Izvješće o provedenom savjetovanju - PRAVILNIKOM O DOZVOLAMA ZA OBAVLJANJE ENERGETSKIH DJELATNOSTI I VOĐENJU REGISTRA IZDANIH I ODUZETIH DOZVOLA ZA OBAVLJANJE ENERGETSKIH DJELATNOSTI

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Energia naturalis d.o.o. PRAVILNIK Predlažemo da se u cijelom tekstu Prijedloga Pravilnika, u dijelovima u kojima se predviđa dostava važećih ugovora s drugim pravnim subjektima, izmjene odredbe na način da energetski subjekti dostavljaju Agenciji preslike važećih ugovora s drugim pravnim subjektima, a sve u cilju pojednostavljenja postupka prikupljanja dokumentacije potrebne za ishođenje energetskih dozvola. Nije prihvaćen Člankom 10. Pravilnika propisuje se obveza dostave dokumentacije u formi izvornika ili ovjerene preslike (uključujući i ugovore) te se radi ujednačenosti forme za dostavu dokumentacije ostavlja formulacija kakva je predložena. Slijedom navedenoga, ova primjedba se ne prihvaća.
2 Termoplin d.d. PRAVILNIK Predlažemo: • da se dozvola za distribuciju plina veže uz energetskog subjekt, ali i uz teritorij - što do sada nije bio slučaj • da se uvede obveza preispitivanja važeće dozvole kad se kod energetskog subjekta dogode statutarne promjene, prije svega da se u kontekstu tehničke, ali i svih ostalih kvalificiranosti uvede obaveza Agencije za provođenjem nadzora Obrazloženje: Plinsko gospodarstvo Republike Hrvatske na razini sekundardne, distribucijske mreže vrlo je različito, osim što imamo cca 30-tak operatora distribucijskog sustava sa različitom vlasničkom strukturom, samim time imamo i različite vlasnike plinske mreže koji koriste mrežu kao osnovno sredstvo ili kao zakup. Iza nas je nekoliko akvizicija koje su ukazale na nedostatke postojeće zakonske regulative i neprimjenu zakonskih odredbi. Kada je riječ o pripajanju jednog energetskog subjekta drugom, osnovni nedostatak je neishođenje dozvole za rad u novom teritorijalnom okruženju. Prema dosadašnjem tumačenju Agencije operator sa dozvolom distribucije plina koju je ishodio u datom trenutku kada je obavljao distribuciju plina na području "A" danas može bez ikakve dodatne kontrole i provjere kvalificiranosti obavljati distribuciju plina i na području "A", ali i na novom području "B". U tom kontekstu predlažemo da se uz ime energetskog subjekta počinje vezati i teritorij za koji je ta dozvola izdana, i za koje je prije svega potvrđena tehnička kvalificiranost. Iako trenutna zakonska regulativa osigurava Agenciji prostor za kontrolu i nadzor, isto se u praksi ne provodi, stoga predlažemo uvođenje zakonske obaveze. Nije prihvaćen Zakonom o energiji te ostalim zakonima kojima se uređuje obavljanje energetskih djelatnosti u Republici Hrvatskoj nije propisano teritorijalno ograničenje za obavljanje energetskih djelatnosti za koje je potrebno ishođenje dozvole pa se u tom smislu ova primjedba ne prihvaća Preispitivanje važeće dozvole je već dijelom uređeno instrumentom prijenosa dozvole, uvažavajući određene slučajeve statutarnih promjena (odvajanje ili razdvajanje, pripajanje ili spajanje). Nadzor nad subjektima je već uređen Zakonom o energiji i Zakonom o regulaciji energetskih djelatnosti, a zbog kojih je nepotrebno u Pravilniku određivati kad će se provoditi nadzor, a posebice za slučajeve različitih statutarnih promjena. Slijedom navedenoga, ova primjedba se ne prihvaća.
3 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo PRAVILNIK Predlažemo da se kroz novi Pravilnik o dozvolama za obavljanje energetskih djelatnosti i vođenju registra izdanih i oduzetih dozvola za obavljanje energetskih djelatnosti (dalje u tekstu: Pravilnik): - kod dokazivanja tehničke kvalificiranosti, za svaku pojedinu djelatnost propiše obveza dostave Tehničkog opisa informacijsko-komunikacijskog sustava za obavljanje predmetne djelatnosti i povezanost istog sa susretnim/srodnim sustavima. Također kod nužnih dokaza za tehničku kvalificiranost predlažemo propisati Tehnički opis dispečerskih centara (vođenje, nadzor i upravljanje tehničkim sustavima) jer postoje u svim tehničkim djelatnostima. - s obzirom da se radi o obavljanju energetskih djelatnosti predlažemo da se osim izraza „građevine i/ili oprema“ kroz prijedlog teksta koristi izraz „građevine, postrojenja i oprema“. Naime, postrojenje, oprema te građevina mogu biti funkcionalno zajedničke ili funkcionalno odvojene cjeline. Djelomično prihvaćen Propisivanje dostave Tehničkog opisa informacijsko-komunikacijskog sustava se pokazala problematičnim iz razloga kako slijedi. Različite djelatnosti zahtijevaju korištenje različitih informacijskih, komunikacijskih i tehničkih sustava, a ovisno o planiranom opsegu obavljanja djelatnosti, za očekivati je različitu razinu opremljenosti. Stoga je teško propisati uvjete na IKT opremu za pojedine djelatnosti. Nastavno na navedeno, upitna je dostava i ocjena ovakvog dokumenta. Posljedično, nije potrebno opterećivati podnositelje s dostavom takve dokumentacije. U onim djelatnostima u kojima je potrebno dati opis sustava koji podupiru obavljanje djelatnosti, propisano je dostavljanje opisa odgovarajućih sustava. Prijedlog korištenja izraza „građevine, postrojenja i/ili oprema“ je prihvatljiv.
4 Odvjetničko društvo ILEJ & PARTNERI d.o.o. PRAVILNIK, Članak 3. Predlažemo da se u članak 3. unese sljedeći tekst: „Odredbe ovog pravilnika ne odnose se na subjekte čije se kartice koriste za kupnju goriva na postajama koje pripadaju drugim energetskim subjektima.“ Naime, smatramo da se zahtjevi navedeni u ovom pravilniku odnose na sudionike na tržištu koji fizički trguju i rukuju relevantnim proizvodima, dok bi određeni subjekti, koji posluju na način opisan u nastavku, trebali biti izuzeti od zahtjeva propisanih ovim pravilnikom. Jedna od naših stranaka je društvo koje svojim kupcima osigurava karticu kojom je na ovlaštenim benzinskim postajama moguće kupiti benzin, dizel, AdBlue, ukapljeni naftni plin (UNP), stlačeni prirodni plin (SPP), ukapljeni prirodni plin (UPP), i vodik. Navedena usluga se pruža se na način da društvo sklapa ugovore o kupoprodaji s lokalnim društvima i drugim opskrbljivačima energenata, sa svrhom da kupci društva mogu puniti rezervoar svog vozila gorivom na ovlaštenim benzinskim postajama kojima upravljaju ti opskrbljivači, odnosno lokalni trgovci. Temeljem toga, kupci društva karticom za gorivo izdanom od strane društva, identificiraju društvo lokalnom trgovcu kao direktnog kupca robe te preuzimaju robu bez plaćanja trgovcu. S druge strane, društvo stupa u ugovorne kupoprodajne odnose sa svojim kupcima, uključujući krajnje potrošače i preprodavače. Naknade za benzin, dizel, AdBlue, UNP, SPP, UPP, i vodik dogovaraju se zasebno u svakoj fazi isporuke između uključenih strana. Drugim riječima, naknade se posebno dogovaraju između lokalnih trgovca i društva s jedne strane te između društva i kupaca društva s druge strane. Štoviše, svaki opskrbljivač, odnosno trgovac i društvo, snosi rizik neplaćanja u svojoj fazi isporuke. U slučaju štete (primjerice u obliku oštećenja motora uzrokovanog natočenim gorivom), bilo koji zahtjevi za naknadu štete od strane kupca prema društvu i zahtjevi društva prema trgovcu morali bi biti dokazani. U trenutku transakcije vlasništvo robe prelazi s trgovca na društvo te odmah, u „logičnoj sekundi“, vlasništvo robe prelazi s društva na kupca. Iako vlasništvo robe prolazi kroz društvo tijekom transakcije, roba nikada nije fizički u posjedu društva. Sve tehničke, logističke i regulatorne zahtjeve u pogledu rukovanja robom osiguravaju lokalni trgovci. Osim toga, društvo nema vlastite rezerve goriva te ne posjeduje niti upravlja benzinskim postajama ili drugom infrastrukturom, već u svom poslovnom modelu koristi samo benzinske postaje trećih strana. Društva koja obavljaju gore opisane poslovne djelatnosti ne bi niti teoretski mogla dobiti odobrenje za promet naftnih derivata na veliko, budući da niti posjeduju niti upravljaju benzinskim postajama te ih nikada neće posjedovati niti upravljati istima. Također, takva društva se ne bi smatrala obveznicima primjenjivih javnih davanja, jer su takva davanja već plaćena od stane operatera benzinskih postaja. Osim toga, takva društva ne upravljaju benzinskim postajama (spremnicima), ne skladište goriva niti vrše usluge točenja goriva. Također, takva društva ne predaju gorivo izravno kupcima, jer kupci pune rezervoare vozila na benzinskim postajama u vlasništvu trećih strana. Primjerice, dokument „Opis načina praćenja kakvoće naftnih derivata“ potreban za dobivanje dozvole za veleprodaju naftnih derivata takva društva ne bi mogla dostaviti jer ovaj postupak radi treća osoba koja je vlasnik benzinske postaje. Prihvaćen Prihvaća se.
5 Obnovljivi izvori energije Hrvatske PRAVILNIK, Članak 4. Kriteriji za izdavanje dozvola za obavljanje energetskih djelatnosti prema tehničkoj kvalificiranosti, stručnoj osposobljenosti i financijskoj kvalificiranosti trebaju biti u potpunosti izjednačeni za pravne i fizičke osobe koje podnose zahtjev za izdavanje dozvole. Objašnjenje: na taj način se spriječava diskriminacija odnosno neravnopravnost među poslovnim subjektima s različitom pravnom osobnošću. Nije prihvaćen Nije izvjesno da se u članku 4. ovog Pravilnika eksplicitno navode različiti kriteriji za izdavanje dozvola za obavljanje energetskih djelatnosti u odnosu na pravne i fizičke osobe, a ako se mislilo na dokaze financijske kvalificiranosti iz Priloga II. i III. Pravilnika (kao što se kasnije navodi) takvo propisivanje ne bi predstavljalo diskriminaciju obzirom se prosječno stanje sredstava određuje u različitom iznosu za pojedine energetske djelatnosti te za fizičke i pravne osobe uzevši pritom u obzir ukupnost okolnosti i uvjeta poslovanja pojedine kategorije subjekta.
6 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo PRAVILNIK, Članak 8. Stavak 2. Predlažemo dopuniti članak stavkom koji će definirati da Iznimno iz stavka 2. ovog članka proizvođač električne energije kao energetski subjekt koji primarno obavlja djelatnost proizvodnje električne energije, a u sklopu proizvodnih postrojenja posjeduje i postrojenje za skladištenje energije (primjerice reverzibilna elektrana, crpna elektrana ili drugo Zakonom propisano postrojenje za skladištenje energije) nije u obvezi, uz već ishođenu dozvolu za proizvodnju energije, dodatno ishoditi dozvolu za skladištenje energije. Nije prihvaćen Zakon o tržištu električne energije jasno definira skladištenje energije kao zasebnu energetsku djelatnost. Stoga je potrebno ishoditi zasebne dozvole, ali i voditi razdvojeno računovodstvo. Vezano za obrazloženje, upućujemo na članak 48. stavak 1. Zakona o tržištu električne energije u kojem se definiraju postrojenja za skladištenje te na članak 48. stavak 3. Zakona o tržištu električne energije u kojem se određuju iznimke.
7 Tamara Jakšić PRAVILNIK, Članak 16. Prema postojećem tekstu članka 16. stavka 2. aktivni trgovac i/ili opskrbljivač električnom energijom i/ili plinom iz države članice EU koji: a) ima sjedište u državi članici EU A, a b) ovlašten je obavljati određenu energetsku djelatnost u državi članici EU B i za to ima ishođene sve potrebne dozvole i odobrenja nadležnih tijela u državi članici EU B, ne može ishoditi dozvolu za obavljanje te iste energetske djelatnosti u Republici Hrvatskoj. Također, takav trgovac ne može ishoditi dozvolu niti ”redovnim putem” na temelju članaka 1. do 15. pravilnika. Uzimajući u obzir da je ratio članka 16. taj da se ovlaštenim trgovcima i opskrbljivačima iz država članica EU omogući ishođenje dozvola za obavljanje energetskih djelatnosti u RH po pojednostavljenim uvjetima, pouzdajući se u to da je sposobnost takvih osoba za obavljanje energetskih djelatnosti utvrđena u (bilo kojoj) drugoj državi članici EU (tzv. EU passporting rights), ne postoji pravnozaštitna funkcija ovakve odredbe članka 16. stavka 2. Pravilnika koja bi opravdavala njezino daljnje postojanje. Slijedom navedenog, predlaže se da članak 16. stavak 2. točka 2. glasi: ”- izvadak iz odgovarajućeg registra kojim dokazuje da je pravna ili fizička osoba registrirana za obavljanje energetske djelatnosti u odgovarajućem javnom registru države članice Europske unije ili dokaz da je u državi članici Europske unije registrirana za obavljanje energetske djelatnosti, u slučajevima kada se energetska djelatnost za obavljanje koje pravna ili fizička osoba podnosi zahtjev ne upisuje u odgovarajući javni registar države članice Europske unije, s prijevodom sudskog tumača na hrvatski jezik,” Također, predlaže se i adekvatna izmjena članka 16. stavka 4.: ”(4) Agencija može od regulatornog tijela države članice Europske unije u kojoj je podnositelj zahtjeva ovlašten za obavljanje energetske djelatnosti, za podnositelja zahtjeva iz države članice Europske unije kao dokaz kvalificiranosti zatražiti podatak o ispunjavanju uvjeta za obavljanje energetske djelatnosti.” Nije prihvaćen Smatramo kako ovdje predloženo rješenje ne bi predstavljalo zapreku u razvoju unutarnjeg tržišta EU odnosno istim člankom se ne bi ograničavale temeljene slobode posebno sloboda pružanja usluga poslovnih subjekata te u tom kontekstu primjedba nije prihvaćena.
8 Obnovljivi izvori energije Hrvatske PRAVILNIK, PRILOG II. Nadopuna teksta: Iza riječi "pravne" je potrebno dodati "i fizičke" Nije prihvaćen Nije izvjesno da se u članku 4. ovog Pravilnika eksplicitno navode različiti kriteriji za izdavanje dozvola za obavljanje energetskih djelatnosti u odnosu na pravne i fizičke osobe, a ako se mislilo na dokaze financijske kvalificiranosti iz Priloga II. i III. Pravilnika (kao što se kasnije navodi) takvo propisivanje ne bi predstavljalo diskriminaciju obzirom se prosječno stanje sredstava određuje u različitom iznosu za pojedine energetske djelatnosti te za fizičke i pravne osobe uzevši pritom u obzir ukupnost okolnosti i uvjeta poslovanja pojedine kategorije subjekta.
9 Obnovljivi izvori energije Hrvatske PRAVILNIK, PRILOG III. Izmjena/brisanje teksta: Prilog III. u potpunosti brisati. U Prilogu II. u naslovu uvrstiti da se odnosi i na fizičke osobe, slijedom čega Prilog III. više nije relevantan. Renumeracija. Nije prihvaćen Nije izvjesno da se u članku 4. ovog Pravilnika eksplicitno navode različiti kriteriji za izdavanje dozvola za obavljanje energetskih djelatnosti u odnosu na pravne i fizičke osobe, a ako se mislilo na dokaze financijske kvalificiranosti iz Priloga II. i III. Pravilnika (kao što se kasnije navodi) takvo propisivanje ne bi predstavljalo diskriminaciju obzirom se prosječno stanje sredstava određuje u različitom iznosu za pojedine energetske djelatnosti te za fizičke i pravne osobe uzevši pritom u obzir ukupnost okolnosti i uvjeta poslovanja pojedine kategorije subjekta.