Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o ažuriranom prijedlogu Plana zakonodavnih aktivnosti za 2022. godinu

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Ksandra Sinožić AŽURIRANI PRIJEDLOG PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI Poštovani, slažem se s prijedlogom plana aktivnosti. L.p. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje.
2 Mirjana Jakić AŽURIRANI PRIJEDLOG PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI Kao osoba koja sam završila stručni sudij javne uprave očitujem se na sljedeći način. Smatram da je izuzetno potrebno uskladiti akademske nazive budući da se događa da nas se tretira kao praktički "srednju stručnu spremu" a to nismo. Također, veliki problem nastaje u pojedinim poljima rada, na nekim mjestima gdje se uopće sa navedenim nazivom ne možemo prijaviti ili nas neće uzeti zbog naziva. Na kraju se sve svodi da možemo raditi kao neki tajnici, savjetnici ili slično. Smatram da to nije dopustivo budući da nam je pri upisu na studij rečeno da se možemo zaposliti na raznim poljima a sada ispada da to nije tako. Definitivno smo degradirani, specijalisti javne uprave u Europskoj uniji nose naziv magistra nakon pet godina i točno se znaju razlike. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje.
3 Mirela Paša AŽURIRANI PRIJEDLOG PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI, Stručni nositelj: MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA Slažem se s g. Škrabićem jer sam i sama upoznata s primjerima da učenici nakon srednjoškolskog obrazovanja mogu upisati neke studije bez položene mature. Isto tako smatram da nije u redu (ili ne razumijem/ne znam) zašto ako imamo A i B razinu mature neki uvode i traže određeni postotak riješenosti mature. Još nekako ako je to na svim smjerovima koje studen bira isto, no studiji od grada do grada imaju svoja pravila i uvjete. Već na samom početku studija je neravnopravnost. Znači netko položi pr. A razinu matematike ili B, ali ne ostvari 36% ne može upisati željeni studij. Smatram da se tu razjedinjuje kao i u svemu. Sustav nije jedinstven, ne daje iste mogućnosti, a prikazuje se da su iste. Trebamo više jednostavnosti, složnosti, dosljednosti i istih mogućnosti na nivou države. Učimo učenike po raznim udžbenicima i primjerima pr. književnost, učitelji imaju slobodu izbora, a na kraju se ipak traže neke klasične stvari koje se novijim smjerom educiranja izbjegavaju. Tako opet svi učenici nemaju iste mogućnosti. Mislim da trebaju postojati zadani okviri i jasno određeno u sustavu što, kako i zašto te što se iz toga može očekivati. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje.
4 Mirela Paša AŽURIRANI PRIJEDLOG PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI Poštovani, slažem se s kolegama da svakako više pažnje treba treba posvetiti Zakonu o stručnim nazivima, priznavanjima stručne spreme, naziva, titule napredovanja i slično jer prilikom zapošljavanja nastaju problemi. Studenitima se omogući studiranje na raznim studijima, a prilikom zapošljavanja diplome se drugačije rangiraju. Osobe nakon 20 godina staža i pr. napredovanja prilikom promjene posla (zbog nedostatka učenika su primorani tražiti novi/drugi posao) nemaju ista prava, što više niže su rangirani od studenta koji dođe direktno sa studija, nov na tržištu rada. Naravno i njima treba prilika, no nazivi i programi nisu jednako vrednovani. Treba dobro postaviti studijske grupe i nazive kako ne bi bilo takvih problema. Otvori se mogućnost, studenti upišu, a kasnije im to ne vrijedi ili nisu ravnopravni. Ne dozvoliti otvaranje raznih veleučilišta, učilišta i sl. ako se to ne uravnoteži i ne pruži ista mogućnost pri zapošljavanju. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje.
5 Roberto Petak AŽURIRANI PRIJEDLOG PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI Poštovani, Podržavam nacrt prijedloga zakona pod rednim brojem 8. Zakon o izmjenama i dopunama zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju. Smatram da su nužne promjene po pitanju titule stručnog specijalista koja nije prepoznata u ostalim djelovima EU. Nadam se da će se pronaći optimalno rješenje po tom pitanju kao što je to uređeno i s titulama 6 stupnja. Lp Primljeno na znanje Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje.
6 Irena Benutić AŽURIRANI PRIJEDLOG PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI, Stručni nositelj: MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA Poštovani, Nastavnica sam u strukovnoj školi i slažem se da je vrlo važna tema udžbenici za strukovna zanimanja, jer nedostaje modernih udžbenika s praktičnim primjerima iz stvranog života. Kako ne bi bilo sukoba interesa, predlažem nadopunu Članka 7. Zakona o udžbenicima i drugim obrazovnim materijalima za osnovnu i srednju školu, Stručna procjena i odobravanje udžbenika : (2) Radi sprječavanja sukoba interesa, članovi stručnog povjerenstva ocjenjuju primjerke udžbenika bez imena autora i naziva izdavačke kuće Primljeno na znanje Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje.
7 IVAN JOSIPOVIĆ AŽURIRANI PRIJEDLOG PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI Poštovani, potrebno je izmijeniti zakon o akademskim i stručnim nazivima. Naziv "stručni specijalist" postoji samo u RH. Potpuno je neprepoznatljiv u RH i EU. Naziv "stručni specijalist" treba zamijeniti nazivom "magistar" te tako zaustaviti diskriminaciju nad studentima stručnih studija u RH. Primljeno na znanje zahvaljuejmo na uključivanju u savjetovanje.
8 Sanja Basta AŽURIRANI PRIJEDLOG PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI, Stručni nositelj: MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA Poštovani, važeći Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru je diskriminirajući i po tome jedinstven u Europi. Nezamislivo je da postoji država koja svoje građane diskriminira u odnosu na državljane drugih europskih država. Država koja svoje državljane školuje, uredno im školarinu naplaćuje, a zatim tu istu školu omalovažava i ne priznaje. Još tragičnije je da slične diplome drugih europskih država (ali i država bivše Jugoslavije) priznaje, a vlastite ne priznaje. Nadamo se da će Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru diskriminaciju ispraviti na korist svojih akademski obrazovanih građana. Status: Završen poslijediplomski stručni studij na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu, stečen akademski naziv magistar nastave i organizacije u osnovnoj školi (mr. koji se piše ispred imena i time okvalificiran kao stručni magisterij). Tema poslijediplomskog rada je usko vezana uz struku, te primjenjiva u svakodnevnom radu. Iskustvo: Dvije godine po završetku poslijediplomskog studija koeficijent plaće uvećan 8%, jednako kao i magistrima znanosti (kojih u osnovnoj školi baš i nema). Nakon dvije godine dodatak na plaći je ukinut. Mišljenje: Diskriminatorno je izjednačavanje dodiplomskog, diplomskog i poslijediplomskog stručnog studija, prema kojem završetkom četverogodišnjeg dodiplomskog, petogodišnjeg – diplomskog i dvogodišnjeg poslijediplomskog stručnog studija, radnik (djelatnik) u ovom slučaju učitelj, ima posve jednake koeficijente obračuna plaće. Razlika se pojavljuje u slučaju poslijediplomskog znanstvenog studija gdje se koeficijent povećava za 8 %. Pri tome je važno naglasiti da primjerice učitelj sa završenim poslijediplomskim studijem ekonomije ima 8% veću plaću na mjestu učitelja razredne nastave, a učitelj sa završenim poslijediplomskim stručnim studijem je po plaći 'bliži' učitelju koji ima završene dvije godine učiteljske akademije. mr. Sanja Basta, učiteljica RN u statusu izvrsne savjetnice Primljeno na znanje Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje.
9 Slaven Škrabić AŽURIRANI PRIJEDLOG PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI, Stručni nositelj: MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA Mislim da je krajnje vrijeme da Ministarstvo znanosti i obrazovanja poradi na uređivanju stanja oko stjecanja titula i kvalifikacija i njihovog priznavanja ili nepriznavanja. Iz mog iskustva - završio sam poslijediplomski specijalistički studij ekonomije i stekao zvanje Univ.spec.oce. i ostao na istom nivou kao moje kolege koje su diplomirali ekonomiju. Kolege koji su upisali poslijediplomski prije Bologne su stekli naziv mag.oec. i sva pripadajuća prava. Također (na žalost poznato mi je iz iskustva) postoje ustanove koje upisuju studente (i zakonski im na kraju treće godine dijele indekse) ne samo bez državne mature već i učenike koji su završili trogodišnje obrazovanje. Volio bih znati po kojem se to zakonu ili članku zakona može reklamirati upis na taj način. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje.
10 ANA-MARIJA MILETIĆ AŽURIRANI PRIJEDLOG PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI, Stručni nositelj: MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA Zakon o izmjenama i dopunama zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (RM)- 2013. godine upisala sam studij informacijskih znanosti na Sveučilištu u Zadru, gdje su nam tijekom obrazovanja govorili kako ćemo nakon završetka ovog studija imati mnogo prilika za zapošljavanje, između ostalog da ćemo moći predavati informatiku u osnovnim školama. Završila sam 2018. godine i stekla naziv-mag.informacijskih znanosti. Nakon toga završila sam pedagoške kompetencije na Sveučilištu u Zadru, kako bih mogla raditi u osnovnim školama. U 7mj. 2020. tadašnji pročelnik našeg fakulteta proslijedio nam je mail koji je on dobio od Ministarstva znanosti i obrazovanja u kojem jasno piše da se uvodi informatika od 1.-4.r. u osnovne škole te da se mi prema Pravilniku o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi nalazimo na b) listi-magistar informacijskih znanosti, ukoliko se na natječaj ne javi osoba koja ima kvalifikacije pod a) stalno zaposlenje možemo dobiti mi pod b). Nakon što sam se javila na natječaj u osnovnu školu za učiteljicu informatike i bila primljena na natječaj, nakon odrađenog testiranja, prije samog potpisivanja ugovora na neodređeno, utvrdilo se da ja ipak nisam stručna i da nemogu potpisati ugovor, jer mi na diplomi treba pisati mag.informacijskih znanosti- Informatika (istraživački), ili Informatologija, što nama u Zadru ne piše ali piše kolegama koji su završili isti studij u Zagrebu ili Osijeku. Zbog toga, ja već 1,5 godinu radim kao nestručna zamjena, predajem informatiku od 1.-4.r. i nemogu dobiti ugovor na neodređeno. Nitko se od nas nije imao namjeru prijavljivati na natječaje za srednje škole jer nismo magistri edukacije informatike, niti u osnovne škole od 5.-8.r. nego samo od 1.-4.r. koliko znanja svi imamo koji smo završili ovaj studij, tijekom svih 5 godina studija imali smo informatičke predmete koji su nas osposobili da bismo danas mogli predavati ovo što predajemo. Također, da nisam imala te predmete pitam se odakle mi ovo znanje koje svakodnevno prenosim učenicima i koji postižu zavidne rezultate. Stoga Vas molimo da uvažite naš stupanj obrazovanja i usuglasite nazive u pravilniku s našim diplomama kako bismo mogli predavati informatiku u osnovnim školama od 1.-4. razreda. Također, 1.10.2021.g. upisala sam se na fakultet informatike u Puli- diplomska razina-nastavni smjer, da bi se ostvarilo pravo upisa potrebno je prethodno završiti srodan ili isti fakultet, uvidom u moju dokumentaciju utvrđeno je da dolazim sa srodnog fakulteta i ostvarila sam pravo upisa. Dakle, da nisam imala informatičke predmete ovaj studij ne bih mogla ni upisati, a u pravilniku o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi nas nigdje nema. Dok su kolege iz prethodnih generacija koje nisu imale niti jedan informatički predmet (jer smo mi iz 2013. prva generacija kojoj je promijenjen program i uvedeni su nam novi predmeti, kako bismo imali više mogućnosti za zaposlenje) oni su u pravilniku pod c) sveučilišni prvostupnik (baccalaureus) informacijskih znanosti, a nama na diplomi koju smo dobili nakon završene preddiplomske razine piše: prvostupnica knjižničarstva, te smo izuzeti i sa ove liste pod c), dok kolege koje su išle po starom programu i imale su isključivo knjižničarske predmete mogu se zaposliti na neodređeno i predavati informatiku u osnovnoj školi. Dakle, knjižničar može predavati informatiku a mag. informacijskih znanosti ne može. Stoga se još jednom nadamo da ćete uvažiti naš stupanj obrazovanja i uvrstiti nas negdje u pravilnik kako bismo mogli konkurirati na natječajima za posao. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje
11 Kata Špika AŽURIRANI PRIJEDLOG PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI, Stručni nositelj: MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA Kata Špika, prof. španjolskog i francuskog jezika Srednja škola Ivana Lucića - Trogir Dajem svoj osvrt na nastavni plan i program tj. na Članak 27. točke (2), (3) i (8) koje glase kako slijedi, a odnosi se na izbornu i fakultativnu nastavu. Članak 27. (2) Izborni predmeti obvezni su tijekom cijele školske godine za sve učenike koji se za njih opredijele, a učenik bira izborni predmet ili izborne predmete na početku školske godine. (3) Učenik može prestati pohađati izborni predmet nakon pisanog zahtjeva i obrazloženja roditelja učenika i učenika učiteljskom vijeću do početka školske godine pod uvjetom da obveznu satnicu zamijeni drugim izbornim predmetom ili aktivnošću u školi. (8) Zajednički dio nastavnog plana i programa gimnazije sadrži nastavne predmete koji su obvezni za sve učenike određene vrste programa, a izborni dio obuhvaća predmete od kojih učenik obvezno bira jedan ili više nastavnih predmeta prema svojim sklonostima. Profesor sam francuskog i španjolskog jezika i već 29 godina radim u srednjoj školi Ivana Lucića u Trogiru. Predajem španjolski jezik uglavnom kao izborni predmet, a francuski kao fakultativni. Moji učenici ostvaruju zavidne rezultate na županijskim i državnim natjecanjima, a ja sam prezadovoljna da imam mogućnost predavati ta dva predivna jezika u jednom malom gradu kao što je Trogir. Naravno da je puno lakše predavati izborni predmet jer je uključen u realnu satnicu, dok se fakultativni predmet organizira i dogovara s učenicima uglavnom kao 7. školski sat što je iznimno teško organizirati sa svim zainteresiranim učenicima pa nerijetko odustaju jer ne mogu uskladiti s rasporedom, osobito učenici putnici. Točka ( 8) ovog članka kaže da učenik može birati jedan ili više nastavnih predmeta prema svojim sklonostima, što bi trebalo izričito naglašavati i podržavati u školama. Još bi dala prijedlog da se u općim gimnazijama izborni predmet uči od 1. razreda, a ne od 2. kao sada, time bi učenici mogli steći puno veća znanja i uskladiti se s europskim referentnim okvirom. Dakle učenjem 4 godine po 2 školska sata tjedno do završetka srednje škole mogli bi završiti B2 nivo. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje
12 Kata Špika AŽURIRANI PRIJEDLOG PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI Kata Špika, prof. španjolskog jezika Srednja škola Ivana Lucića - Trogir Udžbenik kao obvezni obrazovni materijal u skoro svim predmetima i služi kao cjelovit izvor za ostvarivanje svih odgojno-obrazovnih ishoda utvrđenih predmetnim kurikulumom, trebao bi omogućavati učenicima samostalno učenje i stjecanje različitih kompetencija, a Udžbenik može biti tiskani i/ili elektronički, odnosno digitalni, međutim smatram da su elektronički udžbenici praktičniji, štede vrijeme i novac, dostupni su i moguće ih je skenirati. Sve je dostupno jednim klikom, na jednome mjestu: pristup udžbeniku, drugim obrazovnim materijalima, digitalnim sadržajima i cjelokupnoj podršci za pripremu i izvođenje nastave. Nadam se da će se u bliskoj budućnosti uglavnom i primjenjivati kao takvi. Tiskani oblik je predviđen za višegodišnje korištenje, premda smatram da bi se njegova primjena trebala produžiti na više godina nego što je to predviđeno novim pravilnikom, s obzirom na njihovu previsoku cijenu, a osobito na njihovu nepraktičnost. Kao profesor stranog jezika, tj. španjolskog iznosim problem u ime svih kolega jer mi uistinu imamo velike poteškoću kod nabave udžbenika, jer uglavnom su odobrena strana izdanja koja su iznimno skupa, a još ih je teže naručiti. Radi tehničkog i metodičkog unaprjeđivanja, elektronički udžbenik ili elektronički dio udžbenika može se izmijeniti bez procedure propisane ovim Zakonom po završetku nastavne godine u kojoj je udžbenik u upotrebi. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje.
13 Adrijana Kovač AŽURIRANI PRIJEDLOG PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI, Stručni nositelj: MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA Ministarstvo je ono koje izdaje dopusnice za studijske programe koji se izvode na visokoškolskim ustanovama te bi bilo logično da su upućeni što studijski programi sadrže. Na žalost iz svog slučaja moram komentirati da MZO gleda samo formalni dio tj. stečeni naziv, ne gleda stečeno obrazovanje tj. vrstu obrazovanja. Dostavom kompletne dokumentacije u MZO bilo je jasno vidljivo da sam završila stručni studij menadžmenta smjer, Informatički menadžment i stekla stručni naziv bacc. oec. ekonomije (180ECTS bodova), na Visokoj školi za menadžment upisala i završila Destinacijski menadžment i time stekla struč. spec. oec. ekonomije (300 ECTS bodova) te na kojima sam ostvarila 61 ECTS bod iz informatičke grupe predmeta. Na fakultetu za odgojno obrazovne znanosti u Osijeku završila sam program Pedagoško-psihološke i metodičko-didaktičke izobrazbe te stekla još 60 ECTS bodova. Trenutno studiram na Sveučilištu, studij Informatike - Nastavni smjer Informatike u Puli, a na koji ne bi mogla biti primljena bez završetka gore navedene prve tri godine stručnog studija Menadžmenta, smjer Informatički menadžment. Ne razumljivo mi je zašto MZO ne uvrsti nas, omogući nama natjecanje u osnovnoškolskim i srednjoškolskim ustanovama na natječajima za posao učitelja ili nastavnika Informatike, koji smo završili bacc. oec. ekonomije (180ECTS bodova), smjer Informatički menadžment. Vrijeme je da se nešto promjeni u kvalifikacijskim okvirima i da izađemo iz nekog stereotipa. Na burzi rada nisam jedini slučaj, ima nas još puno. Moje kolegice i kolege koji trenutno studiraju na Sveučilištu u Puli susreću se s istim ne razumljivim i apsurdnim procjenjivanjima naše stručne spreme. Ako smo dobile pravo stečeno Akademskog građana, onda Vas molimo da naše diplome čitate od početka do kraja sa svom popratnom dokumentacijom. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje
14 Adrijana Kovač AŽURIRANI PRIJEDLOG PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI Ministarstvo je ono koje izdaje dopusnice za studijske programe koji se izvode na visokoškolskim ustanovama te bi bilo logično da su upućeni što studijski programi sadrže. Na žalost iz svog slučaja moram komentirati da MZO gleda samo formalni dio tj. stečeni naziv, ne gleda stečeno obrazovanje tj. vrstu obrazovanja. Dostavom kompletne dokumentacije u MZO bilo je jasno vidljivo da sam završila stručni studij menadžmenta smjer, Informatički menadžment i stekla stručni naziv bacc. oec. ekonomije (180ECTS bodova), na Visokoj školi za menadžment upisala i završila Destinacijski menadžment i time stekla struč. spec. oec. ekonomije (300 ECTS bodova) te na kojima sam ostvarila 61 ECTS bod iz informatičke grupe predmeta. Na fakultetu za odgojno obrazovne znanosti u Osijeku završila sam program Pedagoško-psihološke i metodičko-didaktičke izobrazbe te stekla još 60 ECTS bodova. Trenutno studiram na Sveučilištu, studij Informatike - Nastavni smjer Informatike u Puli, a na koji ne bi mogla biti primljena bez završetka gore navedene prve tri godine stručnog studija Menadžmenta, smjer Informatički menadžment. Ne razumljivo mi je zašto MZO ne uvrsti nas, omogući nama natjecanje u osnovnoškolskim i srednjoškolskim ustanovama na natječajima za posao učitelja ili nastavnika Informatike, koji smo završili bacc. oec. ekonomije (180ECTS bodova), smjer Informatički menadžment. Vrijeme je da se nešto promjeni u kvalifikacijskim okvirima i da izađemo iz nekog stereotipa. Na burzi rada nisam jedini slučaj, ima nas još puno. Moje kolegice i kolege koji trenutno studiraju na Sveučilištu u Puli susreću se s istim ne razumljivim i apsurdnim procjenjivanjima naše stručne spreme. Ako smo dobile pravo Akademskog građana, onda Vas molimo da naše diplome čitate od početka do kraja sa svom popratnom dokumentacijom. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje.