Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o nacrtu Pravilnika o sustavu financijskog upravljanja i kontrola te izradi i izvršavanju financijskih planova

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Hrvatska zajednica tehničke kulture PRAVILNIK O SUSTAVU FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA I KONTROLA TE IZRADI I IZVRŠAVANJU FINANCIJSKIH PLANOVA NEPROFITNIH ORGANIZACIJA Sam Zakon o udrugama, Zakon o računovodstvu neprofitnih organizacija pa i ovaj Pravilnik pokazuju nepoznavanje i nepropoznavanja funkcioniranja i rada udruga. Većina udruga najčešće nema zaposlene osobe, ili ima malo zaposlenih, i programi se provode dragovoljnim radom. Očekivati, da će udruge svoj financijski plan raditi po kontima za potrebe financijskog izvještavanja i po programima/projektima za potrebe donatora, upravljačkih tijela i korisnika, dovodi udruge u situaciju vrlo složenog i gotovo nemogućeg posla da moraju svaki program pojedinačno planirati po kontima, a zatim to iskazati u financijskom planu. To je neizvedivo iz nekoliko razloga: 1) Većina udruga ne zna iznose za svoje programe u sljedećoj godini, a isto tako ne zna ni rokove i vrijeme kada će dobivati sredstva i hoće li oni biti ostvareni po tim projekcijama. Osim toga, postoji previše nepoznanica kod financiranja (npr. službena putovanja) jer se u vrijeme pisanja programa ne zna mjesto održavanja programa (informatička olimpijada ili natjecanje mladih tehničara), niti broj korisnika kao ni područje (mjesto) otkuda dolaze, pa je to nemoguće precizno planirati. 2) Sam kontni plan nije prilagođen radu udruga jer nema, primjerice, prehranu sudionika aktivnosti, trošak tiska i uveza, kotizacije koje sudionici uplaćuju kojima sufinanciraju samo dio troškova da bi se program mogao izvesti (gdje u konačnici nema viška prihoda), a prema sadašnjem tumačenju porezne uprave za te prihode bi trebalo plaćati porez na dobitak i smatra se gospodarskom djelatnošću, iako ona koja to nije (riječ je o programima koji se provode zbog ciljeva zbog kojih je udruga osnovana). Neprofitne organizacije, po svojoj definiciji, ostvaruju višak prihoda koji moraju usmjeriti u svoju osnovnu djelatnost, a ako bi platile porez na dobitak to bi otvorilo pitanje mogu li taj višak nakon plaćanja poreza podijeliti svojim članovima. To je definicija poreza na dobitak, što nije u skladu sa Zakonom o udrugama. 3) Skupština, kao najviše tijelo upravljanja, prema Zakonu o udrugama trebala bi biti sazivana minimalno dva puta godišnje (za odobravanje financijskog plana i izvještaja), a prema onome što Pravilnik zahtjeva, Skupština bi se trebala sastati i više puta godišnje. To je neracionalno trošenje novaca, vremena i energije i može dovesti do gašenja velikog broja udruga. Većina udruga ima upravni/izvršni odbor koji upravlja udrugom između dva zasjedanja Skupštine i donosi odluke o tekućem poslovanju. Prema ovom Pravilniku, veliki broj odluka koje se traže, može donijeti Upravni odbor i ne treba biti u nadležnosti Skupštine niti mijenjati Statut udruge zbog tih odluka. 4) U kontom planu bilo bi poželjno da postoji trošak nabavke opreme jer obračun amortizacije komplicira planiranje i izvještavanje prema donatoru, upravljačkim tijelima i korisnicima. To je odliv sredstava sa žiro računa, ali ne postoji trošak. Teško je objasniti strukturu viška prihoda jer se ona sastoji od stvarnog viška prihoda i knjigovodstvenog viška koji se odnosi na trošak amortizacije. Udruge se ne bave proizvodnjom da bi se time moglo opravdati postojanje amortizacije. Puno je jednstavnije ako postoji jednokratni trošak nabave opreme. 5) Kompletan Pravilnik polazi od stava kao da udruge imaju dosta zaposlenika s nekoliko odjela i podružnica, a među njima obvezno ekonomista i pravnika, koji bi trebali provoditi ovakve postupke. Pojednostavljeno i karikirano rečeno, svelo bi se na sljedeće: Pero naručuje, Pero kontrolira, Pero odobrava, Pero vrši plaćanje i preuzima robu. Sama Hrvatska zajednica tehničke kulture, koja je složena udruga, nema toliki broj zaposlenih da bi izvršila sve navedene procedure, a većina navedenog u udrugama događa se vrlo rijetko ili nikada (npr. zaduživanje, oročavanje, ugovori o izvršenju radova). Nejasno nam je što znači da su internim aktima utvrđeni interni kriteriji za plaćanje predujmom kada se u praksi 90% platnog prometa obavlja na način da se plati po ponudi ili predračunu jer drugačije ne možemo dobiti robu ili uslugu. Osim toga poznato je da u praksi najčešće stoji da je račun ujedno i otpremnica. Kada je u pitanju usluga najjednostavnije bi bilo tražiti radni nalog. Način preuzimanja višegodišnjih ugovornih obveza ne može se upisivati u Statut ili drugi opći akt jer bi onda trebalo stalno mijenjati i prilagođavati Statut i opće akte. Stavka da treba biti propisana procedura za nabavu roba i usluga za većinu udruga je neizvediva zato što roba ili usluga nabavlja ovisno o potrebi izvršenja programa i to je ključni kriterij. Kod samoprocjene bi bilo dovoljno da se navede da su pri nabavi opreme, tj. izvođenja radova, obavljene sve potrebne provjere bez dodatne razrade. Stavka gdje se traži uspostavljanje dodatne evidencije svih ugovora – nejasno je misli li se samo na ugovore s dobavljačima ili na ugovore o autorskom honoraru, ugovore o djelu i studentske ugovore. Postojanje žiga i potpisa kojim se može potvrditi da je račun odobren za plaćanje pretpostavlja da ne postoji elektronički potpis i Internet bankarstvo, što je u praksi čest slučaj. Ograničenje zakonskog zastupnika za raspolaganje imovinom ne treba biti ograničeno Statutom ili drugim općim aktom – takve odluke treba donositi Upravni odbor od godine do godine (to su interne odluke, a ne opći akti). 6) Udruge se osnivaju za provođenje programa za opće dobro i provođenje aktivnosti koje država ne provodi i koje ljudi najčešće obavljaju u svoje slobodno vrijeme, a ovi zakonski propisi onemogućili bi im djelovanje zbog kojeg su osnovane, što će u konačnici dovesti do gašenja velikog broja udruga. Djelomično prihvaćen 1. S obzirom da u fazi izrade financijskog plana neprofitne organizacije ne mogu sa sigurnošću znati hoće li ostvariti sredstva iz javnih izvora, kao što je navedeno u komentaru, člankom 19. Pravilnika propisana je dodatna fleksibilnost. 2. Računski plan nije predmet ovoga Pravilnika jer je isti propisan Pravilnikom o neprofitnom računovodstvu i Računskom planu (NN, br. 1/15). 3. S obzirom da se uvela dodatna fleksibilnost u načinu izvršavanja financijskog plana bez potrebe provođenja izmjena i dopuna pa sukladno članku 19. stavak 3. Pravilnika, izmjene i dopune financijskog plana nije potrebno provoditi za manje planirane ili neplanirane obveze za rashode koji se financiraju iz osiguranih sredstava. Izmjene i dopune financijskog plana se provode samo u slučaju značajnih odstupanja nastalih prihoda i rashoda u odnosu na planirane, a posebice u slučaju nastanka novih obveza za čije podmirenje sredstva nisu osigurana, odnosno smanjenja prihoda uz čije je ostvarenja vezano podmirenje već nastalih obveza (stavak 2. navedenoga članka). 4. Računski plan nije predmet ovoga Pravilnika jer je isti propisan Pravilnikom o neprofitnom računovodstvu i Računskom planu (NN, br. 1/15). 5. Upitnikom je dana mogućnost da neprofitne organizacije na pitanja koja nisu primjenjiva na njihovo poslovanje odgovore „Nije primjenjivo“.
2 Udruga ZAMISLI PRAVILNIK O SUSTAVU FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA I KONTROLA TE IZRADI I IZVRŠAVANJU FINANCIJSKIH PLANOVA NEPROFITNIH ORGANIZACIJA Ovaj prijedlog Pravilnika čisti je dokaz kao sustav ne razumije financijsko poslovanje Udruga. Priloženi upitnik ima samo jedno pitanje, 32. vezano uz financiranje iz javnih izvora. Ne pita se koliko ugovora smo potpisali za tekuću godinu? Koliko od odobrenih sredstava za tekuću godinu smo dobili na račun? Koliko sredstava je utrošeno po ugovoru? Nikoga ne zanima kako ćemo predfinancirati troškove koje moramo opravdati, a 20% odobrenih sredstava će nam uplatiti početkom slijedeće godine? Najvažnije, nigdje nije postavljena razlika između troškova koji nastaju osnovnim radom (fiksni godišnji troškovi - osoblje, režije, prostor i sl. što je moguće procijeniti i unaprijed planirati za nadolazeću godinu) i troškova koji nastaju posvećenim radom (sredstva koja se osiguravaju kroz različite izvore a uglavnom su to natječaji. Također se zna da ne možemo znati kada ćemo dobiti sredstva iz nekog natječaja jer praksa pokazuje da rezultati kasne i po pola godine, neka sredstva planirana za tekuću godinu se ugovorom prenose i na dio slijedeće godine). Potrebno je upitnik ukladiti sa stvarima koje se dešavaju u praksi. Nigdje ne možemo prikazati iznos koji je utrošen za troškove koji su zbog korisnika u odnosu na troškove koji su za zaposlene ili stručne suradnike. Primjera radi trošak putovanja za sudjelovanje na aktivnosti ima tri vrste troška, trošak putovanja za predavača, trošak putovanja za sudionike i trošak putovanja za osoblje udruge. Ni kontni plan niti bilo tko ne razlikuje te tri stavke, a knjigovodstveno se stavljaju pod različita konta ovisno kako koji knjigovođa vidi narav računa. U biti trošak putovanja sudionika na aktivnost koju udruga organizira kontni plan ne prepoznaje i često su ti troškovi proknjiženi na konto naknade za volontere što nema veze sa stvarnošću, Možda nije bitno za ovaj pravilnik, ali sustav financijskog poslovanja udruga je nedorečen i nije dobro definrian, od kontnog plana nadalje te stoga je teško očekivat da i Pravilnik donese neko bolje rješenje. Ovim pravilnikom je potrebno razjasniti razliku u sektorima unutar neprofitnih organizacija jer se ne može uspoređivati neprofitne organizacije koje imaju osigurane stavke financiranja u proračunu sa organizacijama koje se za sredstva financiranja nadmeću na natječajima ili prikupljanjem priloga. Djelomično prihvaćen S obzirom da u fazi izrade financijskog plana neprofitne organizacije ne mogu sa sigurnošću znati hoće li ostvariti sredstva iz javnih izvora, kao što je navedeno u komentaru, člankom 19. Pravilnika propisana je dodatna fleksibilnost. Neprofitne organizacije mogu, za svoje potrebe, proširiti Upitnik o funkcioniranju sustava financijskog upravljanja i kontrola dodatnim pitanjima kojima će lakše procjenjivati funkcioniranje sustava i osigurati njegovo daljnje poboljšanje. .
3 GONG I. OPĆE ODREDBE, Članak 2. Pravilnik zanemaruje činjenicu da nisu sve NPO financirane isključivo ili većim dijelom javnim sredstvima. Iz tog razloga je neopravdano da zakonodavac na isti način tretira neprofitne organizacije koje su proračunski korisnici i one NPO koje kao udruge građana imaju pravo uopće ne koristiti proračunska sredstava u svom radu. S obzirom na raznolikost u izvorima financiranja i misijama različitnih NPO Pravilnik treba sadržavati ciljane smjernice za pojedine skupine. Ne postoji procjena rizika da su NPO u većem riziku poslovanja od profitnog sektora. Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija u dovoljnoj mjeri regulira poslovanje NPO-a koji ne koriste javna sredstava u svom poslovanju. Nije prihvaćen Dobar sustav financijskog upravljanja i kontrola treba biti obilježje svih neprofitnih organizacija, a ne samo onih koje se financiraju iz javnih izvora. Ustrojavanje takvog sustava kod neprofitnih organizacija koje ne primaju sredstva iz javnih izvora je u interesu zaštite članstva, a nije instrument kontrole države niti bilo kojeg drugog subjekta unutar opće države kao što su npr. jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
4 Mreža mladih Hrvatske I. OPĆE ODREDBE, Članak 2. Ovako predloženi pravilnik nije primjeren za sve organizacije civilnog društva s obzirom da postoje organizacije koje se ne financiraju iz javnih sredstava, a obveznici su vođenja dvojnog knjigovodstva. Nije prihvaćen Dobar sustav financijskog upravljanja i kontrola treba biti obilježje svih neprofitnih organizacija, a ne samo onih koje se financiraju iz javnih izvora. Ustrojavanje takvog sustava kod neprofitnih organizacija koje ne primaju sredstva iz javnih izvora je u interesu zaštite članstva, a nije instrument kontrole države niti bilo kojeg drugog subjekta unutar opće države kao što su npr. jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
5 Savez udruga Klubtura I. OPĆE ODREDBE, Članak 2. Pravilnikom se uvodi izuzetno nefleksibilan obavezan sustav financijskog upravljanja u neprofitnim organizacijama za kojeg organizacije odgovaraju Ministarstvu financija na način koji je usporediv s odgovornosti organizacija koje su dio javnog sektora, odnosno proračunski korisnici. Njime se na privatne neprofitne organizacije preslikava logika fiskalne odgovornosti. Na ovaj su način privatne neprofitne organizacije dovedene u nepovoljan položaj u usporedbi s drugim pravnim osobama privatnog prava - poput privatnih poduzeća - koje takve obaveze nemaju. Pritom napominjemo da iako se neke neprofitne organizacije financiraju javnim sredstvima, to nije slučaj sa svim neprofitnim organizacijama: mnoge se samo djelomično financiraju iz proračunskih sredstava, a neke i isključivo iz privatnih (poput članarina i slično). Stoga vezivanje ovakve kvazi-fiskalne odgovornosti za samu činjenicu da neka organizacija ima neprofitni status, tj. da ne posluje sa svrhom stjecanja dobiti, nije opravdano. Smatramo da propisivanje sustava financijskog upravljanja, kontrola te izrade i izvršavanja financijskih planova smije isključivo biti vezano uz financijsko poslovanje sa sredstvima iz financijskih potpora iz javnih izvora, a ne za cjelokupno financijsko poslovanje privatnih neprofitnih organizacija. Nije prihvaćen Dobar sustav financijskog upravljanja i kontrola treba biti obilježje svih neprofitnih organizacija, a ne samo onih koje se financiraju iz javnih izvora. Ustrojavanje takvog sustava kod neprofitnih organizacija koje ne primaju sredstva iz javnih izvora je u interesu zaštite članstva, a nije instrument kontrole države niti bilo kojeg drugog subjekta unutar opće države kao što su npr. jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
6 Savez udruga Klubtura II. PROVOĐENJE SAMOPROCJENE FUNKCIONIRANJA SUSTAVA FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA I KONTROLA NEPROFITNIH ORGANIZACIJA, Članak 5. Upitnikom se uspostavlja jednoobrazna, isključiva, iznimno kompleksna i obavezna praksa financijskog upravljanja čiji pojedini elementi nemaju utemeljenja u zakonima. Pri tome se ne uzimaju u obzir specifičnosti pojedinih organizacija koje su vezane za njihovu veličinu, financijske i ljudske kapacitete te vrste djelatnosti koje obavljaju. Tako primjerice, manje organizacije na većinu ovih pitanja neće moći odgovoriti pozitivno jer neće biti u mogućnosti osigurati provedbu navedenih procedura. Smatramo da se pitanjima iz upitnika koja nisu utemeljena na zakonima, a koja njegovom primjenom postaju obaveza za organizacije nepotrebno i neprimjereno zadire u detalje financijskog i administrativnog vođenja organizacija. Ovakvo detaljno propisivanje načina djelovanja koje izlazi iz okvira zakonskih obaveza nije u skladu s načelom neovisnosti udruga (Članak 6. Zakona o udrugama) koji navodi kako "Udruga... samostalno obavlja djelatnosti koje nisu u suprotnosti s Ustavom i zakonom." Pored toga, smatramo kako obaveza osiguravanja učinkovitog i djelotvornog funkcioniranja sustava financijskog upravljanja i kontrola treba biti povezana s korištenjem javnih sredstava, a ne s cjelokupnim financijskim poslovanjem privatne neprofitne organizacije. Nije prihvaćen Nisu sva područja odnosno pitanja dobrog financijskog upravljanja neprofitnih organizacija regulirana zakonskim ili podzakonskim odredbama. Stoga se i koristi Upitnik kao alat za samoprocjenu i samoocjenu sustava financijskog upravljanja i kontrola. Kroz pitanja iz Upitnika se na primjerima, odnosno procedurama iz prakse pokazuje što znači poslovati u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja tj. kakvo poslovanje mora biti da bi se smatralo da sustav financijskog upravljanja i kontrola funkcionira učinkovito i djelotvorno.
7 Savez udruga Klubtura II. PROVOĐENJE SAMOPROCJENE FUNKCIONIRANJA SUSTAVA FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA I KONTROLA NEPROFITNIH ORGANIZACIJA, Članak 6. Ovaj članak potrebno je brisati iz Pravilnika jer ne sadrži nikakvo pravilo, odnosno pravnu normu Prihvaćen Prijedlog prihvaćen, brisan dosadašnji članak 6.
8 GONG II. PROVOĐENJE SAMOPROCJENE FUNKCIONIRANJA SUSTAVA FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA I KONTROLA NEPROFITNIH ORGANIZACIJA, Članak 10. Izbaciti "kao i svu drugu potrebnu prateću dokumentaciju" jer je suvišno. Tijelo nadležno na neku financijsku potporu prema ugovornim obvezama izvještavanja ionako ima pravo na uvid tražiti svu dokumentaciju koja se tiče ugovorene potpore. S druge strane, zakonodavac ima druge mehanizme kojima može dobiti određenu, odnosno svu financijsku dokumentaciju neke organizacije. Prihvaćen Prijedlog prihvaćen, brisan dio dosadašnjeg članka 10.
9 Savez udruga Klubtura II. PROVOĐENJE SAMOPROCJENE FUNKCIONIRANJA SUSTAVA FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA I KONTROLA NEPROFITNIH ORGANIZACIJA, Članak 10. Neprofitna organizacija koja ostvaruje sredstva iz javnih izvora, uključujući i sredstva državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave obvezna je na zahtjev, davatelju potpore dostaviti dokaz o provedenoj samoprocjeni funkcioniranja sustava financijskog upravljanja i kontrola Prihvaćen Prijedlog prihvaćen, brisan dio dosadašnjeg članka 10.
10 Savez udruga Klubtura II. PROVOĐENJE SAMOPROCJENE FUNKCIONIRANJA SUSTAVA FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA I KONTROLA NEPROFITNIH ORGANIZACIJA, Članak 10. Smatramo kako obaveza dostavljanja dokaza o provedenoj samoprocjeni nadležnom tijelu treba biti povezana s davanjem potpore. Preciznije, smatramo kako jedino nadležno tijelo u ovom slučaju može biti davatelj potpore. Također nije jasno na što se odnosi "sva druga potrebna prateća dokumentacija", budući da je riječ o cjelokupnoj financijskoj dokumentaciji, što je opsežan materijal kojeg nije moguće precizno definirati. U tom smislu, ovakva odredba stvara pravnu nesigurnost za primatelje potpora jer je pred njih moguće staviti zahtjev za kojeg ne mogu sa sigurnošću odrediti jesu li ga ispunili. Prihvaćen Prijedlog prihvaćen, brisan dio dosadašnjeg članka 10.
11 Savez udruga Klubtura III. METODOLOGIJA IZRADE FINANCIJSKOG PLANA TE IZMJENA I DOPUNA FINANCIJSKOG PLANA, Članak 12. (2) Financijski plan donosi najviše tijelo neprofitne organizacije, odnosno tijelo koje je temeljem statuta neprofitne organizacije za to ovlašteno, najkasnije do 31. ožujka tekuće godine za tekuću godinu. Nije prihvaćen Prijedlog nije moguće prihvatiti jer je rok za donošenje financijskog plana određen u članku 5. stavku 3. Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija stoga ga nije moguće mijenjati u podzakonskom propisu.
12 Savez udruga Klubtura III. METODOLOGIJA IZRADE FINANCIJSKOG PLANA TE IZMJENA I DOPUNA FINANCIJSKOG PLANA, Članak 12. Mogućnost realnog financijskog planiranja neprofitnih organizacija koje se financiraju putem natječaja za financijske potpore ovisi o prihodima čiji iznosi i vremenski rasporedi većinom nisu pod kontrolom organizacija niti su vezani za kalendarsku godinu: u mnogim slučajevima 31. prosinca rezultati natječaja neće biti poznati, a kada i hoće, sredstva se neće uplaćivati u ugovorenim rokovima ili se neki njihovi dijelovi uopće neće uplaćivati. Također, brojni natječaji - čak i javnih davatelja potpora - ne raspisuju se za kalendarsku godinu. U tom smislu, većina organizacija koje se natječu za financijske potpore 31. prosinca neće imati dostatne informacije za sastavljanje realnog financijskog plana za sljedeću kalendarsku godinu. Iako nam je poznato da je ova obaveza utemeljena u Zakonu o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija, smatramo da je za neprofitne organizacije koje se financiraju putem donacija nužan fleksibilniji sustav financijskog planiranja. Prihvaćen Prijedlog prihvaćen, dodane odredbe o fleksibilnosti u planiranju i izvršavanju za donacije i prihode po posebnim propisima iz proračuna. NOVI Članak 18. (1)Preraspodjelom sredstava na stavkama financijskog plana mijenjaju se iznosi na stavkama rashoda usvojenog financijskog plana na način da se određene stavke rashoda smanjuju, a druge povećavaju u istom iznosu. (2)Preraspodjela sa stavke rashoda financijskog plana koja se smanjuje može se izvršiti do postotka kojeg odredi najviše tijelo neprofitne organizacije, odnosno tijelo koje je temeljem statuta neprofitne organizacije ovlašteno za donošenje financijskog plana. (3)Preraspodjelu u skladu s odredbama ovoga članka izvršava zakonski zastupnik. NOVI Članak 20. postaje članak 19. i glasi: (1)Izmjene i dopune financijskog plana provode se tijekom godine po postupku za donošenje financijskog plana. (2)Izmjene i dopune financijskog plana obvezno se provode u slučaju značajnih odstupanja nastalih prihoda i rashoda u odnosu na planirane, a posebice u slučaju nastanka novih obveza za čije podmirenje sredstva nisu osigurana, odnosno smanjenja prihoda uz čije je ostvarenja vezano podmirenje već nastalih obveza. (3)Izmjene i dopune financijskog plana nije potrebno provoditi za manje planirane ili neplanirane obveze za rashode koji se financiraju iz osiguranih sredstava. (4)Neprofitna organizacija u svom statutu ili drugim općim aktima utvrđuje što se smatra značajnim odstupanjem u smislu odredaba ovoga članka. NOVI Članak 24. postaje članak 23. i glasi: (1)Neprofitna organizacija može preuzimati nove obveze koje imaju financijski učinak isključivo ako su predviđene financijskim planom, odnosno ako su sredstva za njihovo podmirenje osigurana. (2)Zakonski zastupnik neprofitne organizacije može preuzeti višegodišnje ugovorne obveze koje imaju financijski učinak do visine utvrđene statutom ili drugim općim aktom.
13 GONG III. METODOLOGIJA IZRADE FINANCIJSKOG PLANA TE IZMJENA I DOPUNA FINANCIJSKOG PLANA, Članak 14. Planiranje prema kontnom planu zahtjeva specifična znanja kontrolinga koja uobičajeni računovodstveni servisi nisu u mogućnosti pružiti. Udruge kao najbrojnije NPO imaju ograničene resurse i namjenske izvore financiranja prvenstveno za svoje programe koji doprinose ispunjavanju njihovih misija. Troškovi knjigovodstva i kontrolinga spadaju u administrativne troškove koje donatori nisu skloni financirati. Dodatni obavezni trošak kontrolinga bi udruge stavio u nepovoljni položaj s obzirom na mogućnosti izvora financiranja. Primjerice, trgovačka društva nisu obvezna u svom poslovanju provoditi kontroling. Financijski plan koji prati programske aktivnosti za udruge je dostatan. PRIJEDLOG: (1) Plan prihoda i rashoda priprema se u skladu sa godišnjim programskim planom rada. Nije prihvaćen U članku 13. propisano je da se plan prihoda i rashoda planira na razini skupine, a ne podskupine kako je u Prijedlogu Pravilnika bilo navedeno, međutim vezano na primjenu računovodstvenog načela nastanka događaja, temeljem rasprave, zadržano je kako bi obveznici primjene tj. sve neprofitne organizacije, ali i njihovi članovi i/ili korisnici imali jednak pristup u tumačenju jednakih kategorija prihoda i rashoda. U protivnom bi svaka neprofitna organizacija, ovisno o okolnostima mogla na različite načine tumačiti i primjenjivati suštinski jednake kategorije prihoda i rashoda.
14 Savez udruga Klubtura III. METODOLOGIJA IZRADE FINANCIJSKOG PLANA TE IZMJENA I DOPUNA FINANCIJSKOG PLANA, Članak 14. Metodologija izrade financijskog plana temeljena na računovodstvenoj logici ne odgovara praksi većine organizacija civilnog društva. Naime, financijsko planiranje u organizacijama koje se financiraju putem natječaja za financijske potpore temeljeno je na projektima i projektnim aktivnostima koji čine glavninu onoga čime se organizacije bave, dok planiranje na razini podskupina iz Računskog plana stvara posve nepregledan i iz perspektive organizacija civilnog društva, neupotrebljiv financijski plan. Tako će, ukoliko ova metodologija bude obavezna, organizacije morati angažirati knjigovodstvene servise i stručnjake kako bi njihove godišnje financijske planove prevodili u ovaj propisani format. Na taj će se način značajno povećati troškovi njihovog poslovanja, a sami doneseni planovi bit će beskorisni u financijskom upravljanju. Smatramo da je potrebno organizacijama prepustiti da same biraju oblilk i metodologiju izrade plana prihoda i rashoda. Stoga predlažemo brisanje prvog stavka ovog članka. Djelomično prihvaćen Novo - Članak 14. Nismo prihvatili prijedlog za brisanje stavka, ali smo prilagodili stavak u skladu s dostavljenim primjedbama. Prihvaćen je prijedlog GONG-a i stavak 2. sada glasi: (2) Plan zaduživanja i otplata mora sadržavati i najviši iznos do kojega se neprofitna organizacija može jednokratno kratkoročno zadužiti, kao i najviši iznos do kojega neprofitna organizacija može jednokratno dati kratkoročne zajmove.
15 GONG III. METODOLOGIJA IZRADE FINANCIJSKOG PLANA TE IZMJENA I DOPUNA FINANCIJSKOG PLANA, Članak 15. Nemoguće je uvrstiti u plan potrebu za zaduživanjem ukoliko ugovorna tijela kasne s uplatamasredstava koje su udruge već potrošile. Ovako predviđeni članak ograničava likvidnost udruga. PRIJEDLOG stavka (2): Plan zaduživanja i otplata mora sadržavati i najviši iznos do kojega se neprofitna organizacija može jednokratno kratkoročno zadužiti, kao i najviši iznos do kojega neprofitna organizacija može jednokratno dati kratkoročne zajmove. Prihvaćen Stavak 2. izmijenjen i sada glasi: (2) Plan zaduživanja i otplata mora sadržavati i najviši iznos do kojega se neprofitna organizacija može jednokratno kratkoročno zadužiti, kao i najviši iznos do kojega neprofitna organizacija može jednokratno dati kratkoročne zajmove.
16 Savez udruga Klubtura III. METODOLOGIJA IZRADE FINANCIJSKOG PLANA TE IZMJENA I DOPUNA FINANCIJSKOG PLANA, Članak 15. Potrebe za kratkoročnim zaduživanjem proizlaze upravo iz neizvjesnosti vremena uplata i stoga ih nije moguće realno procijeniti i propisati financijskim planom. Na ovaj način se nepotrebno ograničava fleksibilnost u finacijskom upravljanju koja je u kontekstu nepredvidivih okolnosti u kojima neprofitne organizacije djeluju nužna. Stoga predlažemo brisanje stavka (2) ovog članka. Nije prihvaćen Stavak 2. izmijenjen prema prijedlogu GONG-a i sada glasi: (2) Plan zaduživanja i otplata mora sadržavati i najviši iznos do kojega se neprofitna organizacija može jednokratno kratkoročno zadužiti, kao i najviši iznos do kojega neprofitna organizacija može jednokratno dati kratkoročne zajmove. Sada je to članak 14. Pravilnika.
17 Mreža mladih Hrvatske III. METODOLOGIJA IZRADE FINANCIJSKOG PLANA TE IZMJENA I DOPUNA FINANCIJSKOG PLANA, Članak 16. Primici i izdaci u planu novčanih tijekova iz članka 13. stavka 2. ovoga Pravilnika planiraju se u skladu s novčanim računovodstvenim načelom (načelom blagajne), što znači da se primici i izdaci planiraju na temelju planiranog iznosa uplata i predviđenih isplata, uključujući i obračunska plaćanja. Prihvaćen Prihvaća se budući da se radi o pogrešci i riječ „Zakona“ izmijenjena je u riječ „Pravilnika“
18 GONG III. METODOLOGIJA IZRADE FINANCIJSKOG PLANA TE IZMJENA I DOPUNA FINANCIJSKOG PLANA, Članak 17. U stavak (1) naglasiti da se radi o planiranom rezultatu poslovanja. PRIJEDLOG: (1) U financijskom planu neprofitne organizacije mora biti vidljiv planirani rezultat poslovanja za koji se očekuje da će ga neprofitna organizacija ostvariti na dan 31. prosinca godine koja prethodi godini za koju se donosi financijski plan. Prihvaćen NOVO – Članak 16. Prihvaćen prijedlog, kako je točno da je rezultata poslovanja poznat tek 28.2., prilikom planiranja tj. izrade financijskog plana u obzir se uzima planirani rezultat poslovanja (procjena rezultata poslovanja) te je odredba u tom smislu izmijenjena i sada glasi: „U financijskom planu neprofitne organizacije mora biti vidljiv planirani rezultat poslovanja za koji se očekuje da će ga neprofitna organizacija ostvariti na dan 31. prosinca godine koja prethodi godini za koju se donosi financijski plan.“
19 Nezavisni hrvatski sindikati III. METODOLOGIJA IZRADE FINANCIJSKOG PLANA TE IZMJENA I DOPUNA FINANCIJSKOG PLANA, Članak 17. Molimo da se stavak 2. jasnije formulira kako bi se izbjegle moguće dvojbe u njegovom tumačenju. Prihvaćen NOVO – Članak 16. Prijedlog prihvaćen, stavak 2. sada glasi: (2) Rezultat poslovanja iz stavka 1. ovoga članka sastoji se od prenesenog manjka, odnosno viška iz prethodnih godina i očekivanog manjka, odnosno viška za godinu koja prethodi godini za koju se donosi financijski plan.
20 Savez udruga Klubtura III. METODOLOGIJA IZRADE FINANCIJSKOG PLANA TE IZMJENA I DOPUNA FINANCIJSKOG PLANA, Članak 17. Očekivani rezultat poslovanja koji je poznat 31.12. ne odražava ni približno realno stanje. Stvarni rezultat poslovanja poznat je tek 28.2. U tom smislu ni uz najkvalitetnije financijsko upravljanje financijski plan ne može biti realan i zahtijevat će izmjene i dopune, a onda i sazivanje sjednice skupštine, što za veće članske organizacije, a posebno za organizacije u kojima su udružene pravne osobe (poput saveza udruga) stvara velike dodatne financijske i ljudske troškove. Zbog toga je nužno da rok za donošenje financijskog plana bude fleksibilan. Djelomično prihvaćen Prijedlog nije moguće prihvatiti jer je rok za donošenje financijskog plana određen u članku 5. stavku 3. Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija stoga ga nije moguće mijenjati u podzakonskom propisu. Međutim, s obzirom da je točno da je rezultata poslovanja poznat tek 28.2. prilikom planiranja tj. izrade financijskog plana u obzir se uzima planirani rezultat poslovanja (procjena rezultata poslovanja) te je odredba u tom smislu izmijenjena i sada glasi: "U financijskom planu neprofitne organizacije mora biti vidljiv planirani rezultat poslovanja za koji se očekuje da će ga neprofitna organizacija ostvariti na dan 31. prosinca godine koja prethodi godini za koju se donosi financijski plan."
21 Institut za razvoj obrazovanja III. METODOLOGIJA IZRADE FINANCIJSKOG PLANA TE IZMJENA I DOPUNA FINANCIJSKOG PLANA, Članak 18. Predlažemo da se u članak 18. uvrsti detaljno objašnjenje od čega bi se trebala sastojati obrazloženja navedena u ovom članku te da se specificira u kojoj formi ih treba izraditi. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Pravilnikom je utvrđen okvir kojeg se neprofitne organizacije moraju pridržavati prilikom izrade obrazloženja.
22 GONG III. METODOLOGIJA IZRADE FINANCIJSKOG PLANA TE IZMJENA I DOPUNA FINANCIJSKOG PLANA, Članak 19. Izmjene i dopune financijskih planova prema proceduri donošenja financijskog plana (usvajanjem na Skupštini) može rezultirati većim brojem održavanja skupština radi operativnih financijskih usklađivanja što je iziskuje dodatne troškove i organizacijske resurse. Stavak (2) u dovoljnoj mjeri regulira revidiranje plana prema nastalim financijskim događjima. PRIJEDLOG: Stavak (1) brisati. Stavak (2) postaje stavak (1): Izmjene i dopune financijskog plana tijekom godine obvezno se provode u slučaju značajnih odstupanja nastalih prihoda i rashoda u odnosu na planirane, a posebice u slučaju nastanka novih obveza, odnosno smanjenja prihoda. Stavak (3) postaje stavak (2) Djelomično prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen u cijelosti jer je obveza donošenja izmjena i dopuna po proceduri za donošenje financijskog plana utvrđena u članku 5. stavku 4. Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija stoga to nije moguće mijenjati u podzakonskom propisu. Dodana odredba u članak 20. stavak 2. i novi stavak 3. koji glase: (2)Izmjene i dopune financijskog plana obvezno se provode u slučaju značajnih odstupanja nastalih prihoda i rashoda u odnosu na planirane, a posebice u slučaju nastanka novih obveza za čije podmirenje sredstva nisu osigurana, odnosno smanjenja prihoda uz čije je ostvarenje vezano podmirenje već nastalih obveza. (3)Izmjene i dopune financijskog plana nije potrebno provoditi za manje planirane ili neplanirane obveze za rashode koji se financiraju iz osiguranih sredstava.
23 Savez udruga Klubtura III. METODOLOGIJA IZRADE FINANCIJSKOG PLANA TE IZMJENA I DOPUNA FINANCIJSKOG PLANA, Članak 19. S obzirom da organizacije koje se financiraju putem natječaja za financijske potpore, zbog neizvjesnosti u dinamikama donatora nisu u mogućnosti sastaviti realan godišnjih financijski plan u prosincu prethodne godine, u ovako striktno postavljenom sustavu financijskog planiranja, bit će prisiljene provoditi veći broj izmjena i dopuna tijekom godine. Te će izmjene i dopune, u slučaju udruga zahtijevati organizaciju većeg broja sjednica skupštine tijekom godine što u slučaju velikih članskih organizacija ili saveza udruga značajno povećava troškove rada i stvara značajno dodatno opterećenje administrativnim obavezama. U konačnici, ovakva bi odredba mogla rezultirati smanjenjem članstva organizacija - ili pak brojnim prekršajima usljed objektivne nemogućnosti da je se ispoštuje. Stoga smatramo nužnim da se sadržaj i rokovi za donošenje financijskih planova postave fleksibilnije. Prihvaćen NOVI Članak 18. Preraspodjela sredstava na stavkama financijskog plana može se izvršiti do postotka rashoda i izdataka na stavci financijskog plana koji odredi najviše tijelo neprofitne organizacije, odnosno tijelo koje je temeljem statuta neprofitne organizacije ovlašteno za donošenje financijskog plana Članak 20. postaje članak 19. i glasi: (1) Izmjene i dopune financijskog plana provode se tijekom godine po postupku za donošenje financijskog plana. (2) Izmjene i dopune financijskog plana obvezno se provode u slučaju značajnih odstupanja nastalih prihoda i rashoda u odnosu na planirane, a posebice u slučaju nastanka novih obveza za čije podmirenje sredstva nisu osigurana, odnosno smanjenja prihoda uz čije je ostvarenja vezano podmirenje već nastalih obveza. (3) Izmjene i dopune financijskog plana nije potrebno provoditi za manje planirane ili neplanirane obveze za rashode koji se financiraju iz osiguranih sredstava. (4) Neprofitna organizacija u svom statutu ili drugim općim aktima utvrđuje što se smatra značajnim odstupanjem u smislu odredaba ovoga članka. Članak 24. Postaje članak 23. i glasi: (1) Neprofitna organizacija može preuzimati nove obveze koje imaju financijski učinak isključivo ako su predviđene financijskim planom, odnosno ako su sredstva za njihovo podmirenje osigurana. (2) Zakonski zastupnik neprofitne organizacije može preuzeti višegodišnje ugovorne obveze koje imaju financijski učinak do visine utvrđene statutom ili drugim općim aktom.
24 Savez udruga Klubtura IV. NAČIN I UVJETI IZVRŠAVANJA FINANCIJSKOG PLANA, Članak 23. Djelovanje privatnih neprofitnih organizacija, a pogotovo organizacija civilnog društva temeljeno je na spremnosti da se reagira u kratkom roku i da se brzom mobilizacijom resursa odgovara na nove društvene probleme i potrebe. Dobar primjer za ovo daje nam reakcija organizacija civilnog društva na izbjegličku krizu u Hrvatskoj u roku od samo nekoliko dana od njenog nastanka. Takve reakcije nužno uključuju i nastanak financijskih obaveza koje nije moguće predvidjeti u financijskom planu niti je moguće organizirati skupštinu kako bi se promjene financijskog plana pravovremeno usvojile u skladu s onim što je propisano ovim člankom. Usvajanjem ovog prvog stavka ovog članka organizacije će, de facto, biti paralizirane za ad hoc djelovanje, a što je suština djelovanja velikog broja (zagovaračkih) organizacija. Stoga predlažemo brisanje stavka 1 ovog članka. Djelomično prihvaćen Stavak nije brisan, međutim izmijenjen je u skladu s primjedbom i sada glasi: (1) Neprofitna organizacija može preuzimati nove obveze koje imaju financijski učinak isključivo ako su predviđene financijskim planom, odnosno ako su sredstva za njihovo podmirenje osigurana.
25 Savez udruga Klubtura IV. NAČIN I UVJETI IZVRŠAVANJA FINANCIJSKOG PLANA, Članak 24. (2) Neprofitna organizacija može se kratkoročno zadužiti na razdoblje od najduže 12 mjeseci u slučajevima kada se tekućim priljevima sredstava ne mogu pokriti dospjele obveze. (3) Ugovor o dugoročnom i kratkoročnom zaduživanju sklapa zakonski zastupnik, odnosno osoba koju on za to ovlasti temeljem posebnog akta. Prihvaćen Prijedlog prihvaćen, dosadašnji stavak 2. brisan.
26 Savez udruga Klubtura IV. NAČIN I UVJETI IZVRŠAVANJA FINANCIJSKOG PLANA, Članak 24. Svrha kratkoročnog zaduživanja je upravo pokrivanje obaveza u uvjetima neizvjesnih tekućih priljeva. Iznos neizvjesnih priljeva međutim nije moguće unaprijed utvrditi. Stoga sukladno komentaru na članak 15. predlažemo ukidanje obaveze propisivanja maksimalnog iznosa do kojeg se organizacija može kratkoročno zadužiti. Prihvaćen Prijedlog prihvaćen, dosadašnji stavak 2. brisan.
27 GONG V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 26. S obzirom na prekratki rok za izradu financijskih planova za 2016. u skladu s ovim pravilnikom koja zahtijevaju specifična znanja računovodstva i financija istovremeno, prelažemo da se financijski planovi u skladu sa odredbama ovog pravilnika izrađuju po prvi puta za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2017. godine, a da 2016. godina bude godina prilagodbe. Djelomično prihvaćen Novi članak 27. sada glasi: (1) Prvi financijski planovi neprofitnih organizacija izrađuju se temeljem članka 5. Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2016. (2) Financijski planovi neprofitnih organizacija iz stavka 1. ovoga članka moraju sadržavati plan prihoda i rashoda, plan zaduživanja i otplata te obrazloženje financijskog plana i usvajaju se do 31. prosinca 2015. (3) Financijski planovi neprofitnih organizacija u skladu sa odredbama ovoga Pravilnika izrađuju se po prvi puta za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2017.
28 Savez udruga Klubtura V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 26. Financijski planovi u skladu sa odredbama ovoga Pravilnika izrađuju se po prvi puta za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2017. godine. Djelomično prihvaćen NOVO – Članak 27. je izmijenjen i sada glasi: (1) Prvi financijski planovi neprofitnih organizacija izrađuju se temeljem članka 5. Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2016. (2) Financijski planovi neprofitnih organizacija iz stavka 1. ovoga članka moraju sadržavati plan prihoda i rashoda, plan zaduživanja i otplata te obrazloženje financijskog plana i usvajaju se do 31. prosinca 2015. (3) Financijski planovi neprofitnih organizacija u skladu sa odredbama ovoga Pravilnika izrađuju se po prvi puta za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2017.
29 Savez udruga Klubtura V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 26. Ovaj pravilnik, u dijelu u kojem propisuje metodologiju donošenja financijskih planova, postavlja nove, kompleksne administrativne zahtjeve pred neprofitne organizacije. Za ispunjenje nekih od tih zahtjeva, kako je navedeno u komentarima na prethodne članke, organizacije će morati angažirati dodatne stručnjake za računovodstvo ili pak usluge knjigovodstvenih servisa, što predstavlja dodatne troškove za organizacije koje u ovom trenutku više nije moguće uvrstiti u financijske planove za 2016. godinu. Također, primjena ovih novih pravila zahtijeva i prilagodbu samih knjigovodstvenih servisa koju nije moguće izvršiti u ovako kratkom roku. Pravilnik je, sukladno Zakonu o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija trebao biti donesen u siječnju 2015. što bi ostavilo dovoljno vremena za prilagodbu. Međutim Ministarstvo financija je na taj rok zakasnilo preko deset mjeseci. Stoga smatramo da je nužna odgoda primjene odredbi Pravilnika vezanih za izradu financijskih planova na 2017. Presedan za ovakvu daje odgoda ulaska gradova u sustav PDV-a s 1.1.2013. na 1.1.2014. Djelomično prihvaćen NOVO – Članak 27. je izmijenjen i sada glasi: (1) Prvi financijski planovi neprofitnih organizacija izrađuju se temeljem članka 5. Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2016. (2) Financijski planovi neprofitnih organizacija iz stavka 1. ovoga članka moraju sadržavati plan prihoda i rashoda, plan zaduživanja i otplata te obrazloženje financijskog plana i usvajaju se do 31. prosinca 2015. (3) Financijski planovi neprofitnih organizacija u skladu sa odredbama ovoga Pravilnika izrađuju se po prvi puta za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2017.
30 Hrvatske udruge paraplegičara i tetraplegičara V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 26. Člankom 26. Pravilnika određena je prva primjena odredbe o izradi financijskih planova, dok je člankom 12. određen rok izrade financijskog plana za narednu godinu - do 31. prosinca za narednu godinu. Koraci potrebni za izradu financijskog plana su sljedeći: 1. priprema izmjena Statuta neprofitne organizacije 2. sazivanje Skupštine neprofitne organizacije s ciljem promjene Statuta (odredbe o financijskom planu prvi puta će biti dostupne javnosti tek nakon objave ovog pravilnika u Narodnim Novinama poput odredbe iz čl.19.st.3) 3. izmjena Statuta neprofitne organizacije koji određuje tijelo koje donosi financijski plan uključujući ostale odredbe 4. dostava izmjenjenog Statuta nadležnom tijelu javne uprave 5. prihvaćanje izmjena Statuta neprofitne organizacije od strane nadležnog tijela javne uprave 6. dostava rješenja o upisu promjena Statuta neprofitne organizacije neprofitnoj organizaciji 7. priprema financijskog plana za 2016. 8. sazivanje Skupštine ili drugog tijela predviđenog izmjenjenim Statutom ovlaštenog za donošenje financijskog plana 9. prihvaćanje financijskog plana. Kako su obveznici primjene odredbi ovog Pravilnika sve neprofitne organizacije koje vode dvojno knjigovodstvo osim onih predviđenih čl.2.st.2., smatram da će primjena ovakvog Pravilnika svjesno staviti izuzetno veliki broj neprofitnih organizacija u poziciju predviđenu Zakonom o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija čl.45.st.2.t.2. jer nadležna tijela neće biti u mogućnosti obraditi toliki broj izmjena temeljnih akata/Statuta u razumnom roku koji će im omogućiti donošenje financijskog plana za 2016. u predviđenom roku. Prihvaćen NOVO – Članak 26. Radi pojašnjenja dodan je novi članak 26. koji glasi: Neprofitne organizacije ne moraju mijenjati odredbe svojih statuta radi usklađivanja s odredbama ovoga Pravilnika, već mogu, radi usklađivanja poslovanja neprofitne organizacije s odredbama ovoga Pravilnika donositi opće akte.
31 Nezavisni hrvatski sindikati PRAVILNIK O SUSTAVU FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA I KONTROLA TE IZRADI I IZVRŠAVANJU FINANCIJSKIH PLANOVA NEPROFITNIH ORGANIZACIJA, PRILOG 1 Molimo pojašnjenje: Točka 5. - koji akti se smatraju internim, a koji općim aktima . Točka 25. - tražimo pojašnjenje jer nije jasno koji su rokovi obavljanja popisa imovine Primljeno na znanje Člankom 19. Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija detaljno je propisana obveza popisa imovine i obveza. U napomeni uz Upitnik pojašnjeno je što su opći, a što interni akti: „Opći akti su akti koji sadrže opće pravne norme i, u smislu ovog Pravilnika, odnose se na sve zainteresirane na koje bi se moglo odnositi financijsko poslovanje neprofitne organizacije. Uvijek ih donosi najviše tijelo neprofitne organizacije, odnosno tijelo koje temeljem statuta neprofitne organizacije za to ovlašteno. Internim aktima zakonski zastupnik neprofitne organizacije uređuje poslovanje neprofitne organizacije u organizacijskom smislu, kao i ostala pravila poslovanja. Takvi se akti primjenjuju isključivo na zaposlenike neprofitne organizacije, odnosno druge osobe koje su na bilo koji način angažirane u radu tj. obavljanju djelatnosti neprofitne organizacije.“
32 Savez udruga Klubtura PRAVILNIK O SUSTAVU FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA I KONTROLA TE IZRADI I IZVRŠAVANJU FINANCIJSKIH PLANOVA NEPROFITNIH ORGANIZACIJA, PRILOG 1 3. Pitanje potrebno je brisati jer za ovaj zahtjev nema zakonskog utemeljenja niti je moguće utvrditi što su "sve potrebne mjere" 5. Pitanje potrebno je brisati jer ne postoji zakonsko utemeljenje za donošenje ovakvih internih akata. Ovakav zahtjev predstavlja zadiranje u unutarnje funkcioniranje organizacija koje je temeljem Članka 6. Zakona o udrugama utemeljeno na načelu neovisnosti. 6. Pitanje potrebno je brisati jer ne postoji zakonsko utemeljenje za zahtjev za propisivanjem procedure nabave roba, radova i usluga. Propisivanje i provdeba ovakve procedure posve je nerealno za male neprofitne organizacije. Ovakav zahtjev predstavlja zadiranje u unutarnje funkcioniranje organizacija koje je temeljem Članka 6. Zakona o udrugama utemeljeno na načelu neovisnosti. 8. Pitanje, kao i odgovarajuća podpitanja potrebno je brisati jer ne postoji zakonsko utemeljenje za ovakav sustav provjera. Za izvršavanje ugovora su nadležne ugovorne strane, a u slučaju spora nadležan je sud. Način na koji se provodi sustav provjera unutarnje je pitanje organizacija. 10. Pitanje potrebno je brisati jer ne postoji zakonsko utemeljenje za obavezu uspostavljanja ovakve pisane procedure. Ovakav zahtjev predstavlja zadiranje u unutarnje funkcioniranje organizacija koje je temeljem Članka 6. Zakona o udrugama utemeljeno na načelu neovisnosti. Štoviše, taj zahtjev manje organizacije sasvim sigurno ne mogu ispuniti. 11. Pitanje potrebno je brisati jer na mnoge organizacije nije primjenjivo i jer je riječ o nepotrebnom ulaženju u detalje administrativnog vođenja organizacija. 12. Pitanje potrebno je brisati jer za njega ne postoji zakonsko utemeljenje. 13. Pitanje potrebno je brisati jer za njega ne postoji zakonsko utemeljenje. Ono predstavlja zadiranje u unutarnje funkcioniranje organizacija 16. Pitanje potrebno je brisati jer predstavlja nepotrebno zadiranje u detalje sustava financijskog upravljanja i nema zakonskog utemeljenja 28. Pitanje je potrebno brisati. Vođenje evidencije ugovora nije propisano zakonom, a zahtjev za takvom evidencijom predstavlja nepotrebno zadiranje u detalje administracije. Nije prihvaćen Nisu sva područja odnosno pitanja dobrog financijskog upravljanja neprofitnih organizacija regulirana zakonskim ili podzakonskim odredbama. Stoga se i koristi Upitnik kao alat za samoprocjenu i samoocjenu sustava financijskog upravljanja i kontrola. Kroz pitanja iz Upitnika se na primjerima, odnosno procedurama iz prakse pokazuje što znači poslovati u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja tj. kakvo poslovanje mora biti da bi se smatralo da sustav financijskog upravljanja i kontrola funkcionira učinkovito i djelotvorno.
33 Kristina Toth Đurić PRAVILNIK O SUSTAVU FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA I KONTROLA TE IZRADI I IZVRŠAVANJU FINANCIJSKIH PLANOVA NEPROFITNIH ORGANIZACIJA, PRILOG 1 U prilogu 1. - Upitnik, točka 12.: "Postoji izvještaj o obavljenoj usluzi odnosno druga vrsta pisanog odobrenja ili dokumentacije kojom se potvrđuje izvršenje usluge", moje pitanje glasi: da li se priznaje račun na kojem je naveden opis izvršene usluge ili je uz račun potrebno neprofitnoj organizaciji dostavljati dodatni izvještaj o izvršenju usluge odnosno da li sama neprofitna organizacija može kreirati takav izvještaj? Hvala na odgovoru odnosno dopuni navedene točke. Primljeno na znanje Ovisno o vrsti usluge, neprofitna organizacija može priznati račun na kojem je detaljna razrada izvršene usluge bez dodatne dokumentacije. Ako račun ne sadrži takvu razradu, uz račun je potreban i dodatni izvještaj. Za neke usluge to može biti radni nalog dok je za složenije usluge potreban detaljni izvještaj.