Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o nacrtu Akcijskog plana za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2021. do 2023. godine

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Ured pučke pravobraniteljice B. BORBA PROTIV KORUPCIJE, Mjera 10. ZAŠTITA PRIJAVITELJA NEPRAVILNOSTI U području borbe protiv korupcije, kao jedna od mjera predviđena je i mjera 10. Zaštita prijavitelja nepravilnosti unutar koje je kao jedina aktivnost predviđena izrada Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti i to prije svega zbog potrebe usklađivanja hrvatskog zakonodavstva sa Direktivom (EU) 2019/1937 Europskog parlamenta i vijeća o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije (dalje: Direktiva). Kao krajnji rok provedbe aktivnosti predviđen je prosinac 2021. godine, a prema pokazateljima njene provedbe, već se sad može reći da je izgledna njezina uspješna provedba, s obzirom da je savjetovanje s javnošću provedeno te je Vlada RH Nacrt prijedloga Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti uputila u saborsku proceduru. Budući da učinkovita zaštita prijavitelja nepravilnosti pretpostavlja kako donošenje zakona tako i njegovu ispravnu primjenu, smatramo kako je u okviru mjere 10., a u svrhu unaprjeđenja sustava prijavljivanja nepravilnosti i zaštite prijavitelja, također potrebno kao aktivnost predvidjeti edukacije svih dionika u njegovoj primjeni, a prije svega povjerljivih osoba i pravosudnih dužnosnika. Pravilno razumijevanje pojedinih zakonskih odredbi, a posebice prava i obveza koje iz istog proizlaze za prijavitelje nepravilnosti i sve uključene u postupak postupanja po prijavama nepravilnosti i postupak zaštite prijavitelja, pridonijeti će kvalitetnijoj primjeni Zakona i većoj pravnoj sigurnosti, a time i učinkovitijoj zaštiti prijavitelja nepravilnosti, što i jest svrha tog Zakona. Osim kontinuiranih edukacija pravosudnih dužnosnika i povjerljivih osoba, poželjno bi bilo predvidjeti i edukacije sindikalnih povjerenika koji mogu imati vrlo aktivnu ulogu u informiranju prijavitelja o zaštiti njihovih prava, ali i samih zaposlenika, odnosno potencijalnih prijavitelja o potrebi prijavljivanja nepravilnosti, načinima na koji to mogu činiti na sigurne, Zakonom predviđene načine i zaštiti koju pritom uživaju. Praksa je naime već sada pokazala njihovo nedovoljno poznavanje redoslijeda primjene kanala prijavljivanja nepravilnosti, pogrešno tumačenje pojedinih zakonskih pojmova kao što su nepravilnosti, prijavitelj nepravilnosti, nepoznavanje što treba sadržavati prijava nepravilnosti i dr. U cilju učinkovite primjene Zakona, edukacijama bi trebali biti obuhvaćeni i poslodavci, primarno oni koji imaju obvezu uspostavljanja unutarnjeg kanala prijavljivanja nepravilnosti, kako bi se upoznali sa svojim zakonskim obvezama. Pravovremenim i kvalitetnim edukacijama dionika koji sudjeluju u provedbi Zakona, kao i potencijalnih prijavitelja nepravilnosti, ujedno bi se preveniralo ili smanjio broj prekršaja iz glave V Zakona. U konačnici, s obzirom da je Nacrtom prijedloga Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti po prvi puta izrijekom predviđeno pravo prijavitelja nepravilnosti na primarnu besplatnu pravnu pomoć, edukacije bi svakako trebale obuhvatiti i pružatelje te pomoći. Sunositelj ovih aktivnosti bi za pravosudne dužnosnike mogla biti Pravosudna akademija, dok bi za povjerljive osobe sunositelji aktivnosti, imajući na umu različite sektore u kojima djeluju njihovi poslodavci, mogli biti Državna škola za javnu upravu, Hrvatska udruga poslodavaca i Hrvatska gospodarska komora, dok bi za zaposlenike, iz istih razloga kao i za povjerljive osobe, sunositelji mogli biti Državna škola za javnu upravu i sindikati. Pritom je institucija pučkog pravobranitelja spremna pomoći u provedbi edukacija, a s obzirom na svoje iskustvo u primjeni Zakona kao tijelo nadležno za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti, tijelo koje prati kanal unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti te s obzirom na komentare i prijedloge koje smo dali kao član Radne skupine, i u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću, na Nacrt prijedloga novog Zakona. Prihvaćen Ministarstvo pravosuđa i uprave je kao nositelj Mjere 10. Zaštita prijavitelja nepravilnosti suglasno s navedenim prijedlogom. Akcijski plan za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2021. do 2023. godine će se u okviru Mjere 10. ažurirati, odnosno dodat će se aktivnosti koje se odnose na provedbu edukacija za pravosudne dužnosnike te edukacija za povjerljive osobe, sindikalne povjerenike, pružatelje besplatne pravne pomoći i zaposlenike, u suradnji s Pravosudnom akademijom. Ujedno napominjemo da će se razdoblje provedbe Akcijskog plana revidirati te će se Akcijski plan odnositi na razdoblje od 2022. do 2023. godine.
2 VITOMIR BEGOVIĆ D. SUDJELOVANJE GRAĐANA / CIVILNOG DRUŠTVA U PROCESIMA IZRADE, PROVEDBE I PRAĆENJA JAVNIH POLITIKA, Mjera 13. DODATNO UNAPRJEĐENJE PROVEDBE SAVJETOVANJA S JAVNOŠĆU Od strane pojedinih predlagača potrebno je odgovornije i stručnije pripremati prijedloge akata,uz prethodno uključivanje stručnih osoba u pripremu dokumenata, zakona i pravilnika. Primjera radi kad je pitanjuu područje zaštite na radu, izrijekom je u čl.16 st.4 Zakona o zaštiti na radu, određeno: „ Izradu stručnih podloga za podzakonske propise iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka, nadležni ministar može povjeriti znanstvenoj ili stručnoj ustanovi, odnosno znanstvenicima ili stručnjacima za pojedina pitanja u vezi sa zaštitom na radu, te je ovlašten imenovati radne skupine za izradu nacrta prijedloga propisa“. Međutim, u praksi to izostaje, pa npr. prilikom izrade Nacionalnog plana za rad,zaštitu na radu i zapošljavanje 2021.-2027. u radnu skupinu nisu bili uključeni predstavnici stručne javnosti ,ili kao pojedinci ili kao predstavnici određenih institucija i udruga. A to je izuzetno kvalitetan potencijal i kadrovski resurs koji je mogao doprinijeti izradi tako važnog dokumenta.Slično je i u drugim područjima, za razliku od Ministarstva uprave i pravosuđa koje je u pripremu Nacionalnog plana za područje uprave uključilo odista širok krug subjekata, a prije svega stručne osobe i institucije, pa je i sadržaj materijala upućen u e-savjetovanje na odgovarajućoj razini. Neznatno sudjelovanje opće javnosti u e-savjetovanju i u većini neprihvaćanje konstruktivnih prijedloga ne djeluje motivirajuće,jer se dobiva dojam da se itako ništa neće i ne može promijeniti, pa su ljudi pasivni.Ministarstva kao nositelji ovih aktivnosti moraju iskazati odgovarajuću uključivost i prihvaćanje partnerstva. Proces e-savjetovanja može biti koristan a način kako je postavljen i zamišljen je vrlo dobar, te je potrebno činiti napore na svim razinama i od strane svih čimbenika, kako bi u potpunosti ostvario svrhu i ciljeve. Međutim, u značajno većoj mjeri potrebno je koristiti i druge metode, kako je to opisano u Smjernicama za primjenu Kodeksa savjetovanja odnosno određeno u članku 11., stavak 6., Zakona o pravu na pristup informacijama, poput javnih rasprava, javnih predstavljanja, anketa, fokus skupina i sl., a ciljem da se sluša struka i nastoji prihvatiti sve ono što unapređuje proces donošenja kvalitetnog i provedivog dokumenta. Dakle, važno je „slušati“ ono što neposredno izriču zainteresirani sudionici.U suprotnome smanjiti će se interes javnosti za aktivnim doprinosom oblikovanju propisa i drugih važnih dokumenata,a što je još važnije neće se postići potrebna kvaliteta. Primljeno na znanje Navedeni prijedlog je primljen na znanje.