Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Prijedlogu Pravilnika o poslovima osiguranja u zatvorskom sustavu

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Ured pučke pravobraniteljice Na temelju članka 41. stavka 11. Zakona o izvršavanju kazne zatvora (»Narodne novine«, broj: 14/21) ministar nadležan za poslove pravosuđa donosi Članici 18. do 25. Prijedloga Pravilnika, kojima se uređuju pretrage i pregledi, nedovoljno jasno dijele postupanja prema osobama lišenima slobode, od postupanja prema drugim osobama (državnim službenicima i namještenicima ili posjetiteljima), a jednako tako nije dovoljno jasno određena razlika između provedbe istih u kontekstu osoba i/ili prostora. Osim toga, nedovoljno je jasna razlika pojedinih radnji s obzirom na stupanj zadiranja u ljudska prava, što bi Pravilnikom trebalo jasnije definirati. Nadalje, iako je naziv članka 20. Prijedloga Pravilnika „Djelomična i temeljita pretraga“, on sadrži odredbe o pregledu (primjerice, stavak 6. se odnosi na pregled tjelesnih otvora, a stavak 7. na situacije u kojima će se pregled obaviti), što nije dobro. Naime, u kaznenopravnom smislu pretraga i pregled su dvije različite radnje, s različitim stupnjem zadiranja u ljudska prava, pri čemu pretraga predstavlja veće zadiranje nego pregled, koji je “vanjskog” karaktera. Svjesni smo činjenice da se pretrage i pregledi koji se obavljaju u okviru zatvorskog sustava mogu razlikovati od pretrage i pregleda u kaznenopravnom smislu, no to razlikovanje pojedinih radnji treba biti jasno propisano, što je predloženim Pravilnikom propušteno. Stoga je potrebno, radi jasnoće propisa, u zasebnom članku propisati različite vrste pregleda i način postupanja tijekom njih. Osim toga, Pravilnikom je potrebno pobliže propisati razliku između temeljite pretrage te pregleda tijela koji uključuje razodijevanje iz članka 142. stavku 3. ZIKZ-a. Djelomično prihvaćen Prihvaća se u dijelu koji se odnosi na odredbe koje se odnose na pregled tjelesnih otvora, na način da odredba iz članka 20. stavka 6. Pravilnika postaje članak 21. Isto tako u članku 20. stavku 7. Pravilnika riječ „Pregled” zamjenjuje se sa riječju “Pretraga”. Ne prihvaća se u dijelu u kojem je navedeno da je Pravilnikom nedovoljno jasno prikazana razlika između radnje pretrage i pregleda. U članku 19. Pravilnika propisano je što je obuhvaćeno pretragom, a što pregledom.
2 Ured pučke pravobraniteljice Prijelazne odredbe, Članak 86. Predloženom odredbom navedeno je da će stupanjem na snagu Pravilnika o poslovima osiguranja u zatvorskom sustavu, između ostaloga, prestati važiti Pravilnik o načinu obavljanja poslova odjela osiguranja u kaznionicama i zatvorima (»Narodne novine«, broj 43/02.), no taj Pravilnik prestao je važiti 2009. godine, kada je na snagu stupio Pravilnik o načinu obavljanja poslova odjela osiguranja u kaznionicama i zatvorima (NN, broj 48/09). Nadalje, navodi se da da prestaje važiti Uredba o odorama službenika odjela osiguranja u kaznionicama i zatvorima te službenim vozilima (»Narodne novine«, broj 88/2011), no ispravan je naziv Uredba o odorama državnih službenika odjela osiguranja u kaznionicama, zatvorima i odgojnim zavodima te službenim vozilima. Također se navodi da će stupanjem na snagu Pravilnika o poslovima osiguranja u zatvorskom sustavu, prestati važiti Pravilnik o načinu primjene sredstava prisile (»Narodne novine«, broj 48/09.) i Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o načinu primjene sredstava prisile (»Narodne novine«, broj 66/10.), što nema potrebe dva puta navoditi budući se radi o istom propisu. Slijedom toga, predloženu odredbu potrebno je izmijeniti na način da glasi: Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o načinu obavljanja poslova odjela osiguranja u kaznionicama i zatvorima (»Narodne novine«, broj 48/09.), Uredba o odorama državnih službenika odjela osiguranja u kaznionicama, zatvorima i odgojnim zavodima te službenim vozilima (»Narodne novine«, broj 88/2011) i Pravilnik o načinu primjene sredstava prisile (»Narodne novine«, broj 48/09. i 66/10.). Prihvaćen Prihvaća se
3 Ured pučke pravobraniteljice Službena vozila, Članak 82. Članak (6) U članku 1. Prijedloga Pravilnika navodi se da se ovim pravilnikom propisuju, između ostalog, oznake i oprema službenih vozila. Vlada Republike Hrvatske donijela je Uredbu o odorama državnih službenika odjela osiguranja u kaznionicama, zatvorima i odgojnim zavodima te službenim vozilima (NN, broj 88/2011), kojom su do sada bile propisane oznake i oprema službenih vozila, a koja stupanjem na snagu ovoga pravilnika prestaje važiti. Stoga smatramo neprihvatljivom predloženu odredbu iz članka 82. stavka 6. da se oprema službenih vozila (uključujući i sigurnosnu opremu) opisuje propisnikom kojeg donosi ravnatelj nadležan za poslove zatvorskog sustava, već smatramo da se ona treba propisati ovim provedbenim propisom. Pri tome napominjemo da je opremu vozila namijenjenih prijevozu osoba lišenih slobode potrebno uskladiti sa CPT standardima koji se odnose na prijevoz pritvorenika i zatvorenika (CPT/Inf(2018)24). Godinama ukazujemo na potrebu da se vozila namijenjena prijevozu osoba lišenih slobode u zatvorskom sustavu obavezno opreme sigurnosnim pojasevima. No, još uvijek su u upotrebi i vozila koja s njima nisu opremljena. Osobe se prevoze u stražnjem dijelu vozila, na bočnim klupama, bez rukohvata i mogućnosti pridržavanja, a često su im ruke, a ponekad i noge, vezane lisicama te ovakav način prijevoza nije u skladu s postojećim Zakonom o sigurnosti prometa na cestama (NN, 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19 i 42/20). Člankom 149. navedenog zakona propisani su, između ostalog, izuzetci od primjene obveze vezivanja sigurnosnim pojasom, no time nisu obuhvaćena vozila ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa kojima se prevoze uhićene ili osuđene osobe, ali u praksi vidimo da i nadalje postoji taj problem. Isto je važno i zbog pitanja odgovornosti države u slučaju prometnih nesreća u kojima su osobe lišene slobode zadobile ozljede ili su smrtno stradale. Nije prihvaćen Iz razloga preglednosti, lakšeg snalaženja i razumijevanja materije ovog Pravilnika, propisnici o odori, oznakama i opremi službenih vozila propisati će se posebnim propisnikom. Oprema vozila kao i sama službena vozila za prijevoz osoba lišenih slobode moraju biti usklađena s propisima koji se odnose na tehničke uvjete specijalnih vozila u prometu na cestama, te se navedenim propisuju uvjeti koje moraju ispunjavati vozila u cestovnom prijevozu. CVH (Centar za vozila Hrvatske) kao ovlašteno tijelo vrši provjeru svakog specijalnog vozila za prijevoz osoba lišenih slobode.
4 Ured pučke pravobraniteljice Primjena električnog paralizatora, Članak 63. Imajući na umu moguće štetne posljedice po fizičko i psihičko zdravlje, pa čak i smrt, osobe prema kojoj se primjenjuje, međunarodni standardi nalažu detaljno propisivanja razloga i načina uporabe električnog paralizatora. Tako primjerice, CPT naglašava da kriteriji za primjenu oružja s električnim pražnjenjem trebaju biti definirani zakonom i detaljno pojašnjeni u posebnim propisima (Izvod iz 20. Općeg izvješća, objavljen u 2010., t. 68.), pri čemu izražavaju snažnu dvojbu oko uporabe ovog sredstva prisile u zatvorskom sustavu, osim u iznimnim slučajevima, kao što je primjerice uzimanje talaca (CPT standardi, CPT/Inf/E (2002) 1 - Rev. 2010. t. 71.). Suprotno tome, ZIKZ ne sadrži niti jednu odredbu kojom bi primjena ovog sredstva prisile bila definirana, a predloženi članak 63., koji je preuzet iz Pravilnika o načinu primjene sredstava prisile (NN, broj 48/09 i 66/10), vrlo je nejasan i zbunjujuć, što može dovesti do neujednačene prakse i arbitrarnog postupanja. Stoga je, imajući na umu pravnu sigurnost, kao i potencijalne opasnosti koje mogu nastupiti, posebno za pojedine kategorije osoba, članak 63. potrebno izmijeniti na način da se jasno definiraju kriteriji i način primjene ovog sredstva prisile, vodeći pri tome računa o međunarodnim standardima koji se odnose na primjenu oružja s električnim pražnjenjem. Primljeno na znanje Ovom odredbom Pravilnika definirana je primjena električkog paralizatora. Uputom je moguće na jednostavniji način odrediti provedbu podzakonskih akata.
5 Ured pučke pravobraniteljice Primjena zahvata za privođenje, tehnike obrane, palice i raspršivača s dopuštenim neškodljivim tvarima, Članak 62. Stavak(2) U zatvorskom sustavu raspršivač s dopuštenim neškodljivim tvarima nerijetko se smatra jednim od najblažih sredstava prisile, pri čemu se zanemaruju međunarodni standardi i moguće štetne posljedice njegove primjene, posebice za pojedine kategorije osoba lišenih slobode. U izvješću o obilasku Zatvorske bolnice u Zagrebu iz 2018. godine, koji je preveden sukladno ovlastima iz Zakona o Nacionalnom preventivnom mehanizmu za sprečavanje mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja, ukazali smo na stav UN Odbora za sprečavanje mučenja (CAT), sukladno kojem države članice trebaju poduzeti mjere kako bi se ograničila primjena raspršivača te zabraniti njegovu primjenu, između ostaloga, prema osobama s duševnim smetnjama (Concluding observations on the combined sixth and seventh periodic reports of Denmark (CAT/C/DNK/6-7), veljača 2016.). Jednako tako, podsjetili smo i da je CPT, u više navrata ukazivao na moguće štetne posljedice raspršivača s dopuštenim neškodljivim tvarima i potrebi jasnog definiranja kriterija njegove primjene (primjerice, u CPT izvješću za Republiku Češku CPT/Inf (2009) 8). Postupajući po danom upozorenju, Središnji ured za zatvorski sustav svim kaznenim tijelima dao je uputu (KLASA:730-02/16-10/344, URBROJ: 514-08-01-05-01-18-18, od 20. studenoga 2018. godine), sukladno kojoj je, prilikom odabira i uporabe sredstva prisile, potrebno voditi računa o načelu razmjernosti, pri čemu raspršivač s dopuštenim neškodljivim tvarima, u pravilu, nije dopušteno primijeniti u izrazito zatvorenim prostorijama bez mogućnosti prirodnog provjetravanja, te prema pojedinim ranjivim skupinama. Osim toga, izričito se napominje da uporaba raspršivača s dopuštenim neškodljivim tvarima nije dopuštena prema osobama s duševnim smetnjama. Stoga je potrebno spomenutu uputu interpolirati u predloženi Pravilnik. Primljeno na znanje Ovom odredbom Pravilnika definirana je primjena zahvata za privođenje, tehnike obrane, palice i raspršivača s dopuštenim neškodljivim tvarima. Posebnom Uputom moguće je detaljnije i na jednostavniji način odrediti provedbu podzakonskih akata.
6 Ured pučke pravobraniteljice Ograničenja primjene sredstava prisile, Članak 61. Stavak (1) Predlažemo da se šire definiraju skupine osoba lišenih slobode prema kojima se ograničava primjena sredstava prisile (osim zahvata za privođenje i tehnika obrane). U tom kontekstu predlažemo da se navedena sredstva prisile ne primjenjuju i prema osobama s duševnim smetnjama. Stječe se dojam da se preuzimaju rješenja iz propisa koji uređuju način postupanja policijskih službenika, iako situacija nije posve usporediva. Naime, pri postupanju policijskih službenika, oni u pravilu nemaju prethodne informacije je li osoba prema kojoj primjenjuju sredstva prisile teže bolesna ili je trudna i slično pa je potrebno da su ta stanja očita, dok pravosudni policajci u većini slučajeva postupaju prema osobama lišenima slobode o kojima bi trebali imati više informacija pa nije potrebno da su te osobe „očigledno bolesne, stare i iznemogle“, da imaju teški invaliditet ili da se nalaze u vidljivom stadiju trudnoće. Također, predlažemo da se, slično kao u komentaru uz članak 40. stavak 8. Prijedloga Pravilnika, razdvoje kategorije „bolesnih“ osoba od „starih i iznemoglih“, jer iz predloženoga teksta odredbe proizlazi da službenici neće primijeniti sredstva prisile prema očigledno bolesnim osobama samo ako su kumulativno ispunjeni uvjeti da su te osobe ujedno i starije i iznemogle, što smatramo neprihvatljivim. Ujedno predlažemo da se umjesto termina „iznemogle“ koristi termin „nemoćne“. Također, potrebno je koristiti terminologiju predloženu u mišljenju uz članak 40. stavak 8. Prijedloga Pravilnika (osobe s invaliditetom, starije osobe i sl.). Djelomično prihvaćen U odredbi stavka 1. mijenja se dio „očigledno bolesne, stare i iznemogle ili su teški invalidi“ na način da glasi „vidljivo bolesne ili nemoćne osobe, stare ili osobe s invaliditetom“. Izuzimanje primjene sredstva prisile prema osobama s duševnim smetnjama nažalost nismo u mogućnosti uvrsti u ovaj Pravilnik.
7 Ured pučke pravobraniteljice Okolnosti primjene sredstava prisile, Članak 60. Uzimajući u obzir sredstva prisile propisana člankom 151. stavak 1. ZIKZ-a, pretpostavlja se da se radi o primjeni vatrenog oružja. Stoga smatramo da bi odredba stavka 3. trebala biti propisana u okviru odredbe članka 65. Prijedloga pravilnika, koja se odnosi na uporabu vatrenog oružja. Nije prihvaćen Odredba stavka 3. odnosi se na okolnosti primjene sredstava prisile prema pokretnim uređajima koji su daljinski upravljani, programirani ili autonomni, a kojim se narušava sigurnost kaznenog tijela. U skladu s načelom razmjernosti, primjenjuje se najefikasnije sredstvo.
8 Ured pučke pravobraniteljice Način onemogućavanja leta bespilotne letjelice, Članak 57. Potrebno je definirati koja su to prikladna sredstva za onemogućavanje leta bespilotne letjelice, vodeći pri tome računa o članku 60. stavak 3. Prijedloga Pravilnika, kojim se propisuje primjena sredstva prisile prema pokretnim uređajima koji su daljinski upravljani, programirani ili autonomni i/ili upravljani na drugi način. Nije prihvaćen Imajući na umu rapidan razvoj novih tehnologija normiranost predstavlja dodatna ograničenja u odabiru i primjeni prikladnih sredstva kojima se može na odgovarajući način onemogućiti npr. let bespilotne letjelice i drugo.
9 Ured pučke pravobraniteljice Način postupanja prilikom pregleda, djelomične i temeljite pretrage osoba, predmeta, prometnih sredstava, prostorija i prostora, Članak 55. S obzirom na sadržaj članka 55., smatramo da bi bilo jasnije kada bi se nalazio kod ostalih odredbi koje se odnose na pretrage i preglede (članci 19. do 27. Prijedloga Pravilnika). Nije prihvaćen Smatramo da se navedeni članak, radi preglednijeg i slijednog načina praćenja postupanja službenika pravosudne policije, nalazi na odgovarajućem mjestu
10 Ured pučke pravobraniteljice Alkotestiranje, preliminarno testiranje i sudjelovanje pri testiranju na prisutnost nedozvoljenih psihoaktivnih tvari, Članak 53. U predloženoj odredbi se nedosljedno i neprecizno koriste termini „alkotestiranje“, i „testiranje na prisutnost psihoaktivnih tvari“, te ju je potrebno uskladiti s Pravilnikom o uvjetima i načinu uzimanja krvi i urina od okrivljenika i drugih osoba te o uvjetima koje ovlaštene ustanove i tijela moraju ispunjavati da bi mogle obavljati poslove analize krvi i urina (NN, broj 86/14 i 41/19). Osim toga, nije jasna razlika između preliminarnog testiranja iz stavka 4. (koje obavljaju službenici pravosudne policije) i testiranja na prisutnost psihoaktivne tvari u organizmu iz stavka 2. (koje, u pravilu, obavljaju zdravstveni djelatnici). Djelomično prihvaćen Pojam „alkotestiranje“ zamjenjuje se pojmom „utvrđivanje prisutnosti alkohola“, pojam „testiranje na prisutnost psihoaktivnih tvari“ zamjenjuje se pojmom „testiranje na prisutnost prisutnosti droga, psihotropnih tvari i lijekova koji utječu na psihofizičke sposobnosti“. U stavku 2. prvog članka navedeno je ovlaštenje kada službenik pravosudne policije i službenik ustrojstvene jedinice Središnjeg ureda može izvršiti testiranje prisutnosti alkohola u organizmu, kao i da testiranje na prisutnost droga, psihotropnih tvari ili lijekova obavljaju zdravstveni djelatnici
11 Ured pučke pravobraniteljice Davanje upozorenja i naredbi, Članak 52. U stavku 1. predloženog članka propisuje se davanje upozorenja i naredbi osobama lišenim slobode, ali i drugim osobama (državnim službenicima, namještenicima, posjetiteljima i drugima) koje ulaze, izlaze ili se nalaze u prostoru ili objektu kaznionice, odnosno zatvora ili na drugome mjestu na kojem su zatečeni od strane službenika pravosudne policije prilikom obavljanja poslova osiguranja. Davanjem upozorenja i naredbi, sukladno stavku 3. predloženog članka, ukazuje se osobama lišenim slobode i drugim osobama, da svojim ponašanjem, djelovanjem ili propuštanjem određene radnje mogu dovesti u opasnost svoju sigurnost, sigurnost drugih, sigurnost imovine ili do počinjenja kaznenog djela ili prekršaja, odnosno do nastanka mogućih drugih štetnih posljedica. Stavkom 4. propisano je, između ostaloga, da je službenik pravosudne policije dužan naredbodavnim tonom ponoviti naredbu uz priopćenje da će u slučaju nepostupanja po ponovljenoj naredbi prema osobama lišenima slobode ali i drugim osobama, primijeniti zakonom predviđeno sredstvo prisile. Međutim, razlozi za davanje upozorenja i naredbi iz stavka 3. predloženog članka (dovođenje u opasnost svoju sigurnost, sigurnost drugih, sigurnost imovine ili do počinjenja kaznenog djela ili prekršaja, odnosno do nastanka mogućih drugih štetnih posljedica), znatno su širi od onih predviđenih za uporabu sredstava prisile iz članka 150. ZIKZ-a, odnosno članka 60. stavak 2. Prijedloga Pravilnika. To de facto znači da se nekoga može upozoriti da će se primijeniti sredstvo prisile koje se u toj situaciji, sukladno ZIKZ-u, ne može uporabiti. Stoga je davanje upozorenja i naredbi potrebno uskladiti sa ZIKZ-om, te postupanje prema drugim osobama, posebice onima koja u kaznena tijela dolaze službeno, sukladno svojim ovlastima, propisati na način da se razlikuju od postupanja prema osobama lišenim slobode. Nije prihvaćen Odredbe o primjeni sredstava prisile pažljivo su i jasno definirane, stoga sprječavaju situacije da se nezakonito primjenjuju. Upozorenje se ne smatra primjenom sredstava prisile, niti je nužno uključuje.
12 Ured pučke pravobraniteljice Fotografiranje i snimanje, Članak 51. Direktiva (EU) 2016/680 o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka od strane nadležnih tijela u svrhe sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija i o slobodnom kretanju takvih podataka (u daljnjem tekstu: Direktiva), u hrvatsko je zakonodavstvo transponirana Zakonom o zaštiti fizičkih osoba u vezi s obradom i razmjenom osobnih podataka u svrhe sprječavanja, istraživanja, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija (NN, broj 68/18, u daljnjem tekstu: Zakon). Člankom 5. Direktive, odnosno člankom 7. Zakona, propisano je da nadležna tijela koja obrađuju osobne podatke u svrhu izvršavanja kaznenih sankcija, postupaju u skladu s posebnim propisima u primjeni odgovarajućih rokova za njihovo brisanje ili za periodično preispitivanje potrebe za pohranom osobnih podataka. U konkretnom je slučaju, člankom 41. stavkom 11. u svezi sa stavkom 6. ZIKZ-a, propisano da se Pravilnikom o poslovima osiguranja u zatvorskom sustavu, između ostalog, propisuje i način obavljanja poslova osiguranja unutar zatvorskog sustava. Međutim, prijedlog Pravilnika ne sadrži precizne i jasne odredbe kojima bi se propisao način provedbe videonadzora unutar zatvorskog sustava. Stoga predlažemo da se prijedlogom Pravilnika detaljno propiše provedba videonadzora unutar zatvorskog sustava te da se preciziraju rokovi čuvanja prikupljenih podataka u skladu s odredbom člankom 41. stavkom 7. ZIKZ-a, sukladno kojem se snimke videonadzora uništavaju u roku od 60 dana od dana njihova nastanka, osim onih koje se koriste u postupcima koji se vode sukladno odredbama zakona i drugih posebnih propisa. S obzirom da navedena zakonska odredba propisuje rok unutar kojeg snimke moraju biti uništene, ali ne i minimalan rok njihove pohrane, što u praksi može otvoriti brojna pitanja, kao što je primjerice pristup osobnim podacima prikupljenim putem videonadzora ili davanje informacija u skladu sa člankom 14. Zakona, smatramo da je isto potrebno pobliže odrediti prijedlogom Pravilnika. Slijedom navedenog, predlažemo da se odredba čl. 51. Prijedloga Pravilnika dopuni na način da se propiše minimalan vremenski rok, tijekom kojeg se snimke videonadzora moraju čuvati prije uništavanja. U tom kontekstu predlažemo minimalan rok čuvanja snimki videonadzora od 30 dana do maksimalno 60 dana, od dana njihovog nastanka. Nije prihvaćen Ovdje, članak 51. propisuje način postupanja službenika prilikom fotografiranja i snimanja. Ovim Pravilnikom ne uređuje se materija iz članka 7. Zakona o zaštiti fizičkih osoba u vezi s obradom i razmjenom osobnih podataka u svrhe sprječavanja, istraživanja, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija, nego upućujemo na članak 41. stavak 7. Zakona o izvršavanju kazne zatvora.
13 Ured pučke pravobraniteljice Postupanja službenika pravosudne policije i službenika unutarnje ustrojstvene jedinice Središnjeg ureda nadležne za poslove osiguranja, Članak 47. U svrhu jasnoće i predvidljivosti pravne norme predlažemo precizirati odredbe članka 47. toč. 2. i 3., na sljedeći način: U obavljanju poslova osiguranja: 2. službenici pravosudne policije utvrđuju istovjetnost i provjeravaju identitet osoba iz članka 49. stavka 1. ovog Pravilnika; 3. službenici pravosudne policije daktiloskopiraju, fotografiraju i uzimaju druge biometrijske podatke osoba lišenih slobode; Djelomično prihvaćen Odredba članka 47. točke 3. dopunjuje se na način da glasi: „službenici pravosudne policije daktiloskopiraju, fotografiraju i uzimaju druge biometrijske podatke osoba lišenih slobode“. Odredbu stavka 2. nije potrebno dopunjavati iz razloga što je u članku 49. ovog nacrta Pravilnika dovoljno precizirano na koga se odnosi postupak utvrđivanja istovjetnosti.
14 Ured pučke pravobraniteljice Temelji postupanja službenika pravosudne policije i službenika unutarnje ustrojstvene jedinice Središnjeg ureda nadležne za poslove osiguranja, Članak 46. Budući da predložena odredba sadrži načela postupanja u obavljanju poslova osiguranja (ovlaštena službena osoba obvezna je postupati čovječno i poštivati dostojanstvo, ugled i čast svake osobe te druga temeljna prava i slobode čovjeka), trebala bi biti navedena među početnim odredbama Pravilnika. Nije prihvaćen Predmetna odredba navedena je u članku koji uređuje temelje postupanja službenika pravosudne policije i službenika unutarnje ustrojstvene jedinice Središnjeg ureda, te nema potrebe dodatnog naglašavanja.
15 Ured pučke pravobraniteljice Sredstva vezivanja, Članak 40. Stavak (2) Predloženim člankom propisuje se korištenje lanaca, što je u suprotnosti s međunarodnim standardima. Primjerice, Europska zatvorska pravila (pravilo 68.6), kao i Standardna minimalna pravila Ujedinjenih naroda za postupanje sa zatvorenicima - Mandelina pravila (pravilo 47), zabranjuju korištenje lanaca, okova i drugih sredstava za ograničenje kretanja koja su sama po sebi ponižavajuća ili bolna. Stoga je riječi „i lanac“ potrebno brisati. Stavak (6) i (7) Obligatorno vezanje osoba lišenih slobode, koje se ne temelji na individualnoj sigurnosnoj procjeni u suprotnosti je s međunarodnim standardima i praksom Europskog suda za ljudska prava. Primjerice, Standardna minimalna pravila Ujedinjenih naroda za postupanje sa zatvorenicima - Mandelina pravila nalažu da se sredstva za ograničenje kretanja koriste samo ako slabije sredstvo kontrole nije dovoljno za sprječavanje rizika do kojih neograničeno kretanje dovodi (pravilo 48.1.a.). Europski sud za ljudska prava zauzeo je stajalište da čak ni kazna doživotnog zatvora ne može opravdati rutinsko (ili produljeno) vezanje, koje nije utemeljeno na posebnim sigurnosnim okolnostima i nije podložno redovitom preispitivanju (Shlykov i drugi protiv Rusije). Smatramo da se odluka o vezanju tijekom sprovođenja, mora donijeti na temelju pojedinačne sigurnosne procjene osobe koju se sprovodi, uz uvažavanje načela razmjernosti. Stoga bi stavak 6. trebao glasiti „Osobe lišene slobode vežu se sukladno sigurnosnoj procjeni“, a stavak 7. bi trebalo brisati. Stavak (8) Smatramo da je potrebno preciznije definirati skupine prema kojima se ograničava primjena sredstva vezivanja. Predlažemo da se razdvoje kategorije „starija“ osoba i „vidljivo bolesna ili nemoćna osoba“, jer iz predloženoga proizlazi da službenici neće vezati stariju osobu samo ako su kumulativno ispunjeni uvjeti da je vidljivo bolesna ili nemoćna, što smatramo neprihvatljivim. Stoga predlažemo da se iza riječi „stariju“ doda riječ „osobu“ i zarez te briše „i“. Ujedno je potrebno definirati što znači u ovom kontekstu „starija osoba“ (misli li se na definiciju Svjetske zdravstvene organizacije, prema kojoj u starije osobe ubrajamo sve one od 60 do 75 godina, u stare osobe od 76 do 90 godina, i u vrlo stare osobe one starije od 90 godina života) ili je to prema posebnoj definiciji starijih osoba koje se nalaze u zatvorskom sustavu. Naime, najčešće se kronološka dob i zdravstveno stanje zatvorenika ne podudaraju, odnosno primjerice pedesetogodišnjak u zatvoru imat će vrlo vjerojatno zdravstvene teškoće šezdesetogodišnjaka na slobodi. Također, smatramo potrebnim i da se sredstva vezivanja ne primjenjuju prema teže bolesnim osobama, bez obzira na vidljivost bolesti te njihovu dob (podatke o težini bolesti, koji bi utjecali na donošenje ove odluke, trebao bi dati liječnik). Ujedno predlažemo da se uredi vezanje osoba s težim duševnim smetnjama, koje bi trebalo trajati kraće vrijeme, odnosno do njihovog sprovođenja u odgovarajuću zdravstvenu ustanovu. Nadalje, predlažemo umjesto termina „invalid“, u cijelom tekstu Pravilnika, koristiti termin „osoba s invaliditetom“, odnosno uskladiti sa zakonskom i međunarodnopravnom terminologijom. Djelomično prihvaćen Prihvaća se brisanje pojma lanac, te se stavak 2. mijenja i glasi: „(2) Sredstva vezivanja su lisice za ruke, lisice za noge, lisice za ruke i noge, te pojas. Kada to situacija nalaže, iznimno se mogu primijeniti i priručna sredstva vezivanja kao što su remen, uže, zatezna traka i druga slična sredstva. „ Odredba stavka 6. izmijenjena je na način da glasi: (6) Prilikom sprovođenja osoba lišenih slobode u zatvor ili iz zatvora, odnosno osoba lišenih slobode koje izdržavaju kaznu zatvora u zatvorenim, poluotvorenim ili otvorenim uvjetima, iste se u pravilu vežu sukladno sigurnosnoj procjeni. Stavak 7. se briše. Odredba stavka 8. mijenja se na način da glasi: (7) Službenici pravosudne policije neće vezati maloljetnu osobu, trudnicu u vidljivom stanju trudnoće, staru osobu, vidljivo bolesnu ili nemoćnu osobu i osobu s invaliditetom, osim u slučaju da prijeti ili ugrožava vlastiti život ili život drugih soba.
16 Ured pučke pravobraniteljice Nalog za sprovođenje, Članak 30. Člankom 30. stavkom 1. točka 6. propisuje se da pisani nalog za sprovođenje, između ostaloga, sadrži i posebne mjere održavanja reda i sigurnosti iz članka 143. stavka 2. točke 1. i 3. ZIKZ-a, odnosno provođenje pojačanog nadzora i vezanje ruku, a po potrebi i nogu. Međutim, člankom 145. stavak 4. ZIKZ-a, propisano je da se vezanje ruku, a po potrebi i nogu prilikom obavljanja poslova sprovođenja ne smatra posebnom mjerom održavanja reda i sigurnosti u smislu članka 143. stavka 2. točke 3. ZIKZ-a. Stoga su nejasni razlozi zbog kojih nalog za sprovođenje sadržava i primjenu posebne mjere vezanja. Prihvaćen Stavak 1. točka 6. mijenja se i glasi: „6. posebnu mjeru održavanja reda i sigurnosti iz članka 143. stavka 2. točke 1. Zakona koja se može poduzimati tijekom sprovođenja
17 Ured pučke pravobraniteljice Nedopušteni predmeti i tvari, Članak 27. Predloženom odredbom propisuje se oduzimanje predmeta ili tvari koja je pronađena pretragom osoba lišenih slobode, državnih službenika i namještenika ili posjetitelja. Međutim, dio odredbe koji se odnosi na oduzimanje predmeta od državnih službenika i namještenika ili posjetitelja je nejasan i dvojben. Naime, nije jasno koji su to nedopušteni predmeti koje, primjerice, branitelj koji dolazi u kazneno tijelo ne smije imati kod sebe. Također nije jasno, je li iz dijela odredbe stavka 1. te iz stavka 3., namjerno izostavljeno oduzimanje tvari, ili se radi o propustu. Stoga se, radi preciznosti i određenosti norme, a samim time i sprječavanja arbitrarnog i neujednačenog postupanja, predlaže odvojeno propisati postupanje prema osobama lišenim slobode od postupanja prema drugim osobama, posebice posjetiteljima. Osim toga, potrebno je definirati predmete ili tvari koji su nedopušteni državnim službenicima i namještenicima ili posjetiteljima. Djelomično prihvaćen Prihvaća se dio u odnosu na stavak 3. te sada glasi: „Na temelju odluke upravitelja oduzeti predmet ili tvar može se komisijski uništiti, o čemu se sastavlja zapisnik.“ Navedeni članak Pravilnika ne propisuje dopuštene ili nedopuštene predmete ili tvari, nego propisuje postupanje. Nedopuštene predmete i tvari moguće je propisati drugim aktima.
18 Ured pučke pravobraniteljice Pretraga prostorija, Članak 25. Predlaže se tekst preformulirati, na način kako je to bilo u Pravilniku o načinu obavljanja poslova odjela osiguranja u kaznionicama i zatvorima (NN, broj 48/09), odnosno propisati da se prilikom pretrage prostorija i prostora pretražuju i zatvorenici i stvari. Naime, iz predložene odredbe proizlazi da se prilikom pretrage prostorija i prostora obvezno moraju pretražiti i osobe lišene slobode, što u praksi ne mora biti slučaj. Nije prihvaćen Pravila struke nalažu da se prilikom pretrage prostorija i prostora pretražuju i osobe lišene slobode. Stoga bi bilo nesvrsishodno obavljati pretrage prostorija bez obavljanja pretraga osoba lišenih slobode.
19 Ured pučke pravobraniteljice Temeljita pretraga, Članak 24. Budući da se temeljitim pretragama zadire u ljudska prava, te da je Europski sud za ljudska prava neke odluke o povredi čl. 3. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, između ostaloga, temeljio i na činjenici da su temeljite pretrage ostavljale dojam arbitrarnog postupanja (Frerot protiv Francuske), u više smo navrata ukazivali na potrebu usklađivanja propisa, u dijelu koji se odnosi na pretrage osoba lišenih slobode, s međunarodnim standardima, no to ni ZIKZ-om ni predloženim Pravilnikom nije učinjeno. Stoga je članke kojima se detaljnije uređuje temeljita pretraga potrebno uskladiti sa Standardnim minimalnim pravilima Ujedinjenih naroda za postupanje sa zatvorenicima - Mandelina pravila, koja propisuju da se temeljite pretrage, uključujući svlačenja i pretrage tjelesnih šupljina, trebaju obavljati samo ako je to apsolutno nužno, te sa stajalištima Europskog odbora za sprečavanje mučenja i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja (u daljnjem tekstu: CPT) koji preporučuje da pretrage koje uključuju razodijevanje trebaju biti utemeljene na individualnoj sigurnosnoj procjeni (CPT/Inf/(2017)1, paragraf 110.). Osim toga, Pravilnikom je potrebno propisati vođenje evidencije o temeljitim pretragama. Naime, sukladno Standardnim minimalnim pravilima Ujedinjenih naroda za postupanje sa zatvorenicima - Mandelina pravila, potrebno je voditi odgovarajuće evidencije o pretragama, posebice o svlačenju i pretraživanju tjelesnih šupljina te o pretragama prostorija, kao i o razlozima pretraga, identitetima osoba koje su ih provele i rezultatima pretraga (pravilo 51). Nije prihvaćen Poslovi osiguranja (pretrage) utemeljeni su na odredbama Zakona o izvršavanju kazne zatvora koji propisuje u članku 142. stavku 1. da se zatvorenika i njegove stvari može pretražiti u svako doba. Propisna temeljita pretraga u svom postupanju ne smije zadirati u ljudska prava već u zaštitu zatvorenika kao osoba u posebno zahtjevnom okruženju. Svaka uporaba temeljite pretrage u zatvorskom sustavu vodi se time da štiteći ljudska prava i temeljne slobode, stvara sigurno okružje za svakog pojedinca, a obavlja se kad je to nužno i na način koji isključuje mučenje, ponižavanje i nečovječno postupanje. Način vođenja evidencija ne regulira se ovim Pravilnikom, nego podzakonskim aktom kojim se uređuje matica, središnja matica, osobnik i druge evidencije.
20 Ured pučke pravobraniteljice Pretraga posjetitelja , Članak 22. Odredbu članka 22. Prijedloga Pravilnika, kojom je prosipano da se djelomična pretraga posjetitelja obavlja uvijek, potrebno je uskladiti sa člankom 127. stavak 2. ZIKZ-a, kojim je propisano da se pretraga posjetitelja obavlja u slučaju sumnje na unos nedopuštenih tvari i stvari. Nije prihvaćen Prijedlogom Pravilnika razrađuje se način obavljana poslova osiguranja, u ovome slučaju članka 127. ZIKZ-a stavka 2. na način da se u slučaju osnova sumnje da unosi, iznosi, posjeduje ili skriva predmete ili tvari čije držanje nije dopušteno, branitelj, punomoćnik ili drugi posjetitelj pretražuje temeljito.
21 Ured pučke pravobraniteljice Pretraga državnih službenika i namještenika, Članak 21. Odredbu članka 21. Prijedloga Pravilnika, kojom se, između ostaloga, propisuje pretraga državnog službenika i namještenika potrebno je jasnije definirati. Naime, iz predložene odredbe, nije jasno radi li se o državnom službeniku i namješteniku zaposlenom u kaznenom tijelu, što je, vjerujemo, intencija, ili se misli na sve državne službenike i namještenike, neovisno o tome gdje su zaposleni i u kojoj funkciji dolaze u kazneno tijelo. Stoga bi prilikom prvog spominjanja trebalo definirati na koje državne službenike ili namještenike se tekst Pravilnika odnosi. Prihvaćen U skladu s komentarom u prijedlogu se definiraju državni službenici i namještenici kao državni službenici i namještenici upravne organizacije za zatvorski sustav
22 Ured pučke pravobraniteljice Poslovi unutarnjeg osiguranja, Članak 18. U predloženom članku 18. stavku 1. točci 7. propisuje se obavljanje pretrage osoba lišenih slobode i drugih osoba, no stavak ne propisuje obavljanje drugih pretraga (predmeta, prometnih sredstava, prostorija i prostora), kao ni obavljanje pregleda, što je potrebno učiniti. Prihvaćen U skladu sa komentarom članak 18. stavak 1. točka 7. se mijenja i glasi: „obavljati preglede i pretrage osoba lišenih slobode, prostorija i prostora u kojima osobe lišene slobode borave, rade ili se kreću, opreme, uređaja, inventara i drugih stvari koje se u njima nalaze kao i zidova i podova te pripadajuće infrastrukture, zaposlenika i drugih osoba“
23 Ured pučke pravobraniteljice Unutarnje osiguranje, Članak 17. Sukladno članku 27. stavku 3. ZIKZ-a, poslovi unutarnjeg osiguranja obuhvaćaju nadzor postupka podjele medicinske terapije te iznimno i sudjelovanje u podjeli prethodno pripremljene medicinske terapije zatvorenicima kad istu nije moguće organizirati na drukčiji način. U članku 17. stavku 2. Prijedloga Pravilnika ova odredba samo ponavlja, bez navođenja, odnosno definiranja iznimnih situacija (nedostatak zaposlenih službenika ne može biti takva iznimka), što smatramo da je potrebno. Nedvojbeno je da se zatvorenicima mora osigurati redovito dobivanje terapije, ali za njezinu podjelu ne mogu biti zaduženi pravosudni policajci, koji za takav posao nisu osposobljeni. Naime, kod podjele terapije važno je i praćenje zdravstvenog stanja osobe prije same podjele terapije (primjerice, kod osoba koje boluju od šećerne bolesti, kod osoba koje imaju povišeni krvni tlak i sl.). Kao primjer, ako osoba koja boluje od šećerne bolesti pri podjeli terapije pokazuje simptome sniženog šećera (opća slabost i sl.), medicinska sestra/tehničar neće dati unaprijed pripremljeni lijek već će izmjeriti razinu šećera te obavijestiti liječnika. Za takve intervencije nisu osposobljeni pravosudni policajci već medicinske sestre/tehničari tijekom svog školovanja. Od pravosudnih policajaca traži se podjela terapije u vrijeme kada u kaznenom tijelu nema zdravstvenih radnika te stoga u nekoliko kaznenih tijela dijele terapiju preko vikenda (što zasigurno ne potpada pod iznimne situacije). Skrećemo pozornost da unazad nekoliko godina kontinuirano ukazujemo na ovaj problem. Primjerice, u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2018. godinu naglasili smo da je u većini kaznenih tijela postojećom sistematizacijom predviđen premali broj djelatnika te predložili da se, u međuvremenu, s postojećim brojem zdravstvenih radnika ili sklapanjem ugovora o djelu osigura podjela terapije u svim danima u tjednu. Iako je ZIKZ-om propisana mogućnost da pravosudna policija dijeli terapiju, isto bi moralo biti iznimno, pri čemu bi upravo Prijedlogom Pravilnika trebalo pobliže definirati što se smatra iznimnim sudjelovanjem, kada isto nije moguće organizirati na drugačiji način. Nije prihvaćen Navedena odredba Pravilnika usklađena je s odredbom iz članka 27. stavka 3. Zakona o izvršavanju kazne zatvora, stoga je radi jasnoće i preglednosti, ovim člankom bilo potrebno na jednom mjestu obuhvatiti sve poslove unutarnjeg osiguranja. Definiranje iznimnih situacija u Pravilniku nije provedivo, to su sve situacije u kojima nije moguće organizirati podjelu terapije na uobičajeni način.
24 Ured pučke pravobraniteljice Primjena Pravilnika na odgojne zavode i centre, Članak 3. Odredbu članka 3. potrebno je precizirati, da bude jasnije o kojim centrima je riječ. Nije prihvaćen Uredbom o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva pravosuđa i uprave jasno je definirano ustrojstvo Uprave za zatvorski sustav i probaciju, te se Centri ustrojavaju kao posebne ustrojstvene jedinice Uprave za zatvorski sustav i probaciju za obavljanje poslova dijagnostike zatvorenika i izrade orijentacijskog programa izvršavanja kazne zatvora te izobrazbe službenika kaznenih tijela i prema potrebi drugih službenika Ministarstva, izvan sjedišta Ministarstva.
25 Ured pučke pravobraniteljice Predmet Pravilnika, Članak 1. Budući da se u članku 1., ali i u tekstu cijelog Prijedloga Pravilnika koristi skraćeni naziv Središnji ured, potrebno je definirati o kojem Središnjem uredu je riječ. Stoga predlažemo, iza riječi „Središnjeg ureda upravne organizacije za zatvorski sustav ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa“ dodati riječi „(u daljnjem tekstu: Središnji ured)“. Prihvaćen Iza riječi „Središnjeg ureda upravne organizacije za zatvorski sustav ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa“ dodaje se „u daljnjem tekstu: Središnji ured“.
26 Ured pučke pravobraniteljice Na temelju članka 41. stavka 11. Zakona o izvršavanju kazne zatvora (»Narodne novine«, broj: 14/21) ministar nadležan za poslove pravosuđa donosi Prije svega, smatramo potrebnim osvrnuti se na cjelokupni tekst Prijedloga Pravilnika koji je, uzme li se u obzir sadržaj i opsežnost materije koja se njime propisuje, nedovoljno pregledan. Naime, predloženi Pravilnik sadrži odredbe koje se odnose na postupanje prema osobama lišenima slobode (primjerice, uporaba sredstava prisile, sprovođenje i sl.), ali i odredbe koje se odnose na službenike (primjerice, oprema i odore službenika pravosudne policije i sl.), koje nisu u dovoljnoj mjeri smisleno odvojene. Uvođenje unutarnje podjele propisa koja bi, kroz logički usklađene cjeline, omogućavala lakše snalaženje i razumijevanje materije koju se uređuje, tekst predloženog Pravilnika učinilo bi jasnijim te omogućilo učinkovitiju primjenu u praksi. S obzirom na to da je tehnika izrade pravnih propisa jedan od temeljnih preduvjeta za donošenje kvalitetnih propisa, smatramo da bi, uzimajući u obzir Jedinstvena metodološko-nomotehnička pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (NN, broj 74/15), tekst Prijedloga Pravilnika trebalo nomotehnički urediti i učinit preglednim. Osim toga, trebalo bi voditi računa o terminologiji koja se koristi u Prijedlogu Pravilnika (primjerice, „teški invalid“). Također, pri izradi Prijedloga Pravilnika nije se u dovoljnoj mjeri vodilo računa o međunarodnim standardima koji se odnose na postupanje s osobama lišenima slobode u zatvorskom sustavu (primjerice, Europska zatvorska pravila, koja su revidirana 2020. godine i Standardna minimalna pravila Ujedinjenih naroda za postupanje sa zatvorenicima - Mandelina pravila), ni o relevantnoj sudskoj praksi Europskog suda za ljudska prava. Dodatno, Prijedlog Pravilnika, jednako kao i Zakon o izvršavanju kazne zatvora (NN, broj 14/21, u daljnjem tekstu ZIKZ), poslužio je da se postojeći problemi u praksi, kao što je primjerice nedostatak zdravstvenih radnika, propišu kao jedan od način postupanja (primjerice, sudjelovanje pravosudnih policajaca u podjeli prethodno pripremljene medicinske terapije osobama lišenim slobode kada istu nije moguće organizirati na drukčiji način), što smatramo pogrešnim. Također, neke odredbe Prijedloga Pravilnika nisu usuglašene sa ZIKZ-om (primjerice, pretraga branitelja, punomoćnika ili drugih posjetitelja koji posjećuje osobu lišenu slobode u zatvoru, zatvorenoj ili poluotvorenoj kaznionici). Slijedom navedenog, smatramo da je predloženi tekst potrebno nomotehnički, jezično te od osobite važnosti sadržajno doraditi, a pri čemu vodeći računa o međunarodnim standardima koji se odnose na postupanje s osobama lišenim slobode. Djelomično prihvaćen Ne prihvaća se dio koji se odnosi predloženo nomotehničko uređenje Pravilnika. Smatramo da su navedene odredbe teksta Prijedloga dovoljno jasne, logički strukturirane te svaki članak ima odgovarajući naslov. Prihvaća se prijedlog vezano uz zamjenu termina “teški invalid” s novim terminom. Osim toga, ovdje skrećemo pozornost na odredbe Zakona o izvršavanju kazne zatvora kojima se uređuje pretraga i pregled posjetitelja i stvari, posebice članak 127. stavak 2.
27 Sindikat Pravosudne Policije Hrvatske Dijelovi odore službenika pravosudne policije, Članak 67. Članku 67 izmijeniti na način da glasi: stavak 1. Odora službenika pravosudne policije je osnovna i svečana stavak 2. Osnovna odora službenika pravosudne policije sastoji se od osnovnih i dodatnih dijelova stavak 2. prelazi u stavak 3 stavak 4. Svečani dijelovi odore su uz osnovne dijelove odore i : - bijela košulja kratkih/dugih rukava - svečana kravata stavak 4 prelazi u stavak 5 stavak 5 prelazi u stavak 6 Nije prihvaćen Pravilnikom o poslovima osiguranja u zatvorskom sustavu nije predviđeno uvođenje svečane odore, a postojeća odora se mijenja sukladno propisnicima prema članku 67. stavku 5., što će implementirati sve potrebe pa tako i nošenje službene odore prilikom svečanih i/ili posebnih prigoda. Stoga, izbjegava se pribjegavati parcijalnim rješenjima.
28 Sindikat Pravosudne Policije Hrvatske Na temelju članka 41. stavka 11. Zakona o izvršavanju kazne zatvora (»Narodne novine«, broj: 14/21) ministar nadležan za poslove pravosuđa donosi, Oznake zvanja na odoriravnatelja nadležnog za poslove zatvorskog sustava i službenika unutarnje ustrojstvene jedinice Središnjeg ureda, nadležne za poslove osiguranja Vlada R.H. donosi Uredbu o zvanjima, znakovlju i uvjetima stjecanja zvanja službenika pravosudne policije a ne ministar Pravosuđa i uprave Pravilnikom o poslovima osiguranja u Zatvorskom sustavu. Brisati članak 81. Nije prihvaćen Ovim Pravilnikom nije predviđeno propisivanje zvanja, znakovlja i uvjeta stjecanja zvanja službenika pravosudne policije, što Uredbom propisuje Vlada RH, već se propisuju oznake na odorama ravnatelja nadležnog za poslove zatvorskog sustava i službenika unutarnje ustrojstvene jedinice Središnjeg ureda, nadležne za poslove osiguranja, sukladno članku 41. stavku 8. Zakona o izvršavanju kazne zatvora koji propisuje da Ravnatelj nadležan za zatvorski sustav i ovlaštene službene osobe Središnjeg ureda nadležne za poslove osiguranja mogu nositi službenu odoru.