.4. Travnjaci Među predloženim mjerama nedostaje mjera koja bi obuhvaćala potpunu restauraciju, primjerice restauraciju livada koje se koriste za krmno bilje u vlažne travnjake. Takvi zahvati zahtijevaju i regulaciju vodnog režima i restauraciju samog tla, što nije obuhvaćeno postojećim mjerama obnove (kontrolirano paljenje i krčenje drvenaste vegetacije). Među predloženim mjerama nedostaje mjera koja bi se ticala silovpastoralnih pašnjaka. Projekt bi poslužio formiranju agrookolišne mjere koja bi poticala silovopastoralni sustav definiranjem poželjnih vrsta drveća, minimalnog i maksimalnog obrasta drveća i područja gdje su koje vrste primjerene. Procijenjena vrijednost projekta je 600.000 kn. Predlažemo dodavanje mjere za formiranje agro-okolišne mjere za očuvanje gnijezdeće populacije eje livadarke (Circus pygargus). Procijenjena vrijednost projekta je 378.000 kn. Mjera 8. Otkup travnjaka za potrebe upravljanja: Planirani iznos od 57 143 eura godišnje za 200 hektara kroz 7 godina je premali jer je realna cijena poljoprivrednog zemljišta uglavnom veća od prosječne vrijednosti koju navodi DZS na temelju koje je, pretpostavljamo, napravljen ovaj izračun. Djelomično prihvaćen Prihvaća u dijelu koji se odnosi na mjeru za silvopastoralne pašnjake i mjeru za eju livadarku. U dijelu primjedbe koja se odnosi na potpunu restauraciju, primljena je na znanje. Takva mjera je već uključena u PAO u poglavlju E.2.4. Travnjaci kao Mjera 11. „Restauracija degradiranih travnjaka“ s fusnotom 47 koja glasi „Može uključivati regulaciju vodnog režima, restauraciju tla i dr.“ U dijelu primjedbe koja se odnosi na Mjeru 8. Otkup travnjaka za potrebe upravljanja, ne prihvaća se. Nisu dostavljeni novi podaci, stoga ostajemo kod navedenog iznosa koji se temelji na podacima DZS.
13 Udruga Biom E.2. Mjere održavanja i obnove na područjima mreže Natura 2000 i izvan tih područja, E.2.1. Morske i obalne vode Mjera 4. Donošenje i provedba regulatornih odredbi za očuvanje morskih staništa: Smatramo da je u navedenoj mjeri potrebno upisati neki iznos za provedbu regulatornih odredbi za očuvanje morskih staništa. Ovdje prvenstveno smatramo da će biti potrebno, kao i u drugim zemljama EU, donijeti mjere regulacije ribarstva, te je potrebno predvidjeti troškove provedbe tih mjera. Svjesni smo činjenice da je dugačak put do provedbe tih mjera, ali rado bismo vjerovali da će se početi primjenjivati prije 2027. godine. Nije prihvaćen U fusnoti br. 37 koja se navodi uz mjeru „Mjera 3. Donošenje i provedba regulatornih odredbi za očuvanje morskih staništa“ stoji „Provedba u sklopu redovne djelatnosti nadležnih službi (upravna tijela, javne ustanove, inspekcija, policija)“
14 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce E.2. Mjere održavanja i obnove na područjima mreže Natura 2000 i izvan tih područja, E.2.1. Morske i obalne vode Sukladno usvojenoj EU Strategiji za bioraznolikost potrebno je jasnije navesti mjere i alocirati sredstva za postizanje postotka zaštite od 30% i stroge zaštite od 10%. Posebice je ovo relevantno za more. U PAO-u su za more uključeni troškovi za kartiranje staništa i za izradu planova upravljanja. Podrazumijeva se da će se s ovim površina mora pod zaštitom automatski povećati, međutim to se neće dogoditi samo od sebe, potrebno je predvidjeti sredstava za rad na tome, u stručnom (biologija, konzultacije s dionicima, studije) i pravnom smislu (izrada i donošenje svih potrebnih zakonskih dokumenata). Smatramo kako je za ovo potrebno alocirati konkretna sredstva jer nadležne službe neće imati kapacitete za provesti ovo u sklopu redovne djelatnosti, jer riječ je o velikom i jednokratnom pothvatu. Jako je veliki broj problema/pritisaka naveden, a jako malo aktivnih mjera koje će zaista doprinijeti rješavanju navedenih problema. Invazivne vrste – zbog klimatskih promjena te povezane tropikalizacije Jadrana očekuje se dolazak novih invazivnih morskih vrsta u Jadran, a koje su već napravile veliku štetu bioraznolikosti i ekonomiji drugih zemalja Sredozemlja. Potrebno je predvidjeti mjere i sredstava za brzo djelovanje za suzbijanje ovih vrsta (npr. lionfish Pterois). Obrađeno jedino pitanje Caulerpe, vrste od čijeg se uklanjanja zbog neučinkovitosti ove mjere odustalo na većini lokacija (osim onih specifičnih poput grebena Cladocore u NP Mljet). Smatramo kako ovu mjeru treba poopćiti tj proširiti na sve morske invazivne vrste te povećati predviđeni iznos. Predlažemo dodavanje mjere: Zabranu sidrenja iznad livada posidonije te praćenje i informiranje nautičara. Naime, postavljanje ekoloških sidrišta tek je jedna od mogućih mjera, i jedna od najskupljih. Brodove se može usmjeriti i da sidre izvan granica livada. Također brojne zemlje Sredozemlja donose posebne zakone za zabranu sidrenja u livadama posidonije te aktivno informiraju nautičare gdje su livade, usmjeravaju ih na terenu da sidre izvan livada, pokazuju ima na koji način sigurno sidriti, i izvan livada, te prate gdje se i koliko sidre Nejasno je što znači termin „trajna sidrišta“ Kod mjere „Obnovu pojedinih lokaliteta naselja posidonije transplantacijom izdanaka posidonije Predlažemo nadodati“….ili drugim neinvazivnim metodama poput uzgoja posidonije iz ploda.“ Naime, transplatacija iz izdanaka je ipak invazivna metoda za livade iz kojih se izdanci uzimaju, najbolje metode i njihova učinkovitost se još istražuju. Kod mjere Provođenje aktivnosti obnove ugroženih populacija periske Pinna nobilis u naseljima posidonije napraviti ispravku. Neka od najvećih naselja periske su se nalazila na područjima na kojima nisu livade posidonije, već npr. cvjetnice Cymodocea nodosa ili neobrasla sedimentna dna. Predlažemo micanje dijela rečenice“….u naseljima posidonije“ Dodati mjeru: Zamjenu ribolovnih alata i materijala u ribolovu, školjkarstvu i marikulturi s manje škodljivima za okoliš (biorazgradive mrežice za uzgoj školjkaša, zamjena stiropornih kašeta za ribe i sl.). Naime, studije su pokazale kako značajan udio morskog otpada proizlazi iz aktivnosti ribolova i marikulture, posebice se ovo odnosi na kašete od stiropora i mrežice za uzgoj školjkaša, koji predstavljaju i najveću prijetnju za morske organizme i okoliš. Povlačni alati poput koća mogu negativno utjecati i na stanište grebena. Nepoznata je rasprostranjenost grebena na područjima na kojima je dozvoljeno koćarenje. Za ovo je Hrvatska dobila i scientific reserve. Mediteranska uredba tj zabrana povlačnih alata obuhvaća morske cvjetnice (ne samo posidoniju) i grebene. Stoga predlažemo izmjenu aktivnosti“ Naknade za trajnu obustavu ribolovnih aktivnosti i otkup povlačnih ribolovnih alata na područjima značajnim za morske cvjetnice, posebice livade posidonije te grebene“ Dodati mjeru: Testiranje i zamjena ribolovnih alata s onima sa smanjenim utjecajem na ugrožene vrste i staništa. Smatramo kako su iznosi namijenjeni uklanjanju invazivne alge Caulerpe u velikom nesrazmjeru s iznosima namijenjenim za provedbu ostalih, puno važnijih, sveobuhvatnijih i složenijih mjera koje su navedene. Smatramo kako je broj lokacija ekološki prihvatljivih sidrišta i naveden iznos premalen, značajno podcijenjen. Posebice imajući u obzir razmjer problema sidrenja u livadama posidonije, kompleksnost i troškove vezane za regulaciju istog i uspostavu ekoloških sidrišta te u odnosu na trošak predviđen za uklanjanje Caulerpe, značajno manjeg, lokaliziranog problema, čije je rješavanje metodom uklanjanja upitno. Imajući u vidu razmjer problema morskog otpada smatramo kako je broj lokacija akcija čišćenja i predviđen iznos potrebno višestruko povećati. Posebice u kontekstu iznosa predviđenog za uklanjanje Caulerpe. Također smatramo kako bi jedinični trošak po akciji čišćenja mogao biti manji, jer nisu sve akcije istog obima ni kompleksnosti (ronilačke, čišćenje obale i sl.). Vezano za mjeru: Mjera 2. Donošenje i provedba regulatornih odredbi za očuvanje morskih staništa , smatramo kako će donošenje ali i provedba ovih odredbi ipak generirati određene troškove izvan redovnih djelatnosti nadležnih službi. S obzirom na kompleksnost problema upravljanja morskim okolišem ovi iznosi bi mogli biti i značajni. Nastavno na ovo potrebno je dodati troškove za proces proglašenja novih zona zaštite u moru. Djelomično prihvaćen Prihvaća se u dijelu predviđanja potrebnih sredstava za rad na zaštiti morskih područja što je ugrađeno u Mjeru 1. u poglavlju E.1.1. Određivanje područja i planiranje upravljanja. Prihvaća se u dijelu primjedbe koji se odnosi na invazivne vrste. Ne prihvaća se u dijelu kojim se predlaže dodavanje mjere “Zabrana sidrenja iznad livada posidonije te praćenje i informiranje nautičara“ jer smatramo da su navedene aktivnosti obuhvaćene mjerom:„Mjera 3. Donošenje i provedba regulatornih odredbi za očuvanje morskih staništa“ Vezano uz pojašnjenje termina „trajna sidrišta“ pojašnjavamo da pod „trajnim sidrištima“ podrazumijevamo ekološki prihvatljive trajne sustave sidrenja, a kakvi su primjerice opisani u „Studiji sidrišta Splitsko-dalmatinske županije – I. i II. faza, podloga za prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije“ koja je dostupna na internetskoj stranici JU More i krš: http://www.moreikrs.hr/projekti-detalji/P/10 Prihvaća se u dijelu primjedbe koja se odnosi na mjeru Obnova pojedinih lokaliteta naselja posidonije transplantacijom izdanaka posidonije. Prihvaća se u dijelu primjedbe koja se odnosi na mjeru Provođenje aktivnosti obnove ugroženih populacija periske Pinna nobilis u naseljima posidonije. Prihvaća se u dijelu primjedbe koja se odnosi na novu mjeru Zamjena ribolovnih alata i materijala u ribolovu, školjkarstvu i marikulturi s manje škodljivima za okoliš (biorazgradive mrežice za uzgoj školjkaša, zamjena stiropornih kašeta za ribe i sl.). Prihvaća se u dijelu primjedbe koja se odnosi na povlačne alate. Prihvaća se u dijelu primjedbe koja se odnosi na dodavanje mjere Testiranje i zamjena ribolovnih alata s onima sa smanjenim utjecajem na ugrožene vrste i staništa. U dijelu primjedbe koja se odnosi na uklanjanje invazivne alge Caulerpe, navedeno primamo na znanje. Vezano uz dio primjedbe koja se odnosi na broj lokacija ekološki prihvatljivih sidrišta i navedenih iznosa, ne prihvaća se. Vezano uz broj lokacija ekološki prihvatljivih sidrišta nije predložen konkretan broj, stoga ostajemo pri originalnoj procjeni donesenoj kroz participativni proces izrade Programa financiranja. Vezano uz dio primjedbe koja se odnosi na problem morskog otpada, ne prihvaća se. Vezano uz broj lokacija akcija i čišćenja morskog otpada i pojedinačni trošak, nije predložen konkretan broj, stoga ostajemo pri originalnoj procjeni donesenoj kroz participativni proces izrade Programa financiranja. Vezano uz dio primjedbe koja se odnosi na Mjeru 2. primamo ju na znanje. Vezano uz dio primjedbe koji se odnosi na troškove procesa proglašenja novih područja, primljena je na znanje. Potrebno je pogledati odgovor na komentar vezan uz E.1.1. Određivanje područja i planiranje upravljanja.
15 Udruga Biom E.1. Horizontalne mjere i administrativni troškovi povezani s mrežom Natura 2000, E.1.5. Mjere informiranja i jačanja osviještenosti povezane s mrežom Natura 2000, obrazovanje i pristup posjetiteljima Mjera 6. Aktivnosti u cilju smanjenja pojavnosti kaznenih djela i prekršaja protiv okoliša: Udruga Biom je upravo započela s provedbom projekta „Jačanje nacionalnih kapaciteta za borbu protiv trovanja divljih životinja i podizanje svijesti o problemu trovanja u Balkanskim zemljama“ (skraćeno: Balkan Detox LIFE) kojem je glavni cilj poboljšanje upravljanja incidentima trovanja i postizanje značajnog smanjenja smrtnosti supova i drugih pogođenih divljih vrsta životinja, osiguravajući stvarni i kontinuirani angažman relevantnih državnih institucija u borbi protiv ovog pitanja te osvješćivanje javnosti o ovom problem. Projekt traje do 30.09.2025. i vrijednost projekta u Hrvatskoj je 260.093 EUR. Smatramo neophodnim uključiti i navedeni projekt u PAF a po mogućnosti predvidjeti i aktivnosti provedbe svih planova navedenih u fusnoti 28. Naime, navedene planove je potrebno donijeti i prije 2027. godine, te se opravdano može očekivati da će njihova provedba započeti već tijekom perioda 2021.-2027. Nije prihvaćen U Poglavlju E.1.5. Mjere informiranja i jačanja osviještenosti povezane s mrežom Natura 2000, obrazovanje i pristup posjetiteljima u popisu priorittenih mjera u tablici navodi se mjera „Mjera 5. Aktivnosti u cilju smanjenja pojavnosti kaznenih djela i prekršaja protiv okoliša“, a uz navedenu mjeru stoji fusnota br. 36 koja glasi: „ Uključuje izradu Nacionalnog izvješća o okolišnom kriminalitetu, izradu i provedbu Nacionalnog akcijskog plana za suzbijanje nezakonitog ubijanja divljih životinja te izradu, provedbu Nacionalnog akcijskog plana za suzbijanje trovanja divljih životinja te dio troškova projekta Balkan Detox LIFE u visini od 260.093 EUR, tj. 37.156 EUR/god“. Obzirom da je ukupna vrijednost mjere procijenjena na 1.317.156 EUR godišnje, smatramo da je predviđeno dovoljno sredstava i za izradu i za provedbu akcijskih planova predviđenih u fusnoti.
16 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce E.1. Horizontalne mjere i administrativni troškovi povezani s mrežom Natura 2000, E.1.5. Mjere informiranja i jačanja osviještenosti povezane s mrežom Natura 2000, obrazovanje i pristup posjetiteljima Smatramo kako mjera „Osigurati sufinanciranje aktivnosti informiranja, edukacije i jačanja osviještenosti povezane s mrežom Natura 2000 koje provode NVU-i kroz sustav malih darovnica „ treba se izmijeniti i glasiti „Kroz sustav darovnica osigurati financiranje projekata te sufinanciranje i predfinanciranje EU projekata zaštite prirode koje provode NVU“ Naime, NVU provode brojne projekte zaštite prirode, a koji se ne odnose samo na informiranje i edukaciju već i na konkretne mjere zaštite, restauracije, praćenja stanja, zagovaranja i sl. Važno je istaknuti kako resorno Ministarstvo za sektor zaštite okoliša i prirode od 2011. godine ne raspisuje natječaj za okolišne organizacije, što nije slučaj s ostalim sektorima (socijala, sport, turizam i sl). Jedini natječaj za okolišne organizacije raspisuje Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, međutim, isti je neredovit, s velikim udjelom sufinanciranja i s vrlo usko definiranim mogućnostima financiranja. Na ovo okolišne organizacije putem Zelenog foruma i Savjeta za razvoj civilnoga društva već godinama upozoravaju, no zasad bez ikakva učinka. S druge strane upravo su organizacije civilnoga društva te među njima i okolišne organizacije bile najuspješnije u osiguravanju financijskih sredstava putem EU fondova. Međutim za nastavak uspješnog povlačenja ovih sredstava za projekte zaštite prirode koji doprinose provedbi preuzetih obveza europskih direktiva i strategija biti će potrebno osigurati sustav predfinanciranja i sufinanciranja za EU projekte NVU. Dodati mjeru „Jačanje sustava volontiranja u zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže.“ Naime volontiranje značajno doprinosi povezivanju javnih ustanova i javnosti, povećanju transparentnosti rada javnih ustanova te provedbi konkretnih mjera zaštite na terenu. Kroz projekt NIP je razvijen sustav volontiranja u parkovima Hrvatske http://volonteri.parkovihrvatske.hr/hr/, a kroz projekte koji su uslijedili razvijali su se različiti dodatni programi volontiranja, neki od njih su vrlo uspješni te ih je potrebno održavati i replicirati (npr. NP Mljet) Nije prihvaćen Sustav nacionalnog sufinanciranja i predfinanciranja EU projekata nije predmet ovog Programa. Vezano uz volontiranje, napominjemo da je Program financiranja rađen participativnom metodom uključivanjem svih dionika pa tako i NVO-a i JU. Program financiranja nije preduvjet za provođenje aktivnosti koje nisu prepoznate u nekoj od mjera iz samog Programa.
17 Udruga Biom E.1. Horizontalne mjere i administrativni troškovi povezani s mrežom Natura 2000, E.1.4. Preostali nedostaci u znanju i potrebe za istraživanjem Mjera 2. Istraživanja nedovoljno poznatih BHD vrsta: Za ovu mjeru je predviđeno 100 000 eura godišnje, što se čini malo s obzirom da se radi o nepoznatim vrstama za koje je očekivano da fale osnovne informacije poput rasprostranjenosti ili čak i adekvatne metodologije za istraživanje. Primljeno na znanje Radi se o procjeni troškova, no obzirom da nije predložen i argumentiran neki drugi iznos, ostajemo pri procjeni od 100.000 EUR godišnje
18 Udruga Biom E.1. Horizontalne mjere i administrativni troškovi povezani s mrežom Natura 2000, E.1.3. Praćenje i izvješćivanje Mjera 1. Provedba nacionalnih programa monitoringa za najmanje 400 vrsta i stanišnih tipova, uključujući edukaciju sudionika u monitoringu (SP4): Smatramo važnim izraziti našu bojazan da Republika Hrvatska neće uspjeti (kvalitetno) provesti OPKK projekt „Razvoj sustava praćenja stanja vrsta i stanišnih tipova“ te preporučamo da se navedeno uzme u obzir prilikom planiranja troška za Mjeru 1. Iz opisa mjere se čini da definiranje monitoring programa nije uključeno u Mjeru 1. Mjera 13. Izrada nacionalnih izvješća o stanju očuvanosti prirode (BHD izvješća 2025.): Smatramo važnim napomenuti da Ministarstvo/Zavod prilikom izrade Izvještaja za Direktivu o pticama 2019. godine nije uključilo relevantne dionike. Uključivanje relevantnih dionika u proces izrade Izvještaja za direktive o prirodi se u EU smatra dobro praksom, te EK redovito provjerava da li su pojedine zemlje uključile relevantne dionike. Predlažemo da se poveća iznos za izradu nacionalnih izvještaja na način da se uključe troškovi za provedbu konzultativnog procesa prilikom izrade izvještaja, koji će nesumnjivo rezultirati kvalitetnijim izvještajima. U troškove konzultacijskog procesa predlažemo uključiti najam dvorana i putne troškove za dolazak relevantnih dionika. Primljeno na znanje Vezano uz primjedbu na Mjeru 1. ističemo da se provedba nacionalnih programa monitoringa uključuje i izradu/doradu kada je to potrebno. Vezano uz primjedbu na Mjeru 13. nejasno je na što se primjedba odnosi, jer je u dokumentu objavljenom na e-savjetovanju u poglavlju E.1.3. Praćenje i izvješćivanje u tablici s popisom prioritetnih mjera navedena mjera „Mjera 12. Izrada nacionalnih izvješća o stanju očuvanosti prirode, uključujući i konzultaciju s dionicima (BHD izvješća 2025.)“. Iz naziva mjere je vidljivo da se predviđa uključivanje dionika u izradu BHD izvješća. Smatramo da je iznos od 5.700 EUR godišnje dovoljna za navedenu mjeru.
19 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce E.1. Horizontalne mjere i administrativni troškovi povezani s mrežom Natura 2000, E.1.3. Praćenje i izvješćivanje Nejasno nam je zašto su mjere 4,5,6,7,8 izdvojene od mjere 1? Primljeno na znanje U Mjeri 1. predviđeni su provedbe monitoring protokola s ciljem utvrđivanja stanja očuvanosti vrsta/stanišnih tipova, dok se kod Mjera 4,. 5., 6., i 7. radi o monitorinzima čiji je cilj utvrđivanje učinkovitosti mjera ZPP-a. Zaista je moguće da će doći do preklapanja u protokolima (i posljedično njihovog spajanja), međutim u ovom trenutku nemamo razrađene protokole pa su mjere raspisane posebno kako bi se vidjela širina koja se njima pokriva.
20 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce E.1. Horizontalne mjere i administrativni troškovi povezani s mrežom Natura 2000, E.1.2. Upravljanje područjem (administriranje) i komunikacija s dionicima U planirana povećanja kapaciteta uključiti i gradske javne ustanove koje upravljaju zaštićenim područjima, županijske upravne odjele za zaštitu okoliša koji provode postupke ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu te zaposlenike ministarstva nadležnog za ribarstvo. Djelomično prihvaćen Prihvaća se u dijelu navođenja gradskih JU. Napominjemo da je PAO rađen na participativan način u okviru projekta „Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000“ uključivanjem svih relevantnih dionika. Uključene su sve JU, uključujući i one na županijskoj i gradskoj razini. Predložene mjere velikim dijelom su rezultat prikupljenih prijedloga koje su iskazali dionici.
21 HGK E.1. Horizontalne mjere i administrativni troškovi povezani s mrežom Natura 2000, E.1.2. Upravljanje područjem (administriranje) i komunikacija s dionicima Sekcija za toplovodni uzgoj HGK predlaže u dijelovima teksta koji govori o potrebnim dodatnim mjerama za pomoć, suradnju i redovnu komunikaciju sa poljoprivrednicima, šumoposjednicima i ribarima, dodati i „i uzgajivači u akvakulturi“ s obzirom na to da su svi šaranski ribnjaci u RH obuhvaćeni područjem NATURA 2000. Prihvaćen Prihvaća se
22 Udruga Biom E.1. Horizontalne mjere i administrativni troškovi povezani s mrežom Natura 2000, E.1.1. Određivanje područja i planiranje upravljanja Smatramo iznimno važnim napomenuti da se u trenutnom razdoblju (2014.-2020.) nedostatak administrativnih kapaciteta nadležnog Ministarstva pokazao kao jedan od glavnih izazova za provedbu planiranih mjera. Upravo zbog navedenog nedostatka Republika Hrvatska neće povući dodijeljena joj sredstva EU ili će, u slučaju povlačenja sredstava, kvaliteta provedbe biti značajno umanjena. Naime, veliki OPKK projekti su se pokazali kao nažalost preveliki izazov za kapacitete nadležnog Ministarstva. Za primjer navodimo da su brojni OPKK projekti značajno skraćeni u svojoj provedbi a neki, i to vrlo veliki projekti, nisu još niti raspisani krajem 2020. Opravdano je očekivati da takvi projekti neće ni biti raspisani u ovom programskog razdoblju, te se nadamo da će se prebaciti u iduće razdoblje. Zbog svega navedenog predlažemo da se u mjere ugradi značajno jačanje administrativnih kapaciteta nadležnog Ministarstva za provedbu mjera / projekata. Mjera 5. Izrada karata osjetljivosti prostora (sensitivity maps): Iznos od 57 140 eura na godišnjoj razini smatramo preniskim s obzirom da je opravdano očekivati da će Hrvatska do 2027. ozbiljnije pristupiti izradi karata osjetljivosti prostora. Naime, upravo je nepostojanje karata osjetljivost identificirano kao jedan od važnih nedostataka za dobro prostorno planiranje i za definiranje no-go zona koje bi znatno olakšalo odabir lokacija za zahvate, posebno vezano za obnovljive izvore energije. Svjesni smo da navedeni alat nije svemoguć, ali je u svakom slučaju važan te ga se već niz godina koristi u razvijenijim zemljama. Mjera 6. Jačanje kapaciteta za upravljanje mrežom Natura 2000, uključujući edukaciju i razvoj sistemskih alata (SP1): Za ovu mjeru je planirano 170 000 eura na godišnjoj razini što se čini malo s obzirom na ukupnu površinu Natura područja u Hrvatskoj, broj vrsta i staništa koji su ciljevi očuvanja te trenutnu podkapacitiranost javnih ustanova za kvalitetno upravljanje ekološkom mrežom. Primljeno na znanje Vezano uz primjedbu koja se tiče nedostatka administrativnih kapaciteta nadležnog Ministarstva, smatramo da je jačanje administrativnih kapaciteta nadležnog ministarstva (MINGOR) na odgovarajući način je obuhvaćeno u poglavlju E.1.2. Upravljanje područjem (administriranje) i komunikacija s dionicima. Predviđena je Mjera „Mjera 1. Tekući troškovi administriranja mreže Natura 2000“ koja predviđa nova zapošljavanja i povećanje mase plaća za 20%, što je realna procjena imajući u vidu mogućnosti zapošljavanja putem projekata te osiguravanje potrebnog nacionalnog sufinanciranja koje mora biti unutar granica limita koje utvrđuje Ministarstvo financija. Vezano uz primjedbu na izradu karata osjetljivosti prostora, nejasno je na što se primjedba odnosi, jer je u dokumentu objavljenom na e-savjetovanju za mjeru „Mjera 8. Izrada karata osjetljivosti prostora (sensitivity maps)“ predviđeno 100.000 EUR godišnje (a ne 57.140 EUR) (poglavlje E.1.1. Određivanje područja i planiranje upravljanja, Dodatne potrebne mjere): Napominjemo da sredstva predviđena programom financiranja, nisu i jedina sredstva koja MINGOR planira utrošiti za potrebe izrade karata osjetljivosti, jer je izrada planirana i u Planu korištenja financijskih sredstava dobivenih od prodaje emisijskih jedinica putem dražbi u RH od 2021. do 2025. godine. Vezano uz primjedbu na jačanje kapaciteta za upravljanje Mrežom Natura 2000, nejasno je na što se primjedba odnosi, jer je u dokumentu objavljenom na e-savjetovanju za mjeru „Mjera 9. Jačanje kapaciteta za upravljanje mrežom Natura 2000, uključujući edukaciju i razvoj sistemskih alata“ predviđeno 909.290 EUR godišnje (a ne 170.000 EUR) (poglavlje E.1.1. Određivanje područja i planiranje upravljanja, Dodatne potrebne mjere).
23 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce E.1. Horizontalne mjere i administrativni troškovi povezani s mrežom Natura 2000, E.1.1. Određivanje područja i planiranje upravljanja Kod mjere „Identificirati područja prašumskih i drugih (morskih i kopnenih) ekosustava pogodna za strogu zaštitu“ Predlažemo proširiti rečenicu „…pogodna za zaštitu, posebice kategorije stroge zaštite“ Naime, u površini mora pod zaštitom smo vrlo daleko i od postizanja cilja 30% površine pod zaštitom. Prihvaćen Prihvaća se
24 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce E.Prioritetne mjere i potrebe za financiranjem za razdoblje 2021. – 2027., E.1. Horizontalne mjere i administrativni troškovi povezani s mrežom Natura 2000 Smatramo kako je u cijelom PAO preveliki naglasak dan na različita istraživanja, analize i planove, a premalo na konkretne mjere zaštite. U dokumentu je nužno obraditi problematiku nadzora i sankcija jer činjenica je da stvarna zaštita na terenu izostaje u većini slučajeva. Provedba zakonodavnog okvira zaštite prirode u Hrvatskoj na terenu je neučinkovita zbog nedostatnih kapaciteta inspekcija i čuvarskih službi. Smatramo kako su potrebna hitna i značajna ulaganja u jačanje ovih službi, u smislu broja osoba koje provode nadzor/inspekcijska postupanja, njihove edukacije i motivacije, opremljenosti, uvođenje modernijih i nepristranih oblika nadzora (video nadzor, VMS sustavi i sl.), preusmjeravanje čuvara prirode iz uloge naplate ulaznica u primarnu ulogu provođenja nadzora, neovisne kontrole provedbe nadzora. Posebice smatramo kako je nužno hitno ojačati nadzor slobodnog sidrenja i ribolovnih aktivnosti u zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže. Nije prihvaćen U poglavlju E.1.1. Određivanje područja i planiranje upravljanja, pod naslovom Dodatne potrebne mjere, prepoznata je i potreba jačanja kapaciteta inspekcija u okviru DIRH-a, kao i nadležnih JU te je u odnosu na to planira i mjera „Mjera 9. Jačanje kapaciteta za upravljanje mrežom Natura 2000, uključujući edukaciju i razvoj sistemskih alata“ za koju je predviđeno 909.290 EUR godišnje
25 Udruga Biom ODLUKU, E.Prioritetne mjere i potrebe za financiranjem za razdoblje 2021. – 2027. Opći komentari: Nesrazmjer u razini razrade mjera: Kroz nacrt dokumenta je vidljivo kako su određene mjere razrađeno vrlo detaljno, na razini specifičnih aktivnosti, primjerice nabava i postavljanje kućica za srednje velike ptice dupljašice dupljašice; dok druge mjere u sebi sadrže provedbu čitavog niza planova upravljanja vrstama koji zajedno sadrže stotine različitih aktivnosti na toj razini detalja. Potrebno je ujednačiti mjere tako da su barem na približnoj razini detalja. Nesrazmjer u planiranim financijama: Ističe se nesrazmjer u planiranim financijama među pojedinim mjerama pa je tako primjerice za istraživanje svih nedovoljno poznatih BHD vrsta predviđeno 100 000 eura godišnje dok je za atlas gnjezdarica i zimovalica predviđeno 600 000 eura godišnje. Nedostatak sektorskih mjera (lovstvo, ribarstvo…): Kroz tekst Prioritetnog akcijskog okvira trenutno nije razvidno da će se značajno unaprijediti definiranje i provedba horizontalnih sektorskih mjera. Iako su navedene brojne mjere, ostaje nejasno kako se planira mjere za Naturu 2000 uključiti u neke određene sektore – npr. u sektor lovstva, a i sektor ribarstva je izrazito sramežljivo zastupljen. Poljoprivreda i šumarstvo su s druge strane dosta jasnije zastupljeni. Sufinanciranje i predfinanciranje EU projekata: Program LIFE EU-a bi trebao biti najznačajniji instrument za povlačenje sredstava za projekte zaštite prirode. Republika Hrvatska je nažalost na začelju povlačenja sredstava iz Programa LIFE i to prvenstveno zbog problema osiguravanja sufinanciranja projekata. EU sufinancira Program LIFE s, prosječno, 60%. Takav iznos sufinanciranja postoji upravo zato što se kroz Program LIFE financiraju obaveze država članica EU vezane za provedbu EU direktiva te se od država članica EU očekuje sufinanciranje takvih projekata. U Hrvatskoj nažalost još uvijek ne postoji stabilan i siguran sustav sufinanciranja projekata od strane nadležnog resora. Organizacije civilnog društva (OCD-i) su predvodnici provedbe Programa LIFE u Hrvatskoj i svakom dobronamjernom je jasno da OCD-i nisu u mogućnosti na isti način kao tijela državne i javne uprave osigurati potrebno sufinanciranje. Sufinanciranje od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je nesigurno i iznimno komplicirano te se ostavlja dojam da se namjerno onemogućava uspostava brzog i učinkovitog mehanizma sufinanciranja projekata. Dokazano je da Program LIFE vraća u državu članicu više od uloženog. Također, za Program LIFE će u narednom periodu biti osigurana značajno veća sredstva. Sve to govori da je u Hrvatskoj potrebno što hitnije osigurati mehanizam sufinanciranja projekta u punom iznosu potrebnih sredstava. Također je važno naglasiti da su hitno potrebne jasne i konkretne mjere za omogućavanje sufinanciranja i predfinanciranja EU projekata OCD-a koji se bave očuvanjem bioraznolikosti. Kako je već navedeno, to je preduvjet za uspješno povlačenje EU sredstava. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osigurava sredstva isključivo za Program LIFE, dok Ured za udruge Vlade RH osigurava sredstva za različite program EU. No, sve navedeno je nedostatno za pokrivanje potreba i također ne uključuje predfinanciranje koje je ključno za Interreg projekte. Pozivamo nadležno Ministarstvo da napokon započne s ozbiljnim godišnjim sektorskim analizama potreba OCD-a koje se bave zaštitom okoliša i prirode. To je prvi korak na putu razumijevanja potreba OCD-a i uspostavi partnerskog odnosa s OCD-ima koji rade za opće dobro. Primljeno na znanje PAO je rađen na participativan način u okviru projekta „Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000“ uključivanjem svih relevantnih dionika, pa tako i NVO/OCD, te su predložene mjere velikim dijelom rezultat prikupljenih prijedloga koje su iskazali dionici. Pojedine nelogičnosti kao što je iznos potreban za izradu atlasa gnjezdarica i zimovalica je otklonjen i to je jasno vidljivo u dokumentu koji je dostupan na e-savjetovanju. Sustav nacionalnog sufinanciranja projekata u okviru Programa LIFE, kao niti način financiranja projekata NVO/OCD nisu predmet ove Odluke i PAO.
26 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce ODLUKU, E.Prioritetne mjere i potrebe za financiranjem za razdoblje 2021. – 2027. Ciljevi EU Strategije za bioraznolikost do 2030., su 30% površine pod zaštitom te 10% pod strogom zaštitom, uključujući i morske ekosustave. Trenutačna površina zaštićenih područja obuhvaća tek 1,94% hrvatskog teritorijalnog mora te 16,26% obalnog mora pod ekološkom mrežom. Od toga je vrlo malo pod strogom zaštitom. Također je nejasno zašto su istaknuti šumski ekosustavi, a nisu npr. morski. Stoga smatramo kako ova rečenica treba biti sveobuhvatnija: . „Identifikacija područja šumskih, morskih i drugih ekosustava pogodnih za zaštitu, posebice za kategorije stroge zaštite, analiza i procjena funkcionalnosti postojeće mreže područja zaštićenih u nacionalnim kategorijama, identifikacija IUCN upravljačke kategorije za sva zaštićena područja i područja ekološke mreže.“ Nije prihvaćen Pod E.1.1. pod Dodatne potrebne mjere je navedeno da je jedan od prioriteta: „Identificirati područja prašumskih i drugih (morskih i kopnenih) ekosustava pogodna za strogu zaštitu“, a pod popisom mjera je navedena „Mjera 1. Kartiranje prašumskih ekosustava i identifikacija morskih i kopnenih područja pogodnih za strogu zaštitu“. Upravo zbog obaveza koje proizlaze iz EU Strategije za bioraznolikost do 2030. u pogledu stroge zaštite područja, potrebno je istaknuti šumske ekosustave, jer Strategija stavlja naglasak na strogu zaštitu svih prašuma i starih šuma u EU, međutim istaknuti su i morski ekosustavi.
27 Udruga Biom D.6. Ostala sredstva financiranja (uglavnom nacionalna) mreže Natura 2000, programa zelene infrastrukture i zaštite vrsta u razdoblju 2014. – 2020. godina: , D.6.6. Naknade za štete od strogo zaštićenih vrsta –7,46 mil.  EUR (trošak 2014.-2018.) Dok god je na ribnjacima omogućen lov, dotle smatramo da plaćanje naknada od štete od raznih vrsta ptica na šaranskim ribnjacima nije primjerena mjera. Na tu mjeru se u 2019. potrošilo čak 2.7 milijuna eura, a isti iznos se planira za idući VFO (godišnje 2.7 milijuna eura). Primljeno na znanje Primljeno na znanje
28 Udruga Biom D.6. Ostala sredstva financiranja (uglavnom nacionalna) mreže Natura 2000, programa zelene infrastrukture i zaštite vrsta u razdoblju 2014. – 2020. godina: , D.6.6. Naknade za štete od strogo zaštićenih vrsta –7,46 mil.  EUR (trošak 2014.-2018.) U zaključku piše da su iskustva trenutnog pristupa pozitivna i da se namjerava na isti način nastaviti i u sljedećem VFO. Napominjemo značajne probleme u pripremi usluga u sklopu velikih projekata koje vodi MINGOR koje su rezultirale i rezultiraju brojnim problemima koji će u konačnici rezultirati suboptimalnim učincima. MINGOR mora prepoznati da nema administrativne kapacitete niti za raspisivanje niti za provedbu takvih projekata, te je potrebno promijeniti postojeći pristup. Većina velikih projekata je raspisana prekasno, a neki još uvijek nisu iako smo u prosincu 2021. Također i u provedbi nekih projekata MINGOR (Zavod) pokazuje iznimnu potkapacitiranost za provedbu projekata te u nekim slučajevima postavlja nerazumne zahtjeve čime se onemogućava uspješna provedba već ionako kasno započetih projekata. Sve navedeno vrlo jasno upućuje da iskustva trenutnog pristupa nisu pozitivna i da se nikako ne smije na isti način nastaviti i u sljedećem VFO. Potrebno je omogućiti javne pozive a ne da MINGOR vodi projekte. Prihvaćen Prihvaća se
29 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce D.6. Ostala sredstva financiranja (uglavnom nacionalna) mreže Natura 2000, programa zelene infrastrukture i zaštite vrsta u razdoblju 2014. – 2020. godina: , D.6.6. Naknade za štete od strogo zaštićenih vrsta –7,46 mil.  EUR (trošak 2014.-2018.) Smatramo kao je važno istaknuti i slabe nacionalne kapacitete za povlačenje EU sredstava te raditi na jačanju istih. Naime, iznimno veliki i važni EU projekti za RH koji se odnose na razvoj monitoring protokola za vrste i staništa s EU direktiva, kartiranje morskih staništa te izradu planova upravljanja za zaštićena područja i ekološku mrežu su značajno kasnili u provedbi zbog nepravovremenog raspisivanja postupka javne nabave. Ovim kašnjenjem od strane Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja značajno je skraćeno raspoloživo vrijeme za provedbu te je dovedena u pitanje kvaliteta izlaznih rezultata ovih projekata/usluga. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
30 Udruga Biom D.6. Ostala sredstva financiranja (uglavnom nacionalna) mreže Natura 2000, programa zelene infrastrukture i zaštite vrsta u razdoblju 2014. – 2020. godina: , D.6.1. Projekti financirani iz međunarodnih izvora – 20 mil. EUR Smatramo potrebnim dodati da su brojne udruge osigurale značajna sredstva iz međunarodnih izvora upravo za zaštitu prirode. Npr. projekti koji se tiču Jadranskog preletničkog puta (Adriatic Flyway), projekti koji se tiču očuvanja mediteranski lokvi, i dr. Ako se projekti NVU-a prikazuju isključivo pod D.6.5. NVU, onda je potrebno iz ovog dijela prebaciti MedPAN South, SEA-Med i WWF Dinaric Arc Parks. Ujedno napominjemo da je projekt MedPAN South završio 2012. godine. Primljeno na znanje Projekti NVO ne navode se samo u poglavlju D.6.5.
31 Udruga Biom D.Financiranje mreže Natura 2000 iz EU-a i nacionalnih izvora u razdoblju 2014. – 2020., D.6. Ostala sredstva financiranja (uglavnom nacionalna) mreže Natura 2000, programa zelene infrastrukture i zaštite vrsta u razdoblju 2014. – 2020. godina: U D.6. Ostala sredstva financiranja se je potrebno osvrnuti na činjenicu da u Hrvatskoj praktički ne postoji nacionalni sustav financiranja za zaštitu prirode - ne postoje nikakve strategije i planovi, a posebno se ističe nepostojanje sustava nacionalnog financiranja NVU-a/OCD-a koji bi omogućio provedbu ciljeva i nacionalne Strategije zaštite prirode i EU Strategije bioraznolikosti. Za navedeno je isključivo odgovoran MINGOR koji je odustao od nacionalnog financiranja više-manje ulaskom u EU. Također je potrebno napisati kako se navedeni nedostaci planiraju otkloniti. Nije prihvaćen U Programu financiranja navode se samo mogući izvori EU sufinanciranja.
32 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce D.Financiranje mreže Natura 2000 iz EU-a i nacionalnih izvora u razdoblju 2014. – 2020., D.6. Ostala sredstva financiranja (uglavnom nacionalna) mreže Natura 2000, programa zelene infrastrukture i zaštite vrsta u razdoblju 2014. – 2020. godina: Navedeno je koliko se financira iz državnog proračuna, ali ne i iz JLS/područne samouprave. Upravljanje ekološkom mrežom je najvećim dijelom u nadležnosti županijskih javnih ustanova, za čiji se rad izdvajaju značajna sredstva. Također županijske ustanove imaju znatno manje prihode od posjećivanja zaštićenih područja od javnih ustanova nacionalnih parkova i parkova priroda. Ove ustanove zahtijevaju znatno veća izdvajanja od regionalne samouprave, za razliku od nacionalnih parkova i parkova prirode koji imaju značajne vlastite prihode koji državi smanjuju iznose potrebne za financiranje tih JU. Nije prihvaćen U točki D.6.3. Projekti i aktivnosti javnih ustanova za upravljanje zaštićenim područjima (JU) financirani iz nacionalnih izvora, te u točki D.6.4. Administrativni troškovi (plaće i tekući troškovi), opisano je te su iskazani troškovi JU NP i PP te županijskih JU za financijsko razdoblje 2014.-2020.
33 Udruga Biom D.Financiranje mreže Natura 2000 iz EU-a i nacionalnih izvora u razdoblju 2014. – 2020., D.4. Program LIFE U D.4. Program LIFE napisati puni naziv projekta LIFE Against Bird Crime, kako je napisano i za druge projekte, a to je: "Delivering the EU Biodiversity Strategy: Awareness and Capacity Building against Bird Crime in Priority Flyway Countries". Prihvaćen Prihvaća se
34 Udruga Biom D.Financiranje mreže Natura 2000 iz EU-a i nacionalnih izvora u razdoblju 2014. – 2020., D.4. Program LIFE U D.4. Program LIFE piše da u siječnju 2020. počinje provedba projekta Dinara back to LIFE. Navedeno je potrebno ažurirati s obzirom da smo trenutno u prosincu 2021. Prihvaćen Prihvaća se
35 Udruga Biom D.Financiranje mreže Natura 2000 iz EU-a i nacionalnih izvora u razdoblju 2014. – 2020., D.2 Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) / Kohezijski fond (KF) Vezano za EFRR / KF potrebno je istaknuti velike probleme u planiranju i provedbi projekata koji se navode, jer se iz teksta stječe dojam da sve ide po planu, dok je i iz trenutačne potrošnje (iz tablice) i poznajući trenutno stanje vrlo jasno da je MINGOR iznimno loše planirao administrativne kapacitete za provedbu projekata. Naime, najveći projekti iz OPKK koji je započeo 2014. su raspisani tek u 2020. i 2021. godini. Potrebno je u PAO prepoznati navedeno i napisati kako se to planira unaprijediti u idućem razdoblju, kako je npr. jasno napisano za EPFRR. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
36 Udruga Biom A.Uvod, A.3. Uvod u PAO Republike Hrvatske Iz Uvoda u PAO RH (gdje se opisuje proces izrade PAO) je nejasno da li je i na koji način Ministarstvo poljoprivrede, uzelo u obzir PAO prilikom programiranja za 2021.-2027. (s obzirom da je programiranje MP iznimno netransparentno). Primljeno na znanje Status izrade i donošenja Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike (SP ZPP), kao i Programa za ribarstvo i akvakulturu RH za programsko razdoblje 2021.-2027. te ugradnja financijskih potreba utvrđenih u PAO u navedene dokument nije predmet ovog proces.
37 Grga K. A.Uvod, A.1. Opći uvod Molim pojašnjenje glavnog projekta VGI Rijeka odnosno osobni projekt njihovog direktora g. Gordana Gašparovića koji planira uzeti svu vodu s izvora rijeke Gacka (planirana kaptaža iznosi više nego je kapacitet Tonković Vrila za ljetnih mjeseci), a sva pitka voda iskorištena za proizvodnju el. energije (pitka bez potrebe za ikakvo obradom) se ispušta u more tj. u prosjeku 50 m3/sek! Projekt kojim je trebalo presušiti još par kilometara toka Gacke, kojoj je ostalo 9km toka od nekadašnja 22 km! Smatram kako su Hrvatske vode trebale provesti javnu raspravu o tome, ali očiti su razlozi izbjegavanja iste jer je sva javnost protiv tog projekta. Osim izbjegavanja raznih zakonskih obveza prilikom izrade dokumentacije za taj projekt; isti je g. Gordan Gašparović na podmukao i protuzakonit način pokušao uvrstiti u prostorni plan Ličko-senjske županije, izbjegavajući sve zakonom propisane procedure! Taj projekt nadležno ministarstvo, MZOE, mora osuditi, a ne usvojiti studije utjecaja na okoliš; osuditi i tako nešto zabraniti za sva vremena jer takva izmjena prostornog plana NEMA znanstveno, logično, ekonomsko, ekološko, kulturološki ili emotivno gledano jednu činjenicu, razlog, opravdanje niti bilo koji argument za prihvaćanje. Takve sulude ideje osobe, kriminalnog uma, koje su izmislile ekonomski neisplativu i dugoročno neodrživu investiciju radi izvlačenja novca treba javno i jasno osuditi te pomno istražiti njihove motive, a koji će jasno ukazati na njihove namjere i dosadašnji rad i opstrukciju u planiranju i/ili provođenju dugoročno održivih i neophodnih projekata (kao što je spomenuta aglomeracija), a sve u svrhu preusmjeravanja namjenskih sredstava u, recimo to korektno, sumnjive radove i projekte u koje ta sredstva se ne smiju trošiti (trenutno se ista upravo tako troše). Pa zar je normalno da se ispušta svake sekunde (u prosjeku) 50 m3 gotovo savršeno čiste vode - u more!!! Dok im u isto vrijeme navodno treba višestruko manja kaptaža (zahvaćanje s izvora), ali koja bi u ljetnom periodu dovela do presušenja Tonković vrila?! Koliko pokvaren i pohlepan um to treba smisliti?! Potrebno je ukazati i na ekonomski aspekt same investicije; naime početno planirana investicija od 300 milijuna kuna (kod Hrvatskih voda tj. izvan troškovničke stavke investicije često dostižu četverostruku krajnju vrijednost) za samu izgradnju dok bi pogon i održavanje istog bio desetke milijuna kuna godišnje (to je jedan od glavnih motiva tvoraca ove pokvarene ideje) dok bi u isto vrijeme za deset puta manje novca se moglo zahvatiti deset puta veća količina vode koja se trenutno ispušta u more (uz daleko manje troškove pogona i održavanja, a što je kod pokvarenog uma negativno). Neizravne ekonomske posljedice po stanovnike Gacke doline te šireg područja kontinentalne regije ne treba posebno naglašavati (propast turističke ponude, vodnih, poljoprivrednih i sportskih potencijala, te ostala privredna šteta). Isto je protivno međunarodnim ekološkim konvencijama, spomenut ću Naturu2000 koju su ovi pokvareni ideolozi jednostavno zanemarili jer to nije u njihovim pokvarenim interesima, a dira se i u zaštićene kulturne sredine itd. Mogao bih nabrojiti stotinu razloga protiv, a za; samo jedan - bogaćenje pohlepnih i bezkrupuloznih pojedinaca koji imaju hrabrosti predložiti i gurati takve ideje iako su one protivne SVIM studijama najvećih znanstvenih autoriteta u RH. Iza ovog projekta stoje javnosti dobro poznate osobe koje daju NAŠ novac (nenamjenski) prijateljima koji im plaćaju skijanja i ljetovanja na najskupljim svjetskim destinacijama. Taj novac se zbog toga, naravno, ne troši na ono čemu je namjenjen - čišćenje vodotokova, izrada projekata zaštite zona sanitarne zaštite, sufinanciranje tih projekata, poboljšanje vodoopskrbnih sustava (sufinanciranje), anglomeracije (sufinanciranje projektiranja i provedbe) itd. Treba li reći kako su te iste osobe ne samo uskraćivali namjenska sredstva za prethodno navedene potrebe već i opstruirali lokalnu samoupravu i javna poduzeća pri izradi projekata, a sve kako ne bi morali sufinancirati provedbu projekata. Uz sve to lažirali su dokumentaciju te falsificirali dokumente! Isto je prijavljeno DORH-u koji ne postupa već četiri godine po prijavi. Prijavljeni su rukovoditelji Hrvatskih voda koji su to sve činili te osobe iz nadležnog Ministarstva koje su to trebale kontrolirati, a po dostavljenim dokazima nisu postupali jer bi time vjerojatno i sebe inkriminirali. Potrebno je ispitati i što je s biološkim minimumom koji je trebao biti osiguran za sada presušenim vodotokovima, gdje je naknada štete zbog tog projekta lokalnoj zajednici i sve peripetije oko neispunjenih obećanja danih prilikom izgradnje HE Sklope (sv. Juraj). Primljeno na znanje Primjedba se ne odnosi na Program financiranja.
38 WWF Adria ODLUKU, PROGRAM FINANCIRANJA EKOLOŠKE MREŽE NATURA 2000 Horizon Europe (Obzor Europa) se spominje na jednom mjestu u dokumentu kao potencijalni izvor financiranja, dok se ostali programi Unije (npr. Erasmus+, ESC) kojima se mogu financirati aktivnosti poput edukacije mladih, volonterske aktivnosti i aktivnosti građanske znanosti niti ne spominju. Samim izostavljanjem Horizona, kao instrumenta kojim se već financiraju i planiraju se financirati aktivnosti vezane uz očuvanje bioraznolikosti u RH, jasno je da važnost istraživanja i inovacija nije nimalo uzeta u obzir prilikom sastavljanja ovog dokumenta. Edukativne i volonterske aktivnosti su gotovo u potpunosti izostavljene. Također, Strategija i akcijski plan zaštite prirode Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2025. godine navodi cijeli niz aktivnosti koje ovim dokumentom nisu niti dotaknute. Predlažemo potpunu reviziju dokumenta od strane izvođača i nadležnog tijela kako bi se dodatno razmotrile navedene aktivnosti Djelomično prihvaćen Prihvaća se u dijelu navođenja programa Obzor Europa. Ne prihvaća se u drugom dijelu primjedbi. Program je rađen participativnom metodom uključivanjem svih dionika pa tako i NVO-a. Program financiranja nije preduvjet za provođenje projekata koji nisu prepoznati u nekoj od mjera iz samog Programa.
39 WWF Adria ODLUKU, PROGRAM FINANCIRANJA EKOLOŠKE MREŽE NATURA 2000 Predlažemo da se PAO ne donosi prije potpunog usklađivanja sa strateškim planom zajedničke poljoprivredne politike u RH te da tijela nadležna za poslove zaštite prirode i poljoprivrede povise razinu suradnje, usklade svoje planove i donesu dva dokumenta istovremeno. Nije prihvaćen Donošenje Programa financiranja je poželjno provesti prije donošenja Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike (SP ZPP), jer bi se prioritetne mjere iz PAO trebale uzeti u obzir prilikom izrade SP ZPP.
40 Udruga Biom ODLUKU Iz Obrazloženja (gdje se opisuje proces izrade PAO) je nejasno da li su i na koji način druga nadležna ministarstva, pogotovo Ministarstvo poljoprivrede, uzela u obzir PAO prilikom programiranja za 2021.-2027. (s obzirom da je programiranje MP iznimno netransparentno). Primljeno na znanje Status izrade i donošenja Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike (SP ZPP), kao i Programa za ribarstvo i akvakulturu RH za programsko razdoblje 2021.-2027. te ugradnja financijskih potreba utvrđenih u PAO u navedene dokument nije predmet obrazloženja ove Odluke.
41 Udruga Biom ODLUKU U točki V. je potrebno naglasiti da će izvješća biti javna dostupna. Prethodna i trenutna praksa MINGOR-a jasno ukazuje na netransparentnost rada javne uprave, gdje se, dokumenti koji po više zakona trebaju biti javno dostupni, ne samo ne objavljuju transparentno na web stranici Ministarstva ili na Bioportalu, nego se ne dostavljaju ni kada se traže preko prava na pristup informacijama ni kada se traže putem uvida u spis predmeta. Nije prihvaćen Izvješća koja se podnose VRH dostupna su javnosti, to su javni dokumenti. To se odnosi i na izvješće o provedbi Programa financiranja. Dodatno napominjemo da su i izvješća o provedbi EU fondova javno dostupni dokumenti.
42 Udruga Biom ODLUKU U točki IV. odluke je potrebno spomenuti i druge relevantne programe EU, a ne samo LIFE. Prihvaćen U točku IV. Odluke i fusnotu 30 Nacrta Programa dodan je tekst vezano uz Programe Unije
43 Nikša Petković ODLUKU poštovani , komentiram ovaj prijedlog ODLUKE u svojstvu Predsjednika Udruge privatnih šumoposjednika VELA LUKA-KORČULA i kao Upravitelj Braniteljske socijalno-radne, poljoprivredne zadruge VELA LUKA DALMACIJA i kao raniji višegodišnji predsjednik Lovačkog društva Kamenjarka Korčula i Golub Vela Luka. kao prvo htio bi još jednom podsjetiti na važnost suhozida i njihovih održavanja na kraškom području izloženom požarima i posljedičnim bujičnim erozijama i nestajanju plodnog zemljišta i ponovno tražim izmjene važećih Pravilnika koji uređuju navedenu problematiku - jer naši su zakonodavci u potpunosti izigrali prvenstvenu namjenu državnih - evropskih poticaja za oržavanje suhozida koji su u početku jasno govorili da se moraju poticati svi suhozidi u kompletnoj dužini, našto su zakonodavci odgovorili , u prvoj godini da im je to ( zbog tehničkih uvjeta) teško provesti te su prve godine ograničili poticaje na 5 suhozida po čestici - uz obećanje da će taj tehnički nedostatak biti ispravljen do slijedeće godine. Umjesto toga izbrisali su i onih 5 poprečnih suhozida i ostavili poticaje samo za obodne - vanjske suhozide, što je još dodatno smanjeno raznim "preciziranjima"- pojama suhozid, te je pvbobitna namjena poticanja održavanja suhozida koji čuvaju plodnu zemlju, potpuno izgubljena, a financijski paket za korisnike je nezakonito, nepotrebno i potpuno pogrešno maksimalno smanjen - tako da su brojni korisnici odustali od takvih poticaja, što ima za posljedicu neodržavanje suhozida ali i njihovo potpuno uništavanje( novim strojevima koji melju sve pred sobom) mada su proglašeni i kulturnim dobrom, Na navedenu problematiku sam u više navrata upozoravao bilo putem E-savjetovanja ili dopisima nadležnim institucijama, te ili nisam dobio nikakv odgovor ili sam dobio "obećanje" da su razlozi i argumenti opravdani i da će "slijedeće godine" to biti ispravljeno i donesene izmjene Pravilnika koji uređuju problematiku poticanja održavanja suhozida. Moji prijedlozi su bili da se održavanje suhozida potiču i za aktivno poljoprivredno zemljište , jednako kao i za ono zemljište koje je trenutno obraslo uređenom šumskom kulturom, što je za potrebe Nature 2000 , također vrlo bitno jer i jedno i drugo zemljište predstavlja staništa za ugrožene vrste i pruža mogućnost preživljavanja , naročito na Južno dalmatinskim otocima koji predstavljaju odmorišta na migracijskim putevima brojnih ptičjih vristi. Jednako tako bi trebalo napraviti reviziju odrađenih radova na sanacijama vodnih izvora- lokvi na otocima,jer su brojne lokve, nestručnim i često nepotrebnim "sanacijama" uništene na način da im je oštećen vodonepropusni sloj te sada ne uspjevaju zadržati ni ono malo padalina koje imamo sve manje zbog klimatoloških promjena. Iz navedenog Vas molim da pomognete stanovništvu na otocima i pomognete u našim nastojanjima da sačuvamo populaciju na barem sadašnjem nivou , št je nemoguće bez prihoda, među kojima bi i znatna pomoć bila i prihodi u istinskom poticanju održavanja svih suhozida - našeg kulturnog i životnog nasljeđa , kojom su naši preci sačuvali šume i poljoprivredno zemljišta na Korčuli- tako da je i dan danas zelena- za razliku od "Mjesečeve površine" većine Sjeverno dalmatinskih otoka uništenih erozijom, također, molim da se iznađu mjere kojima će se pokušati zaustaviti ili barem usporiti teške posljedice klimatoloških promjena i osiguraju poticaji za izgradnju vodosprema za zalijevanje nasada maslina i ostalih kultura, uz održavanja u funkciji lokava, čime će se pomoći opstanku ljudi na otocima ali i značajno pomoći i ugroženim životinjskim i ptičjim vrstama . Primljeno na znanje Radi se o mjerama koje su u financijskom razdoblju 2014.-2020. definirane Programom ruralnog razvoja RH i u nadležnosti su Ministarstva poljoprivrede.
44 Hrvatski savez udruga privatnih šumovlasnika ODLUKU Prije svega pozdravljamo predloženi Program jer je u njemu konačno prepoznata i nedvojbeno naglašena nezamjenjiva uloga šuma i šumskih ekosustava u očuvanju bioraznolikosti, kao i potreba za financiranjem mjera očuvanja. Kao što je navedeno u uvodnom dijelu, financiranje mjera očuvanja prirodnih staništa je i dosad bilo moguće, no RH se nažalost odlučila u prijašnjem VFO kroz Program ruralnog razvoja financirati samo mjere u poljoprivrednom sektoru. Za razliku od poljoprivrede gdje su mjere dobrovoljne u šumarskom sektoru one su obavezne te se propisuju i provode u sklopu šumskogospodarskih planova. Štoviše, one se provode već desetljećima što je i jedan od razloga dobrog stanja i očuvanosti naših šumskih ekosustava. Uslijed sve većih pritisaka na šume (klimatske promjene, invazivne vrste, povećana potražnja za drvom) provedba tih mjera je sve zahtjevnija te posljedično uzrokuje povećanje troškova provedbe pa je neizbježno potrebno uvesti u praksu financiranje tih mjera kako bi stanje očuvanosti naših šuma ostalo na visokoj razini. Održivo gospodarenje šumama u RH temelji se na stručnom i odgovornom gospodarenju šumama i šumskim zemljištima. Takvim gospodarenjem održava se stabilnost šumskog ekosustava i biološka raznolikost te dostupnost drvne sirovine uz optimalno ispunjavanje ekološke, gospodarske i društvene funkcije šuma te s njime treba nastaviti jer je dokazano da pozitivno utječe na sve tri sastavnice održivog razvoja. Primljeno na znanje Navedeno nije primjedba na sadržaj Odluke već načelni komentar
45 Grga K. ODLUKU Molim pojašnjenje nadležnog ministarstva kako je moguće da direktor VGI Rijeka; g. Gordan Gašparović (te osoba koja je zadužena za nadzor nad njegovim radom gđa Elizabeta Kos) aktivno radi protivno zakonima i propisima, lažira dokumente, prikriva informacije, naručuje studije kojima se lažno prikazuju podaci, prekoračuje ovlasti, neizvršava dužnosti, nezakonito i netransparentno raspolaže namjenskim sredstvima itd.?! Za primjer ću uzeti Rijeku Gacku (ima primjera u Istri i Primorju, ali rijeka Gacka koja uživa poseban zaštićen status je ogledan primjer njihova rada). Dakle, g. Gordan Gašparović planira uzeti svu vodu s izvora rijeke Gacka (planirana kaptaža iznosi više nego je kapacitet Tonković Vrila za ljetnih mjeseci), a sva pitka voda iskorištena za proizvodnju el. energije (pitka bez potrebe za ikakvo obradom) se ispušta u more tj. u prosjeku 50 m3/sek! Navedena investicija od 264 miliona kuna je pranje novca od strane Hrvatskih voda, koje navedena sredstva ne ulažu, a dužna su, u izgradnju kanalizacijskog sustava na području zona sanitarne zaštite te u održavanje vodotokova. Kriminalni umovi tako promišljaju, odnosno namjenska sredstva pokušavaju preko besmislenih i štetnih "projekata" preusmjeriti prema podobnim izvođačima radova. Zanima me kako je konkretna studija utjecaja na okoliš u kojoj su lažirani podaci naručena te prošla kod nadležnog ministarstva. Preko projekta HE-SENJ2 se trebaju osigurati obvezni biološki minimumi u trenutno isušenim krakovima rijeke Gacke, što bi po dužnosti, ali i deklaritivnim planovima i ciljevima Hrvatskim vodama trebao biti prioritet te osigurati primjerenu odštetu oštećenom JLS-u (Grad Otočac) radi isušivanja prirodnih tokova rijeke Gacke i povezanih štetnih utjecaja tj. nepoštivanja biološkog minimuma (priroda, gospodarstvo - turizam, sport itd.). Interesantno je zašto razne "ekološke" i "kulturne" udruge (kojih pogotovo ima u priobalju i na obližnjim otocima, sve unutar stotinjak kilometara od rijeke Gacke) ignoriraju ovaj ekocid i kulturocid, obzirom je rijeka Gacka posebno zaštićeno područje (Natura 2000, park prirode itd.), a mlinice, pilane i stupe na Gackoj prepoznate kao posebno kulturološko naslijeđe te kao takvo zaštićeno od Ministarstva kulture. Hrv. vode dosta dokumenta (npr. Novelaciju koju spominju, a u stvarnosti polugotova prezentacija Gordana Gašparovića koja NIJE izrađena od zakonom predviđenih institucija, a pogotovo ne na zakonom propisan način) ili nemaju ili su protivni propisima ili su falsificirani. Kako je moguće da državne institucije i tvrtke rade protivno propisa? Kako su mogući projekti protivni Naturi 2000, Zakona o zaštiti prirode itd.! Kako su mogući projekti protivni zdravoj logici? Zašto bi se ta voda izdvajala od proizvodnje struje? Kako to može biti u interesu HEP-a? Zašto se 50m3 u sek. čiste i pitke vode ispušta kanalom u more umjesto da se koristi za piće i navodnjavanje? Zašto bi se trebali isušiti i preostalih 9km Gacke? Zašto se ne poštuju uvjeti biološkog mimimuma koje je HEP dobio prilikom izgradnje HE Sklope 60-tih godina? Nakon uzimanja sve vode iz izovra rijeke Gacke, njenim isušenim koritima bi polagali cijevi za odvodnju vode! Čak i studije koje su za potrebe dodatnog uništavanja zaštićene prirode i kulturne cjeline naručile Hrvatske vode su ukazale kako se ne poštuju propisani biološki minimumi pa zbog toga i za vrijeme visokih vodostaja je isušeno 2/3 vodotoka rijeke Gacke, a što se nikad nije smjelo dogoditi. Dakle, odgovorne osobe uzrokuju i potiču stanje koje je protivno propisima i o tome slušam od kad znam za sebe. Kada će odgovorne osobe kazneno odgovarati za to? U razvijenim državama (npr. nama susjedne Austrija, Njemačka...) se za ekocid takvih razmjera izriču kazne zatvora od 10 godina te zaplijenjuje sva osobna i obiteljska imovina radi namirenja dijela štete (ostatak plaćaju odgovorne pravne osobe i država), a što se čeka kod nas?! Primljeno na znanje Primjedba se ne odnosi na Odluku VRH o donošenju Programa financiranja ekološke mreže Natura 2000 i Prioritetnog akcijskog okvir (PAO) za mrežu Natura 2000 u Republici Hrvatskoj.
46 Grga K. ODLUKU Molim pojašnjenje glavnog projekta VGI Rijeka odnosno osobnog projekta njihovog direktora g. Gordana Gašparovića koji planira uzeti svu vodu s izvora rijeke Gacka (planirana kaptaža iznosi više nego je kapacitet Tonković Vrila za ljetnih mjeseci), a sva pitka voda iskorištena za proizvodnju el. energije (pitka bez potrebe za ikakvo obradom) se ispušta u more tj. u prosjeku 50 m3/sek! Projekt kojim je trebalo presušiti još par kilometara toka Gacke, kojoj je ostalo 9km toka od nekadašnja 27 km! Smatram kako su Hrvatske vode trebale provesti javnu raspravu o tome, ali očiti su razlozi izbjegavanja iste jer je sva javnost protiv tog projekta. Osim izbjegavanja raznih zakonskih obveza prilikom izrade dokumentacije za taj projekt; isti je g. Gordan Gašparović na podmukao i protuzakonit način pokušao uvrstiti u prostorni plan Ličko-senjske županije, izbjegavajući sve zakonom propisane procedure! Taj projekt nadležno ministarstvo, MZOE, mora osuditi, a ne usvojiti studije utjecaja na okoliš; osuditi i tako nešto zabraniti za sva vremena jer takva izmjena prostornog plana NEMA znanstveno, logično, ekonomsko, ekološko, kulturološki ili emotivno gledano jednu činjenicu, razlog, opravdanje niti bilo koji argument za prihvaćanje. Takve sulude ideje osobe, kriminalnog uma, koje su izmislile ekonomski neisplativu i dugoročno neodrživu investiciju radi izvlačenja novca treba javno i jasno osuditi te pomno istražiti njihove motive, a koji će jasno ukazati na njihove namjere i dosadašnji rad i opstrukciju u planiranju i/ili provođenju dugoročno održivih i neophodnih projekata (kao što je aglomeracija radi očuvanja rijeke Gacke, a koja je zakonska obveza Hrv. voda od 2010. g. odnosno proglašenja zona sanitarne zaštite oko izvora rijeke Gacke), a sve u svrhu preusmjeravanja namjenskih sredstava u, recimo to korektno, sumnjive radove i projekte u koje ta sredstva se ne smiju trošiti (trenutno se ista upravo tako troše). Pa zar je normalno da se ispušta svake sekunde (u prosjeku) 50 m3 gotovo savršeno čiste vode - u more!!! Dok im u isto vrijeme navodno treba višestruko manja kaptaža (zahvaćanje s izvora), ali koja bi u ljetnom periodu dovela do presušenja Tonković vrila?! Koliko pokvaren i pohlepan um to treba smisliti?! Potrebno je ukazati i na ekonomski aspekt same investicije; naime početno planirana investicija od 300 milijuna kuna (kod Hrvatskih voda tj. izvan troškovničke stavke investicije često dostižu četverostruku krajnju vrijednost) za samu izgradnju dok bi pogon i održavanje istog bio desetke milijuna kuna godišnje (to je jedan od glavnih motiva tvoraca ove pokvarene ideje) dok bi u isto vrijeme za deset puta manje novca se moglo zahvatiti deset puta veća količina vode koja se trenutno ispušta u more (uz daleko manje troškove pogona i održavanja, a što je kod pokvarenog uma negativno). Neizravne ekonomske posljedice po stanovnike Gacke doline te šireg područja kontinentalne regije ne treba posebno naglašavati (propast turističke ponude, vodnih, poljoprivrednih i sportskih potencijala, te ostala privredna šteta). Isto je protivno međunarodnim ekološkim konvencijama, spomenut ću Naturu2000 koju su ovi pokvareni ideolozi jednostavno zanemarili jer to nije u njihovim pokvarenim interesima, a dira se i u zaštićene kulturne sredine itd. Mogao bih nabrojiti stotinu razloga protiv, a za; samo jedan - bogaćenje pohlepnih i bezkrupuloznih pojedinaca koji imaju hrabrosti predložiti i gurati takve ideje iako su one protivne SVIM studijama najvećih znanstvenih autoriteta u RH. Iza ovog projekta stoje javnosti dobro poznate osobe koje daju NAŠ novac (nenamjenski) prijateljima koji im plaćaju skijanja i ljetovanja na najskupljim svjetskim destinacijama. Taj novac se zbog toga, naravno, ne troši na ono čemu je namjenjen - čišćenje vodotokova, izrada projekata zaštite zona sanitarne zaštite, sufinanciranje tih projekata, poboljšanje vodoopskrbnih sustava (sufinanciranje), anglomeracije (sufinanciranje projektiranja i provedbe) itd. Treba li reći kako su te iste osobe ne samo uskraćivali namjenska sredstva za prethodno navedene potrebe već i opstruirali lokalnu samoupravu i javna poduzeća pri izradi projekata, a sve kako ne bi morali sufinancirati provedbu projekata. Uz sve to lažirali su dokumentaciju te falsificirali dokumente! Isto je prijavljeno DORH-u koji ne postupa već četiri godine po prijavi. Prijavljeni su rukovoditelji Hrvatskih voda koji su to sve činili te osobe iz nadležnog Ministarstva koje su to trebale kontrolirati, a po dostavljenim dokazima nisu postupali jer bi time vjerojatno i sebe inkriminirali. Potrebno je ispitati i što je s biološkim minimumom koji je trebao biti osiguran za sada presušenim vodotokovima, gdje je naknada štete zbog tog projekta lokalnoj zajednici i sve peripetije oko neispunjenih obećanja danih prilikom izgradnje HE Sklope (sv. Juraj). Primljeno na znanje Primjedba se ne odnosi na Odluku VRH o donošenju Programa financiranja ekološke mreže Natura 2000 i Prioritetnog akcijskog okvir (PAO) za mrežu Natura 2000 u Republici Hrvatskoj
47 Latinka Janjanin ODLUKU Poštovani, Ispred JU Zavod za prostorno uređenje Istarske županije (ZPUIZ) dostavljam prijedloge za izmjenu i dopunu “Odluke o donošenju Programa financiranja ekološke mreže Natura 2000 i Prioritetnog akcijskog okvira (PAO) za mrežu Natura 2000 u Republici Hrvatskoj u skladu s člankom 8. Direktive Vijeća 92/43/EEZ o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (Direktiva o staništima) koji će se uvrstiti u višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021.-2027.godina” 1. Predlažemo da se u višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021.-2027. uvrsti mjera “Mogućnost naplate ulaska u područje ekološke mreže-NATURA 2000 područje” (za područja koja to žele učiniti). Obrazloženje: Za potrebe izrade “Plana upravljanja ekološkom mrežom Natura 2000 Luka Budava-Istra HR2000522” upućen je upit prema DG Environment (Unit D3-Nature protection) za očitovanje u svezi gore navedene mogućnosti samofinanciranja područja, odnosno, zatraženo je očitovanje da li je isto moguće učiniti u područjima NATURA 2000. Stav/očitovanje MINGOR-a bio je da isto nije moguće učiniti, odnosno, da je naplata ulaska u zaštićeno područje jedino moguća u područjima koji su zaštićeni Zakonom o zaštiti prirode. Stav DG Environment je suprotno drugačiji. Naime, u njihovom očitovanju stoji da Direktiva o staništima predviđa EU sufinanciranje upravljanja mrežom NATURA 2000, ali ne propisuje detaljno načine financiranja, pa tako ne regulira ni mogućnosti samofinanciranja javnih tijela koje njima upravljaju putem naplaćivanja ulaza. Modeli financiranja su u potpunosti u nadležnosti država članica. Stoga predlažemo da se predložena točka 1 usvoji, tim više što se u RH naplaćuju ulazi u NP i PP koji su ujedno i područja ekološke mreže. Prikupljena financijska sredstva predstavljala bi strogo namjenska sredstva područja za koje su prikupljena (financiranje istraživanja, monitoring, kampanje, stručne vodiče, djelatnike JU, odnosno za aktivnosti i mjere predviđene Planovima upravljanja). 2. Predlažemo da se prije uvoda ubaci lista skraćenica kako bi se tekst lakše isčitavao, tim više što tekst obiluje skraćenicama. Ujedno predlažemo da se sve tablice numeriraju kako bi ih u budućnosti bilo lakše navoditi. 3. U dijlu OBRAZLOŽENJE - U odjeljku koji započinje “Uzimajući u obzir…….(1EUR=,513885 kn)”-ubaciti prvu znamenku 4. D. Financiranje mreže Natura 2000 iz EU-a i nacionalnih izvora u razdoblju 2014.-2020. “….iz valute Kn u EUR prema tečaju 1 EUR=,46 kn”-ubaciti prvu znamenku 5. Okvir E.1.2. Dodatne potrebne mjere (tablica) - predlažemo da Mjera 3 (Nabavka opreme) postane ponavljajuća mjera (P), a ne jednokratna (J) kako je sada predloženo. 6. Okvir E.1.3. Dodatne potrebne mjere U drugoj rečenici riječ “Usustaviti”-ispraviti u Uspostaviti 7. Okvir E.1.5. Predlažemo da se u tablici prioritetnih mjera koje treba provesti napravi ispravak kako bi mjere 1,2,5 postale ponavljajuće (P), a ne jednokratne (J) kako je sada predloženo. Smatramo da se navedene mjere ne mogu provoditi jednokrano, jer na taj način ne mogu biti učinkovite. Iz samog opisa mjera vidljivo je da iste moraju biti ponavljajuće: - Mjera 1 (Komunikacija Natura 2000 dionicima i široj javnosti (kampanje, publikacije, TV spotovi, web stranice i dr.) - Mjera 2 (Razvoj modela brendiranja područja Natura 2000) - Mjera 5 (Aktivnosti u cilju smanjenja pojavnosti kaznenih djela i prekršaja protiv okoliša) Nije prihvaćen Vezano uz primjedbu pod br. 1., ne prihvaća se jer naplata ulaznica, odnosno različiti vidovi ostvarivanja dobiti JU nisu predmet ovog Programa. Vezano uz primjedbu pod br. 2., ne prihvaća se jer je format dokumenta zadan i identičan za sve države članice. Vezano uz primjedbu pod br. 3, ne prihvaća se jer prema našem uvidu, u tekstu Odluke sve vidljivo, uključujući i u dijelu Obrazloženja na koji upućujete, gdje stoji: "....(1 EUR= 7,513885 kn“….", dakle prva znamenka je vidljiva. Vezano uz primjedbu pod br. 4. ne prihvaća se jer prema našem uvidu u tekstu Programa sve je vidljivo, uključujući i u dijelu 4.D na koji upućujete gdje stoji….“1 EUR = 7,46 kn“…., dakle prva znamenka je vidljiva. Vezano uz primjedbu pod br. 5. ne prihvaća se jer se sukladno uputama za ispunjavanje obrasca Programa, nabava opreme navodi kao jednokratna mjera: https://ec.europa.eu/environment/nature/natura2000/financing/index_en.htm Vezano uz primjedbu pod br. 6. ne prihvaća se jer se određene aktivnosti JU već provode, samo ih treba provoditi na sustavan način. Vezano uz primjedbu pod br. 7. ne prihvaća se jer se u ovom slučaju radi o mjerama u čijoj pozadini su projekti, pa to nije ponavljajuće nego jednokratno.