Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | ANITA ŠKRTIĆ | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE | Hrvatsko društvo za patologiju i sudsku medicinu Pravnik o specijalističkom usavršavanju doktora medicine odnosi se na doktora medicine odnosno doktora specijalistu definiranog za pojedino područje specijalističkog usavršavanja te ukloniti naziv „zdravstveni radnik“, zamijeniti s „doktorom medicine/doktorom specijalistom“. Nacionalno povjerenstvo za specijalističko usavršavanje doktora medicine smatramo relevantnim tijelom za evaluaciju komentara e-savjetovanja ovoga Nacrta Pravilnika. Uključivanje ekspertnih skupina liječničkih institucija bilo bi poželjno u procjeni Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine s dokumentiranom ekspertizom u medicinskoj edukaciji. Trebalo bi ukloniti „imenovanje“ voditelja programa specijalističkog usavršavanja, mentora, komentara i glavnih mentora te ispitivača kako bi se osigurala nepristranost i izbjegao sukob interesa. Izbor putem natječaja za navedene funkcije voditelja programa specijalističkoga usavršavanja bio bi bolji način odabira čime bi se definirali postupci, kriterij izvrsnosti i dokumentacija ekspertize. Trajanje funkcije trebala bi biti ograničena vremenskim rokom. Za natječaje bi mogle biti odgovorno Nacionalno povjerenstvo. Podržavamo zahtjev za uvođenje specijalizacije iz laboratorijske medicine. Obrazloženje zahtjevu i podršku za ponovnim uvođenjem specijalizacije iz laboratorijske medicine dostavile su krovne liječničke stručne i akademske institucije dokumentirano kompetentne za liječničke kompetencije i djelatnost i za liječničku specijalističku izobrazbu temeljenu na suvremenim načelima obrazovnih znanosti Ministarstvu zdravstva (pismohrana Ministarstva zdravstva, u nastavku navodi upućenih dopisa): Hrvatska liječnička komora od 27. prosinca 2018. KLASA: 131-01/18-02/179 i od 19. prosinca 2018. KLASA: 023-03/18-01/484, Hrvatski liječnički zbor od 2. travnja 2019. KLASA: 023-03/19-01/208 i od 24. siječnja 2019., KLASA: 500-01/19-07/08 i od 23. studeni 2021. Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu od 11. siječnja 2019. KLASA: 003-08/19-04/1 URBROJ: 380-59-10101-19-373 i od 19. studeni 2021., Europska udruga medicinskih specijalista (UEMS) od 10. studenog 2017., KLASA: 910-04/17-04/68, te također od 2. veljače 2020. upućeno od prof. Vassilios Papalois-a, predsjednik i dr Joao Granho-a, glavni tajnik UEMS-e na gosp. A. Plenkovića, premijer RH i prof.dr.sc. V. Beroša, ministar, Ministarstvo zdravstva RH. Tajnica HDPSM Izv. prof. dr. sc. Anita Škrtić, dr.med. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2 | IVAN JAKOPČIĆ | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE | Poštovani, u ime Sekcije specijalizanata Hrvatskog pedijatrijskog društva: - podržavamo uvođenje elektroničke knjižice o specijalističkom usavršavanju i dnevnika rada, međutim smatramo da u trenutnom obliku, osim sakupljanja potpisa i pečata, knjižica nema drugu učinkovitu funkciju, odnosno kompetencije koje je specijalizant zbilja ostvario nisu u skladu s onima u knjižici - smatramo da je tražene kompetencije potrebno promijeniti u pojedinim područjima, odnosno postaviti realne kompetencije koje specijalizant može i treba steknuti, a osigurati mehanizme da se tijekom boravka na određenim odjelima ta ista znanja i vještine steknu, odnosno da sam obilazak ne bude samo vremenski boravak na određenom odjelu - potrebno je osigurati bolji odnos između specijalizanata i mentora koji nažalost često ne postoji ili je neredovit, neadekvatan te samim time nije ni učinkovit - pravilnikom omogućiti i utvrdit period pripreme za subspecijalizaciju (ukoliko će ju specijalizant odnosno specijalist kasnije odrađivati) tijekom same specijalizacije Ivan Jakopčić, dr. med., predsjednik Sekcije specijalizanata pedijatrije Hrvatskog pedijatrijskog društva | Djelomično prihvaćen | Europska udruga medicinskih specijalista UEMS donosi nove ažurirane European Traninig Requirements i sukladno tome će ažurirati specijalistički programi. Anonimnom anketom specijalizanata ravnatelji zdravstvenu ustanove će moći ocijeniti da li mentor postiže ishode učenja i da li stvara edukacijsko okruženje u zdravstvenoj ustanovi, pa će sukladno anonimnoj anketi moći poduzeti mjere vezano uz mentore. |
| 3 | Darko Antičević | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE | Jedna iz veće skupine zamjerki na predloženi prijedlog Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine odnosi se na specijalizaciju Ortopedija i traumatologija kod koje nije navedena NITI JEDNA uža specijalizacija, što bi mogla biti posljedica da pisci prijedloga Pravilnika nisu konzultirali stručna društva Hrvatskog liječničkog zbora. Kratki podsjetnik na stanje stvari: Do sada su bile dvije uže specijalizacije proizašle iz specijalizacije Ortopedija (koja ukinuta odlukom tadašnjeg ministra gospodina Siniše Varge). Te dvije uže specijalizacije su bile 1. Traumatologija i 2. Dječja ortopedija. Jasno da kada se sada specijalizacija zove Ortopedija i traumatologija da više ne može biti uža specijalizacija Traumatologija. Medjutim, pisci Pravilnika su s "prljavom vodom" tj. Traumatologija izbacili i " dijete" tj. Dječju ortopediju. To je VELIKA greška i nekoliko koraka unatrag obzirom na razvoj struke. A da ne govorimo o demografiji u koju se tako rado političari zaklinju. Iz cijelog Pravilnika na mnogim mjestima u potankostima se može vidjeti da NIJE bilo suradnje sa stručnim društvima HLZ-a, u ovom slučaju - Hrvatskim društvom za dječju ortopediju, jer se nije uzeo u obzir razvoj struke (dječje ortopedije) u proteklih 25 godina. Ako Pravilnik ostane u sadašnjem obliku, to će biti krajnje pogrešan korak u krivom smjeru, koji može ostaviti loše posljedice na onu djecu koja će imati lošu sreću da budu rođena s prirođenim i razvojnim anomalijama koštano-zglobnog sustava. Ovaj pravilnik je napisan tako da kao da predviđa da nema potrebe za edukaciju doktora medicine koji će biti sposobni za liječenje djece s anomalijama kosti i zglobova. Dajem si slobodu, da vjerujem da će iduća verzija ovog Pravilnika biti napisana imajući u vidu svijet koji se stalno mjenja, a ostavit će po strani rješenja iz naftalina. S poštovanjem Darko Antičević, predsjednik Europskog društva za dječju ortopediju (EPOS) u mandatu 2017/2018. | Nije prihvaćen | Specijalističko usavršavanje u Republici Hrvatskoj usklađeno je sa specijalističkim usavršavanjem u Europskoj uniji. Krovna europska liječnička institucija UEMS propisuje programe specijalizacija- ETR. Navedene uže specijalizacije ne postoje u standardima zajedničkog okvira specijalističkog usavršavanja u EU. Specijalističke kvalifikacije liječnika su ujednačene u EU. |
| 4 | Ivana Đaković | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE | Poštovani, kao kliničaru iz područja neuropedijatrije, s obzirom na rastući broj i dostupnost genetičkih testova, kontinuirano je potrebna potpora subspecijalista/specijalista medicinske genetike u pružanju što ciljanije i pravodobnije skrbi za pacijente oboljele od neuroloških bolesti koje su u velikom broju genetski uvjetovane. Trenutnom nedostatku subspecijalista/specijalista medicinske genetike razlog je ukidanje subspecijalizacije iz Medicinske genetike prije četiri godine, a nova specijalizacija nije odobrena. Paralelno s povećanim potrebama javlja se manjak kadra što sve vodi odlaganju u pravovremenom prepoznavanju, a posljedično, moguće i liječenju. Jedino rješenje koje se nameće je žurno uvođenje specijalizacije iz medicinske genetike, a do tada ponovno vraćanje uže specijalizacije iz medicinske genetike za specijaliste pedijatre koji trenutno svakodnevno rade na području medicinske genetike, do dolaska gotovih specijalista medicinske genetike. S poštovanjem, Ivana Đaković, dr.med., specijalist pedijatar, na subspecijalizaciji iz neuropedijatrije Klinika za dječje bolesti Zagreb | Prihvaćen | Specijalizacija iz medicinske genetike propisana je ovim pravilnikom u skladu sa standrardima UEMS kao temeljna specijalizacija. |
| 5 | Ana Jurin Martić | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE | Molim ozbiljno razmatranje brojnih prijedloga za uvođenje specijalizacije iz laboratorijske medicine - zatiranjem te specijalizacije zanemaruje se iznimna važnost kliničko laboratorijske korelacije, koja nedostaje biokemičarima i inžinijerima medicinsko-lab. dijagnostike, jer im nedostaje podloga patofiziologija stanja i bolesti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 6 | Ana Jurin Martić | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE | Poštovani, slažem se sa brojnim komentarima kolega anesteziologa koji navode nužnost proširenja mogućnost subspecijalizacija za anesteziologe - koji su po primarnoj specijalizaciji anesteziolozi, reanimatolozi i intenzivni lječitelji (stari program specijalizacije); a subspecijalizirati trenutno mogu samo - intenzivnu medicinu. Napominjem kako anesteziolozi van kliničkih centara jednako rade u jedinicama intenzivnog liječenja, bez obzira na subspecijalizaciju. Osim toga, smatram nužnim ponuditi mogućnost specijaliziranja užih specijalizacija iz različitih područja anesteziologije (kardioanestezija, pedijatrijska anestezija, neuroanstezija - sve su same po sebi dovoljno kompleksne za posebnu subspecijalističku granu; pa i kirurzi tih gran asu odavno izdvojeniu iz općekirurškog debla), kao i iz liječenja boli. Svjesna sam kako je sada nemoguće definirati tijke tih subspecijalizacija, no moglo bi se prigodom izmjene Pravilnika barem definirati mogućnost postojanja istih te definirati rok za implementaciju u razumnom roku od primjerice dvije godine. Podržavam prijedloge kolega Duje Ercega, Maria Ivičevića, Hrvoja Vučemilovića i kolegice Antonie Kusture. | Nije prihvaćen | Specijalističko usavršavanje u Republici Hrvatskoj usklađeno je sa specijalističkim usavršavanjem u Europskoj uniji. Krovna liječnička institucija UEMS propisuje programe specijalizacija. Specijalizacija medicine boli propisana je u UEMS kao multidisciplinarna specijalizacija za specijaliste koji neposredno rade s pacijentima. Navedene uže specijalizacije ne postoje u standardima zajedničkog okvira specijalističkog usavršavanja u EU. Specijalističke kvalifikacije liječnika su ujednačene u EU. |
| 7 | Neven Škaro | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE | Prilično sam zatečen time da je program specijalizacije hitne medicine identičan onome u važećem pravilniku, i to u situaciji kada je hitna medicina nepopularna kao specijalizacija tako da dobar dio natječaja ostane nepopunjen. Zar nije logično da se i prilagodbom programa pokuša specijalizacija učiniti atraktivnijom? Predlažem slijedeće izmjene programa specijalizacije: - trajanje specijalizacije 57 mjeseci (52 bez godišnjih odmora) a još 3 mjeseca ostaviti za poslijediplomski specijalistički studij (više nego dovoljno za kvalitetno specijalističko usavršavanje, nema potrebe da se specijalizacija produžuje još 3 mjeseca radi poslijediplomskog spec. studija) - U program specijalizacije dodati: Urologija 2 tjedna i Onkologija 2 tjedna (htina urološka i onkološka stanja se često zbrinjavaju u hitnoj službi) - Pod interna medicina dodati Hematologija 2 tjedna i Nefrologija 2 tjedna (hitna nefrološka i hematološka stanja se često zbrinjavaju u hitnoj službi) - OHBP izdvojiti iz interne medicine ili kirurgije u zaseban dio programa, trajanje ukupno 10 mjeseci, peta godina specijalizacije OHBP 6 mjeseci (U većini bolnica su formirani Objedinjeni hitni bolnički prijemi, nema potrebe da se promatraju kao dio interne medicine ili kirurgije). - Anesteziologija, reanimatologija i intenzivna medicina- 9 mjeseci (po 3 mjeseca 1., 2. i 3. godina specijalizacije, radi se o dijelu specijalizacije čije vještine i znanja su od vitalnog značaja u radu specijaliste hitne medicine) - Smanjiti trajanje: Ginekologija i opstetricija 2 mjeseca, odjel gastroenterologije i jedinica intervencijske gastroenterologije ukupno 1 mjesec, jedinica neonatološke intezivne skrbi 2 tjedna, dječja kirurgija 2 tjedna (po vlastitom iskustvu ovo bi trebalo biti dovoljno da se usvoje znanja i vještine koja su realno primjenjiva u radu specijaliste hitne medicine) - Smanjiti IZVANBOLNIČKA HITNA MEDICINA na ukupno 4 mjeseca (S obzirom da izvanbolnička hitna medicina zbrinjava urgentna stanja uglavnom samo do prijevoza u bolnicu, nije ni u mogućnosti provoditi složenije postupke dijagnostike i liječenja pa nema ni potrebe da ovaj dio specijalizacije traje 11 mjeseci) | Nije prihvaćen | Specijalističko usavršavanje u Republici Hrvatskoj usklađeno je sa specijalističkim usavršavanjem u Europskoj uniji. Krovna europska liječnička institucija UEMS propisuje programe specijalizacija ETR prema kojima će se urediti i hrvatski programi. |
| 8 | nikola đaković | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE | Poštovani Pohvalno je da Ministarstvo zdravstva ima želju osuvremeniti i poboljšati sustav specijalističkog usavršavanja. Kao temeljno stručno društvo naše specijalizacije (Onkologija i radioterapija) Hrvatsko društvo za onkologiju i radioterapiju HLZ-a je također već ukazivalo na određene činjenice koje se pojavljuju djelomično i u dosadašnjim komentarima. I naša struka je jedna od struka koje trenutno nemaju propisane uže specijalizacije. Za takve dugoročne odluke od Ministarstva zdravstva je za očekivati jasnu strategiju i komuniciranje obima i uloga specijalizacija i užih specijalizacija jer zbog povijesnih razloga očito trenutni sustav nije u potpunosti adekvatan te je donio veliki broj pitanja i tzv. izazova. Ključno je i neimanje informacija da li će se i kada ići prema najavljenom izjednačavanju koeficijenata iz Uredbe (za sve specijaliste i sve uže specijaliste, tj. ne samo za kirurške i internističke struke). Vrlo važan segment je i samo provođenje specijalističkog usavršavanja i njegova kontrola jer svjesni smo da postoji u tom segmentu veliki prostor za poboljšanje i gdje bi stručna društva i dobronamjerni stručnjaci mogli izuzetno pomoći. Stavljanje cijelog tereta specijalističkog usavršavanja te time i odgovornosti na Ministarstvo zdravstva sigurno nije dugoročno prihvatljivo rješenje. Brzi razvoj svih struka iziskuje kontinuirano (nipošto ne samo od jednog formalnog e-savjetovanja do drugog e-savjetovanja) aktivno uključivanje u proces svih dionika koji su dijelom sudjelovali i u ovom savjetovanju. Kvalitetni kadrovi u uređenom sustavu su temelj uspjeha medicine i ni najskuplji lijekovi ni najsuvremenija oprema ih ne može nadomjestiti. Kao stručno društvo onkološke struke gdje je to također vidljivo i dalje ćemo na to ukazivati tako da nam je savjest mirna. Na zdravstvenoj administraciji, kojoj je povjerena briga i odgovornost organizacije zdravstvene zaštite, je da odluči treba li joj suradnja i pomoć stručnih društava HLZ-a i struke ili smatra da joj to nije potrebno i da to može sve sama. Ovaj način kvazi komuniciranja putem e-savjetovanja, osim zadovoljavanja forme, bojim se da nije u mogućnosti značajnije doprinijeti napretku zdravstvenog sustava kojeg bi nužno trebali stalno zajedno poboljšavati, dok smo to u prilici. U ovako maloj zemlji gdje se unutar struke pa i šire gotovo svi poznajemo mišljenja sam da postoje i dodatni puno primjereniji i efikasniji načini komuniciranja sa stručnom javnošću. Interes za uređivanje zdravstvenog sustava nam je vjerujem zajednički jer u konačnici svi možemo silom prilika biti njegovi krajnji korisnici, kao pacijenti. S poštovanjem Nikola Đaković | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 9 | Branka Marinović | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE | Poštovani, mišljenja sam da su o izradi / obnavljanju ovog Pravilnika trebala pravovremeno biti obaviještena stručna društva Hrvatskog liječničkog zbora kao i povjerenstva Ministarstva zdravstva za pojedine struke kako bi se zajedno s osnovnim tekstom Pravilnika obnovili / osvježili postojeći programi specijalističkog usavršavanja, koji su većinom izrađeni prije desetak i više godina te mnoge treba osvježiti i prilagoditi napretku struke (ovo govorim u ime Hrvatskog dermatovenerološkog društva HLZ-a). Također trebalo je dati mogućnost stručnim društvima da pravovremeno pošalju prijedlog planova i programa užih specijalizacija jer se objavom novog pravilnika sa starim popisom užih specijalizacije stječe krivi dojam da je i taj dio obnovljen. Naime, Hrvatsko dermatovenerološko društvo HLZ-a je već ranije iskazalo potrebu za više užih specijalizacija, osim dvije postojeće a to su pedijatrijska dermatologija i dermatološka onkologija. Da smo bili pravovremeno obaviješteni o izradi cjelovitog dokumenta dostavili bismo prijedlog planova za užu specijalizaciju iz imunodermatologije, medicinske kozmetologije i korektivne dermatologije, dermatološke kirurgije, flebologije, dermatopatologije.... Ovo zasigurno nije mjesto za prezentaciju tih planova. Što se tiče specijalističkih ispita, to je priča koja se rasteže godinama, održano je dosta vremenski zahjevnih sastanaka na tu temu, međutim mislim da se nitko od nas nije makao dalje od početka sa sastavljanjem pismenog ispita jer nisu odgovorena neka od temeljnih pitanja, kao na pr. tko će sastavljati pitanja, gdje će se čuvati baza pitanja, popis temeljne literature i mnoga druga. Smatram da je pisanje pitanja za specijalistički ispit odgovoran i vremenski zahtjevan posao kojem treba pristupiti ozbiljno, a ne samo ispisati pitanja da bi se zadovoljila forma. Zanima me koji je razlog da uvjerenje o položenom specijalističkom ispitu potpisuje ministar, a ono o položenom ispitu iz uže specijalizacije potpisuju članovi ispitnog povjerenstva. Smatram da dokumenti koji se odnose na provođenje ankete, kao i oni koji se odnose na provođenje stručnog posjeta zahtijevaju lektoriranje jer su mjestimično teško razumljivi, kao da su prevođeni nekim od kompjuterskih programa za prevođenje. S poštovanjem, prof. dr. sc. Branka Marinović predsjednica Hrvatskog dermatovenerološkog društva Hrvatskog liječničkog zbora | Primljeno na znanje | Specijalističko usavršavanje u Republici Hrvatskoj usklađeno je sa specijalističkim usavršavanjem u Europskoj uniji. Krovna liječnička institucija UEMS propisuje programe specijalizacija. Navedene uže specijalizacije ne postoje u standardima zajedničkog okvira specijalističkog usavršavanja u EU. |
| 10 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE | UVODNI KOMENTAR Hrvatska liječnička komora još je 2016. godine izradila sveobuhvatan Prijedlog za unaprjeđenje specijalističkog usavršavanja doktora medicine te isti stavila Ministarstvu zdravstva na raspolaganje u svrhu implementacije iznesenih prijedloga u praksu. Iako su pojedini prijedlozi Komore u proteklom razdoblju dijelom uvaženi te je izvršen određen iskorak dugogodišnji osnovni koncept specijalističkog usavršavanja nije suštinski promijenjen te Komora smatra da novi model specijalističkog usavršavanja mora biti zasnovan na nacionalnom planiranju, dodjeljivanju, upravljanju i financiranju. Sustav mentorstva mora biti značajno unaprijeđen, a u segmentu nadzora značajnija uloga treba biti dodijeljena Hrvatskoj liječničkoj komori, na tragu ovlasti u pogledu specijalističkog usavršavanja koje imaju pojedine komore u drugim zemljama u okruženju, npr. u Republici Sloveniji. Komora će i nadalje ustrajati na traženju da se svi ključni elementi novog koncepta specijalističkog usavršavanja uvrste u Zakon o zdravstvenoj zaštiti kao i u Pravilnik o specijalističkom usavršavanju doktora medicine. Kao konstruktivan sudionik u uređenju zdravstvenog sustava Komora će i u slučaju prijelaznih rješenja, kakvim smatramo dostavljeni Nacrt Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine, nastojati poboljšati njegove odredbe i dati svoje prijedloge kao dodatni korak prema željenom cilju. U tom pogledu u nastavku dostavljamo komentare na pojedine odredbe Nacrta Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine (dalje u tekstu: Nacrt Pravilnika). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 11 | Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE | • Predlažemo da se u cijelom tekstu Nacrta riječ: „zdravstveni radnik“, zamijeni s riječima: „doktor medicine specijalist“. • Predlažemo da se definira postupak izbora za određenu funkciju voditelja programa specijalističkog usavršavanja, mentora, ko-mentora i glavnih mentora, ispitivača. Osim osnovnih kriterija, neophodno je definirati kriterije dokumentirane ekspertize za ove funkcije i zadatke, transparentnost postupka izbora za te funkcije, osigurati od pristranosti, nepotizma i sukoba interesa. Predlažemo definiranje trajanja funkcije, primjerice 5 godina. Za natječaje bi moglo biti odgovorno Nacionalno povjerenstvo. | Djelomično prihvaćen | Pravilnik propisuje uvjete za mentora i voditelja, a ne postupak njihovog izbora. |
| 12 | Martina Pavletić | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE | Poštovani, nastavno na predloženi Program specijalizacije iz hitne medicine koji je sukladan prvom (iz 2011. godine kada je uvedena nova specijalizacija iz hitne medicine) smatram da se isti mora u potpunosti revidirati. Sama specijalizacija je mlada, ali više nije nova te sada već imamo zavidni broj specijalista hitne medicine u RH kojima se mora omogućiti da sudjeluju u edukaciji tijekom provođenja Programa specijalizacije iz hitne medicine. Sukladno navedenome, predlažem: - da se u Program iz hitne medicine uvrsti edukacija na odjelu bolničke hitne medicine tj. na OHBPu koji je sukladno Pravilniku o uvjetima, organizaciji i načinu obavljanja hitne medicine (iz 2016. godine), poglavlju III. UVJETI, ORGANIZACIJA I NAČIN OBAVLJANJA DJELATNOSTI BOLNIČKE HITNE MEDICINE definiran kao ustrojstvena jedinica bolnice koja obavlja djelatnost bolničke hitne medicine na sekundarnoj i tercijarnoj razini (čl 15, stavak 1: „Djelatnost hitne medicine na sekundarnoj i tercijarnoj razini zdravstvene zaštite obavlja ustrojstvena jedinica Objedinjenog hitnog bolničkog prijama u bolnici“), tj nekadašnje hitne ambulante unutar drugih samostalnih organizacijskih jedinica integrirane su u novoformirani odjel OHBP-a što je nužno uskladiti s Pravilnikom i Programom specijalizacije iz hitne medicine. - da u Programu na prvoj godini specijalizacije bude propisan OHBP u trajanju od najmanje 6 mjeseci u kontinuitetu, a ukupno tijekom cijelog programa specijalizacije u trajanju od minimalno 2 godine. - da se povećaju obilasci na odjelima na kojima se stječu vještine i kompetencije nužne za rad u hitnoj medicini, npr. boravak na anesteziji najmanje 6 mjeseci uz 6 mjeseci u Jedinicama intenzivnih liječenja - da se minimaliziraju (idealno ukinu) obilasci na odjelima gdje se ne stječu navedene kompetencije i vještine. - uvesti užu specijalizaciju iz intenzivne medicine za specijaliste hitne medicine. U samom Programu unutar dokumenta nedostaje stavka „Obrazac praćenja obavljenih zahvata“ čime nisu definirani nužni zahvati u tijeku specijalizacije niti njihov minimalni broj. Nužno je usklađivanje Programa specijalizacije sa Zakonom o radu s obzirom da djelatnici u hitnoj službi imaju dodatnih 5 dana godišnjeg odmora te je maksimalni broj dana godišnjeg odmora 35, a ne navedenih 30. Vezano uz ostale Programe specijalizacija predlažem: - u sve programe kliničkih specijalizacija nužno je uvrstiti obilazak na OHBPu u zajedničkom temeljnom deblu, a posebice specijalizacijama (kao što su kardiologija, interna medicina, anestezija, infektologija, intenzivna medicina, kirurgija …) koje u svom programu koreliraju s programom hitne medicine, tj programom su definirani obilasci kroz razne hitne ambulante koju su u međuvremenu integrirane u OHBP (naglašavam nužnost usklađivanja s Pravilnikom). - uvrstiti obilazak na OHBPu u Programu specijalizacije iz obiteljske medicine u trajanju od najmanje 6 mjeseci (nastavno na zakonom obavezujuće provođenje djelatnosti obiteljske medicine i kroz akutne ambulante pa je edukacija na OHBPu za specijalizante obiteljske medicine nužna). Na kraju, podržavam uvođenje specijalizacije iz intenzivne medicine kao primarne specijalizacije, koja u velikom dijelu svojim Programom korelira s Programom iz hitne medicine te predlažem povećanje dijela programa obilaska na OHBP u trajanju od najmanje 6 mjeseci. Martina Pavletić, dr.med., specijalista interne medicine, uži specijalist intenzivne medicine, Pročelnica OHBP-a KBCa Rijeka | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 13 | Ivona Sansović | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE | Poštovani, potrebno je žurno pokretanje nove specijalizacije Medicinske genetike. U Hrvatskoj imamo značajan nedostatak subspecijalista/specijalista medicinske genetike iz razloga što se subspecijalizacija iz Medicinske genetike ukinula prije četiri godine, a nova specijalizacija nije odobrena. Neki subspecijalisti su već otišli u mirovinu ili su pred mirovinom, a sa svega nekoliko subspecijalista/specijalista medicinske genetike u Republici Hrvatskoj nemoguće je zadovoljiti rastuću potrebu za ovim kadrom. Iz tog razloga već postoji veliki problem u pravovremenom prepoznavanju te zbrinjavanju i liječenju rijetkih nasljednih poremećaja. Dr.sc.Ivona Sansović, mag.med.biochem. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 14 | Vlasta Zajic Stojanović | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE | Poštovani, uvažavajući trud uložen u pripremu Nacrta pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine, u kojem se razlaže način provođenja specijalizacija i obveze uključenih strana: zdravstvenih ustanova u kojima se provodi specijalizacija i liječnika specijalizanata, neophodno je definirati na koji se način jedni i drugi povezuju, odnosno je li i na koji je način specijalističko usavršavanje pod istim uvjetima dostupno svim završenim doktorima medicine na području Republike Hrvatske, bez obzira na njihove različite mogućnosti, a u konačnici i na njihove različitosti. Kako bi se, u tom smislu, jednaka prava počela primjenjivati i na visokoobrazovanu i strateški važnu skupinu građana - građane liječnike, u čije je obrazovanje uloženo prilično volje, truda i sredstava i koje završetkom medicinskog fakulteta (po europskim standardima) ne završava, predlažem centralizirati i strogo nadzirati transparentnu dodjelu specijalizacija (pa onda i tijelo koje nadzire) te omogućiti, organizirati i zakonski definirati kako svaki završeni doktor medicine može i mora specijalizirati, izuzev rijetkih koji bi to iz nekog razloga svojevoljno odbili i naravno ovisno o dobro promišljenim i planiranim potrebama pojedinih grana. Na taj bi se način unaprijedilo dugoročno funkcioniranje zdravstvenog sustava te izjednačila prava i mogućnosti za specijalističko usavršavanje doktora medicine na području cijele Republike Hrvatske, uzimajući u obzir njihove preferencije, ali neovisno o financijskim mogućnostima, backgroundu, mjestu stanovanja, osobnim orijentacijama te trenutnoj tržišnoj ponudi i potražnji (jer nisu roba nego strateški resurs države). Nije lako, ali se može! Srdačan pozdrav | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 15 | Ljubica Odak | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE | Poštovani, U zadnjih nekoliko godina svjedočimo strelovitom razvoju medicine i genetike a rezultati genetičkih testova i njihova interpretacija ključni su za postavljanje dijagnoze i liječenje velikog broja poremećaja u gotovo svim područjima medicine. S druge strane, prisutan je konstantan manjak educiranog kadra iz medicinske genetike, ukinuta je uža specijalizacija iz medicinske genetike a zasebna specijalizacija iz medicinske genetike, za čije uvođenje je Hrvatsko društvo za humanu genetiku pokrenulo inicijativu već nekoliko godina, nije implementirana u edukacijski sustav. Postojeći kadar u ovom području čine uži specijalisti medicinske genetike od kojih je većina u dobi preko 55 godina te dio specijalista pedijatrije kojima je ukinuta mogućnost subspecijalizacije iz medicinske genetike. Sve navedeno dovest će do kadrovskog deficita i nemogućnosti kvalitetnog provođenja zdravstvene skrbi, dijagnostike I liječenja velikog broja bolesnika u našoj zemlji. Obzirom da se dijagnoza nasljednog poremećaja ne odnosi samo na oboljelog pacijenta već ima značajne reperkusije i na bliske srodnike pod rizikom i reproduktivne odluke, zbog manjka educiranog kadra bit će značajno onemogućeno pružanje zdravstvene skrbi i genetičke informacije velikom broju obitelji pod rizikom. Jedini način da se ovaj kadrovski deficit premosti je žurno uvođenje specijalizacije iz medicinske genetike u edukacijski sustav te ponovno vraćanje uže specijalizacije iz medicinske genetike za specijaliste pedijatrije koji se trenutno bave medicinskom genetikom u svom svakodnevnom radu, do dolaska gotovih specijalista medicinske genetike. dr.sc.Ljubica Odak, dr.med. | Djelomično prihvaćen | Specijalizacija iz medicinske genetike propisana je ovim pravilnikom u skladu sa standrardima UEMS kao temeljna specijalizacija. |
| 16 | Hrvatski liječnički sindikat | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE | Članak 4. t. 8.–11. - definicije pojmova: voditelj specijalističkog usavršavanja, glavni mentor, mentor, ko-mentor Svrha postojanja mentora je upućivanje, usmjeravanje, savjetovanje i pomoć specijalizantu u savladavanju vještina propisanih Pravilnikom. Ako glavni mentor ne radi u istoj ustanovi u kojoj specijalizant obavlja dio specijalističkog staža, njegova uloga nema svrhu. Kako netko iz udaljene ustanove može pratiti rad specijalizanta? Zbog toga predlažemo da se iz ovog Pravilnika briše pojam „glavni mentor“, a da se ostave samo pojmovi „mentor“ i „ko-mentor“. Pri tome mentori i ko-mentori trebaju biti imenovan u svakoj ustanovi u kojoj se obavlja dio specijalističkog staža i svaki od njih je odgovoran za edukaciju specijalizanta u ustanovi u kojoj mentor radi, odnosno, odgovoran je za dio specijalističkog usavršavanja iz područja svoje specijalizacije (ko-mentor). Konkretno: Specijalizant koji dio specijalističkog staža može obaviti u matičnoj ustanovi i drugi dio u kliničkoj ustanovi, ima 2 mentora: jednog u matričnoj ustanovi, a drugog u kliničkoj ustanovi. Za vrijeme „obilazaka“ radi obavljanja propisanog dijela specijalističkog staža, na odjelima/Zavodima/Klinikama specijalizant ima ko-mentora na pojedinom kliničkom odjelu/Zavodu . t.17. Nacionalno povjerenstvo za specijalističko usavršavanje doktora medicine S obzirom na učestalo nepoštivanje radnih prava specijalizanata , a poglavito kršenje Direktive EU o radnom vremenu, predlažemo, da jedan član Nacionalnog povjerenstva za specijalističko usavršavanje doktora medicine bude iz redova Hrvatskog liječničkog sindikata. Specijalizante se (pre)često prisiljava raditi dulje od propisanog radnog vremena bez ikakve novčane naknade. Ove nepravilnosti se specijalizanti ne usuđuju prijaviti jer su im liječnici koji takav rad nalože nadređeni. Ti kolege su, gotovo bez iznimke, ujedno i ispitivači na kolokvijima i na specijalističkom ispitu pa specijalizanti, koji se usuđuju progovoriti o kršenju svojih prava, doživljaju neugodnosti i snose posljedice . Ovakvu praksu treba spriječiti i sankcionirati, jer radna prava vrijede jednako, za sve nas! Članci 5. i 6. ..predviđaju jednog mentora za 5 specijalizanta Držimo da jedan mentor može kvalitetno voditi 2 do najviše 3 specijalizanta. Teško je vjerovati da mentor, koji mora raditi i na svom radnom mjestu, može naći dovoljno vremena za istovremeno kvalitetno vođenje 5 specijalizanata. U nastavku predlažemo izmjene i dopune predloženih članaka: Članak 12. (1) Voditelj programa specijalističkog usavršavanja: - koordinira izvođenje programa specijalističkog usavršavanja određene specijalizacije u Republici Hrvatskoj - nadzire rad svih glavnih mentora i mentora za određenu granu specijalizacije - koordinira izvođenje programa užih specijalizacija - dužan je pismeno izvijestiti ministra o svakoj prijavi specijalizanta o nepoštivanju radnih prava i radnog vremena - daje stručno mišljenje o ispunjavanju uvjeta za provođenje specijalizacije iz članaka 5. i 6. ovoga Pravilnika, ….. Članak 13. (1) Ravnatelj zdravstvene ustanove iz članka 5. ovoga Pravilnika predlaže jednog glavnog mentora/mentore za svaku specijalizaciju, a voditelj programa predlaže glavnog mentora nositelja privatne prakse za specijalizacije na primarnoj razini zdravstvene zaštite Glavni mentor mora biti u radnom odnosu u zdravstvenoj ustanovi u kojoj je predložen za glavnog mentora. Glavni mentor treba imati temeljne kompetencije za mentora i pedagoške vještine. Dodati: Mentor mora biti suglasan i prihvatiti prijedlog ravnatelja za imenovanje mentorom. Komentar na st. 2., 3. i 4. ovog članka: Sve navedeno može raditi i mentor, koji ima neusporedivo bolji uvid u napredovanje specijalizanta (ukoliko je imenovan na način kao što je prethodno obrazloženo) Članak 14. (1) Mentor mora biti u radnom odnosu u ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi, trgovačkom društvu, odnosno specijalističkoj ordinaciji privatne prakse iz članka 6. ovoga Pravilnika. Mentor treba imati temeljne kompetencije za mentora i pedagoške vještine. (2) Specijalizant u svakoj zdravstvenoj ustanovi, trgovačkom društvu ili kod zdravstvenog radnika privatne prakse u kojoj obavlja dio programa specijalizacije ima mentora. Mentor može istovremeno voditi najviše pet dva(tri) specijalizanata. Mentor je obvezan provesti najmanje dva sata tjedno u radu sa specijalizantom. (3) Za svoj rad mentor je odgovoran glavnom mentoru u zdravstvenoj ustanovi iz članka 5. ovoga Pravilnika i voditelju programa specijalističkog usavršavanja. Nelogično je da je mentor odgovoran nekome, tko specijalizanta nije ni vidio i nema nikakav uvid u njegovo napredovanje niti provođenje programa specijalizacije čiji dio se obavlja u drugoj ustanovi (4) Zadaci mentora su: - vođenje i nadgledanje određenog dijela specijalizacije - rad uz svakog specijalizanta sukladno čl. 14. st. 2. ovog Pravilnika - kontinuirano praćenje napredovanja specijalizanta u stjecanju kompetencija i propisanih stručnih aktivnosti - jednom godišnje izvijestiti glavnog mentora voditelja programa specijalističkog usavršavanja o napretku specijalizanta o stečenim kompetencijama treće razine - redovito provjeravanje znanja specijalizanta putem provjere znanja i vještina te metoda praćenja napredovanja specijalizanata- suradnja s glavnim mentorom i drugim mentorima - odgovoran je za propisano provođenje programa specijalističkog usavršavanja - odgovoran je za točnost podataka u knjižici o specijalističkom usavršavanju doktora medicine u koju bilježi napredak specijalizanta u stjecanju kompetencija za dio programa koji potpisuje te za točnost podataka u dnevniku rada doktora medicine na specijalističkom usavršavanju za dio programa koji potpisuje - voditi računa o poštivanju radnog vremena i radnih prava specijalizanta i u slučaju njihova kršenja prijaviti nepoštivanje voditelju specijalističkog usavršavanja - u slučaju pritužbe specijalizanta na kršenje njegovih radnih prava ili nepoštivanje EU Direktive o radnom vremenu, mentor je dužan na to upozoriti voditelja odjela na kojem se krše prava specijalizanta Članak 15. t. 3. (3) Zadaci ko-mentora su: - vođenje i nadziranje određenog dijela specijalizacije - suradnja s glavnim mentorom i mentorima - odgovoran je za propisano provođenje dijela programa specijalističkog usavršavanja - odgovoran je za točnost podataka u knjižici o specijalističkom usavršavanju doktora medicine u koju bilježi napredak specijalizanta u stjecanju kompetencija za dio programa koji potpisuje te za točnost podataka u dnevniku rada doktora medicine na specijalističkom usavršavanju za dio programa koji potpisuje. - voditi računa o poštivanju radnog vremena i radnih prava specijalizanta , a u slučaju njihova kršenja prijaviti nepoštivanje mentoru Članak 17. (2) U roku iz stavka 1. ovoga članka glavni mentor voditelja programa specijalističkog usavršavanja je obvezan izraditi raspored obavljanja propisanog programa specijalističkog usavršavanja u pojedinim ustanovama, s mentorima dogovoriti obavljanje specijalizacije u zdravstvenoj ustanovi iz članka 5. ovoga Pravilnika i u zdravstvenoj ustanovi, trgovačkom društvu odnosno kod zdravstvenog radnika koji obavlja privatnu praksu iz članka 6. ovoga Pravilnika, dogovoriti obavljanje te utvrditi dan početka specijalizacije, o čemu obavještava specijalizanta Članak 18. (1) Prije isteka probnog rada specijalizanta u trajanju od 6 mjeseci, glavni mentor i mentor je obvezan dati pisano izvješće ravnatelju zdravstvene ustanove iz članka 186. stavka 1. Zakona o izvršavanju obveza specijalizanta iz programa specijalističkog usavršavanja s mišljenjem je li specijalizant zadovoljio na probnom radu. (2) Ravnatelj iz stavka 1. ovoga članka obvezan je donijeti pisanu odluku da specijalizant nije zadovoljio na probnom radu, ako to utvrdi iz izvješća glavnog mentora i mentora. (3) Ako mentor utvrdi da specijalizant ne izvršava obveze iz programa specijalističkog usavršavanja ili nema sklonosti prema specijalizaciji za koju se usavršava, o tome pisano izvješćuje glavnog mentora voditelja specijalističkog usavršavanja. (4) Ako glavni mentor tijekom mentorstva utvrdi da specijalizant ne izvršava obveze iz programa specijalističkog usavršavanja ili nema sklonosti prema specijalizaciji za koju se usavršava, o tome pisano izvješćuje Ministarstvo, zdravstvenu ustanovu, trgovačko društvo koje obavlja zdravstvenu djelatnost iz članka 182. stavka 1. Zakona ili pravnu ili fizičku osobu, odnosno tijelo iz članka 182. stavka 2. Zakona i voditelja programa specijalističkog usavršavanja. (5) Mentorstvo glavnom mentoru može prestati iz objektivnih ili subjektivnih razloga. (6) Mentorstvo mentoru i ko-mentoru može prestati iz objektivnih ili subjektivnih razloga. Nužno je precizno definirati kako postupati u slučaju da mentor ili ko-mentor više nisu u mogućnosti obavljati ove funkcije (umirovljenje, smrt, teška bolest,…). U praksi se pokazalo da ovakve situacije nose sa sobom mnogobrojne komplikacije. Članak 20. (1) Specijalizant u pravilu provodi program specijalizacije bez prekida. Vrijeme godišnjeg odmora sukladno Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ne smatra se prekidom, već je uračunato u vrijeme trajanja specijalizacije i za dio godišnjeg odmora koji je dulji od mjesec dana, specijalizacija se produljuje. Ovakva konstrukcija često dovodi do spornih tumačenja prava na korištenje godišnjeg odmora, jer Kolektivni ugovor izračunava godišnji odmor u danima, a u Rješenju o specijalizaciji je to definirano kao „mjesec dana“ Što podrazumijeva termin „mjesec dana“? Ukupno 30 dana? 30 radnih dana? 4 tjedana? Članak 20. je potrebno precizno (re)definirati uzimajući u obzir naprijed navedeno obrazloženje Članak 25. (1) Specijalizant nakon završenog zajedničkog internističkog debla, odnosno nakon završenog zajedničkog kirurškog debla, polaže završni ispit. Završni ispit održava se u pisanom obliku. (2) Završni ispit se polaže istodobno na svim medicinskim fakultetima Sveučilišta u Republici Hrvatskoj, koji provode završni ispit u terminima: 15. travnja i 15. listopada. Ako navedeni datum pada u neradni dan rok se održava prvog sljedećeg radnog dana. Predlažemo odrediti još 2 termina za polaganje završnog ispita Članak 29. (1)Ministarstvo imenuje tri člana i tajnika ispitne komisije te određuje datum polaganja specijalističkog ispita, a najkasnije u roku od 15 dana od prijave ispita. OSTALI PRIJEDLOZI: 1.Dodati članak o ocjenjivanju mentora i ko-mentora Radi se o postupku uobičajenom u zapadnim zemljama. Ocjenjivanje obuhvaća 2 kategorije: - Zadovoljio/nije zadovoljio ili pozitivna/negativna ocjena. Specijalizanti ocjenjuju mentora na kraju svake godine, a ko-mentore po završetku staža iz programa kod pojedinog ko- mentora Mentor i ko-mentor koji u jednoj godini dobiju negativnu ocjenu polovine broja specijalizanata koje vode, više ne mogu biti imenovani mentorima /ko-mentorima specijalizantima koji su ih ocijenili negativno, ne mogu im biti ispitivači na bilo kojem ispitu ili kolokviju tijekom specijalizacije niti članovi ispitne komisije. 2. Specijalizacije i uže specijalizacije su raspodijeljene nerealno, pri čemu su neke specijalizacije razdvojene na uže specijalizacije do detalja, dok su druge podijeljene samo u grubo ili nikako. Evo samo jedan primjer: što će raditi specijalist opće kirurgije, uži specijalist kirurške onkologije? Baviti se (operacijama? konzervativnim liječenjem?) tumora želuca? hepatobilijarnog trakta? kože? rektuma? ili toraksa? ili …? Znači li to da se onda specijalisti abdominalne ili torakalne kirurgije time ne bave? Za odluku koje su nam specijalizacije/uže specijalizacije i na kojoj razini (sekundarne, tercijarne) ustanova potrebne, nužno je konzultirati struku/stručna društva, odnosno ljude koji točno vide i znaju kako to izgleda u stvarnosti i taj popis prilagoditi stvarnosti. 3. Osim ovdje navedenih prijedloga, HLS traži rješavanje i ostalih neriješenih ili neadekvatno riješenih problema koji se odnose na specijalizacije i uže specijalizacije, a koji se rješavaju drugim aktima (koeficijenti i dr. već ranije više puta istaknuti problemi) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 17 | Nataša Kovač | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE | Poštovani, HRVATSKO DRUŠTVO ZA ANESTEZIOLOGIJU, REANIMATOLOGIJU I INTENZIVNU MEDICINU (HDARIM) kao članica Europskog društva za anesteziologiju i intenzivnu medicinu (ESAIC) ne podržava prijedlog ovog pravilnika o uvođenju intenzivne medicine kao zasebne speciajlizacije, jer ona kao takva nije niti priznata od nadležnih europskih tijela. U prilogu je mišljenje ESAIC-a i EBA (European Board of Anaesthesiology) o navedenom: Statement on higher level of competences in Intensive Care Medicine Joint Statement of the European Board of Anaesthesiology of the European Union of Medical Specialists (EBA-UEMS) European Society of Anaesthesiology and Intensive Care (ESAIC) To whom it may concern We have learned that in Croatia there is a discussion going on about the recognition of Intensive Care Medicine as a primary speciality. The European Directive on the recognition of professional qualifications (Directive 2005/36/CE of the European Parliament and the European Council, amended in 2013 as Directive 2013/55/EU) does not identify Intensive Care Medicine (ICM) as a primary medical specialty. Nine European primary medical specialties – officially recognized as Anaesthesiology, Cardiac Surgery, Cardiology, Internal Medicine, Neurology, Neurosurgery, Paediatrics, Pneumology, General Surgery, and more recently Emergency Medicine – are currently practicing and running ICM, although in few European countries (i.e. Spain, Portugal), training in ICM can be done without the above-mentioned primary specialties. ICM is not recognised as a primary speciality in Europe, since the process required for the European Union (EU) to include ICM as a primary specialty in the Annex V (Article 25) requires recognition in at least two fifths of the member states by a qualified majority (where the term ‘qualified’ represents a weighted vote determined by the population in each country). In order to facilitate the harmonization of training in ICM across Europe, the UEMS created the Multidisciplinary Joint Committee of ICM (MJC ICM), and in 2006 a specialty Board for ICM (EBICM), with representatives drawn equally from the MJC ICM and from the ESICM, and possibly representatives indicated by the national societies of the UEMS. Today ICM is thus a big umbrella under which highly skilled and competent physicians with deep understanding of the acute care pathway, coming from several primary specialties, devote daily efforts to treat critically ill patients. It should be outlined that among the primary specialities involved in ICM, anaesthesiologists are in charge of 74% of ICU patients in Europe according to a recent survey of the European Society of Anaesthesiology and Intensive Care (ESAIC) and its National Anaesthesiology Societies Committee (NASC). This has also been highlighted during the SARS-CoV2 pandemic, when the rapid expansion of ICU facilities all over Europe was enabled mainly by the broad and deep professional competence of European Anaesthesiologists. The diffusion of a primary speciality in ICM has been considered over the years far from the optimal solution for several reasons: The high degree of specialisation in medicine has created segmented pathways riddled with barriers, which do not serve our critical patients well. In countries with highly developed and easily accessible medical services, the implementation of ICM as an additional primary specialty has resulted in new inter-specialty ‘barriers’ Working in Intensive Care Units is a highly demanding job, based on heavy shifts for a whole working life, and this is not ideal for a life-time occupation. Having a primary speciality with intensive care as an additional “particular competence” is highly attractive, offering the possibility to differentiate the working conditions during the professional carrier. ICM was born in Europe and initiated by the European anaesthesiologist Björn Ibsen in Copenhagen, Denmark, and since then Anaesthesiology and ICM have been strongly linked and naturally dependent upon each other ever since. Anaesthesiology is regarded as acute vital function care and ICM as long-term vital function care. Anaesthesiology and ICM are usually united in a single department, supporting a mutual exchange of expertise between the physicians specialised in one of the nine primary specialities represented in the MJC ICM. The European Training Requirements in Anaesthesiology document (ETR) has recently been updated by the European Board of Anaesthesiology (EBA) and approved in April 2018 by the UEMS Council. (https://www.uems.eu/__data/assets/pdf_file/0003/64398/UEMS-2018.17-European-TrainingRequirements-in-Anaesthesiology.pdf). In this official European document, it is clearly stated that the practice of Anaesthesiology has significantly changed towards more extended competencies in the perioperative period, in intensive care medicine, critical emergency medicine and pain medicine which in many countries are integrated parts of the clinical specialty. Similarly to Anaesthesiology, over the decades other primary medical specialties have acquired and developed competences in ICM and included them in their training requirements. Within MJC ICM an ETR in intensive care medicine was developed (https://www.uems.eu/__data/assets/pdf_file/0004/44437/UEMS-2014.40-European-TrainingRequirements-Intensive-Care-Medicine.pdf). This service model has led, in close cooperation with the other Acute Care Specialties, to the development of very successful and patient centred pathways from the ‘roadside’ to discharge into the community. Multidisciplinary input from various specialties is essential to achieve high-quality care; close cooperation between the specialties is needed to clarify their respective tasks and to achieve a meaningful function differentiation amongst them. ESAIC and EBA strongly believe and support that higher level of competences in specific field/domain of ICM, should be attained by letting the specialist reach the highest level of competences in structured additional training (modules of professional development). The aim of the additional training is to achieve a higher level of competencies in a certain field. Therefore, it is depending to the program and already acquired competences offered by the primary specialty. The process of training, attaining defined competences and applying them safely and efficiently in clinical practice require time so that trainees can mature and develop. We do not think a sole training in ICM is a solution, but should always be based within or on top of one of the nine primary specialities. Each European primary specialty section willing to be involved in ICM should develop their own European training in ICM, based on the already acquired competences and covering the lacking ones. Intensive Care Medicine as medical specialty, far from being a solution, will only create confusion. We are afraid that the pressure coming from the pandemics might jeopardize the decision making in such an important matter, and have detrimental consequences for the patients we are treating. ESAIC and EBA strongly believe that European Anaesthesiology and Intensive care Medicine is based on close and open-minded interprofessional and interdisciplinary collaboration to maintain patient safety and achieve optimal clinical outcomes. Yours respectfully, Prof. Dr. Olegs Sabelnikovs Prof. Dr. Edoardo De Robertis EBA-UEMS President ESAIC President | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 18 | Tatjana Ivčević | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE | Poštovani, kao pulmolog radim u Intenzivnoj jedinici Klinike za plućne bolesti bez mogućnosti subspecijalizacije iz Intenzivne medicine. Omogućavanjem subspecijalizacije iz Intenzivne medicine dobili bi adekvatnu edukaciju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 19 | Katarina Vulin | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE | Poštovani, obzirom da novi program specijalizacije iz Medicinske genetike nije zaživio brzinom kojom se očekivalo i da je od ukidanja subspecijalizacije Medicinske genetike (kao dijela Pedijatrije) do danas je prošlo 4 godine, molim da razmotrite omogućavanje postojećim specijalistima pedijatrije odrađivanje starog programa subspecijalizacije iz Medicinske genetike u prijelaznom razdoblju od narednih 5 godina. Također je potrebno i žurno pokretanje nove specijalizacije Medicinske genetike. U Hrvatskoj imamo značajan nedostatak subspecijalista/specijalista medicinske genetike, danas vrlo važne konzilijarne djelatnosti za sve ostale grane medicine. Današnje potrebe za medicinskim genetičarima su puno veće nego prije 10-ak godina. Nalazimo se u desetljeću u kojem se naglašava potreba za bržim prepoznavanjem rijetkih bolesti, te za njihovim adekvatnim zbrinjavanjem i liječenjem, a uz postojeći problem nedostatka specijalista/subspecijalista medicinske genetike, to je apsolutno nemoguće. S poštovanjem, Katarina Vulin, dr. med., specijalist pedijatar | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 20 | Mario Ivčević | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE | Specijalist anesteziologije, reanimatologije i intenzivne medicine u svom programu specijalizacije ima 3 godine anesteziologije i reanimatologije i 2 godine intenzivne medicine. Program 2 godine intenzivne medicine je istovjetan prijašnjem programu subspecijalizacije iz intenzivne medicine. Smatram da specijalistima anesteziolozima treba priznati status subspecijaliste intenzivnog liječenja nakon 3 godine rada u jedinici intenzivnog liječenja. Isti status je priznat prije 5 godina našim starijim kolegama na osnovu iskustva rada u jedinicama intenzivnog liječenja. Uloga anesteziologa se pokazala u ovo doba pandemije Covid-19. Također smatram da je potrebno imati subspecijalizacije iz liječenja boli, kardiokirurške anesteziologije, torakalne anestezije, neurokirurške anestezije, otorinolaringološke anestezije, ortopedsko- traumatološke... To su sve izrazito zahtjevna i složena područja anesteziologije sa svim svojim posebnostima i zahtijevaju uže specijaliziranje. S poštovanjem, Mario Ivčević, anesteziolog. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 21 | ANTONIA KUSTURA | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE | Slažem se s velikim brojem kolega koji su komentirali strašno degradirajuć postupak ukidanja subspecijalističkog usavršavanja za specijaliste anestezije i intenzivnog liječenja, posebice kad se uzme u obzir opsežnost same specijalizacije i područja koje specijalist pokriva u svom svakodnevnom radu. Obavezno je uvesti ne samo subspecijalizaciju iz intenzivne medicine, nego i subspecijalističke anesteziološke grane (neurokirurška anestezije, ORL anestezija, obstetrička anestezija) te subspecijalizaciju terapije boli, po uzoru na europski/svjetski sistem. Uloga mentora je u praksi svedena na apsurdnu razinu. Uvesti obavezno redovite interakcije, bilo na razini procjene znanja i vještina specijalizanta te savjetovanja na relaciji (ko-)mentor-specijalizant jer se dosadašnjim radom uloga mentora svela na potpisivanje i pečatiranje. Nužno je uvođenje evaluacije mentora te mogućnost revizije liste mentora. Za kraj je nužno izbaciti specijalizantsku knjižicu koja nema apsolutno nikakvu ulogu osim trošenja vremena na skupljanje potpisa i pečata. | Djelomično prihvaćen | Specijalističko usavršavanje u Republici Hrvatskoj usklađeno je sa specijalističkim usavršavanjem u Europskoj uniji. Krovna liječnička institucija UEMS propisuje programe specijalizacija. Navedene uže specijalizacije ne postoje u standardima zajedničkog okvira specijalističkog usavršavanja u EU. Specijalističke kvalifikacije liječnika su ujednačene u EU. Ovim Pravilnikom jača se uloga mentora u procesu usavršavanja specijalizanata. |
| 22 | Ana Jurin Martić | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE | Takoder, smatram NUŽNIM uvođenje ocjenjivanja mentora od strane specijalizanata te bi se na taj način mogla raditi revizija liste mentora; minimalno svake druge godine. Mentor mora poznavati svojeg specijalizanta i njegov rad, što u dosadašnjem načinu rada na žalost nije bio slučaj, jer je jadna osoba bila mentorom (pre)velikom broju specijalizanata. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 23 | Ana Jurin Martić | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE | Moj se komentar odnosi na cjelokupnost Pravilnika; kod kojeg bi se trebalo naglasiti stjecanje potrebnih kompetencija umjesto dosadašnjeg pukog zadovoljvanja forme i sakupljanja potpisa i pečata - a kako bi se to istinski provelo smatram nužnim prebacivanje nadzora nad provođenjem specijalističke edukacije sa administratora Ministarstva (koji zbrajaju količinu pečata na pojedinoj stranici specijalizantske knjižice, jer i tako nisu meritorni suditi o formi napisanog) na stručna povjerenstva Hrvatske liječničke komore (dalje HLK). Isto tako, HLK bi trebala imenovati kompetentne (naglasak na kompetenciju!) mentore za provođenje specijalističkog usavršavanja, koji bi onda jamčili adekvatnost provođenja edukacije. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 24 | Nina Barisic | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE | Nina Barišić Hrvatsko društvo za dječju neurologiju HLZ Obzirom na ukupno trajanje specijalizacije iz pedijatrije i dodatno užih specijalizacije neophodno je potrebno formirati zajedničko deblo iz pedijatrije u trajanju od 3 godine po uzoru na internu i kirurgiju i potom omogućiti ulaz u uže specijalizacije s ukupnim trajanjem od 3 godine. Kvalitetu tj znanje i vještine užih specijalista se ne postiže kvantitetom tj povećanjem broja već kvalitetnom edukacijom i provjerom vještina i znanja specijalizanata čime se postiže kvaliteta specijalista . Mentor treba biti izabran prema principima izvrsnosti treba biti dokazani stručnjak u znanstvenom i stručnom području, sa dokazanim nastavničkim edukativnim sposobnostima temeljem kojih preuzima odgovornost za edukaciju i superviziju i provjeru znanja i vještina specijalizanta . Edukacija se treba provoditi u ustanovama tercijarne/kvarterne razine u kojim se provodi i kliničke i zanstvena istraživanja te Referentni centri i Istraživački instituti u ustanovama sekundarne razine u ukoliko se želimo približiti međunarodnim stanardima edukacije iz specijalističkih i subspecijalističkih područja. Praćenje i ocjenjivanje specijalizanita ne smije biti puka forma ili samo potpis mentora u specijalizantskoj knjižici što najčešće i jest prije specijalističkog ispita. Potrebno je kontinuirano -redovito procjenjivanje znanja i vještina iz različitih -srodnih područja koje obuhvaća određena specijalizacija i kontinuirani nadzor mentora nad napretkom specijalizanta koji se odvija kroz sastanke s mentorom, prikaze bolesnika, sudjelovanjem na tečajevima, stručnim sastancima i kongresima . Za adekvatno funkcioniranje programa specijalizacija i subspecijalizacija prema uzoru na međunarodne standare treba odrediti mentora koji ima uvid i nadzor te kontinuitet i nadasve odgovornost u procjeni provođenja programa specijalizacije. Biti mentor i educirati specijalizante je privilegija stoga treba opravdati taj naziv profesionalno stručno, znanstveno, svojim edukacijskim sposobnostima, predanošću prema radu, odgovornošću prema zadatku i uvažavanjem i poštivanjem suradnika i specijalizanata. Potrebno je stoga ograničiti broj specijalizanata na jednog mentora ( maksimalno 5). Treba naglasiti da je potrebno osloboditi vrijeme (mjereno radnim danima u tjednu) za mentora (od 4-8 radnih sati mjesečno obzirom na broj specijalizanata ) da bi adekvatno mogao izvršiti obveze vezane za edukaciju. Članovi edukacijskog tima su specijalisti iz drugih područja :radiolozi, oftalmolozi, psihiajtri , genetičari , fizijatri itd. Potrebna je redovita evaluacija mentora i članova edukacijskog tima i povratna informacija i procjena od specijalizanta koja treba biti apsolutno anonimna . Potrebno je redovito provoditi i evaluaciju edukacijskog programa specijalizacije od strane barem 2 člana edukacijskog tima i 1 specijalizanta, barem jednom godišnje ili svak dvije godine. Potrebno je voditi nadzor nad radnim opterećenjem specijalizanta koje ne smije prelaziti zadani maksimom radnih sati tjedno (npr 80 sati/ tjedan) a koji uključuju i vrijeme za učenje pripremu prezentacija itd . Mentor treba prepoznati simptome burn-out-a i druge ( napr kronični umor, depresiju) i voditi računa o zadovoljstvu specijalizanta edukacijskim programom i opterećenjima za vrijeme specijalizacije. prof.dr.sc.Nina Barišić | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 25 | Anka Mamić | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE | Poštovani, zašto se ne uvede bar djelomično centralizirano dodijeljivanje specijalizacija pri Ministarstvu zdravstva, kako bi više liječnika moglo imati približnije šanse za specijalističko obrazovanje, i kako bi sva područja Republike Hrvatske imala veću šansu dobiti potreban broj liječnika specijalista? Mislim da se nepotrebno i krivo šalje mlade neiskusne liječnike i liječnike bez specijalizacije na teže pristupačna područja, primjerice otoke i sl. Smatram da su svi liječnici zaslužili specijalizaciju, i da ima iznimno malo zaslužnijih, osobito ako se specijalističko usavršavanje ispravno shvaća kao nastavak cijeloživotnog učenja koje je neophodno u struci. Ako se humanije pristupa svim liječnicima, koristi mogu imati svi, jer se smanjuje šteta za sve liječnike tako i bolesne ljude. Podrazumijeva se da se program i pravila specijalističkog usavršavanja poštivaju, ali isto tako ako postoji i razumljiv je inividulan pristup svakom zdravom i bolesnom čovjeku, ne vidim razloga da se takav humaniji postup ne primjeni i na sve liječnike. Zbog toga mislim da Ministarstvo zdravstva ili centralna instutucija, pored drugih državnih i privatnih institucija može imati ključnu ulogu u specijalističkom usavršavanju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 26 | Ana Šepac | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE | Poštovani, slažem se da je nužno uvođenje specijalizacije iz laboratorijske medicine za doktore medicine. Srdačan pozdrav, doc. dr. sc. Ana Šepac, dr. med. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 27 | Nenad Čekić | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE | Specijalistima opće kirurgije, kao niti specijalistima struka koje su ranije imale mogućnost uže specijalizacije, a nastavljale su se nakon opće specijalizacije, trenutnim pravilnikom nije omogućeno formalno usavršavanje iz uže specijalizacije. Time smo stavljeni i neravnopravan položaj po pitanju formalnih kompetencija, administrativnim kompetencija te na kraju i materijalnog vrednovanja rada. Mišljenja sam da je potrebno omogućiti pohađanje užih specijalizacija za opće specijaliste, a dotad izjednačiti koeficijente složenosti poslova sa koeficijentima sadašnjih užih specijalista. | Nije prihvaćen | Specijalističko usavršavanje usklaženo je s europskom Direktivom 2005/36/EC o priznavanju stručnih kvalifikacija koja propisuje uvjete specijalističkog usavršavanja (čl. 25. Direktive) i obvezno vremensko trajanje specijalizacija (Prilog V. točka 5.1.3. Direktive. Vremensko trajanje ne može biti kraće, a uže specijalizacije koje imaju isti naziv kao i specijalizacije iz Direktive ne ispunjavaju uvjete iz Direktive. |
| 28 | VESNA KUŠEC | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE | Opći komentari • U cijelom tekstu „zdravstveni radnik“ zamijeniti s „doktor specijalist“, a što je točno i definirano za područje specijalističkog usavršavanja. • U cijelom tekstu funkcije voditelja programa specijalističkog usavršavanja, mentora, ko-mentora i glavnih mentora, ispitivača, potrebno definirati postupak izbora za određenu funkciju. Osim osnovnih kriterija, neophodno je definirati kriterije dokumentirane ekspertize za ove funkcije i zadatke, transparentnost postupka izbora za te funkcije, osigurati od pristranosti, nepotizma i sukoba interesa. Termin „imenovanje“ zamijeniti s „izbor i natječaj“ i definiranim postupkom, kriterijima izvrsnosti i dokumentirane ekspertize. Također definirati trajanje funkcije, primjerice 5 godina. • Evaluaciju relevantnosti komentara e-savjetovanja koji se odnose na pitanja specijalističkog usavršavanja i standarda mora provesti Nacionalno povjerenstvo za specijalističko usavršavanje doktora medicine, koje može po procjeni uključiti ekspertne skupine liječničkih institucija. Za ovu razinu procjene je kompetentan isključivo doktor specijalist s dokumentiranom ekspertizom u medicinskoj edukaciji. | Djelomično prihvaćen | Pravilnik propisuje uvjete za glavnog mentora, voditelja i mentora, a ne postupak njihovog izbora. |
| 29 | SILVIJA MAHNIK | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE | Poštovani, slažem se sa svim komentarima koje je iznio predsjednik Hrvatskog društva za fizikalnu i rehabilitacijsku medicinu (HDFRM) doc Frane Grubišić. Dugi niz godina HDFRM ukazuje na potrebu uvođenja novih užih specijalizacija iz fizikalne i rehabilitacijske medicine. Razrađeni programi traženih užih specijalizacija objavljeni su u našem stručnom časopisu: Fizikalna i rehabilitacijska medicina (Fiz.rehab.med 2019; 33(1-2): 15-131. na: https://hrcak.srce.hr/file/342160). Predlažemo uvođenje užih specijalizacija: Rehabilitacija neuroloških bolesnika, Dječja rehabilitacija, Rehabilitacija osoba s amputacijama udova i Reumatološko – ortopedska rehabilitacija. Članica sam Upravnog odbora HDFRM te smatram da je uvođenje navedenih užih specijalizacija nužno za daljnji razvoj struke te će doprinijet boljoj zdravstvenoj skrbi naših bolesnika u području fizikalne i rehabilitacijske medicine. | Nije prihvaćen | Specijalističko usavršavanje u Republici Hrvatskoj usklađeno je sa specijalističkim usavršavanjem u Europskoj uniji. Krovna liječnička institucija UEMS propisuje programe specijalizacija. Navedene uže specijalizacije ne postoje u standardima zajedničkog okvira specijalističkog usavršavanja u EU. Specijalističke kvalifikacije liječnika su ujednačene u EU. |
| 30 | Drago Batinić | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE | • U cijelom tekstu „zdravstveni radnik“ zamijeniti s „doktor specijalist“, a što je točno i definirano za područje specijalističkog usavršavanja; • U nacrtu pravilnika treba definirati postupak izbora voditelja programa specijalističkog usavršavanja, mentora, ko-mentora i glavnih mentora i ispitivača. To podrazumijeva osnovne kriterije, kao i kriterije dokumentirane ekspertize za ove funkcije i zadatke, transparentnost postupka izbora za navedene funkcije, osiguranje od pristranosti, nepotizma i sukoba interesa. Umjesto termina „imenovanje“ treba rabiti termin „izbor i natječaj“; također definirati trajanje funkcije (npr. 5 godina); • Evaluaciju komentara na e-savjetovanju koji se odnose na pitanja specijalističkog usavršavanja mora provesti Nacionalno povjerenstvo za specijalističko usavršavanje doktora medicine koje može uključiti i ekspertne skupine liječničkih institucija (HLZ, HLK, MEF). Za ovu razinu procjene je kompetentan isključivo doktor specijalist s dokumentiranom ekspertizom u medicinskoj edukaciji. | Djelomično prihvaćen | Pravilnik propisuje uvjete za glavnog mentora, voditelja i mentora, a ne postupak njihovog izbora. |
| 31 | Danijela Rašić Markota | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE | Poštovani, molim Vas za realizaciju prijedloga subspecijalizacija iz Fizikalne medicine i rehabilitacije. Velika je razlika u neurorazvojnoj- re/habilitaciji djece, rehabilitaciji osoba s neurološkim oštećenjima, ortopedskim/reumatološkim i rehabilitaciji amputiranih osoba. Smatram da je potrebno razvijanje i unaprijeđenje edukacije, djelokruga rada i stjecanje specifičnih kompetencija kako bi mogli što bolje pomoći pacijentima i olakšati svakodnevni rad. Nažalost do sada postoji samo jedna subspecijalizacija iz Fizikalne medicine i rehabilitacije i to ona iz reumatologije koja vrijedi samo za specijaliste koji su završili po starom programu. | Nije prihvaćen | Specijalističko usavršavanje u Republici Hrvatskoj usklađeno je sa specijalističkim usavršavanjem u Europskoj uniji. Krovna liječnička institucija UEMS propisuje programe specijalizacija. Navedene uže specijalizacije ne postoje u standardima zajedničkog okvira specijalističkog usavršavanja u EU. Specijalističke kvalifikacije liječnika su ujednačene u EU. |
| 32 | Marina Maras Batinić | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE | Poštovani, smatram da je specijalistima opće interne medicine koji su završili prema novom petogodišnjem programu potrebno omogućiti uže specijaliziranje iz neke od internističkih grana, s obzirom na nove zahtjeve za specijalizacijama iz intenzivne medicine kao i od ranije uvedenim usmjerenim specijalizacijama iz internističkih struka ( kardiologije, gastroenterologije, pulmologije, endokrinologije, hematologije, nefrologije, reumatologije...), postojanje ove specijalizacije gubi smisao u većim bolničkim centrima. Nerijetko u svakodnevnom radu u tercijarnoj zdravstvenoj ustanovi opći internist je ograničen u dijagnostici kao i specifičnom liječenju bolesnika i nerijetko je primoran bolesnika uputiti na užeg specijalistu internističke struke što znatno sužava djelokrug njegova rada i smanjuje njegove kompetencije. | Nije prihvaćen | Specijalističko usavršavanje u Republici Hrvatskoj usklađeno je sa specijalističkim usavršavanjem u Europskoj uniji. Krovna liječnička institucija UEMS propisuje programe specijalizacija. Navedene uže specijalizacije ne postoje u standardima zajedničkog okvira specijalističkog usavršavanja u EU. Specijalističke kvalifikacije liječnika su ujednačene u EU. Specijalisti opće interne medicine mogu se specijalistički usavršavati u drugoj specijalizaciji i tada im se priznaje internističko zajedničko deblo, a trebaju obaviti 3 godine specijalizacije posvećene posebnoj specijalnosti i koja je usklađena s EU. |
| 33 | Tanja Ilić Begović | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE | Poštovani, smatram da specijalistima opće interne medicine (koji su specijalizaciju opće interne medicine završili po petogodišnjem programu) treba omogućiti daljnje uže (ili usmjereno) specijalističko usavršavanju u neku od grana interne medicine. Idealno bi bilo vraćanje užih specijalizacija iz interne medicine kao što je postojalo ranije ( specijalisti su nakon 4 godine specijalizacije iz interne medicine išli na užu specijalizaciju od 2 godine) čime bi se mogao rješiti problem izjednačavanja plaće usmjerenih specijalista i užih specijalista. Naime, specijalisti opće interne medicine imaju zasigurno važnu ulogu u domovima zdravlja i manjim, općim bolnicama gdje je nemoguće imati dovoljno usmjerenih specijalista. Međutim, u kliničkom bolničkom centru gdje postoje usmjereni specijalisti pojedinih grana interne medicine pitanje je svrsishodnosti i djelokruga rada općeg interniste. U svakodnevnom radu vrlo često daljnja obradu ili neko specifično liječenje prelazi ingerenciju općeg interniste te je potrebno bolesnika uputiti prema usmjerenom ili užem specijalisti. Tercijarna zdravstvena skrb je svakako mjesto zbrinjavanja kompleksnijih bolesnika koji obično i dolaze na pregled usmjerenom specijalisti iz pojedine grane interne medicine. Omogućavanje daljnjeg usavršavanja općih internista koji tijekom specijalizacije dobivaju široko znanje iz interne medicine samo može unaprijediti kvalitetu rada u našim bolnicama. | Nije prihvaćen | Specijalističko usavršavanje u Republici Hrvatskoj usklađeno je sa specijalističkim usavršavanjem u Europskoj uniji. Krovna liječnička institucija UEMS propisuje programe specijalizacija. Navedene uže specijalizacije ne postoje u standardima zajedničkog okvira specijalističkog usavršavanja u EU. Specijalističke kvalifikacije liječnika su ujednačene u EU. Specijalisti opće interne medicine mogu se specijalistički usavršavati u drugoj specijalizaciji i tada im se priznaje internističko zajedničko deblo, a trebaju obaviti 3 godine specijalizacije posvećene posebnoj specijalnosti i koja je usklađena s EU. |
| 34 | Nadica Buzina | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE | Smatramo da bi dio specijalističkog usavršavanja iz forenzičke psihijatrije, u sklopu specijalizacije iz psihijatrije, trebalo trajati dulje od sadašnjih dva mjeseca. Predlažemo da se trajanje specijalističkog usavršavanja iz forenzičke psihijatrije produži na četiri mjeseca. Naime, s jedne strane, premda je trajanje specijalizacije u posljednjih desetak godina produženo s tri godine, na pet godina i tri mjeseca, koliko traje danas; a u istom vremenu nije se produžio dio koji se provodi na forenzičkoj psihijatriji. Drugo, pitanja foreničke psihijatrije u sklopu civilnog i forenzičkog prisilnog liječenja sve se češće pojavljuje u diskursu svakodnevnog psihijatrijskog rada. Stoga smo mišljenja da bi svi specijalizanti (i kasniji specijalisti) psihijatrije trebali biti detaljno upoznati s teorijskom osnovom i praktičnom primjenom Zakona o zaštiti osoba o duševnim smetnjama, kao i drugih zakona koji se odnose na pravni položaj osoba s duševnim smetnjama, a što se detaljno izučava upravo u okviru edukacije iz forenzičke psihijatrije. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 35 | Filip Sedlić | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE | Poštovani, u Pravilnik pod hitno treba vratiti specijalizaciju iz laboratorijske medicine za doktore medicine kao što je to u drugim zemljama Europske unije i na što se Republika Hrvatska obvezala ulaskom u EU. Izuzetno je važno za pacijente da se liječnicima ponovno omogući bavljenje ovom granom medicine koja postaje sve kompleksnija i koja zahtijeva da uz druge stručnjake u timu budu i stručnjaci s kompetencijama doktora medicine. Srdačan pozdrav, Izv. prof. dr. sc. Filip Sedlić | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 36 | VESNA KUŠEC | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE | PODRŽAVAM ZAHTJEVE HRVATSKE LIJEČNIČKE KOMORE I NACIONALNOG POVJERENSTVA ZA SPECIJALISTIČKO USAVRŠAVANJE ZA OSTVARIVANJE SUVREMENIH STANDARDA DOKTORSKIH SPECIJALIZACIJA I ZDRAVSTVENE SKRBI U HRVATSKOJ. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 37 | Damir Karlović | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE | Poštovani, obraćam Vam se kao specijalist usmjerene specijalizacije (abdominalne kirurgije). Specijalist sam 4 godine. Ovim putem želim ukazati na nepravdu (i prije svega diskriminaciju) koja se dogodila svim nama specijalistima te sadašnjim specijalizantima iz usmjerenih specijalizacija bilo kirurških ili internističkih pa i drugih grana medicine. Moja generacija je imala nesreću da prva krene sa usmjerenim specijalizacijama 2011. godine. Naime, sama specijalizacija nam je trajala 5 godina i 8 mjeseci (obvezan postdiplomski specijalistički studij), ne računavši vrijeme do dobivanja dekreta i samog pristupa ispitu. Pri polaganju specijalističkog ispita očekivano znanje i sam tok ispita je bio na razini subspecijalističkog ispita iz digestivne kirurgije. Po položenom ispitu nekolicina nas usmjerenih specijalista ubrzo je zbog potrebe službe bilo primorano obavljati niz zahvata, kao i pokrivati dežurstva (starije) službe kao i pripravnosti isto kao i naši kolege koji su subspecijalisti. Drugim riječima do danas radimo isti posao za manju plaću jer nas se ne smatra subspecijalistima (iako smo "uži" specijalisti) te po kompleksnosti obavljamo apsolutno sve zahvate kao i naši kolege subspecijalisti. Naravno da postoje komentari da su subspecijalisti položili dva ispita (specijalistički opće kirurgije i subspecijalistički), ali kako sam i ranije napomenuo naš ispit je bio na razini subspecijalističkog sa najprije općim dijelom te potom abdominalnim djelom. Također, nama usmjerenim specijalistima do sad nije bilo moguće pristupiti bilo kojem drugom subspecijalističkom ispitu (npr. subspecijalističkom ispitu iz onkološke kirurgije). Događaju se situacije da nam kolege iz općih bolnica (kolege subspecijalisti) šalju kompleksne slučajeve u KBC te ih mi koji smo usmjereni specijalisti ("uži") potom zbrinjavamo, a u konačnici smo za rad manje plaćeni. Ono što još više smeta je činjenica da je pred 10-ak godina niz općih specijalista dobilo titulu subspecijaliste nakon više godina bavljenja određenom granom medicine (npr. rad na odjelima abdominalne kirurgije), bez da je pristupilo bilo kojem ispitu. Navedeni kolege danas su za svoj rad također više plaćeni nego mi usmjereni specijalisti. Ovdje ću također napomenuti da na našem Zavodu ne postoji nikakva razlika između obavljanja složenosti posla između kolega kao i funkcioniranja službe, dok u konačnici postoji razlika u plaćanju navedenog rada između specijalista usmjerenih specijalizacija i subspecijalista (sve navedeno vrlo lako se može provjeriti). Dodatna situacija koja smeta je preopterećenost poslom (godišnje prosječno po kirurgu na našem Zavodu se obavi preko 300 zahvata kao operater ne računavši asistencije i drugi posao) dok se neformalno u razgovoru s kolegama koji su subspecijalisti iz manjih bolnica obavi značajno manji broj zahvata. STOGA PREDLAŽEM: 1.primarno da se svima nama usmjerenim specijalistima koji realno obavljamo posao "užeg specijaliste" IZDJEDNAČI koeficijent plaćanja složenosti posla (neovisno o zdravstvenoj ustanovi RH u kojoj radi), tumačeći naš položeni ispit kao "uži specijalist" te bi na taj način forma i pravno bila zadovoljena 2.također ukoliko je potrebno, uvede kontrola rada pojedinca po bolnicama putem "sustava prijave putem zdravstvene iskaznice" 3. dodatno naprave programi subspecijalizacija zbog podizanja kvalitete rada (npr. subspecijalist hepatobilijarne kirurgije, subspecijalist koloproktologije itd), gdje bi se rad pojedinaca u konačnici pratio (vođenje evidencije o broju postupaka po pojedincu iz usmjerenih područja sa minimalnih brojem zahvata kroz jednogodišnje ili dvogodišnej razdoblje da bi se na taj način omogućilo "zadržavanje" titule (licence) subspecijalista). S poštovanjem, Damir Karlović, dr. med. specijalist abdominalne kirurgije KBC Rijeka | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 38 | Igor Begović | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE | Postovani, molim Vas da uvazite preporuke o subspecijalizacijama Hrvatskog drustva za fizikalnu i rehabilitacijsku medicinu iz 2019. godine. Hvala | Nije prihvaćen | Specijalističko usavršavanje u Republici Hrvatskoj usklađeno je sa specijalističkim usavršavanjem u Europskoj uniji. Krovna liječnička institucija UEMS propisuje programe specijalizacija. Navedene uže specijalizacije ne postoje u standardima zajedničkog okvira specijalističkog usavršavanja u EU. Specijalističke kvalifikacije liječnika su ujednačene u EU. |
| 39 | HRVOJE VUČEMILOVIĆ | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE | Specijalisti anesteziologije koji su i specijalisti intenzivne medicine po novom programu rade identičan posao kao i njihovi kolege specijalisti anesteziolozi sa subspecijalizacijom iz intenzivne medicine uz vrlo veliku razliku u koeficijentima složenosti poslova. To nas stavlja u nepovoljnu poziciju. Također, anesteziologija je jedina specijalizacija koja (praktički više) nema subspecijalizaciju što je nedopustivo obzirom na širinu područja. Subspecijalizacije potrebne za ovo područje su kardiotorakalna, dječja, neuroanestezija i neurointenzivna i subspecijalizacija iz liječenja boli. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 40 | VINKO SLUŽEK | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE | Poštovani, povodom zadnjeg savjetovanja s javnošću o Nacrtu Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine, u 11./2020. smo kao ustanova Nacionalne memorijalne bolnice Vukovar, a ispred Udruge poslodavaca u zdravstvu Hrvatske (UPUZ) dostavili prijedloge. Sada, više od godinu dana kasnije, kao specijalist opće interne medicine mogu samo ponoviti ranije rečeno - specijalisti i specijalizanti opće interne medicine (a tako i specijalisti i specijalizanti opće kirurgije) koji su izuzeti od mogućnosti daljnjeg usavršavanja stavljeni su u neravnopravni i nepovoljan položaj u odnosu na druge specijalizacije i to se definitivno mora mijenjati. Predlažem da se članak 3.stavak 2 prijedloga Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine briše, te da se sukladno odredbi članka 3. stavak 1. SVIM specijalistima omogući stručno usavršavanje iz užih specijalizacija, jer time poboljšavamo kvalitetu radu, ali i omogućujemo liječnicima koji to žele napredak i profesionalni razvoj. Ukoliko isto ne bude učinjeno, ne preostaje nam drugo nego da se organiziramo i zajednički nastupimo (na razini RH ima nas znatan broj zakinutih specijalista i specijalizanata opće interne medicine i opće kirurgije) prema Ministarstvu i drugim nadležnim tijelima. Lijep pozdrav. | Nije prihvaćen | Specijalističko usavršavanje usklađeno je s europskom Direktivom 2005/36/EC o priznavanju stručnih kvalifikacija koja propisuje uvjete specijalističkog usavršavanja (čl. 25. Direktive) i obvezno vremensko trajanje specijalizacija (Prilog V. točka 5.1.3. Direktive. Vremensko trajanje ne može biti kraće, a uže specijalizacije koje imaju isti naziv kao i specijalizacije iz Direktive ne ispunjavaju uvjete iz Direktive. Specijalisti opće interne medicine i opće kirurgije mogu se usvršavati u drugoj specijalizaciji koja je usklađena s EU. |
| 41 | IGOR VRGA | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE | Poštovani, Svakako smatram da je potrebno da omogućite nama općim kirurzima po novom programu definiranije i profiliranje u uže specijliazcije struke,u mome slučaju bavim se abdomenom već 5 godina kao specijalist ,a nemam mogućnost supspecijalizacije niti dostizanja koeficijenta ostalih kolega po starom programu. Moram naglasiti da radimo i isti posao te preuzimamo iste rizike i odgovornosti,ua za manje novaca na mjesečnom bazi.Razlika koeficijenata je signifikantna,naš je 2.027,a subspecijalistički je 2.29. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 42 | Ivan Jerković | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE | Poštovani, smatram da specijalistima opće interne medicine koji su specijalizirali po novom programu treba omogućiti užu specijalizaciju. Poglavito se to odnosi na kliničke bolničke centre. Naime za svaku patologiju iz pojedine grane interne medicine za završetak liječenja, ambulantno praćenje ili daljnju obradu bolesnik se mora usmjerit prema užem specijalisti tog područja te se postavlja pitanje njegovog djelokruga rada kao i opravdanosti postojanja same takve specijalizacije. | Nije prihvaćen | Specijalističko usavršavanje u Republici Hrvatskoj usklađeno je sa specijalističkim usavršavanjem u Europskoj uniji. Krovna liječnička institucija UEMS propisuje programe specijalizacija. Navedene uže specijalizacije ne postoje u standardima zajedničkog okvira specijalističkog usavršavanja u EU. Specijalističke kvalifikacije liječnika su ujednačene u EU. Specijalisti opće interne medicine mogu se specijalistički usavršavati u drugoj specijalizaciji i tada im se priznaje internističko zajedničko deblo, a trebaju obaviti 3 godine specijalizacije posvećene posebnoj specijalnosti i koja je usklađena s EU. |
| 43 | Duje Erceg | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE | S obzirom da program specijalizacije iz anesteziologije, reanimatologije i intenzivne medicine uključuje dvije godine intenzivne medicine (4. i 5. godina), koliko je i trajanje uže specijalizacije iz intenzivne medicine, odnosno specijalnost je proširena, trebalo bi specijalistima koji su završili specijalizaciju po tom programu odmah priznati užu specijalizaciju, jer su trenutno diskriminirani. Takoder trebalo bi ponuditi mogućnost specijaliziranja užih specijalizacija iz različitih područja anesteziologije i iz liječenja boli. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 44 | Dalibor Meštanek | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE | Postovani, u potpunosti se slazem s komentarom Prof.Perka jer smatram da se navedena situacija mora cim prije razrijesiti, obzirom da je prva generacija specijalista sa užom specijalizacijom specijalizirala prije cca 4 godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 45 | Mario Ivčević | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE | Slažem se s profesorom Perkom i kolegom Vukovićem. Kao anesteziolog smatram da je potrebno omogućiti anesteziologu subspecijalizaciju iz intenzivnog liječenja i liječenja boli. To su dva iznimno velika područja medicine. Važnost intenzivnog liječenja možemo vidjeti u ovim trenucima pandemije. Lijepi pozdrav, dr. Mario Ivčević | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 46 | Ivan Vuković | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE | Smatram da specijalist anesteziologije, reanimatologije i intenzivne medicine treba imati mogućnost subspecijalizacije iz intenzivne medicine i liječenja boli. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 47 | Irena Franolić | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE | Nemogu 2 specijalizacije imati istu subspecijalizaciju. Postavlja se pitanje istinske razlike između epidemiologije(specijalizacije koja postoji u EU) i javnozdravstvene medicine (koja je u EU samo područje rada), a u radu tijekom pandemije se školska i adolescentna medicina također uvelike preklapala sa epidemiologijom. Samo nepotrebna disperzija iste struke kako bi Zavodi opet po istom principu i bez promjena. Što se tiče specijalizacije kliničke mikrobiologije kojoj nisu odobrene subspecijalizacije a s obzirom da je to primarno laboratorijska struka trebalo bi otvoriti mogućnost akreditacijskih područja rada. Hrvatska je zemlja s malim brojem stanovnika i teško je reći da li će biti moguće organizirati subspecijalizacije iz npr.virologije jer se pretpostravlja da će za to područje biti izraziro mali broj polaznika. Stoga bi akreditacijska područja bila rješenje. A da se to dogodi potrebno je ići u objedinjavanje laboratorijskih struka (biokemije, transfuzije i mikrobiologije), a svakako prema veličini područja i mogućnostima te standardima koje će odrediti HZZO. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 48 | visnja nesek adam | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE | Nastavno da provođenje specijalizacije iz hitne medicine mišljenja sam da se progam mora revidirati uvažavajući dosadašnja iskustva tijekom sepecijalizacije. Radi se o specijalizaciji koja je nova i tek sada imamo prve specijaliste pa možemo vidjeti sve prednosti i manjkavosti programa. Prije svega potrebno je bolje kontrolirati mentore kako bi se dijelovi specijalizacije provodili ciljano a ne da se provodi program koji je propisan za specijalizacije druge struke. Često specijalizanti hitne medicine pišu anamneze i to im je jedini posao na odjelima a da pritom nisu prošli npr. edukaciju iz UZV ili neke kliničke vještine koja im je važna za rad u hitnoj službi (dopler ili sl). Predlažem da se produži trajanje anestezije i to na taj način da specijalizanti minimalno 6 mjeseci provedu u operacijskim dvoranama odjednom kako bi savladali tehnike uspostave dišnog puta (krivulja učenja za intubaciju iznosi 60-tak intubacija) nadzor bolesnika, volumsku nadoknadu i sve što im je potrebno za zbrinjavanje kritičnog bolesnika. Postojeći program je napravljen u početku pokretanja specijalizacije a sada je vrijeme da se u cijelosti revidira. Mentorstvo je veliki problem. Neki mentori i ne vide svoje specijalizante tijekom specijalizacije a sustav odgovorne osobe na obilascima ne postoji te su specijalizanti drugih ustanova često prepušteni sami sebi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 49 | MARIJANA BATKOVIĆ | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE | Podhitno uvesti kontrolu mentora, provjeru kompetencija kvartalno tijekom specijalizacije i dati osobe u nadzor tih procesa te omogućiti stvaranje feedbacka o kvaliteti specijalističkog usavršavanja | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 50 | ŽARKO VRBICA | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE | Poštovani, mislim da bi trebalo jasnije definirati ingerencije, jesu li kardioloozi, pulmolozi, gastreonteroolozi i ostali iz internističke skupine internisti ili nisu. Naime isto je poprebno definirati iz pravnih razloga osobito za potrebe općih bolnica gdje su dežurstva često organizirana skupno za sve internističke i kirurške struke pa nastaje problem ingerencije i postojanja kirurga i interniste. Naime postoje specijalizacije iz opće kirurgije i opće interne medicine ali većina bolnica je oragnizirana po užim strukama (dosadašnji sustav 4+2) uz zajedničko sudjelovanje u dežurstvima. Također mislim da bi i u drugim strukama trebalo definirati uže specijalizacije koje su dosta obilate u nekim a potpuno izostale u drugim. Na primjer pulmologija bi također trebala imati definirane barem interventne pulmologe i pulmološku onkologiju a vjerojatno i druge internističke grane koje ne vidim u prijedlogu užih specijalizacija ako sam dobro iščitao prijedlog. Također ne znam pripada li ovo u ovaj pravilnik, ali sadašnja organizacija raspisivanja specijalizacija po ustanovama bez zakonske podloge za zadržavanje gotovih specijalista u ustanovi raspisivanja onemogućuje planiranje kadrova što se osobito osjeća u udaljenim ustanovama gdje je to pitanje i najosjetljivije. Ukoliko se ne može zakonski definirati realna obveza nastavka rada u ustanovi koja je raspisala specijalizaciju, nema smisla cijeli postupak već treba razmotriti centralno raspisivanje specijallizacija na osnovi potreba RH i potom raspodjelu gotovih specijalista prema potrebama na terenu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 51 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 1. | Smatramo da bi Nacrt Pravilnika, koji se donosi temeljem članka 181. stavka 4. i članka 183. stavka 3. Zakona o zdravstvenoj zaštiti („Narodne novine“ br. 100/18 i 147/20) trebao cjelovitije regulirati materiju specijalističkog usavršavanje uključujući i standarde za prijem specijalizanata. Odredba članka 183. stavka 3. Zakona o zdravstvenoj zaštiti propisuje da standarde za prijam specijalizanata i način polaganja specijalističkog ispita odnosno ispita iz uže specijalizacije te za određivanje ovlaštenih zdravstvenih ustanova, trgovačkih društava i zdravstvenih radnika koji obavljaju privatnu praksu za provođenje specijalističkog staža pravilnikom propisuje ministar, uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležnih komora te da materija standarda za prijam specijalizanata uopće nije regulirana Nacrtom Pravilnika. Navedeno dovodi do parcijalnog reguliranja specijalističkog usavršavanja kroz više različitih podzakonskih akata, a koji se svi donose temeljem iste zakonske odredbe, konkretno članka 183. stavka 3. Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Prijedlog Nacrta ukazuje da će se standardi za prijem specijalizanata, knjižica o specijalističkom usavršavanju, dnevnik rada doktora medicine na specijalističkom usavršavanju i zapisnik o specijalističkom ispitu regulirati kroz čak četiri dodatna pravilnika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 52 | Tatjana Šimurina | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 1. | Nacionalni sam predstavnik za Hrvatsku pri Europskom društvu za anesteziologiju i intenzivnu medicinu ESAIC. Europska direktiva Directive 2005/36/CE of the European Parliament and the European Council, amended in 2013 as Directive 2013/55/ EU uopće ne prepoznaje Intenzivnu medicinu kao primarnu specijalnost a ovaj se prijedlog Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine poziva na navedenu Direktivu ? Inicijativa od strane pak ESICM-a The European Society of Intensive Care Medicine unutar UEMS-a European Union of Medical Specialists za promjenu Annexa V kojim bi se Intenzivna medicina uvrstila kao primarna specijalizacija je kao što znamo odbijena uz snažne i opravdane argumente. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 53 | ANITA ŠKRTIĆ | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 4. | Članak 4, 17. Predsjednika nacionalnog povjerenstvo za specijalističko usavršavanje doktora medicine trebali bi imenovati članovi ovog Povjerenstva jer predstavljaju krovne liječničke stručne i akademske institucije. Time bi ministar potvrdio njihov prijedlog i izbor, „potvrđuje i prihvaća“,. Čl. 4, 20. EPA - popraviti opis, označava peti stupanj ostvarenih kompetencija, označava ne samo potpunu samostalnost u vršenju specijalističke liječničke skrbi, već dodatno i kategoriju povjerenja i koje imaju formalni i neformalni mentori u sposobnosti kandidata (provjeriti u ETR General Surgery, UEMS mrežne stranice). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 54 | ANITA ŠKRTIĆ | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 4. | Članak 4, 6. Ostvarivanje kompetencija ima 4 stupnja: knows of = upoznat, knows basic concepts = zna osnove, knows generally = zna općenito, knows specifically and broadly = zna detaljno i u potpunosti; podesiti prema praktičnim i drugim vještinama | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 55 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 4. | U točki 7. specijalizant je definiran kao „doktor medicine kojem je ministarstvo nadležno za zdravstvo (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) dalo odobrenje za specijalizaciju, odnosno užu specijalizaciju“. U vezi s navedenim u članku 17. stavku 1. navodi se da „Specijalizant započinje s obavljanjem specijalističkog usavršavanja u roku od 30 dana od dana primitka rješenja o odobrenju specijalizacije odnosno uže specijalizacije.“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti u članku 182. stavku 6. navodi da Ministarstvo donosi rješenje o odobrenju specijalizacije u roku od 30 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva. Problem koji se javlja u praksi je pitanje trenutka od kada netko postaje specijalizantom, odnosno što se događa s dospijećem troškova ako npr. osoba odustane od specijalizacije unutar predviđenog roka od 30 dana za započinjanje specijalizacije. Je li u tom slučaju specijalizant obvezan vratiti troškove od dana primitka rješenja ili od dana kada je stvarno započeo obavljati specijalističko usavršavanje (unutar predviđenih 30 dana). Ako specijalizant odustane unutar 30 dana, dakle formalno ne započne obavljati specijalizaciju, ima li obvezu vratiti proračunsku osnovicu za neodrađenu obvezu ili ne? Držimo kako bi bilo bitno pravilnikom ovo pitanje dodatno razjasniti i jasnije definirati. Prema dostupnim informacijama zdravstvene ustanove neujednačeno postupaju te se javljaju problemi za specijalizante (npr. jedne računaju povrat od datuma donošenja rješenja Ministarstva zdravstva, druge od datuma kad je specijalizant primio rješenje, treće od datuma kad je počeo obavljati specijalizaciju, četvrte od trenutka proteka probnog roka). U točki 8. koja definira uvjete za voditelja programa specijalističkog usavršavanja navodi se da je isti doktor medicine specijalist određene grane specijalizacije sa znanstveno-nastavnim ili stručnim zvanjem i najmanje deset godina specijalističkog staža. Smatramo potrebnim pojasniti na što se odnosi izraz „stručno zvanje“ te pojasniti je li predlagatelj imao u vidu zapravo naziv primarijus. U točki 14., koja definira ispitivača na specijalističkom ispitu, predlažemo iza riječi „znanstveno-nastavnim zvanjem“ dodati riječi „ili nazivom primarijus“. U točki 15., koja definira ispitnu komisiju, navedeno je da ispitnu komisiju za specijalističko usavršavanje imenuje Ministarstvo, a za užu specijalizaciju ministar. Predlažemo izričaj uskladiti s člankom 184. stavkom 4. Zakona o zdravstvenoj zaštiti koji propisuje da članove ispitnih komisija imenuje ministar. | Nije prihvaćen | Troškovi specijalizacije nisu predmet ovoga Pravilnika. |
| 56 | DANIJELA VRDOLJAK-MOZETIČ | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 4. | Poštovani, predlažem da se u članku 4. točka 14. ispitivač, doda tekst: "U slučaju kada se uvodi novo specijalističko usavršavanje, ispitivač je i doktor medicine specijalist srodne grane specijalizacije za koju se izvodi program specijalističkog usavršavanja..." To bi se odnosilo na brojne novije specijalizacije, između ostalog na specijalizaciju iz patologije i citologije gdje se kombiniraju ispitivači specijalisti patološke anatomije i specijalisti kliničke citologije. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 57 | Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 4. | Čl. 4. stavak 6. Ostvarivanje kompetencija ima 4 stupnja: knows of = upoznat, knows basic concepts = zna osnove, knows generally = zna općenito, knows specifically and broadly = zna detaljno i u potpunosti; podesiti prema praktičnim i drugim vještinama. Čl. 4. stavak 17. Predlažemo da predsjednika Nacionalnog povjerenstva za specijalističko usavršavanje doktora medicine između sebe biraju sami članovi Povjerenstva, koji zajedno i rade, a ministar da potvrđuje njihov izbor. Čl. 4. stavak 20. Predlažemo popraviti opis EPA. –Opis bi trebao označavati peti stupanj ostvarenih kompetencija, ne samo potpunu samostalnost u vršenju specijalističke liječničke skrbi, već dodatno i kategoriju povjerenja koje imaju formalni i neformalni mentori u sposobnosti kandidata (provjeriti u ETR General Surgery, UEMS mrežne stranice). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 58 | VESNA KUŠEC | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 4. | Čl. 4, 6. Ostvarivanje kompetencija ima 4 stupnja: knows of = upoznat, knows basic concepts = zna osnove, knows generally = zna općenito, knows specifically and broadly = zna detaljno i u potpunosti; podesiti prema praktičnim i drugim vještinama Čl. 4, 17. Nacionalno povjerenstvo za specijalističko usavršavanje doktora medicine, predsjednika ovog Povjerenstva koje čine predstavnici krovnih liječničkih stručnih i akademskih institucija bi bilo logično da imenuju sami članovi Povjerenstva, koji zajedno i rade. Ministar potvrđuje njihov prijedlog i izbor. Također ispraviti da ministar imenuje povjerenstvo u „potvrđuje i prihvaća“ prijedlog struke odn. ovih institucija, budući da ne postoji definicija postupka imenovanja. Čl. 4, 20. EPA - popraviti opis, označava peti stupanj ostvarenih kompetencija, označava ne samo potpunu samostalnost u vršenju specijalističke liječničke skrbi, već dodatno i kategoriju povjerenja u zdravstvenoj skrbi koje imaju formalni i neformalni mentori u sposobnosti kandidata (provjeriti u ETR General Surgery, UEMS mrežne stranice). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 59 | Drago Batinić | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 4. | Čl. 4, 4. Ostvarivanje kompetencija u pravilu ima 4 stupnja: knows of = upoznat, knows basic concepts = zna osnove, knows generally = zna općenito, knows specifically and broadly = zna detaljno i u potpunosti; podesiti prema praktičnim i drugim vještinama. Čl. 4, 20. EPA - popraviti opis, označava peti stupanj ostvarenih kompetencija, označava ne samo potpunu samostalnost u vršenju specijalističke liječničke skrbi, već i kategoriju povjerenja u zdravstvenoj skrbi koje imaju formalni i neformalni mentori vezano za sposobnosti kandidata (provjeriti u ETR General Surgery, UEMS mrežne stranice). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 60 | Frane Grubišić | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 4. | Članak 4. (Stavak 20.): Predlaže se u potpunosti brisati. Obrazloženje: Potpuno novi pojama „ povjerene specijalističke aktivnosti“ uveden je u ovaj Pravilnik sasvim nepotrebno, jer su kompetencije i ishodi specijalističke izobrazbe već utvrđeni i stupnjevito dobro razrađeni u važećim programima specijalizacija. Istodobno, pojam je nejasan i zbunjujući. Neprihvatljivo je da se popis „povjerenih specijalističkih aktivnosti“ koji se ovim Nacrtom utvrđuje kao nešto izvan već definiranih i prihvaćenih planova i programa specijalističke izobrazbe koji su u većini rađeni prema UEMS-ovim preporukama za pojedine specijalizacije, donosi mimo stručnih udruga i same Hrvatske liječničke komore, a donosi ga samo jedna osoba ( opisano u čl.12). Voditelju specijalističkih programa se na ovaj način daje potpuna i samostalna ovlast utvrđivanja kompetencija za pojedine specijalizacije, koje određuju i okvire ovlasti za svaku specijalizaciju utvrđene Odobrenjem za samostalni rad ( licencom). Usto, može se sasvim opravdano predvidjeti da bi se na ovakav način utvrđene „specijalističke aktivnosti“ u mnogome mogle preklapati za pojedine specijalizacije što bi u praksi, pa i u slučaju vještačenja profesionalne odgovornosti, moglo dovesti do poteškoća. Doc. dr. sc. Frane Grubišić spec. fizikalne medicine i rehabilitacije, uži specijalist reumatologije Predsjednik Hrvatskog društva za fizikalnu i rehabilitacijsku medicinu HLZ-a | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 61 | ANITA ŠKRTIĆ | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 5. | Čl. 5. zamijeniti termin „stručni poslovi“ sa „zdravstvena i medicinska skrb“ , i u ostatku teksta. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 62 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 5. | Vezano uz anketu koja je navedena u stavcima 1. i 2. ističemo da je, s obzirom na broj specijalizanata po pojedinoj ustanovi i činjenicu da ustanova sama donosi izvješće o procjeni uspješnosti provedbe programa specijalizacije na temelju prikupljenih anketa, upitno je li na predloženi način osigurana anonimnost i postiže li se namjeravani cilj ispunjavanjem i prikupljanjem tako zamišljenih anketa. Mogućnost evaluacije mentora smatramo vrlo važnim dijelom sustava specijalističkog usavršavanja i predložene smjernice iz Priloga X. za provedbu ankete ne smatramo dostatnim alatom u tu svrhu. Mišljenja smo da bi anketa trebala biti anonimna i centralizirana te bi se trebala popunjavati na mrežnim stranicama Ministarstva zdravstva. | Djelomično prihvaćen | Ovlaštena zdravstvenu ustanova, koja je edukacijska ustanova treba ocijenjivati kvalitetu provedenog specijalističkog usavršavanja temeljem anonimne ankete. |
| 63 | Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 5. | Čl. 5. predlažemo na svim mjestima riječ: „stručni poslovi“ zamijeniti s riječima: „zdravstvena i medicinska skrb“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 64 | VESNA KUŠEC | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 5. | Čl. 5 termin „stručni poslovi“ zamijeniti sa „zdravstvena i medicinska skrb“ , i u ostatku teksta. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 65 | Drago Batinić | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 5. | Čl. 5. Termin „stručni poslovi“ zamijenti sa „zdravstvena i medicinska skrb“ , kao i dalje u ostatku teksta. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 66 | ANITA ŠKRTIĆ | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 6. | Čl. 6. termin „liječenje“ zamijeniti sa „zdravstvena i medicinska skrb“, a što uključuje sve poslove liječnika i liječnika specijaliste, npr. dijagnostičke postupke, konzilijarnu službu..., zamijeniti u ostatku teksta. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 67 | Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 6. | Čl. 6. predlažemo na svim mjestima riječ: „liječenje“ zamijeniti s riječima: „zdravstvena i medicinska skrb“, što uključuje sve poslove liječnika i liječnika specijaliste, npr. dijagnostičke postupke, konzilijarnu službu... | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 68 | VESNA KUŠEC | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 6. | Čl. 6 termin „liječenje“ zamijeniti sa „zdravstvena i medicinska skrb“, a što uključuje sve poslove liječnika i liječnika specijaliste, npr. dijagnostičke postupke, konzilijarnu službu..., zamijeniti u ostatku teksta. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 69 | Drago Batinić | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 6. | Čl. 6. Termin „liječenje“ zamijeniti sa „zdravstvena i medicinska skrb“, a što uključuje sve poslove liječnika i liječnika specijaliste, npr. dijagnostičke postupke, konzilijarnu službu, i sl., isto zamijeniti u ostatku teksta. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 70 | LJEČILIŠTE VELI LOŠINJ | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 6. | Predlažemo izmjenu stavka (2) na način da se iz teksta izbaci "privatne prakse". Ne vidimo razlog zašto se pravi razlika između privatnih specijalističkih ordinacija i onih koji su u sklopu javnih zdravstvenih ustanova. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 71 | ANITA ŠKRTIĆ | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 7. | Čl. 7 za specijalizaciju iz patologije i citologije je ovlašten Medicinski fakultet ili su to medicinski fakulteti koji zadovoljavaju uvjete Čl. 7, 3.“elaborat o radu“ – navesti što treba sadržavati. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 72 | MARKO ZELIĆ | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 7. | Ministarstvo odnosno Nacionalno povjerenstvo moralo bi i odrediti koliki maksimalni broj specijalizanata iz ustanove i "vanjskih" može biti u jednom trenutku u ustanovi, odnosno ustrojbenoj jedinici gdje se obavlja dio specijalizacije. Broj specijalizanata morao bi se odrediti prema broju mentora, odnosno prema količini posla (broj pregleda, intervencija ili operacija npr) kako se ne bi gomilali specijalizanti koju su onda bez mogućnosti da izvrše za eukaciju nužni broj postupaka. | Primljeno na znanje | Svaka ovlaštena ustanova može izračunati kapacitet broja specijalizanata, prema broju mentora i broju pacijenata, kako bi specijalizant stekao kompetencije. |
| 73 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 7. | Stavak 3. predlažemo izmijeniti na način da glasi: „Uz zahtjev iz stavka 2. ovoga članka, zdravstvena ustanova obvezna je priložiti elaborat o radu, koji sadrži broj zahvata, pregleda i pacijenta s određenom dijagnozom, koji se obavljaju/liječe u ustanovi, a koji su nužni da specijalizant stekne propisane kompetencije. Na temelju broja zahvata, pregleda i pacijenata liječenih u ustanovi određuje se maksimalni broj specijalizanata koji može boraviti na specijalizaciji. Ustanova mora priložiti dokaze ispunjavanju uvjeta iz članka 5. ovoga Pravilnika.“ Stavak 5. predlažemo izmijeniti na način da glasi: „U zahtjevu iz stavka 4. ovoga članka, zdravstvena ustanova, trgovačko društvo odnosno zdravstveni radnik koji obavlja privatnu praksu obvezni su priložiti elaborat o radu, koji sadrži broj zahvata, pregleda i pacijenta s određenom dijagnozom, koji se obavljaju/liječe u ustanovi, trgovačkom društvu, kod radnika koji obavlja privatnu praksu, a koji su nužni da specijalizant stekne propisane kompetencije. Na temelju broja zahvata, pregleda i pacijenata liječenih u ustanovi određuje se maksimalni broj specijalizanata koji može boraviti na specijalizaciji. Ustanova mora priložiti dokaze o ispunjavanju uvjeta iz članka 6. ovoga Pravilnika.“ U stavku 8. predlažemo propisati da Ministarstvo zdravstva vodi nacionalni registar zdravstvenih ustanova, trgovačkih društava i zdravstvenih radnika koji obavljaju privatnu praksu ovlaštenih za obavljanje specijalističkog usavršavanja, koji uključuje i podatak o maksimalnom kapacitetu specijalizanata po ovlaštenom subjektu. Zbog velikog broja specijalizanata kod pojedinih subjekata ovlaštenih za obavljanje specijalističkog usavršavanja opravdano se postavlja pitanje mogu li isti svakom specijalizantu omogućiti obavljanje propisanog programa specijalizacije i stjecanje svih propisanih kompetencija. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 74 | Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 7. | Čl. 7. stavak 1. Potrebno je pojasniti je li za specijalizaciju iz patologije i citologije ovlašten Medicinski fakultet ili su to medicinski fakulteti koji zadovoljavaju uvjete. Čl. 7. stavak 3. Potrebno je definirati što treba sadržavati “elaborat o radu“. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 75 | HLZ | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 7. | HRVATSKO DRUŠTVO ZA KLINIČKU PSIHIJATRIJU HLZ Prema našem iskustvu mentorski sustav koji se sastoji od glavnog mentora za ustanovu, glavnog mentora za specijalizanta (on može imati samo 5 specijalizanata) i ko-mentora su ključni za kvalitetu specijalizacije. Uloga ko-mentora mora biti naglašena u programu, jer su oni eksperti u važnim područjima specijalizacije, ako oni nisu imenovani i ne rade svoj posao ne može se garantirati kvaliteta specijalizacije, stoga gdje god se spominje imenovanje mentora u pravilniku treba dodati i imenovanje ko-mentora. Naš prijedlog ( članak 7) je da ustanova uz imenovanje glavnog mentora mora dostaviti listu mentora i ko-mentora za određena područja specijalizacije, dakle specijalizant ima jednog mentora i više ko-mentora za određena područja specijalizacije. Stavak 4 čl, 7 treba glasiti: mentore i ko-mentore za pojedinu granu specijalizacije Također predlažemo da se u stavak 2 čl 7 doda sljedeće: predlaže granu specijalizacije koje će se u toj ustanovi provoditi, predlaže dio programa specijalističkog usavršavanja koji će se u toj ustanovi izvoditi, jednog glavnog mentora, listu mentora i ko-mentora za određena područja specijalizacije U ime Hrvatskog društva za kliničku psihijatriju HLZ-a, prof.dr.sc. Slađana Štrkalj Ivezić, dr.med., predsjednica | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 76 | VESNA KUŠEC | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 7. | Čl. 7 za specijalizaciju iz patologije i citologije je ovlašten Medicinski fakultet ili su to medicinski fakulteti odn. izrijekom navesti koji. Čl. 7, 3.“elaborat o radu“ – navesti što treba sadržavati | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 77 | Drago Batinić | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 7. | Čl. 7. Za specijalizaciju iz patologije i citologije je ovlašten Medicinski fakultet ili su to medicinski fakulteti odn. izrijekom navesti koji. Nadalje, u stavku 3. “elaborat o radu“, potrebno je navesti što on treba sadržavati. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 78 | ANITA ŠKRTIĆ | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 8. | Čl. 8, 1, 2, 5 i ev. drugi dijelovi - Termin „tiskan“ zamijeniti s „objavljen“ ili „naveden“. Čl. 8, 4. Sadržaj i program specijalističkog usavršavanja mora biti podudaran s EU okvirima tj. EU UEMS ETR programom odn. prilagođen tim zahtjevima. Potrebno omogućiti da se programi obnavljaju sukladno preporukama struke, tzv. „living document“, uz odobrenje/mišljenje Nacionalnog povjerenstva i obavijest u NN. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 79 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 8. | U stavku 5. navodi se da programi užih specijalizacija nisu sastavni dio Nacrta Pravilnika već da su isti sadržani u Prilogu I. Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine („Narodne novine“, br. 111/09), Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine („Narodne novine“, br. 116/15, 62/16) i Ispravku Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine („Narodne novine“, br. 69/16). Navedeno sa stajališta jasnoće i pravne sigurnosti smatramo neprimjerenim, posebno u situaciji kada je predlagatelj odlučio donijeti potpuno novi Pravilnik o specijalističkom usavršavanju. Smatramo da liječnik ne bi trebao morati vršiti uvid u četiri broja Narodnih novina, kako bi utvrdio točan popis i sadržaj programa pojedine uže specijalizacije. Programi užih specijalizacija trebali bi zajedno s programima specijalizacija biti sastavni dio pravilnika te dodatno dostupni i na mrežnim stranicama Ministarstva zdravstva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 80 | Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 8. | Čl. 8. stavci 3., 4. i 5. – Predlažemo da se riječ: „tiskan“ zamijeni s riječi: „naveden“. U stavku 4. Sadržaj i program specijalističkog usavršavanja mora biti podudaran s EU okvirima tj. EU UEMS ETR programom, odn. prilagođen tim zahtjevima. Potrebno je omogućiti da se programi obnavljaju sukladno preporukama struke, tzv. living document, uz mišljenje Nacionalnog povjerenstva i objave u NN. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 81 | VESNA KUŠEC | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 8. | Čl. 8, 1, 2, 5 i ev. drugi dijelovi - Termin „tiskan“ zamijeniti s „objavljen“ ili „naveden“. Pod 4. Sadržaj i program specijalističkog usavršavanja mora biti podudaran s EU okvirima tj. EU UEMS ETR programom odn. prilagođen tim zahtjevima. Potrebno omogućiti da se programi obnavljaju sukladno preporukama struke, tzv. „living document“, uz odobrenje/mišljenje Nacionalnog povjerenstva i obavijest u NN. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 82 | Drago Batinić | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 8. | Čl. 8. Termin „tiskan“ zamijeniti s „objavljen“ ili „naveden“. Pod 4. Sadržaj i program specijalističkog usavršavanja mora biti podudaran s EU okvirima tj. EU UEMS ETR programom odnosno prilagođen tim zahtjevima. Potrebno omogućiti da se programi obnavljaju sukladno preporukama struke, tzv. living document, uz odobrenje/mišljenje Nacionalnog povjerenstva i obavijest u NN. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 83 | Frane Grubišić | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 8. | Članak 8. ( stavak 5) Predlaže se nadopuniti na način da se pojasne sva izuzeća koja su utvrđena ovim Nacrtom. Naime, u sadašnjem prijedlogu stoji da su programi iz užih specijalizacija tiskani u Prilogu I Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine ( NN 111/09), a onda se u Prilogu III ovog nacrta izostave pojedine specijalizacije i njihova mogućnost da uopće imaju užu specijalizaciju (npr. Fizikalne medicine i rehabilitacije). Napominjemo da je Hrvatsko društvo za fizikalnu i rehabilitacijsku medicinu pri HLZ još 2018. god. pod predsjedanjem prof. dr.sc.Tonka Vlaka, a uz sudjelovanje brojnih stručnjaka iz naše struke, izradilo i nadležnom Ministarstvu zdravstva te Hrvatskoj liječničkoj komori dostavilo kompletnu dokumentaciju o četiri uže specijalizacije iz fizikalne medicine i rehabilitacije. Obzirom na dostignutu razinu razvoja naše struke, na njenu složenost i na iznimnu važnostu rehabilitacije u zbrinjavanju pacijenata, predložili smo tada ove uže specijalnosti : rehabilitacija neuroloških bolesnika, dječja rehabilitacija, reumatološko- ortopedska rehabilitacija i rehabilitacija osoba s amputacijama udova. O našem prijedlogu raspravljalo je i Nacionalno povjerenstvo za specijalističko usavršavanje doktora medicine MZRH na svojoj sjednici dana 7.11.2018. Sva prepiska kao i kompletni programi užih specijalizacija objavljeni su u našem stručnom časopisu 2019. i javno su dostupni. Sve ovo naveli smo i kao primjedbe tijekom rasprave o prijedlogu izmjena i dopuna Pravilnika 2020. koje se zasigurno nalaze u arhivi predlagatelja. Doc. dr. sc. Frane Grubišić spec. fizikalne medicine i rehabilitacije, uži specijalist reumatologije Predsjednik Hrvatskog društva za fizikalnu i rehabilitacijsku medicinu HLZ-a | Primljeno na znanje | Specijalističko usavršavanje u Republici Hrvatskoj usklađeno je sa specijalističkim usavršavanjem u Europskoj uniji. Krovna europska liječnička institucija UEMS propisuje programe specijalizacija ETR. Navedene uže specijalizacije ne postoje u standardima zajedničkog okvira specijalističkog usavršavanja u EU. |
| 84 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 10. | U stavcima 1. i 2. materija djelomičnog izuzeća od pojedinih dijelova specijalističkog usavršavanja regulirana je na tragu odredbe članka 25. stavka 5. Zakona o reguliranim profesijama odnosno članka 25. stavka 3.a. Direktive 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija. Predložene odredbe uređuju djelomično izuzeće u slučaju kada je doktor medicine dio programa specijalističkog usavršavanja obavio u okviru drugog programa specijalizacije i već stekao diplomu o specijalističkom usavršavanju. Nejasna je odredba stavka 3. koja postavlja dodatan uvjet da je navedeni dio programa specijalističkog usavršavanja obavljen tijekom zajedničkog internističkog debla ili zajedničkog kirurškog debla. Smatramo potrebnim pojasniti smisao odredbe stavka 3. i pripadajućeg stavka 4. te ih, po potrebi, izdvojiti u zaseban članak. Nejasna je naime primjena predložene odredbe u praksi, npr. u slučaju da doktor medicine započne specijalizaciju iz gastroenterologije te nakon godinu dana odustane od te specijalizacije te želi započeti specijalizaciju iz hematologije. Priznaje li se u tom slučaju obavljena godina dana specijalističkog usavršavanja, neovisno o neposjedovanju diplome o specijalističkom usavršavanju? U slučaju da specijalizant odustane od specijalizacije nakon završenog zajedničkog debla znači li predloženo da će mu isto priznati u smislu izuzeća od dijela programa specijalističkog usavršavanja? Ukoliko je navedeno doista slučaj smatramo potrebnim to jasnije u odredbi navesti. Načelno smatramo da bi se i u svim drugim slučajevima kada postoje isti dijelovi specijalističkog usavršavanja u pojedinim programima oni također mogli priznati i izuzeti iz obveze ponovnog pohađanja. Ranije osposobljavanje ili rad u programu druge specijalizacije trebalo bi svakako uvažiti te predlažemo da u tom slučaju prijedlog za uključivanje prethodne izobrazbe daje glavni mentor. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 85 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 11. | Navedeni članak propisuje da su uvjeti za prestanak specijalizacije ostvareni u slučaju ako specijalizantu prestane radni odnos u zdravstvenoj ustanovi ili trgovačkom društvu koje obavlja zdravstvenu djelatnost ili kod zdravstvenog radnika koji ima privatnu praksu odnosno prestane njegovo pravo na obavljanje privatne prakse. Smatramo potrebnim u navedenom slučaju predvidjeti iznimku koja će omogućiti da specijalizacija nužno uvijek ne prestaje u slučaju prestanka radnog odnosa specijalizanta. Moguće je primjerice da se specijalizant, u slučaju prestanka radnog odnosa, u kratkom roku zaposli kod drugog poslodavca i nastavi svoje specijalističko usavršavanje. Dodatno uočavamo da se u stavku 1. točki 1. ne navode pravne osobe i tijela iz članka 182. stavka 2. Zakona o zdravstvenoj zaštiti kod kojih specijalizant također može biti u radnom odnosu, a koje su u navedene u stavku 2. istog članka. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 86 | ANITA ŠKRTIĆ | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 12. | Čl. 12. Nadopuniti zadatke/obaveze mentora - mentor prilagođava provedbu specijalističkog usavršavanja sukladno ostvarenim kompetencijama i napredovanju specijalizanta, tj. savjetuje dulji boravak na određenom odjelu odn. dodatne vještine. Mentor je dužan prepoznati da postoje razlike u napredovanju pojedinih specijalizanata te omogućiti da se razlike nadoknade i osigurati da se kompetencije postignu | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 87 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 12. | U stavku 1. podstavku 4. propisano je da voditelj programa specijalističkog usavršavanja daje stručno mišljenje o ispunjavanju uvjeta za provođenje specijalizacije prema članku 5. i 6. Nacrta Pravilnika, iako se u člancima 5. i 6. Nacrta Pravilnika ne navodi obveza prilaganja tog stručnog mišljenja u svrhu dobivanja ovlaštenja za provođenje specijalističkog usavršavanja. Nejasno je postoji li potreba davanja stručnog mišljenja samo u dvojbenim slučajevima ili se radi o obveznom dijelu procedure pri davanju ovlaštenja za provođenje dijela specijalističkog usavršavanja ? U stavku 1., pri navođenju zaduženja voditelja programa specijalističkog usavršavanja, podstavak 7. predlažemo izmijeniti na način da glasi: „- jednom godišnje dostavlja izvješće Nacionalnom povjerenstvu za specijalističko usavršavanje, na osnovi izvješća zdravstvenih ustanova iz članka 5. Pravilnika te predlaže mjere za njezino unaprjeđenje“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 88 | Nataša Kovač | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 12. | Poštovani, U uvodu se navodi da se ovaj prijedlog Pravilnika o specijalističkom usavršavanju poziva na Europsku direktiva Directive 2005/36/CE of the European Parliament and the European Council, amended in 2013 as Directive 2013/55/ EU, no prema navedenoj Direktivi specijalizacija iz Intenzivne mednicine kao takva nije priznata (PRILOG I prijedloga). UEMS (European Union of Medical Specialists ) je također odbio promjenu Annexa V kojim bi se Intenzivna medicina uvrstila kao primarna specijalizacija, jer time bi se izgubilo na multidisciplinarnosti što je i smisao ove subspecijalizacije. Nadalje, specijalistima anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja uporno se odbija subspecijalizacija iz liječenja boli koja je kao takva priznata od UEMS-a. Čl.13., zašto se u velikim zdravstvenim sustavima s više od 20-ak specijalizanata ne omogući više glavnih mentora, jer teško da jedan glavni mentor može kvalitetno odraditi svoj zadatak. Zatim, izbor mentora, pa i glavnog mentora se u nekim sredinama provodi bez profesionalnih kriterija, te ovisi osobnom nahođenju glavnog mentora/ravnatelja. Stoga bi trebalo uvesti jasne stručne kriterije za mentorsvo. Također, u skladu s europskim trendovima, trebalo bi razdvojiti ispitivače na ispitima od onih koji su sudjelovali u specijalističkom usavršavanju kao mentori, glavni mentori, ispitivači na stručnim poslijediplomskim studijima, kako bi se ostvarilo vanjsko vrednovanje. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 89 | VESNA KUŠEC | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 12. | Čl. 12 pod zadatci/obaveze mentora nadopuniti da mentor prilagođava provedbu specijalističkog usavršavanja sukladno ostvarenim kompetencijama i napredovanju specijalizanta, tj. savjetuje dulji boravak na određenom odjelu odn. dodatne vještine. Mentor je dužan prepoznati da postoje razlike u napredovanju pojedinih specijalizanata te omogućiti da se razlike nadoknade i osigurati da se kompetencije postignu. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 90 | Drago Batinić | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 12. | Čl. 12. Zadatci/obaveze mentora - nadopuniti da mentor prilagođava provedbu specijalističkog usavršavanja sukladno ostvarenim kompetencijama i napredovanju specijalizanta, odnosno savjetuje dulji boravak na određenom odjelu za svladavanje (dodatnih) vještina. Mentor je dužan prepoznati razlike u napredovanju između specijalizanata te omogućiti da se razlike nadoknade, odnosno da se postignu zadane kompetencije. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 91 | Anna Mrzljak | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 12. | Nužno je u sustav uvesti feedback doktora medicine na specijalističkom usavršavanju kako bi se pravodobno prepoznali nedostaci i mogućnosti poboljšanja. Godišnja evaluacija mentora i ko-mentora od stane specijalizanta jedan je od načina kotnrole kvalitete rada. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 92 | Karmen Lončarek | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 12. | Potrebno je uspostaviti suvisao sustav kontrole kvalitete rada mentora. Minimalno, kao u Njemačkoj, da specijalizant potpisuje mentoru da je od njega primio određeno znanje. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 93 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 13. | U stavku 4. u popis zadataka glavnog mentora predlažemo uvrstiti obvezu da jednom godišnje voditelju specijalističkog usavršavanja dostavlja izvješće o radu mentora. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 94 | Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 13. | Čl. 13. stavak 4. –Nejasno je kako glavni mentor „vodi“ ostale mentore i specijalizante oko korištenja stručne literature. Predlažemo izmijeniti odredbu na način da mentor/i imaju redovite sastanke sa specijalizantima na kojima raspravljaju o stručnim temama. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 95 | VESNA JUREŠA | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 13. | Vesna Jureša, Voditelj programa specijalističkog usavršavanja doktora medicine iz školske i adolescentne medicine. Sukladno prethodnim konzultacijama s Hrvatskim društvom za školsku i sveučilišnu medicinu HLZ, predlažemo da se omogući imenovanje više glavnih mentora u jednoj zdravstvenoj ustanovi. Jedan glavni mentor ne bi smio imati istovremeno više od dva specijalizanta. To je posebno važno za struke na primarnoj razini zdravstvene zaštite gdje specijalizant provodi godinu dana ili više u ambulanti glavnog mentora, koordinirati rad s više mentora koji se nalaze izvan matične ustanove specijalizanata nije moguće uspješno ostvariti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 96 | HUUGO Hrvatska udruga ugovornih ordinacija | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 13. | HUUGO: Čl 13: (1) Ravnatelj zdravstvene ustanove iz članka 5. ovoga Pravilnika predlaže jednog glavnog mentora za svaku specijalizaciju, a voditelj programa predlaže glavnog mentora nositelja privatne prakse za specijalizacije na primarnoj razini zdravstvene zaštite Glavni mentor mora biti u radnom odnosu u zdravstvenoj ustanovi u kojoj je predložen za glavnog mentora DODATI: ili mora biti nositelj privatne prakse dr med spec u statusu Ugovorne ordinacije. Glavni mentor treba imati temeljne kompetencije za mentora i pedagoške vještine. Tako i navodi Čl 14.... | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 97 | Marko Šustić | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 13. | Mišljenja sam da je evaluacija rada i glavnog mentora i mentora od strane specijalizanata apsolutno neophodna za provođenje kvalitetne edukacije specijalizanata tijekom specijalizacije. Naravno s jasnim negativnim reperkusijama za loše ocjenjene glavne mentore i mentore. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 98 | VESNA KUŠEC | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 13. | Čl. 13, 4 –nejasno kako glavni mentor „vodi“ ostale mentore i specijalizante oko korištenja stručne literature, bolje napisati tj. da mentor/i imaju redovite sastanke sa specijalizantima na kojima raspravljaju o stručnim temama. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 99 | Goran Arbanas | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 13. | Princip da u svakoj ustanovi postoji jedan glavni mentor koji je odgovoran za provođenje specijalizacije iz određenog područja je primjenjivo za opće bolnice. Međutim, u specijalnim bolnicama, gdje postoji velik broj specijalizanata (npr. postoje ustanove u kojima postoji više od deset specijalizanata iste specijalizacije) bilo bi dobro da se omogući da ustanova imenuje više glavnih mentora. Npr. da postoji po jedan glavni mentor na svakih pet specijalizanata. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 100 | ANITA ŠKRTIĆ | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 14. | Čl. 14. i 15. mentori su odgovorni za „vjerodostojnost“, ne “ točnost“ sadržaja specijalističke knjižice | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 101 | MARKO ZELIĆ | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 14. | Komentar na stavku 2 u dijelu broj specijalizanata. Mišljenja sam da je pet specijalizanata na jednog mentora previše. Primjereno bi bilo najviše dva za kirurške struke eventualno tri za ostale. Jasno je da se sa pet specijalizantata mentor im ne može dovoljno kvalitetno posvetiti. Ne bi smjelo događati da specijalizant "ne vidi svoga mentora". Dva sata tjedno bi trebalo promjeniti u dva sata dnevno. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 102 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 14. | U stavku 2. predlažemo propisati da mentor može istovremeno voditi najviše tri specijalizanta. Također, predlažemo povećati minimalan broj sati tjedno koje je mentor obvezan provesti u radu sa specijalizantom. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 103 | Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 14. | Čl. 14. Predlažemo da se riječ: “ točnost“ zamijeni s riječju: „vjerodostojnost“, sadržaja spec. knjižice. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 104 | Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 14. | Čl. 14. stavak 4. Predlažemo da se dopune zadatci mentora na način da mentor prilagođava provedbu specijalističkog usavršavanja sukladno ostvarenim kompetencijama i napredovanju specijalizanta, tj. savjetuje dulji boravak na određenom odjelu odn. dodatne vještine. Mentor je dužan prepoznati da postoje razlike u napredovanju pojedinih specijalizanata te omogućiti da se razlike nadoknade i osigurati da se kompetencije postignu. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 105 | HUUGO Hrvatska udruga ugovornih ordinacija | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 14. | HUUGO Čl 14 st 2 Čl 14: (2) Specijalizant u svakoj zdravstvenoj ustanovi, trgovačkom društvu ili kod zdravstvenog radnika privatne prakse u kojoj obavlja dio programa specijalizacije ima mentora. PREDLOŽENA PROMIJENA: Mentor može istovremeno voditi najviše dva specijalizanata. Mentor je obvezan provesti najmanje dva sata tjedno u radu sa specijalizantom. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 106 | ĐANA VANJAK BIELEN | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 14. | Slažem se sa prijedlogom kolege Arbanasa. Specijalizant mora imati mogućnost ocijeniti mentora i promijeniti ga, ukoliko njime nije zadovoljan. Svi mentori, pa i glavni, moraju imati sustav kontrole svoga rada. Ukoliko je neki (glavni) mentor negativno ocijenjen nekoliko puta, mentorstvo mu se treba ukinuti. Paralela sa loše ocijenjenim nastavnicima na Medicinskom fakultetu je sasvim adekvatna, svi smo mi ocjenjivali nastavnike, ali nikad nismo primijetili da se takvima nešto značajno dogodilo, Isto tako, oni koji su bili odlično ocijenjeni nisu ničim mogli biti nagrađeni za svoj trud. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 107 | VESNA KUŠEC | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 14. | Čl. 14. i 15. mentori su odgovorni za „vjerodostojnost“, ne “ točnost“ sadržaja spec. knjižice | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 108 | Goran Arbanas | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 14. | Svakako bi bilo dobro uvesti ocjenjivanje mentora od strane specijalizanata, ali sa stvarnim učincima tih ocjena. U aktualnim okolnostima, bez povratne informacije od mentora i nadležnih tijela, svaki mentor može nastaviti raditi na svoj način, bez obzira koliko on bio angažiran i koristan. Ne bi bilo dobro da se uvede ocjenjivanje, ali bez posljedica, kao što je trenutačno slučaj na fakultetima, gdje studenti ocjenjuju nastavnike, ali nastavnici (čak i oni koji svake godine dobivaju najlošije ocjene) nastavljaju predavati na isti način, istu satnicu, bez ikakvih posljedica. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 109 | Drago Batinić | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 14. | Čl. 14. i 15. Mentori su odgovorni za „vjerodostojnost“, a ne“ točnost“sadržaja specijalističke knjižice. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 110 | MAJA HRABAK PAAR | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 14. | Kao višegodišnji mentor, mogu reći da nije dostatno da specijalizant ima samo jednog mentora u svakoj zdravstvenoj ustanovi. Bavim se kardiotorakalnom radiologijom i iz navedenog područja imam jako dobar uvid u specijalističku edukaciju specijalizanata kojima sam mentor, ali i specijalizanata kojima nisam mentor. S druge strane, za ostale dijelove radiologije (npr. neuroradiologija, osteomuskularna radiologije itd.) nemam gotov nikakav uvid u napredovanje specijalizanata kojima sam mentor. Stoga smatram da bi svaki specijalizant trebao imati različitog mentora za pojedine dijelove svoje specijalizacije, neovisno provode li se u istoj ili više zdravstvenih ustanova. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 111 | ANITA ŠKRTIĆ | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 15. | Čl. 14. i 15. mentori su odgovorni za „vjerodostojnost“, ne “ točnost“ sadržaja specijalističke knjižice | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 112 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 15. | U stavku 1. predlažemo za ko-mentora također propisati da mora imati temeljne kompetencija za ko-mentora i pedagoške vještine, radi ujednačenosti propisanih uvjeta s onima za glavnog mentora i mentora. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 113 | Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 15. | Čl. 15. Predlažemo da se riječ: “ točnost“ zamijeni s riječju: „vjerodostojnost“, sadržaja spec. knjižice. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 114 | HUUGO Hrvatska udruga ugovornih ordinacija | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 15. | HUUGO: Članak 15. (1) Ko-mentor mora biti u radnom odnosu u ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi odnosno trgovačkom društvu sukladno članku 7. Ovoga Pravilnika DODATI: Ili nositelj privatne prakse dr med spec u statusu Ugovorne ordinacije | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 115 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 18. | Vezano uz probni rad smatramo potrebnim dodatno ukazati kako je probni rad specijalizanta odnosno mogući utjecaj odluke o tome da specijalizant nije zadovoljio na probnom radu na obvezu naknade troškova specijalizacije jedno od pitanja koje stvara brojne nejasnoće u praksi. Uvažavajući činjenicu da je pitanje obveze naknade troškova specijalizacije trenutno regulirano zakonskim propisom predlažemo da se navedeno pitanje, ukoliko ga nije moguće propisati Pravilnikom, svakako preciznije uredi u sklopu najavljenih izmjena i dopuna Zakona o zdravstvenoj zaštiti. | Nije prihvaćen | Troškovi specijalizacije nisu predmet Pravilnika. |
| 116 | TOMO SVAGUŠA | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 18. | pod stavkom 5 i 6 ovog članka navedeno je "objektivnih ili subjektivnih razloga" a da navedeni razlozi nisu navedeni/definirani | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 117 | TOMO SVAGUŠA | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 19. | Potrebno je utvrditi koje su to stvarne kompetencije i mogućnosti obavljanja istih. Postoje zahvati/procedure koje nisu u mogućnosti biti zadovoljene s obzirom da se ne izvode rutinski i da se izvode samo u određenim centrima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 118 | ĐANA VANJAK BIELEN | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 19. | Što znači "upravljanje sustavom" i tko će specijalizante to naučiti? "Upravljanje sustavom" dio je zdravstvenog managementa, a primarni zadatak mentora je specijalizanta naučiti struci. Mnogi nemaju vremena, a ni potrebnih znanja da bi specijalizante to naučili niti je to dio njihovih kompetencija. Upravljanje sustavom primarno je zadatak Uprave svake ustanove, a ne specijalizanata ni specijalista. Ukoliko se ljudi žele dodatno obrazovati u zdravstvenom managementu, to im treba drugačije omogućiti, a nikako time opterećivati specijalizantsku edukaciju. Najlakše je sve obaveze i odgovornosti sustava prebaciti na liječnike. Mi ne određujemo ništa od sastavnica "upravljanja sustavom". | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 119 | DORIJAN JAGAČIĆ | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 19. | Poslijediplomski specijalistički studij na medicinskom fakultetu može (no ne mora biti) dio specijalističkog usavršavanja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 120 | Drago Batinić | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 19. | Čl. 19, 2. Specijalistički poslijediplomski studij dio je cjelokupnog specijalističkog usavršavanja i mora biti predviđen u tom razdoblju. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 121 | Karmen Lončarek | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 19. | U opće kompetencije dodati i palijativnu skrb. Sve specijalizacije susreću se s umiranjem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 122 | ANITA ŠKRTIĆ | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 20. | Čl. 20, 3 definirati koji razlog „pritvora“ nezavisno od duljine trajanja je sukladan s načelima liječničkog poslanja | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 123 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 20. | U stavku 5. predlažemo jasno propisati na koji način se utvrđuje prekid specijalizacije te pojasniti donosi li i u kojim slučajevima Ministarstvo zdravstva odluku kojom se utvrđuje opravdanost prekida specijalističkog usavršavanja ? Učestalo se događaju situacije u kojima poslodavci „povlače“ specijalizante iz programa specijalističkog usavršavanja radi obavljanja poslova u matičnim ustanovama pri čemu ne postoji zaštitni mehanizam putem kojeg bi se odredilo radi li se o opravdanom prekidu. U zasebnom članku predlažemo jasnije naznačiti mogućnost da glavni mentor, u dogovoru s mentorom i specijalizantom, specijalizanta uputi na obavljanje dijela specijalističkog usavršavanja u inozemstvo. U tom slučaju glavni mentor i mentor dogovaraju mentora u inozemstvu. Glavni mentor, mentor i mentor u inozemstvu trebali bi imati mogućnost procjenjivati ishode i stečene kompetencije u inozemstvu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 124 | VESNA KUŠEC | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 20. | Čl. 20, 3 – definirati koji razlog „pritvora“ nezavisno od duljine trajanja je sukladan s načelima liječničkog poslanja | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 125 | VESNA KUŠEC | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 21. | Čl. 22, 1 nadopuniti tekst Metode praćenja napredovanja i ocjenjivanje specijalizanta su formativne (tijekom specijalizacije sa svrhom konstruktivnog i konkretnog savjeta za savladavanje i ostvarivanje kompetencija) i sumativne (na završetku, ispit potvrde ostvarenih specijalističkih kompetencija). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 126 | ANITA ŠKRTIĆ | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 22. | Čl. 22, 3. Specijalistički ispit polaže specijalizant nakon obavljenog programa specijalizacije i nakon što je glavni mentor potpisom potvrdio da su ostvarene specijalističke kompetencije. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 127 | Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 22. | Čl. 22. stavak 1. predlažemo izmijeniti na način da glasi: „Metode praćenja napredovanja i ocjenjivanje specijalizanta su formativne (tijekom specijalizacije sa svrhom konstruktivnog i konkretnog savjeta za savladavanje i ostvarivanje kompetencija) i sumativne (na završetku, ispit potvrde ostvarenih specijalističkih kompetencija). Čl. 22. stavak 2. u točki d. u drugoj rečenici riječ: „voditelj rasprave“ izmijeniti s riječju: „ mentor“. U stavku 3. predlaže se izmijeniti točku a) na način da glasi: „Specijalistički ispit polaže specijalizant nakon obavljenog programa specijalizacije i nakon što je glavni mentor potpisom potvrdio da su ostvarene specijalističke kompetencije.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 128 | TOMO SVAGUŠA | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 22. | Mislim da bi na kraju trebao postojati i mogućnost da specijalizant ocjenjuje mentora, što u ovom nacrtu nije omogućeno | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 129 | VESNA KUŠEC | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 22. | Čl. 22, 2 opis postupaka praćenja napredovanja specijalizanta?? d „voditelj rasprave“ promijeniti u mentor 3 a nadopuniti a) Specijalistički ispit Specijalistički ispit polaže specijalizant nakon obavljenog programa specijalizacije i nakon što je glavni mentor potpisom potvrdio da su ostvarene specijalističke kompetencije. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 130 | Drago Batinić | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 22. | Specijalistički ispit polaže specijalizant nakon obavljenog programa specijalizacije i nakon što je glavni mentor potpisom potvrdio da su ostvarene specijalističke kompetencije. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 131 | Drago Batinić | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 22. | Metode praćenja napredovanja i ocjenjivanje specijalizanta su formativne (tijekom specijalizacije sa svrhom konstruktivnog i konkretnog savjeta za savladavanje i ostvarivanje kompetencija) i sumativne (na završetku, ispit potvrde ostvarenih specijalističkih kompetencija). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 132 | Nikolina Brkic | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 22. | Svi mi koji smo morali ispunjavati tu famoznu knjizicu kompetencija i dnevnik rada znamo koliki je to gubitak vremena i beskorisno. Predlazem da se umjesto knjizice i dnevnika uvede da svaki mentor na pojednim odjelima u sklopu predvidjenih obilazaka na kraju obilaska potpise jedan A4 format na kojem se slaze ili ne slaze da je specijalizant stekao kompetencija, znanja, ucinio broj zahvata i slicno. Ja sam pred kraj svojeg specijalistickog usavrsavanja, ali nadam se da ce nekom drugom biti lakse i da ce si ustedjeti vremena za nesto korisnije od pisanja tih besmislica u dnevnik i kompetencije. Ali naravno svjesna sam sporosti naseg sustava, pa ce biti mozda za kojih 10-20 godina nekih promjena. Naravno i mentori bi imali manji gubitak vremena na potpisivanje i pecatiranje na mali milijun mjesta u knjizicama. P.s. ova stranica za komentiranje je katastrofalna (prespora, nepregledna) i za pregledavanje i za komentiranje. Lijep pozdrav. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 133 | Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 23. | Čl. 23. stavak 3. - Nejasno je utvrđeno radi li se o ovom Nacrtu Pravilnika ili je to drugi pravilnik o specijalističkoj knjižici. Izrijekom bi trebalo navesti o kojem se pravilniku radi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 134 | HUUGO Hrvatska udruga ugovornih ordinacija | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 23. | HUUGO: Članak 23. (1) Specijalističko usavršavanje i obveze specijalizanta u knjižicu o specijalističkom usavršavanju doktora medicine iz članka 22. stavka 2. točke a) ovoga Pravilnika upisuju glavni mentor i mentor u zdravstvenoj ustanovi iz članka 5. i 6. ovoga Pravilnika u kojima specijalizant obavlja specijalističko usavršavanje prema propisanom programu, DODATI: odnosno privtni zdravstveni radnik dr med spec u statusu ugovorne ordinacije Pojašnjenje: u primarnoj zdravstvenoj zaštiti nedostaje veliki broj specijalista ( pedijatara, gienkologa, obiteljskih liječnika ) stoga predložene izmjene imaju za cilj omogućiti da ugovorne ordinacije mogu upućivati na specijalističko usavršavanje svoje uposlenike uz uvjet refundacije troškova specijalisitčkog usavršavanja ( Ministarstvo zdravstva HZZO, fondovi EU) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 135 | MARKO ZELIĆ | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 25. | Smatram da neki oblik provjere nakon završenog zajedničkog debla mora postojati. Umjesto pismenog ispita lakše je za provesti i organizirati usmeni ispit iz područja obuhvaćenim zajedničkim deblom. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 136 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 25. | Predlažemo naslov iznad članka izmijeniti na način da se odnosi na završni, a ne specijalistički ispit. Ako se položen završni ispit priznaje kao pisani dio specijalističkog ispita, isti bi trebao biti detaljnije uređen, na sličan način kako je uređen pisani dio specijalističkom ispitu (ispitna komisija, tajnik komisije, fond pitanja, kriteriji za prolaz, mogućnost prigovora i sl.) Predlažemo u dodatnom članku definirati naknadu za provođenje završnog ispita na medicinskim fakultetima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 137 | Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 25. | Predlažemo da se u stavku 1. članka 25. utvrdi mogućnost da specijalizant može polagati nacionalni ili UEMS EU ispit. Mišljenja smo da se specijalizantima treba omogućiti polaganje specijalističkog EU UEMS ispita i priznavanje ishoda ovog ispita kao barem jednakovrijedan ishod. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 138 | TOMO SVAGUŠA | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 25. | Po ovom pravilniku samo specijalizanti internističkih i kirurških usmjerenja imaju ispit iz zajedničkog debla. U usporedbi s ostalim specijalizacijama pripanici navedenih specijalizacija su u podređenom položaju, tje nemaju jednake mogućnosti kao i pripadnici ostalih specijalizacija. Stoga bi po vašem prijedlogu trebalo uvesti temljni ispit iz svih specijalnosti ili omogućiti navedenima (s obzirom da ste ukinuli mogućnost subspecijalizacija) da sa položenim isitom po završetku specijalizacije imaju mogućnost jedanih prava (financijskih i stručnih) u vidu dodatka na koeficijent plaće. Po ovom su specijalizanti internističkih i kirurških struka diskriminirani u usporedbi sa specijalizantnima ostalih struka. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 139 | ĐANA VANJAK BIELEN | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 25. | Ovaj članak treba izbaciti u cijelosti. U potpunosti je neprovediv, nepotreban i potpuni gubitak vremena. Ne pridonosi nikakvoj kvaliteti edukacije i polaganje završnog ispita na ovakav način ne govori ništa o kvaliteti ni standardu provedene edukacije. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 140 | DORIJAN JAGAČIĆ | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 25. | Članak 25 se u potpunosti briše. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 141 | ANDREJ PLEŠE | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 25. | Pismeni ispit bi trebalo izbaciti iz više razloga. Nije pošteno da postoje samo dva termina održavanja. U sklopu specijalističkog usavršavanja specijalizant je dužan završiti poslijediplomski specijalistički studij tijekom kojeg polaže ispite te se to uredno bilježi u index. To je savršena kompenzacija ovom pismenom ispitu. Tko bi na medicinskom fakultetu bio nadležan provoditi pismeni ispit? Tko je nadležan za sastavljanje pitanja pismenog ispita te prema kojoj literaturi? Literatura mora biti jasno navedena i pitanja bi trebala biti samo iz te literature. Svaki liječnik ima "svoj način" i pogled na problem i teško je uniformirati pitanja i odgovore. | Nije prihvaćen | Pisani ispit omogućava objektivno ocjenjivanje znanja, kliničkog razmišljanja i donošenja odluka specijalizanta. |
| 142 | Zdravko Perko | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 25. | Ovaj članak je potpuno neprovediv. Već sam na to upozoravao. Ne postoji baza pitanja, nisu predviđena financijska sredstva za stvaranje, održavanje, provođenje.... pismenog ispita. Do danas se nisu uspjeli stvoriti preduvjeti za održavanje završnog ispita u pismenom obliku. I specijalistički ispiti se održavaju u usmenom obliku, pa bi trebalo ostaviti i ovu mogućnost: Uvjeti za polaganje ispita su uredno položeni kolokviji iz svakog dijela zajedničkog debla, ispunjene knjižice i slično... ispit se polaže usmeno, pred mentorom, glavnim mentorom i još jednim specijaliztom iz područja.... ili slično... | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 143 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 26. | Predlažemo iznad članka staviti naslov Specijalistički ispit. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 144 | Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 26. | Čl. 26 Predlažemo da se u slučaju da specijalizant nije ostvario potrebnu samostalnost specijalističkih kompetencija produžava specijalizacija u okviru navedenih 6 mjeseci nakon završetka specijalističke izobrazbe. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 145 | VESNA KUŠEC | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 26. | Čl. 26 omogućiti u slučaju da specijalizant nije ostvario potrebnu samostalnost specijalističkih kompetencija produljenje specijalizacije u okviru navedenih 6 mjeseci nakon završetka specijalističke izobrazbe. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 146 | Drago Batinić | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 26. | U slučaju da specijalizant nije ostvario potrebnu samostalnost specijalističkih kompetencija potrebno je omogućiti da produljenje specijalizacije u okviru navedenih 6 mjeseci nakon završetka specijalističke izobrazbe. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 147 | ANITA ŠKRTIĆ | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 27. | Čl. 27, 1. Specijalistički ispit – potrebno nadopuniti Navesti da specijalizant može polagati nacionalni ili UEMS EU ispit. Mora se administrativno omogućiti polaganje specijalističkog EU UEMS ispita i mora se omogućiti priznavanje ishoda ovog ispita kao barem jednakovrijedan ishod cijelog specijalističkog ispita ili njegovog dijela (obzirom na razlike EU UEMS ispita po specijalizacijama, definitivnu odluku treba prepustiti nacionalnim povjerenstvima po strukama) Čl. 27, 2 . kandidat za specijalistički ispit mora „ostvariti/ postići / usvojiti / savladati sve predviđene specijalističke kompetencije“, nije dostatno navesti „obaviti program“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 148 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 27. | Stavak 1. predlažemo izmijeniti na način da glasi: „Iznimno od članka 26. ovoga Pravilnika Ministarstvo rješenjem priznaje položen specijalistički ispit pred odgovarajućom sekcijom Europske udruge medicinskih specijalista (UEMS).“ U stavku 3. potrebno je pojasniti na što se odnosi mišljenje glavnog mentora, predlažemo „mišljenje glavnog mentora“ izmijeniti u „mišljenje glavnog mentora da je kandidat pravilno i u potpunosti obavio cjelokupni program specijalizacije iz ovog Pravilnika“. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 149 | Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 27. | Čl. 27. stavak 1. Predlažemo da se stavak 1. dopuni na način da specijalizant može polagati nacionalni ili UEMS EU ispit. Mora se administrativno omogućiti polaganje specijalističkog EU UEMS ispita i mora se omogućiti priznavanje ishoda ovog ispita kao barem jednakovrijedan ishod cijelog specijalističkog ispita ili njegovog dijela (obzirom na razlike EU UEMS ispita po specijalizacijama, definitivnu odluku treba prepustiti nacionalnim povjerenstvima po strukama). Čl. 27. stavak 2. – Predlažemo da se stavak 2. dopuni na način da kandidat za specijalistički ispit mora „ostvariti/ postići / usvojiti / savladati sve predviđene specijalističke kompetencije“, nije dostatno utvrditi „obaviti program“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 150 | ĐANA VANJAK BIELEN | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 27. | Izbaciti pisani oblik ispita iz svih članaka ovog Pravilnika | Nije prihvaćen | Pisani ispit omogućava objektivno ocjenjivanje zanja i primjenu znanja putem kliničkog donošenja odluka. |
| 151 | VESNA KUŠEC | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 27. | Dio VI. Specijalistički ispit – potrebno nadopuniti Navesti da specijalizant može polagati nacionalni ili UEMS EU ispit. Mora !! se administrativno omogućiti polaganje specijalističkog EU UEMS ispita i mora se omogućiti priznavanje ishoda ovog ispita kao barem jednakovrijedan ishod. Čl. 27, 2 – kandidat za specijalistički ispit mora „ostvariti/ postići / usvojiti / savladati sve predviđene specijalističke kompetencije“, nije dostatno navesti „obaviti program“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 152 | Drago Batinić | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 27. | Kandidat za specijalistički ispit ne samo „obaviti cjeloviti program“ već mora „ostvariti/postići/usvojiti/savladati sve predviđene specijalističke kompetencije“. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 153 | Frane Grubišić | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 27. | Članak 27. Hrvatsko društvo za fizikalnu i rehabilitacijsku medicinu pri HLZ u potpunosti podržava i smatra pohvalnima odredbe ovog članka. Obrazloženje: Naše stručno društvo jedno je od najaktivnijih u UEMS-u ( ponajprije u okviru svoje Sekcije pri UEMS-u, ali i u samome Vijeću UEMS-a) te smo aktivno sudjelovali u izradi Bijele knjige naše specijalizacije ( WB) u kojoj se utvrđuje položaj naše struke i okviri izobrazbe naših specijalizanata. Prvi smo u EU preveli i u svom stručnom časopisu objavili ovaj izuzetno važan dokument. Naši nacionalni menadžeri godinama uspješno organiziraju tzv. europski ispit iz naše specijalizacije, a stručno društvo svojim sredstvima financijski pomaže sve kandidate koji ispit uspješno polože. Doc. dr. sc. Frane Grubišić spec. fizikalne medicine i rehabilitacije, uži specijalist reumatologije Predsjednik Hrvatskog društva za fizikalnu i rehabilitacijsku medicinu HLZ-a | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 154 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 28. | U pogledu propisane dokumentacije iz stavka 3., koja se prilaže zahtjevu za polaganjem specijalističkog ispita, predlažemo propisati da kandidat nije dužan prilagati dokumentaciju s kojom Ministarstvo zdravstva već raspolaže odnosno dokumentaciju koju je izdalo upravo Ministarstvo zdravstva (npr. rješenje Ministarstva o odobrenju specijalizacije). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 155 | ANITA ŠKRTIĆ | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 29. | Čl. 29. Kao i za druge funkcije „imenovanja“ od strane ministarstva ili ministra, za ispitivače na specijalističkom ispitu je potrebno definirati ključne kriterije dokumentirane ekspertize za ispitivače, osim općih navedenih kriterija za mentore, osigurati da je cjelokupni postupak ispita proveden u skladu s načelima transparentnosti i bez sukoba interesa (primjerice da ispitivač nije sudjelovao u procesu izobrazbe pristupnika ). Ispitivači se moraju izabrati putem natječaja, na određeni vremenski rok i biti birani nasumično za ispit odn. uzeti u obzir nastavnike kandidata koji moraju biti izuzeti. Kao i druge kriterije „imenovanja“ treba primijeniti kriterije medicinskog fakulteta (koji se primjerice koriste za akademsko napredovanje). Za pristup ispitu ministarstvo je nadležno za administrativnu ispravnost dokumentacije, ispitna komisija mora biti nadležna za pregled i potvrdu sadržaja specijalizantske knjižice i dnevnika rada te potvrditi da kandidat može pristupiti ispitu, budući da je ispitna komisija stručno kompetentna za procjenu stručnosti sadržaja ovih dokumenata. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 156 | MARKO ZELIĆ | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 29. | Dva člana ispitne komisije ne bi smjela biti iz ustanove za koji specijalizira i/ili kojoj je obavio većinu specijalističkog staža odnosno iz ustanove mentora. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 157 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 29. | Odredbu stavka 2. koja propisuje kako ispitivači s liste ispitivača trebaju biti ravnomjerno zastupljeni u ispitnim komisijama na specijalističkom ispitu smatramo potrebnim precizirati na način da se ispitivači i predsjednik ispitne komisije određuju metodom slučajnog odabira putem računala. Popis ispitnih komisija i kandidata trebao bi biti javno objavljen na mrežnim stranicama. Predlažemo odredbu stavka 2. u pogledu ovlasti za imenovanje ispitnih komisija uskladiti s člankom 184. stavkom 4. Zakona o zdravstvenoj zaštiti koji propisuje da članove ispitnih komisija imenuje ministar. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 158 | DORIJAN JAGAČIĆ | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 29. | Ministarstvo zdravstva je dužno kao ispitivača imenovati svakog liječnika dotične specijalizacije iz Republike Hrvatske s više od 5 godina iskustva rada u određenoj specijalizaciji na njegov zahtjev. Pri tome kandidat za ispitivača treba proći eventualnu obuku koju propiše Ministarstvo zdravstva. Ministarstvo zdravstva je dužno voditi računa o ravnomjernoj raspodjeli pojedinih ispitivača po ispitima. O tome je dužno jednom godišnje, npr. 15. veljače, podnijeti javni pisani izvještaj na svojim stranicama. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 159 | VESNA KUŠEC | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 29. | Čl. 29 Kao i za druge funkcije „imenovanja“ ministarstva ili ministra, za ispitivače na specijalističkom ispitu je potrebno definirati ključne kriterije dokumentirane ekspertize za ispitivače, osim općih navedenih kriterija za mentore, osigurati da je cjelokupni postupak ispita proveden u skladu s načelima transparentnosti i bez sukoba interesa (primjerice da ispitivač nije sudjelovao u procesu izobrazbe pristupnika). Ispitivači se moraju izabrati putem natječaja, na određeni rok (primjerice 5 godina) i birati nasumično za ispit odn. uzeti u obzir nastavnike kandidata koji moraju biti izuzeti. Kao i druge kriterije „imenovanja“ treba primijeniti kriterije medicinskog fakulteta (koji se primjerice koriste za akademsko napredovanje). Za pristup ispitu ministarstvo je nadležno za administrativnu ispravnost dokumentacije, ispitna komisija mora biti nadležna za pregled i potvrdu sadržaja specijalizantske knjižice i dnevnika rada te potvrditi da kandidat može pristupiti ispitu, budući da je ispitna komisija stručno kompetentna za procjenu stručnosti sadržaja ovih dokumenata. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 160 | Goran Arbanas | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 29. | U trenutačnim okolnostima nejasno je kako se postaje ispitivač s liste ispitivača. Naime, voditelj specijalizacije, po osobnom nahođenju ("po babi i stričevima") na popis stavlja one ljude za koje one osobno smatra da bi trebali biti na popisu, bez stvarnih kriterija. U uvodnom dijelu ovog Pravilnika je navedeno da to mogu biti osobe u nastavno-znanstvenom zvanju na nekom zdravstvenom sveučilištu, no nejasno je kako netko tko zadovoljava ove kriterije može doći na popis ispitivača. Također, u skladu s europskim trendovima, trebalo bi razdvojiti ispitivače na ispitima od onih koji su sudjelovali u specijalističkom usavršavanju kao mentori, glavni mentori, ispitivači na stručnim poslijediplomskim studijima, kako bi se ostvarilo vanjsko vrednovanje (kao što je npr. matura na završetku srednje škole, koju ne mogu provoditi nastavnici koji su uključeni u nastavu). Konkretno, mišljenja sam da glavni mentori i voditelji kolegija na specijalističkim poslijediplomskim studijima ne bi smjeli biti ispitivači na specijalističkom ispitu (jer na ovaj način jedna te ista osoba održava nastavu, autor je knjige za tu nastavu, vodi specijalizante tijekom specijalizacije i na koncu ispituje na ispitu; bez ikakve vanjske kontrole i mogućnosti procjene i glavnih mentora i poslijediplomskog studija i specijalizacije). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 161 | Drago Batinić | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 29. | Za ispitivače na specijalističkom ispitu potrebno je precizno definirati ključne kriterije dokumentirane ekspertize za ispitivače, osim općih navedenih kriterija za mentore, osigurati da je cjelokupni postupak ispita proveden u skladu s načelima transparentnosti i bez sukoba interesa. Ispitivači se moraju izabrati putem natječaja, na određeni rok (npr. 5 godina) i birati nasumično za svaki specijalistički ispit. Pri tome bi trebalo primijeniti kriterije (ili barem neke od kriterija) koji se koriste na medicinskim fakultetima za akademsko napredovanje. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 162 | Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 30. | Čl. 30. Predlažemo da se u dodatku pravilnika objave naputci o pisanom ispitu koji bi trebali provesti medicinski fakulteti. Broj pitanja može ovisiti o specijalizaciji, to ne može pravilnik ograničavati, to može samo struka preporučiti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 163 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 30. | Fond od mogućih 200 pitanja na pisanom ispitu, koji je predložen u stavku 4., smatramo nedostatnim te predlažemo povećati minimalan broj pitanja u fondu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 164 | VESNA KUŠEC | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 30. | Čl. 30, 2, 4 – nejasna provedba pisanog ispita koji za zajedničko deblo kirurgije i interne medicine se provodi na medicinskim fakultetima, uskladiti i s pisanim dijelom završnog specijalističkog ispita. Čudno je da pravilnik navodi broj pitanja i prolaznost; 70 je premali broj pitanja na završnom ispitu, a prolaznost se izračunava prema nekoj od preporučenih metoda (Hoffstee, Angoff...). Dodatak pravilniku bi morao sadržavati naputke o pisanom ispitu koji bi trebali provesti medicinski fakulteti. Broj pitanja ne može biti manji od 100. Broj pitanja može ovisiti o specijalizaciji, to ne može pravilnik ograničavati, to može samo struka preporučiti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 165 | Drago Batinić | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 30. | Nije jasna provedba pisanog dijela ispita koji se za zajedničko deblo kirurgije i interne medicine provodi na medicinskim fakultetima, uskladiti i s pisanim dijelom završnog specijalističkog ispita. Čudno je da pravilnik navodi broj pitanja i prolaznost; 70 je premali broj pitanja na završnom ispitu, a prolaznost se izračunava prema nekoj od preporučenih metoda. Broj pitanja ne može biti manji od 100. S druge strane, konačni broj pitanja može ovisiti o specijalizaciji, to pravilnik ne može ograničiti, potrebno je uvažiti preporuke struke. Dodatak pravilniku treba sadržavati naputke o pisanom ispitu koji bi trebali provesti medicinski fakulteti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 166 | ANDREJ PLEŠE | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 30. | Pismeni ispit bi trebalo izbaciti. Gore sam već naveo razloge. | Nije prihvaćen | Pisani ispit omogućava objektivno ocjenjivanje znanja, kliničkog razmišljanja i donošenja odluka specijalizanta. |
| 167 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 32. | U stavku 3. predlažemo navesti da se podatak o doktorima medicine koji su položili specijalistički ispit i ispit iz uže specijalizacije dostavlja Hrvatskoj liječničkoj komori, radi ažurnog vođenja podataka u javnim knjigama Komore. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 168 | Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 37. | Čl. 37. stavak 3. – Predlažemo da se definiraju kriteriji izbora ispitivača. Predlažemo da Nacionalno povjerenstvo na temelju definiranih kriterija sastavlja listu ispitivača za Ministarstvo. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 169 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 37. | U stavku 2. predlažemo da se unutar nadležnosti Nacionalnog povjerenstva za specijalističko usavršavanje doktora medicine propiše i ovlast istog da provodi kontrolu mentorskog sustava. | Nije prihvaćen | Ovlaštena zdravstvena ustanova kao edukacijska ustanova uz pomoć anonimne ankete specijalizanata treba provoditi kontrolu kvalitete postignutih ishoda usavršavanja. |
| 170 | DORIJAN JAGAČIĆ | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 37. | Briše se- (3) Nacionalno povjerenstvo za specijalističko usavršavanje doktora medicine uz prijedlog voditelja programa predlaže listu ispitivača ministru | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 171 | VESNA KUŠEC | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 37. | Čl. 37, 3 – kriterije izbora ispitivača definirati, kao i za čl.29, navesti da Nacionalno povjerenstvo na temelju definiranih kriterija sastavlja listu ispitivača za ministarstvo. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 172 | Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 38. | Čl. 38. stavak 1. – U stavku 1. predlažemo da se iza riječi: „provjeru“ dodaju riječi: „po suvremenim europskim standardima“. Stavak 3. predlažemo riječ: „negativnog“ zamijeniti riječju: „ nezadovoljavajućeg“, a drugi dio rečenice poslije zareza izmijeniti na način da glasi: „Nacionalno povjerenstvo za specijalističko usavršavanje doktora medicine predlaže ministru mjere za ispravljanje propusta specijalističke izobrazbe, a ministar osigurava provedbu istih mjera“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 173 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 38. | U završnim odredbama Nacrta Pravilnika predlažemo definirati rok za donošenje pravila o provjeri kvalitete specijalističkog usavršavanja od strane Nacionalnog povjerenstva za specijalističko usavršavanje doktora medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 174 | VESNA KUŠEC | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 38. | Čl. 38, 1 – uz provjeru kvalitete nadopuniti „suvremene europske standarde“. Pod 3 – preoblikovati tekst - mjere koje predlaže Nacionalno povjerentstvo za ispravljanje propusta specijalističke izobrazbe - ministar je obavezan osigurati provedbu Negativnog = nezadovoljavajućeg | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 175 | Drago Batinić | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 38. | Uz provjeru kvalitete nadopuniti „suvremene europske standarde“. Pod 3 – preoblikovati tekst - mjere koje predlaže Nacionalno povjerentstvo za ispravljanje propusta specijalističke izobrazbe - ministar je obavezan osigurati provedbu | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 176 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 39. | U stavku 4. predlažemo propisati da Povjerenstvo za stručni posjet, tijekom posjeta, provjerava i kvalitetu rada mentora. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 177 | HLZ | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 39. | HRVATSKO DRUŠTVO ZA KLINIČKU PSIHIJATRIJU HLZ (3) Povjerenstvo za stručni posjet čine tri člana od kojih je jedan predsjednik. Predsjednik je specijalist iz područja specijalizacije koja se ocjenjuje Jedan član Povjerenstva je specijalizant istog područja. Povjerenstvo za stručni posjet imenuje se u dogovoru s voditeljem programa specijalističkog usavršavanja. Treba dodati sljedeće: član povjerenstva ne može biti zaposlenik ustanove u kojoj se obavlja stručni posjet. U ime Hrvatskog društva za kliničku psihijatriju HLZ-a, prof.dr.sc. Slađana Štrkalj Ivezić, dr.med. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 178 | VESNA KUŠEC | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 39. | Čl. 39, 4 – isto kao i za čl. 38, 1 | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 179 | ANDREJ PLEŠE | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 43. | Odlična odluka. I trebalo knjižicu i dnevnik rada pojednostavniti tako da se izbaci dnevnik rada. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 180 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 47. | Hrvatska liječnička komora ponovno ukazuje da bi i programi užih specijalizacija trebali biti sastavnim dijelom novog Pravilnika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 181 | DARKO MIJATOVIĆ | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, PRILOG I. | Podržavam uvođenje liječničke specijalizacije Laboratorijska medicina. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 182 | Katja Puljčan- Hrvatska komora zdravstvenih radnika-Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, PRILOG I. | Podržavamo ponovno uvođenje specijalizacije iz Laboratorijske medicine za liječnike. Katja Puljčan (voditeljica Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost HKZR) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 183 | Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, PRILOG I. | Predlažemo da se u Prilogu I. u popis specijalizacija uvrsti i specijalizacija iz Laboratorijske medicine. Obrazloženje prijedloga i podršku za ponovnim uvođenjem specijalizacije iz laboratorijske medicine dostavile su Ministarstvu zdravstva krovne liječničke stručne i akademske institucije dokumentirano kompetentne za liječničke kompetencije i djelatnost i za liječničku specijalističku izobrazbu temeljenu na suvremenim načelima obrazovnih znanosti. Posebno napominjemo: • da prema Direktivi 36/05 EU o reguliranim profesijama, doktori medicine su jedina (regulirana) profesija koja prakticira specijalizaciju iz laboratorijske medicine (pod dva jednakoznačna generička naziva „Clinical Biology“ i „Biological Chemistry“, uklj. inačice nacionalnih naziva). • Prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti NN 100/018, čl. 2, hrvatsko zakonodavstvo preuzima Direktivu 2005/36/EZ Europskog parlamenta o priznavanju stručnih kvalifikacija, a EU zakonodavstvo je iznad nacionalnog (Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, NN 82/2015). • U pripremi pristupanju EU i usklađivanju programa liječničkih specijalizacija, Ministarstvo zdravstva je donijelo odluku da uvede i liječničku specijalizaciju iz laboratorijske medicine (specijalistički programi NN 100/2011, 139/2014). • Povijesno liječnička specijalizacija iz laboratorijske medicine (nazivlje ove specijalizacije se razlikuje u EU) je već dugo prisutna i bila uvriježena u Europi i svijetu, te je u okviru UEMS-e (Union Européenne des Médicines Spécialistes; European Union of Medical Specialists Main UEMS - Home ) osnovana 1962. godine Section for Laboratory Medicine / Medical Biopathology -UEMS SLM | News (uems-slm.org), ubrzo nakon osnivanja UEMS-e. UEMS je udruga koja okuplja liječnike specijaliste iz više od 40 zemalja, zastupa više od 1,600.000 liječnika specijalista sa svrhom uspostave visokih standarda liječničke izobrazbe, kvalifikacija i kompetencija, a što jamči visoke europske standarde zdravstvene skrbi, te ima savjetodavnu ulogu za Europsku komisiju. • Medicina i doktor medicine je „protected title“ primjenjiv samo za doktore medicine po završetku liječničke/doktorske izobrazbe na odgovarajućem medicinskom fakultetu, • Prema International Standard Classification of Education (2013., UNESCO) u poglavlju 091 Health and Welfare, područje 0912 Medicine navodi da - „Medicine is the study of the principles and procedures used in preventing, diagnosing, caring for and treating illness, disease and injury in humans and the maintenance of general health. Principally, this detailed field consists of training of physicians/doctors.“ Sažeto, medicina je djelokrug rada i odgovornosti isključivo doktora medicine. Pod ovom stavkom tj. za medicinu se ne navode druge struke ili djelatnosti, niti za druge struke ova službena klasifikacija ne priznaje i ne prepoznaje ovdje navedene medicinsko područje djelatnosti. • Prema Zakonu o liječništvu dijagnostika je područje rada doktora medicine, a to se odnosi i na laboratorijsku medicine. Članak 3. stavak 2. Zakona o liječništvu („Narodne novine“, broj 121/03 i 117/08) propisuje da liječnička djelatnost obuhvaća pregled pacijenta kojim se utvrđuje bolest, liječnik vrši procjenu stanja pacijenta pomoću medicinskih i dijagnostičkih instrumenata postupaka i sredstava. Članak 4. Zakona o liječništvu propisuje da je u procesu donošenja odluka i izbora dijagnostike liječnik samostalan u postupanju. Slijedom navedenog liječnik donosi odluku o pacijentu, daljnjoj dijagnostici i terapijskom postupku. Uvođenjem specijalizacije iz laboratorijske medicine stanovništvo RH će imati jednaka prava u zdravstvenoj zaštiti kao i svi građani Europske unije, jer je liječnička specijalizacija iz laboratorijske medicine u skladu sa standardima suvremene medicine u Europi (sukladno Direktivi 36/05) i svijetu, te potrebama zdravstvene skrbi u Republici Hrvatskoj, a ujedno liječnici u RH neće biti diskriminirani u svojim pravima na izobrazbu i prakticiranje liječničke specijalizacije iz laboratorijske medicine u odnosu na liječničku profesiju u Europi i svijetu. Ponovno uvođenje i uspostava liječničke specijalizacije iz laboratorijske medicine predstavlja jamstvo načelima „Patient Safety“, „Medical Act“, da stanovništvo i bolesnik ima liječničku zdravstvenu skrb, prava liječnika na izobrazbu i rad u području laboratorijske medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 184 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, PRILOG I. | PRILOG I POPIS SPECIJALIZACIJA Laboratorijska medicina Hrvatska liječnička komora višekratno se zalagala za ponovno uvrštavanje Laboratorijske medicine u popis specijalizacija te to čini i ovaj put. Opsežna dokumentacija koju ukazuje na osnovanost navedenog traženja dostavljena je Ministarstvu zdravstva, a uvođenje specijalizacije iz laboratorijske medicine podržalo je u više navrata i samo Nacionalno povjerenstvo za specijalističko usavršavanje doktora medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 185 | TOMO SVAGUŠA | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, PRILOG I. | Uvesti ponovno specijalizaciju iz laboratorijske medicine Nedostaje specijaliazcija iz medicinske genetike | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 186 | VESNA KUŠEC | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, PRILOG I. | Komentar za Prilog popis specijalizacija Liječnička specijalizacija iz laboratorijske medicine – zahtjev za ponovnim uvođenjem Obrazloženje zahtjevu i podršku za ponovnim uvođenjem specijalizacije iz laboratorijske medicine dostavile su krovne liječničke stručne i akademske institucije dokumentirano kompetentne za liječničke kompetencije i djelatnost i za liječničku specijalističku izobrazbu temeljenu na suvremenim načelima obrazovnih znanosti Ministarstvu zdravstva (pismohrana Ministarstva zdravstva, u nastavku navodi upućenih dopisa): Hrvatska liječnička komora od 27. prosinca 2018. KLASA: 131-01/18-02/179 i od 19. prosinca 2018. KLASA: 023-03/18-01/484, Hrvatski liječnički zbor od 2. travnja 2019. KLASA: 023-03/19-01/208 i od 24. siječnja 2019., KLASA: 500-01/19-07/08 i od 23. studeni 2021. Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu od 11. siječnja 2019. KLASA: 003-08/19-04/1 URBROJ: 380-59-10101-19-373 i od 19. studeni 2021., Europska udruga medicinskih specijalista (UEMS) od 10. studenog 2017., KLASA: 910-04/17-04/68, te također od 2. veljače 2020. upućeno od prof. Vassilios Papalois-a, predsjednik i dr Joao Granho-a, glavni tajnik UEMS-e na gosp. A. Plenkovića, premijer RH i prof.dr.sc. V. Beroša, ministar, Ministarstvo zdravstva RH. Ministarstvo zdravstva nije odgovorilo na navedene zahtjeve i Nacionalno povjerenstvo za specijalističko usavršavanje doktora medicine pokreće uvođenje specijalizacije (sjednica 19. prosinca 2018. i ponovo od 5. ožujka 2020. , i na brojnim sljedećim sjednicama koje nisu ovdje navedene, ali provjeriti u zapisnicima sastanaka u pismohrani Ministarstva zdravstva). Napominjemo: • da prema Direktivi 36/05 EU o reguliranim profesijama, doktori medicine su jedina (regulirana) profesija koja prakticira specijalizaciju iz laboratorijske medicine (pod dva jednakoznačna generička naziva „Clinical Biology“ i „Biological Chemistry“, uklj. inačice nacionalnih naziva). • Prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti NN 100/018, čl. 2, hrvatsko zakonodavstvo preuzima Direktivu 2005/36/EZ Europskog parlamenta o priznavanju stručnih kvalifikacija, a EU zakonodavstvo je iznad nacionalnog (Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, NN 82/2015). • U pripremi pristupanju EU i usklađivanju programa liječničkih specijalizacija, Ministarstvo zdravstva je donijelo odluku da uvede i liječničku specijalizaciju iz laboratorijske medicine (specijalistički programi NN 100/2011, 139/2014). • Povijesno liječnička specijalizacija iz laboratorijske medicine (nazivlje ove specijalizacije se razlikuje u EU) je već dugo prisutna i bila uvriježena u Europi i svijetu, te je u okviru UEMS-e (Union Européenne des Médicines Spécialistes; European Union of Medical Specialists Main UEMS - Home ) osnovana 1962. godine Section for Laboratory Medicine / Medical Biopathology -UEMS SLM | News (uems-slm.org), ubrzo nakon osnivanja UEMS-e. UEMS je udruga koja okuplja liječnike specijaliste iz više od 40 zemalja, zastupa više od 1,600.000 liječnika specijalista sa svrhom uspostave visokih standarda liječničke izobrazbe, kvalifikacija i kompetencija, a što jamči visoke europske standarde zdravstvene skrbi, te ima savjetodavnu ulogu za Europsku komisiju. • Medicina i doktor medicine je „protected title“ primjenjiv samo za doktore medicine po završetku liječničke/doktorske izobrazbe na odgovarajućem medicinskom fakultetu, • Prema International Standard Classification of Education (2013., UNESCO) u poglavlju 091 Health and Welfare, područje 0912 Medicine navodi da - „Medicine is the study of the principles and procedures used in preventing, diagnosing, caring for and treating illness, disease and injury in humans and the maintenance of general health. Principally, this detailed field consists of training of physicians/doctors.“ Sažeto, medicina je djelokrug rada i odgovornosti isključivo doktora medicine. Pod ovom stavkom tj. za medicinu se ne navode druge struke ili djelatnosti, niti za druge struke ova službena klasifikacija ne priznaje i ne prepoznaje ovdje navedene medicinsko područje djelatnosti. • Prema Zakonu o liječništvu dijagnostika je područje rada doktora medicine, a to se odnosi i na laboratorijsku medicine. Članak 3. stavak 2. Zakona o liječništvu („Narodne novine“, broj 121/03 i 117/08) propisuje da liječnička djelatnost obuhvaća pregled pacijenta kojim se utvrđuje bolest, liječnik vrši procjenu stanja pacijenta pomoću medicinskih i dijagnostičkih instrumenata postupaka i sredstava. Članak 4. Zakona o liječništvu propisuje da je u procesu donošenja odluka i izbora dijagnostike liječnik samostalan u postupanju. Slijedom navedenog liječnik donosi odluku o pacijentu, daljnjoj dijagnostici i terapijskom postupku. • Prema Kaznenom zakonu (NN 144/12) članak 184. nadriliječništvo je pružanje medicinske pomoći bez propisane stručne spreme, te jednoznačno proizlazi da je laboratorijska medicina isključivo isključivo područje liječničke izobrazbe i liječničkog rada. • Prema Nacrtu Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine (e savjetovanje 2. veljače – 3. ožujka 2022.) značenje i uloga Nacionalnog povjerenstva za specijalističko usavršavanje doktora medicine u ostvarivanju suvremenih standarda liječničke specijalističke izobrazbe i ishodno standarda zdravstvene skrbi stanovništva u RH su izrijekom navedeni u čl. 4, čl. 7, čl. 35, dijelu VII čl. 37, čl. 38. U ovim člancima je navedeno da Nacionalno povjerenstvo za specijalističko usavršavanje doktora medicine imenuje Ministar, da Nacionalno povjerenstvo daje mišljenje, te da ima savjetodavnu ulogu i da je nadležno za standarde europskih okvira i kvalitetu doktorske specijalističke izobrazbe, i drugo. Iz ovog proizlazi da prema Pravilniku o specijalističko usavršavanje doktora medicine Nacionalno povjerenstvo za specijalističko usavršavanje doktora medicine odn. krovne liječničke stručne i akademske institucije koje zastupaju članovi istog Povjerenstva, imaju priznanje Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine da su kompetentni u ekspertizi specijalističkog usavršavanje doktora medicine. Budući da su članovi Nacionalnog povjerenstva predstavnici krovnih liječničkih stručnih i akademskih institucija te ne zastupaju vlastito mišljenje i stavove, već misiju ovih institucija u zdravstvenoj skrbi, isti Pravilnik prepoznaje i priznaje upravo kompetentnost i dokumentiranu ekspertizu tih krovnih liječničkih stručnih i akademskih institucija. Zaključuje se da je mišljenje i preporuka Nacionalnog povjerenstva kompetentna, ključna, argumentirana i opravdana u ostvarivanju europskih standarda doktorske specijalističke izobrazbe i ishodno europskih standarda zdravstvene skrbi te da se mora sprovesti. U uvodnom dijelu Nacrta Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine je izrijekom navedeno da je Nacrt pripremljen uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatske liječničke komore, ali se zahtjev, mišljenje i preporuka Hrvatske liječničke komore o potrebi ponovnog uvođenja liječničke specijalizacije iz laboratorijske medicine unatoč zaprimljenih dopisa i unatoč zapisnika sa sjednica Nacionalnog povjerenstva za specijalističku izobrazbu ponavljano zanemaruje. • Prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti NN 100/2018. u čl. 8, čl. 143(2) i drugi, priznata je kompetentnost krovnih liječničkih institucija Hrvatskog liječničkog zbora i Hrvatske liječničke komore kao savjetodavna tijela u donošenju odluka u zdravstvu. Ove iste krovne liječničke institucije imaju svoje predstavnike i u Nacionalnom povjerenstvu za specijalističku izobrazbu. Uvođenjem specijalizacije iz laboratorijske medicine stanovništvo RH će imati jednaka prava u zdravstvenoj zaštiti kao i svi građani Europske unije, jer je liječnička specijalizacija iz laboratorijske medicine u skladu sa standardima suvremene medicine u Europi (sukladno Direktivi 36/05) i svijetu, te potrebama zdravstvene skrbi u Republici Hrvatskoj, a ujedno liječnici u RH neće biti diskriminirani u svojim pravima na izobrazbu i prakticiranje liječničke specijalizacije iz laboratorijske medicine u odnosu na liječničku profesiju u Europi i svijetu. Ponovno uvođenje i uspostava liječničke specijalizacije iz laboratorijske medicine predstavlja jamstvo načelima „Patient Safety“, „Medical Act“, da stanovništvo i bolesnik ima liječničku zdravstvenu skrb, prava liječnika na izobrazbu i rad u području laboratorijske medicine. Za Hrvatsko društvo za laboratorijsku medicinu, Hrvatskog liječničkog zbora Prof.dr.sc. Vesna Kušec, dr.med. specijalist laboratorijske medicine | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 187 | Drago Batinić | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, PRILOG I. | Liječnička specijalizacija iz laboratorijske medicine – zahtjev za ponovnim uvođenjem U popis liječničkih specijalizacija potrebno je vratiti, odnosno ponovno uvrstiti specijalizaciju iz Laboratorijske medicine. Obrazloženje zahtjevu i podršku za to su dostavile krovne liječničke stručne i akademske institucije, a nalaze se u arhivi Ministarstva zdravstva (Hrvatska liječnička komora, 27. prosinca 2018. KLASA: 131-01/18-02/179; i 19. prosinca 2018. KLASA: 023-03/18-01/484), Hrvatski liječnički zbor (2. travnja 2019. KLASA: 023-03/19-01/208; 24. siječnja 2019., KLASA: 500-01/19-07/08; i 23. studeni 2021.), Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (11. siječnja 2019. KLASA: 003-08/19-04/1 URBROJ: 380-59-10101-19-373; i 19. studeni 2021.), kao i Europska udruga medicinskih specijalista (UEMS) (10. studenog 2017., KLASA: 910-04/17-04/68; 2. veljače 2020. upućeno od prof. Vassilios Papalois-a, predsjednik i dr Joao Granho-a, glavni tajnik UEMS-e na gospodina premijera Vlade RH i ministra zdravstva prof.dr.sc. V. Beroša). Nacionalno povjerenstvo za specijalističko usavršavanje doktora medicine dalo je suglasnost za uvođenje te specijalizacije u nekoliko navrata (zapisnici u arhivi Ministarstva zdravstva), no Ministarstvo zdravstva tu preporuku do sada nije uvažilo. Treba istaknuti da je upravo Nacionalno povjerenstvo za specijalističko usavršavanje doktora medicine nadležno za standarde europskih okvira i kvalitetu doktorske specijalističke izobrazbe i ima savjetodavnu ulogu, tim više što su njegovi članovi delegirani od krovnih liječničkih institucija (HLZ, HLK, MEF). S tim u svezi treba napomenuti nekoliko važnih činjenice: 1. prema Direktivi 36/05 EU o reguliranim profesijama, doktori medicine su jedina regulirana profesija koja prakticira specijalizaciju iz laboratorijske medicine (pod dva jednakoznačna generička naziva „Clinical Biology“ i „Biological Chemistry“, i inačice nacionalnih naziva). 2. prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti NN 100/018, čl. 2, hrvatsko zakonodavstvo je preuzelo Direktivu 2005/36/EZ Europskog parlamenta o priznavanju stručnih kvalfikacija, a EU zakonodavstvo je iznad nacionalnog (Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, NN 82/2015). 3. U pripremi pristupanju EU i usklađivanju programa liječničkih specijalizacija, Ministarstvo zdravstva je donijelo odluku da uvede i liječničku specijalizaciju iz laboratorijske medicine (specijalistički programi NN 100/2011, 139/2014). 4. Povijesno je specijalizacija iz laboratorijske medicine za liječnike već dugo prisutna u Europi i svijetu, te je u okviru UEMS-e (Union Européenne des Médicines Spécialistes; European Union of Medical Specialists) godine 1962. osnovana Section for Laboratory Medicine / Medical Biopathology. UEMS je udruga koja okuplja liječnike specijaliste iz više od 40 zemalja, zastupa više od 1,600.000 liječnika specijalista sa svrhom uspostave visokih standarda liječničke izobrazbe, kvalifikacija i kompetencija, a što jamči visoke europske standarde zdravstvene skrbi, te ima savjetodavnu ulogu za Europsku komisiju. 5. Medicina i doktor medicine je „protected title“ primjenjiv samo za doktore medicine po završetku ljiečničke/doktorske izobrazbe na odgovarajućem medicinskom fakultetu. 6. Prema International Standard Classification of Education (2013., UNESCO) u poglavlju 091 Health and Welfare, područje 0912 Medicine navodi da „Medicine is the study of the principles and procedures used in preventing, diagnosing, caring for and treating illness, disease and injury in humans and the maintenance of general health. Principally, this detailed field consists of training of physicians/doctors.“ 7. Prema Zakonu o liječništvu, dijagnostika je područje rada doktora medicine, a to se odnosi i na laboratorijsku medicine. Članak 3. stavak 2. Zakona o liječništvu („Narodne novine“, broj 121/03 i 117/08) propisuje da liječnička djelatnost obuhvaća pregled pacijenta kojim se utvrđuje bolest, liječnik vrši procjenu stanja pacijenta pomoću medicinskih i dijagnostičkih instrumenata, postupaka i sredstava. Članak 4. Zakona o liječništvu propisuje da je u procesu donošenja odluka i izbora dijagnostike liječnik samostalan u postupanju. 8. Uvođenjem specijalizacije iz laboratorijske medicine stanovništvo RH će imati jednaka prava u zdravstvenoj zaštiti kao i svi građani Europske unije, a liječnici u RH neće biti diskriminirani u svojim pravima na izobrazbu i prakticiranje liječničke specijalizacije iz laboratorijske medicine u odnosu na liječničku profesiju u Europi i svijetu. Ponovno uvođenje i uspostava liječničke specijalizacije iz laboratorijske medicine predstavlja jamstvo načelima „Patient Safety“, „Medical Act“, da stanovništvo i bolesnik ima liječničku zdravstvenu skrb, prava liječnika na izobrazbu i rad u području laboratorijske medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 188 | Vedran Kovacic | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, PRILOG I. | Poštovani, U Popisu temeljnih specijalizacija (Prilog I Prijedloga Pravilnika) smatram suvišnu specijalizaciju iz Intenzivne medicine kao temeljnu specijalizaciju (već postoji specijalizacija iz Anesteziologije, reanimatologije i intenzivne medicine). Gdje bi takvi specijalisti radili? Na kojim klinikama? Tko bi im bili mentori? Naime, smatram kako Intenzivna medicina može biti samo uža specijalizacija u okviru kirurških specijalizacija, internističkih specijalizacija te kao uža specijalizacija iz Anesteziologije, reanimatologije i intenzivne medicine. Stoga predlažem da Intenzivna medicina bude isključivo uža specijalizacija i to iz slijedećih temeljnih specijalizacija: Abdominalna kirurgija, Anesteziologija, reanimatologija i intenzivna medicina, Dječja kirurgija, Gastroenterologija, Hematologija, Infektologija, Kardiologija, Nefrologija, Neurologija, Onkologija i radioterapija, Opća interna medicina, Opća kirurgija, Pedijatrija, Pedijatrijska infektologija. S poštovanjem, izv.prof.dr.sc. Vedran Kovačić, dr.med. specijalist opće interne medicine, uži specijalist nefrologije, uži specijalist intenzivne medicine, specijalist hitne medicine Pročelnik Zavoda za hitnu i intenzivnu medicinu te kliničku farmakologiju s toksikologijom Klinike za unutarnje bolesti Kliničkog bolničkog centra Split Glavni mentor KBC Split za specijalizaciju iz hitne medicine Glavni mentor KBC Split za specijalizaciju iz opće interne medicine | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 189 | Ivana Mareković | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, PRILOG II. | Prijedlog Radne skupine za specijalističko usavršavanje iz kliničke mikrobiologije za izmjene u Nacrtu pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine Prilog II – Program specijalizacije iz kliničke mikrobiologije Posebne kompetencije koje se stječu specijalizacijom kliničke mikrobiologije 11. Kliničko iskustvo, stavka a) Sadašnji tekst: a)steći iskustvo u bliskoj suradnji s kliničarima kroz svakodnevni rad na kliničkim odjelima te sudjelovanjem u kliničkim vizitama i zajedničkom rješavanju kliničkih slučajeva. Pri tome je osobito važan rad na odjelima kojima je mišljenje mikrobiologa od posebne važnosti (npr.: jedinice za intenzivno liječenje) te na specijaliziranim odjelima (hematologija, pedijatrija, odjeli za transplantaciju itd.) tamo gdje takvi odjeli postoje Prijedlog novog teksta: a) steći iskustvo u bliskoj suradnji s kliničarima kroz svakodnevni rad na kliničkim odjelima te sudjelovanjem u kliničkim vizitama i zajedničkom rješavanju kliničkih slučajeva; prilikom rada na odjelu treba razvijati kliničke vještine (uzimanje anamneze, pregled bolesnika, određivanje dijagnostičkih pretraga, liječenje, uključujući i liječenje infektivnih bolesti, pravovremeno donošenje kliničkih odluka i komunikacija s kolegama i bolesnicima); kliničko iskustvo stječe se radom na odjelima gdje je dijagnostika i liječenje infekcija od posebne važnosti (npr. jedinice intenzivnog liječenja, kirurški, hematološki, pedijatrijski i odjeli za infektivne bolesti) Uvjeti za ustanovu u kojoj se provodi specijalizacija Ustanova mora ispunjavati uvjete iz članka 4. ili 5. Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine. Osim navedenih uvjeta, pojedini dijelovi obavljaju se u ustanovi: Sadašnji tekst: 1. Obilazak kliničkih odjela: odjeli intenzivnog liječenja (3 mjeseca), kirurški odjeli (3 mjeseca), internistički odjeli (1 mjesec), pedijatrijski odjeli (1 mjesec), ginekološki i opstetrički odjeli (1 mjesec) te infektološki odjeli (3 mjeseca). Prijedlog novog teksta: 1. Obilazak kliničkih odjela: jedinice intenzivnog liječenja (4 mjeseca, od čega mjesec dana u neonatalnoj jedinici intenzivnog liječenja), te jedan od visoko rizičnih odjela (8 mjeseci). U visoko rizične odjele se ubrajaju: infektološki odjeli, hematološki odjeli ili odjeli za transplantirane bolesnike, pedijatrijski odjeli te kirurški odjeli; Sadašnji tekst: 3. Bakteriologija u nacionalnim referentnim laboratorijima; (salmonele, legionele, meningokoki, leptospire, borelije, vibrioni, mikobakterije, mikoplazme, klamidije, rikecije); Prijedlog novog teksta: 3. Bakteriologija u nacionalnim referentnim laboratorijima, referentnim centrima i centrima izvrsnosti (salmonele, legionele, meningokoki, leptospire, borelije, vibrioni, mikobakterije, mikoplazme, klamidije, rikecije); Sadašnji tekst: 4.Virologija: u nacionalnim referentnim virološkim laboratorijima i referentnim centrimaministarstva nadležnog za zdravstvo Prijedlog novog teksta 4. Virologija: dio (najmanje četiri mjeseca) u nacionalnim referentnim virološkim laboratorijima, dio u referentnim centrima Ministarstva zdravstva i centrima izvrsnosti za virologiju, a dio u odjelu za virologiju/serologiju mikrobiološkog laboratorija u kojem takav odjel postoji; Sadašnji tekst: 5. Parazitologija: dio (najmanje 2 mjeseca) u nacionalnom referentnom laboratoriju za parazitologiju, a dio u parazitološkim laboratorijima zavoda za javno zdravstvo; Prijedlog novog teksta: 5. Parazitologija: dio (najmanje dva mjeseca) u nacionalnom referentnom laboratoriju za parazitologiju, a dio u parazitološkim laboratorijima zavoda za javno zdravstvo ili drugim mikrobiološkim laboratorijima u kojima takav odjel postoji Sadašnji tekst: 6. Mikologija: dio (najmanje 1 mjesec) u nacionalnom referentnom laboratoriju za mikologiju, odnosno u referentnom centru za mikologiju ministarstva nadležnog za zdravstvo, a dio u bolničkom laboratoriju kliničkih bolničkih centara i kliničkih bolnica te dio u laboratoriju u kojem se radi dijagnostika dermatomikoza Prijedlog novog teksta: 6. Mikologija: dio (najmanje jedan mjesec) u nacionalnom referentnom laboratoriju za mikologiju, referentnom centru Ministarstva zdravstva ili centru izvrsnosti za mikologiju, a dio u mikrobiološkom laboratoriju kliničkih bolničkih centara i kliničkih bolnica u kojima se radi dijagnostika gljivičnih infekcija te dio u laboratoriju u kojem se radi dijagnostika dermatomikoza | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 190 | Miodrag Beneš | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, PRILOG II. | Za program specijalizacije iz Javnozdravstvene medicine kao svježi specijalist predlažem sljedeće: Sav klinički dio prepoloviti ili čak koristiti trećinu. Kao javnozdrastvenjaku te vještine su nepotrebne i ništa više se ne nauči nego što smo već naučili tijekom studija medicine. Svo vrijeme koje se oslobodi (14 mjesec bar) ubaciti program koji zbilja treba javnozdravstvenjacima a to je: jaka medicinska bioinformatika i statistika (treba 6 mjeseci na institutu gdje su matematičari prisutni ili bar u Službi za bioinformatiku HZJZ-a), analiziranje i organizacija zdravstvenog sustava ekonomskim alatima i razvoj strategija temeljene na dokazima za povećanje odaziva na Nacionalne preventivne programe (pogotovo raka debelog crijeva), leadership i javni nastup. To je naš kruh svagdanji. Javno zdravstvo širom županija se svelo raznolike osobne kompetencije jer je nit vodilja narešena raznolikim nepotrebnim obilascima. Primjer nabacanosti možemo vidjeti u tome da u "Obrazcu praćenja napredovanja javnozdravstvena medicina" pod posebne kompetencije dio Državna uprava za zaštitu i spašavanje i ispod nije u skladu s Specijalističkim programom za javnozdravstvenu medicinu i treba to izbaciti. S poštovanjem, Miodrag Beneš,dr. med. spec. javnozdravstvene medicine | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 191 | MARKO ZELIĆ | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, PRILOG III. | Smatram kako je nužno omogućiti organizaciju subspecijalizacija i za "usmjerene" specijalizacije. Npr iz kirurgije potreba subspecijaliziranja intenzivne medicine ili kirurške onkologije nije samo za opću kirurgiju nego i za abdominalnu, kardijalnu i sl. Na taj način će se i naše specijalizacije prilagoditi europskim jer neke naše usmjerene specijalizacije u EU ne postoje. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 192 | NATAŠA KATALINIĆ | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, PRILOG III. | Poštovani, u okviru specijalizacije iz Transfuzijske medicine nije predviđena nijedna subspecijalizacija. Kao dio svih većih transfuzijskih centara u RH djeluju laboratoriji za tipizaciju tkiva čije je osnovno područje rada imunogenetika. Radi se o iznimno dinamičnom području koje nakon završene specijalizacije iz transfuzijske medicine zahtjeva dodatnu (višegodišnju) edukaciju, ulaganje i rad koje nije priznato ni jednim dokumentom. Stoga predlažem da se oformi Imunogenetika kao subspecijalizacija iz Transfuzijske medicine. S poštovanjem, Nataša Katalinić specijalistica transfuzijske medicine voditelj laboratorija za tipizaciju tkiva | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 193 | Hrvatsko torakalno društvo | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, PRILOG III. | Poštovani, Obzirom na ubrzani i intenzivni razvoj respiracijske medicine te ogromni javnozdravstveni značaj, što se najbolje moglo vidjeti tijekom COVID-19 pandemije, predlažemo da se u okviru specijalizacije iz pulmologije oforme i definiraju sljedeće subspecijalizacije: 1. Torakalna onkologija 2. Intenzivna respiracijska medicina 3. Bronhoskopija i interventna pulmologija 4. Respiracijska alergologija Ovaj prijedlog je dodatno komuniciran i usuglašen u okviru Hrvatskog torakalnog društva te je sukladan razvojnim trendovima respiracijske medicine u Europi i Svijetu. S poštovanjem, Akademik Miroslav Samaržija Predstojnik Klinike za plućne bolesti Jordanovac, KBC Zagreb; Predsjednik Hrvatskog torakalnog društva | Primljeno na znanje | Specijalističko usavršavanje u Republici Hrvatskoj usklađeno je sa specijalističkim usavršavanjem u Europskoj uniji. Krovna europska liječnička institucija UEMS propisuje programe specijalizacija ETR. Navedene uže specijalizacije ne postoje u standardima zajedničkog okvira specijalističkog usavršavanja u EU. |
| 194 | Arno Kirn | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, PRILOG III. | Poštovani, novim programom specijalizacije iz ortopedije i traumatologije nije predviđena ni jedna subspecijalizacija, što je izrazito nelogično s obzirom na razvoj medicine i tehnologije koja je prati. Uz to spajanjem ortopedije i traumatologije proširio se obujam posla te je nemoguće da jedan specijalist jednako dobro obavlja sve aspekte tog posla. Zbog toga smatram da su subspecijalizacije prijeko potrebne da bi mogli adekvatno obavljati svoj posao. Predlažem da se po uzoru na svjetske centre usvoje ove subspecijalizacije: 1. Šaka i podlaktica 2. Rame i lakat 3. gležanj i stopalo 4. Ortopedska onkologija 5. Dječja ortopedija 6. Spinalna kirurgija 7. Sportska ortopedija Molim ortopedska i traumatološka društva da se angažiraju na usvajanju navedenih subspecijalizacija. S poštovanjem, Arno Kirn, specijalist ortopedije i traumatologije | Primljeno na znanje | Specijalističko usavršavanje u Republici Hrvatskoj usklađeno je sa specijalističkim usavršavanjem u Europskoj uniji. Krovna europska liječnička institucija UEMS propisuje programe specijalizacija ETR. Navedene uže specijalizacije ne postoje u standardima zajedničkog okvira specijalističkog usavršavanja u EU. |
| 195 | VESNA JUREŠA | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, PRILOG III. | Prijedlog promjene u programu specijalizacije iz školske i adolescentne medicine (ovdje su navedene u kratkom prikazu, u cjelovitom dokumentu programa specijalizacije su izvršene promjene sukladno ovom prijedlogu) : Naziv specijalizacije Školska i adolescentna medicina Naziv koji se stječe polaganjem specijalističkog ispita Specijalist školske i adolescentne medicine Trajanje specijalizacije 48 mjeseci (4 godine) Program specijalizacije 1. SPECIJALISTIČKI POSLIJEDIPLOMSKI STUDIJ IZ ŠKOLSKE I ADOLESCENTNE MEDICINE- 3 mjeseca 2. GENERIČKI MODUL - 15 dana 3. AMBULANTA ŠKOLSKE I SVEUČILIŠNE MEDICINE – 16 mjeseci 3.1. Školska ambulanta glavnog mentora - 11 mjeseci 3.2. Školska ambulanta u jednom od sveučilišnih centra s medicinskim fakultetom (Zagreb, Split, Rijeka, Osijek), izvan mjesta gdje je glavni mentor* - 1 mjesec 3.3. Rad u ambulanti mentora ili komentora u instituciji koja za koju specijalizira** - 4 mjeseca 4. BOLNIČKI ODJELI I SPECIJALISTIČKE AMBULANTE – 21 mjeseca i 15 dana 4.1. Pedijatrija - 7 mjeseci 4.1.1 kardiologija -1 mjesec 4.1.2 endokrinologija - 1 mjesec 4.1.3. pulmologija s alergologijom - 1 mjesec 4.1.4. hematologija i onkologija - 1 mjesec 4.1.5. gastroenterologija - 1 mjesec 4.1.6. neurologija - 1 mjesec 4.1.7. nefrologija - 1 mjesec 4.2. Zaštita mentalnog zdravlja – 4 mjeseca i 15 dana 4.2.1. ambulanta za adolescentnu psihijatriju – 2 mjeseca i 15 dana 4.2.2. dnevna bolnici za mlade – 1 mjesec 4.2.3. centar za izvan bolničko liječenje ovisnosti - 1 mjesec 4.3 Ginekologija - ambulanta za dječju i adolescentnu ginekologiju sa savjetovalištem – 1 mjesec i 15 dana 4.4. Interna medicina – ambulante - 2 mjeseca 4.4.1. ambulanta za endokrinologiju - 15 dana 4.4.2. ambulanta za gastroenterologiju - 15 dana 4.4.3. ambulanta za imunologiju - 15 dana 4.4.4. ambulanta za kardiologiju - 15 dana 4.5. Infektologija - 1 mjesec i 15 dana 4.5.1. odjel za dječji i školski uzrast - 15 dana 4.5.2. hitna ili opća infektološka ambulanta - 15 dana 4.5.3. specijalistička infektološka ambulanta - 15 dana (od toga 8 dana u ambulanti za spolno prenosive infekcije) 4.6. Epidemiologija - 15 dana 4.7. Dječja kirurgija i/ili dječja urologija - ambulanta - 15 dana 4.8. Dermatologija i venerologija – ambulante - 1 mjesec 4.8.1. opća dermatološka ambulanta - 8 dana 4.8.2. alergološka ambulanta - 15 dana 4.8.3. venerološka ambulanta - 7 dana 4.9. Otorinolaringologija – ambulante - 15 dana 4.9.1. audiološka ambulanta - 8 dana 4.9.2. fonijatrijska ambulanta - 7 dana 4.10. Oftalmologija – ambulanta - 15 dana 4.11. Ortopedija – ambulanta - 1 mjesec 4.12. Športska medicina i kineziologija - 1 mjesec ambulanta za športsku medicinu 4.12.1. Kineziološki fakultet, športska ambulanta – 15 dana 4.12.2. Športska ambulanta pri klubu ili školskoj medicini - 15 dana 5. REHABILITACIJSKO –TERAPEUTSKI CENTRI - 2 mjeseca 5.1. Rad u rehabilitacijskom centru slušanja i govora - 1 mjesec 5.2. Rad u drugim rehabilitacijskim ustanovama za djecu sa smetnjama u psihofizičkom razvoju - 1 mjesec 6. RAD NA PROGRAMU ILI PROJEKTU IZ PODRUČJA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ŠKOLSKE DJECE I MLADIH – 1 mjesec (u Školi narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu) 7. Godišnji odmor – 4 mjeseca Poslijediplomski specijalistički studij „Školska i adolescentna medicina“- 3 mjeseca U okviru specijalizacije iz školska i adolescentna medicina specijalizant mora završiti poslijediplomski specijalistički studij „Školska i adolescentna medicina “. Tijekom specijalizacije iz školske i adolescentne medicine specijalizant je obvezan pohađati tečajeve trajnog stručnog usavršavanja doktora medicine. * u trećoj ili četvrtoj godini specijalizacije. ** u drugoj ili trećoj godini specijalizacije Napomena: sve promjene u sukladne kompetencijama i ishodima učenja navedenim u programu specijalizacije. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 196 | VESNA JUREŠA | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, PRILOG III. | Voditelj programa specijalističkog usavršavanja doktora medicine iz školske i adolescentne medicine, sukladno usuglašenom prijedlogu s Hrvatskim društvom za školsku i sveučilišnu medicinu HLZ, predlažemo promjene u duljini trajanja pojedinih dijelova specijalističkog programa iz školske i adolescentne medicine. Promjenom u programu omogućili bi specijalizantima školske i adolescentne medicine potrebno i primjereno vrijeme rada u školskim ambulantama. Dugogodišnjim praćenjem specijalizanta, evaluacijom programa i promjenama u zdravstvenom sustavu, razvidno je da je ova promjena nužna, kako bi ishodi učenja i kompetencije bili sukladno navedenom u programu.U rubrici "Prijedlogu novog teksta" navodimo prijedlog. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 197 | Ivan Dobrić | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, PRILOG III. | Poštovani, U sklopu savjetovanja o Nacrtu pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine, u ime Hrvatskog traumatološkog društva Hrvatskog liječničkog zbora (HTD HLZ) želio bih Vam podastrijeti prijedloge našeg društva u svezi potencijalnih užih specijalizacija, te njihovu argumentaciju. Prije svega, koliko mi je poznato, doktori medicine koji su specijalističko usavršavanje završili prema programu specijalizacije propisanom Pravilnikom o specijalističkom usavršavanju doktora medicine („Narodne novine“, br. 100/11., 133/11., 54/12., 49/13., 139/14., 116/15., 62/16., 69/16., 6/17., 89/17. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 90/17. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 91/17. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) i stekli diplomu o specijalističkom usavršavanju ne mogu se stručno usavršavati u obliku uže specijalizacije, ako je uža specijalizacija ovim Pravilnikom propisana kao specijalizacija. Ukoliko i kada to postane moguće, smatram da bi se prema sadašnjem programu specijalizacije iz ortopedije i traumatologije, programi užih specijalizacije morali osmišljavati s ciljem stjecanja znanja i vještina za liječenje potpune širine patologije nekog područja, operacijsko i konzervativno liječenje bolesti, ozljeda, tumora i infekcija lokomotornog sustava. Npr. uži specijalist iz buduće uže specijalizacije ortopedije i traumatologije donjeg ekstremiteta mora biti u mogućnosti suvereno donositi odluke i provoditi postupke osteosinteze zglobnih prijeloma proksimalnog femura ili acetabuluma, učiniti potpunu ili djelomičnu artroplastiku kuka, učiniti radikalnu resekciju tumorom promijenjene kosti, ili amputirati ekstremitet. S tom misijom predlažemo slijedeće nazive užih specijalizacija: 1. Uža specijalizacija iz ortopedije i traumatologije gornjeg eksgtremiteta 2. Uža specijalizacija iz ortopedije i traumatologije donjeg ekstremiteta 3. Uža specijalizacija iz dječje ortopedije i traumatologije 4. Uža specijalizacija iz ortopedije i traumatologije kralješnice Temeljem ovog prijedloga, moramo se osvrnuti na dva entiteta kojima se svakodnevno bavi naša struka. Prvo, ostaje nejasan način edukacije za stjecanje znanja i vještina potrebnih za liječenje politraumatiziranih bolesnika, koji bez sumnje predstavljaju najveći izazov, te zahtijevaju najveća znanja i vještine potrebne za samo liječenje. Možemo se međutim složiti, da se takvi bolesnici moraju liječiti samo u centrima koji omogućavaju uvjete za njihovo učinkovitio liječenje, odnosno onima koji pružaju multidisciplinarnost, kako u dijagnostici tako i u samom cjelokupnom liječenju. Drugo, isto ovo vrijedi i za liječenje onkoloških bolesnika, dakle potrebu za kadrovskim i tehnološkim resursima. Stoga smatramo da oba područja moraju biti pokrivena samom specijalizacijom iz ortopedije i traumatologije, kao i kasnijim usavršavanjem, ali ne bi trebala biti subjektom užih specijalizacija. Na kraju, smatramo da uža specijalizacija ne smije primarno biti sredstvom stjecanja boljih uvjeta rada, konkretno mjesečnih primanja, nego sredstvo unapređenja zdravstvene zaštite. S druge strane, HTD HLZ će bez sumnje podržati i aktivno sudjelovati u svakoj inicijativi da se kolegama koji trenutno ne mogu nastaviti usavršavanje u obliku užih specijalizacija izjednače uvjeti rada s onim užih specijalista, jer oni to doista svojim radom i zaslužuju. S poštovanjem, Predsjednik Hrvatskog traumatološkog društva Hrvatskog liječničkog zbora Doc.dr.sc. Ivan Dobrić | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 198 | Darian Volarić | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, PRILOG III. | Poštovani, slažem se sa komentarima predsjednika Hrvatskog društva za fizikalnu i rehabilitacijsku medicinu (HDFRM) doc. dr. sc. Frane Grubišića. Radi održavanja integriteta same specijalizacije ali i poboljšanja kvalitete zdravstvene skrbi neophodno je omogućiti uvođenje novih užih specijalizacija iz fizikalne medicine i rehabilitacije sukladno prijedlogu. | Primljeno na znanje | Specijalističko usavršavanje u Republici Hrvatskoj usklađeno je sa specijalističkim usavršavanjem u Europskoj uniji. Krovna europska liječnička institucija UEMS propisuje programe specijalizacija ETR. Navedene uže specijalizacije ne postoje u standardima zajedničkog okvira specijalističkog usavršavanja u EU. |
| 199 | Miodrag Beneš | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, PRILOG III. | Predlažem da se u popis užih specijalizacija iz javnozdravstvene medicine osim subspecijalizacije iz Zdravstvene ekologije uvede nova subspecijalizacija iz javnozdravstvene medicine Medicinska bioinformatika. Naime, danas se očekuje praćenje i uvođenje novih javnozdravstvenih pokazatelja za mnoge kronične nezarazne bolesti a Hrvatsko javno zdravstvo se ne opskrbljuje znanjem potrebnim da se oni analiziraju. Tako je i danas vrhunac statističke analize opisna statistika bez korištenja statističkih testova niti strojnog učenja. U službenim javnozdravstvenim ljetopisima i Županijskim ljetopisima ne postoje statističke analize jer ih nitko ne razvija. A onih par zavoda koji koriste linearne regresije vidi se nerazumijevanje, što je razumljivo s obzirom da Medicinski fakulteti i razne specijalizacije (epidemiologija, javno zdravstvo) koriste ubrzane "obilaske" statistike i slično. Pravi primjer je hrvatski statistički ljetopis koji se i danas opisuje podaci na neznanstveni način. "Nešto raste 2 godine, stoji 3 godine, blago pada zadnjih 5 godina". Da li postoji statistički značajna razlika u smrtnosti po pojedinim bolestima u županiji se prepušta pojedinačnim znanstvenim radovima. Prema podacima iz 2021. ima li Grad Zagreb statistički više raka dojke od ostalih županija? Kako ćemo istraživati uzroke ako ne otkrivamo problem na vrijeme. Razlikuju li se incidencije autizma između županija statistički značajno. S obzirom na lijekove koje majke uzimaju u trudnoći (čije podatke prikupljamo već putem e novorođenče)" postoje li povezanosti s vrstom i učestalošću pobačaja . Dali Poissonova raspodjela može opisati razlike u smrtnosti između bolnica u novorođenačkoj dobi. Ako neka bolnica statistički značajno za pojedinu godinu ima veću smrtnost, možemo detaljnije pogledati Potvrde o smrti i istražiti uzroke. Gdje je u javnom zdravstvu modeliranje bolesti na osnovu mnogobrojnih podataka iz Ceziha i Nacionalnih preventivnih programa? Analiza zdravstvenih ishoda i ekonomskih studija isplativosti pomoću Markovljevih lanaca i drugih statističkih alata koje se u Hrvatskoj ne koriste. Ako ne želimo i u 2050. godini koristiti i dalje koristiti Microsoft Excel, nego moderne programske jezike moramo naučiti nova dostupna znanja. Ta subspecijalizacija bi bila značajna sljedećim ustanovama: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Županijski zavodi za javno zdravstvo, HZZO, Ministarstvo zdravstva 8procjena zdravstvenih tehnologija) i svima koji žele donositi zdravstvene odluka na temelju podataka. Medicinski bioinformatičari (data analyst i data scientist) bi svojim vještinama brzo mogli pomoći svojim kolegama koji su više orijentirani na druge javnozdravstvene vještine (promociju zdravlja, organizacija zdravstvene skrbi) te epidemiolozima. S poštovanjem, Miodrag Beneš,dr.med. spec. javnozdravstvene medicine | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 200 | Frane Grubišić | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, PRILOG III. | PRILOG 3. Predlaže se nadopuna užim specijalizacijama iz fizikalne medicine i rehabilitacije na način da se iza navoda za specijalizaciju iz epidemiologije navede nadopuna koja glasi : FIZIKALNA MEDICINA I REHABILITACIJA - rehabilitacija neuroloških bolesnika - dječja rehabilitacija - reumatološko- ortopedska rehabilitacija - rehabilitacija osoba s amputacijama udova Obrazloženje: Specijalizacija iz fizikalne medicine i rehabilitacije imala je temeljem Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine iz 2009. mogućnost za samo jednu užu specijalizaciju i to iz reumatologije koja je kasnije postala samostalna specijalizacija. Godinama je naše stručno društvo ukazivalo na potrebu uvođenja više sasvim novih užih specijalističkih područja. Još tijekom izrade sadašnjeg plana i programa specijalizacije iz fizikalne medicine 2011. god. Kasnije smo uz sudjelovanje brojnih članova našeg društva koji su priznati stručnjaci u pojedinim segmentima rehabilitacije, a u koordinaciji tadašnjeg voditelja specijalističkog usavršavanja prof.dr.sc. Simeona Grazia, 2018. god. izradili potpune planove i programe užih specijalizacija kako je gore navedeno i uz podršku tadašnjeg predsjednika HDFRM-a prof. dr. Tonka Vlaka. Dokumentaciju smo uputili Nacionalnom povjerenstvu koje je o prijedlogu raspravljalo na svojoj sjednici krajem 2018. te Hrvatskoj liječničkoj komori koja u donošenju ovoga podzakonskog akta ima istaknutu ulogu kako je navedeno i u samoj preambuli Nacrta. Hrvatsko društvo za fizikalnu i rehabilitacijsku medicinu pri HLZ (HDFRM HLZ) u suradnji sa sadašnjim voditeljem za specijalističko usavršavanje iz naše struke prof.dr.sc. Porinom Perićem, pokrenulo je nedavno ponovnu inicijativu za uvođenje užih specijalizacija. Ovo predstavlja jedan od strateških ciljeva našeg društva na kojemu ćemo ustrajati. Svi planovi i programi užih specijalizacija javno je dostupan, tiskan u dvobroju stručnog časopisa Fizikalna i rehabilitacijska medicina (Fiz.rehab.med 2019; 33(1-2): 15-131. na: https://hrcak.srce.hr/file/342160). Suglasni smo da bi u ovom stadiju razvoja naše struke, bilo realno imati navedene četiri uže specijalizacije: Rehabilitacija neuroloških bolesnika (uključuje i rehabilitaciju osoba s kraniocerebralnim ozljedama, te ozljedama kralješnice sa neurološkim ispadima); Dječja rehabilitacija (sa dugom tradicijom u našoj struci); Rehabilitacija osoba s amputacijama udova (potpuno razvijena tijekom Domovinskog rata) i Reumatološko – ortopedska rehabilitacija. Ove četiri možebitne uže specijalizacije definirane su sukladno našim realnim kapacitetima, ponajprije sukladno broju kompetentnih edukatora ( mentora i ko- mentora) te glavnih mentora i ispitivača, kao i broju i opremljenosti ustanova u kojima se sada provode ovi zahtjevni i specifični programi rehabilitacije. Cilj ovog strateškog projekta je, kao i za uže specijalizacije ostalih struka, bolja prepoznatljivost naše specijalizacije, održavanje njezinog integriteta (da se ne dopusti miješanje drugih srodnih specijalizacija), te poboljšanje kvalitete zdravstvene skrbi iz područja fizikalne medicine i rehabilitacije prema bolesnicima različite kazuistike. Stoga mi kao stručno društvo ostajemo dostupni za konzultacije pri izradi konačne verzije ovog značajnog Pravilnika za liječničku struku i zagovaramo ravnopravnost svih specijalizacija u mogućnosti napredovanja kroz uže specijalizacije. Doc. dr. sc. Frane Grubišić spec. fizikalne medicine i rehabilitacije, uži specijalist reumatologije Predsjednik Hrvatskog društva za fizikalnu i rehabilitacijsku medicinu HLZ-a | Primljeno na znanje | Specijalističko usavršavanje u Republici Hrvatskoj usklađeno je sa specijalističkim usavršavanjem u Europskoj uniji. Krovna europska liječnička institucija UEMS propisuje programe specijalizacija. Navedene uže specijalizacije ne postoje u standardima zajedničkog okvira specijalističkog usavršavanja u EU. |
| 201 | Vedran Kovacic | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, PRILOG III. | Poštovani, U popisu užih specijalizacija (Prilog III Prijedloga Pravilnika) postoji očita greška kod popisa užih specijalizacija. Naime, uža specijalizacija iz Intenzivne medicine navodi se u okviru temeljnih specijalizacija iz Opće kirurgije, Anesteziologije, Infektologije, Pedijatrijske infektologije i Neurologije. Stoga je svakako potrebno u navedenom Prilogu III navesti Intenzivnu internističku medicinu kao moguću užu specijalizaciju u okviru temeljne specijalizacije iz Opće interne medicine. Naime, u svakoj bolnici postoji Jedinica intenzivne medicine pri odjelu ili klinici za unutarnje bolesti. Nakon prestanka važenja Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine (111/09) prestaje postojanje uže specijalizacije iz intenzivne interne medicine. Stoga se za potrebe rada na internističkim intenzivnim odjelima, silom prilika, zapošljavaju specijalizanti iz Opće interne medicine prema petogodišnjem programu. Takav profil specijalizanata i gotovih specijalista iz Opće interne medicine za potrebe internističkih intenzivnih jedinica postoji u svim našim bolnicama, pa i u Referentnom centru Ministarstva zdravstva za internističku intenzivnu medicinu i nadomještanje funkcije organa u zatajenju pri Zavodu za intenzivnu medicinu KBC Zagreb. Stoga smatram kako je specijalistima iz opće interne medicine koji rade u internističkim intenzivnim jedinicama potrebno omogućiti užu specijalizaciju iz Intenzivne internističke medicine, i to prema programu užih specijalizacija koji su tiskani u Prilogu I. Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine („Narodne novine“, broj 111/09), odnosno kako je predloženo člankom 47. ovog Prijedloga Pravilnika. Nadalje, specijalistima iz Opće interne medicine koji rade na drugim neintenzivnim internim odjelima (obično u manjim bolnicama) potrebno je omogućiti slijedeće uže specijalizacije: Kardiologija, Pulmologija, Gastroenterologija, Nefrologija, Hematologija, Reumatologija, Endokrinologija i dijabetologija, Internistička onkologija. Program navedenih užih specijalizacija treba provoditi prema programima užih specijalizacija koji su tiskani u Prilogu I. Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine („Narodne novine“, broj 111/09), odnosno kako je predloženo člankom 47. ovog Prijedloga Pravilnika. S poštovanjem, izv.prof.dr.sc. Vedran Kovačić, dr.med. specijalist opće interne medicine, uži specijalist nefrologije, uži specijalist intenzivne medicine, specijalist hitne medicine Pročelnik Zavoda za hitnu i intenzivnu medicinu te kliničku farmakologiju s toksikologijom Klinike za unutarnje bolesti Kliničkog bolničkog centra Split Glavni mentor KBC Split za specijalizaciju iz hitne medicine Glavni mentor KBC Split za specijalizaciju iz opće interne medicine | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 202 | MAJA HRABAK PAAR | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, PRILOG III. | Na popisu užih specijalizacija iz radiologije / kliničke radiologije nedostaje uža specijalizacija iz kardiovaskularne radiologije, odobrena od strane Ministarstva zdravstva 21.1.2021. Sukladno pozivu Ministarstva, Hrvatsko društvo radiologa dostavilo je Ministarstvu nacrt programa uže specijalizacije. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 203 | Tea Pandurić | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, PRILOG III. | Poštovani, obzirom na različit profil pacijenata kojima je potrebna rehabilitacija te na veliki napredak rehabilitacijske medicine, mislim da je potrebno uže specijalističko usavršavanje specijalista fizikalne medicine i rehabilitacije iz područja dječje (re)habilitacije, neurološke rehabilitacije, ortopedske rehabilitacije te rehabilitacije osoba s amputacijom udova prema prijedlogu Hrvatskog društva za fizikalnu i rehabilitacijsku medicinu HLZ-a. Srdačan pozdrav, Tea Pandurić | Primljeno na znanje | Specijalističko usavršavanje u Republici Hrvatskoj usklađeno je sa specijalističkim usavršavanjem u Europskoj uniji. Krovna europska liječnička institucija UEMS propisuje programe specijalizacija ETR. Navedene uže specijalizacije ne postoje u standardima zajedničkog okvira specijalističkog usavršavanja u EU. |
| 204 | Stjepan Čota | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, PRILOG III. | Budući da se od prije dvije godine nije ništa promijenilo po pitanju užih specijalizacija iz fizikalne medicine i rehabilitacije, smatram nužnim ponoviti isti komentar. Uz postojeću užu specijalizaciju iz reumatologije potrebno je (i nužno) omogućiti i uže specijalizacije iz područja dječje (re)habilitacije, neurološke rehabilitacije, rehabilitacije osoba s amputacijom udova te reumatološko-ortopedske rehabilitacije. Napredak rehabilitacijske medicine je iznimno brz i samo uže specijalizacije iz navedenih područja će pacijentima donijeti veću kvalitetu medicinske skrbi, a kolegama bolju edukaciju. Već je i danas organizirana podjela rada u visoko specijaliziranim centrima u vidu usmjeravanja u određena područja - dječja (re)habilitacija, neurološka rehabilitacija i sl. Zaključno, sve navedeno ukazuje na potrebu odobrenja užih specijalizacija iz fizikalne medicine i rehabilitacije, a po prijedlogu Hrvatskog društva za fizikalnu i rehabilitacijsku medicinu HLZ-a. Stjepan Čota, Klinika za dječje bolesti Zagreb | Primljeno na znanje | Specijalističko usavršavanje u Republici Hrvatskoj usklađeno je sa specijalističkim usavršavanjem u Europskoj uniji. Krovna europska liječnička institucija UEMS propisuje programe specijalizacija ETR. Navedene uže specijalizacije ne postoje u standardima zajedničkog okvira specijalističkog usavršavanja u EU. |
| 205 | Zoran Zoričić | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, PRILOG III. | Kao jedna od subspecijalizacija iz psihijatrije do sada je bila i specijalizacija iz alkoholizma i drugih ovisnosti. Sukladno suvremenim promjenama struke uvaženim u aktualnim klasifikacijskim sustavima, Hrvatsko društvo za alkoholizam i druge ovisnosti je prije dvije godine promijenilo ime u Hrvatsko društvo za ovisnosti HLZ-a, i na taj način osuvremenilo kako naziv, tako i samu bit klasifikacija ovisnosti. Naime, izraz alkoholizam sam po sebi je napuišten radi stigmatizirajućeg prizvuka i zamijenjen problemima i poremećajima povezanim s uporabom alkohola, te ima svoje mjestu u odjeljku F 11 do F19 MKB-a. S obzirom na navedeno, Hrvatsko društvo za ovisnosti HLZ.a smatra da je potrebno promijeniti i naziv subspecijalizacije u Subspecijalizacija iz ovisnosti, sukladno suvremenim adiktološkim trendovima i nazivu Društva. Prof dr sc Zoran Zoričić Voditelj Referentnog centra MZ za droge Predsjednik Hrvatkog društva za ovisnosti HLZ.a Predsjednik Hrvatskog saveza klubova liječenih alkoholičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 206 | ANTEA BUTERIN | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, PRILOG III. | Poštovani, Pravilnik o izmjenama Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine 2012.g. omogućio je spajanje dvije opsežne grane medicine u jednu (ortopedija i traumatologija). Kolege koji su završili specijalizaciju po starom programu (spec. ortoped) imali su mogućnost daljenjeg subspecijalističkog usavršavanja (dječja ortopedija te traumatologija lokomotornog sustava). Sada umjesto da se poveća mogućnost subspecijalizacija s obzirom da je specijalizacija "proširena" s ovim novim prijelogom Pravilnika o specijalističkom usavršavanju Vi ukidate i mogućnost jedne jedine subspecijalizacije iz ortopedije i traumatologije. Nekoliko je nepravdi u cijeloj ovoj priči. Nije samo ortopedija i traumatologija zakinuta u cijeloj ovoj priči, tu su i sve ostale internističke i kirurške grane (izuzev opće kirurgije). Kolege iz primjerice neurologije imaju mogućnost 6 subpecijalizacija, oftalmogija također 6. Diskriminacija. S kojim se pravom specijaliste interne medicine i kirurgije zakida za mogućnost daljenjeg usavršavanja, a time i novčano? U suradnji s kim su donešeni ovakvi prijedlozi subspecijalizacija, jer očito nisu u suradnji sa Društvima pri HLZ-u. A cijela priča još više boli znajući da se prije nekoliko godina kolegama sa >10 godina radnog staža priznavao status subspecijaliste bez odrađivanja subspecijalizacije i bez polaganja subspecijalističkog ispita. Tako da je danas situacija u nekim bolnicama takva da specijalisti ortopedije s užom specijalizacijom iz traumatologije lokomotornog sustava rade ortopediju sa većim koeficijentom na plaći, a mlađi kolege, specijalisti ortopedije i traumatologije rade ortopediju i traumatologiju s manjim koeficijentom na plaći. Jasno je da se neće svim specijalistima interne medicine i kirurgije po "novom programu" omogućiti subspecijalistički koeficijent, ali svakako treba u suradnji sa Društvima što žurnije dogovoriti program subspecijalizacija kako bi se otklonila ova nepravda. Lp, Antea Buterin, dr.med. spec. ortopedije i traumatologije Specijalna bolnica za ortopediju Biograd na Moru | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 207 | Hrvatsko udruženje ortopeda i traumatologa (HUOT) | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, PRILOG III. | Poštovani, Obraćam Vam se u ime Hrvatskog udruženja ortopeda i traumatologa (HUOT) s prijedlogom dopune Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine. Naime, predloženim nacrtom Pravilnika nije predviđena mogućnost užeg specijalističkog usavršavanja specijalista ortopedije/ortopedije i traumatologije, što obzirom na širinu i složenost ovog znanstvenog i medicinskog područja nikako nije opravdano. Budući da ortopedija i traumatologija pokrivaju cjelokupan lokomotorni sustav osoba svih životnih dobi, predlažemo da se, po uzoru na u popis užih specijalizacija za specijalizaciju ortopedije i traumatologije uvrste sljedeće uže specijalizacije: 1. Dječja ortopedija i traumatologija 2. Sportska ortopedija i traumatologija 3. Ortopedska onkologija 4. Endoprotetika lokomotornog sustava 5. Spinalna ortopedija i traumatologija 6. Složeni rekonstruktivni zahvati u traumatologiji 7. Ortopedija i traumatologija šake i lakta 8. Ortopedija i traumatologija stopala i gležnja Svako od navedenih područja definirano je usko specifičnom problematikom, za koju je vezana zasebna dijagnostika, kao i liječenje, a za što je neophodno omogućiti uže specijalističko usavršavanje. S poštovanjem, Prof. prim. dr. sc. Domagoj Delimar, dr. med. Predsjednik Hrvatskog udruženja ortopeda i traumatologa | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 208 | Boris Žulj | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, PRILOG III. | Obraćam Vam se ispred Hrvatskog ortopedskog društva HLZ (dalje u tekstu: HOD HLZ), a vezano uz nepostojanje užih specijalizacija za ortopediju i traumatologiju u ovom prijedlogu pravilnika. Ortopedija i traumatologija je struka koja se bavi liječenjem pacijenata od prvog dana života do pa do smrti uz široku patologiju bolesti i ozljeda koje zbrinjava. Smatramo kako je iluzorno očekivati kako se sva potrebna znanja i vještine mogu steći samo tijekom specijalističkog usavršavanja kao i da je moguće da svi ortopedi traumatolozi znaju i mogu/trebaju zbrinjavati svu patologiju. Do sada su za ortopediju postojale dvije uže specijalizacije i to iz dječje ortopedije i traumatologije lokomotornog sustava. Promjenom programa i naziva iz „ortopedija“ u „ortopedija i traumatologija“ izgubio se smisao uže specijalizacije iz traumatologije jer je to sad inkorporirano u specijalističko usavršavanje. No, i dalje postoji velika potreba za užom specijalizacijom iz dječje ortopedije koja je iznimno specifična i zahtjevna grana ortopedije i traumatologije te zahtijeva veliku količinu znanja i vještina koja se ne mogu staviti u korelaciju s liječenjem odraslih. Isto tako važno je istaknuti kako se ortopedija bavi konzervativnim i vrlo složenim operacijskim liječenjem deformiteta kralježnice (kifoza i skolioza) te jednako tako složenim operacijama zbog degeneracijskih promjena u vidu stražnjih i prednjih fuzija kralježaka i sl. Ovo je vrlo kompleksna kirurgija koja nosi i nezanemarivu razinu ozbiljnih komplikacija pa čak i smrtnih ishoda i iznimno je važno da se njome bavi osoba koja je vrhunski educirana i utrenirana. U Republici Hrvatskoj nije na adekvatan način riješeno pitanje tko,kada i kako se bavi sportašima i sportskim ozljedama. Mi u HOD HLZ smatramo jedino logičnim da je to sastavni dio ortopedije i traumatologije kao što je to u praksi uglavnom bilo i do sada. Ovo je neophodno kako bi se regulirao tko i gdje ima formalna znanja i potrebne vještine i uveo red u trenutnu potpunu nereguliranost te grane medicine. Pored svega navedenog, ortopedija i traumatologija bavi se korekcijama raznih deformiteta zglobova i ekstremiteta, tumorskom patologijom, rekonstrukcijom ligamenata i tetiva te ugradnjom tzv. umjetnih zglobova, odnosno implantata u rame, kuk, koljeno i nožni zglob. Iznimno je važna viska razina znanja, prostorne orijentacije u sve tri ravnine, razumijevanja balansa mekih česti kao i poznavanje rekonstrukcijskih postupaka koja se mora nadograditi na bazična znanja i vještine dobivene specijalističkim usavršavanjem. Slijedom navedenog u ime HOD HLZ predlažem četiri (4) uže specijalizacije iz ortopedije i traumatologije: 1. dječja ortopedija i traumatologija 2. spinalna ortopedija 3. sportska ortopedija i traumatologija 4. rekonstruktivna koštano-zglobna ortopedija HOD HLZ stoji na raspolaganju u izradi programa užih specijalizacija jednako kao i kod donošenja budućih pravilnika te Vas pozivamo nam se obratite još u pripremnoj fazi izrade takvih budućih dokumenata što ovaj put nije bio slučaj. potpredsjednik HOD HLZ Boris Žulj, dr. med. specijalist ortoped i subspecijalist traumatolog lokomotornog sustava | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 209 | Danijel Pilipac | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, PRILOG III. | Ja sam Danijel Pilipac, specijalist ortopedije i traumatologije, iz Ob Šibenik, sa tri godine iskustva, završio po "novom programu". Mislio sam da će novi pravilnik ispraviti NEPRAVDU nanesenu nama, mladim specijalistima, kirurških i internističkih djelatnosti, jer JEDINO mi nemamo mogućnost subspecijalističkog usavršavanja. Čisto iz primjera iz moje bolnice, mi novi specijalisti radimo posao koji je jednak ili veći obimom i vještinama u odnosu na SUBSPECIJALISTE kirurških i internističkih djelatnosti koji su završili po "starom programu". To dovodi do nesuglasica i gubi se kohezija na odjelima koji su sastavljeni od nas "mladih" i onih "starih". Želim se još vratiti na ortopediju i traumatologiju, koja je svugdje u svijestu priznata kao specijalizacija s velikim obimom znanja i vještina i računa se kako je nemoguće se usko usavršiti u jedno područe, u periodu pet godina, te je specijalizacija u sređenim sustavima nadograđena sa subspecijalizacijama, felowshipima..., koji su najčešće po regijama i to: 1. Endoptotetika i tumori 2. Gležanj i stopalo 3. Šaka i gornji ekstremitet 4. Sportska traumatologija 5. Kralježnica 6. Pedijatrijska ortopedija 7. Traumatologija lokomotornog sustava I još za kraj, nadam se da će Ministarstvo u ovom pravilniku ispraviti greške koje su nastale uglavnom u specijalizacijama koje imaju OČAJNA, NEPOTICAJNA, PODIJELJENA i PUNA NEBRIGE stručna društva kao što to ima i ortopedija i traumatologija. Hvala. Danijel Pilipac | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 210 | Nikolina Brkic | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, PRILOG III. | Transfuzijska medicina: prijedlog za uže specijalizacije- Klinička transfuzijska medicina; Banka krvi, tkiva i stanica | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 211 | Zdravko Perko | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, PRILOG III. | Velika je nepravda učinjena specijalistima iz "užeg područja" (napr. specijalistima vaskularne, abdominalne, plastične ili bilo koje druge "uže" kirurgije); kao i internističke "uže" specijalizacije (gastroenterologija, nefrologija, ....); Oni nemaju mogućnosti subspecijalizacije, a u bolnicama su zakinuti za plaću, jer sebspecijalisti imaju veća primanja / koeficijente. To se hitno mora promijeniti i omugućiti svima subspecijalizaciju; osmišljavanjem subspecijalizacija iz područja ili jednostavnim "subspecijaliziranjem" istog područja... napr. specijalist abdominalne kirurgije i subspecijalist koloproktološke kirurgije, ili hepatobilijarne i slično... Ili specijalist i subspecijalist abdominalne kirurgije... | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |