Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o nacrtu prijedloga Uredbe o izmjenama Uredbe o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Ured pučke pravobraniteljice | UREDBA | U svojstvu opunomoćenice Hrvatskog sabora za zaštitu i promicanje ljudskih prava i sloboda utvrđenih Ustavom, zakonima i međunarodnim pravnim aktima o ljudskim pravima i slobodama koje je prihvatila Republika Hrvatska, temeljem čl. 15. Zakona o pučkom pravobranitelju (NN 76/12) (dalje: ZoPP), pučka pravobraniteljica daje mišljenje na Nacrt prijedloga Uredbe o izmjenama Uredbe o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže (dalje: Nacrt prijedloga Uredbe). Institucija pučke pravobraniteljice prati primjenu i postupa po pritužbama radi ostvarenja prava na zdrav život i zdrav okoliš, o čemu izvještavamo Hrvatski saboru od 2013. godine. Također, temeljem ovlasti iz čl. 16. st. 2. ZoPP, 2021. godine smo podnijeli posebno Izvješće o pravu na zdrav život i klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj (2013.-2020.). U izvješćima dajemo preporuke tijelima iz čl. 4. ZoPP-a u cilju unapređenja sustava zaštite okoliša i zaštite prirode, koje su utemeljene na saznanjima iz ispitnih postupaka koje pokrećemo po zaprimljenim pritužbama građana i građanskih inicijativa te na vlastitu inicijativu. Temeljem saznanja dobivenih prilikom postupanja u predmetima zaštite prava na zdrav život i okoliš, u nastavku dajemo mišljenje na pojedine odredbe Nacrta prijedloga Uredbe. | Primljeno na znanje | - |
| 2 | Tibor Mikuska | UREDBA | U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Savjetovanje o Nacrtu prijedloga Uredbe o izmjenama Uredbe o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže je još jedan lijep primjer maćehinskog odnosa resornog Ministarstva gospodarstva i „održivog razvoja“ i Uprave za zaštitu prirode prema najvrijednijim prirodnim područjima Republike Hrvatske, koja su i od Europskog značaja te su uvrštena u pan-europsku mrežu zaštićenih područja – Natura 2000 mrežu. Ovo „savjetovanje“ je također lijep primjer lažnog savjetovanja (pseudo-savjetovanja) koje se provodi samo forme radi, pri čemu nadležnim tijelima uopće nije stalo do mišljenja javnosti i zainteresirane javnosti, niti ih je za iste briga, jer će se njihove primjedbe ionako odbaciti (vidi izvješće o javnom savjetovanju koje će biti naknadno objavljeno). Da je tome tako svjedoče slijedeće činjenice: • „savjetovanje“ se provodi usred ljeta i godišnjih odmora kako bi što manje predstavnika javnosti i zainteresirane javnosti u njemu moglo učestvovati i dati svoje primjedbe (vidi ukupan broj pristiglih komentara tijekom ovog "savjetovanja") • Uz nacrt prijedloga nije priložen niti jedan dokument koji bi odgovorio na vrlo jednostavno pitanje: „Što se mijenja u pojedinom postojećem području ekološke mreže XY?“. Umjesto toga, javnost i zainteresirana javnost su prisiljene gubiti vrijeme na igru „pronađi razliku“ te uspoređivati važeću uredbu i nacrt prijedloga o izmjenama kako bi pronašli razlike u prilozima tj. odgovorili na pitanja da li su u području ekološke mreže XY dodane/oduzete vrste/staništa i/ili promijenjene granice. • Područja ekološke mreže se prvenstveno odabiru na temelju znanstveno-stručnih kriterija za odabir područja za svaki prirodni stanišni tip i stanište divlje vrste od interesa za Europsku uniju i Republiku Hrvatsku i znanstvenih podataka. Uz nacrt prijedloga nije priložen niti jedan dokument koji bi obrazložio na temelju kojih stručnih kriterija i znanstvenih podataka (reference) dolazi do promjena u pojedinom području ekološke mreže te same Uredbe. • Uz nacrt prijedloga nije priložena karta niti dan odgovor da li se i kojim područjima ekološke mreže mijenjaju granice, u kojem opsegu i zašto. Ova informacija se ne nalazi niti na mrežnom portalu Informacijskog sustava zaštite prirode (Bioportal) u vidu posebnog sloja kojima bi bile iskazane promjene granica pojedinog područja ekološke mreže. Međutim, manipuliranje granicama područja ekološke mreže je učestalo – tako se npr. u POVS području HR3000419 J. Molat-Dugi-Kornat-Žirje-Zlarin-Murter-Pašman-Ugljan-Rivanj-Sestrunj-Molat mogu jasno vidjeti „rupe“ koje su pripremljene za još nepoznatog investitora nepostojećeg uzgajališta riba (usporedi područje ekološke mreže s Bioportal-a i recentne satelitske snimke dostupne na GoogleEarth) i sl. S nestrpljenjem očekujemo odgovore nadležne Uprave za zaštitu prirode na primjedbe javnosti i zainteresirane javnosti tijekom ovog "savjetovanja". | Primljeno na znanje | - |
| 3 | Tibor Mikuska | UREDBA | U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Potrebno je stvoriti novo POP područje južno od Vukovara na području tzv. Tompojevačkih ritova, tj. akumulacije Grabovo, na području općina Tompojevci, Negoslavci i Bogdanovci. Ovo vodeno stanište je značajno zbog prostranih tršćaka i rogozika s mozaicima vrbika, a utvrđeno je gniježđenje značajnih populacija sljedećih kvalifikacijskih vrsta: eje močvarice Circus aeruginosus, čapljice voljak Ixobrychus minutus, čaplje dangube Ardea purpurea, velike bijele čaplje Casmerodius albus, male bijele čaplje Egretta garzetta, gaka Nycticorax nycticorax, patke njorke Aythya nyroca i rusog svračka Lanius collurio. Pored mješovite kolonije čaplji i patke njorke, važno je istaknuti da na ovom području gnijezdi jedna od najvećih populacija eje močvarice u Hrvatskoj sa procjenom od 10-20 parova | Nije prihvaćen | Primjedba se odnosi na Prilog III. Dio 1. Područja očuvanja značajna za ptice (POP), koji nije predmet izmjena u ovoj Uredbi. |
| 4 | Andreja Brigić | UREDBA | Poštovani, šaljem nekoliko komentara u vezi cretova i specifičnih vrsta: 1. Na području creta Đon močvar prema trenutnim saznanjima imamo najveću populaciju čvorastog trčka (Carabus nodulosus; Carabidae, Coleoptera). Čvorasti trčak, rijetka i globalno ugrožena vrsta, nalazi se na Dodatku II i IV Direktive o staništima i vrstama (Müller-Kroehling, 2014). Prema Crvenom popisu trčaka Republike Hrvatske, čvorasti trčak pripada u kategoriju osjetljivih vrsta (VU) (Vujčić-Karlo i sur., 2007). U Republici Hrvatskoj je Pravilnikom o strogo zaštićenim vrstama, ova vrsta proglašena strogo zaštićenom svojtom (NN 144./2013., 73./2016). Potrebno ga je uvrstiti za područje kao ciljnu vrstu za područje creta Đon močvar. Stavljam link na rad: https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S1470160X17302534 Ova vrsta zabilježena je u okviru projekta Usluga razvoja programa praćenja za vrste i stanišne tipove od interesa za EU“ u sklopu OPKK projekta „Razvoj sustava praćenja stanja vrsta i stanišnih tipova“ Grupa predmeta nabave 11: Izrada i razvoj programa praćenja za kornjaše s jačanjem kapaciteta dionika u sustavu praćenja i izvješćivanja“ na cretui Šaševo, a ponovo je potvrđena njena prisutnost i na cretu Dubravica. Također, zabilježena je na okolnom području creta Dubravice. Smatram da je potrebno i na ova područja staviti vrstu kao ciljnu. 2. Na cretu Đon močvar su zabilježene i 2 tirfofilne vrste trčaka Pterostichus diligens i Pterostichus rhaeticus (Coleoptera, Carabidae), indikatori HR cretova, stavljam link na još jedan rad: https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/11250003.2014.947338. Hoće li i ove vrste biti ciljne za zaštitu? Također, postavlja se pitanje šta je s rijetkom vrstom pauka Araneus alsine, zabilježenoj na cretu Đon močvar, link rada: https://hrcak.srce.hr/clanak/60465 4. Na cretovuima su zabilježene i rijetke cretne vrste tulara (Trichoptera). link rada: https://hrcak.srce.hr/file/166428 5. U radu na sljedećem linku: https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/eco.2304 govori se više o vodenim tijelima na cretu Blatuša, očuvanju creta i klasifikaciji vodenih tijela (potrebno dopunit za cret Đon močvar). O očuvanju creta i mjerama zaštite piše se i u radu Brigić et al 2017: Ecological Indicators Za dodatna pitanja stojim na raspolaganju. Lijep pozdrav, izv. prof. dr. sc. Andreja Brigić | Djelomično prihvaćen | Primjedba se prihvaća u dijelu kojim se traži dodavanje vrste čvorasti trčak Carabus nodulosus kao ciljne vrste na područje Đon Močvar. Primjedba se ne prihvaća u dijelu kojim se traži dodavanje kao ciljnih vrsta trčaka Pterostichus diligens i Pterostichus rhaeticus, pauka Araneus alsine i cretnih vrsta tulara budući da se ove vrste ne nalaze na Dodatku II. Direktive o staništima što je pravni preduvjet za dodavanje ciljnih vrsta Natura 2000 područja. |
| 5 | TIHOMIR KLEMENT | UREDBA | Područje rijeke Une sa pritokama svakako treba uvrstiti u ekološku mrežu i kao neki oblik zaštite obzirom da se s Bosanske strane nalazi pod zaštitom kao nacionalni park sa svojim posebnostima. | Primljeno na znanje | Područje rijeke Une uključeno je u mrežu Natura 2000. Pogledati web preglednik ISZP https://www.bioportal.hr/gis/ Dva su područja: HR2001069 i HR2000463 |
| 6 | Ruža S. | UREDBA | Zaštitite rijeku Gacku! Zar je moguće da u nadležnom ministarstvu nema osoba koje će dignuti glas za prirodu?! Zar je moguće da će se ekocid, započet u 60-im u tom predivnom dijelu Lijepe naše nastaviti? Bilo bi poželjno kad bi se nadležni prije nego nešto potpišu, pozabavili dublje temom, kad bi napokon stali uz prirodu i proglasili rijeku Gacku parkom prirode! | Primljeno na znanje | Proglašenje parka prirode nije predmetom ove Uredbe |
| 7 | Udruga prijatelji Gacke | UREDBA | Udruga Prijatelji Gacke traži od predlagatelja (nadležno ministarstvo) primjerenu zaštitu na području Gacke doline te dodavanje ovoj uredbi sljedećih vrsta: Niphargus brevirostris (Kratkonosi sljepušac), Niphargus redenseki (Redenšekov sljepušac), Monolistra sketi (Lička kuglašica), Niphargus croaticus (Hrvatski sljepušac), Proteus anguinus (Čovječja ribica), Rhinolophus ferrumequinum, Rhinolophus euryale, Myotis capaccinii, Myotis myotis, Scilla litardierei. Većina tih vrsta koja se imaju zaštiti živi izvan područja koje se smatra poljem te sukladno tomu tražimo izmjenu navedenog pojma u ovoj uredbi iz Gackog polja u Gacku dolinu. Uz uvrštenje tražimo poduzimanje potrebnih istraživanja na području cijele Gacke doline kako bi se preciznije utvrdile lokacije na kojima većinom obitavaju te vrste, a sramotno je za predlagatelja (nadležno ministarstvo) kako se to nije utvrdilo ranije. | Nije prihvaćen | Područje rijeke Gacke (od vrela Gacke do naselja Luka kod Otočca) uključeno je u mrežu Natura 2000 kao područje HR2000635 Gacko polje. Ciljne vrste ovog područja su svi šišmiši koje navodite, ali i druge vrste i stanišni tipovi vezani uz vodene ekosustave npr. stanišni tip 3260 "Vodni tokovi s vegetacijom Ranunculion fluitantis i Callitricho-Batrachion" i vrsta puzavi celer Apium repens: https://interni.bioportal.hr/ekomreza/natura/report/site?site-code=HR2000635. Smatramo da je naziv Gacko polje primjereniji, jer se radi o polju u kršu, te naziv "polje" točnije opisuje ovaj geološki fenomen. |
| 8 | Udruga prijatelji Gacke | UREDBA | Udruga Prijatelji Gacke od predlagatelja (nadležno ministarstvo) traži hitnu izradu stručne podloge za proglašenje rijeke Gacke - parkom prirode! To je u planu još od 1970-tih, ali očito zaposlenici ministarstva dosad nisu pokazali dovoljnu razinu sposobnosti kako krški speleološki fenomen rijeke Gacke, a koji je prepoznat od UNESCO-a još od 1978. i Europske unije (Natura 2000); zaštititi na primjeren način. Posljedica nerada zaposlenika ministarstva dovela su do ugroza brojnih endemskih, rijetkih i zaštićenih vrsta u tom speleološkom sustavu obzirom se rijeka Gacka ekploatira i uništava na neprimjeren način, a nadležno ministarstvo prilikom odobrenja studija utjecaja na okoliš ne ispunjava osnove zadaće te se odobravaju studije kojima nisu provodena relevantna istraživanja i kojima se lažiraju činjenice. Tako prilikom izrade HEP-ove studije za Kosinj nije istražen stvarni utjecaj projekta na rijeku Gacku na koju se taj projekt izravno odnosi, ali je istražen utjecaj na ptice grabljivice stotinama kilometara dalje?! Do kada predlagatelj (nadležno ministarstvo) tj. njihovi zaposlenici, državni tajnici i ministar namjerava pogodovati sumnjivim interesnim skupinama odobravajući studije koje se rade protivno propisima i pravilima struke?! | Primljeno na znanje | Proglašenje parka prirode nije predmetom ove Uredbe. |
| 9 | Udruga prijatelji Gacke | UREDBA | Udruga Prijatelji Gacke traži od predlagatelja uvrštenje zaštite endemskih vrsta na cijelom speleološkom sustavu rijeke Gacke, a kojih je otkriven značajan broj u tom sustavu od 1887. g. do današnjih dana. U tom sustavu prvenstveno tražimo zaštitu vrsta: Niphargus brevirostris (Kratkonosi sljepušac), Niphargus redenseki (Redenšekov sljepušac), Monolistra sketi (Lička kuglašica), Niphargus croaticus (Hrvatski sljepušac), Proteus anguinus (Čovječja ribica), čije je stanište dokazano u tom speleološkom sustavu, ali i ostalih endemskih, rijetkih i zaštićenih koje tamo obitavaju. Neobično je i neprimjereno što predlagatelj već nije uredio zaštitu navedenih vrsta u tom speleološkom sustavu rijeke Gacke iako je još 2009. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode izdalo publikaciju Crvena knjiga špiljske faune Hrvatske, u kojoj su te vrste navedene sa staništem u sustavu rijeke Gacke; njihovoj važnosti te potrebi hitne zaštite i uvrštavanja u ekološku mrežu zaštite!!! Dakle, predlagatelj NE ISPUNJAVA SVOJU OBVEZU i desetljećima je izbjegava. | Nije prihvaćen | Područje rijeke Gacke (od vrela Gacke do naselja Luka kod Otočca) uključeno je u mrežu Natura 2000 kao područje HR2000635 Gacko polje. Ciljni stanišni tip ovog područja je i 8310 Špilje i jame zatvorene za javnost kroz koji se štiti sva podzemna fauna koja obitava u speleološkim sustavima Gackog polja. |
| 10 | Danijela Filipovic | UREDBA | U području zaštićenih područja ne navodite rijeku Gacku, samo Gacko polje. Rijeka Gacka svakako treba biti uključena u područje ekološke mreže i to po područjima stanišnog tipa 3260 (Vodeni tokovi s vegetacijom), 32A0 (Sedrene barijere krških rijeka Dinarida), 7220 (Izvori uz koje se taloži sedra), 6430 (Hidrofilni rubovi visokih zeleni uz rijeke i šume). Uz stanišne tipove rijeka Gacka na toku Gacke žive divlje vrste (zaštićene) poput riječnog raka, čovječje ribice na izvorima kao i brojnih vrsta zaštićenih insekata poput Jelenka... Ornitološko bogastvo toka Gacke također obiluje brojnim zaštićenim vrstama, tu čak živi 50 vrsta ptica. (Prozorina je i ornitološki retervat). Naravno, ovo je samo površno znanje, detaljna istraživanja ovog očuvanog krajolika treba poduzeti nadležno ministarstvo i nadležne javne ustanove. Rijeku Gacku u cijelom njenom tokiu treba uvrstiti u popis ekološke mreže RH. Hvala. | Nije prihvaćen | Područje rijeke Gacke (od vrela Gacke do naselja Luka kod Otočca) uključeno je u mrežu Natura 2000 kao područje HR2000635 Gacko polje. Opis područja kao i ciljne vrste moguće je naći na: https://interni.bioportal.hr/ekomreza/natura/report/site?site-code=HR2000635 |
| 11 | Mihaela Orešković | UREDBA | Slažem se sa Grgom K. Rijeka Gacka je od neprocjenjive vrijednosti za ekosustav, ali i za žitelje i ekonomiju tog, ionako vec osiromašenog područja. Moraju se zaštiti njeni izvori i osigurati se dovoljna količina vode za njen ekosustav, koji uključuje i svjetski poznatu pastrvu iz Gacke. | Nije prihvaćen | Područje rijeke Gacke (od vrela Gacke do naselja Luka kod Otočca) uključeno je u mrežu Natura 2000 kao područje HR2000635 Gacko polje. Opis područja kao i ciljne vrste moguće je naći na: https://interni.bioportal.hr/ekomreza/natura/report/site?site-code=HR2000635 |
| 12 | Grga K. | UREDBA | U navedenu uredbu odmah uvrstite rijeku Gacku i njen speleološki sustav kao krškim fenomenom od posebnog značaja. Je li predlagatelj požurio s ovom uredbom obzirom je u samo par dana na tisuće ljudi potpisalo peticiju osobno te nekoliko tisuća online, a što je izazvalo veliku medijsku pozornost? Naime, taj poseban krški fenomen najveće europske ponornice i najbogatije flore i faune u europi koji se prostire između nacionalnih parkova i parkova prirode (Plitvička jezera, Velebit), a koji je prepoznat od posebnog značaja na svjetskom i eurpskom nivou; UNESCO zaštita od 1978. kao značajno područje biosfere i krajobraza te NATURA 2000. Područje rijeke Gacke traži posebnu zaštitu obzirom su određene interesne skupine pokušale rezervirati vrila Gacke za njihove koncesije vodozahvata usprkos zaštiti tih izvora od strane Republike Hrvatske (uz navedene zaštite EU i UN-a) kao spomenika prirode, te toka rijeka Gacke kao značajnog krajobraza. Navedeni vodozahvati su planirani od strane trgovačkog društva koje se bavi preprodajom vode komunalnim poduzećima te ne posluje sukladno Zakonu o vodama, a prijedlog rezervacije za vodozahvat u prostorni plan županije je pokušala provesti u dva navrata BEZ IKAKVE DOKUMENTACIJE. Očekujem nadležno ministarstvo koje je predlagatelj ove uredbe primjerenu zaštitu rijeke Gacke te pokretanje kaznenih postupaka prema navedenom trgovačkom društvu i odgovornim osobama (VODOVOD HRVATSKO PRIMORJE-JUŽNI OGRANAK društvo s ograničenom odgovornošću za skupljanje, pročišćavanje i distribuciju vode)! Online peticija se nalazi na https://www.peticijeonline.com/signatures/peticija_za_zatitu_rijeke_gacke_i_njenih_izvora/?uv=49523755 | Primljeno na znanje | Područje rijeke Gacke (od vrela Gacke do naselja Luka kod Otočca) uključeno je u mrežu Natura 2000 kao područje HR2000635 Gacko polje. Opis područja kao i ciljne vrste moguće je naći na: https://interni.bioportal.hr/ekomreza/natura/report/site?site-code=HR2000635 |
| 13 | Javna ustanova Kamenjak | UREDBA, Članak 2. | Tijekom javne rasprave za Plan upravljanja područjima ekološke mreže Pomerski i Medulinski zaljev dana je primjedba/sugestija od strane lokalnog stanovništva vezano za naziv ekološke mreže HR3000174 Pomerski zaljev. Lokalni toponim za ovo područje je „Šćuza“, a Pomerski zaljev u geografskom smislu obuhvaća veće područje. Navedenu smo primjedbu lokalnog stanovništva uvažili te Vam ovim putem predlažemo da se izvrši preimenovanje PEM Pomerski zaljev u PEM Šćuza. | Prihvaćen | - |
| 14 | Ured pučke pravobraniteljice | UREDBA, Članak 3. | U cilju zaštite prirodnih vrijednosti važno je jasno odrediti institucionalnu nadležnost. Zakon o proglašenju Parka prirode „Dinara“ na snazi je od 19. veljače 2021. godine te je u roku od godine dana od stupanja ovog Zakona na snagu trebalo uspostaviti javnu ustanovu za upravljanje Parkom prirode „Dinara“. Međutim, navedena javna ustanova još uvijek nije uspostavljena. Umjesto toga, Nacrtom prijedloga Uredbe upravljanje Parkom prirode „Dinara“ dijeli se na dvije postojeće javne ustanove osnovane od strane dviju županija, što nije trajno rješenje. Pri tome, Nacrtom prijedloga Uredbe nije određen vremenski rok trajanja ovakvog privremenog rješenja, što smatramo da je bitno u danim okolnostima, nisu pojašnjeni razlozi ovakve podjele upravljanja Parkom prirode „Dinara“ između dvije postojeće javne ustanove niti način na koji će iste upravljati ovim zaštićenim područjem. Naime, kao što smo ukazali u godišnjem izvješću pučke pravobraniteljice za 2022. godinu, za učinkovito očuvanje prirode i okoliša važno je pravovremeno uspostaviti javnu ustanovu za upravljanje zaštićenim područjima, a kako bi se prevenirale radnje koje su (potencijalno) štetne za prirodu, okoliš i ljude. Tako smo temeljem ispitnog postupka pokrenutog na vlastitu inicijativu zbog kupanja posjetitelja u izvoru Cetine (Glavaš ili Veliko vrilo) u ljetnom dijelu godine, zaključili da je navedenoj situaciji pridonijelo i kašnjenje s uspostavom Parka prirode „Dinara“, koje obuhvaća ovaj izvor, budući da izvor prvotno nije bio zaštićen ni označen, već je to učinjeno naknadno. Povodom navedenoga smo u Godišnjem izvješću za 2022. godinu dali Preporuku 127. Vladi Republike Hrvatske, da osnuje javnu ustanovu za upravljanje Parkom prirode „Dinara“. Nadalje, u ispitnom postupku pokrenutom zbog najave otvaranja kamenoloma Veliki Siljevec na Ivanščici, unutar područja ekološke mreže Natura 2000, utvrdili smo da je gotovo istovremeno s najavom otvaranja kamenoloma službeno pokrenut i postupak zaštite prirodnih vrijednosti Maceljske gore, Ravne gore, Ivanščice i Strahinjščice, temeljem čl. 140. Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19, 127/19). Iako oba ispitna postupka i dalje traju, isti ukazuju na važnost pravovremenog osnivanja javnih ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode i očuvanje bioraznolikosti. Stoga predlažemo da se Nacrtom prijedloga Uredbe obrazloži članak 3. kako bi se pojasnili razlozi predlaganja navedenog privremenog rješenja upravljanja Parkom prirode „Dinara“ podjelom između dvije postojeće javne ustanove osnovane od strane dviju županija, učinkovitost takvog privremenog rješenja, kao i njegovo, makar okvirno, vremensko trajanje. Također smatramo potrebnim obrazložiti i preostale predložene članke Nacrta prijedloga Uredbe kako bi postupak određivanja i čuvanja granica područja ekološke mreže, kao i postupak uspostave javnih ustanova koje njima upravljaju, bio transparentan i učinkovit. U konačnici, važnim smatramo podsjetiti da su gubitak bioraznolikosti, klimatske promjene i onečišćenje okoliša tri glavna globalna problema trostruke planetarne krize kakvom ju identificiraju Ujedinjeni narodi od 2020. godine. Stoga predlažemo da se razmotre i daljnje mogućnosti povećanja područja ekološke mreže, a koji prijedlozi su izneseni u e-savjetovanju, sve u svrhu očuvanja bioraznolikosti te ustavnih vrednota zaštite zdravlja, prirode i okoliša. Slijedom naprijed navedenoga, molimo da dano mišljenje i prijedloge vezane za odredbe Nacrta prijedloga Uredbe uzmete u razmatranje i uvažite u daljnjoj zakonodavnoj proceduri. | Primljeno na znanje | S velikom pažnjom primamo na znanje vašu primjedbu koja se odnosi na članak 3. Prijedloga Uredbe vezano uz nadležnost za upravljanje s 10 područja ekološke mreže (HR1000028 Dinara, HR1000029 Cetina, HR2000020 Područje oko Velike Ćulumove pećine, HR2000917 Krčić, HR2000936 Ruda, HR2001201 Izvor Grab, HR2001313, Srednji tok Cetine s Hrvatačkim i Sinjskim poljem, HR2001314 Izvorišni dio Cetine s Paškim i Vrličkim poljem, HR2001344 Novkovići – Bošnjakuša, HR2001395 Grab i HR5000028 Dinara) kojima će do daljnjega upravljati Javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjima i drugim zaštićenim dijelovima prirode Šibensko-kninske županije - Priroda i Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Splitsko-dalmatinske županije MORE I KRŠ. Osnivanje Javne ustanove za upravljanje Parkom prirode Dinara (dalje u tekstu JUPP Dinara) nije predmetom ove Uredbe, već uredbe iz članka 6. Zakona o proglašenju Parka prirode „Dinara“ (Narodne novine, broj 14/21). Izmijenjenim Prilogom V. Prijedloga Uredbe uvodi se na popis upravljača JUPP Dinara s obzirom na činjenicu da se prostor proglašenog Parka prirode Dinara preklapa s područjima ekološke mreže, odnosno prostorno se preklapaju različiti tipovi nacionalnih dezignacija (pored PP Dinara na tom prostoru su još i Spomenik prirode Vrela Cetine te Značajni krajobraz Ruda) i EU dezignacija (10 područja ekološke mreže proglašenih temeljem Direktive o staništima i Direktive o pticama), a kako bismo olakšali prijenos upravljanja nakon što se uspostavi JUPP Dinara. Kako se Uredba o izmjenama Uredbe o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže predlaže zbog drugih razloga, upravljanje na ovim područjima ekološke mreže Natura 2000 je riješeno kako je navedeno u članku 3. Prijedloga Uredbe. Pri tome ističemo da su Javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjima i drugim zaštićenim dijelovima prirode Šibensko-kninske županije - Priroda i Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Splitsko-dalmatinske županije MORE I KRŠ nadležne za upravljanje gore navedenim područjima ekološke mreže, svaka u dijelu svoje mjesne nadležnosti, već i temeljem važeće Uredbe o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže (Narodne novine, broj 80/19) iz 2019. godine. Želimo istaknuti da je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja posebice svjesno uloge javnih ustanova. Unazad 20-tak godina sukladno odredbama Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine, broj 80/13, 15/18, 14/19 i 127/19) uspješno djeluje 19 javnih ustanova nacionalnih parkova i parkova prirode, kao i sve županijske javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode, uključujući i za Grad Zagreb. Također, svjesni smo i potrebe jačanja kapaciteta svih javnih ustanova bilo državne ili županijske razine što dokazujemo provedbom EU sufinanciranog projekta „Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000“ ukupne vrijednosti 25 mil. EUR. Ovaj projekt započeo je u rujnu 2017. godine i završava u studenom ove godine, a jedna od ključnih komponenti projekta je pružanje pomoći javnim ustanovama nacionalnih parkova, parkova prirode, županijskih i lokalnih javnih ustanova u izradi i donošenju planova upravljanja područjima ekološke mreže i zaštićenim područjima, kako bi se ispunile obveze koje proizlaze iz Zakona o zaštiti prirode te EU legislative. Jedan od planova upravljanja koji se izrađuje je i „Plan upravljanja zaštićenim područjem i područjima ekološke mreže: Dinara i Cetina“, a izrađuje ga Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja uz pomoć ugovorenog izvršitelja. Plan se izrađuje na participativni način, što znači da su svi dionici prostora s područja planinskog masiva Dinare i rijeke Cetine aktivno uključeni u izradu plana od samog početka njegove izrade. Tijekom izrade održano je ukupno 6 dioničkih radionica (tri u Sinju i tri u Kninu). Izrada plana upravljanja je u završnoj fazi. |
| 15 | Mirko P. | UREDBA, Prilog II. | U Popis divljih vrsta (izuzev ptica) za koje su izdvojena područja ekološke mreže (pod Dio 2. – Divlje vrste od interesa za Europsku uniju koje se redovito pojavljuju na teritoriju Republike Hrvatske za koje su izdvojena područja ekološke mreže…) potrebno je uvrstiti vrstu Notothylas orbicularis temeljem znanstvenog rada Rimac A., Šegota V., Alegro A., Koletić N., Vuković N. (2019): Novelties in the hornwort flora of Croatia and Southeast Europe. Cryptogamie, Bryologie 40 (22): 289-295. https://doi.org/10.5252/cryptogamie-bryologie2019v40a22. http://cryptogamie.com/bryologie/40/22 | Nije prihvaćen | U navedenom radu istraživanja su pokrila samo jedan lokalitet (dvorište obiteljske kuće) te trenutno u RH ne postoji dovoljno informacija kojima bi potkrijepili uvrštavanje ove vrste na referentnu listu i izdvajanje Natura 2000 područja. Napominjemo da Natura 2000 nije jedini mehanizam očuvanja vrsta, postoji i mehanizam stroge zaštite vrsta koji u ovom slučaju smatramo primjerenijim. |
| 16 | Mirko P. | UREDBA, Prilog II. | U Popis divljih vrsta (izuzev ptica) za koje su izdvojena područja ekološke mreže (pod Dio 2. – Divlje vrste od interesa za Europsku uniju koje se redovito pojavljuju na teritoriju Republike Hrvatske za koje su izdvojena područja ekološke mreže…) potrebno je uvrstiti vrstu Petalophyllum ralfsii temeljem znanstvenog rada Šegota, V., Rimac, A., Koletić, N., Vuković, N., Alegro, A. (2020): Elucidating distributional and ecological patterns of the rare Mediterranean-Atlantic species Petalophyllum ralfsii (Wills.) Nees & Gottsche in Europe following its first record on the Adriatic coast (Croatia). Herzogia 33(2), 275-290. | Prihvaćen | - |
| 17 | Mirko P. | UREDBA, Prilog III. Dio 2. - Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS) | U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u blizini Visočana otkriven je novi lokalitet vrste Himantoglossum adriaticum koji je potrebno uključiti u ekološku mrežu, odnosno taj je lokalitet potrebno izdvojiti kao područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove (POVS) s ciljnom vrstom Himantoglossum adriaticum. Radi se o značajnom lokalitetu jer je vrsta rijetka u južnom dijelu Hrvatske - južno od Splita zabilježena je samo na jednom lokalitetu na Braču i na još jednom lokalitetu u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Osim po svojoj poziciji, značaj ovog lokaliteta je i u tome što se (za razliku od drugog lokaliteta u Dubrovačko-neretvanskoj županiji) ovdje radi o lokalitetu izrazito bogatom jedinkama ove vrste, a ovdje je zabilježeno i oko 20 drugih vrsta orhideja. Za više informacija potrebno je obratiti se Ornitološkom društvu Brkata sjenica. | Nije prihvaćen | Mreža Natura 2000 u RH za ovu vrstu ocijenjena je dostatnom. Napominjemo da mreža Natura 2000 nije jedini mehanizam zaštite prirode te da njome nije potrebno pokriti ukupnu populaciju neke vrste u državi. Jadranska kozonoška strogo je zaštićena vrat te je sukladno Zakonu o zaštiti prirode zabranjeno njezino uništavanje kao i uništavanje njezinog staništa. |
| 18 | Mirko P. | UREDBA, Prilog III. Dio 2. - Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS) | Za područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove (POVS) HR2000616 Donji Kamenjak potrebno je kao ciljnu vrstu uvrstiti vrstu Petalophyllum ralfsii temeljem znanstvenog rada Šegota, V., Rimac, A., Koletić, N., Vuković, N., Alegro, A. (2020): Elucidating distributional and ecological patterns of the rare Mediterranean-Atlantic species Petalophyllum ralfsii (Wills.) Nees & Gottsche in Europe following its first record on the Adriatic coast (Croatia). Herzogia 33(2), 275-290. | Prihvaćen | - |
| 19 | Mirko P. | UREDBA, Prilog III. Dio 2. - Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS) | Za vrstu Notothylas orbicularis potrebno je izdvojiti područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove (POVS) temeljem znanstvenog rada Rimac A., Šegota V., Alegro A., Koletić N., Vuković N. (2019): Novelties in the hornwort flora of Croatia and Southeast Europe. Cryptogamie, Bryologie 40 (22): 289-295. https://doi.org/10.5252/cryptogamie-bryologie2019v40a22. http://cryptogamie.com/bryologie/40/22 | Nije prihvaćen | Smatramo da trenutne informacije kojima raspolažemo o ovoj vrsti u RH ne ispunjavaju kriterije iz Dodatka III. Direktive o staništima te ne potkrjepljuju potrebu izdvajanja Natura 2000 područja |
| 20 | Tibor Mikuska | UREDBA, Prilog III. Dio 2. - Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS) | U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Prema usvojenom Planu upravljanja za POP HR1000009 Ribnjaci uz Česmu (https://www.zastita-prirode-bbz.hr/wp-content/uploads/2023/06/a_PU047_Cesma.pdf, https://www.zastita-prirode-bbz.hr/wp-content/uploads/2023/06/Odluka-o-usvajanju-PU-047-JU-BBZ.pdf i https://www.zastita-prirode-bbz.hr/wp-content/uploads/2023/06/PU-047-suglasnost.pdf) pod naslovom "3.2.1.1. Evaluacija stanja" navodi se "Prema podacima praćenja stanja iz 2021. godine (Dender i sur., 2021), na ribnjaku Blatnica (Štefanje) utvrđeno je: 69 do 90 parova male bijele čaplje (Egretta garzetta), tj. oko 23 % nacionalne gnijezdeće populacije; 170 do 200 parova gaka (Nycticorax nycticorax), tj. oko 26 % nacionalne gnijezdeće populacije; te 77 do 80 parova žličarke (Platalea leucorodia), što čini oko 38 % nacionalne gnijezdeće populacije. S obzirom na značaj područja za očuvanje gnijezdećih populacija ovih Natura 2000 kvalifikacijskih vrsta, trebalo bi zagovarati njihovo uvrštavanje u popis ciljnih vrsta za POP Ribnjaci uz Česmu." Zatim, pod naslovom "3.2.1.4. Aktivnosti teme A. Očuvanje prirodnih vrijednosti i mozaičnog krajobraza" predviđena je Aktivnost AA13: "Zagovarati uvrštavanje gnijezdećih populacija male bijele čaplje, gaka i žličarke na popis ciljnih vrsta na PEM Ribnjaci uz Česmu." Prema tome, u "PRILOG III. Dio 1. Područja očuvanja značajna za ptice (POP)", za HR1000009 Ribnjaci uz Česmu, za te vrste treba dodati status G = gnjezdarica. | Nije prihvaćen | Primjedba se odnosi na Prilog III. Dio 1. Područja očuvanja značajna za ptice (POP), koji nije predmet izmjena Uredbe. |
| 21 | Tibor Mikuska | UREDBA, Prilog III. Dio 2. - Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS) | U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: U Prilogu 3. Dio 2. Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS) potrebno je dopuniti kvalifikacijskim vrstama i staništima kako slijedi: 1. HR2000372 Dunav-Vukovar dabar Castor fiber barska kornjača Emys orbicularis crveni mukač Bombina bombina Prirodne eutrofne vode s vegetacijom 3150 Hydrocharition ili Magnopotamion Poplavne miješane šume Quercus robur, Ulmus 91F0 laevis, Ulmus minor, Fraxinus excelsior ili Fraxinus angustifolia 2. HR2000415 Odransko polje Poplavne miješane šume Quercus robur, Ulmus 91F0 laevis, Ulmus minor, Fraxinus excelsior ili Fraxinus angustifolia 3. HR2000420 Sunjsko polje Poplavne miješane šume Quercus robur, Ulmus 91F0 laevis, Ulmus minor, Fraxinus excelsior ili Fraxinus angustifolia 4. HR2000427 Gajna Veliki panonski vodenjak Triturus dobrogicus crveni mukač Bombina bombina 5. HR2000437 Ribnjaci Končanica Prirodne eutrofne vode s vegetacijom 3150 Hydrocharition ili Magnopotamion 6. HR2000438 Ribnjaci Poljana dabar Castor fiber barska kornjača Emys orbicularis Crveni mukač Bombina bombina Prirodne eutrofne vode s vegetacijom 3150 Hydrocharition ili Magnopotamion 7. HR2000440 Ribnjaci Sisčani i Blatnica barska kornjača Emys orbicularis Prirodne eutrofne vode s vegetacijom 3150 Hydrocharition ili Magnopotamion Poplavne miješane šume Quercus robur, Ulmus 91F0 laevis, Ulmus minor, Fraxinus excelsior ili Fraxinus angustifolia 8. HR2000441 Ribnjak Narta Prirodne eutrofne vode s vegetacijom 3150 Hydrocharition ili Magnopotamion 9. HR2000449 Crna Mlaka Prirodne eutrofne vode s vegetacijom 3150 Hydrocharition ili Magnopotamion 10. HR2000450 Ribnjaci Draganići Crveni mukač Bombina bombina Prirodne eutrofne vode s vegetacijom Hydrocharition ili Magnopotamion 3150 11. HR2000451 Ribnjaci Pisarovina Crveni mukač Bombina bombina Prirodne eutrofne vode s vegetacijom 3150 Hydrocharition ili Magnopotamion 12. HR2000573 Petrijevci Crveni mukač Bombina bombina 13. HR2001085 Ribnjak Grudnjak s okolnim šumskim kompleksom barska kornjača Emys orbicularis jelenak Lucanus cervus Hrastova strizibuba Cerambyx cerdo Prirodne eutrofne vode s vegetacijom 3150 Hydrocharition ili Magnopotamion Poplavne miješane šume Quercus robur, Ulmus 91F0 laevis, Ulmus minor, Fraxinus excelsior ili Fraxinus angustifolia 14. HR2001086 Breznički ribnjak (Ribnjak Našice) crveni mukač Bombina bombina veliki panonski vodenjak Triturus dobrogicus barska kornjača Emys orbicularis Prirodne eutrofne vode s vegetacijom 3150 Hydrocharition ili Magnopotamion 15. HR2001216 Ilova Prirodne eutrofne vode s vegetacijom 3150 Hydrocharition ili Magnopotamion 16. HR2001308 Donji tok Drave dabar Castor fiber Prirodne eutrofne vode s vegetacijom 3150 Hydrocharition ili Magnopotamion Poplavne miješane šume Quercus robur, Ulmus 91F0 laevis, Ulmus minor, Fraxinus excelsior ili Fraxinus angustifolia 17. HR2001309 Dunav S od Kopačkog rita crveni mukač Bombina bombina veliki panonski vodenjak Triturus dobrogicus barska kornjača Emys orbicularis dabar Castor fiber Poplavne miješane šume Quercus robur, Ulmus 91F0 laevis, Ulmus minor, Fraxinus excelsior ili Fraxinus angustifolia 18. HR2001326 Jelas polje s ribnjacima Prirodne eutrofne vode s vegetacijom 3150 Hydrocharition ili Magnopotamion Aluvijalne šume (Alno-Padion, Alnion incanaem 91E0* Salicion albae) Poplavne miješane šume Quercus robur, Ulmus 91F0 laevis, Ulmus minor, Fraxinus excelsior ili Fraxinus angustifolia 19. HR2001414 Spačvanski bazen šišmiši Chiroptera Subatlantske i srednjoeuropske hrastove i 9160 hrastovo-grabove šume Carpinion betuli Poplavne miješane šume Quercus robur, Ulmus 91F0 laevis, Ulmus minor, Fraxinus excelsior ili Fraxinus angustifolia 20. HR5000015 Srednji tok Drave (od Terezinog polja do Donjeg Miholjca) crveni mukač Bombina bombina Prirodne eutrofne vode s vegetacijom 3150 Hydrocharition ili Magnopotamion 21. HR5000025 Vransko jezero i Jasen Prirodne eutrofne vode s vegetacijom 3150 Hydrocharition ili Magnopotamion 22. HR2000394 Kopački rit dabar Castor fiber šišmiši Chiroptera Sve navedene kvalifikacijske vrste se redovito i u značajnim populacijama pojavljuju u navedenim područjima, a navedena kvalifikacijska staništa zauzimaju značajne površine pojedinog NATURA područja (kao npr. poplavne šume hrasta lužnjaka i srednjoeuropske hrastove i hrastovo-grabove šume u području Spačvanskog bazena. Potpuno je nevjerojatno da osnovna staništa po kojima su Spačvanske šume svjetski poznate nisu uvrštena kao kvalifikacijsko stanište. | Nije prihvaćen | Uz popis vrsta i stanišnih tipova nisu dostavljne refernce i/ili detaljniji podaci iz kojih bi se moglo utvrditi zadovoljavju li prijedlozi kriterije za uvrštenje na popis ciljnih vrsta/stanišnih tipova. Za sva navedena područja ekološke mreže ove su godine usvojeni planovi upravljanja koji predviđaju aktivnosti istraživanja i monitoringa kojima će se prikupiti detaljne informacije o veličinama i stanju populacija. Uredba će se po potrebi dopuniti sukladno rezultatima ovih istraživanja. |
| 22 | Tibor Mikuska | UREDBA, Prilog III. Dio 2. - Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS) | U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: U Prilogu 3. dio 1. Područja očuvanja značajna za ptice (POP) potrebno je dopuniti kvalifikacijskim vrstama kako slijedi. Sve navedene kvalifikacijske vrste se redovito pojavljuju u navedenim područjima (kao gnjezdarice, preletnice ili zimovalice). 1. HR1000006 Spačvanski bazen Alcedo atthis vodomar G 2. HR1000011 Ribnjaci Grudnjak i Našice Sterna hirundo obična čigra G 3. HR1000013 Dravske akumulacije Dryocopus martius crna žuna G Haliaeetus albicilla štekavac G Gavia arctica crnogrli plijenor Z Gavia stellata crvenogrli plijenor Z Botaurus stellaris bukavac Z Larus minutus mali galeb Z Tringa glareola prutka migavica P 4. HR1000014 Gornji tok Drave Ardea purpurea čaplja danguba G, P Egretta garzetta mala bijela čaplja G, P Nycticorax nycticorax gak G, P Aythya nyroca patka njorka G Milvus migrans crna lunja G Circus aeruginosus eja močvarica G Tringa glareola prutka migavica P 5. HR1000015 Srednji tok Drave Nycticorax nycticorax gak G,P Egretta garzetta mala bijela čaplja G, P Casmerodius albus velika bijela čaplja G, P, Z Aythya nyroca patka njorka G, P Circus aeruginosus eja močvarica G, P Dryocopus martius crna žuna G Tringa glareola prutka migavica P 6. HR1000025 Vransko jezero i Jasen Acrocephalus melanopogon crnoprugasti trstenjak P, Z Larus melanocephalus crnoglavi galeb P 7. HR1000035 NP Kornati i PP Telaščica Hippolais olivetorum voljić maslinar G Ixobrychus minutus čapljica voljak P 8. HR1000024 Ravni kotari Plegadis falcinellus blistavi ibis P Burhinus oedicnemus ćukavica G Sve navedene kvalifikacijske vrste se redovito pojavljuju u navedenim područjima (vlastiti podaci, vidi: https://croatia.observation.org/map_lastobs_v2.php) | Nije prihvaćen | Primjedba se odnosi na Prilog III. Dio 1. Područja očuvanja značajna za ptice (POP), koji nije predmet izmjena Uredbe. |
| 23 | Eko udruga "Naša Ivanščica" | UREDBA, Prilog III. Dio 2. - Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS) | Prilog III., Dio 2., područje HR2000371 – Vršni dio Ivančice, kategorija za ciljnu vrstu 1: molimo UVRSTITE Transilvanijskog monaškog skakavca, znanstveni naziv: Tetrix transsylvanica. OBRAZLOŽENJE. Ove godine je u ovome području pronađena populacija Tetrix transsylvanice, o čemu je objavljen i znanstveni rad naveden pod (2.). Prema Europskom crvenom popisu (1.) radi se o ugroženoj vrsti (EN) na području Europe i EU 28 (str. 19), a jednako tako i o endemu na tom istom području (str. 71). Citat iz izvora (2.) : „Transilvanijski monaški skakavac, Tetrix transsylvanica (Bazyluk et Kis, 1960) beskrilna je trnovratka (Orthoptera: Tetrigidae) koja se na IUCN-ovoj Crvenoj listi smatra ugroženom (EN) vrstom, a u Hrvatskoj čak i izumrlom. … Nakon višegodišnjih potraga za ovom vrstom, napokon predstavljamo prve subpopulacije ove rijetke vrste u Hrvatskoj. … Naš rad donosi podatke o pronalasku nekoliko subpopulacija ove vjerojatno mikofagne vrste na sjevernim padinama planina Ivanščice, Strahinjčice, Medvednice i Zelinske gore u hladnim i vlažnim bukovim šumama na vodonepropusnoj podlozi. … Ova je vrsta vjerojatno pleistocenski relikt i vjerojatno jedini monaški skakavac endemičan za središnju Europu. Ovim radom apeliramo da vrsta bude uvrštena u Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama Republike Hrvatske te da se predloži uvrštenje transilvanijskog monaškog skakavca na popis vrsta koje će se zaštititi posredstvom Direktive o staništima.“ (J. Skejo et al., (2.)) Izvori: (1.) 'European red list of grasshoppers, crickets and bush-crickets', published by the European Commission, 2016, ISBN: 978-92-79-61751-5. (2.) J. Skejo et al., 'Endangered Transsylvanian Wingless Groundhopper (Tetrix Transsylvanica) Is Not Extinct In Croatia And Requires Urgent Protection', Natura Croatica (ISSN: 1330-0520), Vol. 32(1), 2023, pp. 241-255. | Nije prihvaćen | Vrsta Transilvanijski monaški skakavac,Tetrix transsylvanica, nije navedena na Dodatku II. Direktive o staništima što je pravni preduvjet za uvrštenje na popis ciljnih vrsta Natura 2000 područja. |
| 24 | LUKA BASREK | UREDBA, Prilog III. Dio 4. - Posebna područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (PPOVS) | Za područje ekološke mreže HR2000670 Cret Dubravica potrebno je ukloniti ciljnu vrstu Hamatocaulis vernicosus s obzirom na to da je vrsta uvrštena na popis ciljnih vrsta temeljem krive determinacije, tj. radi se o znanstvenoj pogrešci. Isto je obrazloženo u dokumentima "Analiza literature i terensko istraživanje za potrebe izrade PU 083 Cret Dubravica" (Šegota i sur. 2022) koji je izrađen u sklopu projekta Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000, te je već dostupan nadležnom Ministarstvu te u Planu upravljanja Posebnim botaničkim rezervatom Cret Dubravica i pridruženim područjem ekološke mreže (PU 083) na kojeg je MINGOR dao suglasnost. | Prihvaćen | - |
| 25 | Tibor Mikuska | UREDBA, Prilog V. | U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Prilikom izrade planova upravljanja područjima ekološke mreže jasno se ukazalo na problem preklapanja nadležnosti upravljanja između više javnih ustanova. U Hrvatskoj postoji samo nekoliko područja ekološke mreže koja svojom veličinom i karakteristikama opravdavaju podjelu upravljanja na više javnih ustanova (npr. POVS Sava nizvodno od Hrušćice se proteže duž rijeke Save u duljini od >250 km). Za početak, zdrav razum i logika govori da je za sva ostala područja ekološke mreže nužno da njima upravlja samo jedna javna ustanova (prvenstveno ona koja pokriva najveći dio njegove površine) bez obzira što se ono prostire na području više mjesnih nadležnosti. Primjeri dobre prakse nam govore da je za jedno područje nužno imati jednog upravitelja s odgovarajućim ovlastima jer u protivnom (trenutna hrvatska loša praksa) dolazi do preklapanja nadležnosti, konfuzije i nepotrebnog rasipanja ograničenih financijskih i materijalnih sredstava (osim, naravno, ako je cilj upravo stvaranje nefunkcionalnog sustava zaštite prirode, konfuzije u nadležnostima i nepotrebnog rasipanja ograničenih financijskih i materijalnih sredstava kako bi javne ustanove za zaštitu prirodnih vrijednosti ostale neefikasne i kako bi se ostalim interesnim skupinama omogućilo daljnje eksploatiranje područja ekološke mreže bez ikakvih posljedica). Slijedom gore navedenog, potrebno je izmijeniti Prilog V. na način da jednim cjelovitim područjem ekološke mreže upravlja isključivo jedna javna ustanova za zaštitu prirodnih vrijednosti (prvenstveno ona koja pokriva najveći dio njegove površine i koja je svojim smještajem najbliža njemu). | Nije prihvaćen | Svjesni smo kompleksnoti upravljanja putem više javnih ustanova. Gdje god je bilo moguće upravljanje je dano u nadležnost nacionalnim parkovima i parkovima prirode. Izradom planova upravljanja javne ustanove koordiniraju svoje upravljačke djelatnosti i planiraju aktivnosti s ciljem maksimalne učinkovitosti. |
| 26 | Javna ustanova Park prirode Lonjsko polje | UREDBA, Prilog V. | Prilog V Nadležnost za: HR 2001311 Sava nizvodno od Hrušćice Koja se odnosi na Javnu ustanovu Park prirode Lonjsko polje Dio područja koji se naslanja na granicu Parka prirode Lonjsko polje u dijelu nizvodno od utoka rijeke Une u Savu“ zamijeniti sa „Dio područja koji se naslanja na granicu Parka prirode Lonjsko polje“ Obrazloženje: U početku planiranja procesa izrade Plana upravljanja za upravljanje ekološkom mrežom Sava nizvodno od Hrušćice bio je dogovor da Javna ustanova Park prirode Lonjsko polje preuzme upravljanje Savom uz granicu sa Parkom prirode Lonjsko polje te smo prema tome u Planu upravljanja i planirali sve aktivnosti na Savi. Smatramo da je upravljanje u Uredbi vezano na područja ekološke mreže, a ne na zaštićena područja sukladno nacionalnom zakonodavstvu. | Prihvaćen | - |