Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću za Nacrt Programa energetske obnove zgrada koje imaju status kulturnog dobra za razdoblje do 2030. godine

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Mladen čar NACRT PROGRAMA ENERGETSKE OBNOVE ZGRADA KOJE IMAJU STATUS KULTURNOG DOBRA ZA RAZDOBLJE DO 2030. GODINE Poštovani, U prijedlogu Nacrt programa energetske obnove zgrada koje imaju status kulturnog dobra za razdoblje do 2030. godine, u točci 12.2.5. Mjera centralizacije, modernizacije ili zamjene sustava grijanja uz primjenu obnovljivih izvora energije se ne spominje centralizirani toplinski sustav koji bi također trebao biti uvršten u ovu skupinu. U točci 12.2.7. Mjera centralizacije, modernizacije ili zamjene sustava pripreme potrošne tople vode uz primjenu obnovljivih izvora energije, također nema CTS-a. S poštovanjem Prihvaćen Primjedba se prihvaća.
2 kristina tibaut NACRT PROGRAMA ENERGETSKE OBNOVE ZGRADA KOJE IMAJU STATUS KULTURNOG DOBRA ZA RAZDOBLJE DO 2030. GODINE U dijelu predmetnog Nacrta programa koji se odnosi na primjenu pravila o državnim potporama, suvišno je i nepotrebno navoditi gotovo sve kategorije državnih potpora koje se primjenjuju u državama članicama, a u skladu s propisima institucija Unije, osobito EK. Konkretno, nije primjereno navoditi opći akt naziva Smjernice politike državnih potpora za razdoblje 2021. – 2023. jer on obuhvaća ukupnu politiku državnih potpora RH te se uopće ne odnosi na energetsku obnovu odnosno ne bavi se energetskom obnovom. Osim toga, nepotrebno je i zbunjujuće za adresate ovog Nacrta programa detaljno navoditi i doslovno prepisivati kategorije potpora iz Smjernica politike državnih potpora, uključujući i one kategorije koje nemaju nikakve veze s predmetom ovog Nacrta programa. Primjerice, kategorije potpora za sanaciju i restrukturiranje, potpore za radiodifuzijske usluge, poštanske usluge, širokopojasne mreže, promet etc. Nasuprot tome kada se radi o javnom financiranju kulture, kulturne i prirodne baštine, uključujući i kulturnu infrastrukturu (objekti, zgrade i sl.) potrebno je imati u vidu i detaljnije u Nacrt programa uključiti pojašnjenja iz Komunikacije Komisije - Obavijest Komisije o pojmu državne potpore iz članka 107. i 108. UFEU koje obuhvaćaju, između ostalog, stajalište Komisije temeljeno na presudama Sudova Unije, a koje se odnosi na negospodarsku prirodu kulture i način na koji Komisija pristupa ovoj djelatnosti s aspekta primjene pravila o državnim potporama. Upravo to stajalište je od izuzetne važnosti za projekte javnog financiranja energetske obnove kulturnih dobara iz ovog Nacrta programa. U tom smislu, smatram da je u cjelokupnom Nacrtu programa prenaglašen, ali i promašen značaj koji se daje pravilima i politici državnih potpora u djelatnosti za koju sama Komisija kao jedino nadležno tijelo za kontrolu potpora u EU, smatra da se pravila o državnim potporama primjenjuju samo na javno financiranje velikih i poznatih kulturnih institucija i događaja u državi članici koji se naveliko promovira izvan njihove regije te potencijalno može imati učinak na trgovinu (u Obavijesti naveden cijeli niz odluka koje se odnose na javno financiranje izgradnje ili rekonstrukcije muzeja, kulturne baštine itd.). Slijedom navedenog, inzistiranje na primjeni pravila o državnim potporama u području kulture može potencijalno dovesti do smanjenog interesa za prijavu projekata energetske obnove. Nije prihvaćen Nacrt programa obrađuje primjenu pravila o državnim potporama uzevši u obzir relevantne propise i akte na razini Republike Hrvatske te Europske unije. Nacrt programa sadrži sažeti pregled relevantnih propisa i kategorija državnih potpora, a u svrhu cjelovitog prikaza problematike primjene državnih potpora.
3 TOMISLAV ŠTIMAC NACRT PROGRAMA ENERGETSKE OBNOVE ZGRADA KOJE IMAJU STATUS KULTURNOG DOBRA ZA RAZDOBLJE DO 2030. GODINE Nacrt Programa energetske obnove višestambenih zgrada za razdoblje do 2030 godine 8.3 OSTALE PRIHVATLJIVE AKTIVNOSTI U ostale prihvatljive aktivnosti ulaze aktivnosti vezane uz pripremu, vođenje i nadzor provedbe projekata. Ove mjere prikazuje Tablica 8 3, koja također prikazuje i okvirne cijene temeljene na trenutnim tržišnim vrijednostima. Stručni nadzor radova, projektantski nadzor, koordinator zaštite na radu 3% investicije Maksimalni iznos bespovratnih sredstava koji može biti dodijeljen za ovu aktivnost ukupno iznosi 220.000 kuna, a ne smije iznositi više od 3% ukupne vrijednosti radova Upravljanje projektom i administracija Maksimalni iznos bespovratnih sredstava koji može biti dodijeljen za ovu aktivnost ukupno iznosi 40.000 kuna Iz gore navedenih aktivnosti može se utvrditi da je stručni nadzor, projektantski nadzor i koordinator zaštite na radu kao prihvatljiv trošak bespovratnih sredstava dodijeljen u postotku od 3% od investicije ili sa iznosom od 220.000,00 kuna. Posao stručnih služni koji eventualno traje tri mjeseca tj kroz razdoblje izvođenja radova Upravljanje projektom i administracija planira se sa maksimalnim iznosom od 40.000,00 kuna bespovratnih sredstava. Posao koji u biti predstavlja upravljanje projektom a traje od trenutka usvajanja odluke suvlasnika da se pristupa prijavi na Poziv za energetsku obnovu zgrade, da obuhvaća svo ishođenje suglasnosti, provedbu natječaja za izradu projektne dokumentacije, da podrazumijeva suradnju i koodinacije sa projektantima, obilazak objekta, definiranje aktivnosti koje će se na zgradi izvodit, organizaciju i vođenje postupka prijave. Po provedenom postupku prijave (ako bog da) provođenje i organizacija natječaja za izbor izvođača radova, izvođača nadzora, priprema ugovora, osiguravanje financijskih sredstava za financiranje investicije ( podizanje kredita). Koordinacija učesnika u gradnji i nadzor ispravnosti i usklađenosti sa projektima. Izvješćivanje nadležnih tjela o statusu investicije, odgovornost prema nadležnim tijelima za sve učesnike u gradnji. Izvješćivanje sukladno zahtjevima programa kroz razdoblje od 5 godina. I sve to za 40.000,00 kuna. Da li je Programom moguće definirati da je te troškove moguće priznavati barem do 75.000,00 kuna jer isti su zahtjevni, istima se financira ekipa a ne pojedinac? Nije prihvaćen Primjedba se ne odnosi na ovaj program. Odnosi se na Program energetske obnove višestambenih zgrada, te je tamo odgovoreno.
4 TOMISLAV ŠTIMAC NACRT PROGRAMA ENERGETSKE OBNOVE ZGRADA KOJE IMAJU STATUS KULTURNOG DOBRA ZA RAZDOBLJE DO 2030. GODINE, 1. Navedeni Program je dostupan u izvornom obliku u rubrici PREUZMI WORD DOKUMENT  - lijevo od teksta, u sivom dijelu   Nacrt Programa energetske obnove višestambenih zgrada za razdoblje do 2030 godine Programom je predviđeno provoditi energetsku obnovu VSZ od 2022 (jer u 2021 neće se ništa događati) do 2030 godine. U istom razdoblju procjena investicija prema ciljevima Dugoročne strategije obnove nacionalnog fonda iznosi 17,3 milijardi kuna što će se osiguravati iz Nacionalnog programa za oporavak i otpornost i iz ESI fondova. U prvom trogodišnjem razdoblju, kako bi se postigli ciljevi iz Dugoročne strategije potrebno je investicija od 4,3 milijarde kuna (u istom iznosu uključena je obnova VSZ neoštećenih u potresu i oštećenih u potresu). – sažetak stranica 6 U razdoblju od 2021 do 2024 godine Program bi se provodio po modelu iz razdoblja 2014 do 2020. godine. Istim programom osiguravala bi se bespovratna sredstva putem javnih poziva do 60% za integralnu energetsku obnovu i 80% za dubinsku i sveobuhvatnu obnovu. U ovom programu koristiti će se sredstva predviđena u nacionalnom planu oporavka i otpornosti. U prve tri godine provedbe Programa od 2022. do 2024. godine osigurati će se 300 milijuna kuna za sufinanciranje obnove VSZ neoštećenih u potresu iz Nacionalnog programa za oporavak i otpornost. Osigurati će se 172,5 milijuna kuna za sufinanciranje obnove VSZ oštećenih u potresu iz Nacionalnog programa za oporavak i otpornost. Iskazano u poglavlju 11.3 INDIKATIVNI PLAN ZA RAZDOBLJE 2022-2024 u Tablici 11-3 prikazano je subvencioniranje za: 2021. godinu ………………….. 0,00 milijuna kuna 2022. godinu ………………….. 157,50 milijuna kuna 2023. godinu ………………….. 157,50 milijuna kuna 2024. godinu ………………….. 157,50 milijuna kuna što je ukupno 472,50 milijuna kuna sufinanciranja iz NPOO u prvom trogodištu. Procijenjena vrijednost investicija u istom razdoblju utvrđena je sa 694,85 milijuna kuna. Planirano je u istom razdoblju ostvarit investicije od 4,3 milijarde kuna. U Prvom trogodištu planira će se PLANIRANO ostvariti samo cca 20% ciljeva utvrđenih u Dugoročnoj strategiji obnove nacionalnog fonda zgrada Republike hrvatske. Zar iz navedenog nije moguće zaključiti da je nužno potrebno osigurati znatno više sredstava. Naravno uz politiku kakvu vodimo danas po svemu se čini da je bitno ispričati priču a energetska obnova će i dalje provoditi u petogodišnjim kampadama (svakih 5 godina jedan natječaj-poziv). Na području Republike Hrvatske trenutno je u UPRAVITELJSKIM TVRTKAMA pripremljena projektna dokumentacija za približno 1.200 objekata (VSZ) obzirom da su nas u proteklom razdoblju institucije pozivale da u fazi „vakuma“ (dok se ništa ne dešava sa energetskom obnovom) pripremamo projektnu dokumentaciju prema uvjetima iz zadnjeg POZIVA (na žalost to je poziv iz 2016 godine). U uvjerenju da je samo pitanje trenutka kada će se energetska obnova nastaviti suvlasnici višestambenih zgrada uložili su cca 25.000.000,00 milijuna kuna u izradu projektne dokumentacija koja bi prema odredbama iz ovog Nacrta: vezano uz stranicu 38. gdje se navodi da je obvezna tehnička dokumentacija za prijavu osim glavnog projekta mora sadržati i elaborat sa sažetkom analize postojećeg stanja u skladu s čl.45.stavkom 16 TRUETZZ definirala da svi projekti koji su do sada napravljeni padaju u vodu. Tu projektnu dokumentaciju eventualno ćemo iskoristiti negdje oko 2029 godine ako energetska obnova bude išla tempom i na način kako se sada planira, nadajući se da će ista biti primjenjiva. Da li je Programom moguće definirati kada, na koji način i uz koje uvijete će se troškovi nastali kao „priprema za dobru priču“ refundirati vlasnicima višestambenih zgrada? Nije prihvaćen Primjedba se ne odnosi na ovaj program. Odnosi se na Program energetske obnove višestambenih zgrada, te je tamo odgovoreno.
5 RAFAEL RALIĆ NACRT PROGRAMA ENERGETSKE OBNOVE ZGRADA KOJE IMAJU STATUS KULTURNOG DOBRA ZA RAZDOBLJE DO 2030. GODINE Ovaj Program je neisplativ i njegova realizacija je vrlo upitna. Smatram da bi trebalo jako dobro razmisliti treba li ići dalje s njime ili je bolje odustati. Zašto? Zgrade izgrađene prije 1930.g. su pune ukrasa, štukatura, erti,.. na fasadi što znači da Konzervatori neće dozvoliti stavljanje ikakve izolacije na njih. Znači da za obnovu, po tablici 2.1, ostaju 144 zgrade – 65 ZJN i 79 VSZ. Na zgradama koje su sagrađene prije 1930.g. jedino u obzir dolazi promjena sustava grijanja tj. prelazak na drugi energent. U 99% VSZ nemate sustava zajedničkog grijanja pa i one otpadaju. Ostaje 881 ZJN, ali i tu ima problema. Jedini energent koji bi bio financijski isplativ i ekološki prihvatljiv je plin. Zbog velike količine plina koji bi se trošio, otpadaju vanjski spremnici tj. mora postojati plinska infrastruktura na koju bi se zgrada priključila. Koliko gradova ima plinsku infrastrukturu tj. koliko od tih 881 ZJN će se moći priključiti? Vjerojatno ni 20%. Osim toga, kakve su uštede ako stavite novi sistem grijanja, a ne možete spriječiti da nastala toplina (opet) ne otiđe jer fasada nije izolirana i ne može se staviti nova stolarija? Sve u svemu, ovaj Program se nije isplativ jer ga se ne isplati realizirati za tih 300-njak zgrada. Uložena sredstva će biti ogromna, a uštede energije nikakve. Nije prihvaćen Potrebno je primjenjivati moderne materijale dostupne na tržištu, a koji su prihvatljivi za primjenu na fasadama zgrada kulturnog dobra. Također, moguće je spriječiti gubitak topline kroz vanjsku ovojnicu zgrade djelujući na unutarnje obloge vanjskih zidova (jasno, uz manju učinkovitost). Kod obnove zgrada koje su predmet ovog programa ona podrazumijeva postizanje minimalne uštede od 20 % godišnje potrebne toplinske energije za grijanje (Qh,nd) ili minimalne uštede od 20 % godišnje primarne energije (Eprim). Dakle, zahtjevi uštede prema ovom programu smanjeni su (zahtjevi ostalih programa tražili su minimalno 50% uštede energije Qh,nd ), ali ipak značajni.
6 Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka NACRT PROGRAMA ENERGETSKE OBNOVE ZGRADA KOJE IMAJU STATUS KULTURNOG DOBRA ZA RAZDOBLJE DO 2030. GODINE Ministarstvo kulture i medija RH provodi Integrirani razvojni program temeljen na obnovi kulturne baštine u sklopu Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.“ koji se financira iz EU fondova. Opći cilj je doprinos održivom društveno-gospodarskom razvoju na lokalnoj/regionalnoj razini dok je specifični cilj pružanje potpora Integriranim razvojnim programima temeljenim na obnovi kulturne baštine, koji integracijom različitih elemenata osiguravaju obnovu i unapređenje upravljanja kulturnom baštinom s ciljem doprinosa održivom razvoju na lokalnoj i regionalnoj razini. Projekti koji su bili realizirani u sklopu grupe aktivnosti A – pripreme studijske i projektne dokumentacije za provedbu integriranih razvojnih programa temeljenih na obnovi kulturne baštine s obzirom na vrijeme u kojem su nastali i s izrađenom svom dokumentacijom za prijavu na natječaj kakav je bio predviđen grupom aktivnosti B u predmetnom programu, u kontekstu ovog programa, s obzirom na sada dostupne informacije moći će odgovarati kategoriji sveobuhvatne obnove uz eventualne korekcije projektne dokumentacije što će možda značiti izmjene projekata i građevinskih dozvola koje su već ishođene za ranije planirane zahvate. Možda bi bilo dobro da se uspostavi neka relacija između tih 45 već pripremljenih projekata i ovog novog programa koji se temelji na energetskoj obnovi i održivom korištenju kulturne baštine. Također, ti projekti provedeni i pripremljeni u sklopu Integriranog razvojni program temeljenog na obnovi kulturne baštine u sklopu Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.“ uglavnom su bili strukturirani od najmanje dva nepokretna kulturna dobra koji su bili predmet izrade projektne dokumentacije pa bi bilo dobro imati na umu i tu činjenicu odnosno osvrnuti se na to je li neophodno i u novom programu integrirati ponovo iste objekte ili je moguće njihovo razdvajanje u provedbi novog programa. Nije prihvaćen Naglasak ovog programa je na uštedi energije u zgradarstvu, te se ne može prilagoditi programu koji navodite i koji nije predmet ovog programa. Javni pozivi koji će biti objavljeni nakon usvajanja ovog Programa već računaju na pripremljene projekte koji su bili spremni za najavljeni javni poziv odgođen zbog pandemije i potresa i preraspodjele sredstava.