Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću za Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o provedbi postupaka nabave roba, usluga i radova za postupke obnove
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | BERNARDICA HOLJEVAC | PRAVILNIK | 1. Neprihvatljiva je obnova nelegalnih građevina ili građevina koje su naknadnim građevinskim radovima postale nelegalne, a pogotovo je nemoralno ako se isto radi javnim novcem. Postoji eventualna mogućnost obnove u skladu s projektnom dokumentacijom iz pravomoćne građevinske dozvole i uporabne dozvole što podrazumijeva uklanjanje nelegalno izgrađenih ili prenamijenjenih dijelova zgrade. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 2 | GRGA KOSTELAC | PRAVILNIK | Ponavljam prijedloge koji nisu usvojeni te predstavljaju glavni razlog nepokretanja obnove; 1. Neprihvatljiva je obnova nelegalnih građevina ili građevina koje su naknadnim građevinskim radovima postale nelegalne, a pogotovo je nemoralno ako se isto radi javnim novcem. Postoji eventualna mogućnost obnove u skladu s projektnom dokumentacijom iz pravomoćne građevinske dozvole i uporabne dozvole što podrazumijeva uklanjanje nelegalno izgrađenih ili prenamijenjenih dijelova zgrade. 2. Treba jasno i nedvojbeno definirati tko su korisnici (nikakvi kvazi srodnici i sl. nove definicije koje se predlažu) npr. "Korisnici sredstava u smislu ovog zakona su fizičke osobe – građani, vlasnici ili suvlasnici stambenih jedinica (stana ili kuće) s prebivalištem na adresi te stambene jedinice prijavljenim najkasnije 21. ožujka 2020. godine za područje Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije odnosno 27. prosinca 2020. za područje Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije." Kao primjer navodim javni poziv FZOEU; drugog fonda u vlasništvu države - https://www.fzoeu.hr/docs/165/Javni%20Poziv%2015.9.2021..pdf 3. Potrebno je obvezati svakog izvođača na sklapanje obvezne police osiguranja na podmirenje sve štete uzrokovane nekvalitetnom obnovom/gradnjom ili zbog drugih nedostataka prilikom izvođenja radova kroz sljedećih 30 godina, a kako porezni obveznici ne bi morali namirivati štetu nastalu njihovim radom obzirom su plaćeni javnim sredstvima. Naime, danas je čest slučaj zatvaranja tvrtki čime prestaje sva njihova financijski odgovornost prema drugoj ugovorenoj strani. Poželjna je aktivnost javnih subjekata koji će omogućiti dokazivanje referenci čime bi se umanjili iznosi osiguranja iako je očekivati kako će takvo osiguranje biti znatno, ali će pružiti neophodnu sigurnost da neće doći do dodatnih troškova za porezne obveznike. Potrebno je razmisliti i o obvezi sklapanja police na 30 godina za sve obnovljene/izgrađene zgrade za sve štetne događaje. 4. Potrebno je uvesti obvezu davanja izjave (ovjerene kod javnog bilježnika) vlasnika/suvlasnika stambene jedinice koje se obnavljaju o dozvoli uknjižbe države na DESET godina (takva odredba je i kod sklapanja ugovora za stambeno zbrinjavanje) te o njihovom stvarnom vlasništvu koje je sukladno upisu u zemljišne, odnosno prihvaćanju obveze potpunog uređenja vlasništva ukoliko isto nije u potpunosti uređeno tj. postoje određena odstupanja i to o njihovom trošku s obvezom pokretanja istog pred nadležnom zemljišnom knjigom u roku tri mjeseca (to je i u interesu tih vlasnika/suvlasnika, ali i poreznih obveznika). 5.Sukladno propisima za sve građevine izgrađene poslije 16.2.1968., a koje su srušene ili znatno oštećene u potresu koji nisu bili jačine veće od 6.5 stupnjeva po Richteru potrebno je utvrditi odgovornu osobu – graditelja, odnosno investitora koji je gradio bez dozvole ili nije gradio u skladu s dozvolama ili je delegalizirao legalne objekte. 6. Nadležna tijela sukladno Zakonu o gradnji bi trebala napraviti fotodokumentaciju prije sklapanja ugovora o financiranju izgradnje/obnove i poslije završetka svih radova (dakle prilikom ishođenja uporabne dozvole) te ista mora biti javno i jednostavno dostupna radi bolje kontrole javnosti nad utrošenim javnim sredstvima. Podsjećam na prijedloge prilikom donošenja zakona koji nisu prihvaćeni niti je na njih dan adekvatan odgovor; Imovinsko-pravni odnosi Općenito je potrebno uvesti odredbe koje definiraju ne mijenjanje zatečenih vlasničko/suvlasničkih i imovinsko-pravnih odnosa s naglaskom kako rješenja po ovom zakonu i radovi izvršeni ovim zakonom ne mijenjaju imovinsko-pravne odnose, a nadalje da zahtjeve za obnovu ili pomoć može podnijeti bilo koji suvlasnik. Neriješeni imovinsko-pravni odnosi u većini su odgovornost države koja nije osigurala provođenje sudskih postupaka u razumnim rokovima, ali također nije riješila mnoge postojeće životne situacije protivne zakonskim odredbama te iz tih razloga se treba pobrinuti da ovaj zakon ne nanosi dodatnu nepravdu. Ovdje treba imati na umu stanarska prava na privatnom vlasništvu, stanarska prava na neadekvatnim nekretninama, neriješene obiteljske odnose, neprovedena spajanja zemljišne knjige i zbirke položenih ugovore, neprovedena etažiranja itd. Nelegalne građevine Također vrlo je bitno ovim putem obratiti pozornost na legalnost građevina (ne može se područje glavnog grada koji je izuzetna srednjoeuropska kulturna cjelina obilježena stilovima gradnje s kraja 19. i početka 20. st. stavljati u isti kontekst ruralne cjeline naselja Gunja) i to iz dva razloga; 1. nelegalne građevine, a pogotovo one kojima je odbijena legalizacija po posebnom zakonu o ozakonjenju tih građevina jer su imovinsko-pravno i urbanistički neprihvatljive, 2. nelegalne gradnje, dogradnje, nelegalnih rekonstrukcija i sl. su često statički neprihvatljive odnosno narušile su dotadašnje dobre statike. Nelegalni objekti iz tog razloga ne mogu biti predmetom obnove odnosno ovog zakona ukoliko nisu u postupku ozakonjenja (čl. 18.), a što podrazumijeva da im legalizacija nije odbijena po podnesenom zahtjevu te da je građevina u skladu s prostornim uvjetima (konkretan primjer, ukoliko je za zgradu koja je oštećena podnesen zahtjev za legalizaciju o kojem još nije odlučeno, a zgrada ima kat više ili ima otvore prema susjednim građevnim česticama, a što nije dozvoljeno prostornim uvjetima, tada se takva zgrada prilikom obnove ima prilagoditi prostornim uvjetima, konkretno ukloniti kat više i zatvoriti otvore prema susjednim građevnim česticama). Deponije Potrebno je odmah odrediti lokacije deponija građevinskog materijala prilikom donošenja Zakona, ni dana se ne smije odgađati s time, obzirom su padine Medvednice postala divlja odlagališta građevinskog materijala za koji djelatnici centara za zbrinjavanje otpada izmišljaju razloge kako ga ne bi zbrinuli, a što je u trenutnoj situaciji potencijalna ekološka bomba dugotrajnog nagrđivanja tog Parka prirode (Medvednice). Ograničenje ovog izvanrednog zakona Obzirom je intencija ovog zakona rješavanje izvanredne situacije, potrebno je uvesti ograničenje Zakona, bilo vremenski, bilo po izvršenju ciljeva. Novčana pomoć Potrebno je uzeti u obzir ukidanje ukoliko je potrebna izgradnje/obnova; ne može se dozvoliti isplata i primitak novca, a da se u njoj i dalje živi ili se treba izmijeniti na način da se novčana pomoć isplati po okončanju obnove od strane vlasnika/suvlasnika te primitka završnog izvješća nadzornog inženjera koji utvrđuje ispravno izvedenu obnovu. Ovdje je bitno napomenuti ukoliko ostane na snazi isplata kako u slučaju suvlasništva bi se novac trebao isplatiti na poseban računa pričuve predmetne građevine ili taj račun mora biti osnovan, a za njegovo upravljanje treba biti imenovan upravitelj sa suglasnošću većine suvlasnika gledano po suvlasničkim udjelima (kako bi ovaj zakon bio u skladu sa Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima). Uklanjanje zgrada Ukoliko zgrada statički nije sigurna i ne može se obnoviti odnosno cijena obnove bi bila skuplja od nove izgradnje, ona je tada, ugroza za sigurnost građana te se ima ukloniti. Zbog navedenog, suglasnost vlasnika, suvlasnika, posjednika, nadležnih tijela za očuvanje kulturnih dobara i sl. samo dovodi do usporavanja procesa koji bi morao biti neminovan, a to je uklanjanje zgrade. Treba navesti da se po donošenju rješenja ono dostavlja evidentiranim nositeljima prava i upisanima u teretovnicu (između ostalih ukoliko su se poštivale zakonske odredbe koje im to nalažu, tamo su upisana i nadležna tijela za očuvanje kulturnog dobra). Potrebno je uvesti obvezu hitnog izlaska građevinske inspekcije po pozivu građana, jer ista na dojave nije izlazila. Zaštićeni najmoprimci Svim zaštićenim najmoprimcima koji su koristili stanove u vlasništvu privatnih vlasnika, kao i onima koji su koristili stanove neodgovarajuće veličine u višestambenim zgradama i obiteljskim kućama koje se obnavljaju na temelju ovoga Zakona, Ministarstvo treba dati u najam drugi stan odgovarajuće veličine na području mjesta prebivališta, ukoliko oni ili njihovi ukućani nemaju u vlasništvu stambenu nekretninu u Republici Hrvatskoj, a ukoliko oni ili njihovi ukućani imaju stambenu nekretninu u Republici Hrvatskoj tada im Ministarstvo treba osigurati plaćanje troškove preseljenja u tu nekretninu. Obrazloženje - stanarska prava zaštićenih najmoprimaca je neriješeno političko pitanje, pogotovo u stanovima privatnih vlasnika, a obnovom zbog elementarne nepogode odnosno tim financijskim sredstvima treba riješiti to pitanje pa time te ljude preseliti u adekvatne stanove u vlasništvu RH, a ne ih seliti pa im obnavljati stanove u privatnom vlasništvu (odnosno neodgovarajuće površine u vlasništvu RH) pa ih ponovno seliti u te stanove koji očito nisu trajno rješenje. Dokaz kako zaštićeni najmoprimci, odnosno njihovi ukućani sa prijavljenim boravištem dana 22.3.2020. kada se potres dogodio, nemaju u vlasništvu stambenu nekretninu na području RH neophodan je radi sprječavanja zloporabe prava zaštićenog najmoprimca. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |