Izvješće o provedenom savjetovanju - Obrazac iskaza o procjeni učinaka propisa za Prijedlog zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 HUKA HRVATSKA UDRUGA KONCESIONARA ZA AUTOCESTE S NAPLATOM CESTARINE PRILOG 4. OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA, 2. ANALIZA ISHODA NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA U svojstvu Hrvatske udruge koncesionara za autoceste s naplatom cestarine (HUKA) čije su članice Hrvatske autoceste d.o.o., Bina-Istra d.d. te Autocesta Zagreb-Macelj d.o.o., a s ciljem pružanja što bolje usluge korisnicima autocesta uvođenjem eura kao sredstva plaćanja u Republici Hrvatskoj, koristimo priliku upozoriti na značajne financijske reperkusije koje primjenom postojećeg sadržaja Nacrta zakona o euru mogu nastati za upravitelje autocesta u Republici Hrvatskoj, uz poseban fokus na čl. 14. i 15. Nacrta zakona o euru. Primjena članka 14. Nacrta zakona o euru kojim se predlaže da se cijene u eurima iskazuju na dvije decimale s točnošću od jednog centa dovela bi do potrebe za izmjenom svih aparata za automatsku naplatu cestarine obzirom da postojeći aparati za automatsku naplatu cestarine imaju tehnička i prostorna ograničenja u pogledu apoena kovanica koje mogu koristiti za povrat ostatka plaćene cestarine korisnicima. Naime, postojeći aparati za automatsku naplatu cestarine imaju prostorna ograničenja spremnika za povrat ostatka plaćene cestarine (u pravilu postoje 4 spremnika kovanica za povrat ostatka plaćene cestarine što nije dovoljno da se obuhvate svi apoeni kovanica u eurima). Uz primjenu članka 14. Nacrta zakona u euru pojavila bi se potreba za instalacijom novih aparata za automatsku naplatu cestarine s dodatna dva spremnika za povrat ostatka plaćene cestarine u centima (1 cent i 2 centa) što trenutno nadilazi postojeće tehničke i operativne kapacitete te odudara od prakse drugih koncesionara autocesta u Europskoj Uniji (primjerice Slovenija, Austrija, Italija, Grčka), uz značajne financijske izdatke koji bi bili u suprotnosti s čl. 10. Nacrta zakona o euru. Radi pružanja jasnije predodžbe, danas upravitelji autocesta u Republici Hrvatskoj nemaju problema s povratom kovanica prema korisnicima s obzirom da se postojećim zakonskim rješenjima i Pravilnikom o cestarini iznosi cestarine iskazuju kao cijeli brojevi bez decimalnih mjesta čime se izbjegava potreba za korištenjem lipa. S ciljem prevencije nastanka značajnog troška zamjene svih postojećih aparata za automatsku naplatu cestarine uz slabiju protočnost prometa te za potrebe usklađenja s praksama koncesionara autocesta u Europskoj uniji, ovim putem predlažemo nadopunu čl. 15. Nacrta zakona o euru u vidu dodatnog stavka (3) koji bi glasio: „(3) Na jedinične cijene roba i usluga koje se ne iskazuju u decimalama ili se iskazuju u jednoj decimali temeljem drugih zakona ili podzakonskih akata, prilikom preračunavanja iz kune u euro sukladno članku 14. ovog Zakona može se primjenjivati sljedeće matematičko pravilo zaokruživanja na dvije decimale od kojih je druga decimala uvijek nula: • ako je druga decimala manja od pet, prva decimala ostaje nepromijenjena • ako je druga decimala jednaka ili veća od pet, prva decimala povećava se za jedan.“ Primjenom gore iznesene nadopune članka 15. Nacrta zakona o euru u vidu dodatnog stavka (3), postiglo bi se sljedeće: • Usklađenje s praksama koncesionara autocesta u Europskoj uniji (primjerice Slovenija, Austrija, Italija, Grčka) • Prevencija nastanka značajnog troška prilagodbe odnosno tehničke modifikacije sustava za naplatu cestarine • Smanjenje vremena čekanja i gužvi na naplatnim postajama posebice tijekom ljetne sezone uz veće zadovoljstvo korisnika • Smanjenje onečišćenja okoliša zahvaljujući bržoj protočnosti prometa i manjoj emisiji ugljičnog dioksida Nadamo se uvažavanju inicijative HUKA-e za unapređenje usluge na autocestama u Republici Hrvatskoj uvođenjem eura. Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Prihvaćeno te je dopunjen članak koji uređuje pravila koja se odnose na zaokruživanje.
2 Tomislav Filjak PRILOG 4. OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA, 7.OPTIMALNO RJEŠENJE 7. Optimalno rješenje Ovo poglavlje je stvarno nejasno napisano. Odnosi li se ono na pravni pristup kako provesti uvođenje Eura (pa je odgovor Zakon) ili na optimalno monetarno rješenje (pa je odgovor uvesti Euro s ''uistinu izraženim pozitivnim učincima''). Kako god, ne stoji rečenica: ''Očekivani pozitivni učinci uvođenja eura uistinu su izraženi i daleko nadmašuju jednokratne troškove samog postupka uvođenja eura.’’ Kao što je već ranije navedeno troškovi uvođenja Eura nisu samo jednokratni, već su neki u današnjem trenutku nesagledivi, a neki trajni, među kojima je najvažniji trajni gubitak monetarne samostalnosti koji može biti poguban u slučaju da se krizni dio ekonomskog ciklusa u Hrvatskoj ne poklopi s onim u ostalim, osobito vodećim, zemljama Europodručja, kad ćemo proći kao Grčka 2008. Inače, cijeli odlomak je minimalno prerađeni pretposljednji odlomak iz poglavlja 3. Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći, iz obrazloženja Zakona o uvođenju Eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, s time da ovdje još manje ima smisla nego tamo. Djelomično prihvaćen Točka 7. predmetnog Iskaza dopunjena je u dijelu troškova uvođenja eura. Moguć je blagi jednokratni porast cijena u procesu konverzije. Republika Hrvatska će morati podmiriti jednokratne troškove zamjene valute, uplatiti sredstva u kapital Europskog mehanizma za stabilnost te u kapital i rezerve Europske središnje banke. Rizici pojave prekomjernog priljeva kapitala i rasta makroekonomskih neravnoteža uvelike su potisnuti zahvaljujući očekivanoj primjerenosti zajedničke monetarne politike za Republiku Hrvatsku i mehanizmima EU-a za sprječavanje nastanka makroekonomskih neravnoteža.
3 Tomislav Filjak PRILOG 4. OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA, 5.PROVOĐENJE SCM METODOLOGIJE Zašto Standard Cost Model (SCM) nije prevedeno na hrvatski, koji je službeni jezik i RH i EU. Primljeno na znanje Obrazac iskaza o procjeni učinaka propisa utvrđen je u Prilogu 4. Uredbe o provedbi postupka procjene učinaka propisa, objavljeno u Narodnim novinama broj 52/17. Komentar je dostavljen na znanje stručnom nositelju izrade predmetne Uredbe.
4 Tomislav Filjak PRILOG 4. OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA, 4.TEST MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA (MSP TEST) 4.1.1. Opcija 1. (nenormativno rješenje) »Ne poduzimati ništa« Naravno da je moguća ova opcija, pa u njoj živimo od 2013. Češka, Poljska i Mađarska su dulje od nas u EU i ne poduzimaju ništa vezano uz uvođenje Eura. Danska i Švedska su provele referendume na kojima je uvođenje Eura odbijeno i ne poduzimaju ništa. Na uvođenju rade samo Bugarska i Hrvatske, pri čemu Bugarska ipak ne srlja kao mi i planira ga uvesti kasnije od nas. Kao i prije spomenute države Hrvatska je preuzela obvezu (osim Danske koja ni tu obvezu nema), ali ne i rok za uvođenje Eura. A s obzirom na stanje u Svijetu i Europi (pandemiju, inflaciju i zaduženosti u Europodručju, na energetske probleme Njemačke s Rusijom u sklopu ''zapadno''-Ruskog zatezanja odnosa oko Ukrajine, Bjelorusije, plina itd.) razumno bi bilo malo pričekati. I takav pogled na stanje se vidi u nepostojanju podrške Euru u ispitivanjima javnog mišljenja i upozoravajućim istupima stručnjaka, u zabrinutim izjašnjavanjima sindikata, u tihim gunđanjima oporbenih političara i u izbjegavanju teme i ozbiljne javne rasprave kod političara na vlasti. Dakle nema neke silne obveze i neizdrživog pritiska, nema uvjerljive društvene potpore za uvođenje Eura, već samo silne volje da se politički kocka za siguran dobitak uskog kruga i gotovo siguran gubitak većine ostalih. Stoga predlažem kao u ovoj točci treba upisati da je moguća opcija ''ne poduzimanja ništa'', dok se trenutno stanje u EU i oko nje, koje se sigurno može opisati kao financijska i politička kriza, ne smiri. Ukoliko držite da je tvrdnja o slaboj podršci uvođenju Eura i nepovoljnim okolnostima u EU i oko nje za uvođenje Eura pretjerana, predlažem da kao opciju bude dodano: Provesti referendum o odabiru trenutka za uvođenje Eura te nakon toga poduzimati daljnje korake. Referendum je sigurno opcija, pa makar bio i savjetodavni. Uostalom proveli su ga Danci i Šveđani i još uvijek se drže rezultata. Naglašavam, Šveđani i dalje imaju obvezu uvođenja Eura, no čekaju povoljne okolnosti i kako se može shvatiti i kad nastupe te okolnosti Vlada će ponovno provesti referendum kako bi bila u suglasju s vlastitim građanima. 4.2. Opcija tri Jasno je da ni pisci ovih redova ne vjeruju u koristi koje su ovdje kompilirali iz javnih istupa uskog kruga čelnika HNB-a i Vlade te kao da ne prate opće ozračje u stručnoj javnosti. Kako postoje i druga mišljenja koja daju drugačija predviđanja ''koristi'' navest ću ovdje samo nekoliko istupa: Maruška Vizek (Hrvatska nije spremna za Euro) Luka Brkić (Euro: U dobrim vremenima dobra, u lošim vremenima loša stvar) Ivan Lovrinović (Bez zajednicke drzave i proracuna projekt Euro je neostvariv) Neven Vidaković (Kada je najavio nagli rast inflacije mnogi su ga ismijavali, sada ima novo dramatično upozorenje) Drago Jakovčević, Ljubo Jurčić, Mladen Vedriš (Zemlje niže konkurentnosti su potencijalni gubitnici ulaska u Eurozonu) Mnogo je lakše naći argumentirana upozorenja i stranih stručnjaka od onih koja preporučaju ulazak u Euro, primjerice: Nobelovac Joseph Stiglitz (Treba li Hrvatska uvesti Euro – apsolutno ne) Yanis Varoufakis (Uvođenje Eura će potaknuti rast cijena imovine dok njemacke tvrtke i dalje budu otuđivale ono što je ostalo od hrvatske industrije) Štoviše, pisci ove ocjene kao da nisu čitali ni Strategiju za uvođenje Eura kao službene valute u Hrvatskoj. U njoj se pod troškovi navode: - Gubitak samostalne monetarne politike - Rizik povećanja razine cijena pri konverziji - Rizik prekomjernog priljeva kapitala i akumulacije makroekonomskih neravnoteža - Troškovi konverzije - Prijenos sredstava Europskoj središnjoj banci - Sudjelovanje u pružanju financijske pomoći drugim državama članicama Dakle, Strategija uvođenja je navela troškove koji ovdje nisu ni spomenuti, a stručnjaci nas u javnim istupima upozoravaju i na niz drugih troškova te stoga predlažem: Kao što su navedene opće koristi navesti i opće troškove, odnosno negativne posljedice, one iz Strategije, ali dodati i one iz istupa stručnjaka i iz stajališta sindikata (primjerice: RH će nestankom vlastite monetarne politike za suočavanje s krizom imati samo smanjenje proračuna, odnosno snižavanje plaća, mirovina, radnih prava i standarda stanovništva) te one koji proizlaze iz trenutnog kriznog stanja vezanog uz pandemiju, inflaciju, energetiku, odnose s Rusijom i odgovoriti je li pravi trenutak za uvođenje Eura? Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Uvođenje eura kao dugogodišnji strateški projekt Republike Hrvatske treba promatrati odvojeno od tekućih gospodarskih kretanja i rizika koji su povezani s pandemijom i geopolitičkim previranjima na globalnoj razini. Recentno jačanje inflacije posljedica je spomenutih negativnih čimbenika te nema nikakve veze s nadolazećim uvođenjem eura. Provedena analiza ekonomskih koristi i troškova uvođenja eura pokazuje da je Republici Hrvatskoj u interesu uvesti euro. Uvođenje eura ujedno je i obveza koju je Republika Hrvatska preuzela ulaskom u Europsku uniju, potpisivanjem Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji.
5 Tomislav Filjak PRILOG 4. OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA, 3. ANALIZA UTVRĐENIH IZRAVNIH UČINAKA   3.1. Analiza gospodarskih učinaka Gospodarski učinci su prikazani izrazito jednostrano sa zaključnom rečenicom: ''Izvjesno je da će pozitivni učinci uvođenja eura biti trajnog karaktera, dok će troškovi biti uglavnom jednokratni.’’ Najvažniji troškovi prikazani su već u Strategiji za uvođenje Eura kao službene valute u Hrvatskoj i nikako ih se ne može opisati samo kao jednokratne, već su oni najznačajniji trajni. Držim kako ih ovdje treba bar jasno ponovno pobrojati i navesti stoje li one još uvijek ili ne, odnosno kako se na njih odražava trenutna kriza prouzročena pandemijom, inflacija, energetska i sigurnosna pitanja koja se otvaraju zbog zatezanja odnosa s Rusijom, itd. Nadalje, ako po Internetu potražite što misle ekonomski stručnjaci, brzo uvođenje Eura podupiru oni iz HNB-a i ponikli iz HNB-a i njihove suvislo šire obrazložene argumente nije čak ni lako naći (izuzetak je Velimir Šonje), dok nije nikakav problem naći utemeljenu stručnu, blago rečeno suzdržanost, primjerice (u zagradi je poveznica s naslovom): Maruška Vizek (Hrvatska nije spremna za Euro) Luka Brkić (Euro: U dobrim vremenima dobra, u lošim vremenima loša stvar) Ivan Lovrinović (Bez zajednicke drzave i proracuna projekt Euro je neostvariv) Neven Vidaković (Kada je najavio nagli rast inflacije mnogi su ga ismijavali, sada ima novo dramatično upozorenje) Drago Jakovčević, Ljubo Jurčić, Mladen Vedriš (Zemlje niže konkurentnosti su potencijalni gubitnici ulaska u Eurozonu) Također, mnogo je lakše naći argumentirana upozorenja stranih stručnjaka od onih koja preporučaju ulazak u Euro, primjerice: Nobelovac Joseph Stiglitz (Treba li Hrvatska uvesti Euro – apsolutno ne) Yanis Varoufakis (Uvođenje Eura će potaknuti rast cijena imovine dok njemacke tvrtke i dalje budu otuđivale ono što je ostalo od hrvatske industrije) Također, sasvim jasno stajalište kako nisu protiv Eura, no da nikako ne treba žuriti s njegovim uvođenjem izrazila je i Matica hrvatskih sindikata i svojim članovima izdala preporuku vezanu uz skupljanje potpisa za referendum o Euru, ali i s jasnim odgovorima na niz pitanja, sročenih sažeto, jasno i čitljivo, nešto što se ne može naći ni na jednoj vladinoj ili HNB-ovoj stranici posvećenoj Euru, a ni u obrazloženju ovog Zakona: Matica hrvatskih sindikata (Uvođenje Eura sindikalno pitanje prvog reda) Naravno, ne mislim da bi ovdje trebalo odgovarati na svako od navedenih stajališta, ali bi svakako trebalo ona koja očigledno možemo očekivati navesti te odgovoriti kako će se s njima izlaziti na kraj. Konačno, navedeno je kako: ‘’Neopravdano povećanje cijena (nepošteno zaokruživanje cijena pri konverziji) sprječavat će se primjerenim mehanizmima praćenja postupka konverzije, među čijim će glavnim mjerama biti dvojno iskazivanje cijena na način da će cijene roba i usluga istovremeno biti naznačene u kunama i u eurima.’’ No, ovih dana svjedoci smo kako je riječ o pročitanoj i već izigranoj strategiji. Očito je da pod kamuflažom inflacije Eura i istodobno Kune, u atmosferi gotovo sigurnog prelaska na Euro s jasnim rokom, ponajprije trgovci, ali i svi ostali, ne čekaju dvojno iskazivanje cijena nego će ih do dvojnog iskazivanja napumpati toliko da će neki iz marketinških razloga tada možda cijene zaokruživati i na niže. Hoće li to tada biti prikazano kao uspjeh ovog pristupa ili će prije biti ponuđen još neki pokušaj odgovora na nepošteno zaokruživanje cijena? 3.3. Analiza socijalnih učinaka Ako sami čelnici ustanova EU višekratno iskazuju kako je cilj Eura ojačati europski identitet, kako da njegovo uvođenje nema socijalne učinke. Gubljenje dijela nacionalnog identiteta i jačanje europskog identiteta je prvorazredni učinak za neku državu, a njegovo postojanje je priznato čak i u Strategiji , gdje se na str. 30. navodi: '' Osim ekonomskih učinaka zamjene hrvatske kune eurom, koji se razmatraju u ovom dokumentu, postoje i drugi učinci poput gubitka nacionalne valute kao simbola suvereniteta i nacionalnog identiteta.’’ Dalje ni riječi, valjda zato jer su Strategiju, kao i ovu procjenu, pisali oni koji se sustežu ili ne znaju što bi rekli na temu nacionalnog identiteta. Naravno, složit će se da je uvođenje Eura povijesna prekretnica i prikazati to kao povijesni uspjeh Vlade RH, ali kao što vidimo u ovoj procjeni, povijesni uspjeh bez socijalnih učinaka. Treba spomenuti da je i predloženi način donošenja konačne odluke o uvođenju Eura čisto birokratski, bez sudjelovanja naroda ili bar Sabora, pri čemu se većina stanovništva osjeća dovedena pred svršen čin. Stoga predlažem da se navedu bar dva socijalna učinka: - Gubljenje dijela nacionalnog identiteta - Osjećaj izigranosti, dovođenja pred svršen čin, produbljenje apatije i nepovjerenja u političku elitu 3.4. Analiza učinaka na rad i tržište rada Od ulaza RH u EU 2013. godine jedino očekivanje koje je sasvim nesporno ostvareno je enormno iseljavanje, odnosno ''mobilnost radne snage'' iz Hrvatske i posljedično smanjenje nezaposlenosti, što je statistički uspjeh, koji doduše ne izgleda blistavo kad se provede popis stanovništva. Tlapnja o investicijama i novim radnim mjestima je vrijedila i 2013. pri ulazu u EU. Zaključiti da će uvođenje Eura zatvoriti samo nekoliko radnih mjesta u mjenjačnicama u najmanju ruku je usko gledanje, ako ništa drugo i u bankama i u tvrtkama ima nekih ljudi koji se bave preračunavanjem Kuna u Eure i obrnuto te ni za njima neće biti potrebe. No prava moguća posljedica za tržište rada je izrečena na okruglom stolu Matice hrvatske gdje je navedeno kako će: ''...kada se Hrvatska priključi monetarnoj uniji, doći do "stravične" mobilnosti radne snage, jer će mladi i školovani otići iz Hrvatske za boljim životom i višim plaćama.'' (Izvor:https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/zemlje-nize-konkurentnosti-su-potencijalni-gubitnici-ulaska-u-eurozonu-15149812) U svjetlu postojećeg iseljavanja te posljedično smanjenja nezaposlenosti molim da se u procjeni navede hoće li hrvatski radnici po uvođenju Eura u istom broju ili i više odlaziti u inozemstvo, a one koji zadrže vezu s Domovinom će Ministarstvo financija dvostruko oporezovati ili se očekuju neki drugi trendovi. Djelomično prihvaćen Hvala na sudjelovanju na javnom savjetovanju. Točka 3.1. predmetnog Iskaza dorađena je u odnosu na troškove uvođenja eura koji se odnose na gubitak samostalne monetarne politike, na rizik prekomjernog priljeva kapitala i akumulacije makroekonomskih neravnoteža te trošak prijenosa sredstava Europskoj središnjoj banci (ESB). Gubitak samostalne monetarne politike mali je trošak jer je prostor za aktivno korištenje monetarne i tečajne politike i danas sužen, zbog velike raširenosti eura u hrvatskoj ekonomiji i činjenice da je Republika Hrvatska mala i otvorena zemlja sa snažnom prisutnošću bankovnih grupacija iz europodručja. Snažniji priljevi kapitala mogu dovesti do akumulacije makroekonomskih neravnoteža nakon uvođenja eura. Međutim, dosadašnje iskustvo u ublažavanju prekomjernih priljeva kapitala, novi mehanizmi koordinacije ekonomskih politika u Europskoj uniji te očekivana primjerenost zajedničke monetarne politike umanjuju vjerojatnost nastanka štetnih makroekonomskih neravnoteža. Kao mali jednokratni trošak procijenjen je trošak prijenosa sredstava Europskoj središnjoj banci (ESB). Hrvatska narodna banka će uplatiti preostali iznos svog udjela u kapitalu ESB-a, uplatiti u zaštitne slojeve ESB-a te prenijeti dio međunarodnih pričuva u pričuve ESB-a. Uplatom cjelokupnog iznosa u kapital ESB-a, Republika Hrvatska će steći pravo na sudjelovanje u raspodjeli zajedničkoga monetarnog prihoda.