Izvješće o provedenom savjetovanju - Prijedlog Hrvatske strategije za vodik od 2021. do 2050. godine
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Tetida d.o.o. | PREDLAGATELJ: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja | 1) H2-Hydrogen Cell, Dok.Ing, Eco-ina, Tetida Regulativa i nadležnost otvaranja H2-Punionica Osnivanje Hrvatskg fonda za financiranje pripreme i provođenje H2-projekata u Hrvatskoj Osnivanje "Baze H2-Projekata u Hrvatskoj" Propisivaje učinkovite procedure za dobivanje svih potrebnih operativnih dozvola za provođenje Projekta vodika i ostalih modernih energenata ( sintetskih plinova) vezano na način dobivanja istih iz suvremenih tehnologija, solarne, vjetro, geotermalne, uplinjavanja otpada , od izrade ili promjene prostornih planova, sfera sigurnosti, certificiranja opreme i proizvoda-geografskog porijekla vodika i ostalih suvramenih medija, puštan ja u pogon svih segmenata sustava - izvora SE, VE, HE, Geo, elektrolizera, sustava skladištenja i distribucije, u industriji i H2-Punionica za sve vrste prometala. Normativi za postavljanje H2-Punionica na Koridorima i ostalim kategorijama prometnica 2) TEMA - Pula ; dr. Branimir Ružojčić S obzirom da je RH proizvođač raznih plovila a da su ista veliki potrošači energije i značajni zagađivači okoliša, predlažem da se svugdje već u planiranju strategije pored generalno vozila, naglasi i "plovila" Kao primjer: Stavak: 2.2 "Strateške smjernice" u točki 3 predlažem dodati: "Korištenje vodika – omogućavanje korištenja vodika u industrijskim procesima, kao i razvoj uporabe vodika u prometu osiguravanjem poticaja za kupnju vozila i plovila na vodik." Slika 5: "Planirana ulaganja u vodikovu tehnologiju u HR " ubaciti kod sufinanciranja pri kupovini "...i plovila" 3. Međunarodna zračna luka Zagreb (MZLZ) Str. 16/17 Strategije - dodatak iz oblasti "Zrakoplovstva" U zračnom prometu potrebno je razviti sveukupno integrirano „master-planiranje zračnih luka povezano s korištenjem vodika”, promicati interdisciplinarni pristup temi primjene vodika na zračnim lukama što uključuje: I. donošenje regulativa za primjenu vodika u zrakoplovstvu sa aspekta sigurnosti, II. razvoj zračne i zemaljske infrastrukture za vodik za opskrbu u zrakoplovstvu, III. razvoj operacija primjenom vodika na siguran način, IV. kompatibilnost zrakoplova na vodik i zračne luke, te rješavanje cijelog lanca vrijednosti (proizvodnja, transport, ukapljivanje, skladištenje, distribucija, punjenje). Regulativa i aspekti sigurnosti za zrakoplovstvo trebaju uključivati: - operacije na uzletno-sletnoj stazi, - taksiranje, - operacije na stajankama zrakoplova, - odleđivanje, - održavanje. kroz normativni/regulatorni pogled i pristup implementaciji potrebnih prilagodbi zračnih luka i regulacijskog okvira za korištenje vodika Sa aspekta primjene vodika, zračna i zemaljska infrastruktura kao i operativne aktivnosti trebaju se sagledavati kroz razvoj infrastrukture za opskrbu mobilnosti, logističku potporu sa primjenom za vozila uključena u procese opsluživanja zrakoplova, kao i prijevozu putnika, i infrastrukture za opskrbu zrakoplova. Posljedično potrebno je: - definirati glavne moguće sheme za opskrbu lanca vodika u zračnim lukama za gorivo zrakoplova i - odrediti najrelevantnije obrasce za distribuciju vodika na zračnoj strani za opsluživanje zrakoplova; Također, potrebno je strateški utvrditi utjecaje kompatibilnosti zrakoplova na vodik i zračnih luka kroz: definiciju kontrolnih popisa svih provjera koje operateri zračnih luka moraju izvršiti prije dozvoljavanja operacija zrakoplova na vodik[GA1] , te osigurati usklađenost s važećim primjenjivim propisima, uključujući EASA propis i ostale obveze. 4. Grad Vis Sukladno smjernicama Vlade Republike Hrvatske o Zelenoj energetskoj tranziciji i smjernicama EU Zelenog plana s ciljem smanjenja emisija štetnih plinova i korištenju obnovljivih izvora energije sunca, vjetra i suvremenih ekološki prihvatljivih energenata kao što je vodik, ovim putem želimo skrenuti pozornost na važnost izmjene trenutnog sustava gospodarenja otpadom. Prijedlog je da se u izmjene trenutnog sustava gospodarenja otpadom uvrsti suvremena tehnologija koja nakon razvrstavanja otpada (staklo , metal, plastika, papir i bio-otpad) suvremenom metodom uplinjavanja (Metoda ultra visoko temperaturne hidrolize organskog otpada kojom se iz dobivenog bio-sintetskog plina izdvaja vodik) otpad pretvara u vodik. Ovakav sustav gospodarenja otpadom je također cirkularan. Temelji se na tomu da otpad jedne industrije postane sirovina druge. Vodik stvoren iz otpada bio bi dostatan potrošnji vodika svih komunalnih vozila Grada Visa što uvelike pridonosi smanjenju emisije štetnog CO2 plina. Kao otočna Jedinica lokalne samouprave moramo istaknuti važnost postizanja neovisnosti otoka u odnosu na kopno te težiti cilju „Deklaracije o pametnim otocima“. Inicijativa Pametni otoci inspirirana je inicijativom Europske komisije Pametni gradovi i zajednice, no ide i korak dalje, kroz jačanje sinergija između energetike, transporta i IKT-a, uz uključivanje tema vezanih uz vodu i otpad, po principu cirkularne ekonomije. Taj holistički pristup izvire opravo iz izoliranosti otoka koja nas prisiljava razmišljati kako osigurati optimalno korištenje i upravljanje resursima te doprinijeti održivom i ravnomjernom razvoju koji će iskoristiti otočne potencijale (geografske elemente, prirodne i ljudske resurse, proizvode). Temeljem svega gore navedenog mišljenja smo da je usklađenje tj. izmjena trenutnog sustava gospodarenja otpadom neophodna, a sve kako bi se ostvarili ciljevi i mjere Europske unije vezane za smanjenje emisija ugljičnih plinova u različitim sektorima i ublažavanje klimatskih promjena. | Nije prihvaćen | Primjedba pod točkom 1) - nije prihvaćeno 1) Hrvatska Strategije za vodik do 2050.godine cjelovit je i sveobuhvatan akt strateškog planiranja koji daje viziju razvoja gospodarstva zasnovanog na vodiku. Detaljnije razrađene regulatorne odredbe, koje su predložene, sastavni su dio provedbenih akata koji slijede nakon donošenja same Strategije. Primjedba pod točkom 2) - prihvaćeno Primjedba pod točkom 3) - djelomično prihvaćeno 3) Strategija nije provedbeni akt i ne propisuje tražene kriterije. U tekst strategije dodan je odlomak koji se odnosi na zračni promet. Primjedba pod točkom 4) - nije prihvaćeno 4) Hrvatska Strategije za vodik do 2050.godine cjelovit je i sveobuhvatan akt strateškog planiranja koji daje viziju razvoja gospodarstva zasnovanog na vodiku. Sustav gospodarenja otpadom reguliraju provedbeni akti u području gospodarenja otpadom. |
| 2 | ZELENA AKCIJA | PREDLAGATELJ: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja | Smatramo pozitivnim korakom da se Hrvatska želi usmjeriti na razvoj obnovljivog odnosno zelenog vodika kojeg smatramo jedinim klimatsko i ekološki prihvatljivim oblikom vodika pošto je proizveden korištenjem električne energije dobivene iz obnovljivih izvora. Ostali oblici vodika, poput sivog ili plavog, nisu prihvatljivi jer se u većini slučajeva koriste fosilna goriva ili nuklearna energija (i skupi CCS) za njihovu proizvodnju. Smatramo da se ni u fazi prijelaza ne smije usmjeriti na povećanje korištenja sivog vodika, koji je trenutno najdominantniji, niti plavog kojeg se pokušava predstaviti kao ugljično neutralnog ili čistog. No, koncept “čistog” ili “niskougljičnog” ovisi o tome hoće li hvatanje, transportiranje i (trajno) skladištenje CO2 (CCS) zaista uspjeti. Tu je ključno uzeti u obzir: 1) visoku cijenu CCS tehnologije, 2) energiju koja je potrebna za CCS i 3) istjecanje CO2 i metana što je problem svih oblika vodika baziranih na fosilnim gorivima. Stoga smatramo da CCS tehnologija ne bi trebala biti umjerenje RH u razvoju vodika. Samo se obnovljivi vodik može smatrati čistim jer ne emitira CO2 te može biti korišten kako bi se pomoglo dekarbonizirati sektore poput teške industrije ili transporta (pomorski, zračni). Druge vrste vodika uključuju emisije stakleničkih plinova tijekom cijelog životnog ciklusa i mogu pridonijeti nastavku upotrebe fosilnih goriva, posebno plina, na dulji period. U tom smislu nije prihvatljivo ni miješanje plina i vodika jer će pridonijeti produljenju životnog vijeka plina. No, važno je naglasiti kako su hitne i korjenite promjene, zbog klimatske krize i urgentnosti njenog rješavanja, potrebne u tekućem desetljeću, na što upozorava i znanstvena zajednica (IPCC). Zbog toga ne možemo svu nadu polagati u obnovljivi vodik koji bi tek za desetljeće, dva ili više mogao postati isplativ. Dodatno, RH trenutno nema sredstava za provedbu ove strategije već sve nade, više manje, polaže u dobivanje EU i hrvatskih javnih sredstava. Smatramo da je u ovom trenu potrebno dati prednost razvoju obnovljivih izvora energije (posebno solarne) za izravno korištenje, kao i štednji energije te povećanju energetske učinkovitosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3 | Robert Mikulandric | PREDLAGATELJ: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja | Strana 9 - 'Proizvodnja vodika odvijala bi se na mjestu proizvodnje električne energije s ciljem rasterećenja elektroenergetskog sustava, ali i na mjestu značajnije potrošnje sa svrhom rasterećenja samog prijenosnog sustava'. - u ovom kontekstu nije jasno na koji prijenosni sustav se misli tako da predlažem sljedeću formulaciju: 'Proizvodnja vodika odvijala bi se na mjestu proizvodnje električne energije, koje ujedno može biti i mjesto potrošnje vodika, s ciljem rasterećenja elektroenergetskog sustava' | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 4 | Robert Mikulandric | PREDLAGATELJ: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja | Poštovani, predloženi Prijedlog Hrvatske strategije za vodik od 2021. do 2050. godine je kvalitetno napisan i obuhvaća sva postojeća kretanja i trenutne planove u svjetskoj industriji vodika. Po mom osobnom stručnom mišljenju (kao doktora-inženjera u razvoju vodikovih kompresora za prestižnu EU tvrtku u toj domeni) u Prijedlog bi trebalo dodatno uvesti termin tehnologija za PRIPREMU vodika (koje se trenutno ne spominju), kao bitnog dijela lanca dobave vodika i vodikovog gospodarstva. Pod tim tehnologijama podrazumijevam tehnologije odvlaživanja i ovlaživanja, odvajanja/separacije, ukapljivanja, kompresije, uplinjavanja i termalne obrade vodika (grijanje/hlađenje). Nakon što se vodik proizvede u elektrolizatoru on mora proći kroz obradu/pripremu kako bi se doveo do stanja prigodnim za transport i/ili krajnju upotrebu. Tehnologije za tu svrhu mogu stajati na proizvodnoj ali i na potrošačkoj strani lanca dobave, zavisno od toga da li se vodik proizvodi centralizirano ili decentralizirano (kako je objašnjeno u Prijedlogu). Kod sustava s plinovodima/vodikovodima proizvedeni vodik se dodatno mora tlačiti na tlakove do 50 bara ili do 800 bara u slučaju s punionicama. Navedene stavke značajno pridonose u konačnoj cijeni vodika za korisnike (samo trošak kompresije je oko 1,5 eur/kg H2). Tehnologije korištenja vodika također zahtijevaju vodik određene kvalitete i svojstva, tako da se vodik mora pripremiti prije samog korištenja. S tog kuta gledišta nije jasno da li su sustavi pripreme vodika dio sustava proizvodnje, transporta ili potrošnje vodika tako da predlažem da ih se navede kao zasebnu kategoriju. Među navedenim tehnologijama postoji još puno prostora za razvoj i otkrivanja novih tehnologija što otvara mogućnost hrvatskim tvrtkama za stvaranje novih proizvoda i otvaranju novih tržišta. Na kraju bi naglasio potrebu za aktivnom ulogom gospodarstva i znanosti u definiranju standarda za vodikove tehnologije, definiranjem zakonskog okvira za dobavu i pripremu voda za proizvodnju vodika pomoću elektrolizatora te dugoročno osiguravanje dovoljnih količina vodika za velike potrošaće.. Lijepi pozdrav, Robert Mikulandrić | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 5 | GRADSKA PLINARA ZAGREB d.o.o. | PREDLAGATELJ: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, 1.Sadržaj | Sadržaj i obim nacrta Strategije je vrlo sličan Strategiji za vodik za klimatski neutralnu Europu izrađenoj od strane Europske komisije. Podrazumijeva se da kod ovakvih grana energetike koje se tek trebaju razviti, nije moguće u strateškom okviru razraditi preciznije modele gospodarskih tokova, no u tom slučaju se naknadno može izraditi akcijski plan kao što je to napravio Department of Energy SAD-a sa svojim Hydrogen Program Planom. Stoga predlažemo da se nastavi s radom na modeliranju ove djelatnosti na sličan način. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. 2023. godine predviđena je revizija Integriranog energetskog i klimatskog plana, a kojom će biti obuhvaćene i odgovarajuće mjere iz Hrvatska Strategije za vodik do 2050.godine. |
| 6 | Grupa za energetiku Zavoda za naftno-plinsko inženjerstvo i energetiku Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu | PREDLAGATELJ: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, 1.VIZIJA RAZVOJA GOSPODARSTVA ZASNOVANOG NA VODIKU | Grupu za energetiku čine: izv. prof. dr. sc. Luka Perković prof. dr. sc. Daria Karasalihović Sedlar prof. dr. sc. Tomislav Kurevija dr. sc. Marija Macenić Primijetili smo da u strukturi ovog dokumenta u odnosu na Europsku strategiju za vodik nedostaje definicijski dio koji bi jasno i nedvosmisleno definirao pojmove kao što su obnovljivi vodik, e-goriva/sintetska goriva, niskougljični vodik, fosilni vodik, itd. Čini se da je sustav boja, a koji se i dalje spominje u ovom prijedlogu strategije, napušten pa nije sasvim jasno zbog čega se i dalje koristi. Također, ovaj prijedlog strategije ne spominje niti po kojem kriteriju će se ocjenjivati održivost, odn. kriterij obnovljivosti vodika, dok Europska strategija implicitno definira da kao kriterij održivosti treba navesti emisije stakleničkih plinova iz analize cjeloživotnog ciklusa (full life-cycle greenhouse gas emissions). Slijedom navedenog, predlažemo da se doda jedno zasebno potpoglavlje "1.1.1. Definicije pojmova vezanih uz vodik" (ili slično) unutar poglavlja "1.1. Uvod" u kojem će nedostajuće definicije biti navedene. Poglavlje može, primjerice biti formulirano ovako: "S obzirom na način dobivanja vodika i proizvoda od vodika temeljem cjeloživotnih emisija CO2, odnosno tehnologijama proizvodnje i vrste izvora energije, razlikujemo: 1. Vodik dobiven elektrolizom vode iz električne energije 2. Obnovljivi vodik/"Čisti" vodik - vodik dobiven elektrolizom vode pri čemu je električna energija dobivena iz obnovljivih izvora energije 3. Fosilni vodik - vodik proizveden iz fosilnih goriva kao sirovina, primarno proizvodnja vodika postupkom parnog reformiranja prirodnog plina 4. Fosilni vodik uz primjenu tehnologija hvatanja i skladištenja CO2 - ovdje treba uzeti u obzir i efikasnost samog CCS procesa 5. Niskougljični vodik - smjesa fosilnog vodika uz primjenu tehnologija hvatanja i skladištenja CO2 i vodika dobivenog elektrolizom vode iz električne energije 6. Sintetska goriva/e-goriva dobivena iz vodika - plinovita i kapljevita godiva bazirana na ulaznim sirovinama vodiku i ugljiku, pri čemu je za stupanj obnovljivosti mjerodavan stupanj obnovljivosti vodika. Primjeri su sintetski kerozin, sintetski dizel, sintetski mentanol, sintetski etanol, sintetski metan, itd." U ovoj strategiji se izravno ili neizravno spominju gotovo sve gore navedene inačice vodika, a koje bi trebalo definicijski uskladiti u dokumentu. Također, ovdje bi bilo i svrsishodno definirati razinu ekvivalentnih emisija CO2 po jedinici mase proizvedenog vodika za vodik dobiven iz električne energije. Stoga predlažemo da se, sukladno formatu Europske strategije za vodik, na pojam "1. Vodik dobiven elektrolizom vode" u gore navedenom tekstu doda fusnota "*prema zadnjim dostupnim podacima o efikasnosti elektrolizatora (60%), specifičnom prosječnom faktoru emisije CO2 po ukupno proizvedenoj električnoj energiji u Hrvatskoj (0.18 kgCO2/kWh-el prema Tablici 10.3.2., Energija u Hrvatskoj 2019) i donjoj ogrijevnoj vrijednosti vodika (33.3 kWh-th/kgH2) dolazimo do vrijednosti od 10 kgCO2 po 1 kgH2 za vodik dobiven elektrolizom vode iz električne energije. Iako je to niže od Europskog prosjeka koji je, prema Europskoj strategiji, 14 kgCo2/kgH2 to je i dalje poprilično visoka vrijednost, s obzirom na rezultirajuću vrijednost od 300 gCO2/kWh-th kojeg vodik ima prije potrošnje, i to bez uključivanja fugitivnih emisija u proračun." | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Dio pojmova uključen je u pojmovnik. |
| 7 | HGK | 1.VIZIJA RAZVOJA GOSPODARSTVA ZASNOVANOG NA VODIKU, 1.3 Vizija | Članice Grupacije za vodik HGK predlažu da se u poglavlje 1.3, kada se govori o dekarbonizaciji sektora u gospodarstvu, uz promet i toplinsku energiju u industriji doda termin „i drugim gospodarskim granama“. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 8 | GRADSKA PLINARA ZAGREB d.o.o. | 1.VIZIJA RAZVOJA GOSPODARSTVA ZASNOVANOG NA VODIKU, 1.3 Vizija | Profesor Galović i drugi autori koriste pojam "miješanje plinova" pa predlažemo da se umjesto pojma "ubrizgavanje" koristi pojam "umješavanje". Nadalje, sukladno postojećoj zakonskoj regulativi potrebno je umjesto izraza transportna i distribucijska mreža koristiti transporti i distribucijski sustav prirodnog plina. Misli li se pod izrazom "regulacija obnovljivih plinova" na "regulaciju djelatnosti opskrbe i distribucije obnovljivih plinova" ili na "regulaciju postupka umješavanja obnovljih plinova s ili bez fosilnih plinova" ili nešto treće? Naime, i jedan i drugi proces bi trebalo podrobnije opisati kako u strategiji, tako i u akcijskom planu. Što se tiče prvog značenja pojma „regulacije“, trenutno su transport i distribucija prirodnog plina putem plinskih sustava određeni kao regulirane djelatnosti koje se obavljaju kao javna usluga. Pojednostavljeno, ti sustavi su određeni kao prostor na kojem se trguje energijom u plinovitom stanju prema reguliranim uvjetima s reguliranim pristupom. Stoga bi o tome trebalo voditi računa kod propisivanja metodološkog okvira za umješavanja obnovljivih plinova u transportne i distribucijske sustave. Što se tiče drugog značenja izraza „regulacije“, regulacija postupka umješavanja podrazumijeva određivanje propisa i normi koji će urediti sigurnosne mehanizme na cjelokupnom lancu od prijevoza, skladištenja i umješavanja do distribucije i potrošnje mješavine prirodnog plina i vodika. | Prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Ostatak primljeno na znanje. Prihvaćene predložene jezične izmjene. |
| 9 | Luka Predragović | 1.VIZIJA RAZVOJA GOSPODARSTVA ZASNOVANOG NA VODIKU, 1.3 Vizija | "Vodik se smatra čistim energentom te će kao takav imati važnu ulogu u više sektora (energetika, promet, industrija i dr.) s ciljem smanjenja emisija stakleničkih plinova." Iza industrija dodati poljoprivreda. Evo i zašto: U sektoru poljoprivrede bilježi se porast potrošnje tekučih fosilnih goriva što je posljedica mehanizirane obrade zemljišta i grijanja u plastenicima, jedina alternativa za dekarbonizaciju je vodik i vlastita proizvodnja OIE. Za proizvodnju OIE u Hrvatskoj imamo dobar potencijal zračenja Sunca i potrebne poljoprivredne površine, ruralno stanovništvo i priliku za razvoj cjelogodišnje ekološke poljoprivredne proizvodnje (Slavonija, središnja Hrvatska i druga područja). Inovacije i tehnološka dostignuća omogućuju istovremenu poljoprivrednu proizvodnju i proizvodnju energije na istoj površini. Na taj način čuvamo obradive površine, pašnjake i drugo zemljište od jedostranog uzimanja za energetsku proizvodnju. Potičemo distribuiranu proizvodnju i potrošnju energije, te lokalnu pohranu energije. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 10 | DOK-ING Energo d.o.o. | 1.VIZIJA RAZVOJA GOSPODARSTVA ZASNOVANOG NA VODIKU, 1.3 Vizija | Vodik će zasigurno najveći utjecaj imati na dekarbonizaciju društva kroz primjenu u proizvodnji električne energije i/ili izvor OIE kao alternative drugim, štetnijim izvorima energije poput fosilnih goriva. Međutim, valjalo bi u viziji upotrebe vodika u RH razmišljati i o procesima proizvodnje samog vodika, a koji također mogu pridonijeti dekarbonizaciji i zaštiti okoliša. Ovakvo promišljanje adresira višestruki ekološki učinak unutar istog vrijednosnog lanca. Na primjer, vodik se može proizvesti metodama, odnosno tehnologijama i procesima, koji koriste sirovine, materijale ili kemijske spojeve koji su sami po sebi štetni za okoliš, a koji se procesom proizvodnje vodika smanjuju ili u potpunosti iskorištavaju, pritom ispunjavajući i načela kružne ekonomije. Predlažemo dodavanje sljedeće rečenice na kraju predzadnjeg odlomka ovog poglavlja: Vodik će također uz sektore električne enrgije, grijanja, hlađenja i prometa, potaknuti razvoj i primjenu tehnologija u drugim sektorima koji će pridonijeti dekarbonizaciji društva i zaštiti okoliša kroz inovativne procese proizvodnje i/ili upotrebe vodika. Ovdje se može i ne mora navesti primjer iskorištavanja otpada kao resursa za proizvodnju vodika čime se ne smanjuje samo zagađenje tla, zraka i vode već i umanjuje opasnost od nakupljanja metana te rasterećuje prostorne i ljudske kapacitete potrebne za zbrinjavanje otpada. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 11 | ZELENA AKCIJA | PREDLAGATELJ: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, 2.RAZVOJNI POTENCIJAL I MOGUĆNOSTI PRIMJENE VODIKA | Postoje još uvijek izazovi za širu i komercijalnu primjenu obnovljivog vodika poput činjenice da je za proizvodnju ovog vodika potrebno izgraditi elektrolizatore u količini većoj nego što smo do sada vidjeli. Potrebni su i ili vrlo visoki tlakovi ili vrlo visoke temperature, oboje s vlastitim tehničkim poteškoćama. Dodatno, zahtijevat će velika ulaganja kako bi se vodik doveo cjevovodima do gradova: sadašnju plinsku mrežu trebalo bi obnoviti odnosno nadograditi kako bi podržavala prijenos 100%-tnog (obnovljivog) vodika. Dotad, vodik bi zapravo trebao biti proizveden iz fosilnih goriva jer postojećom mrežom tehnički još nije moguće prenositi samo (obnovljivi) vodik, već ili plin ili mješavinu (tzv. blending) plina i vodika kojeg ima u manjem omjeru. Što se tiče troškova, po nekim predviđanjima, zeleni odnosno obnovljivi vodik će vjerojatno još neko vrijeme biti oskudan proizvod i skup jer je za njegovu proizvodnju potrebno jako puno električne energije iz obnovljivih izvora. Danas je obnovljivi vodik 2-3 puta skuplji od plavog, a skuplji je i od sivog vodika. Troškovi proizvodnje zelenog vodika određeni su cijenom električne energije iz obnovljivih izvora, investicijskim troškovima elektrolizera i njegovim radnim satima. Povećanje količine obnovljivog vodika ograničeno je činjenicom da će većina obnovljivih energetskih kapaciteta tijekom sljedećeg desetljeća biti potrebna za zamjenu konvencionalne proizvodnje (fosilna goriva) ili za zadovoljavanje sve veće potrošnje električne energije. Trenutno, zamjena proizvodnje ugljena ili plina obnovljivim izvorima manje je ugljično-intenzivna i isplativija od korištenja obnovljivih izvora za proizvodnju vodika. Neki stručnjaci smatraju da će Europa vjerojatno biti velik uvoznik zelenog vodika iz regija s jeftinijim obnovljivim izvorima što opet postavlja pitanje ovisnosti o drugim zemljama kao i geopolitici. No, zbog još relativno malo razvijene tehnologije, interpretacije su različite. Primjerice, klimatski think-tank Komisija za energetsku tranziciju smatra kako trendovi troškova pokazuju da obnovljivi vodik može postati jeftiniji od sivog vodika u sljedećem desetljeću. Što se tiče plavog vodika, smatraju da će troškovi obnovljivog vodika vjerojatno pasti ispod troškova plavog vodika na nekim područjima prije 2030., a na većini do 2050. godine. Zaključuju da “je vjerojatno da će 'zeleni' proizvodni put dugoročno biti glavni proizvodni put, iako sa značajnom ulogom za 'plavi' (vodik) u tranziciji i na određenim mjestima gdje su troškovi plina vrlo niski”. Prema izvještaju Međunarodne agencije za obnovljive izvore energije (IRENA) iz prosinca 2020., vodik proizveden iz obnovljive električne energije mogao bi se natjecati po cijeni s alternativnim fosilnim gorivima do 2030. godine. Prema agenciji S&P Global Ratings, troškovi obnovljivog vodika moraju pasti za preko 50% do 2030. da bi on bio održiv. Nadalje, za stvaranje obnovljivog vodika, potrebna je ogromna količina električne energije, što znači veliko povećanje količine energije vjetra i sunca u svrhu proizvodnje vodika. Kako bi zaista bio "zelen", u postojećim okolnostima vodik bi trebao biti proizveden iz viška obnovljive električne energije, tj. samo kada je proizvedeno previše. Idealno, trebala bi postojati planirana proizvodnja zelenog vodika kako bi bila sastavni i predvidiv dio potrošnje dekarbonizirane električne energije. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 12 | HGK | 2.RAZVOJNI POTENCIJAL I MOGUĆNOSTI PRIMJENE VODIKA , 2.1Potencijal vodika u Republici Hrvatskoj | Članice Udruženja energetike predlažu u predzadnjem paragrafu, umjesto izraza „kao gorivo ili sirovina za proizvodnju goriva“ pisati „kao gorivo i kada se upotrebljava kao međuproizvod za proizvodnju konvencionalnih goriva“ (Obrazloženje: izraz je u skladu s RED II direktivom). | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Obzirom na dekarbonizaciju, Paket „Spremni za 55“ u sklopu kojeg se predlaže i RED III direktiva, veliki naglasak se treba staviti na dekarbonizaciju prometa, a u planu je i ETS sustav za promet, pa izraz nije u skladu sa najnovijom politikom EU. |
| 13 | Luka Predragović | 2.RAZVOJNI POTENCIJAL I MOGUĆNOSTI PRIMJENE VODIKA , 2.1Potencijal vodika u Republici Hrvatskoj | Dodati: i ruralnom poljoprivrednom području radi razvoja sela i poljoprivrede. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Ovo se podrazumijeva i nema potrebe posebno naglašavati predloženo. |
| 14 | DOK-ING Energo d.o.o. | 2.RAZVOJNI POTENCIJAL I MOGUĆNOSTI PRIMJENE VODIKA , 2.1Potencijal vodika u Republici Hrvatskoj | U ovom poglavlju, prikazana shema vodikovog lanca vrijednosti na jednostavan i slikovit način prikazuje tijek proizvodnje vodika iz OIE. I dok je shema u najvećoj mjeri relevantna za prikaz proizvodnje vodika sukladno općem poimanju tog procesa, ista izostavlja ostale i zelene načine te mogućnost budućih inovativnih rješenja za proizvodnju vodika. Dodatno, inovacije u vodikovom gospodarstvu su predviđene u samoj Strategiji zbog čega bi posebno bilo korisno prepoznati vjerojatnost inovativnih pristupa i u ovom dijelu dokumenta. Stoga predlažemo izmjenu rečenice povezane sa slikom 1: Na slici 1. prikazana je opća shema vodikovog lanca vrijednosti, no ona ne isključuje ostale načine proizvodnje vodika. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 15 | Grupa za energetiku Zavoda za naftno-plinsko inženjerstvo i energetiku Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu | 2.RAZVOJNI POTENCIJAL I MOGUĆNOSTI PRIMJENE VODIKA , 2.1Potencijal vodika u Republici Hrvatskoj | Iako je petrokemijska industrija spomenuta u nekoliko navrata unutar same strategije, smatramo da bi bilo dobro da se i u ovom dijelu naglasi industrijska primjena obnovljivog vodika u petrokemijskoj industriji, posebice proizvodnja tzv. "zelenog amonijaka. Predlažemo da se u ovom paragrafu doda jedna rečenica koja glasi: "S druge strane, sinteza tzv. zelenog amonijaka iz obnovljivog vodika omogućila bi dekarbonizaciju proizvodnje umjetnih gnojiva, povećanje energetske efikasnosti u industriji i neposrednu regulaciju elektroenergetskog sustava u prihvatu el. energije iz obnovljivih izvora energije." | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 16 | Luka Predragović | 2.RAZVOJNI POTENCIJAL I MOGUĆNOSTI PRIMJENE VODIKA , 2.2 Strateške smjernice | Dodati pod točkom 3.: , poljoprivrednoj plasteničkoj proizvodnji i obradi tla | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 17 | DOK-ING Energo d.o.o. | 2.RAZVOJNI POTENCIJAL I MOGUĆNOSTI PRIMJENE VODIKA , 2.2 Strateške smjernice | Posebno pozdravljamo 4.točku strateških smjernica koja istaknuto prepoznaje ulogu i važnost istraživanja, inovacija i edukacije u vodikovom lancu vrijednosti. Ovo je važno jer govorimo o lancu vrijednosti koji je u RH tek u povojima i koji će uvelike ovisiti o spremnosti radne snage za sudjelovanje u istom, a iznimno su važni kapaciteti za istraživanje i primjenu novih tehnologija unutar njega. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 18 | Vladislav Brkić | 2.RAZVOJNI POTENCIJAL I MOGUĆNOSTI PRIMJENE VODIKA , 2.2 Strateške smjernice | U poglavlju 2.1. spominje se CCS tehnologija. Budući RH ima iskustva u hvatanju i utiskivanju CO2 u pogodne geološke formacije u svrhu dodatnog iscrpka ugljikovodika, zašto se ne iskoristi znanje i geološki potencijal te u starteške odrednice i ciljeve uvrsti i proizvodnja plavog vodika? | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. U Strategiji je stavljen naglasak na obnovljivi ili niskougljični vodik s namjerom jasnog definiranja standarda nužnih za razvoj svjetskog tržišta niskougljičnog vodika. |
| 19 | HGK | 2.2 Strateške smjernice, I.PROIZVODNJA VODIKA | Članice Udruženja energetike u poglavlju 2.2, točki I. Proizvodnja vodika, predlažu dodati sljedeće: „Nužno je osigurati monitoring količine vodika proizvedenog iz obnovljivih izvora i stavljenog na tržište za potrebe prijevoza, a u skladu s Pravilnikom o mjerama za poticanje korištenja biogoriva u prijevozu (NN 88/2021).“, s obzirom da su projekti iz prometnog sektora (nabava čistih vozila) u visokom stupnju pripremljenosti. Članice Udruženja energetike, u poglavlju 2.2, točki I.. Proizvodnja vodika, predlažu ne navoditi trenutnu cijenu vodika proizvedenog iz fosilnih goriva jer se situacija na tržištu električne energije i prirodnog plina drastično promijenila. Članice Grupacije za vodik, u poglavlju 2.2, točki I. Proizvodnja vodika, mole pojašnjenje vezano uz način računanja cijene vodika. Obzirom na trenutan model izračuna cijene vodika koji je ovisan o načinu proizvodnje samog vodika postavlja se pitanje izračuna cijena vodika proizvedenog novim i inovativnim tehnologijama. Iako je nemoguće predvidjeti najbolji model koji će odgovarati budućim inovacijama, moguće je pretpostaviti tko će o takvom modelu promišljati ili barem koji faktori će se uzimati u obzir prilikom odlučivanja o izračunu takove cijene vodika. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Cijene su dio analitičke podloge i navedene su kao informacije. Svjesni smo promjenjivosti cijena, kao i trenutne situacije na tržištu energenata, ali navedena cijena ocrtava omjer cijena dvije vrste vodika i jedina namjera je bila zorno prikazati na koji način se treba potaknuti proizvodnja obnovljivog vodika. |
| 20 | Luka Predragović | 2.2 Strateške smjernice, I.PROIZVODNJA VODIKA | Komntar: Među prvim projektima biti će iz sektora poljoprivrede i ekološke plasteničke proizvodnje. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 21 | Luka Predragović | 2.2 Strateške smjernice, I.PROIZVODNJA VODIKA | Zamjeniti tekst „obnovljivi“ u zeleni vodik Objašnjenje: Treba jasno naznačiti da od desetak poznatih tehnologija proizvodnje jedino je tehnologija proizvodnje iz OIE ( vjetroelektrane i Sunčane elektrane) za proizvodnju „zelenog vodika“ | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Termin obnovljivi vodik je puno širi od zelenog vodika. Iako je glavni naglasak u strategiji stavljen upravo na zeleni vodik treba voditi računa da se ovakva podjela vodika nastoji zamijeniti terminom obnovljivi ili niskougljični vodik s namjerom jasnog definiranja standarda nužnih za razvoj svjetskog tržišta niskougljičnog vodika. |
| 22 | DOK-ING Energo d.o.o. | 2.2 Strateške smjernice, I.PROIZVODNJA VODIKA | Ovo poglavlje adresira prihvatljive načine proizvodnje vodika zato smatramo kako bi se trebale pored zelenog i sivog vodika spomenuti i ostale vrste vodika čiji su načini proizvodnje važni za energetsku tranziciju, a neutralni su za okoliš, poput: plavog vodika koji se također dobiva iz prirodnog plina, ali se dio ili cjelokupne emisije ugljikovog (IV) oksida izbjegavaju sustavom za njegovo hvatanje (CCS sustavi), te koji se dalje koristi za neku drugu svrhu, tirkiznog vodika koji se proizvodi tijekom priolize metana prilikom koje se izbjegavaju emisije ugljikovog (IV) oksida jer se sav ugljik iz metana pretvara u kruti ostatak koji se dalje može koristiti u npr. građevinskoj industriji (ovisno o njegovoj čistoći), ljubičastog vodika koji se dobiva korištenjem električne i toplinske energije dobivene u nuklearnim postrojenjima za provođenje termokemijske elektrolize vode, ružičastog vodika koji se proizvodi elektrolizom vode s električnom energijom iz nuklearnih postrojenja te crvenog vodika koji se proizvodi katalitičkim cijepanjem vode na visokim temperaturama korištenjem toplinske energije iz nuklearnih postrojenja. Dodatno, tendencija je da se nomenklatura vodika po bojama promijeni na način da se izražava u emisijama CO2 potrebnih za proizvodnju određene količine vodika, te je možda zgodnije već u HR Strategiji koristiti novu nomenklaturu? Pozdravljamo navođenje i drugih tehnologija proizvodnje vodika u ovom poglavlju, jer su i one važne za postizanje ciljeva EU-a i Republike Hrvatske u pogledu postizanja ciljeva vodikovog gospodarstva. Kao i kod prethodne slike, smatramo kako bi se trebalo napomenuti da je nas slici 2 prikazan samo jedan od od načina proizvodnje vodika i da se razvoj ne limitira isključivo na tehnologije elektrolize, nego da se ostavlja prostor i za ostale tehnologije proizvodnje vodika, a koje imaju neutralan ili pozitivan utjecaj na okoliš. Što se tiče trenutnog modela izračuna cijene vodika, koji je ovisan o načinu proizvodnje samog vodika, postavlja se pitanje izračuna cijena vodika proizvedenog novim i inovativnim tehnologijama. Iako je nemoguće predvidjeti najbolji model koji će odgovarati budućim inovacijama, moguće je pretpostaviti tko će o takvom modelu promišljati ili barem koji faktori će se uzimati u obzir prilikom odlučivanja o izračunu takove cijene vodika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 23 | GRADSKA PLINARA ZAGREB d.o.o. | 2.2 Strateške smjernice, II.POHRANA (SKLADIŠTENJE) I TRANSPORT VODIKA | Sukladno postojećoj zakonskoj regulativi umjesto izraza distributivni sustav potrebno je koristiti izraz distribucijski sustav, umjesto plinske transportne mreže koristiti plinski transportni sustav te umjesto izraza potrošač i korisnik koristiti izraz krajnji kupac. Mišljenja smo kako bi strateški dokumenti koji govore o budućoj primjeni obnovljivih plinova trebali sadržavati i osvrt na korištenje postojećih resursa koji su sada u upotrebi za skladištenje, transport i distribuciju prirodnog plina. Tim više što ti resursi mogu doprinijeti razvoju vodikovog gospodarstva. Tako npr. infrastruktura prirodnog plina: - predstavlja visoke performanse i sigurnost opskrbe, - omogućuje transport energije na velike udaljenosti s vrlo malim gubicima, - može biti fizička platforma za energetske tokove integriranog energetskog sektora, - može se nositi s ekstremnim vršnim opterećenjem, odnosno može isporučiti vrlo veliku količinu energije u određeno vrijeme, - ima unutarnju fleksibilnost zahvaljujući podešavanju tlaka koje kontroliraju operatori sustava, - ima veliki međusezonski skladišni kapacitet i - većim dijelom je ukopana i ne vidi se, zbog čega je prihvatljiva za javnost. Sukladno gore navedenom vodik treba biti uključen u Plan razvoja plinskog transportnog/distribucijskog sustava i sustava skladišta plina, a time i reguliran. Konstrukcija rečenice: "U određenim područjima očekuje se miješanje s prirodnim plinom“ ukazuje da će primjena vodika kod umješavanja s prirodnim plinom biti slučajnost koja "se očekuje", ali se ne mora desiti. Znači li to da vodik nije rješenje za daljnju upotrebu plinskih sustava i suspstituciju prirodnog plina? U ovom poglavlju govori se o razvojnim potencijalima i mogućnostima primjene vodika, dok je faznost razvoja opisana kao vizija. Predlažemo da se za svaki razvojni smjer izradi procjena njegovog razvoja na način da se istaknu prilike i prijetnje (koliki je potencijal razvoja pojedine djelatnosti u MWh te o čemu on ovisi). | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Ostatak primljen na znanje. Prihvaćene jezične izmjene. |
| 24 | DOK-ING Energo d.o.o. | 2.2 Strateške smjernice, II.POHRANA (SKLADIŠTENJE) I TRANSPORT VODIKA | Intermitentnost OIE će s vremenom biti sve važniji faktor, kako će i gospodarstvo postupno prelaziti na korištenje OIE u sve većoj mjeri. Naravno, kako bi takvo gospodarstvo bilo održivo moramo moći osigurati i računati na dostatan izvor energiju u bilo kojem trenutku. Strategija već prepoznaje značajnu ulogu skladištenja energije koja bi tako mogla osigurati dostatne količine energije u svakom trenutku pod premisom da se dovoljna količina prethodno skladišti. Međutim, za doskočiti ovoj potrebi, veliku ulogu imaju i inovativne tehnologije koje za samu proizvodnju zelenog vodika mogu koristiti konstantne izvore energije, a za primjer ovdje možemo uzeti komunalni otpad koji je neovisan o faktorima poput promjenjivosti vremena. Predlažemo da se odlomka koji počinje s („Konačno, najveća prepreka bržem i širem usvajanju OIE..“) nadopuni na sljedeći način: ''Za tu je svrhu potrebno kombinirati varijabilne izvore energije i neku vrstu pohrane (skladištenja) energije ako bi se ona mogla koristiti u vrijeme kada je potrebna, a ne kada je proizvedena ili se okrenuti izvorima energije koji su otporniji na promjenljivost (primjerice komunalni otpad). | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Hrvatska Strategije za vodik do 2050.godine cjelovit je i sveobuhvatan akt strateškog planiranja koji daje viziju razvoja gospodarstva zasnovanog na vodiku. Sustav gospodarenja otpadom reguliraju provedbeni akti u području gospodarenja otpadom. |
| 25 | ZELENA AKCIJA | 2.2 Strateške smjernice, III.KORIŠTENJE VODIKA | Smatramo kako učinkovita uporaba obnovljivog vodika znači upotrebu tamo gdje izravna elektrifikacija nije moguća. Slažemo se kako se obnovljivi vodik može se koristiti kako bi se pomoglo dekarbonizirati sektore poput teške industrije ili transporta (pomorski promet, zračni, vlakovi). Postoji konsenzus da je najveći potencijal obnovljivog vodika u dekarbonizaciji teške industrije - posebno čelika, ali i rafinerija, cementa, keramike i kemikalija. U osnovi, bilo koja industrija koja treba ekstremno visoke temperature. Neke od tih industrija mogle bi se elektrificirati, ali to bi zahtijevalo velika ulaganja u potpuno novu opremu, dok bi zeleni vodik mogao poslužiti kao gotovo izravna zamjena za ugljen i plin. Što se tiče transporta, obnovljiv vodik može biti koristan osobito za pomorski i riječni te zračni promet, a u određenim okolnostima, željeznički promet te teretna cestovna motorna vozila i autobusi. Naime, s obzirom na izazove u proizvodnji obnovljivog vodika, pogodnije je koristiti električna baterijska vozila gdje je to moguće, što se prvenstveno odnosi na osobne automobile i ostale načine cestovnog prometa, a vodik koristiti u onim sektorima gdje je drugačiji način dekarbonizacije teško izvediv. U većini slučajeva ekonomičnije je koristiti električne autobuse, nego one pogonjene na vodik, međutim, u rijetkim slučajevima prioritet ipak može imati pogon autobusa obnovljivim vodikom, a slično se odnosi i na kamione. Kada govorimo o vlakovima, u većini slučajeva bolje je elektrificirati željezničku infrastrukturu, ali postoje okolnosti u kojima je takav zahvat neisplativ (npr. niska frekvencija polazaka vlakova) i kada je ispravno uvesti vlakove s pogonom na vodik. Veliki izazovi u dekarbonizaciji postoje u pomorskom i zračnom prometu, gdje se, osim električnog pogona, razvijaju i različita sintetska goriva, kao i korištenje vodika. Upravo u tim sektorima će obnovljivi vodik biti važan čimbenik za smanjenje i uklanjanje emisija. S obzirom na visoke troškove, izazove s prijevozom i skladištenjem te vjerojatnu oskudnost obnovljivog vodika u narednim desetljećima, u njegovoj proizvodnji treba prioretizirati tj. usmjerit se na lokalnu proizvodnju i potrošnju umjesto velikih europskih infrastrukturnih projekata koji trenutno služe za produljenje životnog vijeka plina (kroz tzv. blending odnosno miješanje vodika i plina). Smatramo kako vodik nije rješenje za dekarbonizaciju sektora grijanja: nije učinkovit, konkurentan ni jednostavan za korištenje kod grijanja kuća. Potrebno je usmjerit se na rješenja bez fosilnih goriva, ovisno o lokalnom kontekstu i resursima za dekarbonizaciju sektora grijanja, poput daljinskog grijanja i dizalica topline, obnove radi povećanja energetske učinkovitosti, iskorištavanja otpadne topline, solarne toplotne i geotermalne energije, pametnih uređaja itd. Prema novim analizama, dizalice topline s izvorom topline iz zraka bit će najisplativija tehnologija grijanja stanova u 2050. godini i jeftinije su za najmanje 50% od tehnologija temeljenih na vodiku. Prema navedenoj analizi, koju je u ožujku 2021. objavilo Međunarodno vijeće za čisti prijevoz (ICCT), čak i kad bi troškovi prirodnog plina bili 50% niži ili bi cijene električne energije iz obnovljivih izvora bile 50% više u 2050. godini, dizalice topline i dalje bi bile isplativije od vodikovih kotlova ili gorivih ćelija. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 26 | Luka Predragović | 2.2 Strateške smjernice, III.KORIŠTENJE VODIKA | Nije uvijet priključak na mrežu, jer u ruralnom području obično nema jake mreže n. pr. plastenička poljoprivredna proizvodnja može se opskrbiti energijom otočno iz zračenja Sunca proizvodnjom DC električnom energijom s kojom PEM elektrolizator proizvodi vodik, a univerzalna pohrana i pretvorba vodika je na mjestu potrošnje, pretvorba u krajnju toplinsku i AC električnu energiju može se regulirati i prilagoditi za krajnju potrošnju. Na slici 4. dodati ikonu za dekarbonizaciju električne i toplinske energije u poljoprivredi | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Slikovni prikaz ne isključuje poljoprivredu. |
| 27 | Marijan Kalea | 2.2 Strateške smjernice, III.KORIŠTENJE VODIKA | Uz sliku 4. valjalo bi obvezno dodati izdvojeni stavak pod naslovom Dekarbonizacija (proizvodnje) električne i toplinske energije, poput iznesenih stavki o dekarbonizaciji prometa, industrije, kućanstava i pričuvnih sustava. Štoviše, primjena zelenog vodika (dobivenog elektrolizatorima iz električne energije na OIE) za proizvodnju električne energije trebala bi doći na prvo mjesto prioriteta pri uvođenju vodika u našu energetsku smjesu. Jer ukupno oko 2500 MW vjetroelektrana i sunčanih elektrana do 2030. godine, neće moći biti sigurno prihvaćeno u elektroenergetski sustav, ako se ne osigura skladištenje vodika i proizvodnja električne energije iz tako uskladištenog vodika u razdobljima smanjene raspoloživosti vjetra ili nulte raspoloživosti Sunčeva zračenja. A u razdobljima povećane raspoloživoti OIE, prizvedena električna energija iz OIE veća od potražnje, skladištila bi se vodikom dobivenim elektrolizatorima. Trebalo bi - već od 'danas' - onemogućiti rekonstrukciju ili izgradnju novih termoelektranskih jedinica bez primjene turbina koje će - nakon korištenja prirodnog plina, u prvo vrijeme - biti spremna za prijelaz na korištenje vodika. Jednako tako, trebalo bi rekonstrukcije kotlova ili dogradnju novih u centraliziranim toplinskim sustavima, uvjetovati primjenom kotlova koji će moći prijeći na zagrijavanje vodikom, nakon prvotnog korištenja prirodnim plinom. Nakon toga - ili paralelno - trebalo bi pristupiti korištenju vodika velikih industrijskih potrošača topline (primjerice cementara) i petrokemije. a postupno i sve manjih industrijskih potrošača. Kućanstva bi morala doći zadnja na listu prioriteta za korištenje vodika za toplinske potrebe, ako uopće do takvog korištenja vodika uopće dođe. Jer je teško provediva sustavna/ozbiljna kontrola široko distribuiranih trošila vodika, a vodik je značajno opasniji pri korištenju od prirodnog plina, a pogotovo od korištenja sunčanih kolektora ili dizalica topline za toplinsko korištenje u kućansvima. A, opet je, za značajnije - a vrlo privlačno - korištenje dizalica topline (u kućanstvima i ostaloj potrošnji), potrebna dekarbonizirana električna energija, proizvedna iz OIE, podržana uskladištenim vodikom, kako je naprijed rečeno. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Slikovni prikaz ne isključuje dekarbonizaciju proizvodnje električne i plinske energije. Ostatak primljeno na znanje. |
| 28 | Međunarodna zračna luka Zagreb d.d. | III.KORIŠTENJE VODIKA, Korištenje vodika u prometu | Smatramo da bi bilo svrhovito uspostaviti radnu grupu dionika unutar sektora zračnog prometa (avioprijevoznici, zračne luke, dobavljači goriva na zračnoj luci, predstavnici Vlade RH) koja bi se bavila pitanjima korištenja vodika u zračnom prometu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 29 | HGK | III.KORIŠTENJE VODIKA, Korištenje vodika u prometu | Članice Grupacije za vodik HGK smatraju kako je u poglavlju 2.2, točki III. Korištenje vodika, zračni promet nedovoljno zastupljen te ga je potrebno razraditi kroz sljedeće: U zračnom prometu potrebno je razviti sveukupno integrirano „master-planiranje zračnih luka povezano s korištenjem vodika”, promicati interdisciplinarni pristup temi primjene vodika na zračnim lukama što uključuje: I. donošenje regulativa za primjenu vodika u zrakoplovstvu sa aspekta sigurnosti, II. razvoj zračne i zemaljske infrastrukture za vodik za opskrbu u zrakoplovstvu, III. razvoj operacija primjenom vodika na siguran način, IV. kompatibilnost zrakoplova na vodik i zračne luke, te rješavanje cijelog lanca vrijednosti (proizvodnja, transport, ukapljivanje, skladištenje, distribucija, punjenje). Regulativa i aspekti sigurnosti za zrakoplovstvo trebaju kroz normativni/regulatorni pogled i pristup implementaciji potrebnih prilagodbi zračnih luka i regulacijskog okvira za korištenje vodika uključivati sljedeće: - operacije na uzletno-sletnoj stazi, - taksiranje, - operacije na stajankama zrakoplova, - odleđivanje, - održavanje. Sa aspekta primjene vodika, zračna i zemaljska infrastruktura kao i operativne aktivnosti trebaju se sagledavati kroz razvoj infrastrukture za opskrbu mobilnosti, logističku potporu sa primjenom za vozila uključena u procese opsluživanja zrakoplova, kao i prijevozu putnika, i infrastrukture za opskrbu zrakoplova. Posljedično potrebno je definirati glavne moguće sheme za opskrbu lanca vodika u zračnim lukama za gorivo zrakoplova i odrediti najrelevantnije obrasce za distribuciju vodika na zračnoj strani za opsluživanje zrakoplova. Također, potrebno je strateški utvrditi utjecaje kompatibilnosti zrakoplova na vodik i zračnih luka kroz definiciju kontrolnih popisa svih provjera koje operateri zračnih luka moraju izvršiti prije dozvoljavanja operacija zrakoplova na vodik, te osigurati usklađenost s važećim primjenjivim propisima, uključujući EASA propis i ostale obveze | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Strategija nije provedbeni akt i ne propisuje tražene kriterije. U tekst strategije dodan je odlomak koji se odnosi na zračni promet. |
| 30 | Grupa za energetiku Zavoda za naftno-plinsko inženjerstvo i energetiku Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu | III.KORIŠTENJE VODIKA, Korištenje vodika u prometu | U ovom poglavlju nisu spomenuta e-goriva, odnosno sintetska goriva, iako su spomenuta u nastavku teksta u poglavlju "4. PROVEDBA". Europska strategija za vodik na nekoliko mjesta izričito spominje i sintetska goriva, poput sintetskog kerozina, sintetskog dizela, itd. te ih objedinjava u kategoriji "Hydrogen-derived synthetic fuels" u poglavlju 2. TOWARDS A HYDROGEN ECOSYSTEM IN EUROPE: A ROADMAP TO 2050. Slijedom navedenog, predlažemo da se doda paragraf u sljedećem obliku: "U području avio i brodskog prijevoza moguće je koristiti sintetska, odn. e-goriva koja imaju potencijalno manje troškove logistike i veću gustoću energije u odnosu na komprimirani ili ukapljeni vodik te istovremeno koriste poznate tehnologije motora s unutrašnjim izgaranjem." | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 31 | DOK-ING Energo d.o.o. | III.KORIŠTENJE VODIKA, Korištenje vodika u industriji | Vodik se najčešće spominje kao spremnik energije, ali je u ovom dijelu Strategije dobro naglašeno kako se vodik koristi i za druge potrebe u industriji (sirovina). Postojeće izvore vodika u industriji treba dekarbonizirati, a primjenu vodika proširiti (energent i sirovina). Smatramo kako je industrija stoga jedan od sektora gdje se trenutno može najviše napredovati s primjenom novih vodikovih tehnologija zbog postojećih značajnih potreba za sirovinama i energentima, postojeće infrastrukture i postojećih izvora vodika. Bitno je napomenuti i da npr. rudarska i građevinska industrija ima velike potencijale pohrane plina (vodika) u geološkim strukturama. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 32 | GRADSKA PLINARA ZAGREB d.o.o. | III.KORIŠTENJE VODIKA, Kućanstvo | Dio rečenice u prvom odlomku „...postojeća infrastruktura ima veliki potencijal za razvijanje distribucije vodika velikom broju korisnika koji danas koriste prirodni plin uglavnom za toplinarstvo.“ zamijeniti s „postojeća infrastruktura ima veliki potencijal za razvijanje distribucije vodika velikom broju krajnjih kupaca koji danas koriste prirodni plin uglavnom za grijanje i pripremu tople vode.“ | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 33 | DOK-ING Energo d.o.o. | III.KORIŠTENJE VODIKA, Sigurnost opskrbe / pričuvni sustavi | Pozdravljamo uvrštavanje sigurnosno-vojnog sektora, a i ostalih mikrolokacija poput bolnica, kao sektora značajnih za korištenje, ali i proizvodnju vodika ukoliko se na navedenim lokacijama koriste tehnologije proizvodnje vodika iz organskih materijala (otpada) što utječe na: energetsku sigurnost, smanjenje otpada i smanjenje onečišćenja okoliša. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 34 | DOK-ING Energo d.o.o. | 2.2 Strateške smjernice, IV.OBRAZOVANJE, ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ | Smatramo da bi u trećem odlomku ovog poglavlja trebalo navesti i lakoteretna dostavna vozila, koja je razvijao DOK-ING Energo d.o.o. i drugi hrvatski subjekti. | Primljeno na znanje | Prihvaćeno. |
| 35 | HGK | IV.OBRAZOVANJE, ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ, Edukacija | Članice Grupacije za vodik HGK podržavaju ideju suradnje industrije s akademskom zajednicom. Predlažu modele poput praktične nastave, studijskih posjeta, rada na digitalnim blizancima i sl. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 36 | GRADSKA PLINARA ZAGREB d.o.o. | IV.OBRAZOVANJE, ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ, Istraživanje novih tehnologija | Mišljenja smo kako je osim akademske zajednice u postupak stvaranja i transfera znanja potrebno uključiti i sve druge institucije koje će u budućnosti sudjelovati u implementaciji vodikovih tehnologija (kao što su npr. EX agencija, HERA, Agencija za opremu pod tlakom, strukovne komore te sva ministarstva koja sudjeluju u postupcima gradnje). Prema navedenom Regionalnog centra za vodik bi se trebao baviti: • povezivanjem istraživačkih grupa, • afirmiranjem kvalitete i međunarodnom kompetitivnošću, • realizacijom projekata vezanih uz vodik, • generiranjem ideja i inovativnih rješenja, • provođenjem IPCEI projekata, • ubrzavanjem razvoja novih tehnologija, • nabavljanjem odgovarajuće opreme, • testiranjem gorivnih članaka i elektrolizatora, • provođenjem istraživanja i • provođenjem obrazovanja. Mišljenja smo kako se radi o širokom spektru djelatnosti od kojih se većina trenutno može obavljati u postojećim institucijama i gospodarstvu. Smatramo kako bi se takva organizacija trebala baviti onim poslovima kao što je to određeno za ECH2A savez iz Strategije za vodik za klimatski neutralnu Europu, ali na regionalnoj razini. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Osnivanje regionalnog centra ima kao cilj promicanje vodika, ali i objedinjavanje svih potencijala na jednom mjestu. To ne isključuje suradnju sa drugim institucijama i nužnost da se i pojedinci iz tih institucija direktno ili indirektno uključe u rad centra. |
| 37 | DOK-ING Energo d.o.o. | IV.OBRAZOVANJE, ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ, Istraživanje novih tehnologija | Tijekom procesa pirolize stvara se kapljevina koja se daljnjim uplinjavanjem pretvara u plin (pirogasifikacija), a što je i uvriježeni proces koji se spominje u drugim europskim strategijama za vodik. Zato predlažemo u drugom odlomku ovog poglavlja iza ''piroliza otpada'' nadodati ''uplinjavanje'' kao još jedan proces unutar zagrade, a prije riječi ''fotoelektrokemijsko rastavljanje vode na vodik''. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 38 | GRADSKA PLINARA ZAGREB d.o.o. | PREDLAGATELJ: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, 4.PROVEDBA | Poznato je da rizičnost ulaganja izravno utječe na cijenu proizvoda. Zbog toga su dosadašnja ulaganja u OIE bila vođena pretežito poticajima. Isto je potrebno i za implementaciju vodikovih tehnologija. Zbog toga predlažemo da strategija predvidi i supstituciju troška razlike u energiji za potrošače koji će prijeći s upotrebe fosilnih goriva na upotrebu obnovljivog vodika i to na način da uvaži njihov doprinos smanjenju štetnih emisija (posebno za one gospodarske subjekte koji nisu obuhvaćeni ETS-om). Predlažemo dodavanje točke 9. na način: 9. Poticanje primjene vodika u sustavima prirodnog plina bilo putem postupka umješavanja, bilo putem supstitucije na mjestu potrošnje. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Ostatak primljen na znanje. Navedeno je vezano uz provedbene akte, a sama strategije ne treba ići tako duboko. No, kod definiranja aktivnosti, ovo će se svakako uzeti u obzir. |
| 39 | DOK-ING Energo d.o.o. | PREDLAGATELJ: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, 4.PROVEDBA | Sama Strategija prepoznaje i više puta ističe očekivani razvoj inovacija te njihov doprinos u vodikovom lancu vrijednosti. Upravo zato, i po uzoru na druge europske strategije, bilo bi dobro uključiti inovacije i u prioritete provedbe naše Strategije. Kako ne bi ograničili širinu potencijalnih inovacija, a opet dali jasan znak za poticanje njihovog razvoja predlažemo nadopuniti postojećih 8. prioriteta s novim prioritetom: 9. Poticanje i sufinanciranje razvoja inovacija u vodikovom vrijednosnom lancu, posebice za proizvodnju, skladištenje, transport i primjenu vodika, stvaranjem pozitivnog regulatornog i strateškog okvira za istraživanje, testiranje i sufinanciranje inovativnih projekata vodika u RH. Također, smatramo kako bi 6. prijedlog trebalo detaljnije definirati tj. definirati na koja se e-goriva misli pod tom točkom. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 40 | HGK | PREDLAGATELJ: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, 5.PRAĆENJE PROVEDBE I VREDNOVANJE | Sektor za industriju i održivi razvoj HGK izražava spremnost na suradnju s nadležnim tijelima te predlaže model prikupljanja podataka, primjerice informacije o provedenim vodikovim projektima ili investicijama u razvoj vodikovih tehnologija i sl., u sektoru industrije. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 41 | DOK-ING Energo d.o.o. | PREDLAGATELJ: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, 7.ZAKLJUČNA RAZMATRANJA | Smatramo ovakav prijedlog modela izračuna troškova elektrolizatora (dan u četvrtom odlomku ovog poglavlja) zadovoljavajućim i poticajnim za njihovu upotrebu. Dapače, cijena je trenutno glavna prepreka za širu primjenu elektrolizatora zašto vjerujemo da bi ovakvim pristupom prilikom izračuna troškova primijene elektrolizatora potpomogli njihovu isplativost, a time i povećali njihovu uporabu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |