Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke s obzirom na vrstu izvora buke, vrijeme i mjesto nastanka
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Goran Srejić | PRAVILNIK O NAJVIŠIM DOPUŠTENIM RAZINAMA BUKE S OBZIROM NA VRSTU IZVORA BUKE, VRIJEME I MJESTO NASTANKA | Nacrt je loš! Godinama čekamo novi dobar Pravilnik... Prijedlog je sastaviti stručni tim koji bi, vjerujem u 2 tjedna, donio ispravan prijedlog novog Pravilnika jer su godinama unazad osobe za koje se nadam da će biti u stručnom timu prikupljale sva iskustva nas koji obavljamo poslove vezane za ovaj Pravilnik, kao i oni sami. Mi smo radili, razgovarali, stručno osposobljavali u vremenu čekanja... | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2 | Goran Srejić | PRAVILNIK O NAJVIŠIM DOPUŠTENIM RAZINAMA BUKE S OBZIROM NA VRSTU IZVORA BUKE, VRIJEME I MJESTO NASTANKA | Iz priloženih komentara kolega vidljivo je da su važeći Pravilnici već godinama problem ovlaštenim osobama za akustička mjerenja ne samo u razumijevanju napisanih članaka već i u različitoj interpretaciji istih. Zbog toga, Pravilnike je trebalo pisati ponovo od nule jer "temelj" nije dobar. S tim, što i za "novi početak" postoje drugi nacionalni Pravilnici koji bi bili dobar temelj. I ono što je u ovom slučaju apsurdno, a to je pisati Pravilnik bez konsultacija sa stručnim osobama iz ove oblasti kao i nas ovlaštenih mjeritelja koji se svakodnevno nalazimo u problemima o mjestu mjerenja, načina mjerenja, situaciji na terenu, Norma ili Pravilnik. I slažem se sa kolegom Nenadom Nikolićem, ovim nacrtom, ako postane novi Pravilnik, možda se riješi problem žičare ali sve ostalo je i dalje nedorečeno, nejasno i iskreno "bez pameti". | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3 | Nenad Nikolić | PRAVILNIK O NAJVIŠIM DOPUŠTENIM RAZINAMA BUKE S OBZIROM NA VRSTU IZVORA BUKE, VRIJEME I MJESTO NASTANKA | Nije uobičajeno pisati novi pravilnik zbog pojedinačnog slučaja i umetanja riječi „žičara“. Trebalo je spriječiti osobe izvan struke u miješanje u poslove izgradnje zagrebačke žičare. Zatim trebalo je od svih službi tražiti da rade svoj posao, a kada nisu to obavile tada je trebalo utvrditi koji su to stručnjaci i izdvojiti ih iz stručnih poslova. Ovako je Ministarstvu došao neugodan zadatak da izmjenom pravilnika dovede do privida zakonitosti. Ovo nije dobar put niti za struku niti za društvo. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4 | Božidar Radanović | PRAVILNIK O NAJVIŠIM DOPUŠTENIM RAZINAMA BUKE S OBZIROM NA VRSTU IZVORA BUKE, VRIJEME I MJESTO NASTANKA | Opći komentar Važeći Pravilnik ima puno nedostataka, koji se u većini prenose u ovaj nacrt kao i dodaju još novi. Sukladno vremenskim razdobljima mjerenja normni niz HRN ISO 1996 razlikuje kratkotrajna mjerenja i dugogotrajna. Pristup tim mjerenjima i načinu ocjenjivanja je različit. Ovaj pravilnik odnosi se uglavnom na kratkotrajna mjerenja, pa bi njegov naslov trebao to odražavati. Ako se ipak želi uključiti i dugotrajna mjerenja, onda bi to trebalo razraditi u posebnom poglavlju. Ovako kako je napravljeno u Tablici 1. da je samo dodan indikator buke za dugotrajna mjerenja Lden nema nikakvog smisla. | Primljeno na znanje | Navedeni pravilnik propisuje dopuštene razine buke te su postupci određivanja razina zvučnog tlaka u smislu ovoga Pravilnika definirani normom HRN ISO 1996-2, a ne ovim Pravilnikom. Ocjenska razina buke Lden uvodi se i radi usklađenja zakonodavstva Republike Hrvatske u skladu s Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2021/1967 оd 11. studenoga 2021. o uspostavi obveznog repozitorija podataka i obveznog mehanizma za digitalnu razmjenu informacija u skladu s Direktivom 2002/49/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L400/160). |
| 5 | Božidar Radanović | PRAVILNIK O NAJVIŠIM DOPUŠTENIM RAZINAMA BUKE S OBZIROM NA VRSTU IZVORA BUKE, VRIJEME I MJESTO NASTANKA | U naslovu nedostaje ključna riječ "buke okoliša" (kao, uostalom, i u Zakonu o zaštiti od buke, koji se odnosi samo na buku okoliša). Naslov pravilnika može i treba biti kraći tj. "Pravilnik o dopuštenim razinama buke okoliša". Dovoljno je da opis bude u čl. 1 onako kako je navedeno. | Nije prihvaćen | Ovlast ministra zdravstva za donošenje Pravilnika definiran je Zakonom o zaštiti od buke. |
| 6 | Božidar Radanović | PRAVILNIK O NAJVIŠIM DOPUŠTENIM RAZINAMA BUKE S OBZIROM NA VRSTU IZVORA BUKE, VRIJEME I MJESTO NASTANKA, Članak 1. | I ovdje treba dodati "buke okoliša" | Nije prihvaćen | Ovlast ministra zdravstva za donošenje Pravilnika definiran je Zakonom o zaštiti od buke. |
| 7 | Nenad Nikolić | PRAVILNIK O NAJVIŠIM DOPUŠTENIM RAZINAMA BUKE S OBZIROM NA VRSTU IZVORA BUKE, VRIJEME I MJESTO NASTANKA, Članak 2. | Osnovna razina buke L95 jest razina buke koja je pređena 95% vremena mjerenja. Ovo treba napisati „koja je prijeđena tijekom 95% vremena mjerenja. I L95 napisati s 95 u indeksu. Engleski jezik je dobar u stručnim popratnim tekstovima ali u pravilnicima kojima se mogu koristiti svi građani to nije prihvatljivo. Levening recimo | Nije prihvaćen | Navedena definicija brisana je iz prijedloga pravilnika. |
| 8 | Darije Varžić | PRAVILNIK O NAJVIŠIM DOPUŠTENIM RAZINAMA BUKE S OBZIROM NA VRSTU IZVORA BUKE, VRIJEME I MJESTO NASTANKA, Članak 2. | Dio navedenih definicija je iz normnog niza HRN ISO 1996, i neke od njih nisu korektne (u komentarima kolege Radanovića je naveden netočni primjer definicije rezidualne buke); iako definicije "opterećuju" Pravilnik, mišljenja sam da u ovoj točki treba navesti sve definicije koje se navode u tekstu Pravilnika (primjerice, i LA,01), po potrebi uvesti i nove (primjerice LA,90) te dodatno objasniti nedovoljno objašnjene pojmove (primjerice, otvoreni boravišni prostor, ..); nadalje, mjerenja rezidualne buke u praksi se provode na jako različite načine (mjerenja su različitog trajanja, od nekoliko minuta do višednevnih mjerenja), te i rezultati mjerenja dvaju ili više laboratorija u pravilu značajno odstupaju, što se često dešava u praksi; potrebno je u ovoj točki ili negdje dalje u Pravilniku, ili u nekom drugom propisu (i definicija navedena u Pravilniku o djelatnostima ... je štura i nepotpuna) potpuno definirati način mjerenja rezidualne buke kako bi točnost mjerenja različitih laboratorija bila što bolja, budući da izmjerene razine rezidualne buke po trenutno važećem Pravilniku, a i po Nacrtu novog Pravilnika, predstavljaju u većini slučajeva osnovu za utvrđivanje dopuštenih razina buke. Definirati iznose prilagođenja zbog prisutnosti dubokih tonova, budući da isto nije definirano u normi HRN ISO 1996. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 9 | Božidar Radanović | PRAVILNIK O NAJVIŠIM DOPUŠTENIM RAZINAMA BUKE S OBZIROM NA VRSTU IZVORA BUKE, VRIJEME I MJESTO NASTANKA, Članak 2. | Definicije pojedinih veličina i pojmova dane su normnom nizu HRN ISO 1996 i ne bi ih trebalo ponavljati u Pravilniku kao što je i navedeno u stavku (2). A kada se te veličine spominju u tekstu, onda ih treba pisati ispravno prema normi. Inače, u nacrtu je navedena dvostruka definicija pod natuknicom Rezidualna buka. Tu su neispravno ujedinjena dva pojma iz norme - rezidualna buka i inicijalna buka. Prvi dio definicije odnosi se na inicijalnu buku, a drugi na rezidualnu. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 10 | ANTONIO PETOŠIĆ | PRAVILNIK O NAJVIŠIM DOPUŠTENIM RAZINAMA BUKE S OBZIROM NA VRSTU IZVORA BUKE, VRIJEME I MJESTO NASTANKA, Članak 2. | Trebalo bi parametre L95 i ostale pisati u indeksu, zašto se kod indikatora koriste engleski nazivi u indeksu.. Lmax,nT bi trebalo biti sa zarezom.. | Prihvaćen | Obzirom je Hrvatski zavod za norme (HZN) preuzeo ISO 1996 kao hrvatsku normu u izvorniku na engleskom jeziku, koriste se oznake veličina u navedenim hrvatskim normama te su oznake ispravljene sukladno prijedlogu. |
| 11 | Darije Varžić | PRAVILNIK O NAJVIŠIM DOPUŠTENIM RAZINAMA BUKE S OBZIROM NA VRSTU IZVORA BUKE, VRIJEME I MJESTO NASTANKA, Članak 3. | U RH je dan definiran od 07-19 h, večer od 19-23 h i noć od 23-07h; dakle, i vremenski period od 06 do 07 h predstavlja dio noći, te je prilikom ocjenjivanja potrebno primijeniti kriterije za noć, što u praksi često uzrokuje probleme; razmisliti o promjeni definicije dana od 06 do 18 h, večeri od 18 do 22 h i noći od 22 do 06 h, kako je definirano i u dijelu europskih država. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 12 | Božidar Radanović | PRAVILNIK O NAJVIŠIM DOPUŠTENIM RAZINAMA BUKE S OBZIROM NA VRSTU IZVORA BUKE, VRIJEME I MJESTO NASTANKA, Članak 3. | Najveći problemi za akreditirane i ovlaštene ispitne laboratorije do sada bili su upravo u primjeni ovog članka i ove tablce. Tu nedostaje jasna definicija što je otvoreni prostor u smislu Pravilnika. Jedina naznaka otvorenog prostora je u Pravilniku o djelatnostima... (NN 91/07) , čl. 9, kao mjesto na udaljenosti 0,5 m ispred otvorenih vanjskih otvora boravišnih prostorija. To je bilo preuzeto iz prastarog normnog niza HRN ISO 1996, čega u novim normama nema. Drugi problem su zone buke. U našoj zemlji. čini se, nema niti jednog naselja koje ima propisane zone buke na temelju karata buke. Umjesto zona buke uvjetno se upotreljavaju prostorno-planske (urbanističke) zone, što nije ispravno, jer se te zone nužno ne poklapaju. Predlažem, nadalje, izbaciti dio teksta "kao i za cjelodnevno razdoblje dan-večer-noć" kao i Lden iz Tablice 1. | Primljeno na znanje | Ministarstvo zdravstva trenutno ne raspolaže sa zakonskim okvirom kojim bi uputilo jedinice lokalne samouprave na izradu imisijskih karata buke, tako da se za sada primjenjuju odredbe temeljem opisa iz zakonodavnog okvira koji opisuje i propisuje sadržaj, mjerila kartografskih prikaza, obavezne prostorne pokazatelje, standarde elaborata i obveznih priloga prostornih planova svih razina. Ocjenska razina buke Lden uvodi se i radi usklađenja zakonodavstva Republike Hrvatske u skladu s Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2021/1967 оd 11. studenoga 2021. o uspostavi obveznog repozitorija podataka i obveznog mehanizma za digitalnu razmjenu informacija u skladu s Direktivom 2002/49/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L400/160). |
| 13 | Darije Varžić | PRAVILNIK O NAJVIŠIM DOPUŠTENIM RAZINAMA BUKE S OBZIROM NA VRSTU IZVORA BUKE, VRIJEME I MJESTO NASTANKA, Članak 4. | Koja je definicija stalnog stanovanja, odnosno povremenog stanovanja? Kojoj zoni pripadaju bolnice? Hoteli, turistička naselja, kampovi u zoni 5 zajedno sa gospodarskom pretežito zanatskom namjenom - to je potpuno nelogično. Čest je slučaj da, sukladno prostorno planskoj dokumentaciji, zona gospodarske namjene (6) graniči sa stambenom zonom (2), što je, u smislu ispunjavanja kriterija dopuštenih razina buke, najčešće nemoguće. Vlasnici gospodarskih objekata su vrlo često zbog navedenog u problemima. U stavku 2 je navedeno da se vrijednosti u Tablici 1 odnose na UKUPNU razinu buke imisije od svih postojećih i planiranih izvora buke zajedno (to je, ustvari, ocjenska razina buke imisije); U članku 10 Pravilnika o djelatnostima .. (NN91/07) je navedeno: "Na mjerodavnim mjestima imisije buke mjeri se rezidualna buka i specifična buka od obavljanja djelatnosti". Specifična buka i ukupna buka su dva sasvim različita pojma. Normni niz HRN ISO 1996 podrazumijeva mjerenje/utvrđivanje SPECIFIČNE buke izvora, rezidualna buka predstavlja smetnju (smatra se da je rezultat mjerenja neispravan ukoliko je razlika između specifične i rezidualne buke manja od 3 dB(A)). U ovisnosti od iznosa rezidualne buke i eksperimentalnog standardnog odstupanja rezultata ponavljajućih mjerenja rezidualne buke definirana je standardna nesigurnost rezidualne buke, koja je često značajni dio ukupne mjerne nesigurnosti rezultata mjerenja specifične buke. Iz navedenog se može zaključiti kako je vrlo teško procijeniti mjernu nesigurnost rezultata mjerenja ukupne buke, a potpuno bi pogrešno bilo ocjenjivati ukupnu buku uvažavajući mjernu nesigurnost, koja uz predloženi dvostrani interval pokrivanja i razinu pouzdanosti od 68% ne može biti manja od 2 dB, a najčešće u praksi primjenjivani kriterij za ocjenu rezultata je +1 dB. Uz sve navedeno, uvođenje indikatora buke bi bilo suludo. Indikatori služe za dugoročno ocjenjivanje opterećenja bukom, referentni period je jedna godina. Za utvrđivanje indikatora buke potrebno je imati pouzdane podatke o vremenu rada izvora tijekom dana, o broju dana rada izvora u godini. Naravno, u odnosu na pouzdanost (način utvrđivanja) ovih podataka utvrđuje se standardna nesigurnost (u dB), kao dio ukupne mjerne nesigurnosti indikatora buke. Potrebno je jasno definirati koji parametar će biti osnova za ocjenjivanje buke - specifična buka, ukupna buka ili indikatori buke, te potom uskladiti sve propise koji uređuju ovo područje. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 14 | Petrokemija, d.d. tvornica gnojiva | PRAVILNIK O NAJVIŠIM DOPUŠTENIM RAZINAMA BUKE S OBZIROM NA VRSTU IZVORA BUKE, VRIJEME I MJESTO NASTANKA, Članak 4. | • U članku 4. (Buka u vanjskom prostoru) – u tablici 1. za zonu buke 6 - Što u slučaju kada zona buke 6 graniči s zonom buke 5? Da li i u tom slučaju razina buke koja potječe od izvora buka unutar zone 6 na granici sa najbližom zonom (u ovom slučaju 5) ne smije prekoračiti dopuštene razine buke navedene zone? | Prihvaćen | U navedenom članku dodano je detaljnije pojašnjenje. Ukoliko se pogleda opis namjene Zone 5, vidljivo je da su to zone u kojima ljudi ne borave ili barem ne borave trajno (jedini privremeni boravak ljudi je moguć u zoni ugostiteljsko turističke namjene uključujući hotele, turističko naselje, kamp, ugostiteljski pojedinačni objekti sa pratećim sadržajima). Stoga se u prostornim planovima mora voditi računa o postavljanju zaštitnih područja između Zone 6 iz Tablice 1. ovog članka i Zona 1, 2, 3, 4 u kojima je moguć trajni boravak ljudi. |
| 15 | DAŠA GAZDE | PRAVILNIK O NAJVIŠIM DOPUŠTENIM RAZINAMA BUKE S OBZIROM NA VRSTU IZVORA BUKE, VRIJEME I MJESTO NASTANKA, Članak 4. | Molim definirati pojam "naseljenog mjesta" jer takav pojam ne postoji bez uplitanja sudske prakse. | Djelomično prihvaćen | U Pravilnik je uneseno „područje“ umjesto „mjesta. Naime, pojam „naseljenog područja“ određen je odredbama Zakona o zaštiti od buke. |
| 16 | ANTONIO PETOŠIĆ | PRAVILNIK O NAJVIŠIM DOPUŠTENIM RAZINAMA BUKE S OBZIROM NA VRSTU IZVORA BUKE, VRIJEME I MJESTO NASTANKA, Članak 4. | U tablici se miješa ocjenska razina s indikatorima buke za razdoblja dan večer noć (napisati da s eoni koriste kod modeliranja) ...kod nas se ne ocijenjuju indikatori buke kod mjerenja.....pa ako ostaje ocjenska razina onda maknuti L. Indikator je jednak ocjenskoj razini ako izvor radi tijekom cijelog razdoblja Nejasno je zašto je kod zone 2 Lden 53 dBA a kod svih ostalih zona je isto kao Lday.. Na ovaj način su prilagođenja za razdoblja večer=-5 dBA i noć=-10 dBA nadodani u indikatore..a to su ustvari onda ocjenske vrijednosti...ako se misli da su indikatori bitni za pmodleiranje onda to treba naglasiti.. U retku 6 za gospodarsku namjenu kaže se da buka ne smije prekoračiti dopuštene razine zone ali samo ako uz granicu zone nema stambenih objekata..ako postoje stambeni objekti onda se koristi pravilo +1 dBA koje je ostavljeno..to vrlo često u projektima da se projektira za granicu zone a ne povećanje +1 dBA kao u članku 6.....to treba razjasniti jer uzrokuje velike pogreške u projektiranju i mnoštvo žalbi..Slažem se da ako na granici gospodarske zone nema objekata da s eprojektira prema granici zone jer se štiti zona ali ako postoji kuća onda se treba štititi stanar pogotovo ako je rezidualna buka mala...kod strateških projekata bi trebalo onda ostaviti granice zone buke jer je +1 dBA prestrogo pravilo..koliko ja znam nema nigdje u razvijenim zemljama...tamo se kod njih štite zone buke... Nažalost zone iz tablice 1. u većini dokumenata prostornog uređenja nisu pod tim imenom...trebalo bi uskladiti nazive zona u tablici 1. s ostalim dokumentima prostornog uređenja koji su primarniji od ovog pravilnika.. | Djelomično prihvaćen | Provedene su određene ispravke u korištenju izraza „indikator“ u odnosu na „ocjensku razinu“ te predloženih dopuštenih razina. Napominje se kako je ovo Pravilnik kojim se propisuju najviše dopuštene razine buke okoliša s obzirom na vrstu izvora buke, vrijeme i mjesto nastanka te se navedenim Pravilnikom ne može određivati postojanje stambenih objekata u zonama gdje se oni po svojem opisu korištenja ne bi smjeli nalaziti za trajni boravak. Opisi zona preuzeti su iz zakonskog okvira koji se koristi u razradi prostornih planova svih razina, odnosno Pravilnika o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima, standardu elaborata i obveznih priloga prostornih planova. |
| 17 | Darije Varžić | PRAVILNIK O NAJVIŠIM DOPUŠTENIM RAZINAMA BUKE S OBZIROM NA VRSTU IZVORA BUKE, VRIJEME I MJESTO NASTANKA, Članak 5. | Potrebno je definirati koji kriterij za ocjenjivanje buke primijeniti ukoliko se radi o postojećem objektu koji predstavlja izvor buke (nije niti novoprojektirana, izgrađena ili rekonstruirana odnosno adaptirana građevina) - prijedlog je primjena ovog istog kriterija. Ovaj kriterij se ne bi trebao primjenjivati na granicama zone, već isključivo u odnosu na bukom ugrožene boravišne prostore, uz napomenu da bi trebalo promijeniti definiciju mjesta imisije iz Pravilnika o djelatnostima ... (NN 91/07), primjerice 3 m ispred bukom najugroženijeg boravišnog prostora, u odnosu kako je to sada definirano 0,5 m ispred otvorenog prozora (to je nasljeđe iz starog izdanja norme HRN ISO 1996 iz 1987. godine). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 18 | JOSIP VUGLENOVIĆ | PRAVILNIK O NAJVIŠIM DOPUŠTENIM RAZINAMA BUKE S OBZIROM NA VRSTU IZVORA BUKE, VRIJEME I MJESTO NASTANKA, Članak 5. | Smatram da bi trebalo definirati što sa već postojećim objektima koji se ne adaptiraju i slično, ali se okoliš oko njih promijeni. Kao primjer može se uzeti poslovni objekt u mješovitoj pretežito poslovnoj zoni, koji je bio samostojeći objekt na osami, a lokalna samouprava promijeni urbanistički plan na način da prozove sav prostor oko predmetnog objekta stambenom zonom te se na tom području izgrade novi stambeni objekti. Taj objekt se ne može smatrati novim izvorom buke te se iz tog razloga ne bi smio primijenjivati članak 5 sa ovakvim sadržajem, što se trenutno primijenjuje. Trebalo bi definirati u kojem slučaju mora biti zadovoljena samo razina iz tablice 1 (u slučaju starih izvora buke kada se promijene lokacijski uvjeti). | Primljeno na znanje | Navedenim Pravilnikom propisuju se najviše dopuštene razine buke okoliša s obzirom na vrstu izvora buke, vrijeme i mjesto nastanka te se navedenim Pravilnikom ne može određivati postupanje jedinica lokalne samouprave u razradi prostornih planova. Potrebno je naglasiti kako se ovim Pravilnikom po prvi puta pokušava izravno povezati opisna namjena prostora koji se koristi u razradi prostornih planova svih razina kako bi se omogućila što točnija izrada stručnih podloga iz područja zaštite od buke za izradu i/ili izmjenu prostorno-planske dokumentacije. |
| 19 | ANTONIO PETOŠIĆ | PRAVILNIK O NAJVIŠIM DOPUŠTENIM RAZINAMA BUKE S OBZIROM NA VRSTU IZVORA BUKE, VRIJEME I MJESTO NASTANKA, Članak 5. | Stavak 2 o procijenjenom povećanju buke od +1 dBA je veliki problem..mjerna nesigurnost kod određivanja osnovne buke je bar 2 dBA (k=2, 95%, dvostrani interval povjerenja) jer nisu jasno propisani vremenski intervali njenog mjerenja u Pravilniku o djelatnostima za koje je potrebno utvrditi mjere zaštite od buke (u satu kada je najniža po noći ili po danu, to je ostavljeno laboratoriju da procijenjuju tu najnižu vrijednost koja ovisi o lokaciji u gradu..najčešće se mjeri da se obuhvati razdoblje dan-noć..sada je potrebno obuhvatiti i razdoblje večer. Mjerna nesigurnost kodocjenske vrijednosti spedicične buke je manja iako ovisi o sredini..definitivno +1 dBA je jako teško procijeniti pogotovo vani...to mi je više vrijednost za unutra +1 dBA...za vani je realnija vrijednost + 2 dBA...i to na granici parcele...a ne 0,5 m ispred otvorenog prozora...trebalo bi mijenjati taj drugi Pravilnik da se mjeri ako nije moguće 0,5m ispred otvorenog najizloženijeg otvora na granici parcele da se ne mora tražiti otvaranje prozora...vrata.. Trebalo bi možda razmisliti o propisivanju indikatora buke za izvore ali paziti da s ekumulativno ozvori ne dodaju..to jest da se očuva rezidualna buka...U Sloveniji su propisani indikatori za pojedine izvore ali kada se oni skupno zbroje onda se poveća buka značajno (npr cesta+ industrija 50+50=53 za dva izvora..onda ako se doda treći to je +50 dBA recimo to se povećava značajno rezidualna buka.. | Primljeno na znanje | Navedeni komentar je potvrda predloženog korištenja mjerne nesigurnosti u području ocjene buke okoliša. |
| 20 | Zoran Repalust | PRAVILNIK O NAJVIŠIM DOPUŠTENIM RAZINAMA BUKE S OBZIROM NA VRSTU IZVORA BUKE, VRIJEME I MJESTO NASTANKA, Članak 5. | Ovo je članak s kojim je do sada bilo najviše problema zbog novih poduzetnika koji naprave poslovnu građevinu udaljenu od glavnih prometnica zbog čega je rezidualna buka niska. Kako obavljati bilo kakvu djelatnost ako je rezidualna buka 35-45 dB po danu, a da bi se zadovoljio kriterij od 1 dB(A). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 21 | Darije Varžić | PRAVILNIK O NAJVIŠIM DOPUŠTENIM RAZINAMA BUKE S OBZIROM NA VRSTU IZVORA BUKE, VRIJEME I MJESTO NASTANKA, Članak 6. | Stavljanje u "isti koš" autoceste i žičare u naseljima nije ispravno, kriterij za dnevnu buku od 65 dB(A) za žičare nije realan. Niti u jednom propisu nije definiran pojam "granica planiranog koridora", te nije jasno radi li se granici građevinske čestice izvora buke, mjestu ispred bukom ugroženog boravišnog prostora ili nešto treće? Potrebno je detaljno opisati (definirati) granicu planiranog koridora. Vjetroelektrane zbog svojih specifičnosti nije moguće razmatrati kao izvor industrijske buke. Predlažem detaljnu razradu načina mjerenja buke vjetroelektrana, od primjene mjernog parametra LA90, obveznog mjerenja rezidualne buke i specifične buke u potrebnom trajanju (preporučeno 14 dana kako bi se obuhvatili većina smjerova i brzina vjetra, razmatranje 10 minutnih intervala mjerenja), definiranje načina utvrđivanja dopuštenih razina buke u ovisnosti o razinama rezidualne buke, budući da razina buke vjetroagregata s porastom brzine vjetra ima sporiji rast (položenija krivulja) od rasta razine rezidualne buke s porastom brzine vjetra (strmija krivulja), .....; Zbog podizanja kvalitete Ispitnih izvještaja i njihove vjerodostojnosti predlažem da u Pravilniku bude definiran obvezni sadržaj Izvještaja (temeljen na normnom nizu HRN ISO 1996), ali uz dodatak tercnih spektara buke iz kojih se može zaključiti zbog čega je/nije primijenjena korekcija zbog tonalnosti, dodataka dijagrama tijeka mjerenja koji su dokaz da je mjerenje stvarno i obavljeno u definiranom vremenskom intervalu te da promatrana buka je/nije impulsnog karaktera, fotografija mjernih mjesta, .... | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 22 | ANTONIO PETOŠIĆ | PRAVILNIK O NAJVIŠIM DOPUŠTENIM RAZINAMA BUKE S OBZIROM NA VRSTU IZVORA BUKE, VRIJEME I MJESTO NASTANKA, Članak 6. | Trebalo bi za infrastrukturne projekte onda poput vjetroelektrana, LNG terminala ostaviti da se koristi pravilo zone buke (iako zone ne postoje) a ne povećanja rezidualne za +1 dBA koje je prestrogo pravilo...ne samo za žičaru...ovo je prevelika buka za ljude koji su navikli na tišinu po noći 50 dBA, bar zona buke za te objekte tamo....a kad nema objekata a potencijalno će doći u budućnosti na granici koridora (iako koridor nije nigdje definiran , +-50 m od središta linijskog izvora ili?) ove vrijednosti... Trebalo bi ostaviti zonu buke ako su objekti već tu a ne pravilo +1 dBA za takve infrastrukturne projekte... | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 23 | ANTONIO PETOŠIĆ | PRAVILNIK O NAJVIŠIM DOPUŠTENIM RAZINAMA BUKE S OBZIROM NA VRSTU IZVORA BUKE, VRIJEME I MJESTO NASTANKA, Članak 6. | Ovdje su onda dani indikatori a ne ocjenske razine bar za ovaj Lden=63 dBA...nejasno je zašto je Lden 63 dBA a trebao bi biti po pravilu -5 za večer ,-10 dBA za noć isto kao za dan 65 dBA. Nije isto ako kooridor prolazi zonom mješovite pretežno stambene namjene i drugim zonama....50 dBA po noći od nove ceste je previše ako kuća već postoji kada se otvori prozor uz cestu, ne može se spavati ako je zona mješovite pretežno stambene, te zone bi trebali štititi s mjerama zašitite od buke ostaviti da bude prema toj zoni buke ako je rezidualna buka npr. 45 dBA po noći a ne + 1dBA, ili rezidualnu za + 2dBA... Ovdje ostaje problem ako su stambeni objekti unutar prometnog kooridora i prije same izgradnje onda ipak i dalje vrijedi pravilo +1 dBA jer bi mjerama zaštite od buke trebali štiti ugroženi objekt po kojemu je dozvoljeno povećanje + 1dBA a ne fiksna vrijednost (načelo povoljnijeg za ugroženi objekt)..postoje mjere koje to omogućuju npr. barijere kod prometnica, željeznice, mjere zaštite od buke na samom izvoru tako da ipak ostane to povećanje i to se riješava pri projektiranju da se odmah isprojektira barijera ili uzmu manje bučniji izvori buke, ili izvori ne grade blizu kuća što je moguće pravilnom izradom projekta.........ali nerealni je zahtjev +1 dBA..za bilo što...kada je rezidualna buka mala (30 ak dBA). | Djelomično prihvaćen | Provedene su određene ispravke u korištenju izraza „indikator“ u odnosu na „ocjensku razinu“. Ostatak komentara su primjeri za koje smatramo da ih prijedlog Pravilnika za sada pokriva. Po primitku stručnih smjernica od Hrvatske akreditacijske agencije, Hrvatske komore arhitekata, Hrvatske komore inženjera građevinarstva, Hrvatskog akustičkog društva, Ministarstvo zdravstva će poduprijeti promjene koje će biti usmjerene prema snižavanju štetnog utjecaja buke na stanovništvo. |
| 24 | Božidar Radanović | PRAVILNIK O NAJVIŠIM DOPUŠTENIM RAZINAMA BUKE S OBZIROM NA VRSTU IZVORA BUKE, VRIJEME I MJESTO NASTANKA, Članak 7. | Dopuštene ocjenske razine buke u zatvorenim boravišnim prostorijama ne mogu se zadavati a ovaj način, jer te razine buke ovise o zvučnoj izolaciji građevnih dijelova zgrade posebno o izolaciji prozora i vanjskih vrata, što je odgovornost investitora zgrade ili stanara. Ova tablica može biti samo zahtjev za projektiranje fasadnih elemenata u ovisnosti o zoni buke, a nikako ne za ocjenjivanje buke okoliša u zatvorenim prostorijama. | Prihvaćen | Cilj ovog članka je postaviti zahtjev prema kojima treba projektirati zvučnu izolaciju novo projektiranih građevina za boravišnu namjenu. |
| 25 | Darije Varžić | PRAVILNIK O NAJVIŠIM DOPUŠTENIM RAZINAMA BUKE S OBZIROM NA VRSTU IZVORA BUKE, VRIJEME I MJESTO NASTANKA, Članak 8. | Predlažem odvajanje izvora buke u zgradi od izvora buke izvan zgrade; za izvore izvan zgrade bi bilo dobro definirati da se navedene dopuštene razine buke moraju postići projektiranjem i izvedbom odgovarajuće zvučne izolacije fasadnih elemenata i fasada, a u odnosu na prethodno obvezno izmjerenu inicijalnu razinu buke (bilo bi dobro u definicijama definirati inicijalnu razinu buke te način i trajanje takvog mjerenja). Kriterij iz prvog stavka je prestrog, predlažem primjenu kriterija +1 dB. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 26 | Božidar Radanović | PRAVILNIK O NAJVIŠIM DOPUŠTENIM RAZINAMA BUKE S OBZIROM NA VRSTU IZVORA BUKE, VRIJEME I MJESTO NASTANKA, Članak 8. | Sukladno mom prijedlogu za čl. 7, ovdje bi trebalo izbaciti dio "i izvan nje zajedno". Zahtjev ovog čl. može se odnositi samo na izvore buke koji se nalaze u istoj zgradi | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 27 | ANTONIO PETOŠIĆ | PRAVILNIK O NAJVIŠIM DOPUŠTENIM RAZINAMA BUKE S OBZIROM NA VRSTU IZVORA BUKE, VRIJEME I MJESTO NASTANKA, Članak 8. | Da ne povećaju razinu postojeću buke je teško ocijeniti..tu se radi svašta da se pokaže da nema povećanja buke izvora unutar objekta...po meni je tu pravilo +1 dBA prihvatljivije..jer nema toliko utjecaja mjerne nesigurnosti. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 28 | Božidar Radanović | PRAVILNIK O NAJVIŠIM DOPUŠTENIM RAZINAMA BUKE S OBZIROM NA VRSTU IZVORA BUKE, VRIJEME I MJESTO NASTANKA, Članak 9. | Ispravan početak članka je: "Najviše ocjenske standardizirane razine buke..." | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 29 | ANTONIO PETOŠIĆ | PRAVILNIK O NAJVIŠIM DOPUŠTENIM RAZINAMA BUKE S OBZIROM NA VRSTU IZVORA BUKE, VRIJEME I MJESTO NASTANKA, Članak 9. | standardizirana ocjenska razina buke... | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 30 | Darije Varžić | PRAVILNIK O NAJVIŠIM DOPUŠTENIM RAZINAMA BUKE S OBZIROM NA VRSTU IZVORA BUKE, VRIJEME I MJESTO NASTANKA, Članak 10. | Nije potpuno jasan dio rečenice "kada se u njima ne obavlja redovna aktivnost" - primjena na bolničke sobe, primjerice? | Prihvaćen | Članak je izmijenjen. |
| 31 | Božidar Radanović | PRAVILNIK O NAJVIŠIM DOPUŠTENIM RAZINAMA BUKE S OBZIROM NA VRSTU IZVORA BUKE, VRIJEME I MJESTO NASTANKA, Članak 10. | I ovdje je isti problem kao u čl. 7. Dopuštene razine mogu se određivati samo za izvore u zgradi, a za izvore izvan zgrade to su zahtjevi za projektiranje. | Prihvaćen | Vrijednosti najviših dopuštenih razina buke LA,eq u zatvorenim boravišnim prostorijama iz Tablice 4. ovoga članka koriste se za projektiranje zaštite od buke građevine u kojoj su smještene prostorije opisane namjene. |
| 32 | Nenad Nikolić | PRAVILNIK O NAJVIŠIM DOPUŠTENIM RAZINAMA BUKE S OBZIROM NA VRSTU IZVORA BUKE, VRIJEME I MJESTO NASTANKA, Članak 13. | U njemu se spominju razine od 90 i 100 dB. To su razine koje uzrokuju ako je izloženost od nekoliko sati zaglušenje sluha posjetitelja pri odlasku s takvog mjesta, a dugotrajnije ponavljanje posjeta takvim mjestima može dovesti i do gubitka dijela sluha. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 33 | ANTONIO PETOŠIĆ | PRAVILNIK O NAJVIŠIM DOPUŠTENIM RAZINAMA BUKE S OBZIROM NA VRSTU IZVORA BUKE, VRIJEME I MJESTO NASTANKA, Članak 13. | Ovo je nejasno napisato u stavku 1 ispada da u najugroženijim boravišnim prostorima razina može biti 90 dBA što je bez veze...to smije biti unutra u razmatranom prostoru diska noćnog kluba... | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 34 | Zoran Repalust | PRAVILNIK O NAJVIŠIM DOPUŠTENIM RAZINAMA BUKE S OBZIROM NA VRSTU IZVORA BUKE, VRIJEME I MJESTO NASTANKA, Članak 13. | Ovaj članak predstavlja mogućnost da se svaki vlasnik stambenog objekta koji je na putu prema objektu mjerenja žali na povećanu razinu buke zbog dolaska-odlaska radnika na posao, dolaska-odlaska posjetitelja bez jasnih kriterija. Kako uopće ocijeniti ovu situaciju kad se mjerenja vrše uglavnom prije otvaranja objekta. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 35 | Nenad Nikolić | PRAVILNIK O NAJVIŠIM DOPUŠTENIM RAZINAMA BUKE S OBZIROM NA VRSTU IZVORA BUKE, VRIJEME I MJESTO NASTANKA, Članak 14. | Povremeni izvori buke, pogotovo ako su redoviti i tijekom dužeg perioda, recimo prolasci tramvaja na neadekvatnom podvozju, prolasci kamiona lokalnim cestama ili žičare kod koje vožnja i zaustavljane dovode do cviljenja na frekvencijama koje nisu ugodne već uznemirujuće svakako se ne rješavaju promjenama pravilnika o zaštiti zdravlja građana i zaštiti prirode od prekomjerne i neuobičajene buke već izborom materijala i izrade koji svojim tarenjem ne izazivaju takvu vrstu buke. Ovo je i najgori i po zdravlje i prirodu najopasniji dio ovog pravilnika. Predlažem kompletnu preradbu ovog članka. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 36 | Petrokemija, d.d. tvornica gnojiva | PRAVILNIK O NAJVIŠIM DOPUŠTENIM RAZINAMA BUKE S OBZIROM NA VRSTU IZVORA BUKE, VRIJEME I MJESTO NASTANKA, Članak 14. | • U članku 14. (Povremeni izvori buke) – U stavku 3 nije definirana pojedinačna kratkotrajna vršna vrijednost buke LRE za večer za sve zone od 1 do 5 | Prihvaćen | Unesena je vrijednost za Zonu 1. |
| 37 | ANTONIO PETOŠIĆ | PRAVILNIK O NAJVIŠIM DOPUŠTENIM RAZINAMA BUKE S OBZIROM NA VRSTU IZVORA BUKE, VRIJEME I MJESTO NASTANKA, Članak 14. | stavka 3 treba biti u zatvorenom prostoru...ali vršna vrijednost se označava sa peak...maksimalna u intervalu mjerenja razina buke L(t) s max, LRE bi bila razina izloženosti ili SEL parametar ali za njega su to premale vrijendosti..!!! | Djelomično prihvaćen | Ne prihvaća se prijedlog za zatvoreni prostor, jer se u stavku 2. jasno navodi „izvan zgrade“. Prihvaćen je prijedlog u dijelu ispravke korištene akustičke veličine te je definiran pojam „trajanje događaja“ kao i Razina vršnog zvučnog tlaka LCpeak. |
| 38 | Petrokemija, d.d. tvornica gnojiva | PRAVILNIK O NAJVIŠIM DOPUŠTENIM RAZINAMA BUKE S OBZIROM NA VRSTU IZVORA BUKE, VRIJEME I MJESTO NASTANKA, Članak 15. | • U članku 15. (Buka gradilišta) - Nije definirano što je gradilište i na što se točno odnosi buka gradilišta • U članku 15. (Buka gradilišta), stavku 3 - Navode se dopuštena prekoračenja dopuštenih razina buke u slučaju ako to zahtijeva tehnološki proces ali nema pojašnjenja na koji se tehnološki proces to odnosi | Prihvaćen | Pojam “gradilište” određeno je Zakonom o gradnji te je uneseno dodatno pojašnjenje. U stavku 3. dodana je riječ “gradilišta” kako bi se pojasnilo da se tehnološki proces odnosi na tehnološki proces na samom gradilištu, a ne tehnološkom procesu pogona. |
| 39 | Nenad Nikolić | PRAVILNIK O NAJVIŠIM DOPUŠTENIM RAZINAMA BUKE S OBZIROM NA VRSTU IZVORA BUKE, VRIJEME I MJESTO NASTANKA, Članak 16. | Za ocjenjivanje sukladnosti predlažem posebno izračunati intervale prihvatljivosti prema nižim i prema višim vrijednostima, jer su decibeli jedinice koje idu prema eksponencijalnim uvjetima. Samu mjernu nesigurnost je potrebno nekako standardizirati na načine mjerenja istim instrumentima i metodama, što je teško propisati za cijelo područje od interesa jer mjerna nesigurnost u decibelima zbog prirode mjerne jedinice je naprosto ogromna i puno doprinosi ukupnim rezultatima. Treba obvezati vlasnike izvora buke na nulto mjerenje prije izgradnje izvora, zatim na prvo mjerenje nakon izgradnje i to bez opterećenja i pod punim opterećenjem, a zatim i na periodička mjerenja i mjerenja po pozivu ili nalogu nadzornih tijela. Ali to možda prelazi obim ovog pravilnika. | Primljeno na znanje | Radi dosadašnje prakse gdje je primjena mjerne nesigurnosti bila neodređena te se primjena mjerne nesigurnosti proizvoljno određivala kako od strane naručitelja ili ovlaštenih pravnih osoba za mjerenja, ovim se Pravilnikom postavlja odredba koja, kako navodite, može rezultirati vrijednostima mjerne nesigurnosti od 2,1-2,5 dB uz 68%-tnu razinu povjerenja i faktor pokrivanja k=1 što Ministarstvo uz ispravnu primjenu smatra prihvatljivo. |
| 40 | Božidar Radanović | PRAVILNIK O NAJVIŠIM DOPUŠTENIM RAZINAMA BUKE S OBZIROM NA VRSTU IZVORA BUKE, VRIJEME I MJESTO NASTANKA, Članak 16. | a) Predlažem da se iz naslova poglavlja isključi "ISPITNIH LABORATORIJA". b) Procijenjena mjerna nesigurnost kod mjerenja buke okoliša može se primijeniti na nekoliko načina uz navođenje različitih parametara nesigurnosti. c) Međunarodno i kod nas prihvaćene smjernice za primjenu pravila odlučivanja i za izjave o sukladnosti ILAC-G8:09/2019 Guidelines on Decision Rules and Statements of Conformity dobra su osnova za pristup primjeni mjerne nesigurnosti kod buke okoliša. Prema ovim smjernicama može se primijeniti tzv. jednostavno binarno pravilo odlučivanja, tj. pravilo da se za ocjenu sukladnosti uzmu samo propisane granične vrijednosti i nikakvi drugi kriteriji i da se ocjena sukladnosti daje jednoznačno - sukladno ili nesukladno - na temelju ocjenskih ekvivalentnih razina buke okoliša bez uzimanja u obzir mjerne nesigurnosti. Uzimanjem u obzir mjerne nesigurnosti dolazi se do nebinarnog pravila odlučivanja pri kojemu postoji velika mogućnost da se ne može dati jednoznačna ocjena sukladnosti, što je suprotno svrsi Pravilnika. d) Stoga predlažem da se Pravilnikom odredi da se kod mjerenja buke okoliša primjenjuje jednostavno binarno pravilo odlučivanja prema smjernicama ILAC-G8:09/2019 bez uračunavanja mjerne nesigurnosti. e) Prema HRN ISO 1996- 2 laboratoriji su obvezni procjenjivati mjernu nesigurnost za svako mjerenje i podatke čuvati u dokumentaciji u vrhu dokazivanja kvalitete mjerenja, što ovim Pravilnikom treba potvrditi s tim da se propisuju sljedeći parametri nesigurnosti: jednostrani interval pokrivanja uz 84%-tnu razinu povjerenja i faktor pokrivanja k =1. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. |
| 41 | Darije Varžić | PRAVILNIK O NAJVIŠIM DOPUŠTENIM RAZINAMA BUKE S OBZIROM NA VRSTU IZVORA BUKE, VRIJEME I MJESTO NASTANKA, Članak 16. | I ovdje se može primijeniti komentar uz članak 4. Predlažem ocjenjivanje srednjih razina, a ukoliko zakonodavac baš želi primjenjivati mjernu nesigurnost/nesigurnost modeliranja, predlažem da prosječne vrijednosti nesigurnosti ugradi u dopuštene razine buke; detaljnije je definirano u ILAC G8. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 42 | ANTONIO PETOŠIĆ | PRAVILNIK O NAJVIŠIM DOPUŠTENIM RAZINAMA BUKE S OBZIROM NA VRSTU IZVORA BUKE, VRIJEME I MJESTO NASTANKA, Članak 16. | Ovdje piše i da se mjerna nesigurnost onda uzima u obzir i to na koji način......s time da se u skladu s akustičkim pravilima onda rezidualna uzima manja to jest jednostrani interval na niže a kod specifične na više iako su te brojke realno prevelike...za rezidualnu je mjerna negurnos velika i eventualno s emože gledati sastavnica ures a instrumenti klase A imaju istu mjernu nesigurnost...ostaje problem meteorlogije umet kod rezidualne koja je možda realno umet=2 dBA smao u tom slučaju i to ispadne prema normi da je u=2,1 dBA za većinu situacija osim kod vjetroelektrana kada sve jako ovisi o brzini vjetra i slično... Kod specifične je usou isto mali ostalo je sve malo osim umet= 2dBA...postaje problem kada je specifična bliizu rezidualnoj i po novoj normi se dobije taj utjeca jako veliki i tu nastaje problem kako tako veliku mjernu nesigurnos uzeti u obzir kod ocjene sukladnosti...trebali bi raditi razdiobe rezidualne, razdiobe specifične i vidjeti s kojom vjerojatnosti se povećava razina buke za +1 dBA....molim autora da pokaže takvu analizu i dali bi naši laboratoriji bili u mogučnosti to provesti..vjerujem da ne.. kada bi se gledale sastavnice samo ures i usou onda bi ocjena sukladnosti s mjernom nesigurnošću bila primijenjiva a ovako baš i ne... Inače i kod modeliranja je mjerne nesigurnost dosta velika zbog meterologije i usrednjavanja meteroloških parametara po razdobljima pa i tu nastaje problem...na koju onda stranu uzeti mjernu nesigurnost na onu koja ide u korist naručitelju ili onome kojemu buka šteti....ili će štetiti zbog nesigurnosti u modeliranju...cca 2,5 dBA...ako je k=1. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 43 | Božidar Radanović | PRAVILNIK O NAJVIŠIM DOPUŠTENIM RAZINAMA BUKE S OBZIROM NA VRSTU IZVORA BUKE, VRIJEME I MJESTO NASTANKA, Članak 18. | Na kraju bih želio dati komentar u odnosu na ukupnu zakonsku regulativu koja se odnosi na zaštitu od buke okoliša. Mislim da je neophodno potrebno što prije uskladiti zakonsku regulativu na ovom području s relevantnim normama, direktivama EU i smjernicama i uputama odgovarajućih međunarodnih institucija, te uskladiti i međusobno harmonizirati ukupnu našu regulativu. Primjerice, jedan od kritičnih dokumenata je Pravilnik o djelatnostima za koje je potrebno utvrditi provedbu mjera za zaštitu od buke (NN 91/07). Taj pravilnik je u nekoliko stvari u koliziji s važećim normama, što izaziva znatne probleme akreditiranim i ovlaštenim laboratorijima u provedbi mjerenja buke okoliša. Isto tako, za očekivati je da će se u dogledno vrijeme početi usklađivati ova regulativa o zaštiti od buke s neodvojivom regulativom o zvučnoj izolaciji u zgradama i u nekoj mjeri s propisima o buci na radu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |