Izvješće savjetovanja

Redni broj	Korisnik	Područje	Komentar	Status odgovora	Odgovor
1	Zajednica kulturno-umjetničkih udruga Varaždinske županije	XI. SKLAPANJE UGOVORA O FINANCIRANJU, Članak 31.	Hrvatski sabor kulture iz svoje prakse te temeljem informacija dobivenih od svojih članica predlaže konkretnu i potrebnu promjenu.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
2	Zajednica kulturno-umjetničkih udruga Varaždinske županije	X. ODLUKA O DODJELI FINANCIJSKIH SREDSTAVA, Članak 27.	Prijedlog HRSK je dobar i konkretan uz potpuno objašnjenje.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
3	Zajednica kulturno-umjetničkih udruga Varaždinske županije	VIII. RAD VIJEĆA, Članak 22.	Podržavamo amandmane koje predlaže HRSK.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
4	Zajednica kulturno-umjetničkih udruga Varaždinske županije	V. OSNIVANJE I ULOGA KULTURNIH VIJEĆA U KREIRANJU I OSTVARIVANJU KULTURNIH POLITIKA, Članak 15.	Podržavamo prijedlog Hrvatskog sabora kulture.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
5	Zajednica kulturno-umjetničkih udruga Varaždinske županije	I. OPĆE ODREDBE, Članak 6.	Podržavamo amandman Hrvatskog sabora kulture, te također predlažemo da se u Zakon uključi regulativa kojom se osiguravaju sredstva iz županijskih proračuna, kao i proračuna lokalnih uprava. Javni pozivi i natječaji koji za sada egzistiraju, udrugama osiguravaju isključivo sredstva za programe i projekte. Da bi jedna kulturno-umjetnička udruga došla do mogućnosti izvođenja programa i projekata u kulturi potrebna su joj sredstva koja omogućavaju ono što osobe koje odlučuju o dodjelama novčanih sredstava nazivaju "hladni pogon". Javni pozivi ne financiraju "hladni pogon". Prateći trendove u radu pojedinih KUD-ova i sličnih udruga, vidljivo je da je sve manje članova (pandemija je napravila svoje) i primitci od članarina nisu dostatni za pokriće osnovnih troškova u Društvima. Lokalne uprave i samouprave nemaju jedinstvena razdoblja raspisivanja Javnih poziva što dodatno komplicira stvari. Planiranje aktivnosti u Društvima vezano je uz planiranje primitaka. Rokovi za donošenje odluka o rezultatima natječaja također nisu dobro, ili uopće nisu definirani. Rok za donošenje odluka o dodjeli novčanih sredstava nikako ne može biti više od 30 dana.	Primljeno na znanje	Prema Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave slobodno raspolažu prihodima u okviru svoga samoupravnog djelokruga.
6	Zajednica kulturno-umjetničkih udruga Varaždinske županije	I. OPĆE ODREDBE, Članak 5.	Podržavamo amandman Hrvatskog sabora kulture kao stožerne organizacije nas kulturno-umjetničkih amatera. Iz djelovanja Zajednica, koje nažalost nisu osnovane u svim županijama RH, a koja bi ovim Zakonom bila propisana, stvorio bi se temelj za njihovu pravnu, financijsku i operativnu funkcionalnost. Neprihvaćanjem amandmana Hrvatskog sabora kulture, kao i svih ostalih amandmana koje HRSK predlaže, zakon ne bi napravio nikakve pomake u ionako teškom stanju u kulturno-umjetničkom amaterizmu.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
7	Zajednica kulturnih udruga Požeško-slavonske županije	I. OPĆE ODREDBE, Članak 5.	Ako nemamo zakonom riješeno pitanje financiranja javnih potreba u kulturi odluku o financiranju ili nefinanciranju prepuštamo na milost znanju ili neznanju predstavnika lokalne vlasti. Kultura naroda zaslužuje barem zakon.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
8	Zajednica kulturnih udruga Požeško-slavonske županije	I. OPĆE ODREDBE, Članak 6.	Također treba osigurati 0,3% sredstava županije za redovan rad zajednica udruga kulturno-umjetničkog amaterizma pojedinih županija. U sportu su zajednice udruga županija financirane temeljem Zakona o sportu, a u kulturi nisu.	Primljeno na znanje	Prema Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave slobodno raspolažu prihodima u okviru svoga samoupravnog djelokruga.
9	Zajednica kulturnih udruga Požeško-slavonske županije	I. OPĆE ODREDBE, Članak 6.	Podržavam prijedlog Hrvatskog sabora kulture da se 0,3% sredstava gradova i općina mora osigurati za redovan rad udruga kulturno-umjetničkog amaterizma	Primljeno na znanje	Prema Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave slobodno raspolažu prihodima u okviru svoga samoupravnog djelokruga.
10	Zajednica kulturnih udruga Požeško-slavonske županije	I. OPĆE ODREDBE, Članak 5.	Podržavam prijedlog Hrvatskog sabora kulture da se sredstva iz proračuna županija trebaju dodjeljivati za djelovonje zajednica kulturnih udruga županija	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
11	VARAŽDINSKI FOLKLORNI ANSAMBL	XI. SKLAPANJE UGOVORA O FINANCIRANJU, Članak 31.	Podržavamo prijedloge i obrazloženje Hrvatskog sabora kulture.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
12	VARAŽDINSKI FOLKLORNI ANSAMBL	I. OPĆE ODREDBE, Članak 6.	Podržavamo prijedloge, nadopune i obrazloženje Hrvatskog sabora kulture i u članku 6. Samo zakonski utvrđena obveza financiranja kulturno umjetničkog amaterizma u određenom postotku može spriječiti samovolju političkih struktura, koje su sklone radi nekoliko glasova na izborima zaobilaziti javni i društveni interes i time dovoditi u bezizlaznu situaciju brojne vrijedne udruge, pogotovo one koje nisu "politički podobne". Zakon treba osigurati svima koji kvalitetno rade odgovarajuću financijsku podršku lokalne zajednice.	Primljeno na znanje	Prema Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave slobodno raspolažu prihodima u okviru svoga samoupravnog djelokruga.
13	VARAŽDINSKI FOLKLORNI ANSAMBL	I. OPĆE ODREDBE, Članak 5.	Podržavamo prijedloge, nadopune i obrazloženje Hrvatskog sabora kulture u članku 5.	Prihvaćen	Primljeno na znanje.
14	VARAŽDINSKI FOLKLORNI ANSAMBL	VII. KULTURNA VIJEĆA JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE, Članak 20.	Podržavamo prijedloge i nadopune Hrvatskog sabora kulture	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
15	VARAŽDINSKI FOLKLORNI ANSAMBL	XV. ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 52.	Podržavamo prijedloge i nadopune Hrvatskog sabora kulture i u Članku 52.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
16	VARAŽDINSKI FOLKLORNI ANSAMBL	IV. DODJELA PROSTORA ZA RAD, Članak 14.	Podržavamo u cijelosti prijedlog Hrvatskog sabora kulture, jer i sami imamo već dvadeset godina problem sa neodgovarajućim prostorom za rad ansambla. U Varaždinu nakon svakih izbora slušamo ista obećanja, ali godine prolaze, a uvjeti su sve gori. Sada smo u situaciji da radimo u prostorijama u kojima uopće nema grijanja, vode, ni WC-a! U 21. stoljeću. Predlaže se nadopuna 4. točke na način kako je obrazložena od strane HSK: „Izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave osigurava odgovarajuće prostorne uvjete za rad amaterskih kulturno-umjetničkih udruga, odnosno gradskih i općinskih Saveza kulturno-umjetničkih udruga koji realiziraju amaterske kulturno-umjetničke programe. Izvršno tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave osigurava odgovarajuće prostorne uvjete za rad županijskih Zajednica amaterskih kulturno-umjetničkih udruga koje realiziraju amaterske kulturno-umjetničke programe“. Obrazloženje Jedan od najznačajnijih problema u radu amaterskih kulturno-umjetničkih udruga jest osiguranje odgovarajućih prostorija za rad koje im nisu osigurane u brojnim jedinicama lokalne i regionalne samouprave, kao niti njihovim gradskim i općinskim savezima i županijskim zajednicama. Ukoliko su im pak osigurane prostorije, one uglavnom ne pružaju niti minimalne tehničke uvjete (nemaju: vode, WC, grijanje, hlađenje, urušavaju se, poplavljene su), a kamoli one umjetničke, u smislu prilagođenosti specifičnim umjetničkim izričajima (ples na baletnom podu s amortizacijom umjesto betonskom), ili pak uvjete za očuvanje njihove opreme i arhive, što je nerijetko razlogom njihova uništenja. Budući da ih dijele s drugim udrugama, nisu im dostatne za rad sa svim sekcijama tijekom cijelog tjedna. Ipak, i za korištenje takvih neadekvatnih prostorija plaćaju režije i najamninu koja predstavlja značajan problem ili imaju obvezu njihovog održavanja, što im je svakog dana sve teže, posebice zbog utjecaja pandemije bolesti COVID-19. Predloženom nadopunom riješio bih se na strukturni način ovaj gorući problem udruga kulturno-umjetničkog amaterizma na razini RH.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
17	VARAŽDINSKI FOLKLORNI ANSAMBL	PRIJEDLOG ZAKONA O KULTURNIM VIJEĆIMA I FINANCIRANJU JAVNIH POTREBA U KULTURI	U potpunosti podržavamo prijedlog Hrvatskog sabora kulture u javnom savjetovanju o Nacrtu prijedloga zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi, te predložene amandmane. S obzirom da naš ansambl ima neodgovarajuće uvjete za rad posebno smatramo važnim da se zakonski regulira Članak 14., točka 4. Predlaže se nadopuna 4. točke na način: „Izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave osigurava odgovarajuće prostorne uvjete za rad amaterskih kulturno-umjetničkih udruga, odnosno gradskih i općinskih Saveza kulturno-umjetničkih udruga koji realiziraju amaterske kulturno-umjetničke programe. Izvršno tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave osigurava odgovarajuće prostorne uvjete za rad županijskih Zajednica amaterskih kulturno-umjetničkih udruga koje realiziraju amaterske kulturno-umjetničke programe“. Obrazloženje Jedan od najznačajnijih problema u radu amaterskih kulturno-umjetničkih udruga jest osiguranje odgovarajućih prostorija za rad koje im nisu osigurane u brojnim jedinicama lokalne i regionalne samouprave, kao niti njihovim gradskim i općinskim savezima i županijskim zajednicama. Ukoliko su im pak osigurane prostorije, one uglavnom ne pružaju niti minimalne tehničke uvjete (nemaju: vode, WC, grijanje, hlađenje, urušavaju se, poplavljene su), a kamoli one umjetničke, u smislu prilagođenosti specifičnim umjetničkim izričajima (ples na baletnom podu s amortizacijom umjesto betonskom), ili pak uvjete za očuvanje njihove opreme i arhive, što je nerijetko razlogom njihova uništenja. Budući da ih dijele s drugim udrugama, nisu im dostatne za rad sa svim sekcijama tijekom cijelog tjedna. Ipak, i za korištenje takvih neadekvatnih prostorija plaćaju režije i najamninu koja predstavlja značajan problem ili imaju obvezu njihovog održavanja, što im je svakog dana sve teže, posebice zbog utjecaja pandemije bolesti COVID-19. Predloženom nadopunom riješio bih se na strukturni način ovaj gorući problem udruga kulturno-umjetničkog amaterizma na razini RH. Posebno smatramo važnim i prijedlog da jedinice lokalne samouprave moraju osigurati minimalno 0,3% sredstava svojih prihoda za redovan rad udruga kulturno-umjetničkog amaterizma na svom području. To sport i tehnička kultura imaju regulirano. Obrazloženje koje je Hrvatski sabor kulture dao u tom smislu odražava doista stvarno stanje na terenu, pa ga treba neprestano ponavaljati dok netko napokon ne shvati da se dalje ovako ne može. Pa ga donosimo u cijelosti: Budući da udrugama kulturno-umjetničkog amaterizma nije osigurana stabilna financijska potpora od strane jedinica lokalne samouprave (JLS) dok je udrugama u sportu i tehničkoj kulturi to osigurano temeljem Zakona o sportu i Zakona o tehničkoj kulturi, potrebno je propisati zakonski minimum od 0,3% sredstava prihoda JLS-a za redovan rad udruga kulturno-umjetničkog amaterizma na razni JLS-a. Udruge kulturno-umjetničkog amaterizma ostvaruju mala i nedovoljna, pa čak i nikakva sredstva, a posebice za rad sa stručnim voditeljima, što će za mnoge od njih značiti umjesto kulturno-umjetničkog rada, nestručni rad i umanjenu umjetničku vrijednost. Kako nemaju stabilnu financijsku potporu JLS-a udruge često nemaju sredstva za najam prostorija i plaćanje režijskih troškova za probe pa vježbaju po privatnim stanovima koji nemaju umjetničke uvjete ili pak uvjete za očuvanje njihove opreme. Zbog nedostatka sredstava velik problem udrugama je nabavka nošnje, instrumenata i ostale opreme pa će u konačnici isto značiti manji potencijal za udruživanje novih članova i angažiraniji rad postojećih članova, manje kvalitetan rad, demotivaciju postojećih članova i smanjene mogućnosti za programsko proširenje rada i nova gostovanja. Udruge kulturno-umjetničkog amaterizma koje opstanu zbog nedostatka stabilne financijske potpore i dalje će ovisiti kako je to uglavnom sada, o samofinanciranju i bez podrške poduzetnika.	Nije prihvaćen	Sukladno Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi općine, gradovi i županije samostalne su u odlučivanju u poslovima iz svog samoupravnog djelokruga u skladu s Ustavom Republike Hrvatske i navedenim Zakonom. Također, prema Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave slobodno raspolažu prihodima u okviru svoga samoupravnog djelokruga.
18	Udruga za promicanje kultura Kulturtreger	XIII. UPRAVLJANJE USTANOVAMA U KULTURI, Članak 45.	Podržavamo komentar Operacije grad	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
19	Udruga za promicanje kultura Kulturtreger	XIII. UPRAVLJANJE USTANOVAMA U KULTURI, Članak 41.	Podržavamo komentare Operacije grad i Kurziva.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
20	Udruga za promicanje kultura Kulturtreger	XIII. UPRAVLJANJE USTANOVAMA U KULTURI, Članak 40.	Podržavamo komentare Kurziva i Operacije grad.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
21	Udruga za promicanje kultura Kulturtreger	XIII. UPRAVLJANJE USTANOVAMA U KULTURI, Članak 39.	Podržavamo komentar Operacije grad.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
22	Udruga za promicanje kultura Kulturtreger	XIII. UPRAVLJANJE USTANOVAMA U KULTURI, Članak 38.	Podržavamo komentar Operacije grad	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
23	Udruga za promicanje kultura Kulturtreger	XIII. UPRAVLJANJE USTANOVAMA U KULTURI, Članak 37.	Podržavamo komentare Operacije grad.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
24	Udruga za promicanje kultura Kulturtreger	XIII. UPRAVLJANJE USTANOVAMA U KULTURI, Članak 36.	održavamo komentar Anje Planinčić.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
25	Udruga za promicanje kultura Kulturtreger	XIII. UPRAVLJANJE USTANOVAMA U KULTURI, Članak 35.	Slažemo se s komentarima Kurziva i Operacije grad.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
26	Udruga za promicanje kultura Kulturtreger	XII. RASKID UGOVORA O FINANCIRANJU, Članak 33.	Podržavamo komentar Klubture.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
27	Udruga za promicanje kultura Kulturtreger	XI. SKLAPANJE UGOVORA O FINANCIRANJU, Članak 30.	Podržavamo komentar Klubture.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
28	Udruga za promicanje kultura Kulturtreger	XI. SKLAPANJE UGOVORA O FINANCIRANJU, Članak 29.	Slažemo se s komentarom Klubture.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
29	Udruga za promicanje kultura Kulturtreger	X. ODLUKA O DODJELI FINANCIJSKIH SREDSTAVA, Članak 28.	podržavamo komentare Klubture.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
30	Udruga za promicanje kultura Kulturtreger	X. ODLUKA O DODJELI FINANCIJSKIH SREDSTAVA, Članak 27.	Podržavamo komentare Klubture.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
31	Udruga za promicanje kultura Kulturtreger	VIII. RAD VIJEĆA, Članak 25.	Podržavamo prijedlog Kurziva.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
32	Udruga za promicanje kultura Kulturtreger	VIII. RAD VIJEĆA, Članak 22.	Podržavamo prijedlog Klubture.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
33	Udruga za promicanje kultura Kulturtreger	VII. KULTURNA VIJEĆA JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE, Članak 20.	Podržavamo komentare Klubture.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
34	Udruga za promicanje kultura Kulturtreger	VI. KULTURNA VIJEĆA PRI MINISTARSTVU NADLEŽNOM ZA POSLOVE KULTURE, Članak 19.	podržavamo komentare Klubture.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
35	Udruga za promicanje kultura Kulturtreger	VI. KULTURNA VIJEĆA PRI MINISTARSTVU NADLEŽNOM ZA POSLOVE KULTURE, Članak 18.	Predlažemo da se u stavku 2 odredi minimalni rok od 30 dana od dana objave javnog poziva.	Nije prihvaćen	Rok od 15 dana dovoljan je da se zainteresirane osobe jave na javni poziv.
36	Udruga za promicanje kultura Kulturtreger	VI. KULTURNA VIJEĆA PRI MINISTARSTVU NADLEŽNOM ZA POSLOVE KULTURE, Članak 17.	Podržavamo komentar Klubture.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
37	Udruga za promicanje kultura Kulturtreger	VI. KULTURNA VIJEĆA PRI MINISTARSTVU NADLEŽNOM ZA POSLOVE KULTURE, Članak 16.	podržavamo komentare Klubture i Kurziva	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
38	Udruga za promicanje kultura Kulturtreger	V. OSNIVANJE I ULOGA KULTURNIH VIJEĆA U KREIRANJU I OSTVARIVANJU KULTURNIH POLITIKA, Članak 15.	Podržavamo komentare Klubture.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
39	Udruga za promicanje kultura Kulturtreger	IV. DODJELA PROSTORA ZA RAD, Članak 14.	Podržavamo komentare DKC-HR	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
40	Udruga za promicanje kultura Kulturtreger	PRIJEDLOG ZAKONA O KULTURNIM VIJEĆIMA I FINANCIRANJU JAVNIH POTREBA U KULTURI, IV. DODJELA PROSTORA ZA RAD	Podržavamo komentar DKC-HR	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
41	Udruga za promicanje kultura Kulturtreger	III. FINANCIRANJE USTANOVA U KULTURI, Članak 12.	Slažemo se s komentarom Operacije grad.	Prihvaćen	Prihvaća se.
42	Udruga za promicanje kultura Kulturtreger	III. FINANCIRANJE USTANOVA U KULTURI, Članak 11.	Predlažemo da se stavak 3 promijeni tako da se visina sredstava određuje temeljem jasne procedure u koju su uključeni suosnivači (u slučaju kada ustanova ima više osnivača) te kulturna vijeća kao predstavnici stručne javnosti.	Djelomično prihvaćen	Propisuje se da visinu sredstava za rad ustanove u kulturi utvrđuje osnivač na temelju programa rada i razvitka i financijskog plana ustanove, te uz prethodno savjetovanje s nadležnim kulturnim vijećem, ako je ono osnovano, u dijelu koji se odnosi na programe i projekte ustanova.
43	Udruga za promicanje kultura Kulturtreger	PRIJEDLOG ZAKONA O KULTURNIM VIJEĆIMA I FINANCIRANJU JAVNIH POTREBA U KULTURI, III. FINANCIRANJE USTANOVA U KULTURI	Slažemo se s komentarom Operacije grad.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
44	Udruga za promicanje kultura Kulturtreger	II. JAVNI POZIV, Članak 10.	Smatramo da je nužno nedvosmisleno definirati slučajeve u kojima se javni pozivi iz ovoga Zakona odnose na potpore male vrijednosti, za koji tip programa i projekata te za koje fizičke i pravne osobe.	Nije prihvaćen	Članak je definiran sukladno propisima o državnim potporama.
45	Udruga za promicanje kultura Kulturtreger	II. JAVNI POZIV, Članak 9.	Podržavamo komentar Klubture	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
46	Udruga za promicanje kultura Kulturtreger	II. JAVNI POZIV, Članak 8.	Podržavamo prijedloge Klubture	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
47	Udruga za promicanje kultura Kulturtreger	II. JAVNI POZIV, Članak 7.	Slažemo se s komentarima Klubture	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
48	Udruga za promicanje kultura Kulturtreger	I. OPĆE ODREDBE, Članak 2.	5. ustanove u kulturi nisu eksplicitno navedene kao Javne ustanove u kulturi, što iz definicije kojom se termin objašnjava proizlazi, pa predlažemo eksplicitno navođenje Javne ustanove u kulturi. Također, zakonom nisu obuhvaćene druge ustanove u kulturi pa predlažemo da se definicije nadopune njima tj. privatnim ustanovama kojima osnivač nije RH niti JLRS već privatne osobe (fizičke i pravne).	Nije prihvaćen	Pojam „javne ustanove u kulturi“ odnosio bi se samo na one ustanove koje svoju djelatnost obavljaju kao javnu službu sukladno posebnom zakonu, a od njegove primjene isključile bi se druge ustanove koje obavljaju djelatnostiu kulturi koje nisu posebno propisane kao javna služba.
49	Udruga za promicanje kultura Kulturtreger	PRIJEDLOG ZAKONA O KULTURNIM VIJEĆIMA I FINANCIRANJU JAVNIH POTREBA U KULTURI	Smatramo da je prijedlog Zakona neprecizan i da se treba povući iz procedure javnog savjetovanja te detaljnije urediti u 2 zakona koji će obuhvatiti i infrastrukturu za kulturne djelatnosti, što nije slučaj s ovim prijedlogom Zakona. Predlažemo da se 2 dijela odnose na: Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi i kulturnim vijećima te Zakon o financiranju i upravljanju javnim ustanovama u kulturi.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
50	Udruga za kulturu i sport Pozitivna sila	I. OPĆE ODREDBE, Članak 4.	Slažemo se s komentarom Ivice Mitrovića.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
51	Udruga za kulturu i sport Pozitivna sila	II. JAVNI POZIV, Članak 10.	Slažemo se s komentarima Kurziva.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
52	Udruga za kulturu i sport Pozitivna sila	II. JAVNI POZIV, Članak 9.	Slažemo se s komentarima Saveza udruga Klubtura.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
53	Udruga za kulturu i sport Pozitivna sila	II. JAVNI POZIV, Članak 8.	Slažemo se s komentarima Saveza udruga Klubtura.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
54	Udruga za kulturu i sport Pozitivna sila	III. FINANCIRANJE USTANOVA U KULTURI, Članak 11.	Slažemo se s komentarima Kurziva i Operacije grad.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
55	Udruga za kulturu i sport Pozitivna sila	III. FINANCIRANJE USTANOVA U KULTURI, Članak 12.	Slažemo se s komentarom Operacije grad.	Prihvaćen	Prihvaća se.
56	Udruga za kulturu i sport Pozitivna sila	IV. DODJELA PROSTORA ZA RAD, Članak 14.	Podržavamo komentare DKC-HR.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
57	Udruga za kulturu i sport Pozitivna sila	V. OSNIVANJE I ULOGA KULTURNIH VIJEĆA U KREIRANJU I OSTVARIVANJU KULTURNIH POLITIKA, Članak 15.	Slažemo se s komentarom Saveza udruga Klubtura.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
58	Udruga za kulturu i sport Pozitivna sila	VI. KULTURNA VIJEĆA PRI MINISTARSTVU NADLEŽNOM ZA POSLOVE KULTURE, Članak 16.	Slažemo se s komentarom Saveza udruga Klubtura.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
59	Udruga za kulturu i sport Pozitivna sila	VI. KULTURNA VIJEĆA PRI MINISTARSTVU NADLEŽNOM ZA POSLOVE KULTURE, Članak 17.	Slažemo se s komentarom Saveza udruga Klubtura.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
60	Udruga za kulturu i sport Pozitivna sila	VI. KULTURNA VIJEĆA PRI MINISTARSTVU NADLEŽNOM ZA POSLOVE KULTURE, Članak 18.	Slažemo se s komentarom Saveza udruga Klubtura.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
61	Udruga za kulturu i sport Pozitivna sila	VI. KULTURNA VIJEĆA PRI MINISTARSTVU NADLEŽNOM ZA POSLOVE KULTURE, Članak 19.	Slažemo se s komentarom Saveza udruga Klubtura.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
62	Udruga za kulturu i sport Pozitivna sila	VII. KULTURNA VIJEĆA JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE, Članak 20.	Slažemo se s komentarom Saveza udruga Klubtura.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
63	Udruga za kulturu i sport Pozitivna sila	VIII. RAD VIJEĆA, Članak 22.	Slažemo se s komentarom Saveza udruga Klubtura.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
64	Udruga za kulturu i sport Pozitivna sila	VIII. RAD VIJEĆA, Članak 25.	Slažemo se s komentarom Kurziva.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
65	Udruga za kulturu i sport Pozitivna sila	X. ODLUKA O DODJELI FINANCIJSKIH SREDSTAVA, Članak 27.	Slažemo se s komentarom Saveza udruga Klubtura.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
66	Udruga za kulturu i sport Pozitivna sila	X. ODLUKA O DODJELI FINANCIJSKIH SREDSTAVA, Članak 28.	Slažemo se s komentarom Saveza udruga Klubtura.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
67	Udruga za kulturu i sport Pozitivna sila	XI. SKLAPANJE UGOVORA O FINANCIRANJU, Članak 29.	Slažemo se s komentarom Saveza udruga Klubtura.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
68	Udruga za kulturu i sport Pozitivna sila	XI. SKLAPANJE UGOVORA O FINANCIRANJU, Članak 30.	Slažemo se s komentarom Saveza udruga Klubtura.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
69	Udruga za kulturu i sport Pozitivna sila	XII. RASKID UGOVORA O FINANCIRANJU, Članak 33.	Slažemo se sa komentarom Saveza udruga Klubtura.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
70	Udruga za kulturu i sport Pozitivna sila	XIII. UPRAVLJANJE USTANOVAMA U KULTURI, Članak 35.	Slažemo se s komentarima Kurziva i Operacije grad.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
71	Udruga za kulturu i sport Pozitivna sila	XIII. UPRAVLJANJE USTANOVAMA U KULTURI, Članak 36.	Slažemo se s komentarom Anje Planinčić.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
72	Udruga za kulturu i sport Pozitivna sila	XIII. UPRAVLJANJE USTANOVAMA U KULTURI, Članak 37.	Slažemo se s komentarima Operacije grad.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
73	Udruga za kulturu i sport Pozitivna sila	XIII. UPRAVLJANJE USTANOVAMA U KULTURI, Članak 38.	Slažemo se s komentarom Operacije grad.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
74	Udruga za kulturu i sport Pozitivna sila	XIII. UPRAVLJANJE USTANOVAMA U KULTURI, Članak 39.	Slažemo se s komentarom Operacije grad.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
75	Udruga za kulturu i sport Pozitivna sila	XIII. UPRAVLJANJE USTANOVAMA U KULTURI, Članak 40.	Slažemo se s komentarima Kurziva i Operacije grad.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
76	Udruga za kulturu i sport Pozitivna sila	XIII. UPRAVLJANJE USTANOVAMA U KULTURI, Članak 45.	Slažemo se s komentarom Operacije grad.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
77	Udruga za kulturu i sport Pozitivna sila	XIII. UPRAVLJANJE USTANOVAMA U KULTURI, Članak 41.	Slažemo se s komentarima Operacije Grad i Kurziva.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
78	Udruga za kulturu i sport Pozitivna sila	I. OPĆE ODREDBE, Članak 2.	Slažemo se s komentarima Operacije Grad i Kurziva.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
79	Udruga za kulturu i sport Pozitivna sila	II. JAVNI POZIV, Članak 7.	Slažemo se s komentarima Saveza udruga Klubtura.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
80	Udruga za kulturu i sport Pozitivna sila	PRIJEDLOG ZAKONA O KULTURNIM VIJEĆIMA I FINANCIRANJU JAVNIH POTREBA U KULTURI	Slažemo se s komentarima Kurziva, Saveza udruga Klubtura i Operacije Grad koji vrlo jasno ističu vitalne propuste predmetnog prijedloga Zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi. Smatramo da bi se ovaj prijedlog Zakona trebao povući iz daljnje procedure i uputiti na doradu u koju će se uključiti šira kulturna i stručna zajednica	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
81	UDRUGA PLESNIH UMJETNIKA HRVATSKE	X. ODLUKA O DODJELI FINANCIJSKIH SREDSTAVA, Članak 27.	Rezultati dolaze u trenu kada bi projekti već trebali već krenuti u provedbu ili barem prve faze organizacije. Kašnjenje rezultata (nakon početka godine) rezultira u praksi time da organizacija i provedba trpi na kvaliteti, umjetnicima se oduzima dobar dio godine za rad, projekti se većinom događaju u isto vrijeme što nije optimalno niti za umjetnike niti za publiku. Neke lokalne samouprave kasne i sa samim pozivom (pod kašnjenjem podrazumijevamo sve što zadire u vremenski period prije početka same tekuće godine). članak 27. točka (2) i (3) komentar: (2) Odluka o dodjeli financijskih sredstava donosi se u roku od 30 dana od dana donošenja državnog proračuna odnosno proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. (3) Odluka o dodjeli financijskih sredstava za posebne javne pozive raspisane tijekom godine donosi se u roku 30 dana od dana završetka javnog poziva. 14. članak 27. -Odluka o dodjeli financijskih sredstava donosi se u roku od 30 dana od donošenja državnog proračuna odnosno proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.“ – komentar od Sabora kulture s kojim se slažemo;	Nije prihvaćen	Ovo pitanje do sada nije bilo uređeno. Ministarstvo kulture i medija donosi odluke u značajno kraćim rokovima te se želi potaknuti jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave da donose odluke u utvrđenim rokovima.
82	UDRUGA PLESNIH UMJETNIKA HRVATSKE	VIII. RAD VIJEĆA, Članak 22.	Članak 22. Neobično je da nema baš nikave regulacije ili prijedloga kako se odlučuje o naknadi.	Primljeno na znanje	Sukladno stavku 6. članovi Vijeća imaju pravo na naknadu za rad sukladno odluci ministra nadležnog za kulturu, odnosno župana, gradonačelnika Grada Zagreba, gradonačelnika ili općinskog načelnika.
83	UDRUGA PLESNIH UMJETNIKA HRVATSKE	VII. KULTURNA VIJEĆA JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE, Članak 20.	Predlažemo da se razmotri uloga Vijeća u lokalnim samoupravama: -Sistemi povezivanja kulturnih aktera u plesu sa kulturnim vijećima, članovi vijeća moraju biti uključeni tj pratiti scenu, biti educirani i stručni (barem jedan član vijeća da je kompetentan za različite djelatnosti) -mogućnost da članovi vijeća u lokalnim samoupravama mogu biti iz drugoga grada ako u tom gradu nema stručne osobe za ocjenjivanje programa u određenoj djelatnosti -radne skupine za npr ples, ako nema kompetentnih članova za ples ili drugu djelatnost u vijeću -odvojiti kulturno vijeće u gradovima za profesionalno djelovanje i amaterizam posebno. U većini slučajeva to je spojeno.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
84	UDRUGA PLESNIH UMJETNIKA HRVATSKE	III. FINANCIRANJE USTANOVA U KULTURI, Članak 11.	Podržavamo komentar E.Višnić: Sukladno prethodnim komentarima (čl. 5.), a u cilju postizanja uključivanja stručne javnosti u procese donošenja odluka, predlažem dopunu: "(3) Visinu sredstava za rad ustanove u kulturi utvrđuje osnivač na temelju programa rada i razvitka i financijskog plana ustanove, u skladu sa stavkom 1. ovoga članka te uz prethodno savjetovanje s nadležnim kulturnim vijećem u dijelu koji se odnosi na programe i projekte ustanova."	Prihvaćen	Prihvaća se.
85	UDRUGA PLESNIH UMJETNIKA HRVATSKE	II. JAVNI POZIV, Članak 8.	Podržavamo komentare Emine Višnić i Marte Kiš.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
86	UDRUGA PLESNIH UMJETNIKA HRVATSKE	II. JAVNI POZIV, Članak 7.	Podržavamo postojeći komentar: Emina Višnić 06.03.2022 18:54 ‘’Pozdravljam konačno zakonsko uvođenje višegodišnjeg financiranja! Također, jako je dobro da se propiše i rok za objavu javnog poziva s obzirom na vrlo različite prakse.’’	Primljeno na znanje	Člankom 7. stavkom 1. propisuje se da se javni poziv objavljuje najkasnije do 1. listopada za sljedeću proračunsku godinu. Dakle, propisan je krajnji rok do kojeg se može raspisati javni poziv. Potiče se raspisivanje javnog poziva što ranije, kako je to i praksa Ministarstva kulture i medija.
87	UDRUGA PLESNIH UMJETNIKA HRVATSKE	I. OPĆE ODREDBE, Članak 5.	Članak 5.: Nadopuniti točku (1) sa sljedećim važnim smjernicama: ‘’ Javne potrebe u kulturi, za koje se sredstva osiguravaju u lokalnom proračunu, odnose se na ustanove u kulturi, umjetničke organizacije, udruge, samostalne umjetnike te druge fizičke i pravne osobe u djelatnostima i područjima propisanim u članku 4, točka (1). Čl.5.St.3 -Važno je osigurati transparentnost te vrednovanje programa od strane kulturnih vijeća. Podržavamo komentar Emine Višnić ‘’Smatram da je potrebno, barem u programskom dijelu, sudjelovanje stručne javnosti, odnosno kulturnih vijeća kao i osigurati transparentnost o dodjeli tih sredstava. Predlažem dopunu: "(4) Odluke o sredstvima koja su namijenjena za projekte i programe ustanova iz stavka 3. ovog članka donose se uz prethodno savjetovanje s nadležnim kulturnim vijećem i to na razini godišnjeg ili višegodišnjeg plana te se javno objavljuju na mrežnim stranicama osnivača."	Djelomično prihvaćen	Člankom 5. stavkom 4. određuje se da se odluke o sredstvima koja su namijenjena za projekte i programe ustanova iz stavka 3. ovoga članka donose uz prethodno savjetovanje s nadležnim kulturnim vijećem i to na razini godišnjeg ili višegodišnjeg plana te se javno objavljuju na službenim mrežnim stranicama osnivača.
88	UDRUGA PLESNIH UMJETNIKA HRVATSKE	I. OPĆE ODREDBE, Članak 4.	Članak 4. točka (1) : Predlažemo nadopunu da se sredstva osiguravaju i za samostalne umjetnike. Dakle prijedlog za točku (1): ‘’Javne potrebe u kulturi, za koje se sredstva osiguravaju u državnom proračunu Republike Hrvatske, odnose se na ustanove u kulturi, umjetničke organizacije, udruge, samostalne umjetnike, druge fizičke i pravne osobe te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u sljedećim djelatnostima i područjima.’’ Članak 4. točka (1): Također, važno je definirati i da se Javne potrebe u kulturi, za koje se sredstva osiguravaju u lokalnom proračunu jednako tako odnose na navedene subjekte ( odnose se na ustanove u kulturi, umjetničke organizacije, udruge, samostalne umjetnike te druge fizičke i pravne osobe) u navedenim djelatnostima i područjima kao iz sredstva državnog proračuna. Molimo nadopunu članka kako slijedi: ''Navedene djelatnosti i područja definirane za Javne potrebe u kulturi za koje se sredstva osiguravaju u državnom proračunu Republike Hrvatske važno je definirati jednako i na lokalnoj i područnoj samoupravi. '' Članak 4. točka (2): Važno bi bilo jednako tako i proširiti na lokalne samouprave, te predlažemo nadopunu čl.4. točke (2): ‘’ Javne potrebe u kulturi, za koje se sredstva osiguravaju u državnom proračunu Republike Hrvatske i lokalnom proračunu, odnose se i na osiguravanje prostornih i drugih resursa fizičkim i pravnim osobama u području kulture te za izgradnju, rekonstrukciju, adaptaciju, opremanje i dodjelu tih prostora.’’	Djelomično prihvaćen	Financiranje iz proračuna jedinica loklane i područne (regionalne) samouprave uređeno je člankom 5. i 6. Nacrta zakona.
89	UDRUGA PLESNIH UMJETNIKA HRVATSKE	I. OPĆE ODREDBE, Članak 2.	Podržavamo prijedlog Emine Višnić u kojem predlaže u članku 2. dodavanje 6. točke s tekstom: "6. privatne ustanove u kulturi su ustanove kojima je osnivač druga pravna ili fizička osoba".	Nije prihvaćen	Ovim Zakonom ne uređuje se osnivanje i rad privatnih ustanova u kulturi.
90	UDRUGA PLESNIH UMJETNIKA HRVATSKE	II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, 1. Ocjena stanja	U slučaju Vijeća za dramsku i plesnu umjetnost i Vijeća za interdisciplinarne i nove umjetničke i kulturne prakse: Nije razjašnjeno što točno promjena naziva vijeća donosi, koje djelovanje obuhvaća te razlog preimenovanja tj. što će se novim nazivom izmijeniti u praksi.	Primljeno na znanje	Promjenom naziva Vijeća želi se čvršće afirmirati suvremenu plesnu scenu te uskladiti s novim oblicima umjetničkog stvaralaštva koji nastaju u polju izvedbenih umjetnosti, kao i pojave hibridnih oblika suvremenih umjetničkih praksi.
91	UDRUGA PLESNIH UMJETNIKA HRVATSKE	PRIJEDLOG ZAKONA O KULTURNIM VIJEĆIMA I FINANCIRANJU JAVNIH POTREBA U KULTURI	Udruga plesnih umjetnika Hrvatske slaže se s komentarima Kurziva, Saveza udruga Klubtura i Operacije Grad, iz prakse potvrđujemo zapisane komentare te probleme iznese na javnoj raspravi organiziranoj 8.3. u Novinarskom domu.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
92	udruga Metamedij	PRIJEDLOG ZAKONA O KULTURNIM VIJEĆIMA I FINANCIRANJU JAVNIH POTREBA U KULTURI	UDRUGA METAMEDIJ: Slažemo se s komentarima Kurziva, Saveza udruga Klubtura i Operacije Grad, koji vrlo jasno ističu vitalne propuste predmetnog prijedloga Zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi. Smatramo da ovako predloženi zakon ne bi trebao ići u daljnju proceduru te da se razdvoji na dva zakona: jedan koji bi obuhvaćao pitanja financiranja javnih potreba u kulturi, drugi koji bi normirao područje upravljanja i financiranja javnih ustanova u kulturi, a gdje bi se onda našlo i mjesto za hibridne ustanove koje su osnovane temeljem civilno-javnog partnerstva. Smatramo da bi se ovaj prijedlog Zakona trebao povući iz daljnje procedure i uputiti na doradu u koju će se uključiti šira kulturna i stručna zajednica.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
93	Štefanija Ludvig	PRIJEDLOG ZAKONA O KULTURNIM VIJEĆIMA I FINANCIRANJU JAVNIH POTREBA U KULTURI	U potpunosti podržavam prijedlog Hrvatskog sabora kulture u javnom savjetovanju o Nacrtu prijedloga zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
94	Savez udruga Klubtura	PRIJEDLOG ZAKONA O KULTURNIM VIJEĆIMA I FINANCIRANJU JAVNIH POTREBA U KULTURI	Ovakav krovni Zakon u kulturi donosi se nakon mnogo godina te sadrži ključna područja za kulturni sektor: financiranje javnih potreba u kulturi, rad Kulturnih vijeća, dodjelu prostora te uključuje širok segment vezan za upravljanje javnim ustanovama u kulturi. Zato zabrinjava da šira kulturna javnost nije obaviještena o procesu izrade zakona koji je prethodio ovom savjetovanju, niti je poznat podatak da su provedene analize s dionicima u kulturi koji čine suvremeni kulturni sustav koji se adresira ovim prijedlogom zakona. Kao što će biti i vidljivo iz komentara koje upućujemo, ovaj Prijedlog u konačnici donosi promjene koje su uglavnom administrativno-tehničke prirode te otvaraju mogućnosti za brojne misinterpretacije i/ili zlouporabe. Može se interpretirati da je određeni sadržaj ovog Prijedloga usmjeren prema dodatnoj instrumentalizaciji radnih i stručnih tijela, centralizaciji donošenja odluka kao i legitimiranju netransparentnih praksi financiranja i dodjele prostora, dok su neka područja i dalje nedorečena, nedovršena i nejasna. Slijedom toga i naših daljnjih komentara, predlažemo da se Zakon u ovom obliku ne donese, već da se cjelokupan proces revidira i u njega u svim fazama uključi šira kulturna i stručna zajednica. Na taj način bi se precizno i nedvosmisleno definirala i područja uključena u ovaj Zakon, raspravila logičnost podjele na više zasebnih Zakona kao i njegovo prijeko potrebno proširenje prema suvremenim kulturno-umjetničkim praksama, načelima transparentnosti, sudjelovanja i otvorenosti.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
95	Savez udruga Klubtura	XII. RASKID UGOVORA O FINANCIRANJU, Članak 33.	Razlog za raskid ugovora o financiranju naveden u stavku 1. alineji 4 ne može biti legalan, s obzirom na članak 23. predloženog zakona i razloge za razrješenje člana vijeća (sukob interesa). Korisnik sredstava ne može znati da se osoba koja je odlučivala o dodjeli sredstava nije izuzela od raspravljanja i odlučivanja. Ne postoji temelj za propisivanje alineje 4. jer načelo postupanja u dobroj vjeri nalaže da se očekuje od osobe koja je u sukobu interesa da svoj sukob interesa iskaže te korisnik sredstava ne može snositi odgovornost što tome nije tako. Predlažemo brisanje alineje 4. iz stavka 1. članka 33.	Prihvaćen	Prihvaća se.
96	Savez udruga Klubtura	XI. SKLAPANJE UGOVORA O FINANCIRANJU, Članak 30.	Mogućnost višegodišnjeg financiranja uvodi se bez definiranja što višegodišnji programi i projekti jesu, na koji period se odnose, kako se klasificiraju, te koji je odnos između kapitalnih (investicijskih) ulaganja i drugih programa. Sukladno stavku 6. članka 7., pitanje kriterija se može definirati javnim pozivima (od godine do godine), no time se planski ne uređuje pitanje tko, za što i na koji način može dobiti višegodišnje financiranje. Stoga predlažemo da se izradi Pravilnik o dodjeli višegodišnjih potpora koji može, ali i ne mora biti dijelom Pravilnika koji predlažemo u članku 7, stavak 1.	Nije prihvaćen	Javnim pozivom iz članka 7. stavka 6. definira se postupak dodjele financijskih sredstava, uvjeti i kriteriji za dodjelu, način prijave, rokovi….
97	Savez udruga Klubtura	XI. SKLAPANJE UGOVORA O FINANCIRANJU, Članak 29.	Kako bi se otklonila svaka sumnja u pogodovanje i manipulaciju javnim sredstvima trebalo bi propisati zaštitni mehanizmi snažniji od onih propisanih u stavcima 3. i 4. ovoga članka. S obzirom da nije jasna intencija predlagatelja zakona o nužnost provedbe nekog projekta koji je odabran za financiranje niti je jasno radi li se o istom projektu, predlažemo brisanje stavaka 2, 3. i 4. prijedloga ovog članka.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
98	Savez udruga Klubtura	X. ODLUKA O DODJELI FINANCIJSKIH SREDSTAVA, Članak 28.	Predloženi rok za odgovaranje na prigovor čini nam se nepotrebno dugačak, a stavak ne definira ni tijelo koje odlučuje o prigovorima. Predlažemo formulaciju: (4) Davatelj financijskih sredstava dužan je imenovati povjerenstvo koje odlučuje o prigovorima iz stavka 2. ovoga članka i koje je dužno odgovoriti na prigovor u roku od 15 dana od dana podnošenja prigovora.	Prihvaćen	Prema Zakonu o sustavu državne uprave rok za odgovor na podnesak je 30 dana. Prigovor razmatraju stručne službe davatelja financijskih sredstava i nadležno kulturno vijeće.
99	Savez udruga Klubtura	X. ODLUKA O DODJELI FINANCIJSKIH SREDSTAVA, Članak 28.	S obzirom na dosadašnju praksu Ministarstva kulture da se ugovori dostavljaju korisnicima čiji su programi i projekti odabrani za financiranje prije isteka roka za prigovore, potrebno je obvezati davatelja financijskih sredstava da samo poštuje rok za prigovore odnosno da do isteka roka za podnošenje prigovora ne postupa u skladu s Odlukom o financiranju, jer se u protivnom može smatrati da davatelj sredstava vrši nedopušten pritisak na korisnika. Predlažemo formulaciju stavka: (2) Prigovor iz stavka 1. ovoga članka podnosi se davatelju financijskih sredstava u roku od 8 dana od dana dostave odluke o dodjeli financijskih sredstava. Za vrijeme trajanja roka za prigovore davatelj financijskih sredstava ne pokreće radnje temeljem Odluke o dodjeli financijskih sredstava.	Nije prihvaćen	Prigovor se podnosi u roku od 8 dana od dana dostave odluke o dodjeli financijskih sredstava. Stavkom 3. propisano je da se dostava smatra obavljenom istekom osmoga dana od dana javne objave na mrežnoj stranici davatelja financijskih sredstava. U navedenom periodu davatelj sredstava ne može poduzimati radnje vezane za Odluku o financiranju.
100	Savez udruga Klubtura	X. ODLUKA O DODJELI FINANCIJSKIH SREDSTAVA, Članak 27.	S obzirom da ova odluka nije vezana uz donošenje državnog proračuna, predlažemo novu formulaciju: (3) Odluka o dodjeli financijskih sredstava za posebne javne pozive raspisane tijekom godine donosi se u roku 30 dana od dana završetka javnog poziva.	Nije prihvaćen	Ovo pitanje do sada nije bilo uređeno. Ministarstvo kulture i medija donosi odluke u značajno kraćim rokovima te se želi potaknuti jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave da donose odluke u utvrđenim rokovima.
101	Savez udruga Klubtura	X. ODLUKA O DODJELI FINANCIJSKIH SREDSTAVA, Članak 27.	S obzirom da objava Odluke u roku 90 dana od dana donošenja državnog proračuna, uz predviđene rokove za podnošenje prigovora, može odgoditi pročetak provedbe projekata i programa i do svibnja tekuće godine, predlažemo novu formulaciju: (2) Odluka o dodjeli financijskih sredstava donosi se u roku od 30 dana od dana donošenja državnog proračuna odnosno proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.	Nije prihvaćen	Ovo pitanje do sada nije bilo uređeno. Ministarstvo kulture i medija donosi odluke u značajno kraćim rokovima te se želi potaknuti jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave da donose odluke u utvrđenim rokovima.
102	Savez udruga Klubtura	X. ODLUKA O DODJELI FINANCIJSKIH SREDSTAVA, Članak 27.	Smatramo potrebnim ojačati ulogu kulturnih vijeća i obvezati davatelja financijskih sredstava odnosno izvršnu vlast da definira kulturnu politiku koju provodi, tako što će uz objavu Odluke o dodjeli financijskih sredstava objaviti i Prijedlog popisa programa i projekata s predloženim iznosom financijske potpore koji je Kulturno vijeće dostavilo davatelju financijskih sredstava. U tom smislu, predložili smo novu formulaciju članka 22, stavka 4. te predlažemo novu formulaciju članka 27, stavka 1: (1) Davatelj financijskih sredstava donosi odluku o dodjeli financijskih sredstava. Odluka se objavljuje uz Prijedlog popisa programa i projekata s predloženim iznosom financijske potpore koji je Kulturno vijeće dostavilo davatelju financijskih sredstava.	Nije prihvaćen	U postupku vrednovanja programa i projekata Vijeće dostavlja davatelju sredstava svoj prijedlog koji sadrži popis programa i projekata s predloženim iznosom financijske potpore. Dakle, radi se o pripremnom materijalu za donošenje odluke o dodjeli sredstava te ne postoji potreba za objavom tih materijala, a imajući u vidu i činjenicu da su sredstva ograničena.
103	Savez udruga Klubtura	VIII. RAD VIJEĆA, Članak 22.	Radi osiguravanja maksimalne transparentnosti postupanja, predlažemo novu formulaciju stavka: (4) Javnost rada Vijeća ostvaruje se objavljivanjem Poslovnika o radu Vijeća, zapisnika o radu Vijeća, te Prijedloga popisa programa i projekata s predloženim iznosom financijske potpore koji se dostavlja davatelju financijskih sredstava.	Nije prihvaćen	U postupku vrednovanja programa i projekata Vijeće dostavlja davatelju sredstava svoj prijedlog koji sadrži popis programa i projekata s predloženim iznosom financijske potpore. Dakle, radi se o pripremnom materijalu za donošenje odluke o dodjeli sredstava te ne postoji potreba za objavom tih materijala, a imajući u vidu i činjenicu da su sredstva ograničena.
104	Savez udruga Klubtura	VII. KULTURNA VIJEĆA JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE, Članak 20.	Predlažemo dopunu stavka: (7) Pored odredaba ovoga Zakona kojima se uređuju pitanja vezana uz njihovo osnivanje, zadaće i rad, na Vijeća jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave primjenjuju se odgovarajuće i odredbe članaka 17, 18. i 19. te odredbe glave VIII. ovoga Zakona.	Prihvaćen	Prihvaća se.
105	Savez udruga Klubtura	VII. KULTURNA VIJEĆA JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE, Članak 20.	Spuštanje granice broja stanovnika JLRS-a u kojima se osnivaju vijeća nema analitičku podlogu, što navodi da su izmjene kozmetičke prirode. Spuštanjem granice se potiče na rastvaranje procesa odlučivanja na nižim podnacionalnim razinama, no ne otvara se mogućnost stvaranja kulturnih vijeća (ili jednog kulturnog vijeća) na općinskim razinama čime se pitanje dosega decentralizacije sustava odlučivanja u kulturi ograničava samo na urbane sredine ignorirajući kulturne vrijednosti, kapacitete i afinitete ruralnih dijelova. Stoga predlažemo da se propiše osnivanje vijeća, odnosno, broja i područja, sukladno veličini JLRS ili nekom drugom kriteriju koje će imati promišljenu i analitičku podlogu. Predlažemo novu formulaciju: (1) Vijeća se obavezno osnivaju za područje županije, Grada Zagreba te grada koji ima više od 10.000 stanovnika, a mogu ih osnovati i manji gradovi i općine.	Nije prihvaćen	Kulturna vijeća osnivaju se za područje županije, Grada Zagreba te grada koji ima više od 10.000 stanovnika, a mogu ih osnovati i drugi gradovi i općine ako to ocijene svrhovitim, s obzirom na financijske mogućnosti i potrebe građana koje treba zadovoljiti u području umjetnosti i kulture. Međutim, ne postoji zapreka da i drugi gradovi i općine osnuju kulturna vijeća.
106	Savez udruga Klubtura	VI. KULTURNA VIJEĆA PRI MINISTARSTVU NADLEŽNOM ZA POSLOVE KULTURE, Članak 19.	Odredba u stavku (4) odabir članova vijeća jasno i nedvojbeno vezuje uz osobu koja je na čelu resora, upućujući na privatizaciju javne politike i legitimitet njenog razumijevanja iz vizure jedne jedine osobe ili stranke na vlasti. Da tome nije tako, članovi vijeća birali bi se zaista iz redova stručnjaka čije odlučivanje nije vezano uz aktualni mandat niti akte koji se u tom mandatu donose već iz perspektive razumijevanja kulture kao javnog dobra. Predlažemo novu formulaciju: (4) Član Vijeća može staviti mandat na raspolaganje ako prestane mandat ministru nadležnom za kulturu koji je donio odluku o njegovom imenovanju.	Primljeno na znanje	Predložene odredbe doprinose transparentnosti i reflektirajuu potrebe ispravljanja dosadašnje prakse.
107	Savez udruga Klubtura	VI. KULTURNA VIJEĆA PRI MINISTARSTVU NADLEŽNOM ZA POSLOVE KULTURE, Članak 19.	Dok su ostale odredbe stavka 2. definirane i lako dokazive, odredba o narušavanju ugleda Vijeća ili Ministarstva nije detaljnije obrazložena te se odluka o narušavanju ugleda može donijeti proizvoljno što ostavlja prevelik prostor da jedna osoba (ministar kulture) definira taj ugled i modalitete njegovog kršenja od prilike do prilike. Narušavanje ugleda može biti i kritičko istupanje u javnosti člana vijeća radi ukazivanja na propuste ili nepravilnosti do kojih dolazi u radu vijeća, što je nedvojbeno interes javnosti, a ne razlog za razrješenje. Predlažemo brisanje alineje 4. iz stavka 2. članka 19.	Primljeno na znanje	Predložene odredbe doprinose transparentnosti i reflektirajuu potrebe ispravljanja dosadašnje prakse.
108	Savez udruga Klubtura	VI. KULTURNA VIJEĆA PRI MINISTARSTVU NADLEŽNOM ZA POSLOVE KULTURE, Članak 18.	Predlažemo novu formulaciju stavka: (2) Javni poziv iz stavka 1. ovoga članka objavljuje se na mrežnim stranicama ministarstva nadležnog za poslove kulture, a rok za podnošenje prijedloga ne može biti kraći od 30 dana od dana njegove objave.	Nije prihvaćen	Rok od 15 dana dovoljan je da se zainteresirane osobe jave na javni poziv.
109	Savez udruga Klubtura	VI. KULTURNA VIJEĆA PRI MINISTARSTVU NADLEŽNOM ZA POSLOVE KULTURE, Članak 17.	Predlažemo novu formulaciju stavka: (2) Za članove Vijeća imenuju se kulturni djelatnici i umjetnici te drugi stručnjaci koji svojim dosadašnjim dostignućima i poznavanjem problema vezanih uz utvrđivanje i provedbu kulturne politike mogu pridonijeti ostvarenju ciljeva radi kojih je Vijeće osnovano.	Nije prihvaćen	Propisana formulacija šira je od predložene.
110	Savez udruga Klubtura	V. OSNIVANJE I ULOGA KULTURNIH VIJEĆA U KREIRANJU I OSTVARIVANJU KULTURNIH POLITIKA, Članak 15.	Kulturna vijeća ne bi trebala mandatorno posvećivati pozornost samo promicanju potreba nacionalnih manjina, nego kulturnih različitosti i pluralizma što obuhvaća i druge vrste manjina, marginalizirane i ranjive skupine, ekonomski deprivirane itd. Posljednja točka stavka spominje kulturnu raznolikost, ali opet samo u kontekstu nacionalnih manjina i razvoja međunarodne suradnje što nije dovoljno razrađeno niti ispravno u smislu uključivanja različitih društvenih skupina. Predlažemo dopunu stavka 2. u alineji 3, koja se spaja s alinejom 6: - posebnu pozornost posvećuju promicanju potreba u kulturi i umjetnosti svih manjina, marginaliziranih te ranjivih skupina društva i njihovom kulturnom stvaralaštvu, te potiču zaštitu i promicanje kulturne raznolikosti. U alineji 4. stavka 2 propisuje se da kulturna vijeća podnose svoje prijedloge mjera Vijeću za međunarodnu kulturnu suradnju, što vjerujemo nije bila intencija predlagatelja Zakona, no nagovještava moguću interdisciplinarnu suradnju među kulturnim vijećima, što pozdravljamo jer takva intencija pretpostavlja postojanje koherentne kulturne politike. Predlažemo preformulirati. Brisati alineju 6.	Prihvaćen	Prihvaća se.
111	Savez udruga Klubtura	II. JAVNI POZIV, Članak 8.	Stavak (2): S obzirom na neprimjereno veliki iznos predviđen za financiranje, tražimo da se 5% odnosi na iznos namijenjen za financiranje određene djelatnosti kojoj se dodijeljuju sredstva, odnosno određene djelatnosti koje spadaju pod nadležnost kulturnog vijeća. Predlažemo novu formulaciju: (2) Ukupni iznos sredstava odobrenih na temelju stavka 1. ovoga članka ne smije prelaziti 5% cjelokupnog iznosa namijenjenog za financiranje kulturne djelatnosti na koju se odnosi program ili projekt koji se financira, uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležnog kulturnog vijeća. Na tom tragu, predlažemo uvođenje novog stavka 3: (3) Odluka o dodjeli sredstava iz stavka 2. ovoga članka objavljuje se na službenim stranicama davatelja sredstava. Stavak 3. prijedloga Zakona postaje stavak 4.	Djelomično prihvaćen	Stavkom 4. ovoga članka propisano je da se odluka o dodjeli sredstava objavljuje na službenim mrežnim stranicama davatelja financijskih sredstava.
112	Savez udruga Klubtura	II. JAVNI POZIV, Članak 7.	Stavak (6): Ovim se člankom određuje da se ključni elementi javnih poziva u kulturi definiraju godišnjim javnim pozivom što otvara mogućnost da se uvjeti i kriteriji mijenjaju iz godine u godinu. Takvo određenje stvara pravnu i postupovnu nesigurnost jer bi krovni Zakon kakav se ovdje predlaže morao moći osigurati ujednačene i stabilne kriterije i mogućnost planiranja potencijalnih prijavitelja. Ti su kriteriji postojali u Pravilniku o izboru i utvrđivanju programa javnih potreba u kulturi te predlažemo drugačiju formulaciju stavka 6. kojim bi se nadležno Ministarstvo obvezalo na donošenje općeg akta (Pravilnika) kojim bi se odredili ključni elementi javnog poziva: (6) Ministar nadležan za kulturu donosi Pravilnik kojim se detaljnije definiraju područja javnih potreba u kulturi, prioriteti i ciljevi, postupak dodjele financijskih sredstava, uvjeti i kriteriji za dodjelu financijskih sredstva, način prijave, rokovi, vrste i definicije podrški (jednokratne, jednogodišnje i višegodišnje), načelni popis prihvatljivih troškova programa i projekata, postupak objave rezultata, postupak podnošenja prigovora, postupanje s prijavama nakon provedbe javnog poziva, postupak ugovaranja odobrenih sredstava, način korištenja odobrenih sredstava, način izvještavanja te praćenja korištenja sredstava. Također, predlažemo dodavanje stavka 7. u članak koji bi definirao da se Pravilnik koji se donosi po stavku 6. objavljuje na službenim stranicama davatelja sredstava: (7) Pravilnik iz stavka 6. objavljuje se na mrežnim stranicama ministarstva nadležnog za kulturu.	Nije prihvaćen	Kriteriji navedeni u javnom pozivu su transparentni i mogu se prilagoditi pojedinim kulturnim područjima što se u praksi i sada događa da kulturna vijeća određuju posebne kriterije koji se primjenjuju pored općih kriterija navedenih u Pravilniku. Budući da se radi o umjetničko-stručnim kriterijima koji se odnose na kreativnost, a koji su općeprihvaćeni u javnosti to je njihovo uređenje kroz javni poziv u odnosu na pravilnik prihvatljivije, jer pravilnik ne može biti sveobuhvatan. U javnom pozivu će se uvrštavati kriteriji koje utvrde kulturna vijeća.
113	Savez udruga Klubtura	II. JAVNI POZIV, Članak 7.	Stavak (2): Prijedlogom se uvodi zakonska mogućnost višegodišnjeg financiranja programa i projekata što pozdravljamo jer smatramo takav vid financiranja ključnim za održivost dugogodišnjih i cjelogodišnjih programa. Ipak, kao što je slučaj i s nekim drugim prijedlozima u sklopu ovog Zakona koji su doneseni bez analitičke podloge i evaluacije proteklog razdoblja višegodišnjeg financiranja (2013-2016) pri nadležnom Ministarstvu, a što je bilo omogućeno Pravilnikom o izboru i utvrđivanju programa javnih potreba u kulturi, takva se mogućnost uvodi bez definicije što su višegodišnji programi i projekti, na koji period se odnose, kako se klasificira što može biti višegodišnji program, te na koji način je uređen odnos između kapitalnih ulaganja i drugih programa. Ta bi pitanja trebalo urediti općim aktom (Pravilnikom) koji se donosi nastavno na donošenje Zakona, a čiji obuhvat predlažemo u komentaru na stavak 6. ovoga članka.	Nije prihvaćen	Javnim pozivom iz članka 7. stavka 6. definira se postupak dodjele financijskih sredstava, uvjeti i kriteriji za dodjelu, način prijave, rokovi….
114	Savez udruga Klubtura	VI. KULTURNA VIJEĆA PRI MINISTARSTVU NADLEŽNOM ZA POSLOVE KULTURE, Članak 16.	Stavak (2): Ministarstvo kulture i medija nadležno je tijelo državne uprave za medije. Operativno, Ministarstvo kulture kroz nakladničku djelatnost financira i nakladništvo medija u kulturi, Posredničko je tijelo razine 1 za provedbu projekata u sklopu poziva Mediji zajednice (Europski socijalni fond), kao i najavljenih poziva za medije u sklopu sljedećeg programskog i financijskog razdoblja ESF+. U Nacionalnoj razvojnoj strategiji Republlike Hrvatske do 2030. godine kao prioritetno područje javne politike u području kulture navedeni su razvoj medija i medijske pismenosti. Članak 2, stavak 1, točka 3 ovog prijedloga Zakona napominje da su korisnici financijskih sredstava u smislu ovoga Zakona fizičke i pravne osobe kojima su dodijeljena sredstva državnog proračuna koja uključuju (...) sredstva javnih fondova i prihoda javnih trgovačkih društava i drugih javnih institucija, fondova Europske unije i inozemnih javnih izvora za programe i projekte u kulturi. Također, među natječajima za financiranje projekata i programa organizacija civilnoga društva iz sredstava Državnog proračuna RH i fondova EU u 2022. godini, Ministarstvo kulture je najavilo Javni poziv za financiranje programa koji potiču kvalitetno novinarstvo. Iz svega navedenog, a radi potencijalne potrebe da se pri nadležnom Ministarstvu osnuje posebno povjerenstvo za medije, predlažemo sljedeću formulaciju stavka: (2) Slijedeći razvoj suvremene kulture, umjetnosti, kulturnih i kreativnih industrija te medija, osnivaju se prema potrebi i povjerenstva odlukom ministra nadležnog za kulturu.	Nije prihvaćen	Mediji i financiranje medija uređuje se posebnim propisima.
115	Savez udruga Klubtura	VI. KULTURNA VIJEĆA PRI MINISTARSTVU NADLEŽNOM ZA POSLOVE KULTURE, Članak 16.	Stavak (1): Izvedbene umjetnosti obuhvaćaju plesnu i dramsku umjetnost, no ne samo njih. U taj su pojam uključeni, naprimjer, i umjetnost performansa ili cirkuska umjetnost, koja je izvedbena praksa u velikoj i sve većoj mjeri zastupljena u umjetnosti RH. Ovakav naziv vijeća nepotrebno diskriminira određene vrste umjetnosti i koncentrira se isključivo na konzervativne forme izvedbe. Kako bi nazivi vijeća zaista pratili razvoj kulture i umjetnosti u posljednjih 15 godina (kako se ističe u Ocjenu stanja uvoda u Zakon), umjesto naziva Kulturno vijeće za dramsku i plesnu umjetnost predlažemo naziv Kulturno vijeće za izvedbene umjetnosti. Proširenje naziva dosadašnjeg Vijeća za inovativne kulturne i umjetničke prakse ukazuje na dva smjera razmišljanja aktualnog Ministarstva. Svakako se slažemo da interdisciplinarne umjetničke i kulturne prakse jesu najpribližniji opis praksi koje se proizvode u području izvaninstitucionalne kulturne scene, no ne smatramo ohrabrujućom podjelu kulturnih vijeća na klasične umjetnosti i one koje u svom djelovanju donose neki novum ili inovaciju u područje kulture i umjetnosti. Sredstva na preostalim vijećima dodijeljuju se, naprimjer, ustanovama, strukovnim udruženjima, profesionalnim kazalištima, ansamblima, i za njih rijetko mogu konkurirati manje udruge i umjetničke organizacije u području kulture, dok se pri Vijeću osmišljenom posebno za izvaninstitucionalnu scenu financiraju i akteri koji ne donose neki novitet (ekperimentalnost, progresivnost, društvenu relevantnost) u područje kulture. Trebalo bi stoga ujednačiti kriterije po vijećima (uz posljedično povećanje budžeta za svaku djelatnost) ili osnovati vijeće koje je namijenjeno upravo programima i projektima nezavisne kulturne scene.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
116	Savez udruga Klubtura	II. JAVNI POZIV, Članak 9.	S obzirom da je člankom 7, stavkom 6. predviđeno da se javnim pozivom, od godine do godine, definiraju uvjeti i kriteriji za dodjelu sredstava, ostavljena je mogućnost da je popis troškova naveden u ovome članku također podložan jednogodišnjim interpretacijama. Kao i u članku 7. stavku 6, predlažemo da popis prihvatljivih troškova bude sastavni dio Pravilnika koji će Ministarstvo donijeti nastavno na ovaj Zakon. Također, predlažemo da se formulacija ""sredstva za naknade za rad"" preoblikuje u ""sredstva za plaće"", s obzirom da su eksplicitno navedeni autorski i umjetnički honorari koji su također naknade za rad,a radi usklađivanja s tekstom članka 11 stavak 1. Predlažemo formulaciju: Sredstva za financiranje javnih potreba u kulturi koje davatelj sredstava putem javnog poziva dodjeljuje pravnim osobama kojima nije osnivač, te fizičkim osobama, prema Pravilniku uključuju sredstva za autorske i umjetničke honorare, sredstva za plaće, sredstva za nabavu građe, sredstva za programe i projekte, materijalne izdatke, mobilnost i međunarodnu suradnju, usavršavanje djelatnika i suradnika, sredstva za zaštitu građe, sredstva za investicije i investicijsko održavanje i druga sredstva ako su predviđena pojedinim javnim pozivom, osim ako posebnim zakonom nije drugačije određeno.	Djelomično prihvaćen	Dodan je pojam „sredstva za plaće“.
117	Savez udruga Klubtura	V. OSNIVANJE I ULOGA KULTURNIH VIJEĆA U KREIRANJU I OSTVARIVANJU KULTURNIH POLITIKA, Članak 15.	Namjera zakonodavca da kulturna vijeća proglasi isključivo savjetodavnima ne umanjuje njihov značaj za razvoj kulture i umjetnosti te njihov važan doprinos oblikovanju kulturne politike RH, koja se ogleda upravo u Odlukama o financiranju koje predlažu ministru nadležnom za kulturu. Smatramo da je formulacija članka 1. dosadašnjeg Zakona o kulturnim vijećima primjerenije opisivala razloge njihova osnivanja te predlažemo da se članak 15. stavak 1. proširi, u skladu s predloženim člankom 4, točkom 4. Zakona: (1) Kulturna vijeća (u daljnjem tekstu: Vijeća) kontinuirano prate i razmatraju stanje u pojedinim područjima umjetničkog i kulturnog stvaralaštva, daju prijedloge za poticanje njihova razvitka i unaprjeđivanja, predlažu ciljeve kulturne politike i mjere za njezino provođenje, ostvaruju utjecaj kulturnih djelatnika i umjetnika na donošenje odluka važnih za kulturu i umjetnost, daju stručne podloge i mišljenja te obavljaju i druge poslove sukladno ovom Zakonu.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
118	Savez udruga Klubtura	II. JAVNI POZIV, Članak 8.	Stavak (1): Na tragu predloženih izmjena stavka 6. prethodnog članka, predlažemo preformulirati: (1) Iznimno od odredbe članka 7. stavka 1. ovoga Zakona, financijska sredstva mogu se dodijeliti izravno, bez objave javnog poziva, kada zbog žurnosti djelovanja nije moguće provesti postupak dodjele sredstava predviđen i definiran Pravilnikom, a žurnost je uzrokovana događajem koji se nije mogao predvidjeti u programu rada prijavitelja programa i projekta. Davatelj sredstava će općim aktom koji se objavljuje na službenim stranicama davatelja sredstava definirati uvjete i način izravne dodjele sredstava.	Nije prihvaćen	Pitanje dodjele sredstava bez objave javnog poziva do sada nije bilo uređeno te ne postoje podaci koliko je sredstava dodijeljeno na ovaj način. Namjera je da se ovo pitanje precizno definira i uredi, ali nije moguće definirati sve situacije.
119	Savez udruga Klubtura	II. JAVNI POZIV, Članak 7.	Stavak (1): U prijedlogu nije iznesen razlog zbog kojeg Ministarstvo predlaže objavu javnog poziva najkasnije do 1. listopada, a ne do kraja mjeseca srpnja, kao što je bilo određeno Pravilnikom o izboru i utvrđivanju programa javnih potreba u kulturi. S obzirom da Ministarstvo rok za podnošenje prijava ne određuje prije 15. rujna, objavom uvjeta i kriterija javnog poziva do kraja srpnja omogućuje se pravovremeno i adekvatno planiranje programa i projekata koji se prijavljuju. Predlažemo da se Ministarstvu odredi rok za objavu elemenata javnih poziva za financiranje javnih potreba u kulturi za sljedeću godinu do kraja srpnja tekuće godine. (1) Sredstva za financiranje javnih potreba u kulturi dodjeljuju se na temelju provedenog javnog poziva (u daljnjem tekstu: javni poziv) koji se objavljuje na službenim mrežnim stranicama davatelja financijskih sredstava najkasnije do 31. srpnja za sljedeću proračunsku godinu.	Nije prihvaćen	Člankom 7. stavkom 1. propisuje se da se javni poziv objavljuje najkasnije do 1. listopada za sljedeću proračunsku godinu. Dakle, propisan je krajnji rok do kojeg se može raspisati javni poziv. Potiče se raspisivanje javnog poziva što ranije, kako je to i praksa Ministarstva kulture i medija.
120	queerANarchive	PRIJEDLOG ZAKONA O KULTURNIM VIJEĆIMA I FINANCIRANJU JAVNIH POTREBA U KULTURI	Slažemo se s komentarima Kurziva, Saveza udruga Klubtura i Operacije Grad, koji vrlo jasno ističu vitalne propuste predmetnog prijedloga Zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi. Smatramo da bi se ovaj prijedlog Zakona trebao povući iz daljnje procedure i uputiti na doradu u koju će se uključiti šira kulturna i stručna zajednica.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
121	Pučko otvoreno učilište Slatina	XIII. UPRAVLJANJE USTANOVAMA U KULTURI, Članak 40.	Članak 40, predlaže se dopuna pod (3): Ravnatelj ustanove imenuje se na mandat od četiri godine i može biti ponovno imenovan kao što je to u drugim posebnim zakonima.	Nije prihvaćen	Nije zabranjeno da se ravnatelj ustanove ponovno imenuje na mandat. Navedeno pitanje može se urediti statutom.
122	Pučko otvoreno učilište Slatina	XIII. UPRAVLJANJE USTANOVAMA U KULTURI, Članak 37.	St. 3. Nigdje nije obrazloženo zašto se za člana Upravnog vijeća traži završen diplomski studij te zašto je to jedini kriterij?	Primljeno na znanje	Jedini kriterij nije završen diplomski studij, već je propisan i kriterij stručnosti.
123	Pučko otvoreno učilište Slatina	III. FINANCIRANJE USTANOVA U KULTURI, Članak 12.	S obzirom na to da je u ovom prijedlogu zakona ravnatelj tijelo koje upravlja ustanovom, a ovlasti upravnog vijeća nisu definirane, nije jasno koje tijelo donosi plan i program. Potrebno jasno definirati točne ovlasti svakog tijela ustanove kao što je to u postojećim posebnim zakonima s područja kulture.	Nije prihvaćen	Nacrt prijedloga Zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi opći je propis. Zadaće i ovlasti ravnatelja, upravnog vijeća i stručnog vijeća podredno su propisane Zakonom o ustanovama, a detaljnije se uređuju statutom ustanove koji mora biti u skladu sa Zakonom o ustanovama.
124	Pučko otvoreno učilište Slatina	III. FINANCIRANJE USTANOVA U KULTURI, Članak 11.	Podržavamo komentar E.Višnić: Sukladno prethodnim komentarima (čl. 5.), a u cilju postizanja uključivanja stručne javnosti u procese donošenja odluka, predlažem dopunu: "(3) Visinu sredstava za rad ustanove u kulturi utvrđuje osnivač na temelju programa rada i razvitka i financijskog plana ustanove, u skladu sa stavkom 1. ovoga članka te uz prethodno savjetovanje s nadležnim kulturnim vijećem u dijelu koji se odnosi na programe i projekte ustanova."	Prihvaćen	Prihvaća se.
125	Pučko otvoreno učilište Slatina	II. JAVNI POZIV, Članak 8.	Podržavamo prijedloge Klubture	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
126	Pučko otvoreno učilište Slatina	II. JAVNI POZIV, Članak 7.	Svakako pozdravljamo to što se u zakonu pojavljuje mogućnost raspisivanja poziva za višegodišnje programe. Radi detaljnjije i sustavnije razrade predlažemo sljedeću dopunu: Opći elementi svih javnih poziva, navedeni pod (6), trebaju biti jasno definirani u posebnom aktu. Također skrećemo pozornost na to kako u tom aktu trebaju biti jasno definirani rokovi koji će se onda implementirati u svim javnim pozivima.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
127	Pučko otvoreno učilište Slatina	II. JAVNI POZIV, Članak 7.	Čl. 7. st. 1. iz praktičnih razloga, smatramo da bi rokove za objavu javnog poziva trebalo fiksno vezati uz rok za podnošenje prijedloga proračuna, primjerice 60 dana prije podnošenja prijedloga proračuna.	Primljeno na znanje	Člankom 7. stavkom 1. propisuje se da se javni poziv objavljuje najkasnije do 1. listopada za sljedeću proračunsku godinu. Dakle, propisan je krajnji rok do kojeg se može raspisati javni poziv. Potiče se raspisivanje javnog poziva što ranije, kako je to i praksa Ministarstva kulture i medija.
128	Pučko otvoreno učilište Slatina	I. OPĆE ODREDBE, Članak 5.	St. (1) članak bi trebao glasiti: "(1) Predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave PROGRAMOM JAVNIH POTREBA/PRAVILNIKOM O JAVNIM POTREBAMA U KULTURI utvrđuje javne potrebe u kulturi na temelju svojih interesa te u skladu s člankom 4. ovoga Zakona." Na temelju toga se onda raspisuju javni pozivi. st. (3) Slažemo se s mišljenjem u prethodnim komentarima da je nužno osigurati transparentnost dodjele sredstava i sudjelovanje stručne javnosti. Slijedeći tu logiku predlažemo dopunu članka: (3) "Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave utvrđuju u svojim proračunima sredstva za ustanove kojima su osnivači i/ili suosnivači, bez provođenja javnog poziva, na temelju prethodno donesenog Pravilnika koji će osigurati stručnu evaluaciju programa i transparentnost dodjele. (4) Odluke o sredstvima bit će objavljivane na mrežnim stranicama donositelja. Nadalje, skrećemo pozornost na dosadašnji Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi koji člankom 10. predviđa da Ministarstvo kulture može osigurati potrebna sredstva za javne potrebe u kulturi ukoliko JLRS nema dovoljno sredstava. Ovim zakonom takva situacija se ne predviđa te se otvara pitanje opstanka ustanova u manjim sredinama. Predlažemo da se i u novi Zakon ugradi dosadašnja praksa.	Djelomično prihvaćen	Člankom 5. stavkom 1. propisuje se da predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave programom utvrđuju javne potrebe u kulturi na temelju svojih interesa te u skladu s člankom 4. ovoga Zakona. Stavkom 4. određuje se da se odluke o sredstvima koja su namijenjena za projekte i programe ustanova iz stavka 3. ovoga članka donose uz prethodno savjetovanje s nadležnim kulturnim vijećem i to na razini godišnjeg ili višegodišnjeg plana te se javno objavljuju na službenim mrežnim stranicama osnivača.
129	Pučko otvoreno učilište Slatina	I. OPĆE ODREDBE, Članak 4.	U popis kulturnih djelatnosti nužno je uvrstiti djelatnost centara za kulturu ili pučkih otvorenih učilišta Obrazloženje: Centri za kulturu, pučka otvorena učilišta, domovi kulture te narodna sveučilišta najzastupljenije su ustanove u kulturi diljem zemlje. Te ustanove provode specifične programe koji prvenstveno imaju kulturno-društveni karakter, te svojim djelovanjem direktno utječu na razvoj zajednice i decentralizaciju kulture općenito, što je posebno značajno za manje sredine, te bi svakako bilo nužno da su dio javnih potreba kako bi se mogle financirati javnim sredstvima.	Nije prihvaćen	Centri za kulturu su ustanove u kulturi pa su obuhvaćeni ovim Zakonom te se bave svim navedenim djelatnostima stoga nije potrebno posebno isticati djelatnost centara za kulturu.
130	Pučko otvoreno učilište Slatina	I. OPĆE ODREDBE, Članak 1.	st. (1) Postoji velika potreba da se detaljnije uredi područje upravljanja javnim ustanovama u kulturi. Dosadašnji Zakon o upravljanju javnim ustanovama u kulturi iz 2020. je nedostatan, a novim prijedlogom zakona smjernice za upravljanje javnim ustanovama u kulturi još su oskudnije. Stoga predlažemo da se dio zakona koji se odnosi na upravljanje javnim ustanovama u kulturi ne integrira u novi zakon, već da se postojeći proširi. st. (2) S obzirom na specifičnost djelatnosti centara za kulturu, društveno-kulturnih centara, domova kulture i sl., kao i na činjenicu da ona nije detaljnjije razrađena posebnim Zakonom, mišljenja smo kako postoji potreba za donošenjem posebnog zakona koji će detaljnjije propisati područje djelovanja ovih ustanova.	Djelomično prihvaćen	Člankom 35. stavkom 4. uređuje se djelatnost centara za kulturu.
131	Pučko otvoreno učilište Slatina	PRIJEDLOG ZAKONA O KULTURNIM VIJEĆIMA I FINANCIRANJU JAVNIH POTREBA U KULTURI	Predlažemo dopunu naziva u: "Zakon o kulturnim vijećima, javnim potrebama u kulturi i upravljanju ustanovama u kulturi".	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
132	Prostor rodne i medijske kulture K-zona	PRIJEDLOG ZAKONA O KULTURNIM VIJEĆIMA I FINANCIRANJU JAVNIH POTREBA U KULTURI	Slažemo se s komentarima Kurziva, Saveza udruga Klubtura i Operacije Grad, koji vrlo jasno ističu vitalne propuste predmetnog prijedloga Zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi. Smatramo da bi se ovaj prijedlog Zakona trebao povući iz daljnje procedure i uputiti na doradu u koju će se uključiti šira kulturna i stručna zajednica.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
133	Prostor rodne i medijske kulture K-zona	VI. KULTURNA VIJEĆA PRI MINISTARSTVU NADLEŽNOM ZA POSLOVE KULTURE, Članak 16.	Ministarstvo kulture i medija nadležno je tijelo državne uprave za medije. Operativno, Ministarstvo kulture kroz nakladničku djelatnost financira i nakladništvo medija u kulturi, Posredničko je tijelo razine 1 za provedbu projekata u sklopu poziva Mediji zajednice (Europski socijalni fond), kao i najavljenih poziva za medije u sklopu sljedećeg programskog i financijskog razdoblja ESF+. U Nacionalnoj razvojnoj strategiji Republlike Hrvatske do 2030. godine kao prioritetno područje javne politike u području kulture navedeni su razvoj medija i medijske pismenosti. Članak 2, stavak 1, točka 3 ovog prijedloga Zakona napominje da su korisnici financijskih sredstava u smislu ovoga Zakona fizičke i pravne osobe kojima su dodijeljena sredstva državnog proračuna koja uključuju (...) sredstva javnih fondova i prihoda javnih trgovačkih društava i drugih javnih institucija, fondova Europske unije i inozemnih javnih izvora za programe i projekte u kulturi. Također, među natječajima za financiranje projekata i programa organizacija civilnoga društva iz sredstava Državnog proračuna RH i fondova EU u 2022. godini, Ministarstvo kulture je najavilo Javni poziv za financiranje programa koji potiču kvalitetno novinarstvo. Iz svega navedenog, a radi potencijalne potrebe da se pri nadležnom Ministarstvu osnuje posebno povjerenstvo za medije, predlažemo sljedeću formulaciju stavka 2 članka 16.: "(2) Slijedeći razvoj suvremene kulture, umjetnosti, kulturnih i kreativnih industrija te medija, osnivaju se prema potrebi i povjerenstva odlukom ministra nadležnog za kulturu."	Nije prihvaćen	Mediji i financiranje medija uređuje se posebnim propisima.
134	Pogon - Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade	XIII. UPRAVLJANJE USTANOVAMA U KULTURI, Članak 45.	Slažemo se s komentarom Operacije grad. Osim toga, i nama se čini da je ovdje došlo do omaške u tekstu, što je već primjećeno u prethodnim komentarima: Čini se da je ovdje došlo do omaške te predlažem: Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kao osnivač ustanove u kulturi može donijeti odluku o prestanku i statusnim promjenama ustanove samo uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove kulture, ako prestanak i statusna promjena ustanove NE BI imali za posljedicu značajno umanjenje ostvarivanja javnih potreba u kulturi na njihovom području.	Prihvaćen	Prihvaća se.
135	Pogon - Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade	XIII. UPRAVLJANJE USTANOVAMA U KULTURI, Članak 41.	Slažemo se s komentarima Operacije grad. Također se slažemo s prethodnim komentarom: Članak 41 (1): Nije jasno zašto se ovaj članak razlikuje od članaka u drugim posebnim zakonima koji propisuju uvjete za imenovanje ravnatelja i kažu da se ravnateljem ustanove može, na temelju predloženoga četverogodišnjeg programa rada, imenovati osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij, odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima, s najmanje 5 godina rada u kulturi, a iznimno, za ravnatelja može se imenovati osoba koja nema visoku stručnu spremu, ako se radi o istaknutom i priznatom stručnjaku na području kulture s najmanje 10 godina radnog staža, te ispunjava ostale uvjete određene posebnim zakonom, aktom o osnivanju ustanove ili njezinim statutom.	Nije prihvaćen	Aktom o osnivanju ustanove ili njezinim statutom određuju se ostali uvjeti koje mora ispunjavati ravnatelj ustanove, pored uvjeta proisanih Zakonom.
136	Pogon - Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade	XIII. UPRAVLJANJE USTANOVAMA U KULTURI, Članak 40.	Slažemo se s komentarima Kurziva i Operacije grad. Također se slažemo s predloženim prijedlozima dopune: Članak 40. pod (3): Ravnatelj ustanove imenuje se na mandat od četiri godine i može biti ponovno imenovan kao što je to u drugim posebnim zakonima. Također kao i Anja Planinčić i Maja Jurić Ivoš slažem se s komentarom Emine Višnić uz dodatak da bi rok za raspisivanje natječaja za izbor i imenovanje ravnatelja ustanove trebao biti najmanje 6 mjeseci prije isteka mandata.	Primljeno na znanje	Nije zabranjeno da se ravnatelj ustanove ponovno imenuje na mandat. Navedeno pitanje može se urediti statutom.
137	Pogon - Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade	XIII. UPRAVLJANJE USTANOVAMA U KULTURI, Članak 39.	Slažem se s prethodnim komentarima: Članak 39 (1): S obzirom na to da se ova odredba razlikuje od dosadašnjeg Zakona o upravljanju javnim ustanovama u kulturi čl.1, a u kojem je definirano da ustanovom upravlja Upravno vijeće, te da uloga Upravnog vijeća ovim prijedlogom Zakona nije detaljnije pojašnjena, postavlja se pitanje koju ulogu, odnosno odgovornost sada ima upravno vijeće?	Nije prihvaćen	Nacrt prijedloga Zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi opći je propis. Zadaće i ovlasti ravnatelja, upravnog vijeća i stručnog vijeća podredno su propisane Zakonom o ustanovama, a detaljnije se uređuju statutom ustanove koji mora biti u skladu sa Zakonom o ustanovama.
138	Pogon - Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade	XIII. UPRAVLJANJE USTANOVAMA U KULTURI, Članak 38.	Slažemo se s komentarom Operacije grad.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
139	Pogon - Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade	XIII. UPRAVLJANJE USTANOVAMA U KULTURI, Članak 37.	Slažemo se s komentarima i prijedlozima Operacije grad. Također se slažem sa sljedećim prethodnim komentarima: St. (1) Ovaj Zakon, za razliku od Zakona o kazalištima, Zakona o muzejima, Zakona o knjižnicama, i Zakona o arhivima, ne propisuje ulogu, ovlasti i zadaće upravnog vijeća, nego ostavlja da se to detaljnije odredi statutom. S obzirom da nabrojani zakoni to već definiraju, trebalo bi ili mijenjati te zakone ili na ovome mjestu (članak 37) popisati te ovlasti i na isti način ih primjenjivati na sve ustanove u kulturi. St. (2) Ovaj članak nije u skladu s potrebama i mogućnostima ustanova, s obzirom na broj zaposlenih i na strukturu osnivača. Zbog toga smatramo da bi trebalo otvoriti mogućnost da Upravna vijeća mogu imati tri člana i sukladno tome urediti njegov sastav. Iako, naravno, pozdravljamo raznolikost polja ekspertize članova, smatramo da je obzirom na našu djelatnost izuzetno važno da većina članova upravnog vijeća, u kojem god broju ono djelovalo, bude iz redova kulturnih djelatnika. Također ukazujemo na to da bi sastav predloženih vijeća trebalo odrediti po principu na koji je to učinjeno u Zakonu o muzejima, čl.23 (2) u koje se sastav članova upravnog vijeća od strane zaposlenika ustanove određuje na način da jednog člana biraju stručni djelatnici, a jednog člana svi djelatnici. St. (3) Ukazujemo na to da ovaj članak u Zakonu o muzejima drugačije glasi te nije jasno je li ovdje riječ o omašci: "IZ REDOVA OSNIVAČA može se imenovati osoba koja ispunjava sljedeći uvjet: ima završen diplomski sveučilišni ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij, osim ako posebnim zakonom nije drugačije određeno." Osim toga, nije jasno na koji se posebni zakon ovdje poziva Predlagatelj kada piše da se "Odredbe glave XIII. ovoga Zakona ne primjenjuju se na ustanove u kulturi čije je osnivanje, ustrojstvo, upravljanje i rad uređeno posebnim zakonima.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
140	Pogon - Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade	XIII. UPRAVLJANJE USTANOVAMA U KULTURI, Članak 36.	Kao što smo već i prije komentirali, i u skladu s prethodnim komentarima, izuzetno je važno da se definiraju ovlasti svih tijela ustanove.	Primljeno na znanje	Nacrt prijedloga Zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi opći je propis. Zadaće i ovlasti ravnatelja, upravnog vijeća i stručnog vijeća podredno su propisane Zakonom o ustanovama, a detaljnije se uređuju statutom ustanove koji mora biti u skladu sa Zakonom o ustanovama.
141	Pogon - Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade	XIII. UPRAVLJANJE USTANOVAMA U KULTURI, Članak 35.	Istaknuli smo već ovu potrebu u uvodnom/općem dijelu zakona, a ovdje se u potpunosti slažemo s istovjetnim komentarom i prijedlogom Operacije grad: St. 3. Smatramo da centri za kulturu, odnosno infrastruktura za kulturne i društvene djelatnosti koja nije obuhvaćena posebnim zakonima, treba imati vlastiti zakon koji bi omogućio njihov razvoj, priznao njihovu važnost za različite lokalne zajednice i koji se može nadograđivati u skladu s potrebama te zajednice. Izdvajanjem centara za kulturu u zaseban zakon, otvorila bi se mogućnost reguliranja rada hibridnih ustanova te društveno-kulturnih centara koji njeguju participativne modele upravljanja, najčešće u suradnji organizacija civilnog društva i jedinice lokalne i regionalne samouprave. Time bi se napravio značajan iskorak u prepoznavanju progresivnih praksi (participativnog) upravljanja javnom, kulturnom infrastrukturom te bi se praksa mogla uskladiti s kulturnom politikom čiji neizostavan dio predstavlja.	Djelomično prihvaćen	Djelatnost centara za kulturu uređena je člankom 35. stavkom 4. Nacrta zakona.
142	Pogon - Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade	X. ODLUKA O DODJELI FINANCIJSKIH SREDSTAVA, Članak 27.	Slažem se s prethodnim komentarima: Nastavno na komentar članka 7, stavka 1, smatramo da rezultati javnih poziva za predlaganje projekata i programa na javne potrebe u kulturi za sve prijavitelje moraju biti objavljeni ranije nego što je to dosadašnja praksa (od siječnja do ožujka godine na koju se odnosi financiranje). Dosadašnji način objave rezultata onemogućava kvalitetno planiranje i provedbu programa u prvom tromjesečju u godini. Podržavam prethodni prijedlog u javnoj raspravi da odluka o dodjeli financijskih sredstava bude u roku od 30 dana od donošenja proračuna.	Nije prihvaćen	Ovo pitanje do sada nije bilo uređeno. Ministarstvo kulture i medija donosi odluke u značajno kraćim rokovima te se želi potaknuti jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave da donose odluke u utvrđenim rokovima.
143	Pogon - Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade	VI. KULTURNA VIJEĆA PRI MINISTARSTVU NADLEŽNOM ZA POSLOVE KULTURE, Članak 17.	Slažemo se s komentarom SU Klubtura.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
144	Pogon - Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade	V. OSNIVANJE I ULOGA KULTURNIH VIJEĆA U KREIRANJU I OSTVARIVANJU KULTURNIH POLITIKA, Članak 15.	Podržavamo već postojeći komentar i prijedlog: St. (1) Podržavamo i smatramo neophodnim unijeti u Zakon prijedlog: "Kako bi se osiguralo sudjelovanje stručne javnosti u financiranju programa ustanova kojima su osnivački MK ili JL(R)S, a sukladno i prethodnim komentarima, predlažem dodavanje alineje iza prve alijene u st. 2.: "- stručno vrednuju i ocjenjuju programe ustanova kojima su osnivači Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave"	Nije prihvaćen	Propisano člankom 11. stavkom 3. Nacrta prijedloga Zakona.
145	Pogon - Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade	IV. DODJELA PROSTORA ZA RAD, Članak 14.	Slažemo se s komentarima i prijedlozima Mreže društveno-kulturnih centara DKC-HR.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
146	Pogon - Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade	III. FINANCIRANJE USTANOVA U KULTURI, Članak 12.	Slažem se s već danim komentarima da je izuzetno važno jasno definirati točne ovlasti svakog tijela ustanova, kao što je to u postojećim posebnim zakonima s područja kulture.	Nije prihvaćen	Nacrt prijedloga Zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi opći je propis. Zadaće i ovlasti ravnatelja, upravnog vijeća i stručnog vijeća podredno su propisane Zakonom o ustanovama, a detaljnije se uređuju statutom ustanove koji mora biti u skladu sa Zakonom o ustanovama.
147	Pogon - Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade	III. FINANCIRANJE USTANOVA U KULTURI, Članak 11.	Slažem se s predloženom dopunom stavka 3.:...Osnivači će posebnim pravilnikom definirati proceduru, kriterije i tijelo koje provodi procjenu dosadašnjeg i budućeg programa rada i razvitka te financijskog plana rada ustanove uz prethodno savjetovanje s nadležnim kulturnim vijećem/vijećima, u dijelu koje se odnosi na programe i projekte. Na temelju navedenih procjena određuju se ukupna visina sredstava.	Djelomično prihvaćen	Propisuje se da visinu sredstava za rad ustanove u kulturi utvrđuje osnivač na temelju programa rada i razvitka i financijskog plana ustanove, te uz prethodno savjetovanje s nadležnim kulturnim vijećem, ako je ono osnovano, u dijelu koji se odnosi na programe i projekte ustanova.
148	Pogon - Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade	II. JAVNI POZIV, Članak 10.	Slažemo se s komentarom Kurziva.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
149	Pogon - Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade	II. JAVNI POZIV, Članak 7.	Pozdravljam to da se višegodišnje financiranje integrira u zakon jer je je to od ključne važnosti za stabilnost organizacija u kulturi! Slažemo se s analizom i prijedlozima Saveza udruga Klubtura. Također se slažemo sa sljedećim komentarima: Članak 7. (1): Zakon treba propisati da je rok objave javnog poziva ranije od 1. listopada jer je to ključno za kvalitetan i kontinuiran rad svih prijavitelja. Članak 7. (6.): Radi detaljnije i sustavnije razrade predlažem sljedeću dopunu: Opći elementi svih javnih poziva, navedeni pod (6), trebaju biti jasno definirani u posebnom aktu. Također predlažem da u tom aktu trebaju biti jasno definirani rokovi koji će se onda implementirati u svim javnim pozivima.	Primljeno na znanje	Člankom 7. stavkom 1. propisuje se da se javni poziv objavljuje najkasnije do 1. listopada za sljedeću proračunsku godinu. Dakle, propisan je krajnji rok do kojeg se može raspisati javni poziv. Potiče se raspisivanje javnog poziva što ranije, kako je to i praksa Ministarstva kulture i medija.
150	Pogon - Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade	I. OPĆE ODREDBE, Članak 5.	Smatramo da je izuzetno važno da se upravo Zakonom detaljnjije propiše ovaj dio te se slažemo s dosadašnjim prijedlozima Marte Kiš, Emine Višnić, Maje Jurić Ivoš i dr.: 5. (1) Predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave Programom javnih potreba/Pravilnikom o javnim potrebama u kulturi utvrđuje javne potrebe u kulturi na temelju svojih interesa te u skladu s člankom 4. ovoga Zakona. Na temelju toga se onda raspisuju javni pozivi. Članak 5 (3.): Nužno je osigurati transparentnost dodjele sredstava i sudjelovanje stručne javnosti. Slijedeći tu logiku predlažemo dopunu članka: (3) "Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave utvrđuju u svojim proračunima sredstva za ustanove kojima su osnivači i/ili suosnivači, bez provođenja javnog poziva, na temelju prethodno donesenog Pravilnika koji će osigurati stručnu evaluaciju programa i transparentnost dodjele. (4) Odluke o sredstvima bit će objavljivane na mrežnim stranicama donositelja. Osim toga, i mi skrećemo pozornost na dosadašnji Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi koji člankom 10. predviđa da Ministarstvo kulture može osigurati potrebna sredstva za javne potrebe u kulturi ukoliko JLRS nema dovoljno sredstava. Ovim zakonom takva situacija se ne predviđa te se otvara pitanje opstanka ustanova u manjim sredinama. Predlažem da se i u novi Zakon ugradi dosadašnja praksa.	Djelomično prihvaćen	Člankom 5. stavkom 1. propisuje se da predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave programom utvrđuju javne potrebe u kulturi na temelju svojih interesa te u skladu s člankom 4. ovoga Zakona. Stavkom 4. određuje se da se odluke o sredstvima koja su namijenjena za projekte i programe ustanova iz stavka 3. ovoga članka donose uz prethodno savjetovanje s nadležnim kulturnim vijećem i to na razini godišnjeg ili višegodišnjeg plana te se javno objavljuju na službenim mrežnim stranicama osnivača.
151	Pogon - Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade	I. OPĆE ODREDBE, Članak 4.	Slažemo se s već napisanim komentarima da je u popis kulturnih djelatnosti nužno je uvrstiti djelatnost centara za kulturu. Obrazloženje: Centri za kulturu, domovi kulture, društveno-kulturni centri te narodna sveučilišta najzastupljenije su ustanove u kulturi diljem zemlje. Te ustanove provode specifične programe koji prvenstveno imaju kulturno-društveni karakter, te svojim djelovanjem direktno utječu na razvoj zajednice i decentralizaciju kulture općenito, što je posebno značajno za manje sredine, te bi svakako bilo nužno da su dio javnih potreba kako bi se mogle financirati javnim sredstvima.	Nije prihvaćen	Centri za kulturu su ustanove u kulturi pa su obuhvaćeni ovim Zakonom te se bave svim navedenim djelatnostima stoga nije potrebno posebno isticati djelatnost centara za kulturu.
152	Pogon - Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade	I. OPĆE ODREDBE, Članak 2.	Slažemo se sa cijelim nizom već navedenih komentara Kurziva, Operacije grad i Emine Višnić: - preciznije odrediti pojam koji se opisuje kao "javne ustanove u kulturi" - U točki 5. u definiciji pojma "ustanove u kulturu" izrijekom se treba navesti da suosnivač ili jedan od osnivača ustanove može biti i "druga pravna ili fizička osoba", što dozvoljava Zakon o ustanovama (čl.7). - ovaj zakon na neki način ima dvojaku funkciju - krovni je zakon u području upravljanja ustanovama u kulturi, dok je s druge strane posebni zakon za one ustanove koje nemaju posebne zakone. Zbog toga smatramo da je potrebno navesti ustanove na koje on ima ulogu i posebnog zakona.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
153	Pogon - Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade	PRIJEDLOG ZAKONA O KULTURNIM VIJEĆIMA I FINANCIRANJU JAVNIH POTREBA U KULTURI, I. OPĆE ODREDBE	Iako se ne slažemo s time da se ova tri područja obuhvate jednim zakonom, ako se ipak inzistira na tome, predlažemo dopunu naziva u: "Zakon o kulturnim vijećima, javnim potrebama u kulturi i upravljanju ustanovama u kulturi".	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
154	Pogon - Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade	I. OPĆE ODREDBE, Članak 1.	Slažemo se s komentarima koji su već navedeni: "Članak 1. (1): Postoji velika potreba da se detaljnije uredi područje upravljanja javnim ustanovama u kulturi. Dosadašnji Zakon o upravljanju javnim ustanovama u kulturi iz 2020. je nedostatan, a novim prijedlogom zakona smjernice za upravljanje javnim ustanovama u kulturi još su oskudnije. Stoga predlažemo da se dio zakona koji se odnosi na upravljanje javnim ustanovama u kulturi ne integrira u novi zakon, već da se postojeći proširi. Osim toga, potrebno je u prijedlog zakona o upravljanju ustanovama u kulturi jasnije uključiti i definirati ustanove koje nastaju na temelju civilno-javnog partnerstva, kao inovativne prakse upravljanja ustanovama u kulturi.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
155	Pogon - Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade	PRIJEDLOG ZAKONA O KULTURNIM VIJEĆIMA I FINANCIRANJU JAVNIH POTREBA U KULTURI	Pozdravljamo namjeru Zakonodavca da uredi ova područja. Ipak, slažemo se s prethodnim komentarima brojnih organizacija (Kurziv, Operacija grad, SU Klubtura...) i pojedinaca koji ukazuju na potrebu dodatne dorade postojećeg prijedloga. Osim toga, također smatramo da bi trebalo razdvojiti postojeći prijedlog u dva zakona, pri čemu će jedan sadržavati javne potrebe u kulturi i kulturna vijeća, a drugi upravljanje ustanovama u kulturi te detaljnjije razraditi sva polja koji oni pokrivaju. Osim toga, s obzirom na specifičnost djelatnosti centara za kulturu, društveno-kulturnih centara, domova kulture i sl., kao i na činjenicu da ona nije detaljnije razrađena posebnim Zakonom, mišljenja smo kako postoji potreba za donošenjem posebnog zakona koji će detaljnije propisati područje djelovanja ovih ustanova.	Primljeno na znanje	primljeno na znanje
156	Platforma za radne uvjete u kulturi Za K.R.U.H.	PRIJEDLOG ZAKONA O KULTURNIM VIJEĆIMA I FINANCIRANJU JAVNIH POTREBA U KULTURI	Priključujemo se zahtjevu da se Nacrt prijedloga zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi povuče. Nacrt je dosljedan nastavak politike strukturnog osiromašivanja radnica i radnika u polju kulture i umjetnosti te centralizacije u odlučivanju o kulturnoj proizvodnji i uvjetima rada. Nacrt ovog zakona suprotan je aktualnim zahtjevima i potrebama kulturnih proizvođača i proizvođačica. Inzistiramo da se u izradu novog prijedlog zakona uključi šira javnost, inicijative i strukovne udruge koje sustavno rade na promicanju pošteno plaćenog rada i razvijanju alata za njegovu provedbu, u rasponu od javnih potreba u kulturi do samoregulacije polja. Platforma za radne uvjete u kulturi Za KRUH	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
157	Platforma Doma mladih Split	XIII. UPRAVLJANJE USTANOVAMA U KULTURI, Članak 41.	Slažemo se s komentarima Operacije Grad i Kurziva.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
158	Platforma Doma mladih Split	XIII. UPRAVLJANJE USTANOVAMA U KULTURI, Članak 40.	Slažemo se s komentarima Kurziva i Operacije grad.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
159	Platforma Doma mladih Split	XIII. UPRAVLJANJE USTANOVAMA U KULTURI, Članak 39.	Slažemo se s komentarima Operacije grad.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
160	Platforma Doma mladih Split	XIII. UPRAVLJANJE USTANOVAMA U KULTURI, Članak 37.	Slažemo se s komentarima Operacije grad.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
161	Platforma Doma mladih Split	XIII. UPRAVLJANJE USTANOVAMA U KULTURI, Članak 35.	Slažemo se s komentarima Kurziva i Operacije grad.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
162	Platforma Doma mladih Split	XI. SKLAPANJE UGOVORA O FINANCIRANJU, Članak 29.	Slažemo se s Klubturom	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
163	Platforma Doma mladih Split	X. ODLUKA O DODJELI FINANCIJSKIH SREDSTAVA, Članak 27.	Slažemo se s Klubturom	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
164	Platforma Doma mladih Split	VIII. RAD VIJEĆA, Članak 22.	Slažemo se s Klubturom	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
165	Platforma Doma mladih Split	VI. KULTURNA VIJEĆA PRI MINISTARSTVU NADLEŽNOM ZA POSLOVE KULTURE, Članak 19.	Slažemo se s Klubturom	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
166	Platforma Doma mladih Split	VI. KULTURNA VIJEĆA PRI MINISTARSTVU NADLEŽNOM ZA POSLOVE KULTURE, Članak 18.	Slažemo se s Klubturom	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
167	Platforma Doma mladih Split	VI. KULTURNA VIJEĆA PRI MINISTARSTVU NADLEŽNOM ZA POSLOVE KULTURE, Članak 17.	Slažemo se s Klubturom	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
168	Platforma Doma mladih Split	VI. KULTURNA VIJEĆA PRI MINISTARSTVU NADLEŽNOM ZA POSLOVE KULTURE, Članak 16.	Slažemo se s Kurzivom i Klubturom	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
169	Platforma Doma mladih Split	V. OSNIVANJE I ULOGA KULTURNIH VIJEĆA U KREIRANJU I OSTVARIVANJU KULTURNIH POLITIKA, Članak 15.	Podržavamo komentare Klubture.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
170	Platforma Doma mladih Split	IV. DODJELA PROSTORA ZA RAD, Članak 14.	Podržavamo komentare DKC-HR-a	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
171	Platforma Doma mladih Split	PRIJEDLOG ZAKONA O KULTURNIM VIJEĆIMA I FINANCIRANJU JAVNIH POTREBA U KULTURI, III. FINANCIRANJE USTANOVA U KULTURI	Slažemo se s komentarom Operacije grad.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
172	Platforma Doma mladih Split	II. JAVNI POZIV, Članak 10.	Slažemo se s Kurzivom	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
173	Platforma Doma mladih Split	II. JAVNI POZIV, Članak 9.	Slažemo se s komentarima Klubture	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
174	Platforma Doma mladih Split	II. JAVNI POZIV, Članak 8.	Slažemo se s komentarima Klubture	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
175	Platforma Doma mladih Split	II. JAVNI POZIV, Članak 7.	Slažemo se s komentarima Klubture	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
176	Platforma Doma mladih Split	I. OPĆE ODREDBE, Članak 2.	Slažemo se s komentarima Kurziva, Operacije Grad i Emine Višnić	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
177	Platforma Doma mladih Split	PRIJEDLOG ZAKONA O KULTURNIM VIJEĆIMA I FINANCIRANJU JAVNIH POTREBA U KULTURI	Slažemo se s komentarima Klubture, Operacije Grad i Kurziva. Zakon u predloženoj formi je nedovoljno definiran i ima mnogo nedorečenosti. Smatramo da se ovaj prijedlog Zakona treba povući i doraditi te razdvojiti na dva zakona, Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi i kulturnim vijećima te Zakon o financiranju i upravljanju javnim ustanovama u kulturi. Posebno želimo naglasiti da se propustila prilika uvrstiti civilno-javno partnerstvo i hibridne ustanove u Zakon iako dionici diljem Hrvatske rade na takvim modelima dugi niz godina.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
178	PAVLICA BAJSIĆ	XIII. UPRAVLJANJE USTANOVAMA U KULTURI, Članak 45.	Čini se da je ovdje došlo do omaške te predlažemo: Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kao osnivač ustanove u kulturi može donijeti odluku o prestanku i statusnim promjenama ustanove samo uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove kulture, ako prestanak i statusna promjena ustanove NE BI imali za posljedicu značajno umanjenje ostvarivanja javnih potreba u kulturi na njihovom području.	Prihvaćen	Prihvaća se.
179	PAVLICA BAJSIĆ	XIII. UPRAVLJANJE USTANOVAMA U KULTURI, Članak 41.	Potrebno je preispitati ovaj stavak i njegovu pravnu osnovu. Iz drugog dijela ovog stavka:"...odnosno pravo povratka na rad kod poslodavca kod kojeg je bila u radnom odnosu na neodređeno vrijeme prije početka obnašanja dužnosti ravnatelja, bez provedbe javnog natječaja, a što se pobliže uređuje sporazumom s poslodavcem." proizlazi kako po razrješenju odnosno isteku mandata osoba ima pravo povratka na posao kod bilo kojeg poslodavca kod kojeg je bila u radnom odnosu na neodređeno vrijeme. Nije nam jasno na koji se način to smije/može provesti?	Primljeno na znanje	Namjera je da se omogući mobilnost stručnjaka u ustanovama u kulturi, da mogu prijeći iz jedne u drugu ustanovu radi podizanja razine i kvalitete rada, a da se mogu vratiti na staro radno mjesto. Mobilnost je omogućena u državnim i javnim službama.
180	PAVLICA BAJSIĆ	XIII. UPRAVLJANJE USTANOVAMA U KULTURI, Članak 41.	Nije jasno zašto se ovaj članak razlikuje od članaka u drugim posebnim zakonima koji propisuju uvjete za imenovanje ravnatelja i kažu da se ravnateljem ustanove može, na temelju predloženoga četverogodišnjeg programa rada, imenovati osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij, odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima, s NAJMANJE PET GODINA RADA U KULTURI, a iznimno, za ravnatelja može se imenovati osoba koja nema visoku stručnu spremu, ako se radi o istaknutom i priznatom stručnjaku na području kulture s najmanje DESET godina radnog staža, te ispunjava ostale uvjete određene posebnim zakonom, aktom o osnivanju ustanove ili njezinim statutom.	Nije prihvaćen	Aktom o osnivanju ustanove ili njezinim statutom određuju se ostali uvjeti koje mora ispunjavati ravnatelj ustanove, pored uvjeta proisanih Zakonom.
181	PAVLICA BAJSIĆ	XIII. UPRAVLJANJE USTANOVAMA U KULTURI, Članak 40.	Podržavamo ovaj komentar uz promjenu roka za raspisivanje natječaja za koji predlažemo da bude NAJMANJE 6 MJESECI PRIJE ISTEKA MANDATA: "S obzirom na praksu koja se pomalo, ali nedovoljno brzo mijenja, da natječaju za ravnatelje traju kratko, često i samo 8 dana, smatram da je zakonom potrebno propisati da natječaji moraju biti otvoreni najmanje 30 dana, da se trebaju objaviti najmanje 3 mjeseca prije isteka mandata trenutnog ravnatlja te propisati obavezu da se ravnatelji biraju temeljem predloženog progama rada. Stoga predlažem dopune dodavanjem stavaka: "(6) Javni natječaj iz stavka 5. ovog članka raspisuje se najkasnije 3 mjeseca prije isteka mandata ravnatelja, a rok za podnošenje prijava ne može biti kraći od 30 dana."	Prihvaćen	Prihvaća se.
182	PAVLICA BAJSIĆ	XIII. UPRAVLJANJE USTANOVAMA U KULTURI, Članak 39.	Obzirom na to da se ova odredba razlikuje od dosadašnjeg Zakona o upravljanju javnim ustanovama u kulturi čl.1, a u kojem je definirano da ustanovom upravlja Upravno vijeće, te da uloga Upravnog vijeća ovim prijedlogom Zakona nije detaljnjije pojašnjena, postavlja se pitanje koju ulogu, odnosno odgovornost sada ima upravno vijeće?	Nije prihvaćen	Nacrt prijedloga Zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi opći je propis. Zadaće i ovlasti ravnatelja, upravnog vijeća i stručnog vijeća podredno su propisane Zakonom o ustanovama, a detaljnije se uređuju statutom ustanove koji mora biti u skladu sa Zakonom o ustanovama.
183	PAVLICA BAJSIĆ	XIII. UPRAVLJANJE USTANOVAMA U KULTURI, Članak 37.	Ukazujemo na to da ovaj članak u Zakonu o muzejima drugačije glasi te nije jasno je li ovdje riječ o omašci: "IZ REDOVA OSNIVAČA može se imenovati osoba koja ispunjava sljedeći uvjet: ima završen diplomski sveučilišni ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij, osim ako posebnim zakonom nije drugačije određeno." Osim toga, nije jasno na koji se posebni zakon ovdje poziva Predlagatelj kada piše da se "Odredbe glave XIII. ovoga Zakona ne primjenjuju se na ustanove u kulturi čije je osnivanje, ustrojstvo, upravljanje i rad uređeno posebnim zakonima."	Prihvaćen	Svaki član upravnog vijeća mora imati završen diplomski sveučilišni ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij, osim ako posebnim zakonom nije drugačije određeno. Odredbe glave XIII. ovoga Zakona ne primjenjuju se na muzeje, arhive i knjižnice.
184	PAVLICA BAJSIĆ	XIII. UPRAVLJANJE USTANOVAMA U KULTURI, Članak 37.	Ovaj članak nije u skladu s potrebama i mogućnostima ustanova, s obzirom na broj zaposlenih i na strukturu osnivača. Zbog toga smatramo da bi trebalo otvoriti mogućnost da Upravna vijeća mogu imati tri člana i sukladno tome urediti njegov sastav. Iako, naravno, pozdravljamo raznolikost polja ekspertize članova, smatramo da je obzirom na našu djelatnost izuzetno važno da većina članova upravnog vijeća, u kojem god broju ono djelovalo, bude iz redova kulturnih djelatnika. Također ukazujemo na to da bi sastav predloženih vijeća trebalo odrediti po principu na koji je to učinjeno u Zakonu o muzejima, čl.23 (2) u koje se sastav članova upravnog vijeća od strane zaposlenika ustanove određuje na način da jednog člana biraju stručni djelatnici, a jednog člana svi djelatnici.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća.
185	PAVLICA BAJSIĆ	XIII. UPRAVLJANJE USTANOVAMA U KULTURI, Članak 37.	Kao što smo već komentirali u prethodnim člancima, ovaj Zakon, za razliku od Zakona o kazalištima, Zakona o muzejima, Zakona o knjižnicama, i Zakona o arhivima, ne propisuje ulogu, ovlasti i zadaće upravnog vijeća, nego ostavlja da se to detaljnije odredi statutom. S obzirom da nabrojani zakoni to već definiraju, trebalo bi ili mijenjati te zakone ili na ovome mjestu (članak 37) popisati te ovlasti i na isti način ih primjenjivati na sve ustanove u kulturi.	Nije prihvaćen	Nacrt prijedloga Zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi opći je propis. Zadaće i ovlasti ravnatelja, upravnog vijeća i stručnog vijeća podredno su propisane Zakonom o ustanovama, a detaljnije se uređuju statutom ustanove koji mora biti u skladu sa Zakonom o ustanovama.
186	PAVLICA BAJSIĆ	XIII. UPRAVLJANJE USTANOVAMA U KULTURI, Članak 36.	Potrebno je definirati zadaće i ovlasti navedenih tijela ustanove kao i u drugim posebnim zakonima (npr. Zakon o kazalištu i dr.)	Nije prihvaćen	Nacrt prijedloga Zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi opći je propis. Zadaće i ovlasti ravnatelja, upravnog vijeća i stručnog vijeća podredno su propisane Zakonom o ustanovama, a detaljnije se uređuju statutom ustanove koji mora biti u skladu sa Zakonom o ustanovama.
187	PAVLICA BAJSIĆ	V. OSNIVANJE I ULOGA KULTURNIH VIJEĆA U KREIRANJU I OSTVARIVANJU KULTURNIH POLITIKA, Članak 15.	Podržavamo prijedlog: "Kako bi se osiguralo sudjelovanje stručne javnosti u financiranju programa ustanova kojima su osnivački MK ili JL(R)S, a sukladno i prethodnim komentarima, predlažem dodavanje alineje iza prve alijene u st. 2.: "- stručno vrednuju i ocjenjuju programe ustanova kojima su osnivači Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave"	Nije prihvaćen	Propisano člankom 11. stavkom 3. Nacrta prijedloga Zakona.
188	PAVLICA BAJSIĆ	III. FINANCIRANJE USTANOVA U KULTURI, Članak 12.	Obzirom da je u ovom prijedlogu zakona ravnatelj tijelo koje upravlja ustanovom, a ovlasti upravnog vijeća nisu definirane, nije jasno koje tijelo donosi plan i program. Smatramo da je potrebno jasno definirati točne ovlasti svakog tijela ustanove kao što je to u postojećim posebnim zakonima s područja kulture.	Nije prihvaćen	Nacrt prijedloga Zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi opći je propis. Zadaće i ovlasti ravnatelja, upravnog vijeća i stručnog vijeća podredno su propisane Zakonom o ustanovama, a detaljnije se uređuju statutom ustanove koji mora biti u skladu sa Zakonom o ustanovama.
189	PAVLICA BAJSIĆ	III. FINANCIRANJE USTANOVA U KULTURI, Članak 11.	Prijedlog smo upisali u stavku (1) ovog članka.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
190	PAVLICA BAJSIĆ	III. FINANCIRANJE USTANOVA U KULTURI, Članak 11.	Predlažemo dopunu stavka (1):...Osnivači će posebnim pravilnikom definirati proceduru, kriterije i tijelo koje provodi procjenu dosadašnjeg i budućeg programa rada i razvitka te financijskog plana rada ustanove uz prethodno savjetovanje s nadležnim kulturnim vijećem/vijećima, u dijelu koje se odnosi na programe i projekte. Na temelju navedenih procjena se određuje ukupna visina sredstava.	Djelomično prihvaćen	Propisuje se da visinu sredstava za rad ustanove u kulturi utvrđuje osnivač na temelju programa rada i razvitka i financijskog plana ustanove, te uz prethodno savjetovanje s nadležnim kulturnim vijećem, ako je ono osnovano, u dijelu koji se odnosi na programe i projekte ustanova.
191	PAVLICA BAJSIĆ	II. JAVNI POZIV, Članak 8.	Žurnost je potrebno definirati posebnim aktom.	Primljeno na znanje	Pitanje dodjele sredstava bez objave javnog poziva do sada nije bilo uređeno te ne postoje podaci koliko je sredstava dodijeljeno na ovaj način. Namjera je da se ovo pitanje precizno definira i uredi, ali nije moguće definirati sve situacije.
192	PAVLICA BAJSIĆ	II. JAVNI POZIV, Članak 7.	Svakako pozdravljamo to što se u zakonu pojavljuje mogućnost raspisivanja poziva za višegodišnje programe. Radi detaljnjije i sustavnije razrade predlažemo sljedeću dopunu: Opći elementi svih javnih poziva, navedeni pod (6), trebaju biti jasno definirani u posebnom aktu. Također skrećemo pozornost na to kako u tom aktu trebaju biti jasno definirani rokovi koji će se onda implementirati u svim javnim pozivima.	Nije prihvaćen	Člankom 7. stavkom 6. propisuje se da će javim pozivom biti definirana područja javnih potreba u kulturi, prioriteti i ciljevi, postupak dodjele financijskih sredstava, uvjeti i kriteriji za dodjelu financijskih sredstava, način prijave , rokovi….
193	PAVLICA BAJSIĆ	II. JAVNI POZIV, Članak 7.	Zakon treba propisati da je rok objave javnog poziva ranije od 1. listopada jer je to ključno za kvalitetan i kontinuiran rad svih prijavitelja. U slučaju ustanova koje se financiraju iz lokalnog ili državnog proračuna, poziv svakako treba biti objavljen i proveden do predlaganja proračuna.	Primljeno na znanje	Člankom 7. stavkom 1. propisuje se da se javni poziv objavljuje najkasnije do 1. listopada za sljedeću proračunsku godinu. Dakle, propisan je krajnji rok do kojeg se može raspisati javni poziv. Potiče se raspisivanje javnog poziva što ranije, kako je to i praksa Ministarstva kulture i medija.
194	PAVLICA BAJSIĆ	I. OPĆE ODREDBE, Članak 5.	Slažemo se s mišljenjem u prethodnim komentarima da je nužno osigurati transparentnost dodjele sredstava i sudjelovanje stručne javnosti. Slijedeći tu logiku predlažemo dopunu članka: (3) "Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave utvrđuju u svojim proračunima sredstva za ustanove kojima su osnivači i/ili suosnivači, bez provođenja javnog poziva, na temelju prethodno donesenog Pravilnika koji će osigurati stručnu evaluaciju programa i transparentnost dodjele. (4) Odluke o sredstvima bit će objavljivane na mrežnim stranicama donositelja. Nadalje, skrećemo pozornost na dosadašnji Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi koji člankom 10. predviđa da Ministarstvo kulture može osigurati potrebna sredstva za javne potrebe u kulturi ukoliko JLRS nema dovoljno sredstava. Ovim zakonom takva situacija se ne predviđa te se otvara pitanje opstanka ustanova u manjim sredinama. Predlažemo da se i u novi Zakon ugradi dosadašnja praksa.	Djelomično prihvaćen	Člankom 5. stavkom 4. određuje se da se odluke o sredstvima koja su namijenjena za projekte i programe ustanova iz stavka 3. ovoga članka donose uz prethodno savjetovanje s nadležnim kulturnim vijećem i to na razini godišnjeg ili višegodišnjeg plana te se javno objavljuju na službenim mrežnim stranicama osnivača.
195	PAVLICA BAJSIĆ	I. OPĆE ODREDBE, Članak 5.	Na tragu prethodnih komentara unutar e-savjetovanja, također nam se čini da bi ovaj članak trebao glasiti: "(1) Predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave PROGRAMOM JAVNIH POTREBA/PRAVILNIKOM O JAVNIM POTREBAMA U KULTURI utvrđuje javne potrebe u kulturi na temelju svojih interesa te u skladu s člankom 4. ovoga Zakona." Na temelju toga se onda raspisuju javni pozivi.	Prihvaćen	Prihvaća se.
196	PAVLICA BAJSIĆ	I. OPĆE ODREDBE, Članak 4.	U popis kulturnih djelatnosti nužno je uvrstiti djelatnost centara za kulturu. Obrazloženje: Centri za kulturu, domovi kulture te narodna sveučilišta najzastupljenije su ustanove u kulturi diljem zemlje. Te ustanove provode specifične programe koji prvenstveno imaju kulturno-društveni karakter, te svojim djelovanjem direktno utječu na razvoj zajednice i decentralizaciju kulture općenito, što je posebno značajno za manje sredine, te bi svakako bilo nužno da su dio javnih potreba kako bi se mogle financirati javnim sredstvima.	Nije prihvaćen	Centri za kulturu su ustanove u kulturi pa su obuhvaćeni ovim Zakonom te se bave svim navedenim djelatnostima stoga nije potrebno posebno isticati djelatnost centara za kulturu.
197	PAVLICA BAJSIĆ	I. OPĆE ODREDBE, Članak 1.	S obzirom na specifičnost djelatnosti centara za kulturu, društveno-kulturnih centara, domova kulture i sl., kao i na činjenicu da ona nije detaljnjije razrađena posebnim Zakonom, mišljenja smo kako postoji potreba za donošenjem posebnog zakona koji će detaljnjije propisati područje djelovanja ovih ustanova.	Djelomično prihvaćen	Člankom 35. stavkom 4. uređuje se djelatnost centara za kulturu.
198	PAVLICA BAJSIĆ	I. OPĆE ODREDBE, Članak 1.	Postoji velika potreba da se detaljnije uredi područje upravljanja javnim ustanovama u kulturi. Dosadašnji Zakon o upravljanju javnim ustanovama u kulturi iz 2020. je nedostatan, a novim prijedlogom zakona smjernice za upravljanje javnim ustanovama u kulturi još su oskudnije. Stoga predlažemo da se dio zakona koji se odnosi na upravljanje javnim ustanovama u kulturi ne integrira u novi zakon, već da se postojeći proširi.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
199	PAVLICA BAJSIĆ	PRIJEDLOG ZAKONA O KULTURNIM VIJEĆIMA I FINANCIRANJU JAVNIH POTREBA U KULTURI	Ako se inzistira na tome da ova tri područja budu obuhvaćena jednim zakonom, predlažemo dopunu naziva u: "Zakon o kulturnim vijećima, javnim potrebama u kulturi i upravljanju ustanovama u kulturi".	Primljeno na znanje	primljeno na znanje
200	Operacija grad	XII. RASKID UGOVORA O FINANCIRANJU, Članak 33.	Slažemo se s Klubturom, važno je da korisnik sredstava ne bude žrtva eventualne indiskrecije osobe koja je sudjelovala u donošenju odluke o dodjeli sredstava	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
201	Operacija grad	XI. SKLAPANJE UGOVORA O FINANCIRANJU, Članak 30.	Slažemo se s Klubturom, višegodišnje financiranje ovako ostaje nedovoljno definirano	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
202	Operacija grad	X. ODLUKA O DODJELI FINANCIJSKIH SREDSTAVA, Članak 28.	Slažemo se s Klubturom, institut prigovara mora imati smisla i to je jedino moguće ako može imati efekt na krajnju dodjelu sredstava	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
203	Operacija grad	X. ODLUKA O DODJELI FINANCIJSKIH SREDSTAVA, Članak 27.	Slažemo se s Klubturom, smatramo da rokovi moraju biti kraći i da se procjene vijeća moraju transparentno prikazati	Primljeno na znanje	Ovo pitanje do sada nije bilo uređeno. Ministarstvo kulture i medija donosi odluke u značajno kraćim rokovima te se želi potaknuti jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave da donose odluke u utvrđenim rokovima.
204	Operacija grad	VIII. RAD VIJEĆA, Članak 25.	Slažemo se s Kurzivom	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
205	Operacija grad	VII. KULTURNA VIJEĆA JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE, Članak 20.	Slažemo se s komentarima Klubture, sama po sebi ovakva formulacija neće potaknuti osnivanje vijeća	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
206	Operacija grad	VI. KULTURNA VIJEĆA PRI MINISTARSTVU NADLEŽNOM ZA POSLOVE KULTURE, Članak 19.	Podržavamo komentare Klubture	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
207	Operacija grad	VI. KULTURNA VIJEĆA PRI MINISTARSTVU NADLEŽNOM ZA POSLOVE KULTURE, Članak 18.	Slažemo se s Klubturom, minimalni rok od 15 dana prekratak je	Nije prihvaćen	Rok od 15 dana dovoljan je da se zainteresirane osobe jave na javni poziv.
208	Operacija grad	VI. KULTURNA VIJEĆA PRI MINISTARSTVU NADLEŽNOM ZA POSLOVE KULTURE, Članak 17.	Slažemo se s Klubturom, potrebno je jasnije ovo definirati	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
209	Operacija grad	VI. KULTURNA VIJEĆA PRI MINISTARSTVU NADLEŽNOM ZA POSLOVE KULTURE, Članak 16.	Slažemo se s Kurzivom i Klubturom	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
210	Operacija grad	V. OSNIVANJE I ULOGA KULTURNIH VIJEĆA U KREIRANJU I OSTVARIVANJU KULTURNIH POLITIKA, Članak 15.	Slažemo se s Klubturom	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
211	Operacija grad	IV. DODJELA PROSTORA ZA RAD, Članak 14.	Podržavamo komentare DKC-HR-a	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
212	Operacija grad	PRIJEDLOG ZAKONA O KULTURNIM VIJEĆIMA I FINANCIRANJU JAVNIH POTREBA U KULTURI, IV. DODJELA PROSTORA ZA RAD	Podržavamo komentar DKC-HR-a	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
213	Operacija grad	II. JAVNI POZIV, Članak 8.	Slažemo se i podržavamo prijedloge Klubture	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
214	Operacija grad	II. JAVNI POZIV, Članak 7.	Slažemo se prijedlozima Klubture	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
215	Operacija grad	II. JAVNI POZIV, Članak 10.	Slažemo se s Kurzivom	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
216	Operacija grad	XIII. UPRAVLJANJE USTANOVAMA U KULTURI, Članak 45.	Ovaj stavak ne definira jasno tko odlučuje o tome bi li prestanak i statusna promjena ustanove imali za posljedicu značajno umanjenje ostvarivanja javnih potreba u kulturi. Zbog formulacije "njihovom području" pretpostavlja se da se misli na jedinicu lokalne i područne (regionalne) samouprave kao osnivača, no bez definiranja radi li se o predstavničkom ili izvršnom tijelu koje donosi odluku. Na taj se način odluka o dalekosežnosti posljedice gašenja ustanove u kulturi (pogotovo u malim mjestima) centralizira u javnoj vlasti, a bez propisivanja obaveze pribavljanja suglasnosti upravnog vijeća ustanove i/ili njenih korisnka i lokalne zajednice čije potrebe ustanova ispunjava. Predlažemo preformulirati: Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kao osnivač ustanove u kulturi može donijeti odluku o prestanku i statusnim promjenama ustanove samo uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove kulture i prethodnu suglasnost upravnog vijeća ustanove ili izvršnog tijela ako ustanova nema upravno vijeće, ako bi prestanak i statusna promjena ustanove imali za posljedicu značajno umanjenje ostvarivanja javnih potreba u kulturi na njihovom području. U slučaju kad ustanova ima dva osnivača, u suvlasničkom udjelu 50%, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kao suosnivač ustanove u kulturi može donijeti odluku o prestanku i statusnim promjenama ustanove samo uz prethodnu suglasnost drugog osnivača te ministarstva nadležnog za poslove kulture ako bi prestanak i statusna promjena ustanove imali za posljedicu značajno umanjenje ostvarivanja javnih potreba u kulturi na njihovom području.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
217	Operacija grad	XIII. UPRAVLJANJE USTANOVAMA U KULTURI, Članak 41.	St. 1. Izbacivanjem kriterija prethodnog iskustva u području kulture obezvrijeđuje se status i važnost ustanova i otvara prostor deprofesionalizaciji javnih ustanova u kulturi. Kao što to propisuju specijalizirani zakoni (Zakon o muzejima, Zakon o knjižnicama, Zakon o arhivima..), potrebno je u odredbu Zakona uvrstiti među uvjete koje ravnatelj mora ispunjavati najmanje pet godina rada u djelatnosti ustanove u kulturi ili deset godina rada u području kulture vezanom uz djelatnost ustanove. Predlažemo preformulirati: (1) Za ravnatelja ustanove u kulturi može se imenovati osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij, odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima, ima najmanje pet godina radnog iskustva u djelatnosti koju obavlja ustanova u kulturi ili deset godina rada u području kulture vezanom uz djelatnost ustanove, te ispunjava ostale uvjete određene posebnim zakonom, aktom o osnivanju ustanove ili njezinim statutom. St. 2. Potrebno je definirati rok za raspisivanje poziva za izbor novog ravnatelja prije isteka mandata dosadašnjeg ravnatelja ili nakon njegova razrješenja, te rok u kojem se odluka mora donijeti. St. 4. Smatramo da odredba nije usklađena s hrvatskom i europskom zakonodavnom praksom, odnosno, da se ovim zakonom ne može jamčiti povratak na radno mjesto u javnoj ustanovi bez raspisvanja javnog natječaja, budući da se time otvara prostor manipulacije i trgovanja pozicijom mjesta ravnatelja javne ustanove. Predlažemo brisanje stavka.	Djelomično prihvaćen	Stavak 1. - aktom o osnivanju ustanove ili njezinim statutom određuju se ostali uvjeti koje mora ispunjavati ravnatelj ustanove, pored uvjeta proisanih Zakonom. Stavak 2. - javni natječaj za imenovanje ravnatelja raspisuje se najkasnije tri mjeseca prije isteka mandata ravnatelja. Stavak 4. - namjera je da se omogući mobilnost stručnjaka u ustanovama u kulturi, da mogu prijeći iz jedne u drugu ustanovu radi podizanja razine i kvalitete rada, a da se mogu vratiti na staro radno mjesto. Mobilnost je omogućena u državnim i javnim službama.
218	Operacija grad	XIII. UPRAVLJANJE USTANOVAMA U KULTURI, Članak 40.	St. 1. Kako bi se zadržala potrebna razina sudjelovanja u odlučivanju i transparentnost koju je propisivao Zakon o upravljanju javnim ustanovama u kulturi, smatramo da je za imenovanje i razrješenje ravnatelja ustanove u kulturi kojoj je osnivač RH potrebno prethodno pribaviti prijedlog upravnog vijeća ustanove. Stoga predlažemo preformulirati: (1) Ravnatelja ustanove u kulturi kojoj je osnivač Republika Hrvatska imenuje i razrješuje ministar nadležan za kulturu, na prijedlog upravnog vijeća ustanove, ukoliko ustanova ima Upravno vijeće, a temeljem provedenog javnog natječaja. St. 2. Kako bi se zadržala potrebna razina sudjelovanja u odlučivanju i transparentnost koju je propisivao Zakon o upravljanju javnim ustanovama u kulturi, smatramo da imenovanje i razrješenje ravnatelja ustanove u kulturi kojoj je RH suosnivač trebaju provoditi predstavnička tijela svih suosnivača, te da se odluka donosi na prijedlog upravnog vijeća ustanove. Predlažemo preformulirati: (2) Ako je Republika Hrvatska suosnivač ustanove u kulturi, ravnatelja imenuje i razrješuje predstavničko tijelo odnosno predstavnička tijela više osnivača sporazumno, na prijedlog upravnog vijeća ustanove, temeljem provedenog javnog natječaja, sukladno aktu o osnivanju. St. 3. Iz istih razloga kao i u prethodnom stavku, smatramo potrebnim pribaviti prijedlog upravnog vijeća ustanove. Predlažemo preformulirati: (3) Ravnatelja ustanove u kulturi kojoj je osnivač ili suosnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave imenuje i razrješuje predstavničko tijelo odnosno predstavnička tijela više osnivača sporazumno, na temelju prijedloga upravnog vijeća ustanova, ukoliko ga ustanova ima. Način raspisivanja i provedbe postupka javnog natječaja za imenovanje ravnatelja pobliže se uređuje statutom ustanove i ugovorom osnivača, odnosno, suosnivača.	Nije prihvaćen	Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi propisano je da općinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan donose odluke o imenovanju i razrješenju. Navedeno pitanje može se detaljnije urediti statutom.
219	Operacija grad	XIII. UPRAVLJANJE USTANOVAMA U KULTURI, Članak 39.	St. 1. Ako ustanova u kulturi ima Upravno vijeće, onda ono po definiciji upravlja ustanovom, dok opis zadaća i odgovornosti ravnatelja ne odgovara toj definiciji. Predlažemo spajanje stavaka 1. i 2 te preformulirati: (1) Ravnatelj ustanove u kulturi predstavlja i zastupa ustanovu u pravnome prometu i pred javnopravnim tijelima te obavlja druge poslove predviđene zakonom, aktom o osnivanju i statutom.	Nije prihvaćen	Ravnatelj vodi rad i poslovanje ustanove, upravlja ustanovom svakodnevno te je odgovoran za njezino poslovanje, dok upravno vijeće ima nadzornu ulogu i sastaje se povremeno.
220	Operacija grad	XIII. UPRAVLJANJE USTANOVAMA U KULTURI, Članak 38.	Redundantan članak jer članak 35. stavak 3. prijedloga Zakona određuje da se odredbe ove glave Zakona ne primjenjuju se na ustanove u kulturi čije je osnivanje, ustrojstvo, upravljanje i rad uređeno posebnim zakonima. Predlažemo brisanje članka 38.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
221	Operacija grad	XIII. UPRAVLJANJE USTANOVAMA U KULTURI, Članak 37.	St. 2. Za manje ustanove ovo svakako nije optimalan broj članova upravnog vijeća, a podizanje minimalnog broja članova s 3 na 5 može prouzrokovati usporavanje postupanja i neadekvatnost funkcioniranja ustanove. S obzirom da se odredbe ovoga članka prvenstveno odnose na ustanove u kulturi koje osnivaju županije, gradovi i općine, predlažemo da se Zakonom odredi minimalni broj članova Vijeća, a maksimalni broj prepusti su/osnivačima, odnosno da se gornja brojka odredi Aktom o osnivanju ustanove i statutom, uz poštivanje drugih odredbi ovoga Zakona. Iz istog razloga važnim smatramo i navođenje suosnivača ustanove u ovome stavku. Ovakvom se odredbom omogućuje da svi članovi upravnih vijeća ustanova u kulturi mogu biti osobe koje uopće nisu vezane uz polje rada ili upravljanja u kulturi (pod uvjetom da imaju diplomu), stoga predlažemo da se članovi upravnih vijeća ustanova u kulturi definiraju kao stručnjaci u području kulture. Predlažemo preformulirati: (2) Upravno vijeće ima minimalno 3 člana, od kojih većinu imenuju osnivači i/ili suosnivači sukladno suosnivačkim udjelima, iz redova istaknutih kulturnih i znanstvenih djelatnika, pravnih, ekonomskih i financijskih stručnjaka u području kulture, a jednoga člana biraju svi radnici sukladno zakonu kojim se uređuju radni odnosi, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno. St. 3. Nigdje nije obrazloženo zašto se za člana Upravnog vijeća traži završen diplomski studij te zašto je to jedini kriterij. Predlažemo sljedeće: (3) Za člana Upravnog vijeća imenuju se osobe sukladno kriterijima propisanima u statutima ili drugim internim dokumentima ustanove, a koji moraju biti usklađeni sa stavkom 2. ovog članka, osim ako posebnim zakonom nije drugačije određeno. St. 4. Izvršna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave su općinski načelnici, gradonačelnici i župani, što upućuje na centralizaciju ovlasti upravljanja u samo jednoj osobi, što smatramo izrazito problematičnim, pogotovo u kontekstu djeljenje moći i dijeljenih odgovornosti, što funkcioniranje upravnih vijeća kao kolegijalnih tijela podrazumijeva. Smatramo da bi o članovima upravnih vijeća javnih ustanova u kulturi trebalo odlučivati predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i pri donošenju ostalih upravljačkih odluka koje se tiču javnih ustanova u kulturi. Također, Zakon ovdje ne prepoznaje ulogu suosnivača javnih ustanova u kulturi, odnosno, ne može samo Republika Hrvatska i/ili jedinica lokalne i regionalne samouprave odlučiti o imenovanju i razrješenju Upravnog vijeća ako se radi o ustanovi u kojem je suvlasnički udio 50%. Predlažemo preformulirati: (4) Kada je osnivač ili suosnivač ustanove u kulturi Republika Hrvatska, članove upravnog vijeća iz stavka 2. ovoga članka u ime osnivača imenuje i razrješuje ministarstvo nadležno za poslove kulture sukladno aktu o osnivanju, a kada je osnivač ili suosnivač ustanove u kulturi jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, članove upravnog vijeća iz stavka 2. ovoga članka u ime osnivača imenuje i razrješuje predstavničko tijelo. U slučaju gdje je ustanova kojoj je Republika Hrvatska i/ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave jedan od osnivača s vlasničkim udjelom od 50%, članove upravnog vijeća iz stavka 2. ovog članka u ime osnivača imenuje i razrješuje ministarstvo nadležno za poslove kulture i medija, odnosno predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, uz prethodnu suglasnost suosnivača, druge pravne ili fizičke osobe. St. 5. Za razliku od Zakona o muzejima, Zakona o knjižnicama, Zakona o arhivima, Zakona o kazalištima, ovaj Zakon ne propisuje ulogu, ovlasti i zadaće upravnog vijeća, već određuje da će se oni detaljnije opisati statutom ustanove u kulturi. Za razliku od Zakona o upravljanju javnim ustanovama u kulturi, koji je u svom članku 1. propisivao da ustanovama u kulturi upravljaju upravna vijeća, osnivanje upravnog vijeća u ovom prijedlogu Zakona ispostavlja se kao zadovoljavanje forme bez sadržaja, stoga predlažemo uvođenje novog stavka br.5, te slijedom toga promjenu broja stavaka. (5) Upravno vijeće donosi programe rada i razvoja ustanove, nadzire njihovo izvršavanje, odlučuje o financijskom planu i godišnjem obračunu, predlaže osnivaču promjenu djelatnosti, daje osnivaču i ravnatelju ustanove prijedloge i mišljenja o pojedinim pitanjima te donosi odluke i obavlja druge poslove određene zakonom, aktom o osnivanju i statutom ustanove. Dosadašnji stavak 5. postaje stavak 6, dosadašnji stavak 6. postaje stavak 7, dosadašnji stavak 7. postaje stavak 8, dosadašnji stavak 8. postaje stavak 9. St. 8. U skladu s prijedlozima članka 37. stavaka 2. i 5. predlažemo preformulaciju: (9) Način izbora članova upravnoga vijeća, broj članova upravnih vijeća ustanova iz članka 37. stavka 2. ovoga Zakona, trajanje mandata, zadaće, donošenje odluka i druga pitanja u vezi s radom upravnoga vijeća uređuju se aktom o osnivanju ili statutom ustanove u kulturi.	Djelomično prihvaćen	Stavak 2. - propisano je da upravno vijeće ima tri ili pet članova. Stavak 3. - jedini kriterij nije završen diplomski studij, već je propisan i kriterij stručnosti. Stavak 4. - prema Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi općinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan imenuje i razrješuje predstavnike jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u tijelima javnih ustanova. Stavak 5. - Nacrt prijedloga Zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi opći je propis. Zadaće i ovlasti ravnatelja, upravnog vijeća i stručnog vijeća podredno su propisane Zakonom o ustanovama, a detaljnije se uređuju statutom ustanove koji mora biti u skladu sa Zakonom o ustanovama.
222	Operacija grad	XIII. UPRAVLJANJE USTANOVAMA U KULTURI, Članak 35.	St. 3. Smatramo da centri za kulturu, odnosno infrastruktura za kulturne i društvene djelatnosti koja nije obuhvaćena posebnim zakonima, treba imati vlastiti zakon koji bi omogućio njihov razvoj, priznao njihovu važnost za različite lokalne zajednice i koji se može nadograđivati u skladu s potrebama te zajednice. Izdvajanjem centara za kulturu u zaseban zakon, otvorila bi se mogućnost reguliranja rada hibridnih ustanova te društveno-kulturnih centara koji njeguju participativne modele upravljanja, najčešće u suradnji organizacija civilnog društva i jedinice lokalne i regionalne samouprave. Time bi se napravio značajan iskorak u prepoznavanju progresivnih praksi (participativnog) upravljanja javnom, kulturnom infrastrukturom te bi se praksa mogla uskladiti s kulturnom politikom čiji neizostavan dio predstavlja.	Djelomično prihvaćen	Djelatnost centara za kulturu uređena je člankom 35. stavkom 4. Nacrta zakona.
223	Operacija grad	III. FINANCIRANJE USTANOVA U KULTURI, Članak 11.	St. 3. Predlažemo izmjenu: (3) Visinu sredstava za rad ustanove u kulturi utvrđuje osnivač na temelju programa rada i razvitka i financijskog plana ustanove, u skladu sa stavkom 1. ovoga članka. U slučaju kad je javna ustanova u kulturi su-osnovana s drugim osnivačem, u udjelu 50%, visina sredstava se određuje uz pribavljanje mišljenja drugog osnivača.	Nije prihvaćen	Prema Zakonu o ustanovama svaki osnivač je dužan osigurati financijska sredstva razmjerno osnivačkim udjelima.
224	Operacija grad	III. FINANCIRANJE USTANOVA U KULTURI, Članak 12.	St. 3. (3) Ustanove u kulturi obvezne su dostaviti osnivaču, odnosno, suosnivaču, izvješće o izvršenju programa rada i razvitka ustanove te izvješće o izvršenju financijskog plana ustanove.	Prihvaćen	Prihvaća se.
225	Operacija grad	PRIJEDLOG ZAKONA O KULTURNIM VIJEĆIMA I FINANCIRANJU JAVNIH POTREBA U KULTURI, III. FINANCIRANJE USTANOVA U KULTURI	Potrebno je dosljedno svugdje koristiti izraz "javna ustanova u kulturi" jer nije objašnjeno zašto se taj ustaljeni izraz ovim zakonom mijenja. Javne ustanove u kulturi, njihovo financiranje i upravljanje, treba izdvojiti u poseban zakon koji neće obuhvaćati financiranje javnih potreba u kulturi (nesumnjivo su sredstva za rad ustanova u kulturi javna potreba, no ona su regulirana drugim propisima), kao ni kulturna vijeća (koja na kraju uopće ne odlučuju o iznosu tih sredstava). Stoga predlažemo da se donese poseban Zakon o financiranju i upravljanju javnim ustanovama u kulturi.	Nije prihvaćen	Pojam „javne ustanove u kulturi“ odnosio bi se samo na one ustanove koje svoju djelatnost obavljaju kao javnu službu sukladno posebnom zakonu, a od njegove primjene isključile bi se druge ustanove koje obavljaju djelatnosti u kulturi koje nisu posebno propisane kao javna služba.
226	Operacija grad	I. OPĆE ODREDBE, Članak 2.	St. 1. S obzirom da je od donošenja prvog Pravilnika o izboru i utvrđivanju programa javnih potreba u kulturi, kojeg ističemo s obzirom na zastarjelost Zakona o financiranju javnih potreba u kulturi, prošlo više od 20 godina, smatramo potrebnim, a prije donošenja ovoga zakona, otvoriti javnu raspravu s ključnim dionicima (prvenstveno korisnicima financijskih sredstava) o javnim potrebama u kulturi, odnosno djelatnostima od interesa za Republiku Hrvatsku, kako bi se ti interesi definirali u širokom participativnom procesu, s obzirom da nadležno Ministarstvo i u ovom prijedlogu Zakona polazi od pretpostavke što su suvremena kultura i umjetnost, umjesto da svoj prijedlog temelji na istraživanjima i analizama sektora koje financira. St. 5. Smatramo kako bi se ovdje trebala predvidjeti i otvoriti mogućnost u kojoj država i JLRS osnivaju ustanovu s drugom pravnom ILI fizičkom osobom.	Djelomično prihvaćen	Člankom 5. točkom 5. propisana je mogućnost osnivanja ustanove u kulturi koju osniva Republika Hrvatska i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave zajedno s drugom pravnom i fizičkom osobom.
227	Operacija grad	PRIJEDLOG ZAKONA O KULTURNIM VIJEĆIMA I FINANCIRANJU JAVNIH POTREBA U KULTURI	Budući da ovaj Zakon ima tendenciju biti krovnim zakonom u kulturi te da u sebi inkorporira tri ključna zakona kulturne politike u Hrvatskoj, obuhvaćajući ključna područja, smatramo da je izostao nužan proces široke javne rasprave koji nadilazi formu e-savjetovanja. Predloženi zakonski tekst ima niz nedorečenosti, manjkavosti, neke su stvari nedovoljno dobro definirane dok su druge normirane iako im nije mjesto u zakonskom tekstu, već u podzakonskim aktima, a kao što će se vidjeti detaljnije u našim komentarima. Budući da je materija obrađivana ovim zakonom obuhvatna i odnosi se na vitalna područja kulturne politike i kulturne infrastrukture, trebalo bi, u najmanju ruku, izmijeniti naziv samog zakona kako bi točno reflektirao ono što nastoji propisati: financiranje i upravljanje u kulturi. Smatramo, i apeliramo, da ovako predloženi zakon ne bi trebao ići u daljnju proceduru te da se razdvoji na dva zakona: jedan koji bi obuhvaćao pitanja financiranja javnih potreba u kutluri, drugi koji bi normirao područje upravljanja i financiranja javnih ustanova u kulturi, a gdje bi se onda našlo i mjesto za hibridne ustanove koje su osnovane temeljem civilno-javnog partnerstva.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
228	Mreža društveno-kulturnih centara DKC-HR	IV. DODJELA PROSTORA ZA RAD, Članak 14.	Predlažemo da trenutni stavak 8. postane stavak 7. i njegovu formulaciju: (7) Prijedlog Pravilnika o kriterijima za dodjelu prostora za rad i drugih nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave putem javnog natječaja i neposredne pogodbe iz stavka 2. odnosno stavka 7. ovoga članka, te o kriterijima ekonomske održivosti i društvenih interesa obavljanja pojedine kulturne djelatnosti i namjene nakretnine iz stavka 6. ovoga članka, predlagatelj stavlja na javno savjetovanje s rokom ne kraćim od 30 dana.	Nije prihvaćen	Sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužni su provoditi postupak javnog savjetovanja kod donošenja podzakonskih propisa u trajanju od 30 dana.
229	Mreža društveno-kulturnih centara DKC-HR	IV. DODJELA PROSTORA ZA RAD, Članak 14.	Kako bi se otklonile moguće sumnje u netransparentnost postupanja i pogodovanje pojedinim fizičkim i pravnim osobama, potrebno je uvjetovati da opći akt odnosno Pravilnik koje donose predstavničko tijelo JLRS i ministar nadležan za kulturu o kriterijima za dodjelu prostora za rad i drugih nekretnina obavezno prođe proces javne rasprave s rokom ne manjim od 30 dana. Također, potrebno je da opći akt odnosno Pravilnik koji donose predstavničko tijelo JLRS i ministar nadležan za kulturu o kriterijima ekonomske održivosti i društvenih interesa obavljanja pojedine kulturne djelatnosti te namjene nekretnine također podnesu na javno savjetovanje. Predlažemo brisanje trenutnog stavka 7 i njegovo spajanje sa aktualnim stavkom 8. koji sada postaje stavak 7.	Nije prihvaćen	Sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužni su provoditi postupak javnog savjetovanja kod donošenja podzakonskih propisa u trajanju od 30 dana.
230	Mreža društveno-kulturnih centara DKC-HR	IV. DODJELA PROSTORA ZA RAD, Članak 14.	Davatelj nekretnine u vlasništvu RH i JLRS trebao bi i kriterije ekonomske održivosti i društvenih interesa obavljanja pojedine kulturne djelatnosti te namjenu nekretnine propisati posebnim aktom (pravilnikom) koji se podnosi na javno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću. Predlažemo da se ovaj Pravilnik spoji s onim kojeg propisuje stavak 2. ovoga članka te u komentarima na stavke 7. i 8. ovoga članka dajemo prijedloge formulacije stavaka.	Nije prihvaćen	Sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužni su provoditi postupak javnog savjetovanja kod donošenja podzakonskih propisa u trajanju od 30 dana.
231	Mreža društveno-kulturnih centara DKC-HR	IV. DODJELA PROSTORA ZA RAD, Članak 14.	Iako pozdravljamo uvođenje kriterija ekonomske održivosti koja ima u vidu loš materijalni status te nemogućnost plaćanja zakupnine po tržišnim kriterijima, smatramo da se u članak 14. eksplicitno mora uvesti institut korištenja nekretnine (bez naknade ili s minimalnom naknadom), što je već omogućeno prema Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te Uredbi o mjerilima i kriterijima dodjele na korištenje nekretnina za potrebe tijela državne uprave ili drugih tijela korisnika državnog proračuna te drugih osoba, odnosno Odluci o kriterijima, mjerilima i postupku dodjele nekretnina u vlasništvu RH na korištenje organizacijama civilnog društva radi provođenja programa i projekta od interesa za opće dobro. Zakup ne može biti jedini modalitet korištenja nekretnine u vlasništvu RH ili JLRS, te predlažemo uvođenje novog stavka koji bi kao jednu od mogućnosti dodjele nekretnina obuhvatio i davanje na korištenje nekretnine. Predlažemo formulaciju novog stavka 8: (8) Nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske te lokalne i područne (regionalne) samouprave može se, umjesto u zakup, dati na korištenje bez naknade ili s minimalnom naknadom, u skladu s posebnim propisima."	Primljeno na znanje	Davatelj nekretnine utvrđuje posebnu visinu naknade za korištenje nekretnine prema kriteriju ekonomske održivosti obavljanja pojedine kulturne djelatnosti i namjeni nekretnine, a ne na temlju tržišno napovoljnije ponude.
232	Mreža društveno-kulturnih centara DKC-HR	IV. DODJELA PROSTORA ZA RAD, Članak 14.	Članak u stavku (2) propisuje dodjelu nekretnine izravnom pogodbom, a temeljem kriterija koje uređuje ministar Pravilnikom. Kako bi se otklonile moguće sumnje u netransparentnost postupanja i pogodovanje pojedinim fizičkim i pravnim osobama, potrebno je uvjetovati da se Pravilnik o kriterijima za dodjelu prostora za rad i drugih nekretnina izradi posredstvom radne grupe i da obavezno prođe proces javne rasprave s rokom ne manjim od 30 dana. Predlažemo dodavanje stavka u članak.	Nije prihvaćen	Sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužni su provoditi postupak javnog savjetovanja kod donošenja podzakonskih propisa u trajanju od 30 dana.
233	Mreža društveno-kulturnih centara DKC-HR	PRIJEDLOG ZAKONA O KULTURNIM VIJEĆIMA I FINANCIRANJU JAVNIH POTREBA U KULTURI, IV. DODJELA PROSTORA ZA RAD	Iako je pohvalno da prijedlog Zakona uključuje i pitanje dodjele prostora za rad i prezentaciju rada kulturnih aktera, i dalje se barata pojmovima "od interesa za RH", "posebnog interesa za kulturni razvitak svih krajeva RH" ili "od posebnog interesa za kulturni razvitak jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave", a bez analitičke podloge i šire rasprave o razvoju kulture i umjetnosti, kako na nacionalnoj razini, tako i na lokalnim i regionalnim razinama. Odluke o konkretnim prostorima koji se dodjeljuju javnim natječajem ili neposrednom pogodbom, kriterijima koje fizička i pravna osoba treba ispunjavati, te namjeni takvih prostora, ne bi se smjele donositi diskrecijskom odlukom izvršnog tijela već bi u njeno promišljanje i formuliranje trebalo uključiti širu (i ne samo kulturnu) zajednicu. Stoga predlažemo da se prije donošenja zakona, provede rasprava o dodjeli javnih prostora te, štoviše, o upravljanju kulturnom infrastrukturom kao ključnim segmentom kulturnog i društvenog života zajednice, a kako bi se raspravom pribavila mišljenja svih relevatnih dionika o navedenom pitanju.	Primljeno na znanje	U okviru javne rasprave će se raspraviti i definirati opći akt, ali ključni element dodjele prostora bit će kontinuitet djelovanja.
234	Mia Čujkević-Plečko	XIII. UPRAVLJANJE USTANOVAMA U KULTURI, Članak 41.	Znači li to da se na natječaj za ravnatelja određene institucije u kulturi može prijaviti osoba koja je zaposlena u drugoj javnoj ustanovi u kulturi te po završetku mandata ravnatelja se može vratiti na svoje staro radno mjesto, a koje nije u ustanovi u kojoj je imala mandat ravnatelja? Pojednostavljeno, osoba je zaposlena kao kustos u muzeju A te se prijavila na natječaj za ravnatelja u muzeju B. Nakon provedenog natječaja osoba iz muzeja A je izabrana za ravnatelja u muzeju B. Može li se osoba nakon mandata u muzeju B vratiti u muzej A na mjesto kustosa?	Primljeno na znanje	Može, što se pobliže uređuje sporazumom s poslodavcem.
235	Matilda Marković	PRIJEDLOG ZAKONA O KULTURNIM VIJEĆIMA I FINANCIRANJU JAVNIH POTREBA U KULTURI	Voljela bih da o kulturnim događanjima i potrebama svake pojedine zajednice odlučuju doista kompetentne i stručne osobe koje poznaju rad i potrebe posebnog i određenog područja, ali isto tako i da poznaju područja rada pojedinih udruga i organizacija koje se javljaju na natječaje. Kulturna vijeća utječu na politiku kulturnih događanja određene zajednice stoga je jako važna njihova stručna kompetencija za procjenu područja određenih programa i aktivnosti kojima se određene udruge bave. Slažem se istaknutim dodatkom na 2.točku članka 20. Nacrta koji traži da se svakako pri osnivanju jednog Vijeća za sve djelatnosti i područja svakako imenuje barem jedan član iz područja kulturno-umjetničkog amaterizma iako osobno smatram da bi većina članova trebala imati stručne kompetencije za rad u Kulturnim vijećima. Mislim da kultura i potrebe vezane uz kulturu u kulturne djelatnosti zaslužuju posebnu pažnju i da ih ne bi trebalo zanemarivati, stavljati na margine javnih potreba ili prepuštati političkim odlukama pojedinih lokalnih zajednica. Rad u Kulturnim vijećima smatram čašću i velikom odgovornošću i doista mislim da zajedničkom suradnjom svih članova pojedinih vijeća i uz potporu resornih ministarstava i Vlade RH možemo zajedno unaprijediti mjesto kulture i kulturnih manifestacija i događanja. Također podržavam dopunu članka 22. jer smatram da bi doista svi prijavitelji određenih programa trebali dobiti povratne informacije o ispunjavanju ili neispunjavanju evaluacijskih kriterija, što je od iznimne važnosti za unaprjeđenje njihovog rada ili poboljšanje prijedloga nekih novih programa.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
236	MARTA KIŠ	VIII. RAD VIJEĆA, Članak 22.	Potrebno je uvesti i obrazloženja, ali i evaluaciju izvršenja u postupak koji uključuje rad vijeća. (2) U postupku vrednovanja programa i projekata, Vijeće nakon provedenog postupka dostavlja davatelju financijskih sredstava svoj prijedlog koji sadrži popis programa i projekata s predloženim iznosom financijske potpore. Vijeće mora obrazložiti svoje ocjene i njihovu usklađenost s definiranim programom javnih potreba u kulturi. Po realizaciji programa, vijeće evaluira kvalitetu realizacije.	Nije prihvaćen	Kulturno vijeće je stručno tijelo koje čine stručnjaci s dugogodišnjim iskustvom, koji inače i tijekom svoga rada obavljaju evaluacije programa, te stoga detaljno obrazlaganje svakog programa nije u praksi prihvatljivo te je vremenski zahtjevno. Izvršenje programa i projekta se prati kroz izvješće koje se dostavlja davatelju sredstava.
237	MARTA KIŠ	V. OSNIVANJE I ULOGA KULTURNIH VIJEĆA U KREIRANJU I OSTVARIVANJU KULTURNIH POLITIKA, Članak 15.	Potrebno je bolje definirati rad kulturnih vijeća te u stavku 2 dodati: - stručno vrednuju i ocjenjuju rad ustanova u kulturi - sudjeluju u izradi kriterija za ocjenjivanje te na osnovu njih i javno obrazlažu svoje vrednovanje - evaluiraju izvršenje programa koje su vrednovali	Djelomično prihvaćen	Člankom 11. stavkom 3. propisuje se da visinu sredstava za rad ustanove u kulturi utvrđuje osnivač na temelju programa rada i razvitka i financijskog plana ustanove, u skladu sa stavkom 1. ovoga članka te uz prethodno savjetovanje s nadležnim kulturnim vijećem, ako je ono osnovano, u dijelu koji se odnosi na programe i projekte ustanova.
238	MARTA KIŠ	PRIJEDLOG ZAKONA O KULTURNIM VIJEĆIMA I FINANCIRANJU JAVNIH POTREBA U KULTURI, III. FINANCIRANJE USTANOVA U KULTURI	S obzirom da su ustanove u prethodnim člancima eliminirane iz javnog poziva, a unutar ovog članka nije jasno tko i na osnovu kojih kriterija vrednuje "program rada i razvita te financijskog plana ustanove potrebno je uvesti kulturna vijeća kao instancu koja vrednuje i javne programe te je stručna za djelatnosti ustanova. Prijedlog izmjene: (3) Visinu sredstava za rad ustanove u kulturi utvrđuje osnivač na temelju programa rada i razvitka te financijskog plana ustanove, u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, uz stručnu procjenu kulturnog vijeća nadležnog za pojedino područje.	Prihvaćen	Prihvaća se.
239	MARTA KIŠ	II. JAVNI POZIV, Članak 8.	Nadopuna prethodnom komentaru u kojem se definira kako se radi o 5 % programskih sredstava po određenim djelatnostima te predlažem da u dodjelu ovih sredstava također budu uključena kulturna vijeća pojedinih djelatnosti kako bi dodjela sredstava bez javnog poziva ipak prošla određenu stručni proces i transparentnu proceduru. novi tekst može glasiti: "(2) Ukupni iznos sredstava odobrenih na temelju stavka 1. ovoga članka ne smije prelaziti 5% cjelokupnog iznosa namijenjenog za financiranje programa i projekata u toj godini u pojedinoj djelatnosti, uz savjetodavni proces relevantnog kulturnog vijeća.	Primljeno na znanje	Pitanje dodjele sredstava bez objave javnog poziva do sada nije bilo uređeno te ne postoje podaci koliko je sredstava dodijeljeno na ovaj način. Namjera je da se ovo pitanje precizno definira i uredi, ali nije moguće definirati sve situacije.
240	MARTA KIŠ	I. OPĆE ODREDBE, Članak 5.	Nastavno na prethodni komentar E. Višnić može se i dodati: (3) Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave utvrđuju u svojim proračunima sredstava za ustanove kojima su osnivači i/ili suosnivači, bez provođenja javnog poziva, ali uz OBAVEZNU suglasnost s relevantnim kulturnim vijećima te uvid u plan i program rada. U protivnom je potpuno netransparentno tko točno i po kojim kriterijima raspoređuje visinu sredstva određenim ustanovama u kulturi.	Djelomično prihvaćen	Člankom 5. stavkom 4. određuje se da se odluke o sredstvima koja su namijenjena za projekte i programe ustanova iz stavka 3. ovoga članka donose uz prethodno savjetovanje s nadležnim kulturnim vijećem i to na razini godišnjeg ili višegodišnjeg plana te se javno objavljuju na službenim mrežnim stranicama osnivača.
241	MARTA KIŠ	I. OPĆE ODREDBE, Članak 5.	U stavku 1. članka 5. izmijeniti riječ "javnim pozivom" u "programom javnih potreba". Predstavničko tijelo donosi program te izvršna vlast na osnovu njega raspisuje javni poziv.	Prihvaćen	Prihvaća se.
242	Marinko Grgić	X. ODLUKA O DODJELI FINANCIJSKIH SREDSTAVA, Članak 27.	KUD „Tamburica“ iz Starog Petrovog Sela u potpunosti podržava prijedloge Hrvatskog sabora kulture. Izmijeniti rok donošenja odluke za financiranje programa/projekata Udruga na 30 dana od dana donošenja proračuna za iduću godinu. U tome bi pomoglo i podnošenje zahtjeva Udruga do 1. listopada u tekućoj godini, kako bi jedinica lokalne samouprave imala sliku stanja i potreba za financiranjem programa u idućoj godini.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
243	Marinko Grgić	V. OSNIVANJE I ULOGA KULTURNIH VIJEĆA U KREIRANJU I OSTVARIVANJU KULTURNIH POLITIKA, Članak 15.	KUD „Tamburica“ iz Starog Petrovog Sela u potpunosti podržava prijedloge Hrvatskog sabora kulture. U Općinskim vijećima treba biti barem jedna stručna osoba za kulturu s naglaskom na kulturno-umjetnički amaterizam. Ukoliko takve osobe nema, treba ju imenovati na prijedloge Udruga. Potrebu osnivanja kulturnih vijeća ističemo zbog preuzimanja uloge vrednovanja i ocjenjivanja programa kao i određivanje iznosa novčanih sredstava. Osnivanjem kulturnih vijeća s članom stručne osposobljenosti u području kulturno-umjetničkog amaterizma, osiguralo bi se kvalitetnije vrednovanje i ocjenjivanje programa kao i određivanje novčanih potpora-iznosa za pojedini program. Trenutno to rade Povjerenstva odabrana iz redova vijeća lokalnih zajednica i često zbog nedovoljnog poznavanja pojma kulturno-umjetnički amaterizam, bez mjerila i kriterija, paušalno donose odluke o raspodjeli sredstava korisnicima.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
244	Marinko Grgić	I. OPĆE ODREDBE, Članak 6.	KUD „Tamburica“ iz Starog Petrovog Sela u potpunosti podržava prijedloge Hrvatskog sabora kulture te predlaže: - u jedinicama lokalne samouprave ozakoniti osiguranje sredstava u iznosu od najmanje 0,3% ukupnog proračuna koja će se koristiti za redoviti rad Udruga u promicanju kulturno-umjetničkog amaterizma: obnavljanje i očuvanje opreme, osiguranje i čuvanje vlastitog prostora, naknade stručnim voditeljima i provoditeljima programa. Od navedenih promjena i dopuna prijedloga ovoga zakona, očekujemo znatno bolju i pravedniju raspodjelu sredstava za sigurnost u redovitom radu, za naknade stručnim voditeljima, za nabavku, obnavljanje i čuvanje opreme te osiguranje vlastitog prostora. Trenutna praksa u raspodjeli sredstava i financiranja je slijedeća: - Sport i rekreacija (zakonski određen iznos je 0,5%) - Svi ostali korisnici: poljoprivreda, lovstvo, kultura, unapređenje života na selu, briga o djeci i starijim osobama i drugo Zakonski izdvojena sredstva od najmanje 0,3% iz proračuna lokalnih zajednica, stavila bi udruge koje promiču kulturno-umjetnički amaterizam, čuvaju kulturno blago, aktivno se bave određenom aktivnošću, u ravnopravniji položaj s ostalim korisnicima. U položaj i stanje u kojemu se više cijeni doprinos u čuvanju i promicanju kulture Hrvatske.	Nije prihvaćen	Prema Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave slobodno raspolažu prihodima u okviru svoga samoupravnog djelokruga.
245	MARINA BRUSIĆ	XIII. UPRAVLJANJE USTANOVAMA U KULTURI, Članak 40.	Predlažem dopunu člamka 40 (3): Ravnatelj ustanove imenuje se na mandat od četiri godine i može biti ponovno imenovan kao što je to u drugim posebnim zakonima.	Nije prihvaćen	Nije zabranjeno da se ravnatelj ustanove ponovno imenuje na mandat. Navedeno pitanje može se urediti statutom.
246	MARINA BRUSIĆ	III. FINANCIRANJE USTANOVA U KULTURI, Članak 12.	Potrebno je jasno definirati točne ovlasti svakog tijela ustanove kao što je to u postojećim posebnim zakonima s područja kulture. S obzirom na to da je u ovom prijedlogu zakona ravnatelj tijelo koje upravlja ustanovom, a ovlasti upravnog vijeća nisu definirane, nije jasno koje tijelo donosi plan i program.	Nije prihvaćen	Nacrt prijedloga Zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi opći je propis. Zadaće i ovlasti ravnatelja, upravnog vijeća i stručnog vijeća podredno su propisane Zakonom o ustanovama, a detaljnije se uređuju statutom ustanove koji mora biti u skladu sa Zakonom o ustanovama.
247	MARINA BRUSIĆ	III. FINANCIRANJE USTANOVA U KULTURI, Članak 11.	Podržavam komentar E.Višnić: Sukladno prethodnim komentarima (čl. 5.), a u cilju postizanja uključivanja stručne javnosti u procese donošenja odluka, predlažem dopunu: "(3) Visinu sredstava za rad ustanove u kulturi utvrđuje osnivač na temelju programa rada i razvitka i financijskog plana ustanove, u skladu sa stavkom 1. ovoga članka te uz prethodno savjetovanje s nadležnim kulturnim vijećem u dijelu koji se odnosi na programe i projekte ustanova."	Prihvaćen	Prihvaća se.
248	MARINA BRUSIĆ	II. JAVNI POZIV, Članak 8.	Podržavam i slažem se s prijedlozima Klubture.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
249	MARINA BRUSIĆ	II. JAVNI POZIV, Članak 7.	Čl. 7. st. 1. iz praktičnih razloga, smatram da bi rokove za objavu javnog poziva trebalo fiksno vezati uz rok za podnošenje prijedloga proračuna, primjerice 60 dana prije podnošenja prijedloga proračuna. Svakako pozdravljam to što se u zakonu pojavljuje mogućnost raspisivanja poziva za višegodišnje programe. Radi detaljnjije i sustavnije razrade predlažem sljedeću dopunu: Opći elementi svih javnih poziva, navedeni pod (6), trebaju biti jasno definirani u posebnom aktu. Također skrećem pozornost na to kako u tom aktu trebaju biti jasno definirani rokovi koji će se onda implementirati u svim javnim pozivima.	Primljeno na znanje	Člankom 7. stavkom 1. propisuje se da se javni poziv objavljuje najkasnije do 1. listopada za sljedeću proračunsku godinu. Dakle, propisan je krajnji rok do kojeg se može raspisati javni poziv. Potiče se raspisivanje javnog poziva što ranije, kako je to i praksa Ministarstva kulture i medija.
250	MARINA BRUSIĆ	I. OPĆE ODREDBE, Članak 5.	St. (1) članak bi trebao glasiti: "(1) Predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave PROGRAMOM JAVNIH POTREBA/PRAVILNIKOM O JAVNIM POTREBAMA U KULTURI utvrđuje javne potrebe u kulturi na temelju svojih interesa te u skladu s člankom 4. ovoga Zakona." Na temelju toga se onda raspisuju javni pozivi. st. (3) Slažem se s mišljenjem u prethodnim komentarima da je nužno osigurati transparentnost dodjele sredstava i sudjelovanje stručne javnosti. Slijedeći tu logiku predlažemo dopunu članka: (3) "Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave utvrđuju u svojim proračunima sredstva za ustanove kojima su osnivači i/ili suosnivači, bez provođenja javnog poziva, na temelju prethodno donesenog Pravilnika koji će osigurati stručnu evaluaciju programa i transparentnost dodjele. (4) Odluke o sredstvima bit će objavljivane na mrežnim stranicama donositelja. Nadalje, skrećemo pozornost na dosadašnji Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi koji člankom 10. predviđa da Ministarstvo kulture može osigurati potrebna sredstva za javne potrebe u kulturi ukoliko JLRS nema dovoljno sredstava. Ovim zakonom takva situacija se ne predviđa te se otvara pitanje opstanka ustanova u manjim sredinama. Predlažemo da se i u novi Zakon ugradi dosadašnja praksa.	Djelomično prihvaćen	Člankom 5. stavkom 1. propisuje se da predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave programom utvrđuju javne potrebe u kulturi na temelju svojih interesa te u skladu s člankom 4. ovoga Zakona. Stavkom 4. određuje se da se odluke o sredstvima koja su namijenjena za projekte i programe ustanova iz stavka 3. ovoga članka donose uz prethodno savjetovanje s nadležnim kulturnim vijećem i to na razini godišnjeg ili višegodišnjeg plana te se javno objavljuju na službenim mrežnim stranicama osnivača.
251	MARINA BRUSIĆ	I. OPĆE ODREDBE, Članak 4.	U popis kulturnih djelatnosti nužno je uvrstiti djelatnost centara za kulturu ili pučkih otvorenih učilišta Obrazloženje: Centri za kulturu, pučka otvorena učilišta, domovi kulture te narodna sveučilišta najzastupljenije su ustanove u kulturi diljem zemlje. Te ustanove provode specifične programe koji prvenstveno imaju kulturno-društveni karakter, te svojim djelovanjem direktno utječu na razvoj zajednice i decentralizaciju kulture općenito, što je posebno značajno za manje sredine, te bi svakako bilo nužno da su dio javnih potreba kako bi se mogle financirati javnim sredstvima.	Nije prihvaćen	Centri za kulturu su ustanove u kulturi pa su obuhvaćeni ovim Zakonom te se bave svim navedenim djelatnostima stoga nije potrebno posebno isticati djelatnost centara za kulturu.
252	MARINA BRUSIĆ	I. OPĆE ODREDBE, Članak 1.	st. (1) Postoji velika potreba da se detaljnije uredi područje upravljanja javnim ustanovama u kulturi. Dosadašnji Zakon o upravljanju javnim ustanovama u kulturi iz 2020. je nedostatan, a novim prijedlogom zakona smjernice za upravljanje javnim ustanovama u kulturi još su oskudnije. Stoga predlažemo da se dio zakona koji se odnosi na upravljanje javnim ustanovama u kulturi ne integrira u novi zakon, već da se postojeći proširi. st. (2) S obzirom na specifičnost djelatnosti centara za kulturu, društveno-kulturnih centara, domova kulture i sl., kao i na činjenicu da ona nije detaljnjije razrađena posebnim Zakonom, mišljenja smo kako postoji potreba za donošenjem posebnog zakona koji će detaljnjije propisati područje djelovanja ovih ustanova.	Djelomično prihvaćen	Člankom 35. stavkom 4. uređuje se djelatnost centara za kulturu.
253	MARINA BRUSIĆ	PRIJEDLOG ZAKONA O KULTURNIM VIJEĆIMA I FINANCIRANJU JAVNIH POTREBA U KULTURI	Predlažem da se dopuni naziv u: "Zakon o kulturnim vijećima, javnim potrebama u kulturi i upravljanju ustanovama u kulturi".	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
254	Marin Lukanović	XIV. PRIJELAZNE ODREDBE, Članak 51.	Iza članka 51. treba dodati novi članak koji propisuje kazne za neprovođenje ovog zakona, i to za JLRS i čelnike JLRS. Kaznom od 20.000,00 do 200.000,00 kuna kaznit će se JLRS, a kaznom od 1.000,00 do 20.000,00 kaznit će se čelnik JLRSa za nepoštivanje odredbi ovog zakona, a posebno za: - neuspostavljanje vijeća - neraspisivanje javnog poziva - nepridržavanje rokova za raspisivanje javnog poziva - nepridržavanje rokova za objavu odluke o financiranju iz javnog poziva - neimenovanje vijeća - nepravovremeno imenovanje vijeća - trošenje više od 5% sredstava iz javnog poziva direktnom pogodbom - neobjavljivanje obrazloženja dodjele sredstava - neobjavljivanje obrazloženja dodjele prostora i ostalo	Nije prihvaćen	Pravo na lokalnu samoupravu je pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske, a prava i obveze jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave uređene su Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.
255	Marin Lukanović	XI. SKLAPANJE UGOVORA O FINANCIRANJU, Članak 29.	Predlažem brisanje stavaka 2, 3 i 4. Važan segment procjene programa i projekata je prethodni rad predlagatelja, a ovime se omogućava transfer na organizaciju koja nije prošla taj segment procjene.	Nije prihvaćen	Osoba na koju se ugovor prenosi mora udovoljavati svim uvjetima kao i prijavitelj programa i projekta kojemu su odobrena sredstva.
256	Marin Lukanović	VIII. RAD VIJEĆA, Članak 22.	Između stavaka 2 i 3 predlažem novi stavak: (3) Vijeće prijedlog donosi u roku od 60 dana od dana zatvaranja javnog poziva. Obrazloženje: navedeno razdoblje je dovoljno za obradu podataka, postupak vrednovanja programa i projekata, usuglašavanje s indikativnim proračunom i pisanje obrazloženja. Ako se javni poziv zatvara 30 dana nakon objave, i ako je objava najkasnije 15. rujna, to znači da je Vijeće s prijedlogom gotovo najkasnije 15. prosinca, što je dovoljno vremena za usvajanje proračuna i objavu odluke do kraja godine.	Nije prihvaćen	Odredba je diktirana propisima o provedbi proračuna. Ne mogu se donositi odluke o financiranju ako nisu u kontekstu provedbe propisa o proračunu.
257	Marin Lukanović	X. ODLUKA O DODJELI FINANCIJSKIH SREDSTAVA, Članak 27.	Predlažem izmjenu stavka 2 tako da glasi: (2) Odluka o dodjeli financijskih sredstava donosi se u roku od 8 dana od dana donošenja državnog proračuna odnosno proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Primjeri dobre prakse postoje, recimo Grad Rijeka dugi niz godina program javnih potreba u kulturi donosi na istoj sjednici gradskog vijeća kada i proračun. Objava odluke neposredno nakon donošenja proračuna omogućit će kvalitetniju pripremu i raniji početak realizacije programa. Sadašnji prijedlog o 90 dana značio bi da se prva tri mjeseca u godini ništa ne događa, a tek tada slijedi potpisivanje ugovora, pa isplata sredstava, što dovodi u pitanje gotovo čitavu prvu polovicu godine.	Nije prihvaćen	Ovo pitanje do sada nije bilo uređeno. Ministarstvo kulture i medija donosi odluke u značajno kraćim rokovima te se želi potaknuti jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave da donose odluke u utvrđenim rokovima.
258	Marin Lukanović	VIII. RAD VIJEĆA, Članak 25.	Predlažem brisanje članka 25. u cijelosti. U slučaju vijeća na razini ministarstva, već postoji vijeće za interdisciplinarne (i ostale) prakse. Ako je potrebno eksplicirno definirati mogućnost imenovanja povjerenstva na razini JLRS, to treba pisati u glavi VII.	Nije prihvaćen	Ovo je dobra praksa koju provodi Ministarstvo kulture i medija (npr. ocjena monografija).
259	Marin Lukanović	II. JAVNI POZIV, Članak 7.	Predlažem novi stavak: (7) Javnim pozivom iz stavka 1. i 5. ovoga članka definiraju se indikativni proračuni poziva, po djelatnostima i kategorijama, kao i minimalni i maksimalni iznosi koji se dodjeluju na pozivu. Time se u mnogome ojačava transparentnost i jasnoća poziva, izbjegavaju nerealni budžeti i omogućava Vijećima da naprave realan prijedlog financiranja nakon procjene.	Nije prihvaćen	Minimalni i maksimalni iznosi koji se dodjeljuju na javnom pozivu propisat će se u kriterijima i uputama za prijavitelje za svako područje. Ukoliko bi se javnim pozivom definirali indikativni proračuni poziva, anticipirala bi se volja predstavničkog tijela da utvrđuje projekcije proračuna.
260	Marin Lukanović	VII. KULTURNA VIJEĆA JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE, Članak 20.	Potrebno je definirati tko može biti članom Vijeća na razini JLRS, stoga je potrebno pozvati se na članak 17. u stavku (7). Prijedlog tog stavka glasi: (7) Pored odredaba ovoga Zakona kojima se uređuju pitanja vezana uz njihovo osnivanje, zadaće i rad, na Vijeća jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave primjenjuju se odgovarajuće i odredbe članaka 17., 18. i 19. te odredbe glave VIII. ovoga Zakona.	Prihvaćen	Prihvaća se.
261	Marin Lukanović	VII. KULTURNA VIJEĆA JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE, Članak 20.	U Republici Hrvatskoj postoje općine koje imaju više od 10.000 stanovnika, a koje formulacijom iz stavka (1) nisu obuhvaćene. Predlažem: (1) Vijeća se osnivaju za područje županije, Grada Zagreba, grada i općine s više od 10.000 stanovnika, a mogu ih osnovati i drugi gradovi i općine ako to ocijene svrhovitim.	Nije prihvaćen	Kulturna vijeća osnivaju se za područje županije, Grada Zagreba te grada koji ima više od 10.000 stanovnika, a mogu ih osnovati i drugi gradovi i općine ako to ocijene svrhovitim, s obzirom na financijske mogućnosti i potrebe građana koje treba zadovoljiti u području umjetnosti i kulture. Međutim, ne postoji zapreka da i drugi gradovi i općine osnuju kulturna vijeća.
262	Marin Lukanović	VI. KULTURNA VIJEĆA PRI MINISTARSTVU NADLEŽNOM ZA POSLOVE KULTURE, Članak 19.	Predlažem brisanje alineje 4 iz stavka (2) - narušavanje ugleda Vijeća je arbitrarna kategorija. Predlažem brisanje stavka (4) ovog članka - članovi Vijeća legitimitet za svoje odluke crpe iz svoje stručnosti, ne iz pozicije ministra. Također, ovaj članak dovodi u pitanje funkcioniranje sustava odlučivanja ako do prestanka mandata ministra dođe u razdoblju procjene projektnih prijedloga i, posljedično, prestanka rada Vijeća.	Nije prihvaćen	Predložene odredbe doprinose transparentnosti i reflektirajuu potrebe ispravljanja dosadašnje prakse.
263	Marin Lukanović	VI. KULTURNA VIJEĆA PRI MINISTARSTVU NADLEŽNOM ZA POSLOVE KULTURE, Članak 18.	Izmijeniti članak tako da glasi: (3) Na temelju prispjelih prijedloga ministar nadležan za kulturu odlukom imenuje članove Vijeća vodeći računa o njihovoj stručnosti i ravnomjernoj regionalnoj zastupljenosti. Dodati novi stavak: (4) Članovi Vijeća na konstituirajućoj sjednici biraju predsjednika Vijeća. Obrazloženje: bolja je praksa i demokratičnije je da članovi Vijeća sami između sebe biraju predsjednika, nego da ministar imenuje predsjednika Vijeća.	Nije prihvaćen	Zbog osiguranja potrebne komunikacije između čelnika tijela i predsjednika vijeća, bolja je praksa da ministar imenuje predsjednika vijeća, a imajući u vidu da predsjednik vijeća nema posebnih ovlaštenja.
264	Marin Lukanović	VI. KULTURNA VIJEĆA PRI MINISTARSTVU NADLEŽNOM ZA POSLOVE KULTURE, Članak 16.	Umjesto naziva Kulturno vijeće za dramsku i plesnu umjetnost predlažem naziv Kulturno vijeće za izvedbene umjetnosti. Također, sva vijeća bi trebala podržavati nove umjetničke i kulturne prakse. Ovime se betonira situacija u kojoj većina vijeća pokriva tradicoionalnu umjetnost i kulturu, a onda postoji vijeće za "novo". Potrebna je usklađenost kriterija raznih vijeća, što se postiže kroz redoviti rad Nacionalnog vijeća.	Primljeno na znanje	Promjena naziva Vijeća želi čvršće afirmirati suvremenu plesnu scenu te se uskladiti s novim oblicima umjetničkog stvaralaštva koji nastaju u polju izvedbenih umjetnosti, kao i pojave hibridnih oblika suvremenih umjetničkih praksi.
265	Marin Lukanović	V. OSNIVANJE I ULOGA KULTURNIH VIJEĆA U KREIRANJU I OSTVARIVANJU KULTURNIH POLITIKA, Članak 15.	Slažem se s komentarima SU Klubtura i Emine Višnić.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
266	Marin Lukanović	II. JAVNI POZIV, Članak 10.	Slažem se s komentarom Kurziva.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
267	Marin Lukanović	II. JAVNI POZIV, Članak 9.	Predlažem formulaciju "sredstva za autorske i umjetničke honorare, sredstva za naknade za rad," preimenovati u "sredstva za plaće i honorare". Autorski i umjetnički honorari su također naknade za rad, a ovime se dodaje mogućnost isplate preko ugovora o radu i ugovora o djelu.	Prihvaćen	Prihvaća se.
268	Marin Lukanović	II. JAVNI POZIV, Članak 8.	Podržavam prijedlog SU Klubtura.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
269	Marin Lukanović	II. JAVNI POZIV, Članak 7.	Predlažem izmjenu stavka (1) tako da glasi "Sredstva za financiranje javnih potreba u kulturi dodjeljuju se na temelju provedenog javnog poziva (u daljnjem tekstu: javni poziv) koji se objavljuje na službenim mrežnim stranicama davatelja financijskih sredstava najkasnije do 1. rujna za sljedeću proračunsku godinu." Na taj način kulturnom vijeću se osigurava dovoljno vremena za procjenu prijavljenih programa, a da se prijedlog financiranja može uskladiti s prijedlogom proračuna i usvojiti do kraja kalendarske godine.	Primljeno na znanje	Člankom 7. stavkom 1. propisuje se da se javni poziv objavljuje najkasnije do 1. listopada za sljedeću proračunsku godinu. Dakle, propisan je krajnji rok do kojeg se može raspisati javni poziv. Potiče se raspisivanje javnog poziva što ranije, kako je to i praksa Ministarstva kulture i medija.
270	MAJA JURIĆ IVOŠ	PRIJEDLOG ZAKONA O KULTURNIM VIJEĆIMA I FINANCIRANJU JAVNIH POTREBA U KULTURI	Podržavan prijedlog Kurziva. Postoji velika potreba da se detaljnije uredi područje upravljanja javnim ustanovama u kulturi. Dosadašnji Zakon o upravljanju javnim ustanovama u kulturi je nedostatan, a novim prijedlogom zakona smjernice za upravljanje javnim ustanovama u kulturi još su oskudnije. Zbog toga predlažem da se dio zakona koji se odnosi na upravljanje javnim ustanovama u kulturi ne integrira u novi zakon, već da se postojeći detaljnije razradi i proširi.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
271	MAJA JURIĆ IVOŠ	XIII. UPRAVLJANJE USTANOVAMA U KULTURI, Članak 45.	Čini se da je ovdje došlo do omaške te predlažem: Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kao osnivač ustanove u kulturi može donijeti odluku o prestanku i statusnim promjenama ustanove samo uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove kulture, ako prestanak i statusna promjena ustanove NE BI imali za posljedicu značajno umanjenje ostvarivanja javnih potreba u kulturi na njihovom području.	Prihvaćen	Prihvaća se.
272	MAJA JURIĆ IVOŠ	XIII. UPRAVLJANJE USTANOVAMA U KULTURI, Članak 41.	Članak 41 (1): Nije jasno zašto se ovaj članak razlikuje od članaka u drugim posebnim zakonima koji propisuju uvjete za imenovanje ravnatelja i kažu da se ravnateljem ustanove može, na temelju predloženoga četverogodišnjeg programa rada, imenovati osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij, odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima, s najmanje 5 godina rada u kulturi, a iznimno, za ravnatelja može se imenovati osoba koja nema visoku stručnu spremu, ako se radi o istaknutom i priznatom stručnjaku na području kulture s najmanje 10 godina radnog staža, te ispunjava ostale uvjete određene posebnim zakonom, aktom o osnivanju ustanove ili njezinim statutom.	Nije prihvaćen	Aktom o osnivanju ustanove ili njezinim statutom određuju se ostali uvjeti koje mora ispunjavati ravnatelj ustanove, pored uvjeta proisanih Zakonom.
273	MAJA JURIĆ IVOŠ	XIII. UPRAVLJANJE USTANOVAMA U KULTURI, Članak 40.	Članak 40, predlaže se dopuna pod (3): Ravnatelj ustanove imenuje se na mandat od četiri godine i može biti ponovno imenovan kao što je to u drugim posebnim zakonima. Također kao i Anja Planinčić, slažem se s komentarom Emine Višnić u dijelu koji se odnosi na rok za raspisivanje natječaja, uz dodatak da bi taj rok za raspisivanje natječaja za izbor i imenovanje ravnatelja ustanove trebao biti najmanje 6 mjeseci prije isteka mandata.	Djelomično prihvaćen	Javni natječaj raspisuje se najkasnije tri mjeseca prije isteka mandata ravnatelja. Nije zabranjeno da se ravnatelj ustanove ponovno imenuje na mandat. Navedeno pitanje može se urediti statutom.
274	MAJA JURIĆ IVOŠ	XIII. UPRAVLJANJE USTANOVAMA U KULTURI, Članak 39.	Članak 39 (1): S obzirom na to da se ova odredba razlikuje od dosadašnjeg Zakona o upravljanju javnim ustanovama u kulturi čl.1, a u kojem je definirano da ustanovom upravlja Upravno vijeće, te da uloga Upravnog vijeća ovim prijedlogom Zakona nije detaljnije pojašnjena, postavlja se pitanje koju ulogu, odnosno odgovornost sada ima upravno vijeće?	Nije prihvaćen	Nacrt prijedloga Zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi opći je propis. Zadaće i ovlasti ravnatelja, upravnog vijeća i stručnog vijeća podredno su propisane Zakonom o ustanovama, a detaljnije se uređuju statutom ustanove koji mora biti u skladu sa Zakonom o ustanovama.
275	MAJA JURIĆ IVOŠ	XIII. UPRAVLJANJE USTANOVAMA U KULTURI, Članak 37.	Članak 37 (1): Kao što sam već komentirala u prethodnim člancima, ovaj Zakon, za razliku od Zakona o kazalištima, Zakona o muzejima, Zakona o knjižnicama, i Zakona o arhivima, ne propisuje ulogu, ovlasti i zadaće upravnog vijeća, nego ostavlja da se to detaljnije odredi statutom. S obzirom da nabrojani zakoni to već definiraju, trebalo bi ili mijenjati te zakone ili na ovome mjestu (članak 37) popisati te ovlasti i na isti način ih primjenjivati na sve ustanove u kulturi. Članak 37. (2): Ovaj članak nije u skladu s potrebama i mogućnostima ustanova, s obzirom na broj zaposlenih i na strukturu osnivača. Mišljenja sam da bi trebalo otvoriti mogućnost da Upravna vijeća mogu imati tri člana i sukladno tome urediti njegov sastav. Iako, naravno, pozdravljam raznolikost polja ekspertize članova, smatram da je s obzirom na našu djelatnost izuzetno važno da većina članova upravnog vijeća, u kojem god broju ono djelovalo, bude iz redova kulturnih djelatnika. Također ukazujem na to da bi sastav predloženih vijeća trebalo odrediti po principu na koji je to učinjeno u Zakonu o muzejima, čl.23 (2) u koje se sastav članova upravnog vijeća (ukoliko ostane opcija da je 5 ili 7 članova UV) od strane zaposlenika ustanove određuje tako da jednog člana biraju stručni djelatnici, a jednog člana svi djelatnici. Članak 37 (3): Skrećem pažnju na to da ovaj članak u Zakonu o muzejima drugačije glasi te nije jasno je li ovdje riječ o omašci: "IZ REDOVA OSNIVAČA može se imenovati osoba koja ispunjava sljedeći uvjet: ima završen diplomski sveučilišni ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij, osim ako posebnim zakonom nije drugačije određeno." Osim toga, nije jasno na koji se posebni zakon ovdje poziva Predlagatelj kada piše da se "Odredbe glave XIII. ovoga Zakona ne primjenjuju se na ustanove u kulturi čije je osnivanje, ustrojstvo, upravljanje i rad uređeno posebnim zakonima."	Djelomično prihvaćen	Stavak 1. - Nacrt prijedloga Zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi opći je propis. Zadaće i ovlasti ravnatelja, upravnog vijeća i stručnog vijeća podredno su propisane Zakonom o ustanovama, a detaljnije se uređuju statutom ustanove koji mora biti u skladu sa Zakonom o ustanovama. Stavak 2. - prihvaća se prijedlog da upravno vijeće ima tri člana. Stavak 3. - odredba o potrebnoj stručnoj spremi odnosi se na sve članove upravnog vijeća
276	MAJA JURIĆ IVOŠ	XIII. UPRAVLJANJE USTANOVAMA U KULTURI, Članak 36.	Slažem se s Anjom Planinčić da je potrebno definirati zadaće i ovlasti navedenih tijela ustanove kao i u drugim posebnim zakonima (npr. Zakon o kazalištu i dr.)	Nije prihvaćen	Nacrt prijedloga Zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi opći je propis. Zadaće i ovlasti ravnatelja, upravnog vijeća i stručnog vijeća podredno su propisane Zakonom o ustanovama, a detaljnije se uređuju statutom ustanove koji mora biti u skladu sa Zakonom o ustanovama.
277	MAJA JURIĆ IVOŠ	X. ODLUKA O DODJELI FINANCIJSKIH SREDSTAVA, Članak 27.	Nastavno na komentar članka 7, stavka 1, smatram da rezultati javnih poziva za predlaganje projekata i programa na javne potrebe u kulturi za sve prijavitelje moraju biti objavljeni ranije nego što je to dosadašnja praksa (od siječnja do ožujka godine na koju se odnosi financiranje). Dosadašnji način objave rezultata onemogućava kvalitetno planiranje i provedbu programa u prvom tromjesečju u godini. Podržavam prethodni prijedlog u javnoj raspravi da odluka o dodjeli financijskih sredstava bude u roku od 30 dana od donošenja proračuna.	Nije prihvaćen	Ovo pitanje do sada nije bilo uređeno. Ministarstvo kulture i medija donosi odluke u značajno kraćim rokovima te se želi potaknuti jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave da donose odluke u utvrđenim rokovima.
278	MAJA JURIĆ IVOŠ	V. OSNIVANJE I ULOGA KULTURNIH VIJEĆA U KREIRANJU I OSTVARIVANJU KULTURNIH POLITIKA, Članak 15.	Podržavam prijedlog: "Kako bi se osiguralo sudjelovanje stručne javnosti u financiranju programa ustanova kojima su osnivački MK ili JL(R)S, a sukladno i prethodnim komentarima, predlažem dodavanje alineje iza prve alineje u st. 2.: "- stručno vrednuju i ocjenjuju programe ustanova kojima su osnivači Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave"	Nije prihvaćen	Navedeno pitanje uređeno je člankom 11. stavkom 3. Nacrta prijedloga zakona.
279	MAJA JURIĆ IVOŠ	III. FINANCIRANJE USTANOVA U KULTURI, Članak 12.	S obzirom na to da je u ovom prijedlogu zakona ravnatelj tijelo koje upravlja ustanovom, a ovlasti upravnog vijeća nisu definirane, nije jasno koje tijelo donosi plan i program. Potrebno jasno definirati točne ovlasti svakog tijela ustanove kao što je to u postojećim posebnim zakonima s područja kulture.	Nije prihvaćen	Nacrt prijedloga Zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi opći je propis. Zadaće i ovlasti ravnatelja, upravnog vijeća i stručnog vijeća podredno su propisane Zakonom o ustanovama, a detaljnije se uređuju statutom ustanove koji mora biti u skladu sa Zakonom o ustanovama.
280	MAJA JURIĆ IVOŠ	III. FINANCIRANJE USTANOVA U KULTURI, Članak 11.	Predlaže se dopuna stavka 3.:...Osnivači će posebnim pravilnikom definirati proceduru, kriterije i tijelo koje provodi procjenu dosadašnjeg i budućeg programa rada i razvitka te financijskog plana rada ustanove uz prethodno savjetovanje s nadležnim kulturnim vijećem/vijećima, u dijelu koje se odnosi na programe i projekte. Na temelju navedenih procjena se određuje ukupna visina sredstava.	Djelomično prihvaćen	Propisuje se da visinu sredstava za rad ustanove u kulturi utvrđuje osnivač na temelju programa rada i razvitka i financijskog plana ustanove, te uz prethodno savjetovanje s nadležnim kulturnim vijećem, ako je ono osnovano, u dijelu koji se odnosi na programe i projekte ustanova.
281	MAJA JURIĆ IVOŠ	II. JAVNI POZIV, Članak 7.	Članak 7. (1): Zakon treba propisati da je rok objave javnog poziva ranije od 1. listopada jer je to ključno za kvalitetan i kontinuiran rad svih prijavitelja. U slučaju ustanova koje se financiraju iz lokalnog ili državnog proračuna, poziv svakako treba biti objavljen i proveden do predlaganja proračuna. Također pozdravljam to što se u zakonu pojavljuje mogućnost raspisivanja poziva za višegodišnje programe. Članak 7. (6.): Radi detaljnije i sustavnije razrade predlažem sljedeću dopunu: Opći elementi svih javnih poziva, navedeni pod (6), trebaju biti jasno definirani u posebnom aktu. Također predlažem da u tom aktu trebaju biti jasno definirani rokovi koji će se onda implementirati u svim javnim pozivima.	Primljeno na znanje	Člankom 7. stavkom 1. propisuje se da se javni poziv objavljuje najkasnije do 1. listopada za sljedeću proračunsku godinu. Dakle, propisan je krajnji rok do kojeg se može raspisati javni poziv. Potiče se raspisivanje javnog poziva što ranije, kako je to i praksa Ministarstva kulture i medija.
282	MAJA JURIĆ IVOŠ	I. OPĆE ODREDBE, Članak 5.	Članak 5. (1): Na tragu prethodnih komentara unutar e-savjetovanja, također mi se čini da bi ovaj članak trebao glasiti: "(1) Predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave Programom javnih potreba/Pravilnikom o javnim potrebama u kulturi utvrđuje javne potrebe u kulturi na temelju svojih interesa te u skladu s člankom 4. ovoga Zakona." Na temelju toga se onda raspisuju javni pozivi. Članak 5 (3.): Slažem se s mišljenjem u prethodnim komentarima da je nužno osigurati transparentnost dodjele sredstava i sudjelovanje stručne javnosti. Slijedeći tu logiku predlažem dopunu članka: (3) "Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave utvrđuju u svojim proračunima sredstva za ustanove kojima su osnivači i/ili suosnivači, bez provođenja javnog poziva, na temelju prethodno donesenog Pravilnika koji će osigurati stručnu evaluaciju programa i transparentnost dodjele. (4) Odluke o sredstvima bit će objavljivane na mrežnim stranicama donositelja. Nadalje, skrećem pozornost na dosadašnji Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi koji člankom 10. predviđa da Ministarstvo kulture može osigurati potrebna sredstva za javne potrebe u kulturi ukoliko JLRS nema dovoljno sredstava. Ovim zakonom takva situacija se ne predviđa te se otvara pitanje opstanka ustanova u manjim sredinama. Predlažem da se i u novi Zakon ugradi dosadašnja praksa.	Djelomično prihvaćen	Člankom 5. stavkom 1. propisuje se da predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave programom utvrđuje javne potrebe u kulturi na temelju svojih interesa te u skladu s člankom 4. Zakona. Nadalje, stavkom 4. propisuje se da se odluke o sredstvima koja su namijenjena za programe i projekte ustanova iz stavka 3. donose uz prethodno savjetovanje s nadležnim kulturnim vijećem i to na razni godišnjeg ili višegodišnjeg plana te se javno objavljuju na službenim mrežnim stranicama osnivača.
283	MAJA JURIĆ IVOŠ	I. OPĆE ODREDBE, Članak 4.	U popis kulturnih djelatnosti nužno je uvrstiti djelatnost centara za kulturu. Obrazloženje: Centri za kulturu, domovi kulture te narodna sveučilišta najzastupljenije su ustanove u kulturi diljem zemlje. Te ustanove provode specifične programe koji prvenstveno imaju kulturno-društveni karakter, te svojim djelovanjem direktno utječu na razvoj zajednice i decentralizaciju kulture općenito, što je posebno značajno za manje sredine, te bi svakako bilo nužno da su dio javnih potreba kako bi se mogle financirati javnim sredstvima.	Nije prihvaćen	Centri za kulturu su ustanove u kulturi pa su obuhvaćeni ovim Zakonom te se bave svim navedenim djelatnostima stoga nije potrebno posebno isticati djelatnost centara za kulturu.
284	MAJA JURIĆ IVOŠ	I. OPĆE ODREDBE, Članak 1.	Članak 1. (1): Postoji velika potreba da se detaljnije uredi područje upravljanja javnim ustanovama u kulturi. Dosadašnji Zakon o upravljanju javnim ustanovama u kulturi iz 2020. je nedostatan, a novim prijedlogom zakona smjernice za upravljanje javnim ustanovama u kulturi još su oskudnije. Stoga predlažem da se dio zakona koji se odnosi na upravljanje javnim ustanovama u kulturi ne integrira u novi zakon, već da se postojeći proširi. Članak 1. (2): S obzirom na specifičnost djelatnosti centara za kulturu, društveno-kulturnih centara, domova kulture i sl., kao i na činjenicu da ona nije detaljnije razrađena posebnim Zakonom, mišljenja smo kako postoji potreba za donošenjem posebnog zakona koji će detaljnije propisati područje djelovanja ovih ustanova.	Djelomično prihvaćen	Člankom 35. stavkom 4. uređuje se djelatnost centara za kulturu.
285	Maja Ferlindeš	V. OSNIVANJE I ULOGA KULTURNIH VIJEĆA U KREIRANJU I OSTVARIVANJU KULTURNIH POLITIKA, Članak 15.	Predlažem da čelnik tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može imenovati posebna povjerenstva za ocjenjivanje programa i projekata i da njihovih ocjena Kulturno vijeće čelniku tijela predloži svoje mišljenje o financiranju tih programa i projekata. Obrazloženje: gradovi s manje stanovnika uglavnom imaju osnovana Kulturna vijeća od 5 istaknutih članova iz područja kulture koji svojih radom doprinose razvitku kulture jedne lokalne zajednice. Teško da će tih 5 članova Kulturnog vijeća u razumno kratkom vremenu samo pročitati, a kamoli ocijeniti 70-100 projekata, programa, manifestacija i festivala, kada prijavitelji žele rezultate u što kraćem vremenu. Ujedno, uz svo dužno poštovanje prema svakome, a zato što Državna revizija iziskuje pismeni dokaz o svakoj ocjeni, nisu svi članovi Kulturnog vijeća vješti u papirima i birokraciji. Te je u manjim sredinama na žalost više kulturnih djelatnika koji su vješti i doprinose zajednici svojim radom teško naći. Stoga je idealna odredba članka 29. Uredbe o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata za opće dobro koje provode udruge da čelnik tijela može imenovati posebna povjerenstva s ocjenjivačima koji su stručni, vješti, žele i znaju ocjenjivati programe i projekte. A krajnje mišljenje mogu dati članovi Kulturnog vijeća. Nadam se da Ministarstvo kulture razumije da manje sredine/gradovi nisu u mogućnosti imati po 5 članova za svaku kulturnu djelatnost, jer jednostavno u manjim sredinama takav broj kulturnih djelatnika ne živi. Te da bi se cijeli proces dodjele sredstava ubrzao manje sredine moraju imati nezavisne stručnjake i koji nisu kulturni djelatnici ali razumiju kulturu, razumiju procese programa i projekata i razumiju djelovanje organizacija civilnog društva.	Primljeno na znanje	Navedeno je uređeno člankom 20. stavkom 2. Nacrta prijedloga Zakona.
286	Maja Ferlindeš	II. JAVNI POZIV, Članak 7.	Predlažem da se u Zakon ne navodi krajnji rok objave Javnih poziva, već da on bude naveden u roku od npr. 30 dana od donošenja Proračuna za narednu kalendarsku godina. Temelj ovog prijedloga nalazi se u Zakonu o proračunu i Uredbi o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge. U protivnom neće biti jasno koji propis poštivati i po kojem propisu postupati. Članak 7., stavka 1. nije u skladu s člankom 8. Uredba o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge. Koji propisuje da davatelj financijskih sredstava u roku od 30 dana od dana usvajanja državnog proračuna, odnosno proračuna JLP(R)S za sljedeću kalendarsku godinu, izrađuje... i objavljuje godišnji plan raspisivanja javnih natječaja. Proračuni za sljedeću kalendarsku godinu jedinica lokalne i područne samouprave donose se do 31.12. tekuće godine, nakon čega se tek sukladno Uredbi donosi godišnji plan objave Javnih poziva, a na temelju godišnjeg plana objave Javnih poziva objavljuju se Javni pozivi. U skladu s navedenim te Zakonom o proračunu, čl. 26 propisano je da Ministarstvo financija šalje JLP(R)S uputu za izradu proračuna najkasnije do 20.8. tekuće godine. Člankom 40. upravni odjeli za financije izrađuju nacrt proračuna i dostavlja ga gradonačelniku. A gradonačelnik tada prijedlog proračuna podnosi predstavničkom tijelu na donošenje najkasnije do 15.11. nakon čega slijedi rasprava i proračun za narednu kalendarsku godinu donosi se do 31.12.	Nije prihvaćen	Člankom 7. stavkom 1. propisuje se da se javni poziv objavljuje najkasnije do 1. listopada za sljedeću proračunsku godinu. Dakle, propisan je krajnji rok do kojeg se može raspisati javni poziv. Potiče se raspisivanje javnog poziva što ranije, kako je to i praksa Ministarstva kulture i medija.
287	Maja Ferlindeš	I. OPĆE ODREDBE, Članak 5.	Predlažem: "Predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave donosi Program javnih potreba iz područja kulture, a izvršna vlast na temelju Programa javnih potreba iz područja kulture raspisuje javne pozive."	Prihvaćen	Člankom 5. stavkom 1. propisuje se da predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave programom utvrđuje javne potrebe u kulturi na temelju svojih interesa te u skladu s člankom 4. Zakona.
288	Lada Magdalenić Morpurgo	PRIJEDLOG ZAKONA O KULTURNIM VIJEĆIMA I FINANCIRANJU JAVNIH POTREBA U KULTURI	Iz nacrta je jasno da će ministrica/ministar kulture imati još više moći u samostalnom odlučuvanju bez jasnog nadzora i kontrole nad tim odlukama. Mislim da bi mi, korisnici javnih natječaja Ministarstva kulture trebali imati puno veću mogućnost uvida u mehanizme donošenja odluka ministrice i ministarstva. Iz dosadašnjeg iskustva znamo da bilo koji pokušaj ukazivanja na nepravilnosti rada ministarstva ostane upravo i jedino samo to, pokušaj. Ministarstvo je ustrojeno tako da samo na papiru izgleda da je transparentno i po zakonima EU, dok je u praksi Ministarstvu omogućeno da ignoriraju sve prijave bez posljedica. Opasno je donositi zakon u kojem se korisnicima Ministarstva daje još manje uvida u mehanizme provedbe natječaja i izvješća a samo jedna osoba (ministar) može bez stvarnog nadzora donositi odluke o dodjeljivanju nekretnina i ?žurnoj? dodjeli sredstava iz proračuna bez natječaja (do 5%). Čini se da se zakon pokušava prilagoditi ministričinim željama a ne korisnicima Ministarstva zbog kojih bi zakon i trebao postojati.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
289	Lada Magdalenić Morpurgo	VIII. RAD VIJEĆA, Članak 23.	U slučaju Ministarstva kulture vrlo je važno u sukob interesa uključiti i kumske veze. Npr. vjenčane kume i sl. Ako to ne uključimo u definiciju sukoba interesa postoji mogućnost da dođe do velikih nepravilnosti u provođenju natječaja, finalnih odluka ministrice i pogodovanju po kumskim vezama.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
290	L.J.	PRIJEDLOG ZAKONA O KULTURNIM VIJEĆIMA I FINANCIRANJU JAVNIH POTREBA U KULTURI	Slažem se u potpunosti sa komentarom Hrvatskog kulturnog vijeća. Isto navodim pod osnovnim pitanjima koja bi trebalo urediti zakonom a posebice se odnosi na kontrolu u donošenju odluka lokalnog nadležnog tijela, često jedne osobe vezanim uz prijave na javne pozive te raspolaganje sredstvima.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
291	L.J.	II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, 2. Osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom	Iz perspektive novog zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi, a sa ciljem što veće transparentnosti i sprečavanju sukoba interesa, bilo bi dobro obratiti pozornost i na ove prijedloge: 1) U javnom pozivu za predlaganje programa javnih potreba u kulturi RH koji se odnose na očuvanje i zaštitu kulturnih dobara od procesa prijave nadalje predlažem razmotriti sljedeće: a) dokumentacija uz prijavu na javni poziv trebala bi sadržavati i podatak o odabranom ovlaštenom izvođaču radova, zajedno sa dokaznom dokumentacijom da je već proveden proces javne ili jednostavne nabave ukoliko je bio potreban. Glavni razlog tome je što se u praksi pokazuje da je izvođač ionako najčešće unaprijed odabran. To bi doprinjelo transparentnosti, a ujedno bi bio i vrijedan podatak vijeću za kulturna dobra i ministru pri konačnoj odluci o dodjeli financiranja kako ne bi došlo do sukoba interesa na lokalnoj razini konzervatorskih odjela. b) Stručno mišljenje o prijedlogu financiranja koje daje nadležni konzervator trebalo bi biti javno objavljeno sa rezultatima javnog poziva. Vlasnik kulturnog dobra mora biti obaviješten o cijelomprocesu kao i o razlozima eventualnog odbijanja njegove prijave. Naravno, kriteriji za odabir financiranja trebaju biti kristalno jasni, a ne bazirani na subjektivnom dojmu konzervatora. c) Vijeće za kulturna dobra, prije sastavljanja konačne liste odabranih programa za financiranje, treba kritički sagledati prispjele prijave i konzervatorsko mišljenje. Osim prema kriterijima ocjene opravdanosti financiranja programa navedenih u javnom pozivu, vijeće bi trebalo voditi računa i o pravednijoj raspodjeli sredstava po geografskom ključu kao i prema odabranim izvođačima radova kojičesto monopoliziraju pojedine sektore. d) rezultati javnog poziva trebaju, između ostalog, sadržavati i podatke o odabranom izvođaču, traženom iznosu, odobrenom iznosu i konzervatorskom mišljenju. Odbijeni programi bi također trebali sadržavati navedene podatke. e) po izvršenju radova na programu strože kontrolirati adekvatnost izvještaja o izvršenim radovima i detaljno utvrditi da su izvršeni svi radovi prema troškovniku u predviđenom obimu. Čest je slučaj “napuhavanja” iznosa troškovnika, a pošto se investitoru financira 100% troškova ostaje na ministarstvu da rigoroznije provjerava iznose i izvedene radove. 2) Konzervatorske odjele organizirati kao servis građanima. Kroz nebrojeno primjera u praksi pokazuje se da korisnici / vlasnici kulturnog dobra nastoje izbjeći razgovor i suradnju sa nadležnim tijelom. Mahom je tome razlog što od konzervatorskog odjela imaoc dobra dobiva samo zabrane, ograničenja i opomene. Uz napomenu da je to vrlo bitna svrha konzervatora da ne bi došlo do devastacije kulturnih dobara, smatram da bi uloga konzervatora prvenstveno morala biti servisna prema imaocu kulturnog dobra.Sadašnja praksa: česta nemogućnost dolaska do informacija, dugo čekanje na dokumentaciju koju izdaje odjel, ne javljanje na telefon i ne pravovremeno odgovaranje na upite elektroničkom poštom. Prijedlozi: a) na stranicama Ministarstva objaviti sve konzervatorske odjele sa kontaktima zaposlenih, njihovim imenima, funkcijama, nadležnostima itd. Efikasno informiranje je ključ uspješne suradnje. b) osim restriktivnih mjera koje su nužne, nastojati ponuditi i savjete, alternativna rješenja onima koja su neizvediva, savjeti o izboru materijala, već isprobanih rješenja...pokazati imaocu kulturnog dobra primjere ranije uspješno izvršenih projekata. c) omogućiti strankama konzervatorskog odjela anonimno ocjenjivanje konzervatora poput ocjenjivanja sveučilišnih profesora od strane studenata.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
292	Kurziv	XIII. UPRAVLJANJE USTANOVAMA U KULTURI, Članak 41.	Stavak 4: Koncept zamrzavanja radnog mjesta u javoj ustanovi dok se obavlja neka druga dužnost u istoj ustanovi uobičajena je praksa u različitim sektorima, od kulture do obrazovanja, no ono što je problematično s ovakvom odredbom jest omogućavanje povratka na rad u neku drugu ustanovu u kulturi gdje osoba ne obavlja ravnateljsku dužnost. S obzirom da mandat ravnatelja nije ograničen Zakonom o ustanovama, te se može produljivati svake 4 godine, ne postoji nikakva mogućnost planiranja radnih mjesta ili drugačije sistematizacije u ustanovi iz koje ravnatelj dolazi. Smatramo da se time potencijalno krše radna prava ostalih zaposlenika u ustanovi. Također, odredba je diskriminatorna prema Ustavu RH i europskom pravu jer pravi razliku prema subjektu, odnosno propisano je zamrzavanje radnog mjesta isključivo ako se na ravnateljsku poziciju došlo iz javne ustanove u kulturi, a ne iz neke druge ustanove ili sektora. Predlažemo brisanje stavka.	Primljeno na znanje	Namjera je da se omogući mobilnost stručnjaka u ustanovama u kulturi, da mogu prijeći iz jedne u drugu ustanovu radi podizanja razine i kvalitete rada, a da se mogu vratiti na staro radno mjesto. Mobilnost je omogućena u državnim i javnim službama.
293	Kurziv	XIII. UPRAVLJANJE USTANOVAMA U KULTURI, Članak 40.	Stavak 4: Ovo je prvi put da se ovakav tip ustanova spominje u zakonu, što ukazuje ili da se ostale odredbe ovog Zakona ne primjenjuju na njih (što bi trebalo istaknuti posebnim stavkom) ili da Zakon nije dovoljno definiran u odnosu na takve ustanove. Koji god da je razlog posrijedi, upućuje da se Zakon treba vratiti na doradu.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
294	Kurziv	XIII. UPRAVLJANJE USTANOVAMA U KULTURI, Članak 35.	Stavak 3: Odredbe ove glave ne primijenjuju se na kazališta, muzeje, arhive i knjižnice, već na javne centre za kulturu, javne glazbene ustanove, javna kina. Ustanove o kojima je ovdje riječ osnivaju gotovo isključivo jedinice lokalne i regionalne samouprave. Stoga je poželjno da i odredbe ovog Zakona reflektiraju činjenicu njihovog obuhvata, odnosno doprinesu decentralizaciji, pogotovo kod određivanja broja zaposlenika u ustanovi kao mjerila ima li određena ustanova upravno vijeće, propisivanja minimalnog broja članova upravnih vijeća ustanova, određivanja tijala upravljanja ustanovom i tako dalje.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
295	Kurziv	VIII. RAD VIJEĆA, Članak 25.	Članak 25. nalazi se u poglavlju VIII. koje uređuje poslovanje i rad vijeća (tehnička pitanja), dok se ovaj članak odnosi na sadržaj programa i projekata koji se prijavljuju za financiranje te nije jasno zašto se ne nalazi u poglavlju V. Osnivanje i uloga kulturnih vijeća u kreiranju i ostvarivanju kulturnih politika. Osnivanje Povjerenstva za interdisciplinarne projekte u izravnoj je suprotnosti s postojanjem Vijeća za interdisciplinarne (i nove) prakse. Stavak 2. propisuje da se Povjerenstvo, za koje nije jasno i nedvojbeno utvrđeno u kakvom je odnosu s Kulturnim vijećem za interdisciplinarne prakse, sastoji od imenovanih članova kulturnih vijeća, no ne definira kojih, što ostavlja dodatan prostor za proizvoljna tumačenja i primjenu članka. Predlažemo brisanje cjelokupnog članka 25.	Primljeno na znanje	Ovo je jedino rješenje kada je određeni program ili projekt u djelokrugu više vijeća, tako da se može iz njihovih redova imenovati povjerenstvo koje će umjetnički vrednovati program odnosno projekt.
296	Kurziv	VI. KULTURNA VIJEĆA PRI MINISTARSTVU NADLEŽNOM ZA POSLOVE KULTURE, Članak 16.	Izmjena naziva kulturnih vijeća nema nikakvu analitičku podlogu, što navodi da su izmjene u nazivima kozmetičke prirode. U to smislu, tražimo da Ministarstvo kulture i medija poduzme potrebne prethodne korake prije nego što uopće predloži ovakve promjene. U određivanju i obuhvatu definicija javnih potreba u kulturi i njihove prilagodbe suvremenim potrebama, a nastavno na to i određivanje naziva i obuhvata vijeća, u potpunosti je izostao participativni proces kojim bi se javne potrebe definirale u skladu s mišljenjima, stavovima i potrebama aktera koji svojim radom zadovoljavaju potrebe u kulturi te su u neposrednom kontaktu s građanima, zajednicama, društvom koje čije se potrebe procjenjuju kao od javnog interesa. Stavljanje nacrta Zakona u javnu raspravu je postupak kojim se ne može obuhvatiti dostatna razina participacije s obzirom na to da ograničava razinu utjecaja na proces donošenja odluka o sadržaju i samom donošenju Zakona. Stoga predlažemo da se ovaj Zakon povuče iz procedure odnosno da ga se pošalje na doradu koja će uključiti i komentare prikupljene u savjetovanju, ali i formiranje radnih grupa pri nadležnom Ministarstvu koje će kao kolegijalna tijela koja obuhvaćaju različite dionike uključujući i korisnike sredstava, osmisliti novu sistematizaciju kulturnih vijeća.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
297	Kurziv	III. FINANCIRANJE USTANOVA U KULTURI, Članak 11.	stavak 3: Ovo je izrazito paušalna formulacija koja ne definira proces dodjele sredstava javnim ustanovama od strane osnivača, ne definira rokove, ne predviđa nikakvu evaluaciju rada niti naznačuje postoje li neki kriteriji na temelju kojih osnivač donosi odluku o visini sredstava za rad. Ako neki drugi akt to definira, stavak se treba pozivati na te dokumente. Ako takav akt ne postoji, Zakon treba osigurati donošenje posebnog akta koji će definirati rokove za predaju plana i programa, rok u kojem osnivač donosi odluku, kriterije na temelju kojih je donosi, način i dinamiku isplate sredstava.	Djelomično prihvaćen	Propisuje se da visinu sredstava za rad ustanove u kulturi utvrđuje osnivač na temelju programa rada i razvitka i financijskog plana ustanove, te uz prethodno savjetovanje s nadležnim kulturnim vijećem, ako je ono osnovano, u dijelu koji se odnosi na programe i projekte ustanova.
298	Kurziv	III. FINANCIRANJE USTANOVA U KULTURI, Članak 11.	stavak 2: Nije jasan smisao ovog stavka. Ovako formulirano upućuje da isključivo osnivač ustanove osigurava sredstva za programe od interesa zaista širokog spektra dionika (osnivač/suosnivač, tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne i fizičke osobe). Sigurni smo da predlagatelj zakona nije imao taj smisao na umu, s obzirom da se radi o izrazito problematičnom konceptu prema kojem se javnim sredstvima financiraju i partikularni interesi. Stoga bi članak trebao preformulirati da glasi (1) Sredstva za programe i projekte od posebnog interesa za su/osnivača osigurava su/osnivač, a ovisno o svome interesu i tijela državne uprave u čijem je djelokrugu program koji se ostvaruje mjerama provedbe državne politike, kao i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na području kojih se program ostvaruje te druge pravne i fizičke osobe.	Prihvaćen	Stavak 2. je brisan.
299	Kurziv	II. JAVNI POZIV, Članak 10.	Ovaj je članak nedovoljno određen jer spominje samo državne potpore, a u obrazloženju članka eksplicitno se navodi da se potpore male vrijednosti dodjeljuju u sljedećim područjima: izvedbene i vizualne umjetnosti, književno-nakladnička i knjižarska djelatnost te audiovizualna djelatnost koja obuhvaća i proizvodnju video igara. S obzirom da državne potpore nisu identične potporama male vrijednosti, odnosno da potpore male vrijednosti uključuju ograničenje prihoda od potpora u iznosu od 200.000 EUR u tri godine, potrebno je jasno i nedvosmisleno u članku definirati u kojem se slučaju javni pozivi iz ovoga Zakona odnose na potpore male vrijednosti, za kakve programe i projekte te za koje fizičke i pravne osobe.	Nije prihvaćen	Članak je definiran sukladno propisima o državnim potporama.
300	Kurziv	I. OPĆE ODREDBE, Članak 2.	točka 5. ustanove u kulturi: Ovdje istaknuta definicija ustanova u kulturi odnosi se na javne ustanove u kulturi, što smatramo izrazito bitnim za ispravno razumijevanje prijedloga Zakona te predlažemo da se svugdje u zakonu gdje se spominju ustanove u kulturi doda riječ "javne". Također, s obzirom da većina javnih ustanova u kulturi ima svoje specifične zakone te se na njih ne primijenjuju odredbe ovog Zakona (kao i što je propisano člankom 35. stavak 3. prijedloga Zakona), smatramo potrebnim definirati na koje se ustanove u kulturi ovaj Zakon odnosi.	Nije prihvaćen	Pojam „javne ustanove u kulturi“ odnosio bi se samo na one ustanove koje svoju djelatnost obavljaju kao javnu službu sukladno posebnom zakonu, a od njegove primjene isključile bi se druge ustanove koje obavljaju djelatnostiu kulturi koje nisu posebno propisane kao javna služba.
301	Kurziv	I. OPĆE ODREDBE, Članak 2.	točka 5. kulturna vijeća: Glava V. prijedloga Zakona koja definira djelokrug rada kulturnih vijeća, a tako i glave VI, VII. i VIII. koje pobliže definiraju način njihova rada, ne spominju ulogu kulturnih vijeća u predlaganju ciljeva kulturne politike i mjera za njezino provođenje, stoga bi te glave trebalo uskladiti s ovdje navedenom definicijom kulturnih vijeća.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
302	Kurziv	PRIJEDLOG ZAKONA O KULTURNIM VIJEĆIMA I FINANCIRANJU JAVNIH POTREBA U KULTURI	Prijedlog Zakona obuhvaća tri ključna Zakona koja uređuju financiranje i upravljanje u kulturi, no njegov naziv dovodi u zabludu jer ne obuhvaća materiju ustanova u kulturi. Na tragu toga, predlažemo da se prijedlog Zakona povuče s javnog savjetovanja te pošalje u doradu gdje će biti razdvojen na dva segmenta od kojih ni jedan neće zapostavljati ili marginalizirati infrastrukturu za kulturne djelatnosti, kao što je slučaj s ovim prijedlogom Zakona. Predlažemo da se donesu dva zakona: Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi i kulturnim vijećima te Zakon o financiranju i upravljanju javnim ustanovama u kulturi. S tim u vezi, komentari i prijedlozi koje ostavljamo u ovom savjetovanju načelnog su karaktera i ukazuju na suštinske propuste u izradi prijedloga Zakona te su zagovor da se prijedlog Zakona pošalje u doradu gdje će se razdvojiti na dva zakona ključna za funkcioniranje kulturnog sustava.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
303	Kurziv	VI. KULTURNA VIJEĆA PRI MINISTARSTVU NADLEŽNOM ZA POSLOVE KULTURE, Članak 16.	Ministarstvo kulture i medija nadležno je tijelo državne uprave za medije. Operativno, Ministarstvo kulture kroz nakladničku djelatnost financira i nakladništvo medija u kulturi, Posredničko je tijelo razine 1 za provedbu projekata u sklopu poziva Mediji zajednice (Europski socijalni fond), kao i najavljenih poziva za medije u sklopu sljedećeg programskog i financijskog razdoblja ESF+. U Nacionalnoj razvojnoj strategiji Republlike Hrvatske do 2030. godine kao prioritetno područje javne politike u području kulture navedeni su razvoj medija i medijske pismenosti. Članak 2, stavak 1, točka 3 ovog prijedloga Zakona napominje da su korisnici financijskih sredstava u smislu ovoga Zakona fizičke i pravne osobe kojima su dodijeljena sredstva državnog proračuna koja uključuju (...) sredstva javnih fondova i prihoda javnih trgovačkih društava i drugih javnih institucija, fondova Europske unije i inozemnih javnih izvora za programe i projekte u kulturi. Također, među natječajima za financiranje projekata i programa organizacija civilnoga društva iz sredstava Državnog proračuna RH i fondova EU u 2022. godini, Ministarstvo kulture je najavilo Javni poziv za financiranje programa koji potiču kvalitetno novinarstvo. Iz svega navedenog, a radi potencijalne potrebe da se pri nadležnom Ministarstvu osnuje posebno povjerenstvo za medije, predlažemo sljedeću formulaciju stavka 2 članka 16.: "(2) Slijedeći razvoj suvremene kulture, umjetnosti, kulturnih i kreativnih industrija te medija, osnivaju se prema potrebi i povjerenstva odlukom ministra nadležnog za kulturu."	Nije prihvaćen	Mediji i financiranje medija uređuje se posebnim propisima.
304	KUD "Klaruš" Maruševec	PRIJEDLOG ZAKONA O KULTURNIM VIJEĆIMA I FINANCIRANJU JAVNIH POTREBA U KULTURI	Amandmane koje predlaže Hrvatski sabor kulture, a koji su temeljeni na dugogodišnjoj praksi, iskustvu i komunikaciji sa kulturno umjetničkim amaterima, podržavamo u cijelosti. Kulturno-umjetnički amaterizam (u svim svojim oblicima od zavičajnih književnika, kazališnih amatera pa sve do folklornih i tamburaških društva) nije do sada bio dobro pravno reguliran. Amandmanima Hrvatskog sabora kulture izbjegle bi se nedorečenosti, ispravile loše pravne prakse (rokovi od 90 dana???), i kroz obavezu osnivanja Zajednica u svim županijama propisali bi se jednaki uvjeti za sve udruge koje su vezane uz njihovo financiranje. Operativni rad u članicama Hrvatskog sabora kulture bio je više nego odličan pa čak i u ovim uvjetima. No, nakon ove pandemije, mnogo udruga ovisi o financiranju tzv. "hladnog pogona" . Ukoliko će se sve temeljiti na programima i projektima većina udruga u manjim sredinama (nemojmo zaboraviti da je do baza u očuvanju tradicijske baštine) će se ugasiti. Kontinuitet u radu udruga, slobodnih umjetnika i sl. osiguravaju sredstva koja trebaju biti regulirana ovim Zakonom. Potrebno je i za potrebe u kulturi iznaći sredstva koja će se dodijeliti otvoreno i pravedno (a to će omogućiti i predloženi amandmani) na sličan način kako je to omogućeno sportskim udrugama.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
305	Krešimira Gojanović	PRIJEDLOG ZAKONA O KULTURNIM VIJEĆIMA I FINANCIRANJU JAVNIH POTREBA U KULTURI, IX. NACIONALNO VIJEĆE ZA KULTURU	Nacionalno vijeće za kulturu trebalo bi se prije svega početi baviti nekim zloupotrebama u radu pojedinih kulturnih vijeća kao što su sukobi interesa pojedinih članova kulturnih vijeća, koji su bili blisko poslovno povezani sa pojedinim kulturnim institucijama ili udrugama i onda su kao članovi kulturnih vijeća djelili ogromne novce upravo tim institucijama ili udrugama, s kojima su bili povezani, i to za projekte od kojih su i sami imali materijalne koristi! Na sva upozorenja u zadnjih pet godina da se to znalo dešavati u kulturnom vijeću za vizualne umjetnosti, Ministarstvo kulture i medija uopće nije reagiralo i predstavnici naše udruge koji su upućivali takve prigovore Ministarstvu sa jasnim navođenjem o kojim projektima točno se tu radilo - na te prigovore nikada nisu dobili neki odgovor ili objašnjenje. Što je pogrešno: članovi bilo kakvih kulturnih vijeća trebali bi biti otvoreni za komunikaciju sa javnošću, sposobni za evaluaciju vlastitog rada i samokritično sagledavanje vlastitih pogreški, u cilju unapređenja i poboljšanja čitavog sustava. Nadalje, dešavale su se u pojedinim kulturnim vijećima još neke ružne i nemoralne pojave, koje je iskusila i naša udruga na tim natječajima, a to je krađa umjetničkih projekata i ideja. Konkretno, naša udruga podnese neki prijedlog na natječaj, vijeće za vizualne umjetnosti to odbije, a u tom kulturnom vijeću koje je to odbilo, nalazi se i predsjednik druge, konkurentske strukovne udruge. Našoj udruzi u vijeću dakle odbije projekt, da bi onda kroz par mjeseci njegova udruga provodila taj projekt i prikazivala ga kao svoj! Znači, mi imamo dokaze crno na bijelo da je jedan član kulturnog vijeća NAŠ projekt, odbijen na natječaju Ministarstva, kasnije plasirao u SVOJOJ udruzi, tvrdeći da je to projekt njegove udruge. Na sva upozorenja po ovom pitanju i uz jasne dokaze u kojim točno dijelovima je bio pokraden naš projekt - Ministarstvo kulture i medija uopće nije reagiralo. Ako kulturna vijeća skupa sa ministricom koja ih je birala, nisu u stanju rješavati ovakve pojave raznih zlouporaba položaja, mora postojati neki mehanizam da onda neko drugo državno tijelo rješava razne nepravilnosti u kulturnim vijećima Ministarstva kulture i medija, kakvih do sada svakako jeste bilo i ne bude li se o njima javno govorilo, samo će se i dalje nastavljati ponavljati. U ovakvim spomenutim slučajevima, oštećeni umjetnici i udruge u kulturi trebali bi imati mogućnost i za upravnu tužbu, a u slučajevima krađe ideja i autorskih projekata, da Ministarstvo kulture i medija po službenoj dužnosti ozbiljno ispita takve navode, a ne da se ti prigovori guraju pod tepih.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
306	Krešimira Gojanović	PRIJEDLOG ZAKONA O KULTURNIM VIJEĆIMA I FINANCIRANJU JAVNIH POTREBA U KULTURI, X. ODLUKA O DODJELI FINANCIJSKIH SREDSTAVA	U vezi ovih odluka o financiranju, molim da razmislite i o slijedećem: strukovna udruga HDLU iz Meštrovićevog paviljona ima uvijek svoje ljude u Kulturnom vijeću za vizualne umjetnosti Ministarstva kulture i medija, i ti ljudi prilično nekritično i neodgovorno već godinama svojoj vlastitoj udruzi dodjeljuju golemi novac za programe, dok istodobno i u Gradskom uredu za kulturu Zagreb, ne biste vjerovali - HDLU isto ima uvijek svoje ljude u likovnoj komisiji, koji im također dodjeljuju ogromna sredstva za ISTE programe !! Znači, sa dva mjesta, državne i lokalne razine oni imaju veliki javni novac za većinu svojih programa. I zadnji primjer je ova izložba Slavka Kopača u Meštrovićevom paviljonu ( na linku https://www.slavkokopac.com/ ) - dobila je velika sredstva i od Ministarstva kulture i od grada Zagreba, a pogledajte šta radi njihova tzv. ''biznis ravnateljica'' sa tim ulaznicama u ''neprofitnoj'' udruzi ---- https://www.entrio.hr/event/izlozba-kopac-10382 --- prodaje ulaznice građanima Zagreba koji je financiraju - po 55 kuna, a sa popustom za nezaposlene i branitelje, pazite SA POPUSTOM :) - 50 kuna. Mušterije za svoj biznis prodaje ulaznica na javno dotiranoj izložbi iz čak dva izvora, ravnateljica HDLU-a našla je čak i među djecom mlađom od 6 godina, za koju se plaća pojedinačna ulaznica od 35 kuna, dok kolege iz ostalih strukovnih likovnih udruga - HDLU-ovi iz drugih gradova, ULUPUH, dizajneri, itd. - plaćaju po 30 kuna ulaznicu ravnateljici HDLU-a, koju ona zove ''strukovna ulaznica''!! Svatko normalan ovdje bi naravno ostao bez riječi: dobili su Meštrovićev paviljon ''na crno'', bez javnog natječaja, za 1 kunu po kvadratnom metru i nakon toga su iz Meštrovićevog paviljona izbacivali svoje vlastite članove, između ostalog i one koji su pitali gdje ide novac od svih tih ulaznica. :) I nakon toga, sa svojim ljudima u komisijama grada Zagreba i Ministarstva kulture sa dva mjesta za iste projekte dobijaju ogromni novac, i još im to nije dosta, nego im ravnateljica ide zarađivati na nezaposlenima, braniteljima i maloj djeci......prestrašno! Ministarstvo kulture i medija o ovome sve zna, ta priča o ulaznicama u Meštrovićev paviljon gdje je smještena tzv. ''neprofitna udruga'', koja zarađuje profit prodajući ulaznice BEZ fiskalne kase i izdanih računa - o tome se dakle već šest godina piše javno na društvenim mrežama i nekim portalima za kulturu, i usprkos tome se problem i dalje gura pod tepih na način da se mora javno pitati: KOJI točno političari štite ovu udrugu i njezinu upravu? TKO točno iz vladajuće stranke dopušta upravi te udruge da izbacuje ugledne umjetnike iz Meštrovićevog paviljona koji su tražili transparentan rad svoje udruge i da li ta osoba koji im sve to dopušta i štiti ih, podržava i to da ravnateljica HDLU-a zarađuje na nezaposlenima, braniteljima, djeci i umjetnicima iz drugih strukovnih udruga, a da je pri tome nitko od njezinih članova ne smije pitati GDJE ide novac od tih ulaznica?? Dajte da raspravimo te stvari: što je točno ''javni interes'' u tom financiranju projekata sa javnim novcem i treba li se javni interes tu potpuno podrediti nečijim nezajažljivim apetitima da se u tzv. neprofitnoj udruzi stječe profit kao u nekoj korporaciji, na način da javnost i umjetnici uopće ne smiju znati koliko ulaznica je tu prodano i gdje ide taj novac - i šta tu o svemu misli i trenutno Kulturno vijeće za vizualne umjetnosti u ministarstvu gđe. Obuljen Koržinek, a koje toj udruzi i dalje dodjeljuje ogromna sredstva, veća nego što dobija bilo koja druga strukovna umjetnička udruga?	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
307	Krešimira Gojanović	II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, 3. Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći	Također bi kod dodjele tih javnih sredstava trebalo paziti i na pojave tzv. lokal patriotizma: recimo, neka osoba je iz Dubrovnika i onda te godine dodjeli ogromne novce za kulturu u Dubrovnik, a Osijeku, Puli i Rijeci da puno manje. Ovdje bi trebalo i neke analize napraviti da se sa ministricom kulture analizira koliko točno novca u njenom mandatu je otišlo - u Dubrovnik, Osijek, Pulu, Varaždin, itd. - i jesu li tu ljudi bili ravnopravno zastupljeni iz različitih hrvatskih gradova, odnosno da li su bili i neki sukobi interesa temeljeni na tzv. ''lokal patriotizmu'' u dodjeljivanju javnog novca? Te pojave treba nadrasti, bilo kakve stranačke i ostale pripadnosti kao što su mjesto rođenja, življenja, rodbinski, bračni i ostali odnosi potpuno su nebitni za naše struke i u ocjeni nečijeg rada mora biti važna samo struka!	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
308	Krešimira Gojanović	VI. KULTURNA VIJEĆA PRI MINISTARSTVU NADLEŽNOM ZA POSLOVE KULTURE, Članak 16.	Uz ova kulturna vijeća koja ste nabrojali, treba napraviti i posebno - ''Kulturno vijeće za samostalne umjetnike'', koje će PRI Ministarstvu kulture i medija odlučivati - koji točno umjetnici su bitni za hrvatsku kulturu i trebaju se upisati u HZSU?? Tu onda isto treba raspisati transparentan javni natječaj i za to Kulturno vijeće za samostalne umjetnike i da se toga primi Ministarstvo kulture i medija. Ovo govorim iz slijedećeg razloga: HZSU je već postao praktički jedan ured Ministarstva kulture i medija, ministrica im je dala javne ovlasti i njihovi službenici dobijaju od Ministarstva svoje plaće kao i bilo koji drugi službenici Ministarstva. Po ovome znači HZSU više nije nezavisna udruga, nego je postao ''državna udruga'' sa javnim ovlastima. No kod biranja članova strukovnih komisije, HZSU je na žalost jako neuredan i tu se uopće ne zna tko pije, tko plaća!! Navodno bi strukovne umjetničke udruge trebale predlagati svoje članove za ulazak u komisije HZSU-a, no 2015. godine napravljen je jedan loš pravilnik HZSU-a, po kojemu je čak 9 strukovnih umjetničkih udruga isključeno iz tog prava da biraju članove za komisije HZSU-a, jer su po mišljenju HZSU-a te udruge prekasno osnovane. I tako devet relevantnih, strukovnih umjetničkih udruga uopće nemaju pravo da uđu u komisije HZSU-a, da nadziru rad tih komisija i sudjeluju u odlučivanju - znači, tu su nam neke strukovne udruge povlaštene, a neke su diskriminirane, i od toga u konačnici najveću štetu imaju hrvatski umjetnici! Nered i kaos na tom planu vidi se i na ovom primjeru: u likovnoj komisiji HZSU-a prošle godine je donijeta odluka da bude primljena umjetnica koja ima isto prezime kao i član likovne komisije koji je tu odlučivao. i na upit nadležnima je li tu bila u pitanju rođačka veza i je li se taj član komisije sa istim prezimenom isključio iz glasanja - o tome dakle šuti kompletno Ministarstvo kulture i medija i kompletni HZSU, i nitko neće da se izjasni! Prošle godine ta likovna komisija primila je i neke umjetnike sa vrlo tankim strukovnim biografijama i posve osrednjim umjetničkim radom iza sebe, a s druge strane odbili su neke umjetnike sa uredno ispunjenim uvjetima za upis u HZSU i velikim javnim djelovanjem iza sebe, a da uopće nije jasno po kojim točno kriterijima - i to isto nitko ne želi obrazložiti ni u Ministarstvu, ni u HZSU-u. Likovna komisija za prijem umjetnika u HZSU prošle godine bila je i značajno okrnjena, veliki dio strukovnih likovnih udruga tu uopće nije sudjelovao u odlučivanju, a umjetnicima koji su to htjeli ispitati, čak su se pokušale sakriti i informacije, koje su na kraju jedva nekako dobili uz pomoć državnog povjerenika za informiranje! Dakle, strašan nered tu vlada, nema jasnih kriterija zašto se neki umjetnici sa ispunjenim uvjetima primaju u HZSU, a neki drugi umjetnici sa isto tako ispunjenim uvjetima se NE primaju ? Imamo za sad 4-5 jako diskutabilnih primjera umjetnika koji su odbijeni u likovnoj djelatnosti HZSU-a i skoro desetak diskutabilnih primjera umjetnika koji su primljeni u likovnoj djelatnosti HZSU-a u zadnjih pet godina, i nitko umjetnicima ne želi objasniti sve ove nejasnoće, koje su naravno bitne i za hrvatsku javnost ---- tko su uopće i po kojim kriterijima umjetnici ''bitni za hrvatsku kulturu'' ?? Jesu li to i rođaci iz nečijeg plemena koji imaju isto prezime kao član likovne komisije, ili tu ima i nekih drugih relevantnih kriterija i zašto se ova pitanja guraju pod tepih? Pa ako je HZSU već postao ured ministrice kulture i medija, onda isto tako dajte da napravimo neko legalno i transparentno ''Kulturno vijeće za samostalne umjetnike'' pri Ministarstvu kulture i medija, a koje će skupa sa ministricom biti odgovorno za te odluke koje donose i imati će neke jasnije kriterije o prijemu umjetnika, nego što su ih imali do sada. Ne zaboravite da sav ovaj kaos o kojemu pišem najviše škodi nekim vrijednim i bitnim hrvatskim umjetnicima, jer mi imamo primjere i da je ta likovna komisija HZSU-a odbijala umjetnike koji su završili značajne akademske programe u inozemstvu i o čijem radu su izvještavali brojni mediji ne samo po Hrvatskoj, nego i po EU, no imamo i primjere potpuno nepoznatih umjetnika primljenih u HZSU, sa srednjom primijenjenom školom i bez akademija, i tu onda neke stvari nikako ne mogu biti u redu, te kaos u HZSU-u mora konačno početi rješavati i Ministarstvo kulture i medija.	Nije prihvaćen	Pravilnikom o načinu i uvjetima za priznavanje prava samostalnih umjetnika na uplatu obveznih doprinosa za mirovinsko i zdravtsveno osiguranje iz proračuna Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 91/15 i 26/21) uređuje se način imenovanja i rada Stručnog povjerenstva za priznavanje prava samostalnih umjetnika.
309	Krešimira Gojanović	III. FINANCIRANJE USTANOVA U KULTURI, Članak 11.	Vezano uz četvrtu stavku ovog članka - ''(4) Sredstva za rad ustanova u kulturi osiguravaju se i iz vlastitih prihoda, donacijama, sponzorstvima, darovanjima i na drugi način u skladu sa zakonom'' - mora se napomenuti jedan problem ilegalnih donacija umjetničkih djela pojedinim hrvatskim galerijama i muzejima, a koji gotovo da predstavlja koruptivno djelovanje. Naime, u nekim javnim izlagačkim ustanovama, umjetniku po završetku javno financirane izložbe kažu da bi trebao dati i jedno svoje umjetničko djelo za fundus te izlagačke ustanove, i kad neki umjetnici to odbiiju, onda im se kaže da to ''tako svi rade''. A pri tome dotična galerija ili muzej umjetniku ne izdaje nikakvu potvrdu o donaciji umjetničkog djela i nema neki jasan Popis, otvoren za javnost - koliko je umjetničkih djela ta ustanova tako prikupila sa donacijama umjetnika, od kojih umjetnika i gdje se nalaze sva ta djela?? Ovdje se na ovaj netransparentan način otvaraju velike mogućnosti crnog umjetničkog tržišta pod zaštitom institucija: svaki muzej ili galerija trebao bi imati Popis doniranih umjetničkih djela i trebali bi sa umjetnicima napraviti neki ugovor o donaciji, da se može pratiti trag tih doniranih umjetničkih djela! Nadalje, mi znamo što je donacija: neki poklon, za koji se ne daje nikakva protučinidba. No kod pojedinih galerija i muzeja javno financiranih, neki umjetnici koji tim ustanovama poklanjaju dio svojih opusa za fundus ustanove, dobiti će onda i žiriranu izložbu koja im se broji kao uvjet za upis ili reviziju u HZSU-u, dok s druge strane umjetnici koji neće da poklanjaju slike državnim galerijama - isto tako neće dobiti ni termin za svoju izložbu! Pa tako praktički ispada da neki umjetnici zato jer su donirali svoja djela nekoj državnoj galeriji, imaju veću povlasticu da dobiju žirirani izlagački prostor, nego umjetnici koji galerijama i muzejima ne poklanjaju svoja djela. I sve je ovo jako mutno, obavijeno velovima tajni u pojedinim hrvatskim muzejima: kako su oni uopće došli do svojih fundusa i jesu li to stvarno bile donacije ili neka netransparentna 'razmjena usluga i dobara' u javnoj ustanovi, daleko od očiju porezne uprave ?? Na ovaj način se isto ruše kriteriji struke ako je to uvjet umjetnicima da moraju donirati svoja djela nekoj izlagačkoj ustanovi, da bi onda tamo mogli dobiti prostor za svoju izložbu. Isto tako, neke javno financirane galerije još traže i od umjetnika da im plaćaju nekakve ''donacije'', ''kotizacije'' i sl., da bi mogli izlagati na nekoj skupnoj žiriranoj izložbi, koja je već dobila obilna javna sredstva! Mnogi umjetnici pristaju na ovu ilegalnu ''kupoprodaju'' izlagačkih prostora, no tu bi isto trebalo uvesti reda: ako je neka javna ustanova ili strukovna udruga već dobila javni novac za svoje programe - onda nije u redu da se još dodatno pokušavaju naplatiti i preko umjetnika, tražeći od njih novac ili slike ''za donaciju''! Razmislite i tu o pravnim mehanizmima sa kojima bi se ovo moglo spriječiti.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
310	Krešimira Gojanović	II. JAVNI POZIV, Članak 9.	Opet se tu mora postaviti pitanje sredstava za plaće djelatnika u pojedinim strukovnim umjetničkim udrugama koje financira Ministarstvo kulture i medija. Može li se to nekako urediti da bude transparentno i ujednačeno, da svi znamo kolike su plaće ravnatelja/ica pojedinih strukovnih umjetničkih udruga i da za sve postoje ujednačeni kriteriji i koeficijenti plaće? Naime, u prošlosti smo imali slučajeva nekih ravnatelja koji su sebi digli plaću, veću nego što ima ministar/ica kulture!! A isto tako imamo i primjere ravnateljica čije su plaće u strukovnoj umjetničkoj udruzi bile financirane sredstvima Ministarstva kulture i medija, pa su još onda dodatno i uz te plaće, dotične ravnateljice imale neke svoje projekte u programskim djelatnostima i preko tih projekata također su bile honorirane, uz plaću, velikim honorarima, i to se dešavalo u strukovnoj umjetničkoj udruzi u kojoj značajan broj umjetnika nije imao ni posla, ni prilika da bude honoriran kroz neke svoje autorske projekte. Dapače, te ravnateljice koje su sebi dizale astronomske plaće i honorare na projektima, mahom iz sredstava Ministarstva kulture i medija, istodobno su potplaćivale i zakidale umjetnike u njihovom radu, odbijajući ih pošteno honorirati na raznim projektima, te su mlade diplomirane umjetnike i mlade povjesničare umjetnosti tjerale da oni za njih volontiraju, mučki i prekarno se iscrpljujući u radu za dotičnu ravnateljicu, koja se prema umjetnicima ponašala kao neki robovlasnik! Jedna takva u samo par godina rada u strukovnoj udruzi uspjela je proputovati pola svijeta, a jedna si je kupila i stan. I kada su umjetnici pokušavali o tome govoriti i postavljati pitanja o plaći i honorarima tih ravnateljica i tko ih je uopće doveo na taj posao bez ikakvih bitnijih strukovnih referenci, bili su onda ili ušutkivani ili sankcionirani na razne načine od strane svoje strukovne udruge. Ovdje bi trebao postojati neki nadzor Ministarstva kulture i medija nad pojedinim strukovnim umjetničkim udrugama i njihovim ravnateljima/icama, konkretno, ako Ministarstvo daje novac za plaće nekim ravnateljima, da se onda donesu neka pravila o radu tih ljudi i kako bi se oni trebali ponašati na svojim funkcijama u strukovnoj udruzi. Osim po strukovnim udrugama, bilo je primjera i po hrvatskim ustanovama u kulturi gdje su se zaposlenici masovno žalili na mobing koji trpe od ravnatelja/ica financiranih od Ministarstva kulture i medija i dugo vremena je Ministarstvo kulture i medija ignoriralo takve pritužbe i nastavljalo financirati plaće ravnatelja koji su zlostavljali svoje zaposlenike i umjetnike. Znači, to je apsolutno nedopustivo da naše resorno Ministarstvo financira zlostavljače i ignorira pritužbe umjetnika! Tu nam treba malo više svijesti u društvu i općenito javne rasprave: neki moćni politički akteri zapošljavali su na bitnim mjestima u kulturi - članove/ice svojih stranaka, svoje prijatelje/ice, ljubavnike/ice, rođake, kumove.....i te osobe su se onda na takvim radnim mjestima ponašale kao nekakve srednjevjekovne ''kraljice'' sa neograničenim ovlastima i samo zato jer ih je iz pozadine gurao neki moćan politički faktor. U tom vašem planiranom zakonu to sve lijepo i demokratično zvuči na papiru, a u praksi svog umjetničkog djelovanja u Hrvatskoj, mnogi iskusni umjetnici su se uvjerili da su zakoni na papiru jedno, a praksa u kojoj oni žive i rade nešto posve drugo. Mi imamo i primjer osobe zaposlene u velikoj strukovnoj umjetničkoj udruzi koja dobije i po 80 000 kuna godišnje za jedan program u Zagrebu, dobija i od grada i od Ministarstva novac i u program uključuje umjetnike - ali tako da ih uopće ne plaća!! A kad tu osobu umjetnici pitaju o honorarima i na šta se zapravo utrošilo tih 80 000 kuna, osoba se dere na umjetnike i prijeti im sankcijama! Kada umjetnici o ovome pokušavaju onda razgovarati sa davateljima javnih sredstava - svi okreću glavu u stranu i skidaju odgovornost sa svojih leđa, a ministri/ice kulture na te pritužbe uopće i ne odgovaraju umjetnicima. I ovo se mora jasno izvući na svjetlo, kako bismo mi tim mladim umjetnicima koji izlaze sa domaćih umjetničkih akademija pošteno rekli kakvo je stvarno stanje u struci, a ne da ih zavodimo sa nekim ljepuškastim PR-om Ministarstva kulture i medija, koji sve teške probleme umjetnika gura pod tepih, da bi se pred javnošću očuvala jedna uljepšana i nerealna slika domaće kulture.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
311	Krešimira Gojanović	IV. DODJELA PROSTORA ZA RAD, Članak 14.	Kod dodjele prostora nekim udrugama u kulturi, do sada je bio običaj da ministar/ica kulture daje neku internu ''preporuku'' dotičnoj udruzi da dobije prostor od Ministarstva državne imovine, i Ministarstvo kulture nam to nikada nije jasno razjasnilo - zašto neke udruge dobijaju te 'preporuke', a neke ne dobijaju, iako isto uredno rade i stalno imaju neki program - zašto u toj priči nismo svi jednaki, sa jednakim šansama da se natječemo za državne prostore? Nadalje, kada se našim ministrima državne imovine pisao neki prigovor u vezi netransparentnog dodjeljivanja prostora nekim udrugama u kulturi, ti ministri državne imovine uopće nisu ljudima odgovarali na njihove dopise, a nekoliko puta je Ministarstvo državne imovine čak pokušalo i uskratiti neke informacije nekim umjetnicima, pa su se oni morali ići žaliti državnom povjereniku za informiranje, da bi dobili tražene informacije. Hrvatski ministri bi se u vezi rečenog, općenito trebali naučiti da nisu oni na tim funkcijama sami zbog sebe, zbog svojih projekata i državne plaće, nego su oni na tim funkcijama da komuniciraju sa svima nama građanima i rješavaju naše probleme - posebno onda kada im ukazujemo na ozbiljne propuste! Definitivno se mora rasčistiti to pitanje Meštrovićevog paviljona i zašto bi to koristio samo jedan, politici ''najpodobniji'' HDLU, dok su druge strukovne likovne udruge po tom pitanju tretirane kao manje vrijedne i nadležni ministri ih uglavnom ignoriraju?? Isto tako razmislite i o ovom problemu: Hrvatska zajednica samostalnih umjetnika nema dovoljno veliki prostor za sastanke samostalnih umjetnika, u kojemu bi oni mogli sindikalno djelovati, držati razna predavanja, tribine, radionice, i sl. - HZSU je dakle udruga u kojoj djeluju PRAVI profesionalci, a ne hobisti i ponekad i amateri koji se upisuju u druge udruge u kulturi. I tragično je da ti profesionalci iz HZSU-a nemaju svog prostora za sastanke, a s druge strane dekan zagrebačke ALU se sa par svojih suradnika i omiljenom ravnateljicom proširio u tri tisuće kvadrata Meštrovićevog paviljona, koji su dobili bez javnog natječaja po bagatelnoj cijeni od 1 kune po kvadratnom metru! Da stvar bude ljepša, oni taj državni prostor koji su dobili kao neprofitna udruga, već godinama koriste za stjecanje profita, koji zarađuju na skupim ulaznicama, iznajmljivanju prostora i kotizacijama za umjetnike. Znači, država im da i prostor po niskoj cijeni - i sa ogromnim javnim novcima se financiraju njihove izložbe, i uza sve to još, to njima nije dovoljno, nego onda te javno financirane izložbe od grada Zagreba i Ministarstva kulture - moraju još dodatno preplaćivati i naplaćivati građanima Zagreba?? Oni ulaznice u Meštrovićev paviljon prodaju čak i svojim kolegama umjetnicima iz drugih gradskih i županijskih HDLU-ova!! A pri tome, koliko smo mi umjetnici to vidjeli, oni za te ulaznice ne izdaju fiskalizirane račune, nemaju fiskalnu kasu i nitko ih zapravo ne kontrolira koliko tih ulaznica su prodali i gdje ide taj novac. A kad ih vlastiti članovi slučajno zapitaju ''gdje ide novac'' i tko u toj udruzi potroši pola miliona kuna godišnje na tzv. ''službena putovanja'' - tada njihov član sa takvim pitanjima riskira i izbacivanje iz udruge, pa su svi njihovi članovi uglavnom i prestali bilo šta pitati upravu te udruge. :) Ovo zvuči smiješno, ali šalu na stranu - neke tzv. strukovne udruge danas imaju načine i metode djelovanja kao nekakva ''cosa nostra'' i bilo bi dobro u takve udruge poslati neki ozbiljan financijski nadzor, kao i financijske inspektore da se vidi tko se u tim udrugama najviše obogatio preko leđa umjetnika - tko je kupovao stanove, aute, putovao po Tibetu i drugim egzotičnim krajevima, i sl. Mi u Hrvatskoj imamo puno poštenih i vrijednih udruga koje jedva krpaju kraj sa krajem i usprkos tome idealistično djeluju u nekom javnom interesu, ali isto tako imamo i jako loše, neuredne udruge, i tu bi možda konačno trebalo odvojiti žito od kukolja, prestati nagrađivati one loše i netransparentne, te umjesto toga pravednije udrugama dodjeljivati te javne prostore i novac, sa više odgovornosti i nadzora nad svim udrugama. I oni koji su stvarno pošteni - zaista se nemaju čega bojati. :)	Primljeno na znanje	člankom 14. Nacrta prijedloga Zakona uređuje se dodjela prostora za rad fizičkim i pravnim osobama koje djeluju u području kulture za potrebe kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, produkcije, distribucije, edukacije i sudjelovanja u kulturi, za čuvanje građe koja ima status kulturnog dobra te kada obavljaju djelatnost koja je od interesa za Republiku Hrvatsku prema posebnom propisu. Ministar nadležan za kulturu te predstavničko tijelo jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave propisuju općim aktom kriterije za dodjelu prostora za rad.
312	Krešimira Gojanović	VIII. RAD VIJEĆA, Članak 25.	Kakva god povjerenstva da radite, pokušajte to raditi javno i transparentno, te u ta povjerenstva uključivati i samostalne umjetnike iz HZSU-a! Jer u HZSU-u ima kvalitetnih umjetnika sa velikim iskustvom, koji dobro poznaju umjetničku scenu i znali bi dobro obaviti posao u nekom strukovnom povjerenstvu, pa bi bilo lijepo da takve pozive za članove raznih povjerenstava šaljete u HZSU i drugim strukovnim umjetničkim udrugama koje se žele u to uključiti.	Primljeno na znanje	Člankom 25. Nacrta prijedloga Zakona propisuje se da davatelj financijskih sredstava može u slučaju interdisciplinarnih projekata u tu svrhu imenovati povjerenstvo koje se sastoji od imenovanih članova kulturnih vijeća ili dodatnih stručnjaka. Nadalje, člankom 18. Nacrta prijedloga Zakona određuje se da ministar nadležan za kulturu pokreće postupak imenovanja članova Vijeća javnim pozivom ustanovama u kulturi, umjetničkim organizacijama i udrugama te drugim pravnim i fizičkim osobama koje obavljaju djelatnost u području kulture i umjetnosti za podnošenje pisanih i obrazloženih prijedloga kandidata za člana Vijeća, za svako pojedino područje djelovanja Vijeća prema članku 16. Zakona.
313	Krešimira Gojanović	VIII. RAD VIJEĆA, Članak 23.	Važno je da se ovdje razumije što sve može biti sukob interesa, jer to nisu samo bračne, rođačke i poslovne veze!! Imate i drugih vrsta sukoba interesa, od kojih neki graniče čak i sa zlostavljanjem. Na primjer: član uprave strukovne udruge - zavodi mlade kolegice umjetnice. Kada ga one odbiju, on će onda njima odbiti dati - preporuku za upis u HZSU, ili ako je član nekog kulturnog vijeća - odbiti će program dotičnim umjetnicama, i mi u našoj likovnoj struci u Hrvatskoj znamo za više takvih slučajeva i jednog manijaka u struci, koji sustavno zloupotrebljava svoj položaj u raznim komisijama, da se iživljava nad umjetnicama, koje su odbile njegova navaljivanja! A mahom se tu radi o mladim umjetnicama, na početku njihove karijere. Ovo se inače dešavalo i na ALU Zagreb, hrpa umjetnica je prijavljivala takve pokušaje ucjenjivanja, zlostavljanja, ugrožavanja njihovih prava na rad od nekih njihovih starijih muških kolega, pa i profesora sa ALU Zagreb, ali se to sve gurnulo pod tepih i sva ta svjedočanstva nikad nisu došla do javnosti, iako su pojedine umjetnice pisale o tome i ministarstvu kulture i državnim pravobraniteljicama, i nekim strukovnim udrugama - ali odgovora još nikakvog nisu dobile. Ove probleme je teško otkriti ako umjetnice o tome ne progovore, no problem je i kad umjetnice o tome žele govoriti, pa ih na institucionalnoj razini nitko ne želi čuti! Moramo se po tim kulturnim vijećima paziti tih moćnih muškaraca u struci, koji su skloni zloupotrebljavati svoj položaj i moć da umjetnike zlostavljaju, ucjenjuju, da im se osvećuju na osobnoj razini i u kulturnom vijeću zapravo vode neke svoje privatne bitke i ratove, umjesto da kvalitetno rade posao za koji su izbrani i plaćeni. Nadalje, naša udruga HDLU Zagreb 2015. godine odvojila se od HDLU-a u Meštrovićevom paviljonu kao samostalno i nezavisno društvo zagrebačkih likovnih umjetnika. Uprava HDLU-a u Meštrovićevom paviljonu je to naše odvajanje dosta tragično doživjela i onda su nam se krenuli osvećivati na slijedeći način: imaju svoje članove u kulturnom vijeću za vizualne umjetnosti, koji stalno odbijaju većinu naših programa, a ako negdje i dodjele sredstva, to su minimalna sredstva sa kojima se jako teško radi. No s druge strane, ekipa iz HDLU-a u kulturnim vijećima svojoj udruzi dodjeljuje ogroman novac, često puta i za one projekte u kojima će i sami članovi kulturnog vijeća imati neke materijalne koristi. Ovo znaju i vide mnogi hrvatski likovni umjetnici, ali se jako boje govoriti o tome - boje se da se ne zamjere toj upravi HDLU-a u Meštrovićevom paviljonu, jer oni već godinama uz pomoć politike vladaju hrvatskom likovnom scenom i skloni su svoje kolege i ''sankcionirati'' ako im se oni ne pokoravaju - baš kao u onim starim vremenima tzv. '''hrvatske Bijele knjige'' - to na žalost danas imamo i na hrvatskoj likovnoj sceni. Znači sukobi interesa mogu ići po rođačkim, bračnim i poslovnim vezama, no sukobi interesa mogu ići i po nekakvim 'antipatijama' i natjecateljstvu u struci - kada netko zbog svojih osobnih emocija ugrožava kolegu na natječaju, potpuno zanemarujući njegove strukovne reference i kvalitetu prijavljenog projekta. I zato bismo mi u Ministarstvu kulture i medija također trebali imati i nekog ''službenika za etiku'' kojemu bi se mogli prijaviti svi ovi slučajevi navedeni u mom komentaru, a koji su povezani sa tzv. ''institucionalnim nasiljem'' kojega provode i provodili su i neki članovi kulturnih vijeća nad svojim kolegama.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
314	Krešimira Gojanović	VI. KULTURNA VIJEĆA PRI MINISTARSTVU NADLEŽNOM ZA POSLOVE KULTURE, Članak 19.	Dobro da je konačno definirano kada ministrica isključuje člana kulturnog vijeća. Naime, u prošlosti se dešavalo da je ministrici u kulturnom vijeću za vizualne umjetnosti isto tako bio čovjek, koji je svoje kolege umjetnike izbacivao iz Meštrovićevog paviljona, samo zato jer su bili članovi kod njega i u drugoj strukovnoj udruzi, čime je narušavao ustavno pravo umjetnika na slobodu udruživanja!! I taj čovjek je onda godinama u tom kulturnom vijeću donosio odluke na način da je svojoj udruzi dodjeljivao najveće novce od svih drugih strukovnih udruga - jedno barem 3 - 4 godine su umjetnici o tome pisali nadležnoj ministrici, ali nikakvih bitnih odgovora nisu dobili, kao ni prilike za javnu raspravu o problemima na koje su ukazivali. Bilo bi dobro da ubuduće ministrica malo više pažnje obrati na to šta joj umjetnici pišu, jer će na taj način pravovremeno dobiti sve informacije o tome što nije dobro u njezinim kulturnim vijećima i što bi pod hitno trebalo mijenjati - u interesu javnosti i umjetnika.	Primljeno na znanje	Člankom 19. stavkom 2. Nacrta prijedloga Zakona definirane su situacije u kojima ministar nadležan za kulturu može razriješiti člana kulturnog vijeća i prije isteka vremena na koje je imenovan u kulturno vijeće.
315	Krešimira Gojanović	VI. KULTURNA VIJEĆA PRI MINISTARSTVU NADLEŽNOM ZA POSLOVE KULTURE, Članak 18.	Zadnji put kad ste birali nove članove kulturnog vijeća za vizualne umjetnosti, zgurali ste i sakrili taj natječaj negdje u pozadini mrežnih stranica Ministarstva kulture i medija, i mnogi od nas likovnih umjetnika nisu imali prilike pronaći taj natječaj, niste ga dali ni na Culturenet.hr - kao da ste htjeli da vam dođe što manje likovnih umjetnika na natječaj?? I naravno, opet ste izabrali profesora sa ALU Zagreb, a natječaj uopće niste poslali ni u HZSU, ni drugim strukovnim umjetničkim udrugama. Taj način rada trebalo bi ubuduće mijenjati.	Primljeno na znanje	Prema članku 18. stavku 2. Nacrta prijedloga Zakona javni poziv za imenovanje članova kulturnih vijeća objavljuje se na mrežnim stranicama ministarstva nadležnog za poslove kulture, a rok za podnošenje prijedloga ne može biti kraći od 15 dana od dana njegove objave.
316	Krešimira Gojanović	I. OPĆE ODREDBE, Članak 4.	Članovi kulturnih vijeća, osim što donose odluke o dodjeli javnih sredstava, isto trebaju biti transparentni prema javnosti, i podnositi javna izvješća o svom radu na mrežnim stranicama institucije koja raspisuje javni natječaj! Trebali bi podnositi javnosti izvješće i o tome - kako rješavaju sukobe interesa u svom radu, kojim mehanizmima spriječavaju potencijalne sukobe interesa?? Nadalje, primjećeno je u kulturnom vijeću za vizualne umjetnosti da ti ljudi svake godine dodjeljuju sredstva na jedan te ISTI način, kao da naprosto samo prepisuju odluke od prošle godine!! Nema nikakvih evaluacija i samo-evaluacija njihovog rada, ovi iz vijeća za vizualne umjetnosti Ministarstva kulture i medija djeluju ponekad i posve neinformirano i kao da ne znaju sastaviti ni najjednostavniji izvještaj. Ako se ne varam, članovi kulturnih vijeća plaćeni su i po 6 000 kuna i više za svoj rad, što je jedna pristojna mjesečna plaća o kojoj mnogi nezaposleni umjetnici mogu samo sanjati, pa za taj novac se onda treba ipak malo više potruditi, nego što su to do sada radili dekan i neki profesori sa zagrebačke ALU, angažirani u pojedinim vijećima. Isto tako, trebate gledati da u vijeća uzimate zbilja pismene ljude, koji razumiju moderne digitalne projekte i procese rada, a ne da uzimate ljude digitalno nepismene, koji su pak kočili svoje kolege u inovativnim digitalnim projektima po strukovnim udrugama - jer ste imali i takve u kulturnom vijeću za vizualne umjetnosti. I ako neki član vijeća ne dolazi uredno na sastanke, treba ga odmah zamjeniti sa nekm drugim, ali da to bude transparentno i javno objavljeno na mrežnim stranicama institucije u čijoj nadležnosti je to kulturno vijeće.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
317	Krešimira Gojanović	II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, 3. Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći	Kada već spominjete ravnatelje ustanova u kulturi, bilo bi jako dobro da tu raspisujete transparentne i javne natječaje, da se može natjecati što veći broj kvalitetnih hrvatskih kulturnih djelatnika, umjetnika, znanstvenika.....a ne da se ravnatelji javnih ustanova postavljaju ''na crno'' - po političkoj i stranačkoj podobnosti, jer u Hrvatskoj ima puno takvih primjera. Za ravnatelja javne ustanove u kulturi uopće nije bitno je li on dobar sa nekim ministrom/icom kulture, nego je bitno hoće li svoju ustanovu znati voditi tako da se što više otvori javnosti sa kvalitetnim programima, zatim nam trebaju i zbog pandemije digitalno pismeni ravnatelji ustanova u kulturi, a također i oni koji znaju ustanove voditi na efikasan i štedljiv način, da ne troše golemi novac na nebitne stvari, nego da se fokusiraju i na to da anagažiraju što veći broj samostalnih, profesionalnih umjetnika u izvođenju raznih kulturnih i umjetničkih programa u njihovim ustanovama.	Primljeno na znanje	Prema članku 40. stavku 5. Nacrta prijedloga Zakona javni natječaj za imenovanje ravnatelja raspisuje i provodi ustanova, a može se imenovati osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij, odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ispunjava ostale uvjete određene posebnim zakonom, aktom o osnivanju ustanove ili njezinim statutom.
318	Krešimira Gojanović	PRIJEDLOG ZAKONA O KULTURNIM VIJEĆIMA I FINANCIRANJU JAVNIH POTREBA U KULTURI	Krešimira Gojanović, predsjednica HDLU Zagreb i samostalna hrvatska umjetnica: Poštovani, pod hitno se mora urediti rad ljudi u kulturnim vijećima Ministarstva kulture i medija, i specijalno su veliki problemi u kulturnom vijeću za vizualne umjetnosti, gdje se godinama u to vijeće uzimaju neki profesori sa zagrebačke ALU i u drastičnom sukobu interesa oni uvijek dodjeljuju najveća sredstva svojoj udruzi u kojoj ne samo da su članovi, nego se često puta nalaze i u upravnim tijelima te udruge - radi se o udruzi HDLU iz Meštrovićevog paviljona. U Hrvatskoj inače imamo trenutno registriranih 10 HDLU-ova koji se mogu vidjeti na Popisu strukovnih umjetničkih udruga Ministarstva kulture i medija: https://min-kulture.gov.hr/pristup-informacijama-16/popis-umjetnickih-strukovnih-udruga-na-temelju-cijih-potvrda-se-ostvaruju-porezne-olaksice/6367 ---- međutim, po nekoj inerciji, Ministarstvo kulture i medija najviše preferira HDLU iz Meštrovićevog paviljona, koji svake godine dobija golema sredstva za plaće svojih djelatnika (njih oko 6), kao i za redovne djelatnosti svoje udruge i za programe, jer naravno - članovi njihove uprave već desetljećima ulaze u to vijeće za vizualne umjetnosti, svojoj udruzi dodjeljuju golemi novac, a druge strukovne likovne udruge zakidaju, jednako kao što zakidaju i na natječajima odbijaju i brojne samostalne likovne umjetnike koji pristupaju tim natječajima Ministarstva kulture i medija. I tko god je od umjetnika pokušavao upozoriti na ovaj tako očigledni sukob interesa u proteklim desetljećima u vijeću za vizualne umjetnosti, bio je ili ušutkivan ili ignoriran od ministara/ica kulture, i problem se sustavno gurao pod tepih, da se nikad zapravo nije riješio. Nadalje, nije jasno zašto bi profesori sa zagrebačke ALU i drugih fakulteta uopće ulazili u kulturna vijeća, kada mi u Hrvatskoj imamo veliki broj samostalnih umjetnika koji jako teško žive u današnjem nedostatku tržišta, i to bi onda bila prilika da se pozovu najsposobniji i najiskusniji samostalni umjetnici, da temeljito i odgovorno rade u tim kulturnim vijećima i za svoj rad budu pravedno honorirani, jednako kao i profesori sa zagrebačke ALU. Međutim, kad god bi umjetnici ovo predlagali ranijih godina Ministarstvu kulture i medija, bili su također ignorirani, pa su mnogi samostalni hrvatski umjetnici imali dojam da su od svog resornog Ministarstva tretirani kao ''građani drugog reda'' - sa puno manjim pravima nego što ih imaju profesori sa zagrebačke ALU. Ipak, većinu kvalitetnog kulturnog i umjetničkog programa u Hrvatskoj naprave upravo samostalni umjetnici, a ne profesori sa akademija, pa bi konačno trebalo o tome voditi računa da profesionalni umjetnik kojemu je to jedino i glavno zanimanje mora imati prednost ispred djelatnika zaposlenih na fakultetima, kojima je njihovo osnovno zanimanje ipak podučavanje na fakultetu, a ne umjetnički rad na umjetničkoj sceni. Znači, trebalo bi prvo skenirati probleme po umjetničkim djelatnostima, da Ministarstvo kulture i medija što više potiče SLOBODAN govor umjetnika o problemima koji ih muče - o nedostatku sredstava za rad, o nedostatku prostora za rad, o neurednim i netransparentnim natječajima i brojnim nepravdama koje se dešavaju na tim natječajima, pri čemu najveća sredstva i najbolje prostore uvijek dobijaju oni ''podobni'' i poslušni, dok su pak umjetnici i udruge sa razvijenim i osvještenim kritičkim mišljenjem uvijek gurnuti na kraj kolone! Ove stvari nisu tako očite na prvi pogled onima koji ne djeluju u našoj struci, no mi dugogodišnji samostalni umjetnici na svojoj koži smo se više puta uvjerili da smo trpili razne 'sankcije', onda kada smo ukazivali na probleme u struci, a prije svega je to bilo manipuliranje sa javnim novcem na tim natječajima, koji se onda često puta i neće dodjeliti onim umjetnicima koji ukazuju na goruće probleme, po principu ''mrkve i batine'' - ako ste dobri i poslušni, dobijate sredstva za rad, a ako imate kritičko mišljenje, onda ne dobijate nikakva sredstva. :) Ali na ovaj način mi samo možemo odgojiti malograđansku i mediokritetsku kulturu, od koje zaista nitko u Hrvatskoj neće imati koristi, pa onda ako želite donositi kvalitetne zakone, prije svega bi trebali naučiti SLUŠATI mišljenja i prigovore iskusnih profesionalnih umjetnika, koji su već svašta vidjeli u svojim strukama i žele stvari mijenjati na bolje. Ako imamo više tih strukovnih umjetničkih udruga, treba se jasno definirati: po kojim točno kriterijima umjetničke udruge dobijaju sredstva za svoje redovne djelatnosti?? Zašto neke udruge recimo dobiju po pola miliona kuna za svoje redovne djelatnosti i imaju po šest ljudi zaposlenih na plaći, a druge udruge jedva opstaju, mučeći se i iscrpljujući u prekarnom radu, i bez prostora i bez sredstava da plate tajnicu/ika ?? Ako će tu kriterij biti broj članova, onda treba paziti i na manipulacije nekih strukovnih udruga, koje na svom popisu drže golemi broj ''članova'' koji to uopće nisu, i po deset godina ne plaćaju članarine udruzi i potpuno su neaktivni, čega je očiti primjer HDLU iz Meštrovićevog paviljona, koji tvrdi da ima cca 1 800 članova, no realno gledano, uredne članarine im plaća možda trećina umjetnika, dok im je veliki broj ostalih članova potpuno neaktivan, neki i po više desetljeća, a znalo se dešavati da na svom popisu članova drže čak i ljude koji su umrli !! I treba onda vidjeti da li ta spomenuta udruga baš mora dobijati sredstva za šest plaća - i od grada Zagreba i od Ministarstva kulture podjednako?? Ne zaboravimo reći i da je ravnateljica HDLU-a u Meštrovićevom paviljonu u prošlosti izbacivala neke umjetnike iz te udruge, samo zato jer su oni bili članovi i druge strukovne udruge, osim njezine!! Na što je Ministarstvo kulture i medija isto više puta upozoreno i postavljeno je pitanje: treba li sa javnim novcem financirati one ljude i njihove plaće, a za koje je potpuno očigledno i dokazano u javnosti - da su umjetnicima kršili neko njihovo ustavno pravo, kao što je ''sloboda udruživanja''?? Kod dodjele javnog novca mora se paziti i na ETIKU: da se sredstva ne dodjeljuju onim djelatnicima koji mobinguju i šikaniraju hrvatske umjetnike, i da se od tih problema ne okreće glava u stranu - 11 značajnih hrvatskih umjetnika 2017. i 2018. protjerano je iz Meštrovićevog paviljona, samo zato jer su bili članovi i druge strukovne udruge osim njihove - a baš tim ljudima koji su protjerivali umjetnike iz Meštrovićevog paviljona, Ministarstvo kulture i medija onda daje najveće novce za njihove plaće i programe ?? I ovo nisu izmišljotine, jer je o spomenutom problemu više puta u nekoliko proteklih godina obavještena i Pučka pravobraniteljica i premijer RH. Nadalje, treba dobro definirati i kriterije za dodjelu državnih prostora - zašto bi se Meštrovićev paviljon bez javnog natječaja dodjeljivao na korištenje samo dekanu zagrebačke ALU i njegovim prijateljima, a ostali gradski i županijski HDLU-ovi da uopće nemaju ni prilika, ni mogućnosti da se tu ravnopravno natječu, iako su po zakonu o udrugama, sve udruge ravnopravne, pa su tako i HDLU-ovi ravnopravni - njih svih 10 koliko ih danas ima! Moramo izbaciti politiku iz ovih stvari na svaki način: umjetnike ne zanima tko je član HDZ-a, tko SDP-a i drugih stranaka - mi želimo biti pošteno i pravedno ocjenjivani sa našim strukovnim udrugama isključivo i SAMO po strukovnim kriterijima, i ne želimo da nam se propituje nikakva ''podobnost'' trenutno vladajućoj strukturi vlasti, nego pod bilo kakvom vlašću mi moramo imati svoja ustavna prava i slobodu umjetničkog djelovanja - prava da se svi ravnopravno natječemo za javna sredstva za naše programe, za korištenje prostora u državnom vlasništvu, i da naše strukovne udruge također budu ravnopravno tretirane, kako se ne bi dešavalo da članovi jedne strukovne udruge imaju veća prava i povlastice od članova nekih drugih strukovnih udruga. Velika je šteta i što ministrica kulture i medija nije uspjela donijeti koncizan, pravedan i kvalitetan Zakon za umjetnike, to bi riješilo mnoge probleme domaćih umjetnika da je ministrica pažljivo slušala šta joj govore umjetnici i njihove strukovne udruge, no kako taj zakon na kraju nije donešen ni u sedmoj godini njezinog mandata, dio svojih problema umjetnici bi mogli riješiti i preko ovog Zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi. Važno je još nešto napomenuti: mnogi muzeji i galerije u Hrvatskoj također dobijaju veliki javni novac - za režije u prostorima u kojima djeluju, za plaće svojih zaposlenika i sve moguće druge troškove produkcije programa, ali ne plaćaju likovne umjetnike na njihovim izložbama !! Pa tako ispada da golemi broj izložbenih ustanova u Hrvatskoj, galerija i muzeja - parazitira zapravo na besplatnom, gotovo ropskom i obezvrijeđenom radu akademski obrazovanih likovnih umjetnika, koji tu jedini rade besplatno, a da nema njih, ne bi bilo ni svih tih galerija, muzeja i državnih kustosa zaposlenih u njima! Ovo se može ispraviti tako da Ministarstvo kulture i medija naprosto PRESTANE financirati rad onih galerija i muzeja koji ne honoriraju rad profesionalnih umjetnika, koji tamo izlažu i rade kulturni program. Znači da sažmemo: maknimo potpuno politiku iz struke i bilo kakve kriterije ''podobnosti'' i neka se radi na tome da što veći broj strukovnih umjetničkih udruga dobije - prostore za svoj rad, sredstva za plaćenog tajnika/icu, sredstva za redovne djelatnosti po jasnim, etičnim i transparentnim kriterijima, a isto tako treba paziti i da samostalni i profesionalni umjetnici budu pravedno tretirani, da u većem broju ulaze u kulturna vijeća i donose odluke na području kulture i umjetnosti, da u svom umjetničkom radu budu pošteno plaćeni i da imaju pravedan strukovni tretman na svim natječajima za javna sredstva na kojima se natječu.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
319	Kazališna grupa Viktora Cara Emina	PRIJEDLOG ZAKONA O KULTURNIM VIJEĆIMA I FINANCIRANJU JAVNIH POTREBA U KULTURI, I. OPĆE ODREDBE	U cijelosti podržavam prijedlog Hrvatskog sabora kulture uz prijedlog da se čim skorije Ministarstvo kulture i medija sastane s čelnicima HSK-a, e da bi se na najbolji mogući način riješilo pitanje statusa hrvatskoga kulturno-umjetničkog amaterizma, odnosno hrvatskih udruga u kulturi. Tajnik ZKUU PGŽ, Siniša Posarić, vr.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
320	Kazališna grupa Viktora Cara Emina	XV. ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 52.	Podržavam sve prijedloge Hrvatskog sabora kulture. Tajnik Zajednice Kulturno-umjetničkih udruga PGŽ Siniša Posarić, vr.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
321	Kazališna grupa Viktora Cara Emina	XI. SKLAPANJE UGOVORA O FINANCIRANJU, Članak 31.	Podržavam prijedlog Hrvatskog sabora kulture. Tajnik Zajednice Kulturno-umjetničkih udruga PGŽ Siniša Posarić, vr.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
322	Kazališna grupa Viktora Cara Emina	VI. KULTURNA VIJEĆA PRI MINISTARSTVU NADLEŽNOM ZA POSLOVE KULTURE, Članak 17.	Podržavam mišljenje Hrvatskoga kulturnog vijeća.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
323	Kazališna grupa Viktora Cara Emina	V. OSNIVANJE I ULOGA KULTURNIH VIJEĆA U KREIRANJU I OSTVARIVANJU KULTURNIH POLITIKA, Članak 15.	Podržavam prijedlog Hrvatskog sabora kulture. Tajnik Zajednice Kulturno-umjetničkih udruga PGŽ Siniša Posarić, vr.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
324	Kazališna grupa Viktora Cara Emina	V. OSNIVANJE I ULOGA KULTURNIH VIJEĆA U KREIRANJU I OSTVARIVANJU KULTURNIH POLITIKA, Članak 15.	Podržavam mišljenje Hrvatskoga kulturnog vijeća	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
325	Kazališna grupa Viktora Cara Emina	IV. DODJELA PROSTORA ZA RAD, Članak 14.	Podržavam u cijelosti prijedlog Hrvatskog sabora kulture te se nadam da će se ozbiljno razmotriti Dodatni komentar. Npr. u Rijeci navodno ima više od 3000 praznih stanova više od desetljeća, istom i više poslovnih prostora koji doslovno propadaju, a koliko mi je poznato, niti jedna udruga u kulturi nema vlastiti prostor za rad i čuvanje opreme, a još manje za redovite javne nastupe. Osim toga, pouzdano tvrdim da su nekoji "domovi kulture" odavno prenamijenjeni za športske treninge i teretane. Iako su isti zastarjeli i neopremljeni za izvođenje kulturnih programa, moramo si priznati da su uglavnom nedostupni udrugama u kulturi ili tek povremeno - kad se netko sjeti da im treba takav program. Predlažem da se napravi registar hrvatskih domova kulture i neiskorištenih objekata bivših tvrtki i na razini lokalne samouprave napravi javno savjetovanje glede iskoristivosti istih za potrebe kulturnoga stvaralaštva. Tajnik Zajednice Kulturno-umjetničkih udruga PGŽ Siniša Posarić, vr.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
326	Kazališna grupa Viktora Cara Emina	I. OPĆE ODREDBE, Članak 6.	Podržavam prijedloge Hrvatskog sabora kulture. Tajnik Zajednice Kulturno-umjetničkih udruga PGŽ Siniša Posarić, vr.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
327	Kazališna grupa Viktora Cara Emina	I. OPĆE ODREDBE, Članak 5.	Podržavam prijedlog Hrvatskog sabora kulture. Tajnik Zajednice Kulturno-umjetničkih udruga PGŽ Siniša Posarić, vr.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
328	Kazališna grupa Viktora Cara Emina	X. ODLUKA O DODJELI FINANCIJSKIH SREDSTAVA, Članak 27.	Podržavam prijedlog HSK da se Odluka o dodjeli financijskih sredstava smanji sa 90 na 30 dana. Tajnik Zajednice Kulturno-umjetničkih udruga PGŽ Siniša Posarić, vr.	Primljeno na znanje	Ovo pitanje do sada nije bilo uređeno. Ministarstvo kulture i medija donosi odluke u značajno kraćim rokovima te se želi potaknuti jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave da donose odluke u utvrđenim rokovima.
329	Kazališna grupa Viktora Cara Emina	VIII. RAD VIJEĆA, Članak 22.	Podržavam amandmane Hrvatskog sabora kulture. Tajnik Zajednice Kulturno-umjetničkih udruga PGŽ Siniša Posarić, vr.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
330	Kazališna grupa Viktora Cara Emina	VII. KULTURNA VIJEĆA JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE, Članak 20.	Podržavam prijedloge Hrvatskog sabora kulture. Tajnik Zajednice Kulturno-umjetničkih udruga PGŽ Siniša Posarić, vr.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
331	Kazališna grupa Viktora Cara Emina	I. OPĆE ODREDBE, Članak 5.	Pod prvom stavkom članka 5. trebalo bi zamijeniti "na temelju svojih interesa" tekstom "na temelju interesa zajednice".. Obrazloženje: Pa do sada smo uglavnom imali "(njihove) interese lokalne i područne samouprave" te su se financirali programi po političkim te inim vezama što, naravno, ne možemo dokazati. No, razvidno je iz "transparentnih" izvješća gradske ili županijske uprave da se uglavnom proračunska sredstva slijevaju se na račun tzv. "nevladinih udruga", jer, eto, imaju navodno "dobro napisane programe", dok udruge u kulturi dobivaju odveć skromnu podporu ili doslovno ništa za ostvarenje programa. No ako smo kao udruga u kulturi višekratno sudionici državnih festivala, onda se valjda podrazumijeva da nam lokalna i područna samouprava dodjeljuje zbog kvalitetnog rada potrebna sredstva za ostvarenje programa, a ne da putujemo i predstavljamo našu sredinu izključivo o svom trošku! Tajnik Zajednice Kulturno-umjetničkih udruga PGŽ Siniša Posarić, vr.	Primljeno na znanje	Člankom 5. stavkom 2. Nacrta Zakona propisuje se da jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dodjelom sredstava osiguravaju ravnomjeran kulturni razvitak.
332	Kazališna grupa Viktora Cara Emina	II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, 2. Osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom	Zajednica kulturno-umjetničkih udruga Primorsko-goranske županije S obzirom da sam se ovdje registrirao kao voditelj KG V. Cara Emina itekako zainteresiran za "krov nad glavom" našega višestruko nagrađivanog ansambla, ovdje pišem u svojstvu tajnika ZKUU PGŽ. Glede dodjele nekretnina na korištenje fizičkim i pravnim osobama, to je doslovno najveća zaganka upravo za sve udruge u kulturi koje djeluju na neprofitnoj osnovi, istom kao i zajednice koje okupljaju udruge u kulturi zbog ostvarivanja zajedničkih interesa, pače i prava na stvaralaštvo. Naša Zajednica djeluje u privatnom prostoru i jedini su nam prihodi članarina udruga, od Grada i Županjje nemamo nikakvu potporu, jer po zakonu nisu nam dužni ništa dati - niti prostor za rad, niti novac za naše troškove, barem režijske. Predpostavljam da će se poštovati mnogi dobri prijedlozi koje sam uspio pročitati u komentarima. Jednostavno rečeno, ovaj Prijedlog Zakona u većem dijelu prilagođen je profesionalnim ustanovama u kulturi što itekako podržavam, no, trebalo bi ozbiljno razraditi mogućnost boljeg odnosa spram udruga u kulturi koje uglavnom nemaju vlastite prostorije za rad, a ono malo novaca što uspio ostvariti uglavnom se odnosi na izvršenje programa, ali ne i za režijske troškove unajmljenih prostora. Tajnik Zajednice Kulturno-umjetničkih udruga PGŽ Siniša Posarić, vr.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
333	Ivica Mitrović	I. OPĆE ODREDBE, Članak 4.	Nažalost, u samom tekstu prijedloga, ali posebno u opisu kulturno-umjetničkog stvaralaštva se DIZAJN (ali i arhitektura) ne spominje niti na jednom mjesto. Razumijevanje dizajna kao interdisciplinarne prakse ga definitivno smješta u područje djelovanje kulture i nije samo i nužno smješteno unutar tržišnog djelovanja. Hrvatska dizajnerska struka kroz djelovanje strukovnog udruženja (HDD), ali posebno kroz djelovanje akademskih ustanova (posebice u Splitu i Zagrebu) iznimno je refleksivna prema dizajnu kao praksi i uključuje kritičke, društveno angažirane prakse. Napominjem da je i unutar visokoškolskog sustava dizajn posebno POLJE unutar umjetničkog područja, jasno nominirano. Stoga predlažem da se u Članku 4. pod 2. kulturno-umjetničko stvaralaštvo doda i DIZAJN kao zasebna točka. Također u skladu s time da se u članku 16. doda posebno vijeće za DIZAJN (i arhitekturu) ili da se dizajn spomene u imenu nekog od predloženih vijeća (što podrazumijeva i člana vijeća koji bi "pokrivao" područje dizajna).	Prihvaćen	Prihvaća se.
334	Ivana Borovnjak	I. OPĆE ODREDBE, Članak 4.	U prilog argumentaciji o dizajnu kao interdisciplinarnoj djelatnosti koja zaslužuje prepoznavanje unutar područja djelovanja u kulturi koja se financiraju javnim sredstvima, a o kojem je komentar iznio Ivica Mitrović, napominjem da je dizajn i u Pravilniku o načinu i uvjetima za priznavanje prava samostalnih umjetnika, donesen od strane Ministarstva kulture 2015. godine izdvojen kao zasebno područje umjetničkog stvaralaštva o kojem ocjenu donosi posebno formirano povjerenstvo.	Prihvaćen	Prihvaća se.
335	Ivan Đuričić	VIII. RAD VIJEĆA, Članak 22.	Članak 22. Stavak 2 - Potrebno je dodati da Vijeće dostavlja i obrazloženje svojih odluka koje se objavljuje zajedno s odlukom o financiranju. OBRAZLOŽENJE: Dosadašnja praksa na različitim razinama financiranja javnih potreba u kulturi pokazala je kako objavljivanje samo rezultata javnog poziva (usprkos propisanim kriterijima) otvara mnoga pitanja kako su kulturna vijeća došla do prijedloga financiranja. Zbog toga smatramo nužnim pisanje obrazloženja prijedloga kulturnih vijeća, koja bi bila javno dostupna, kako bi se povećala transparentnost rada Vijeća kao i samog postupka financiranja javnih potreba u kulturi.	Nije prihvaćen	U postupku vrednovanja programa i projekata Vijeće dostavlja davatelju sredstava svoj prijedlog koji sadrži popis programa i projekata s predloženim iznosom financijske potpore. Dakle, radi se o pripremnom materijalu za donošenje odluke o dodjeli sredstava te ne postoji potreba za objavom tih materijala, a imajući u vidu i činjenicu da su sredstva ograničena.
336	Ivan Đuričić	III. FINANCIRANJE USTANOVA U KULTURI, Članak 11.	Potrebno je dodati da kulturna vijeća sudjeluju u predlaganju visine sredstava za rad ustanove u kulturi. OBRAZLOŽENJE: U ocjeni stanja na početku prijedloga ovog Zakona predlagatelj je točno utvrdio posebnost samih ustanova u kulturi u odnosu na ostale ustanove što je dovelo do Zakona o upravljanju ustanovama u kulturi iz 2001. godine kao i prijedloga ovog Zakona. Upravo iz tog razloga smatramo nužnim da se pri određivanju visine sredstava za rad ustanova u kulturi konzultira struka. Zakonodavac je davno prepoznao tu potrebu zbog čega su se ustanove dosad prijavljivale na Javni poziv za predlaganje javnih potreba u kulturi. Kako to više nije moguće i zbog drugih zakona s kojima se ovaj Zakon usklađuje, smatramo da bi ovakav dodatak stavku 3. Članka 11. nastavio pozitivnu praksu konzultiranja struke pri odlukama o financiranju ustanova u kulturi. U protivnom financiranje ustanova u kulturi bilo bi prepušteno isključivo predstavniku osnivača koji ne može biti upoznat sa specifičnostima ustanova u svakom pojedinom kulturnom području što lako može dovesti do nerealne raspodjele proračunskih sredstava. Posljedično bi se narušila funkcionalnost ustanova u kulturi koje su još uvijek okosnica razvoja i očuvanja kulturnog identiteta naše zemlje.	Prihvaćen	Prihvaća se.
337	Hrvatsko kulturno vijeće	VIII. RAD VIJEĆA, Članak 23.	Čl. 17., 18. i 23. u kojima se objašnjava postupak izbora članova za kulturna vijeća, njihov djelokrug rada i sl. ne bili ni po čemu sporni kad bi to doista u praksi bilo tako. Nažalost, svjedoci smo slučajeva kad u kulturnim vijećima sjede javnosti potpuno nepoznate osobe umjesto osoba koje su se dokazale u svojoj struci i koje bi ocjenjivanju pristupale pošteno, odgovorno i neovisno. Svjesni sadašnjega stanja hrvatske kulture i umjetnosti u kojem su osmišljeni mnogi mehanizmi i ostvarena umrežavanja preko kojih se nastoji doći do novca i nagrada za pojedine programe kojima se nameće vrijednost, a kriteriji za to često uopće nisu umjetnički, smatramo kako su nam u vijećima nužno potrebne osobe s vlastitim integritetom koje bi se primarno vodile kriterijima kvalitete i izvrsnosti pojedinoga natječajnoga prijedloga, a ne svjetonazorskim kriterijima i pogodovanjima sebi bliskim pravnim i privatnim osobama (pa i kad s njima nisu rodbinski ili poslovno povezani), kako je nažalost do sada često bio slučaj.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
338	Hrvatsko kulturno vijeće	VI. KULTURNA VIJEĆA PRI MINISTARSTVU NADLEŽNOM ZA POSLOVE KULTURE, Članak 18.	Čl. 17., 18. i 23. u kojima se objašnjava postupak izbora članova za kulturna vijeća, njihov djelokrug rada i sl. ne bili ni po čemu sporni kad bi to doista u praksi bilo tako. Nažalost, svjedoci smo slučajeva kad u kulturnim vijećima sjede javnosti potpuno nepoznate osobe umjesto osoba koje su se dokazale u svojoj struci i koje bi ocjenjivanju pristupale pošteno, odgovorno i neovisno. Svjesni sadašnjega stanja hrvatske kulture i umjetnosti u kojem su osmišljeni mnogi mehanizmi i ostvarena umrežavanja preko kojih se nastoji doći do novca i nagrada za pojedine programe kojima se nameće vrijednost, a kriteriji za to često uopće nisu umjetnički, smatramo kako su nam u vijećima nužno potrebne osobe s vlastitim integritetom koje bi se primarno vodile kriterijima kvalitete i izvrsnosti pojedinoga natječajnoga prijedloga, a ne svjetonazorskim kriterijima i pogodovanjima sebi bliskim pravnim i privatnim osobama (pa i kad s njima nisu rodbinski ili poslovno povezani), kako je nažalost do sada često bio slučaj.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
339	Hrvatsko kulturno vijeće	VI. KULTURNA VIJEĆA PRI MINISTARSTVU NADLEŽNOM ZA POSLOVE KULTURE, Članak 17.	Čl. 17., 18. i 23. u kojima se objašnjava postupak izbora članova za kulturna vijeća, njihov djelokrug rada i sl. ne bili ni po čemu sporni kad bi to doista u praksi bilo tako. Nažalost, svjedoci smo slučajeva kad u kulturnim vijećima sjede javnosti potpuno nepoznate osobe umjesto osoba koje su se dokazale u svojoj struci i koje bi ocjenjivanju pristupale pošteno, odgovorno i neovisno. Svjesni sadašnjega stanja hrvatske kulture i umjetnosti u kojem su osmišljeni mnogi mehanizmi i ostvarena umrežavanja preko kojih se nastoji doći do novca i nagrada za pojedine programe kojima se nameće vrijednost, a kriteriji za to često uopće nisu umjetnički, smatramo kako su nam u vijećima nužno potrebne osobe s vlastitim integritetom koje bi se primarno vodile kriterijima kvalitete i izvrsnosti pojedinoga natječajnoga prijedloga, a ne svjetonazorskim kriterijima i pogodovanjima sebi bliskim pravnim i privatnim osobama (pa i kad s njima nisu rodbinski ili poslovno povezani), kako je nažalost do sada često bio slučaj.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
340	Hrvatsko kulturno vijeće	V. OSNIVANJE I ULOGA KULTURNIH VIJEĆA U KREIRANJU I OSTVARIVANJU KULTURNIH POLITIKA, Članak 15.	U čl. 15. dvaput se naglašava promicanje potreba u kulturi i umjetnosti nacionalnih manjina, a da se ni jednom ne spominje promicanje hrvatskoga kulturnoga i umjetničkoga stvaralaštva, osim onoga u inozemstvu. Predlagatelj je valjda mišljenja da se to podrazumijeva, no je li doista tako?	Prihvaćen	Prihvaća se.
341	Hrvatsko kulturno vijeće	IV. DODJELA PROSTORA ZA RAD, Članak 14.	Smatramo da ovaj članak otvara prostor proizvoljnim tumačenjima i nedovoljnoj kontroli kriterija po kojim bi se dodjeljivale nekretnine neposrednom pogodbom.	Primljeno na znanje	Ministar nadležan za kulturu te predstavničko tijelo jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave propisuju općim aktom kriterije za dodjelu prostora za rad.
342	Hrvatsko kulturno vijeće	II. JAVNI POZIV, Članak 8.	Smatramo da ovaj članak otvara prostor proizvoljnim tumačenjima i još manjoj transparentnosti i kontroli u financiranju javnih potreba nego do sada.	Primljeno na znanje	Pitanje dodjele sredstava bez objave javnog poziva do sada nije bilo uređeno te ne postoje podaci koliko je sredstava dodijeljeno na ovaj način. Namjera je da se ovo pitanje precizno definira i uredi, ali nije moguće definirati sve situacije.
343	Hrvatsko kulturno vijeće	PRIJEDLOG ZAKONA O KULTURNIM VIJEĆIMA I FINANCIRANJU JAVNIH POTREBA U KULTURI	Naša udruga više je puta upozoravala na mnoge nepravilnosti, nelogičnosti i netransparentnosti postupaka u natječajima Ministarstva kulture (i medija) i samovoljne odluke kojim se raspodjeljuju novac iz europskih fondova i novac hrvatskih poreznih obveznika (nejasni kriteriji prijavljivanja, vrjednovanja i ocjenjivanja prijava, manjkavi i raštrkani podatci o rezultatima, nedostatak obrazloženja...), a prijedlog novoga zakona ministrice kulture – kakav je on trenutačno – čini se da će još dodatno pridonijeti svemu tomu, a ministrici kulture omogućiti još veće samostalno odlučivanje. Smatramo da neki članci otvaraju prostor proizvoljnim tumačenjima, kao i u nekim segmentima još manjoj transparentnosti i kontroli u financiranju javnih potreba nego do sada. Konkretno, mislimo na članke 7. i 8. u kojim se objašnjava kako se sredstva za financiranje javnih potreba u kulturi mogu dodijeliti uz javni poziv, a mogu i bez njega te članak 14. u kojem se objašnjava kako se nekretnine mogu dati u zakup javnim natječajem, a mogu i neposrednom pogodbom. U čl. 15. dvaput se naglašava promicanje potreba u kulturi i umjetnosti nacionalnih manjina, a da se ni jednom ne spominje promicanje hrvatskoga kulturnoga i umjetničkoga stvaralaštva, osim onoga u inozemstvu. Predlagatelj je valjda mišljenja da se to podrazumijeva, no je li doista tako? Čl. 17., 18. i 23. u kojima se objašnjava postupak izbora članova za kulturna vijeća, njihov djelokrug rada i sl. ne bili ni po čemu sporni kad bi to doista u praksi bilo tako. Nažalost, svjedoci smo slučajeva kad u kulturnim vijećima sjede javnosti potpuno nepoznate osobe umjesto osoba koje su se dokazale u svojoj struci i koje bi ocjenjivanju pristupale pošteno, odgovorno i neovisno. Svjesni sadašnjega stanja hrvatske kulture i umjetnosti u kojem su osmišljeni mnogi mehanizmi i ostvarena umrežavanja preko kojih se nastoji doći do novca i nagrada za pojedine programe kojima se nameće vrijednost, a kriteriji za to često uopće nisu umjetnički, smatramo kako su nam u vijećima nužno potrebne osobe s vlastitim integritetom koje bi se primarno vodile kriterijima kvalitete i izvrsnosti pojedinoga natječajnoga prijedloga, a ne svjetonazorskim kriterijima i pogodovanjima sebi bliskim pravnim i privatnim osobama (pa i kad s njima nisu rodbinski ili poslovno povezani), kako je nažalost do sada često bio slučaj.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
344	Hrvatsko društvo likovnih umjetnika	XIII. UPRAVLJANJE USTANOVAMA U KULTURI, Članak 40.	U ustanovama u kulturi nedostaje, za velike institucije mogućnost kao npr. orkestara da imamo umjetničkog ravnatelja i organizacijsko-menadžerskog ravnatelja	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
345	Hrvatsko društvo likovnih umjetnika	I. OPĆE ODREDBE, Članak 4.	- među djelatnostima nema navedene galerijske djelatnosti - nejasno definirano vizualne umjetnosti, jer i dramska/plesna, glazbeno scenska,digitalna, često interdisciplinarne i nove umjetničke prakse i kulturne prakse vežu se uz nazive vizualni umjetnik. Likovna umjetnost u našem značenju ne zahvaća samo izraz Fine art	Primljeno na znanje	Prema Zakonu o muzejima, muzejska djelatnost obuhvaća i galerijsku djelatnost.
346	Hrvatski sabor kulture	XV. ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 52.	Nadopuna članka 52. na način: „Novčanom kaznom od 50.000,00 do 100.000,00 kn kaznit će se za prekršaj predstavničko tijelo lokalne i područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba ukoliko isto dodjeli više od 5% cjelokupnog iznosa namijenjenog za financiranje programa i projekata u toj godini na temelju stavka 1. članka 8. ovog Zakona.“ Obrazloženje Stavak 2. članka 8., odnosno ograničavanje iznosa dodjele izravnih sredstava bez objave javnog poziva na najviše 5% cjelokupnog iznosa namijenjenog za financiranje programa i projekata u toj godini jest nepotrebno ukoliko se Nacrt ne dopuni predloženom novčanom kaznom za kršenje istog. Tim više jer smo svjedoci da pojedine jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave putem javnog poziva dodjeljuju manji iznos sredstava u odnosu na četiri puta veća sredstva dodijeljena putem posebnih odluka.	Nije prihvaćen	Pravo na lokalnu samoupravu je pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske, a prava i obveze jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave uređene su Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.
347	Hrvatski sabor kulture	II. JAVNI POZIV, Članak 8.	Stavak 2. članka 8., odnosno ograničavanje iznosa dodjele izravnih sredstava bez objave javnog poziva na najviše 5% cjelokupnog iznosa namijenjenog za financiranje programa i projekata u toj godini jest nepotrebno ukoliko se Nacrt ne dopuni adekvatnom novčanom kaznom za kršenje ove odredbe. Tim više jer smo svjedoci da pojedine jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave putem javnog poziva dodjeljuju manji iznos sredstava u odnosu na četiri puta veća sredstva dodijeljena putem posebnih odluka. Kako bi se provelo spomenuto ograničenje potrebno je Nacrt nadopuniti, odnosno dopuniti njegov 52. članak na način: „Novčanom kaznom od 50.000,00 do 100.000,00 kn kaznit će se za prekršaj predstavničko tijelo lokalne i područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba ukoliko isto dodjeli više od 5% cjelokupnog iznosa namijenjenog za financiranje programa i projekata u toj godini na temelju stavka 1. članka 8. ovog Zakona.“	Nije prihvaćen	Pravo na lokalnu samoupravu je pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske, a prava i obveze jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave uređene su Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.
348	Hrvatski sabor kulture	IV. DODJELA PROSTORA ZA RAD, Članak 14.	Predlaže se nadopuna 4. točke na način: „Izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave osigurava odgovarajuće prostorne uvjete za rad amaterskih kulturno-umjetničkih udruga, odnosno gradskih i općinskih Saveza kulturno-umjetničkih udruga koji realiziraju amaterske kulturno-umjetničke programe. Izvršno tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave osigurava odgovarajuće prostorne uvjete za rad županijskih Zajednica amaterskih kulturno-umjetničkih udruga koji realiziraju amaterske kulturno-umjetničke programe“. Obrazloženje Jedan od najznačajnijih problema u radu amaterskih kulturno-umjetničkih udruga jest osiguranje odgovarajućih prostorija za rad koje im nisu osigurane u brojnim jedinicama lokalne i regionalne samouprave, kao niti njihovim gradskim i općinskim savezima i županijskim zajednicama. Ukoliko su im pak osigurane prostorije, uglavnom ne pružaju niti minimalne tehničke uvjete (nemaju: vode, WC, grijanje, hlađenje, urušavaju se, poplavljene su), a kamoli one umjetničke, u smislu prilagođenosti specifičnim umjetničkim izričajima (ples na baletnom podu s amortizacijom umjesto betonskom), ili pak uvjete za očuvanje njihove opreme i arhive, što je nerijetko razlogom njihova uništenja. Budući da ih dijele s drugim udrugama, nisu im dostatne za rad sa svim sekcijama tijekom cijelog tjedna. Ipak, i za korištenje takvih neadekvatnih prostorija plaćaju režije i najamninu koja predstavlja značajan problem ili imaju obvezu njihovog održavanja, što im je svakog dana sve teže, posebice tijekom pandemije bolesti COVID-19. Predloženom nadopunom riješio bih se na strukturni način ovaj gorući problem udruga kulturno-umjetničkog amaterizma na razini RH.	Nije prihvaćen	Sukladno Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi općine, gradovi i županije samostalne su u odlučivanju u poslovima iz svog samoupravnog djelokruga u skladu s Ustavom Republike Hrvatske i navedenim Zakonom.
349	Hrvatski sabor kulture	VII. KULTURNA VIJEĆA JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE, Članak 20.	Predlaže se izmjena točke 1. na način „Vijeća se osnivaju u svim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave“. Obrazloženje Prema Nacrtu Vijeća se osnivaju za područje županije, Grada Zagreba te grada koji ima više od 10.000 stanovnika kako bi među inim stručno vrednovala i ocjenjivala programe prijavljene na javni poziv. Analogno tome ako se ne usvoji prijedlog da se vijeća moraju osnovati u svim jedinicama lokalne samouprave, to bi značilo da u brojnim jedinicama lokalne samouprave koje su davatelji značajnih financijskih sredstava, nitko od umjetnika, stručnjaka i kulturnih djelatnika ne vrednuje i ne ocjenjuje programe prijavljene na javne pozive čime se ne ostvaruje uloga kulturnih vijeća u kreiranju i ostvarivanju kulturnih politika, navedena u Nacrtu. U tom slučaju će o javnim potrebama u kulturi odlučivati izabrani politički predstavnici što svakako treba izbjeći zbog mnogočega. Mogućnost koju pruža Nacrt da Vijeća mogu osnovati i drugi gradovi i općine ako to ocijene svrhovitim neće biti zasigurno realizirana jer niti temeljem aktualnog Zakona o kulturnim vijećima, Vijeća nisu osnovana u onim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave gdje su trebala biti osnovana, a čemu svjedoči činjenica da ne postoji popis osnovanih i funkcionalnih Vijeća na razini RH niti se prikuplja takva vrsta podataka. O načinu dodjele financijskih sredstava u kulturi u onim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u kojima Vijeća nisu osnovana možemo samo pretpostavljati no ne i znati, što pak sigurno ne doprinosi ostvarivanju nacionalnih kulturnih ciljeva.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
350	Hrvatski sabor kulture	PRIJEDLOG ZAKONA O KULTURNIM VIJEĆIMA I FINANCIRANJU JAVNIH POTREBA U KULTURI, I. OPĆE ODREDBE	Članak 1. Predlaže se izmjena naziva Zakona jer se iz istog ne vidi značajno područje koje uređuje - upravljanje ustanovama u kulturi na način: "Zakon o kulturnim vijećima, financiranju javnih potreba u kulturi i upravljanju ustanovama u kulturi". Još bolji prijedlog naziva mogao bi biti „Zakon o kulturi“ što bi podrazumijevalo da se u Zakon uključi pravno uređenje mnogih drugih kulturno-umjetničkih područja koja vape za pravnim uređenjem u cilju sustavnog očuvanja i razvoja na cjelovitom području RH, primjerice kulturno-umjetnički amaterizam i to prijedlogom Zakona o amaterskoj kulturno-umjetničkog djelatnosti, zbog iznimno velike teritorijalne fragmentiranosti na 576 jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i ne mogućnosti da se u tako velikom sustavu ostvari strukturni razvoj ove djelatnosti koja nije zakonski uređena.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
351	Hrvatski sabor kulture	VIII. RAD VIJEĆA, Članak 22.	Predlaže se dopuna članka 22. točkom koja glasi: "Postupak vrednovanja programa i projekata Vijeće provodi se na obrascu za procjenu kvalitete prijave s evaluacijskim kriterijima koji su podijeljeni u nekoliko područja procjene. Obrazac za procjenu kvalitete prijave donosi ministarstvo nadležno za poslove kulture. Ukupni broj bodova dobivenih putem obrasca za procjenu kvalitete za sve prijavljene programe i projekte objavljuje se na mrežnim stranicama davatelja financijskih sredstava. Ispunjeni obrazac za procjenu kvalitete prijave pojedinog programa od strane Vijeća dostavlja se prijavitelju istog programa na javni poziv u cilju dobivanja povratnih informacija o provedenom vrednovanju i ispunjavanju evaluacijskih kriterija." Obrazloženje: U cilju kvalitetnijeg vrednovanja i odabira programa i projekata prijavljenih u okviru poziva za javne potrebe, na razini cjelokupne RH potrebno je značajno unaprijediti rad kulturnih vijeća, odnosno njihov postupak vrednovanja i ocjenjivanja te ga ujednačiti, i to na temelju obrasca za procjenu kvalitete prijave s evaluacijskim kriterijima, donesenog od strane ministarstva nadležnog za poslove kulture. Također je potrebno započeti s dostavom ispunjenog obrasca prijaviteljima istih programa i projekata kako bi isti primili povratne informacije o ispunjavanju kriterija te unaprijedili svoje prijave. Današnja praksa objave lista s rezultatima odobrenih i neodobrenih sredstava od strane davatelja financijskih sredstava nije dostatna jer ne pruža potrebne dodatne informacije o ispunjavanju evaluacijskih kriterija i time ne doprinosi podizanju kvalitete programa i projekata koji će biti prijavljeni na buduće javne pozive tih istih davatelja financijskih sredstava. S druge strane prijavitelje se obvezuje na ispunjavanje često bezrazložno opsežne prijavne dokumentacije od više desetaka stranica, na temelju koje ne prime niti jednu jedinu opisnu informaciju o ispunjavanju kvalitete svoje prijave, osim one generalne, jesu li im ili nisu odobrena financijska sredstva. Takav nenormiran rad kulturnih vijeća ne doprinosi niti transparentnom gospodarenju javnih sredstava pojedinih davatelja.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
352	Hrvatski sabor kulture	VII. KULTURNA VIJEĆA JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE, Članak 20.	Predlaže se nadopuna 2. točke članka 20. na način: "Ukoliko jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave osnuje samo jedno Vijeće za sve djelatnosti i područja, dužna je imenovati jednog člana Vijeća koji je kulturni djelatnik ili stručnjak s područja kulturno-umjetničkog amaterizma." Obrazloženje: U današnjoj kulturnoj praksi jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su osnovale samo jedno Vijeće za sve djelatnosti i područja, uglavnom ne biraju za članove svojih kulturnih vijeća kulturne djelatnike i stručnjake s područja kulturno-umjetničkog amaterizma, što rezultira sve manjom financijskom potporom ovom području ili uravnilovkom, odnosno podjednakom raspodjelom financijske potpore svim udrugama kulturno-umjetničkog amaterizma, i to upravo zbog nepoznavanja pojedinačnih dostignuća ovih udruga. Takva praksa kontraproduktivna jer i destimulira rad ovih udruga koji postižu zapaženije ne samo kulturne već i umjetničke rezultate. Upravo zbog svoje prisutnosti na cjelokupnom području RH, masovnosti kulturno-umjetničkih udruga, odnosno broja članova koje okupljaju, njihove tradicije i kontinuiteta te značajnog kulturološkog i društvenog značaja koji izvire iz djelatnosti koje obavljaju udruge kulturnog-umjetničkog amaterizma, potrebno je na spomenuti način zakonski urediti obvezni izbor jednog člana Vijeća s područja kulturno-umjetničkog amaterizma u cilju stvaranja boljih uvjeta za rad ovih udruga.	Nije prihvaćen	Za članove Vijeća imenuju se umjetnici, stručnjaci i kulturni djelatnici istaknuti u područjima umjetnosti i kulture, a što obuhvaća i kulturno-umjetnički amaterizam.
353	Hrvatski sabor kulture	XV. ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 52.	Članak je potrebno nadopuniti točkom koja glasi: "Nadzor nad primjenom ovoga Zakona obavlja ministarstvo nadležno za poslove kulture". Kako bi se odredbe predloženog Zakona provodile, što bi trebao biti osnovni cilj ovog Zakona, potrebno je odrediti tko provodi nadzor nad njegovom primjenom kako bi u slučaju ne provođenja zakonskih odredbi zainteresirane strane mogli o istom izvijestiti vršitelja nadzora u cilju pokretanja postupka nadzora.	Nije prihvaćen	Isto je već propisano Zakonom o sustavu državne uprave propisano te Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave.
354	Hrvatski sabor kulture	I. OPĆE ODREDBE, Članak 5.	Ovaj članak potrebno je nadopuniti 4. točkom koja glasi: „Javne potrebe jedinica područne (regionalne) samouprave u amaterskoj kulturi, za koje se sredstva osiguravaju i iz proračuna područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba jesu aktivnosti, poslovi i djelatnosti lokalnog značenja koje one utvrde kao svoje javne potrebe u svezi s djelovanjem zajednica kulturno-umjetničkih udruga ili djelatnosti, koje se osnivaju kao neprofitne organizacije za područje županije i Grada Zagreba.“ Obrazloženje: Na ovaj način zakonski bi se utvrdilo osnivanje, financiranje i funkcioniranje zajednica amaterskih kulturno-umjetničkih udruga ili djelatnosti na području područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba radi ostvarivanja zajedničkih interesa u kulturi i umjetnosti (promicanje ukupne aktivnosti amaterske kulturne-umjetničke djelatnosti; pružanje stručne, organizacijske i financijske potpore razvoju amaterske djelatnosti; organiziranje obrazovanja i osposobljavanja stručnog kadra za rad s udrugama kulturno-umjetničkog amaterizma i očuvanje kulturnih posebnosti; organizacija kulturno-umjetničkih manifestacija na kojima se vrši izbor sudionika za međuregionalne i državne manifestacije; praćenje i evaluacija stanja i potreba kulturno-umjetničkog amaterizma; razvijanje nakladničke djelatnosti od interesa za kulturno-umjetnički amaterizam; poticanje i organiziranje kulturne djelatnosti koja pospješuje brži razvitak nedovoljno kulturno razvijenih područja županije; vođenje baze aktivnih udruga, ...). Osnivanje zajednica u sportu regulirano je Zakonom o sportu (članak 48.) kao i osnivanje zajednica u tehničkoj kulturi temeljem članka 25. Zakona o tehničkoj kulturi, stoga je potrebno upravo vodeći se tim spomenutim primjerima dobre zakonodavne prakse u RH, ovim Zakonom urediti i pitanje osnivanja i funkcioniranja zajednica u kulturi. Kao posljedica nepostojanja zakonskog rješenja za osnivanje i funkcioniranje zajednica u kulturi (nasuprot njihovom postojanju u sportu i tehničkoj kulturi), a zbog toga i nepostojanja ovih zajednica kulturno-umjetničkih udruga ili djelatnosti, u polovici hrvatskih županija prisutna je organizacijska i financijska kriza kulturno-umjetničkog amaterizma, a u onima u kojima i postoje zajednice upitna je njihova daljnja opstojnost i funkcioniranje zbog smanjenog ili nikakvog financiranja. Opširnije informacije o krizi kulturno-umjetničkog amaterizma pronađite na stranici: https://dr.nsk.hr/islandora/object/umas%3A133	Nije prihvaćen	Člankom 5. stavkom 1. Nacrta zakona propisuje se da predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave programom utvrđuje javne potrebe u kulturi na temelju svojih interesa te u skladu s člankom 4. ovoga Zakona.
355	Hrvatski sabor kulture	XV. ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 52.	Članak 52. potrebno je nadopuniti 3. točkom koja glasi: „Novčanom kaznom od 50.000,00 do 100.000,00 kn kaznit će se za prekršaj predstavničko tijelo područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba ukoliko ne provede javni poziv za financiranje javnih potreba u kulturi u skladu s odredbama ovog Zakona.“ Kako bi se odredbe predloženog Zakona provodile, što bi trebao biti osnovni cilj ovog kao i svih drugih Zakona, Zakon bi trebao obvezno sadržavati odredbe koje će sadržavati propisane novčane kazne za davatelje financijskih sredstava koje se ne pridržavaju odredbi Zakona, odnosno ne provode javne pozive za financiranje javnih potreba u kulturi u skladu s odredbama ovog Zakona. U protivnom Zakon se neće provoditi niti će javni pozivi za financiranje javnih potreba u kulturi biti u skladu s odredbama ovog Zakona jer je za davatelje financijskih sredstava pisan po modelu „može se, no i ne mora“, što se vidi iz nepostojanja novčanih kazni za davatelje financijskih sredstava.	Nije prihvaćen	Pravo na lokalnu samoupravu je pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske, a prava i obveze jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave uređene su Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.
356	Hrvatski sabor kulture	XV. ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 52.	Članak 52. potrebno je nadopuniti 2. točkom koja glasi: „Novčanom kaznom od 50.000,00 do 100.000,00 kn kaznit će se za prekršaj predstavničko tijelo područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba ukoliko ne osnuje Vijeće u skladu člankom 21. ovog Zakona. Kako bi se odredbe predloženog Zakona provodile, što bi trebao biti osnovni cilj ovog kao i svih drugih Zakona, Zakon bi trebao obvezno sadržavati odredbe koje će sadržavati propisane novčane kazne za davatelje financijskih sredstava koje se ne pridržavaju odredbi Zakona. U protivnom Zakon se neće provoditi kao što se ne provodi ni postojeći Zakon o kulturnim vijećima jer je pisan po modelu „može se, no i ne mora“, što se vidi iz nepostojanja novčanih kazni za davatelje financijskih sredstava koje se ne pridržavaju odredbi Zakona.	Nije prihvaćen	Pravo na lokalnu samoupravu je pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske, a prava i obveze jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave uređene su Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.
357	Hrvatski sabor kulture	XI. SKLAPANJE UGOVORA O FINANCIRANJU, Članak 31.	Izmjena 4. točke Članka na način: „Obrazac izvješća treba obuhvatiti popis svih prihoda te samo onih izravnih i neizravnih troškova podmirenih sredstvima određenog financijera, odnosno jedinice lokalne ili regionalne jedinice, uključujući Ministarstvo kulture koji su nastali tijekom i u svrhu provedbe programa i projekta.“ Obrazloženje: Predložena 4. točka ovog Članka postoji u praksi već sada nekih jedinica lokalna i regionalne samouprave, a realizira se na način da iste traže da se tome popisu obvezno pridodaju još i preslike svih troškova programa, uključujući troškove za sredstva drugih davatelja financijskih sredstava što bespotrebno dodatno opterećuje ionako previše birokratizirani kulturni sektor. Jasno je što se misli ovim stavkom postići (onemogućiti dvostruko financiranje), no preslike troškova drugih financijera koje već danas traže mnoge jedinice lokalne i regionalne samouprave, nitko ne provjerava, a svima stvaraju dodatno administriranje. Ako se želi onemogućiti dvostruko financiranje to se neće postići ovom točkom kako je predloženo već jedino kontrolama na licu mjesta, a to se ne radi, odnosno radi rijetko i uglavnom ne na licu mjesta kako bi trebalo. Ovaj predloženi stavak će ponovno otežati svim kulturnim akterima provođenje programa, a neće ostvariti ono što se želi njime postići, stoga treba ograničiti njegov opseg samo na troškove davatelja financijskih sredstava, a kontrolama onemogućiti dvostruko financiranje.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
358	Hrvatski sabor kulture	VIII. RAD VIJEĆA, Članak 22.	Nadopuna točke 4. Članka na način: „Zapisnik o radu Vijeća mora uključiti popis programa i projekata s predloženim iznosom financijske potpore od strane Vijeća i odobrenim iznosom od strane osnivača Vijeća." Ovakva forma zapisnika doprinijet će smanjivanju zloupotrebe javnih sredstava od strane izabranog političkog predstavnika koji obavlja ovlast davatelja financijskih sredstava jer će javno biti vidljivo ukoliko Vijeće predloži jedan iznos potpore, a politički predstavnik promijeni ga na veći, odnosno niži iznos. Također će biti vidljivi programi koji nisu ostvarili prijedlog financijske potpore od strane Vijeća, već ga je samoinicijativno odredio izabrani politički predstavnik koji obavlja ovlast davatelja financijskih sredstava.	Nije prihvaćen	U postupku vrednovanja programa i projekata Vijeće dostavlja davatelju sredstava svoj prijedlog koji sadrži popis programa i projekata s predloženim iznosom financijske potpore. Dakle, radi se o pripremnom materijalu za donošenje odluke o dodjeli sredstava te ne postoji potreba za objavom tih materijala, a imajući u vidu i činjenicu da su sredstva ograničena.
359	Hrvatski sabor kulture	X. ODLUKA O DODJELI FINANCIJSKIH SREDSTAVA, Članak 27.	Predlaže se izmjena 2. točke ovog članka kako glasi: "Odluka o dodjeli financijskih sredstava donosi se u roku od 30 dana od dana donošenja državnog proračuna odnosno proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave." Obrazloženje: Ovom izmjenom konačno će se urediti na nacionalnoj razini problem kulturne godine u RH koja nije puna godina već pola godine budući da pojedini davatelji sredstava kasne s objavom više od pola tekuće godine, odnosno donose ih s velikim kašnjenjem. Propisani rok od 90 dana neće bitno riješiti ovaj problem pa ga je zato potrebno smanjiti na 30 dana što će biti sasvim dovoljno ukoliko se javni pozivi objavljuju u skladu s rokom iz prijedloga Zakona, do 1. listopada za sljedeću proračunsku godinu. Kašnjenja oko objave rezultata javnih poziva doprinose nemogućnostima umrežavanja kulturnih programa jedinica lokalne i regionalne samouprave s onima na nacionalnoj razini, odnosno županijskih smotri i nacionalnih festivala, planiranju i realizaciju istih. U protivnom bit će kao i do sada, neke jedinice lokalne i regionalne samouprave objavljivat će rezultate čak i u drugom dijelu tekuće godine s time da su znale isplatiti sredstva u sljedećoj godini (ovo kašnjenje nije se događalo kao rezultat utjecaja pandemije bolesti COVID-19) tim više jer prijedlog Zakona ne predviđa novčane kazne za neprovođenje istog.	Nije prihvaćen	Ovo pitanje do sada nije bilo uređeno. Ministarstvo kulture i medija donosi odluke u značajno kraćim rokovima te se želi potaknuti jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave da donose odluke u utvrđenim rokovima.
360	Hrvatski sabor kulture	V. OSNIVANJE I ULOGA KULTURNIH VIJEĆA U KREIRANJU I OSTVARIVANJU KULTURNIH POLITIKA, Članak 15.	Predlaže se izmjena i nadopuna 2. točke, prvog stavka Članka na način: „Vijeća u svom radu uz stručno vrednovanje i ocjenjivanje programa prijavljenih na javni poziv određuju iznos potpore u skladu s proračunskim mogućnostima.“ Hrvatska bi konačno započela s adekvatnom primjenom britanskog modela odlučivanja u kulturi od strane neovisnih kulturnih vijeća. To bi osiguralo pravo odlučivanja umjetnika, stručnjaka i kulturnih djelatnika o sredstvima proračuna za programe javnih potreba u kulturi i decentralizaciju sredstava, a ne bi dolazilo do zloupotrebe javnih sredstava jer prema navodu stručnjaka koji je radio u županijskom kulturnom vijeću, kulturno vijeće služilo je kao paravan za samostalno dodjeljivanje proračunskih sredstava izabranog političkog predstavnika.	Nije prihvaćen	Vijeće dostavlja svoj prijedlog koji sadrži popis programa i projekata s predloženim iznosom financijske potpore, a odluku o dodjeli sredstava donosi davatelj sredstava, a imajući u vidu da su financijska sredstva ograničena.
361	Hrvatski sabor kulture	I. OPĆE ODREDBE, Članak 6.	Ovaj članak potrebno je nadopuniti 6. točkom koja glasi: „Jedinica lokalne samouprave osigurava minimalno 0,3% sredstava svojih prihoda za redovan rad udruga kulturno-umjetničkog amaterizma na razini jedinice lokalne samouprave.“ Obrazloženje: Budući da udrugama kulturno-umjetničkog amaterizma nije osigurana stabilna financijska potpora od strane jedinica lokalne samouprave (JLS) dok je udrugama u sportu i tehničkoj kulturi to osigurano temeljem Zakona o sportu i Zakona o tehničkoj kulturi, potrebno je propisati zakonski minimum od 0,3% sredstava prihoda JLS-a za redovan rad udruga kulturno-umjetničkog amaterizma na razni JLS-a. Udruge kulturno-umjetničkog amaterizma ostvaruju mala i nedovoljna, pa čak i nikakva sredstva, a posebice za rad sa stručnim voditeljem, što će za mnoge od njih značiti umjesto kulturno-umjetničkog rada, nestručni rad i umanjenu umjetničku vrijednost. Kako nemaju stabilnu financijsku potporu JLS-a udruge često nemaju sredstva za najam prostorija i plaćanje režijskih troškova za probe pa vježbaju po privatnim stanovima koji nemaju umjetničke uvjete ili pak uvjete za očuvanje njihove opreme. Zbog nedostatka sredstava velik problem udrugama je nabavka nošnje, instrumenata i ostale opreme pa će u konačnici isto značiti manji potencijal za udruživanje novih članova, manje kvalitetan rad, demotivaciju postojećih članova, smanjene mogućnosti za programsko proširenje rada i nova gostovanja te angažiraniji rad članova. Udruge kulturno-umjetničkog amaterizma koje opstanu zbog nedostatka stabilne financijske potpore i dalje će ovisiti kako je to uglavnom sada, o samofinanciranju i bez podrške poduzetnika. Tome svjedoči činjenica da na nacionalnom nivou nisu poznati podatci o odobrenim sredstvima županija, gradova i općina za programe kulturno-umjetničkog amaterizma jer nisu prikupljana za razdoblje do 2009. do danas, kao niti njihov ukupan broj, shodno tome ne možemo niti pratiti financijsku potporu, a koja je prema empirijskim podacima iz istraživanja mala i nedovoljna.	Nije prihvaćen	Prema Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave slobodno raspolažu prihodima u okviru svoga samoupravnog djelokruga.
362	Hrvatski sabor kulture	I. OPĆE ODREDBE, Članak 6.	Ovaj članak potrebno je nadopuniti 5. točkom koja glasi: „Jedinica područne (regionalne) samouprave osigurava minimalno 0,3% sredstava svojih prihoda za redovan rad i djelovanje Zajednica udruga kulturno-umjetničkog amaterizma ili djelatnosti na razini jedinice područne (regionalne) samouprave sukladno 5. članku zakona.“ Obrazloženje: Za funkcioniranje zajednica udruga kulturno-umjetničkog amaterizma ili djelatnosti na razini jedinice područne (regionalne) samouprave potrebno je stvoriti stabilnu zakonsku osnovu za financiranje istih što se postiže ovom nadopunom. Kako danas zakonski nije uređeno financiranje ovih zajednica udruga, ne postoji niti obaveza jedinica područne (regionalne) samouprave u financiranju istih što onemogućava njihovo djelovanje i opstojnost dok su s druge strane sve jedinice područne (regionalne) samouprave obvezne financirati zajednice u sportu temeljem Zakona o sportu, kao i zajednice u tehničkoj kulturi temeljem Zakona o tehničkoj kulturi. Posljedica nepostojanja stabilne financijske potpore za ove zajednice imat će dugoročne negativne posljedice za: očuvanje i razvoj kulturno-umjetničkog stvaralaštva i djelovanje njegovih nositelja u čijim se djelatnostima značajno očituje nematerijalna kulturna baština RH, očuvanje nacionalnih, regionalnih i lokalnih kulturnih posebnosti kao važnog elementa održivog razvoja, obrazovanje i osposobljavanje stručnog kadra za rad s udrugama kulturno-umjetničkog amaterizma, promicanje i poticanje pristupa i participaciji umjetnosti i kulturi, kreativnost, kulturnu raznolikost, socijalnu uključenost i koheziju, međukulturalni dijalog te unapređenje kvalitete života. Svjedoci smo da pojedine jedinice regionalne (područne) samouprave godinama ne donose programe javnih potreba u kulturi i umjetnosti zbog čega je potrebno zakonski propisati minimalni postotak kojim su dužne financirati svojim proračunima programe u kulturi na godišnjoj razini.	Nije prihvaćen	Prema Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave slobodno raspolažu prihodima u okviru svoga samoupravnog djelokruga.
363	Hrvatski kulturni dom na Sušaku	XIII. UPRAVLJANJE USTANOVAMA U KULTURI, Članak 37.	Stajališta smo kako bi trebalo i dalje ostaviti mogućnost da upravna vijeća javnih ustanova u kulturi imaju 3 člana. Zakon o upravljanju javnim ustanovama u kulturi, koji je trenutno na snazi, u članku 1. stavak. 3 navodi kako upravna vijeća javnih ustanova kojima su osnivači ili vlasnici županije, odnosno Grad Zagreb, gradovi i općine, imaju tri ili pet članova. Smatramo kako bi se ovakva odredba trebala unijeti i u ovaj zakon iz razloga što se takvom odredbom ostvaruje načelo ekonomičnosti. Naime, manje javne ustanove u kulturi nemaju potrebe za upravnim vijećima od 5 ili 7 članova te adekvatno funkcioniraju i s 3 člana.	Prihvaćen	Prihvaća se.
364	Gradski savez KUD-ova Grada Kutine	PRIJEDLOG ZAKONA O KULTURNIM VIJEĆIMA I FINANCIRANJU JAVNIH POTREBA U KULTURI	U potpunosti se slažemo s prijedlogom i komentarima Hrvatskog sabora kulture	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
365	Grad Dubrovnik	XIII. UPRAVLJANJE USTANOVAMA U KULTURI, Članak 40.	Predlažemo da se vrati formulacija iz ranijeg nacrta Zakona da ravnatelje imenuje i razrješuje izvršno tijelo osnivača (gradonačelnik). Obrazloženje: Analogijom da ravnatelja ustanove kojoj je osnivač RH imenuje ministar, predlažemo da izvršna vlast imenuje i razrješava ravnatelje ustanova kojima je osnivač JLS. Ukoliko nije moguće onda predlažemo da i ravnatelja i v.d. ravnatelja imenuje isto tijelo. U prijedlogu Zakona je je propisano da v.d. ravnatelja imenuje izvršno tijelo osnivača. U praksi se može dogoditi da imenovani ravnatelj podnese ostavku i mora čekati da ga razriješi Gradsko vijeće da bi izvršna vlast (gradonačelnik) mogla imenovati v.d. U tom slučaju prilikom razrješenja na Gradskom vijeću može se imenovati i v.d., ne vidimo zbog čega miješati nadležnosti. Puno jednostavnije bi bilo da izvršna vlast imenuje i ravnatelja i u slučaju potrebe v.d. ravnatelja, ili da predstavničko tijelo imenuje i jednog i drugog. Već sad je nekim posebnim Zakonima regulirano da i ravnatelja i v.d. imenuje predstavničko tijelo (Zakon o kazalištima) pa ako se ti zakoni neće mijenjati, može bar u ostalim ustanovama ravnatelje i v.d. ravnatelje imenovati izvršna vlast.	Prihvaćen	Prihvaća se.
366	Grad Dubrovnik	XII. RASKID UGOVORA O FINANCIRANJU, Članak 33.	Predlažemo da u st. 4. čl. 33. umjesto riječ ministarstvo budu navedene riječi „davatelj financijskih sredstava“ kao u prethodnim stavcima. Obrazloženje: U st. 3 je navedeno da davatelj financijskih sredstava djelomično ukida ili poništava odluku iz čl. 27. st 1. Zakona, a u st. 4. se navodi samo ministarstvo kao tijelo koje donosi odluku o djelomičnom ukidanju ili poništavanju. Time nisu obuhvaćene JLS pa smatramo da u st.4. umjesto riječi „ministarstvo“ treba stajati „davatelj financijskih sredstava“. Osim toga, po definiciji iz članka 1. davatelji financijskih sredstava su RH i JLS, a ovlasti davatelja imaju ministar, župan, gradonačelnik odnosno načelnik općine. Prema tome, riječ „ministarstvo“ ne predstavlja ni davatelja ni onoga tko ima ovlasti davatelja.	Prihvaćen	Prihvaća se.
367	Grad Dubrovnik	XI. SKLAPANJE UGOVORA O FINANCIRANJU, Članak 31.	Predlažemo izmjenu st. 5. čl. 31. na način da glasi: Obrazac izvješća iz stavka 3. ovoga članka ministar nadležan za poslove kulture propisat će naputkom, a izvršno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave odlukom. Obrazloženje: Po definiciji iz članka 2. ovlast davatelja financijskih sredstava ima izvršno tijelo JLS (župan, gradonačelnik, općinski načelnik), koje temeljem članka 27. donosi i Odluku o dodjeli financijskih sredstava. Stoga ne vidimo potrebu da sadržaj obrasca propisuje predstavničko tijelo posebnom odlukom. Smatramo da obrazac izvješća također treba propisati župan, gradonačelnik odnosno općinski načelnik koji su i odlučili o dodjeli sredstava.	Prihvaćen	Prihvaća se.
368	Grad Dubrovnik	III. FINANCIRANJE USTANOVA U KULTURI, Članak 12.	Prijedlog je da se u st. 1. čl. 12. ispred riječi „Programe i projekte“ doda riječ „godišnje“, u st. 2. ispred riječi „Program rada i razvitka“ da se doda riječ „godišnji“, u st. 3. iza riječi „osnivaču“ da se doda riječ „godišnje“ te iza riječi „te“ doda riječ „godišnje“ Obrazloženje: Budući ustanove utvrđuju godišnje programe i projekte te su osnivačima dužne dostavljati godišnje izvješće o izvršenom programu te izvršenju financijskog plana, smatramo potrebnim nedvojbeno navesti da se radi o godišnjim izvješćima.	Nije prihvaćen	Neki programi i projekti mogu biti godišnji i višegodišnji, a godišnji programi i projekti su predviđeni Zakonom o ustanovama i redovno se donose.
369	Grad Dubrovnik	II. JAVNI POZIV, Članak 8.	Predlažemo da se u st. 2. čl, 8. iza riječi projekata dodaju riječi: „putem javnog poziva“ tj da stavak 2. glasi: (2) Ukupni iznos sredstava odobrenih na temelju stavka 1. ovoga članka ne smije prelaziti 5% cjelokupnog iznosa namijenjenog za financiranje programa i projekata putem javnog poziva u toj godini. Obrazloženje: Pretpostavljamo da je intencija ovih odredbi da se ograniči visina sredstava koja se dodjeljuju izravno, bez javnog poziva, na postotak od 5% ukupnih sredstava koja se dodjeljuju putem javnog poziva. Međutim to nije jasno napisano pa je moguće ovo pogrešno protumačiti na način da se izravno može dodijeliti 5% svih sredstava namijenjenih za sve programe koje financira davatelj sredstava, a što bi uključilo i iznos za programe ustanova koji se ne financiraju putem javnog poziva. U tom slučaju bi ovih 5% bio preveliki iznos za izravnu dodjelu.	Prihvaćen	Prihvaća se.
370	Goran Gorše	IV. DODJELA PROSTORA ZA RAD, Članak 14.	Ministar kulture treba imati nepristrano savjetodavno tijelo koje će ga savjetovati o dugogodišnjem kontinuitetu i kvaliteti rada onih kojima je prostor za rad od iznimne važnosti za podizanje projekata na višu razinu. Ključni kriteriji su: kontinuitet rada, izvršavanje svojih obveza oko financijskih i opisnih izvještaja , kvalitetni projekti, redovno prijavljivanje projekata na različite izvore financiranja, unaprijeđenje kulturnog života i uključivanje mladih.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
371	Goran Gorše	I. OPĆE ODREDBE, Članak 4.	Svakako sam mišljenja da bi ujednačenost svih kategorija po jednakim kriterijima trebalo biti zastupljeno na nivou ministarstva, lokalne i područne samouprave. Također, vrlo je važno da raspisivanje natječaja i rezultati natječaja za korisnike budu unutar 30 dana krajem godine za iduću kalendarsku godinu kako bi prijavljeni projekti mogli na vrijeme krenuti s realizacijom.	Primljeno na znanje	Raspisivanje javnog poziva uređeno je člankom 7. stavkom 1. te se propisuje da se javni poziv objavljuje najkasnije do 1. listopada za sljedeću proračunsku godinu. Dakle, propisan je krajnji rok do kojeg se može raspisati javni poziv. Potiče se raspisivanje javnog poziva što ranije, kako je to i praksa Ministarstva kulture i medija.
372	Free Dance	PRIJEDLOG ZAKONA O KULTURNIM VIJEĆIMA I FINANCIRANJU JAVNIH POTREBA U KULTURI	Slažemo se s unesenim prethodnim komentarima i prijedlozima organizacija: Kurziv, Operacija grad, SU Klubtura i Udruga plesnih umjetnika Hrvatske. Mišljenja smo da se ovaj Nacrt prijedloga zakona razdvoji u dva, odvajajući stanje, pitanja, potrebe, propise i sadržaje Zakona javnih potreba u kulturi i kulturnih vijeća te poseban Zakon o upravljanju ustanovama u kulturi.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
373	Franjo Golubić	XIV. PRIJELAZNE ODREDBE, Članak 50.	Predlažem da se čl.50 briše iz razloga jer sam u prethodnim komentarima predložio da JLS slobodno prema vlastitom nahođenju odlučuju da li će imati kulturna vijeća ili ne već da te poslove za sve JLS na području županija i Grada Zagreba obavljaju kulturna vijeća osnovana za područje nadležnih područnih jedinica samouprave.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
374	Franjo Golubić	XIV. PRIJELAZNE ODREDBE, Članak 48.	Predlažem da se u čl.48 st.2 stavi nova rečenica koja glasi :" Za izbor i utvrđivanje programa javnih potreba u kulturi stupanjem na snagu ovog zakona primjenjuje se u cijelosti Uredba Vlade RH o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge."	Nije prihvaćen	Odredbe ovoga Zakona primjenjuju se na sve fizičke i pravne osobe koje su prijavitelji programa i projekata financiranja javnih potreba u kulturi, odnosno korisnici sredstava.
375	Franjo Golubić	XIII. UPRAVLJANJE USTANOVAMA U KULTURI, Članak 45.	Predlažem da se čl.45 briše jer istim se protuustavno ograničava pravo JLP(R)S da samostalno odlučuju o svome ustroju koji im je zagarantiran Ustavom RH. Na predloženi način JLP(R)S dovodile bi se u neravnopravan položaj jer se isto ograničenje odnosi samo na one jedinice koje imaju osnovane kulturne ustanove dok one koje iste nemaju iste nisu dužne osnovati.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
376	Franjo Golubić	XIII. UPRAVLJANJE USTANOVAMA U KULTURI, Članak 41.	Predlažem da se u čl.41 st.4 iza riječi "jednako trajanju" da se ostatak rečenice briše ! Jer smatram da ravnatelj ne može imati pravo na povratak na drugo radno mjesto kod drugog poslodavca osim u ustanovi kojoj je bio ravnatelj.	Primljeno na znanje	Namjera je da se omogući mobilnost stručnjaka u ustanovama u kulturi, da mogu prijeći iz jedne u drugu ustanovu radi podizanja razine i kvalitete rada, a da se mogu vratiti na staro radno mjesto. Mobilnost je omogućena u državnim i javnim službama.
377	Franjo Golubić	XI. SKLAPANJE UGOVORA O FINANCIRANJU, Članak 30.	Predlažem da se u čl.30 st.2 objasni način i postupak provođenja stručnog vrednovanja i ocijene opravdanosti učinkovitosti investicijskog projekta iz st.2 čl.30 jer u zakonu mora biti jasno navedeno na koji se način isti postupak provodi i prema kojim kriterijima. Napominjem da je ista odredba propisana i u Zakonu o proračunu međutim već više godina Vlada RH nije donijela određeni pisani akt za ocjenu projekata sukladno obvezi i st.2 ovog čl.	Nije prihvaćen	Javnim pozivom iz članka 7. stavka 6. definira se postupak dodjele financijskih sredstava, uvjeti i kriteriji za dodjelu, način prijave, rokovi….
378	Franjo Golubić	X. ODLUKA O DODJELI FINANCIJSKIH SREDSTAVA, Članak 28.	Predlažem da u čl.28 st.3 izmjenu da ista glasi :" odluka iz st.2 ovog članka dostavlja se u pismenom obliku svim učesnicima u postupku te se ujedno objavljuje na mrežnoj stranici davatelja financijskih sredstava "	Nije prihvaćen	Prema Zakonu o općem upravnom postupku dostava javnom objavom obavlja se kada je drugi oblik dostave neprikladan ili nemoguć.
379	Franjo Golubić	VII. KULTURNA VIJEĆA JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE, Članak 21.	Predlažem da se u čl.21 doda novi st.4 koji glasi : " stručna povjerenstva i druga nadležna tijela dužna su u postupku provođenja javnih natječaja i poziva te ocijene programa javnih potreba u kulturi postupati sukladno Uredbi Vlade RH o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge."	Nije prihvaćen	Zakon kao normativni akt je po svojoj snazi iznad Uredbe te se primjenjuje u opsegu kako je definirano uvodnim odredbama.
380	Franjo Golubić	VII. KULTURNA VIJEĆA JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE, Članak 20.	Predlažem da se u st.7 čl.20 na kraju stavi zarez te nastavno doda slijedeći tekst : " Vijeća i druga nadležna tijela prilikom provođenja postupka predlaganja, provođenje postupka i ocijene programa javnih potreba u kulturi dužne su postupati sukladno Uredbi Vlade RH o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge."	Nije prihvaćen	Zakon kao normativni akt je po svojoj snazi iznad Uredbe te se primjenjuje u opsegu kako je definirano uvodnim odredbama.
381	Franjo Golubić	VII. KULTURNA VIJEĆA JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE, Članak 20.	Predlažem da u čl.20 st.1 mijenja se i glasi : "vijeća se osnivaju za područje županije i grada Zagreba a koja imaju mjesnu nadležnost za davanje stručnih mišljenja za programe javnih potreba u kulturi za sve JLS na svom području. JLS koje za to imaju vlastiti interes mogu osnovati i svoja vlastita vijeća.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
382	Franjo Golubić	VI. KULTURNA VIJEĆA PRI MINISTARSTVU NADLEŽNOM ZA POSLOVE KULTURE, Članak 16.	Predlažem da se u čl.16 st.1 prva alineja izmjeni tako da ista glasi : " - knjigu nakladništvo, informiranje i razvoj digitalnih vještina	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
383	Franjo Golubić	II. JAVNI POZIV, Članak 7.	Predlažem da se u st.1 izmjeni rok za objavu javnog poziva tako da se umjesto 1. listopada stavi datum "1.rujna" kako bi se pravovremeno mogao pripremiti program javnih potreba u kulturi jer je rok za predlaganje proračuna od strane nadležnih tijela 15.listopad tekuće godine. predlažem da se na kraju st.6 stavi zarez i nastavno doda slijedeći tekst :"a sve u skladu Uredbom Vlade RH o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge (NN 26/15 i 37/21)	Primljeno na znanje	Člankom 7. stavkom 1. propisuje se da se javni poziv objavljuje najkasnije do 1. listopada za sljedeću proračunsku godinu. Dakle, propisan je krajnji rok do kojeg se može raspisati javni poziv. Potiče se raspisivanje javnog poziva što ranije, kako je to i praksa Ministarstva kulture i medija.
384	Franjo Golubić	I. OPĆE ODREDBE, Članak 5.	Predlažem da se u čl.5 st.1. iza riječi "na temelju" umetne tekst : " posebnih zakona i " jer se javne potrebe ne mogu utvrđivati samo na temelju interesa JLS-a već se trebaju poštovati i posebni zakoni kao što je npr. zakon o knjižnicama. Predlažem da se doda novi st.4 koji glasi : " JLS koje nemaju osnovanu narodnu knjižnicu kao osnivači i ili suosnivači niti nemaju sklopljen ugovor o obavljanju djelatnosti narodne knjižnice na svom području s drugim JLS-om dužne su osigurati obavljanje djelatnosti narodne knjižnice na svom području u roku godine dana od stupanja na snagu ovog zakona.	Nije prihvaćen	Navedeno pitanje uređeno je Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti.
385	Franjo Golubić	I. OPĆE ODREDBE, Članak 4.	Predlažem da se u čl.4 jasno odrede kulturne djelatnosti koje su JLS dužne organizirati i financirati, sukladno odredbama zakona o knjižnicama kao minimalni standard javnih potreba u kulturi dok se za ostale djelatnosti sredstva slobodno planiraju sukladno stvarnim uvjetima, potrebama i financijskim mogućnostima svake JLS. Predlažem da se matična djelatnost narodnih knjižnica utvrdi kao posebna kulturna djelatnost koje provode županije i grad Zagreb u okviru svoje samoupravnog djelokruga jer se dosadašnji sustav i suradnja između županije i gradske knjižnica u središtu županija u većini županija nije pokazao učinkoviti te stoga u većini JLS-a u RH nisu osnovane narodne knjižnice.	Nije prihvaćen	Financiranje iz proračuna jedinica loklane i područne (regionalne) samouprave uređeno je člankom 5. i 6. Nacrta zakona.
386	Franjo Golubić	I. OPĆE ODREDBE, Članak 2.	Predlažem u čl.2 st.1 točka 2 izmjenu tako da ista točka glasi : " ovlasti davatelja financijskih sredstava obavlja nadležno tijelo RH, odnosno nadležno tijelo JLS (područne i regionalne samouprave) u zavisnosti od iznosa sredstava kojim se raspolaže i ovlasti koje im pripadaju sukladno odredbama posebnih zakona Obrazloženje : zakonom o lokalnoj i područnoj (R) samoupravi propisano je nadležnost za raspolaganje sredstvima u zavisnosti od iznosa kao podijeljena ovlast između predstavničkog i izvršnog tijela a i sto tako i posebnim propisima određena je ovlast ministra odnosno Vlade RH o ovlasti za raspolaganje javnim sredstvima.	Nije prihvaćen	Navedeno pitanje riješeno je Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.
387	Franjo Golubić	PRIJEDLOG ZAKONA O KULTURNIM VIJEĆIMA I FINANCIRANJU JAVNIH POTREBA U KULTURI, III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA	Smatram da nije točna tvrdnja da za provođenje ovog zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu RH, a isto tako i u proračunima JLS Smatram da samo za provođenje posebnog zakona o knjižnicama, jer dosada u cca 380 JLS-a nije riješeno pitanje djelatnosti narodnih knjižnica potrebno je za redovno poslovanje osigurati cca 100 000 000 kuna godišnje, a što nisu uključena investicijska sredstva za izgradnju i rekonstrukcije i opremanje ustanova. Bez rješavanja tog pitanja nema jednakosti svih građana pred zakonom i Ustavom RH niti digitalnog demokratskog društva jednakih mogućnosti za sve. U tom financiranju u svakom slučaju treba sudjelovati i RH sa sredstvima iz državnog proračuna.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
388	Franjo Golubić	II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, 3. Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći	Donošenjem zakona neće se riješiti pitanje obveze osnivanja ustanova sukladno zakonu o knjižnicama, bilo osnivanje samostalne ustanove ili ugovornu suradnju sa drugom JLS, zavisno od broja stanovnika. Međutim zakonom nije jasno definirana obveza provođenja tog zakona. Zbog ne provođenja zakona o knjižnicama na na cijelom području RH i nakon donošenja ovog zakona i nadalje svi građani neće biti u jednakom položaju jer zakonom nije jasno određeno koje kulturne djelatnosti su JLS dužni provoditi a koje mogu provoditi sukladno svojim potrebama i financijskim mogućnostima u proračunu. Predlažem da se u prijedlogu zakona taj problem jasno definira i obvežu JLS za provođenje posebnog zakona o knjižnicama kao svoje javne kulturne potrebe. Predlažem osnivanje Kulturnih vijeća samo na nivou županija i grada Zagreba kao zakonsku obvezu jer upravo županije imaju ustavnu i zakonsku obvezu planiranja i razvoja mreže kulturnih ustanova na svom području. JLS-ma treba dati mogućnosti da samostalno odluče da li će osnovati Kulturna vijeća ili samo stručna povjerenstva prilikom donošenja programa javnih potreba u kulturi jer JLS sukladno Ustavu RH samostalni u planiranju i trošenju proračunskih sredstava za sredstva čija namjena nije zakonski određena.	Primljeno na znanje	Osnivanje knjižnica uređeno je Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti („Narodne novine“, broj 17/19 i 98/19) te se odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju na knjižnice i knjižničnu djelatnost.
389	Franjo Golubić	II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, 1. Ocjena stanja	Problem financiranja javnih potreba u kulturi je taj što se ne provode postojeći zakonski propisi u praksi (Zakon o knjižnicama ) te stoga građanima u ruralnim područjima uskraćeno njihovo ustavno i zakonsko pravo na kulturne djelatnosti jer su knjižnice centri znanja informiranja i cjeloživotnog učenja. Većina županija nisu izvršile svoju ustavnu i zakonsku obvezu planiranja i razvoja mreže kulturnih ustanova na svom području, sukladno postojećem zakonu financiranju javnih potreba u kulturi. Smatram da ovaj prijedlog zakona mora uzeti u obzir samoupravni djelokrug JLS i županija, propisan Ustavom i zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi jer JLS-e imaju obvezu i pravo osiguranja kulturnih potreba na svom području i one trebaju donositi programe javnih potreba u kulturi. Županijama isto nije samoupravni djelokrug i iste nemaju nadležnost za donošenje programa javnih potreba u kulturi sukladno Ustavu i zakonu već su iste dužne samo planirati razvoj i utvrditi mrežu javnih ustanova u kulturi, a što je posebno važno radi utvrđenja mreže narodnih knjižnica za područje županija. Međutim, zbog ne provođenja ustavnih i zakonskih obaveza na jednak način niti jedna općina u Varaždinskoj županiji nema organiziranu narodnu knjižnicu i čitaonicu dok istovremenu u Sisačko-moslavačkoj županiji, kao jednoj od najsiromašnijih županija u RH, sve JLS imaju narodne knjižnice sa čitaonicom kao središnje centre širenja znanja informiranja cjeloživotnog učenja i razvoja digitalnog društva, a bez čega nema revitalizacije ruralnih područja i razvoja pametnih sela . Predlažem da županije dobiju nadležnost za provođenje matične službe za razvoj knjižnica na svom području, sukladno pravu i obvezi utvrđenoj Ustavom i zakonom jer gradske knjižnice ne mogu uspješno obavljati matičnu djelatnost iz razloga jer nam suradnje između istih i županije. Problem postoji što gradovi koji imaju narodne knjižnice i kulturne centre, sukladno odredbama zakona o financiranju lokalne i područne (regionalne) samouprave dobivaju cca 500 kn po stanovniku više u odnosu na općine i to upravo za financiranje proračunskih korisnika iz područja kulturne djelatnosti .	Nije prihvaćen	Osnivanje i prestanak rada te vrste knjižnica uređeno je Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti („Narodne novine“, broj 17/19 i 98/19) te se odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju na knjižnice i knjižničnu djelatnost.
390	Emina Višnić	XIII. UPRAVLJANJE USTANOVAMA U KULTURI, Članak 41.	Smatram da je odredba stavka 4. diskriminirajuća pa time možda i neustavna te je treba brisati. Naime, ovime se u povlaštenu poziciju dovode kandidati za ravnatelje koji su zaposleni u bilo kojoj ustanovi u kulturi kojima bi se, po ovome, trebalo "čuvati" radno mjesto za vrijeme dok obavljaju dužnost ravnatelja. No, eventualni kadnidati za ravnatelje koji su zaposleni u primjerice znanstvenim i drugim ustanovama ili koji rade u civilnom ili privatnom sektoru, nemaju takvih privilegija.	Primljeno na znanje	Namjera je da se omogući mobilnost stručnjaka u ustanovama u kulturi, da mogu prijeći iz jedne u drugu ustanovu radi podizanja razine i kvalitete rada, a da se mogu vratiti na staro radno mjesto. Mobilnost je omogućena u državnim i javnim službama.
391	Emina Višnić	XIII. UPRAVLJANJE USTANOVAMA U KULTURI, Članak 40.	S obzirom na praksu koja se pomalo, ali nedovoljno brzo mijenja, da natječaju za ravnatelje traju kratko, često i samo 8 dana, smatram da je zakonom potrebno propisati da natječaji moraju biti otvoreni najmanje 30 dana, da se trebaju objaviti najmanje 3 mjeseca prije isteka mandata trenutnog ravnatlja te propisati obavezu da se ravnatelji biraju temeljem predloženog progama rada. Stoga predlažem dopune dodavanjem stavaka: "(6) Javni natječaj iz stavka 5. ovog članka raspisuje se najkasnije 3 mjeseca prije isteka mandata ravnatelja, a rok za podnošenje prijava ne može biti kraći od 30 dana. (7) Prijava na javni natječaj iz stavka 5. ovog članka mora sadržavati program rada za razdoblje ukupnog mandata temeljem kojeg upravno vijeće predlaže ravnatelja za imenovanje."	Prihvaćen	Prihvaća se.
392	Emina Višnić	XIII. UPRAVLJANJE USTANOVAMA U KULTURI, Članak 40.	Iako je stavkom 5. propisano da natječaj provode upravna vijeća, smatram da bi trebalo jasno navesti da upravna vijeća i predlažu ravnatelja ministru odnosno predstavničkom tijelu. Isto tako, ukoliko se prihvati da sve ustanove imaju vijeća, potrebno je u tom smislu promijeniti stavak 5. Predlažem sljedeće izmjene i dopune: Dodati na kraju stavka 1. sljedeći tekst: "na prijedlog upravnog vijeća ustanove." U st. 2. dodati iza riječi "za kulturu" tekst: ", na prijedlog upravnog vijeća ustanove," U st. 3. dodati iza riječi "sporazumno" tekst : "na prijedlog upravnog vijeća ustanove," U st. 5. brisati tekst: "odnosno izvršno tijelo osnivača ako ustanova nema upravno vijeće."	Nije prihvaćen	Ustanove s manje od 5 zaposlenih nemaju upravno vijeće.
393	Emina Višnić	XIII. UPRAVLJANJE USTANOVAMA U KULTURI, Članak 37.	S obzirom da nije navedena argumentacija zašto bi ustanovama s 5 ili manje zaposlenih izravno upravljali ravantelji smatram da takvu odredbu iz trenutno važećeg Zakona o upravljanju javnim ustanovama u kulturi nije potrebno ponavljati. Pored toga, Zakon o ustanovama, iako dopušta i drugačija rješenja, jasno određuje intenciju da ustanovama upravalja "upravno vijeće ili drugo kolegijalno tijelo" te ne vidim razloga zašto i manjim ustanovama ne bi upravljalo vijeće kulturnih i drugih stručnjaka. Sukadno tome, smatram da bi bilo kvalitetnije rješenje odrediti da svim ustanovama upravlja vijeće, a istovremeno odrediti i da vijeće može imati 3 ili 5 ili 7 članova, ovisno o prikladnosti s obzirom na pojedinu ustanovu. Stoga predlažem izmjenu 1. i 2. stavka kako slijedi: Umjesto predloženog teksta stavka 1. predlažem: "Ustanovom u kulturi upravlja upravno vijeće, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno." U stavku 2. predlažem prije riječi "pet" dodati riječi "tri ili"	Djelomično prihvaćen	Ravnatelj vodi rad i poslovanje ustanove, upravlja ustanovom svakodnevno te je odgovoran za njezino poslovanje, dok upravno vijeće ima nadzornu ulogu i sastaje se povremeno. Stavkom 2. propisuje se da upravno vijeće može imati tri ili pet članova.
394	Emina Višnić	XIII. UPRAVLJANJE USTANOVAMA U KULTURI, Članak 35.	Kako bi se preciznije odredilo osnivanje ustanova u kulturi te jasnije razlikovalo privatne i javne ustanove u kulturi (a sukladni i praksi u Zakonu o muzejima i Zakon o kazalištima), predlažem izmjenu stavka 1. te dodavanje još 2 stavka iza st. 1 (naravno i, tehničko usklađevanje brojeva stavaka koji su ovdje navedeni pod 2 i 3). Predlažem sljedeći tekst: "(1) Ustanove u kulturi osnivaju se za trajno obavljanje djelatnosti u kulturi. (2) Ustanovu u kulturi može osnovati domaća i strana fizička i pravna osoba, osim ako posebnim zakonom nije drugačije određeno. (3) Ustanove u kulturi kojima je osnivač Republika Hrvatska i/ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te ustanove u kulturi u kojima Republika Hrvatska i/ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju osnivački udio od najmanje 50% osnivaju se kao javne ustanove za trajno obavljanje djelatnosti u kulturi te za provedbu programa i projekata u realizaciji javnih potreba u kulturi od interesa za njihove osnivače. (4) Ustanove iz stavaka 1, 2. i 3. . ovoga članka mogu obavljati i druge djelatnosti u kulturi sukladno posebnim propisima. (5) Odredbe glave XIII. ovoga Zakona ne primjenjuju se na ustanove u kulturi čije je osnivanje, ustrojstvo, upravljanje i rad uređeno posebnim zakonima."	Nije prihvaćen	Ovim Nacrtom prijedloga zakona ne uređuju se privatne ustanove u kulturi.
395	Emina Višnić	PRIJEDLOG ZAKONA O KULTURNIM VIJEĆIMA I FINANCIRANJU JAVNIH POTREBA U KULTURI, XIII. UPRAVLJANJE USTANOVAMA U KULTURI	Zbog određenih nejasnoća u praksi kod osnivanja pojedinih ustanova kao i zbog toga da se jasnije uredi osnivanje ustanova čiji način osnivanja nije određen posebnim zakonom (primjerice kazališta i muzeji), smatram da je ovo poglavlje treba odrediti i osnovne odredbe vezano uz samo osnivanje ustanova (što je donekle izrečeno st. 1. čl. 35.) te predlažem dopunu naziva poglavalja: "XIII. OSNIVANJE I UPRAVLJANJE USTANOVAMA U KULTURI"	Prihvaćen	Prihvaća se.
396	Emina Višnić	X. ODLUKA O DODJELI FINANCIJSKIH SREDSTAVA, Članak 27.	Rok propisan stavkom 2. je predug budući da će se tako rezultati objavljivati tek u ožujku, a zapravo bi ih trebalo objaviti s donošenjem proračuna ili odmah po donošenju proračuna, što je i praksa u nekim gradovima. S obzirom da natječaj i čitav postupak mogu započeti najkasnije do listopada, znači da se može i ranije objaviti te da se postupak procjene može provesti do predlaganja proračuna, a rezultati objaviti odmah po donošenju proračuna (koji se obično dodnosi u prosincu), odnosno najkasnije u roku od 30 dana (podržavam prijedlog HSK). Na ovaj način, kasnom objavom rezultata na svim razinama, skraćuje se bitno razdoblje provedbe programa (isključena su sigurno prva tri mjeseca u godini).	Nije prihvaćen	Ovo pitanje do sada nije bilo uređeno. Ministarstvo kulture i medija donosi odluke u značajno kraćim rokovima te se želi potaknuti jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave da donose odluke u utvrđenim rokovima.
397	Emina Višnić	VII. KULTURNA VIJEĆA JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE, Članak 20.	U 7. stavku potrebno je uz primjenu članaka 18. i 19. primijeniti i stavak 2. članka 17. te predlažem dopunu kako bi se na isti način odredilo da članovi vijeća mogu biti isključivo "umjetnici, stručnjaci i kulturni djelatnici istaknuti u područjima umjetnosti i kulture" : Iza riječi "odredbe" dodati tekst "stavka 2. članka 17. te"	Prihvaćen	Prihvaća se.
398	Emina Višnić	VI. KULTURNA VIJEĆA PRI MINISTARSTVU NADLEŽNOM ZA POSLOVE KULTURE, Članak 16.	U cilju osiguravanja transparentnosti predlažem dopunu 2. članka: "(2) Slijedeći razvoj suvremene kulture, umjetnosti, kulturnih i kreativnih industrija, osnivaju se prema potrebi i povjerenstva odlukom ministra nadležnog za kulturu. Odluka ministra o osnivanju povjerenstva i zapisnici o radu povjerenstva javno se objavljuju na mrežnim stranicama."	Primljeno na znanje	Praksa je Ministarstva kulture i medija da na službenim mrežnim stranicama objavljuje odluke o osnivanju kulturnih vijeća i povjerenstava.
399	Emina Višnić	VI. KULTURNA VIJEĆA PRI MINISTARSTVU NADLEŽNOM ZA POSLOVE KULTURE, Članak 16.	S obzirom da u nazivima vijeća u čl. 1. nisu obuhvaćene sve djelatnosti i područja navedena u čl. 4., predlažem dopunu prvog članka, kako slijedi: Dopuna 1. alineje: "- knjigu, nakladništvo i književnost" Dopuna 4. alineje: "- vizualne i digitalne umjetnosti"	Nije prihvaćen	Obuhvaćeno člankom 4. Nacrta prijedloga Zakona.
400	Emina Višnić	V. OSNIVANJE I ULOGA KULTURNIH VIJEĆA U KREIRANJU I OSTVARIVANJU KULTURNIH POLITIKA, Članak 15.	Kako bi se osiguralo sudjelovanje stručne javnosti u financiranju programa ustanova kojima su osnivački MK ili JL(R)S, a sukladno i prethodnim komentarima, predlažem dodavanje alineje iza prve alijene u st. 2.: "- stručno vrednuju i ocjenjuju programe ustanova kojima su osnivači Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave"	Nije prihvaćen	Propisano člankom 11. stavkom 3. Nacrta prijedloga Zakona.
401	Emina Višnić	V. OSNIVANJE I ULOGA KULTURNIH VIJEĆA U KREIRANJU I OSTVARIVANJU KULTURNIH POLITIKA, Članak 15.	Osim što vrednuju programe, vijeća bi morala sudjelovati i u definiranju kriterija prema kojima se programi vrednuju, stoga predlažem dodavanje alineje ispred prve alineje 2. stavka: "- predlažu kriterije vrednovanja programa"	Prihvaćen	Prihvaća se.
402	Emina Višnić	IV. DODJELA PROSTORA ZA RAD, Članak 14.	U cilju osiguranja transparentnosti dodjele prostora potrebno je propisati da se sve odluke o dodjeli, kao i kriteriji, moraju objaviti. Predlažem dopunu: "(9) Odluke o dodjeli prostora za rad i drugih nekretnina is stavaka 1, 2., 3. i 4. ovoga članka javno se objavljuju na stranicama davatelja nekretnina."	Prihvaćen	Prihvaća se.
403	Emina Višnić	III. FINANCIRANJE USTANOVA U KULTURI, Članak 11.	Sukladno prethodnim komentarima (čl. 5.), a u cilju postizanja uključivanja stručne javnosti u procese donošenja odluka, predlažem dopunu: "(3) Visinu sredstava za rad ustanove u kulturi utvrđuje osnivač na temelju programa rada i razvitka i financijskog plana ustanove, u skladu sa stavkom 1. ovoga članka te uz prethodno savjetovanje s nadležnim kulturnim vijećem u dijelu koji se odnosi na programe i projekte ustanova."	Prihvaćen	Prihvaća se.
404	Emina Višnić	II. JAVNI POZIV, Članak 9.	U cilju jasnoće i izjednačenja korištenjih pojmova, pojan "naknade za rad" zamijeniti pojmom "plaće", kao što je to u članku 11.	Prihvaćen	Prihvaća se.
405	Emina Višnić	II. JAVNI POZIV, Članak 8.	Smatram da je dobro da se regulira situacija u praksi gdje nije uvijek moguće predvidjeti sve prilike i potrebe u jednom godišnjem natječaju. No uz ovo smatram da je potrebno uvesti obavezu javne objave dodjele sredstava po ovom postupku te ograničenje od 5% primijeniti na razine pojedine djelatnosti, a ne ukupnih sredstava za financiranje projekata i programa. Naime, ovako definiran st. 2. omogućuje višemilijunsko financiranje bez natječaja, a ograničenjem na pojedinu djelatnost doći će se do bitno manjih iznosa koji se mogu dodijeliti izvan natječaja. Stoga predlažem dopunu: "(2) Ukupni iznos sredstava odobrenih na temelju stavka 1. ovoga članka ne smije prelaziti 5% cjelokupnog iznosa namijenjenog za financiranje programa i projekata u toj godini u pojedinoj djelatnosti. (3) Odluke o dodjeli sredstava iz stavka 1. ovog članka objavljuju se na mrežnim stranicama davatelja financijskih sredstava."	Djelomično prihvaćen	Stavkom 4. ovoga članka propisuje se da se odluka o dodjeli sredstava objavljuje na službenim mrežnim stranicama davatelja financijskih sredstava.
406	Emina Višnić	II. JAVNI POZIV, Članak 7.	Pozdravljam konačno zakonsko uvođenje višegodišnjeg financiranja! Također, jako je dobro da se propiše i rok za objavu javnog poziva s obzirom na vrlo različite prakse.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
407	Emina Višnić	I. OPĆE ODREDBE, Članak 5.	Smatram da je potrebno, barem u programskom dijelu, sudjelovanje stručne javnosti, odnosno kulturnih vijeća kao i osigurati transparentnost o dodjeli tih sredstava. Predlažem dopunu: "(4) Odluke o sredstvima koja su namijenjena za projekte i programe ustanova iz stavka 3. ovog članka donose se uz prethodno savjetovanje s nadležnim kulturnim vijećem i to na razini godišnjeg ili višegodišnjeg plana te se javno objavljuju na mrežnim stranicama osnivača."	Prihvaćen	Prihvaća se.
408	Emina Višnić	I. OPĆE ODREDBE, Članak 2.	Kako bi se i ovaj zakon uskladio konceptualno s drugim zakonima koji regulariraju rad ustanova u kulturi (primjerice Zakon o muzejima ili Zakon o kazalištima), potrebno je i odrediti mogućnost osnivajna privatne ustanove. Stoga predlažem dodavanje 6. točke s tekstom: "6. privatne ustanove u kulturi su ustanove kojima je osnivač druga pravna ili fizička osoba"	Nije prihvaćen	Ovim Zakonom ne uređuje se osnivanje i rad privatnih ustanova u kulturi.
409	Emina Višnić	I. OPĆE ODREDBE, Članak 2.	U točki 5. definicijom pojma "ustanove u kulturu" nije izrijekom navedeno da suosnivač ili jedan od osnivača ustanove može biti i "druga pravna i fizička osoba", što dozvoljava Zakon o ustanovama (čl.7), a što se očito podrazumijeva budući da se govori i o ustanovima u kojima RH ili JL(R)S imaju osnivači udio od najmanje 50% . Također, trebalo bi preciznije odrediti pojam koji se opisuje kao "javne ustanove u kulturi" te naglasiti trajnost obavljanja djelatnosti, sukladno Zakonu o ustnovama. Stoga predlažem izmjenu teksta na sljedeći način: "5. javne ustanove u kulturi – ustanove koje se osnivaju za trajno obavljanje pretežito kulturnih djelatnosti u skladu s ovim Zakonom, a koje osniva Republika Hrvatska i/ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i/ili pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te ustanove čiji su suosnivači druge pravne ili fizičke osobe u kojima Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju osnivački udio od najmanje 50 %."	Djelomično prihvaćen	Pojam „javne ustanove u kulturi“ odnosio bi se samo na one ustanove koje svoju djelatnost obavljaju kao javnu službu sukladno posebnom zakonu, a od njegove primjene isključile bi se druge ustanove koje obavljaju djelatnostiu kulturi koje nisu posebno propisane kao javna služba.
410	Emin Sarajlić	PRIJEDLOG ZAKONA O KULTURNIM VIJEĆIMA I FINANCIRANJU JAVNIH POTREBA U KULTURI	U ime KUD-a JEDINSTVO iz Splita te u svoje osobno ime u potpunosti podržavam prijedlog Hrvatskog sabora kulture u javnom savjetovanju o Nacrtu prijedloga zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi, te njihove predložene amandmane. S obzirom da naš ansambl, kao i mnogi drugi poput kolega iz Varaždinskog folklornog ansambla, ima neodgovarajuće uvjete za rad posebno smatramo važnim da se zakonski regulira Članak 14., točka 4. na način kako je to upravo i predložio Varaždinski folklorni ansambl s prijedlogom nadopune 4. točke i to na način: „Izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave osigurava odgovarajuće prostorne uvjete za rad amaterskih kulturno-umjetničkih udruga, odnosno gradskih i općinskih Saveza kulturno-umjetničkih udruga koji realiziraju amaterske kulturno-umjetničke programe. Izvršno tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave osigurava odgovarajuće prostorne uvjete za rad županijskih Zajednica amaterskih kulturno-umjetničkih udruga koje realiziraju amaterske kulturno-umjetničke programe“. Obrazloženje Jedan od najznačajnijih problema u radu amaterskih kulturno-umjetničkih udruga jest osiguranje odgovarajućih prostorija za rad koje im nisu osigurane u brojnim jedinicama lokalne i regionalne samouprave, kao niti njihovim gradskim i općinskim savezima i županijskim zajednicama. Ukoliko su im pak osigurane prostorije, one uglavnom ne pružaju niti minimalne tehničke uvjete (nemaju: vode, WC, grijanje, hlađenje, urušavaju se, poplavljene su), a kamoli one umjetničke, u smislu prilagođenosti specifičnim umjetničkim izričajima (ples na baletnom podu s amortizacijom umjesto betonskom), ili pak uvjete za očuvanje njihove opreme i arhive, što je nerijetko razlogom njihova uništenja. Budući da ih dijele s drugim udrugama, nisu im dostatne za rad sa svim sekcijama tijekom cijelog tjedna. Ipak, i za korištenje takvih neadekvatnih prostorija plaćaju režije i najamninu koja predstavlja značajan problem ili imaju obvezu njihovog održavanja, što im je svakog dana sve teže, posebice zbog utjecaja pandemije bolesti COVID-19. Predloženom nadopunom riješio bih se na strukturni način ovaj gorući problem udruga kulturno-umjetničkog amaterizma na razini RH. Posebno smatramo važnim i u ovome se slažemo s kolegama iz Varaždinskog folklornog ansambla te podupiremo u potpunosti i prijedlog Hrvatskog sabora kulture za nadopunu članka 6. u smislu da jedinice lokalne samouprave moraju osigurati minimalno 0,3% sredstava svojih prihod za redovan rad udruga kulturno-umjetničkog amaterizma na svom području. To sport i tehnička kultura imaju regulirano. Ovdje pored obrazloženja koje je Hrvatski sabor kulture dao u tom smislu i koji odražava doista stvarno stanje na terenu, pa ga treba neprestano ponavaljati dok netko napokon ne shvati da se dalje ovako ne može, nadodao i iskustvo Folklornog ansambla Jedinstvo koji je gradski prostor plaćao 47 godina, nikad mu nije priznato nikakvo ulaganje u taj isti prostor, i nikad nije imao zakonsko pravo davati taj isti prostor u podnajam kako bi ta ista sredstva uložio u rad udruge. Sve to sportske udruge imaju pravo: neplaćanje zakupa, podzakupi, priznavanje ulaganja itd. A o javnim potrebama u kulturi kojima bi se preko natječaja JLS, kao u sportu na primjer, osiguravala sredstva za infrastrukturno održavanje tih istih gradskih prostora i dvorana, možemo samo sanjati. Sve po zakonu, sve po pravilima, ali ipak malo (puno) nepravedno. I zato još jednom ovim putem dajem potpunu podršku prijedlogu Hrvatskog sabora kulture u javnom savjetovanju o Nacrtu prijedloga zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi, te podupirem(o) njihove predložene amandmane. Shvatimo svi zajedno da je ovo možda i ključan trenutak za sve nas i da je u pitanju opstanak mnogih ansambala i udruga. Nemojmo dopustiti da hrvatska nematerijalna baština s UNESCO-vog popisa ostane samo na - popisu.	Nije prihvaćen	Sukladno Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi općine, gradovi i županije samostalne su u odlučivanju u poslovima iz svog samoupravnog djelokruga u skladu s Ustavom Republike Hrvatske i navedenim Zakonom.
411	Društvo umjetnika suvremenog cirkusa	PRIJEDLOG ZAKONA O KULTURNIM VIJEĆIMA I FINANCIRANJU JAVNIH POTREBA U KULTURI	Poštovani_e, ispred Društva umjetnika suvremenog cirkusa smatramo kako prijedlog Zakona ima dosta manjkavosti pogotovo kada je riječ o suvremenoj umjetnosti i novim umjetničkim praksama te kulturi čije je polje djelovanja izvan institucija. Također smatramo kako prijedlogu Zakona nije predhodila kvalitetna javna rasprava niti savjetovanje sa stručnim dionicima iz pojedinih kulturno-umjetničkih sektora. U potpunosti se slažemo sa komentarima Kurziva, Saveza udruga Klubtura i Operacije Grad, te smatramo kako prijedlog Zakona treba povući iz daljnje procedure te ga poslati na doradu u koju će se uključiti predstavnici šire kulturne javnosti. Također smatramo kako se ovaj prijedlog Zakona treba razdvojiti na dva Zakona - jedan koji bi se odnosio na pitanja financiranja javnih potreba u kulturi i drugi koji bi se odnosio na upravljanje i financiranje javnih ustanova u kulturi sa mogućnošću uključivanja novih praksi upravljanja prostorima u kulturi koji su osnovani na temelju civilno-javnog partnerstva. Nadamo se da ćete prepoznati potrebe koje imaju umjetnici i kulturni radnici, te ćete prijedlog Zakona povući iz daljnje procedure.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
412	CIRKORAMA	PRIJEDLOG ZAKONA O KULTURNIM VIJEĆIMA I FINANCIRANJU JAVNIH POTREBA U KULTURI	Slažemo se u potpunosti s komentarima Kurziva, Saveza udruga Klubtura i Operacije Grad koji vrlo jasno ističu vitalne propuste predmetnog prijedloga Zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi. Smatramo da bi se ovaj prijedlog Zakona trebao povući iz daljnje procedure i "uputiti" na doradu u koju će se uključiti šira kulturna i stručna zajednica.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
413	Centar za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust	XIII. UPRAVLJANJE USTANOVAMA U KULTURI, Članak 45.	Slažemo se u potpunosti s gđom. Anja Planinčić... i slažemo se da je neophdono potrebno osigurati kultrna središta i u nerazvijenim područjima.... "Ovim člankom da se naslutiti ukidanje kulturnih ustanova posebice u manjim sredinama Obrazloženje: JLPS direktno financira ustanovu. Ukoliko JLRS nema sredstava za financiranje ustanove u kulturi, a zakon ne predviđa da se u toj situaciji ustanova može financirati putem MK ustanova postaje teret JLPS te ju ista može ugasiti uz suglasnost MK. Gašenje ustanova u manjim mjestima može uzrokovati centralizaciju kulture u velika gradska središta, te suziti prostor za umjetničko djelovanje što je u suprotnosti sa svim strategijama."	Nije prihvaćen	Ministarstvo kulture i medija sufinancira programe ustanova sredstvima državnog proračuna, ali ne može u cijelosti snositi troškove osnivača. Uz to, ustanove bi trebale steći i dio vlasničkih prihoda kojima se može opravdati postojanje ustanove.
414	Centar za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust	XIII. UPRAVLJANJE USTANOVAMA U KULTURI, Članak 41.	U psotpunsoti se slažemo s gđom. MAJA JURIĆ IVOŠ i predlažemo dopunu "Nije jasno zašto se ovaj članak razlikuje od članaka u drugim posebnim zakonima koji propisuju uvjete za imenovanje ravnatelja i kažu da se ravnateljem ustanove može, na temelju predloženoga četverogodišnjeg programa rada, imenovati osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij, odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima, s NAJMANJE PET GODINA RADA U KULTURI, a iznimno, za ravnatelja može se imenovati osoba koja nema visoku stručnu spremu, ako se radi o istaknutom i priznatom stručnjaku na području kulture s najmanje DESET godina radnog staža, te ispunjava ostale uvjete određene posebnim zakonom, aktom o osnivanju ustanove ili njezinim statutom. St. (4) Potrebno je preispitati ovaj stavak i njegovu pravnu osnovu. Iz drugog dijela ovog stavka:"...odnosno pravo povratka na rad kod poslodavca kod kojeg je bila u radnom odnosu na neodređeno vrijeme prije početka obnašanja dužnosti ravnatelja, bez provedbe javnog natječaja, a što se pobliže uređuje sporazumom s poslodavcem." proizlazi kako po razrješenju odnosno isteku mandata osoba ima pravo povratka na posao kod bilo kojeg poslodavca kod kojeg je bila u radnom odnosu na neodređeno vrijeme. Nije nam jasno na koji se način to smije/može provesti npr. ako se radi o privatnom sektoru?	Nije prihvaćen	Aktom o osnivanju ustanove ili njezinim statutom određuju se ostali uvjeti koje mora ispunjavati ravnatelj ustanove, pored uvjeta proisanih Zakonom. Namjera je da se omogući mobilnost stručnjaka u ustanovama u kulturi, da mogu prijeći iz jedne u drugu ustanovu radi podizanja razine i kvalitete rada, a da se mogu vratiti na staro radno mjesto. Mobilnost je omogućena u državnim i javnim službama.
415	Centar za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust	XIII. UPRAVLJANJE USTANOVAMA U KULTURI, Članak 40.	St. (3) smatramo da je nedostano što Predlagatelj ne navodi trajanje mandata i mogućnost reizobra (što nije praksa u drugim zkaonima). Predlažemo dopunu: Ravnatelj ustanove imenuje se na mandat od četiri godine i može biti ponovno imenovan." Smatramo da je Zakonom potrebno urediti i vremenski okvir raspisvanja javnog natječaja za imenovanje ravnatelja te se slažemo sa prijedlozima kolega da se doredi rok od 6 mjeseci prije isteka mandata, a rok za podnošenje prijava ne može biti kraći od 30 dana. Nadalje, slažemo se sa prijedlogom Operacija grad (3)... Ravnatelja ustanove u kulturi kojoj je osnivač ili suosnivač JLS (regionalne) samouprave imenuje i razrješuje sporazumno predstavnička tijela više osnivača, na temelju prijedloga upravnog vijeća ustanova, ukoliko ga ustanova ima. Način raspisivanja i provedbe postupka javnog natječaja za imenovanje ravnatelja pobliže se uređuje statutom ustanove i ugovorom osnivača, odnosno, suosnivača.	Djelomično prihvaćen	Javni natječaj raspisuje se najkasnije tri mjeseca prije isteka mandata ravnatelja. Nije zabranjeno da se ravnatelj ustanove ponovno imenuje na mandat. Navedeno pitanje može se urediti statutom.
416	Centar za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust	XIII. UPRAVLJANJE USTANOVAMA U KULTURI, Članak 39.	St. (1) Ova se odredba razlikuje od donadašnje u Zakonu o upravljanju javnim ustanovama u kulturi čl.1, a u kojem je definirano da ustanovom upravlja Upravno vijeće, te da uloga Upravnog vijeća ovim prijedlogom Zakona nije detaljnjije pojašnjena, postavlja se pitanje koju ulogu, odnosno odgovornost sada ima upravno vijeće ustnaove?	Nije prihvaćen	Nacrt prijedloga Zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi opći je propis. Zadaće i ovlasti ravnatelja, upravnog vijeća i stručnog vijeća podredno su propisane Zakonom o ustanovama, a detaljnije se uređuju statutom ustanove koji mora biti u skladu sa Zakonom o ustanovama.
417	Centar za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust	XIII. UPRAVLJANJE USTANOVAMA U KULTURI, Članak 37.	St. (1) Ovaj Zakon, za razliku od Zakona o kazalištima, Zakona o muzejima, Zakona o knjižnicama, i Zakona o arhivima, ne propisuje ulogu, ovlasti i zadaće upravnog vijeća, nego ostavlja da se to detaljnije odredi statutom. S obzirom da nabrojani zakoni to već definiraju, trebalo bi ili mijenjati te zakone ili na ovome mjestu (članak 37) popisati te ovlasti i na isti način ih primjenjivati na sve ustanove u kulturi. St. (2) Ovaj članak nije u skladu s potrebama i mogućnostima ustanova, s obzirom na broj zaposlenih i na strukturu osnivača. Zbog toga smatramo da bi trebalo otvoriti mogućnost da Upravna vijeća mogu imati tri člana i sukladno tome urediti njegov sastav. Iako, naravno, pozdravljamo raznolikost polja ekspertize članova, smatramo da je obzirom na našu djelatnost izuzetno važno da većina članova upravnog vijeća, u kojem god broju ono djelovalo, bude iz redova kulturnih djelatnika. Također ukazujemo na to da bi sastav predloženih vijeća trebalo odrediti po principu na koji je to učinjeno u Zakonu o muzejima, čl.23 (2) u koje se sastav članova upravnog vijeća od strane zaposlenika ustanove određuje na način da jednog člana biraju stručni djelatnici, a jednog člana svi djelatnici. St. (3) Ukazujemo na to da ovaj članak u Zakonu o muzejima drugačije glasi te nije jasno je li ovdje riječ o omašci: "IZ REDOVA OSNIVAČA može se imenovati osoba koja ispunjava sljedeći uvjet: ima završen diplomski sveučilišni ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij, osim ako posebnim zakonom nije drugačije određeno." Osim toga, nije jasno na koji se posebni zakon ovdje poziva Predlagatelj kada piše da se "Odredbe glave XIII. ovoga Zakona ne primjenjuju se na ustanove u kulturi čije je osnivanje, ustrojstvo, upravljanje i rad uređeno posebnim zakonima."	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
418	Centar za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust	XIII. UPRAVLJANJE USTANOVAMA U KULTURI, Članak 36.	Slažemo se sa prijašnjim komentrima, neophodno je jasno definirati zadaće i ovlasti navedenih tijela ustanove kao i u drugim posebnim zakonima (npr. Zakon o kazalištu i dr.)	Nije prihvaćen	Nacrt prijedloga Zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi opći je propis. Zadaće i ovlasti ravnatelja, upravnog vijeća i stručnog vijeća podredno su propisane Zakonom o ustanovama, a detaljnije se uređuju statutom ustanove koji mora biti u skladu sa Zakonom o ustanovama.
419	Centar za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust	X. ODLUKA O DODJELI FINANCIJSKIH SREDSTAVA, Članak 27.	St. (2) Nastavno na komentar članka 7, stavka 1, smatramo da rezultati javnih poziva za predlaganje projekata i programa na javne potrebe u kulturi za sve prijavitelje moraju biti objavljeni ranije nego što je to dosadašnja praksa (od siječnja do ožujka godine na koju se odnosi financiranje). Dosadašnji način objave rezultata onemogućava kvalitetno planiranje i provedbu programa u prvom tromjesečju u godini, a nekada i duže. Podržavamo prethodni prijedlog u javnoj raspravi da odluka o dodjeli financijskih sredstava bude u roku od 30 dana od donošenja proračuna.	Nije prihvaćen	Ovo pitanje do sada nije bilo uređeno. Ministarstvo kulture i medija donosi odluke u značajno kraćim rokovima te se želi potaknuti jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave da donose odluke u utvrđenim rokovima.
420	Centar za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust	VII. KULTURNA VIJEĆA JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE, Članak 20.	St. (2) Predlažemo dopunu "Ako JLRS nisu u mogućnosti osnovati kulturna vijeća sukladno članku 4. ovog zakona JLRS može, uvažavajući posebne potrebe i okolnosti u području kulture, osnovati samo jedno Vijeće za sve djelatnosti i područja, a koje može ovlastiti i za osnivanje posebnih stručnih povjerenstava određujući njihove zadaće i način rada za različita područja kulture iz članka 16. stavka 1. ovoga Zakona."	Nije prihvaćen	Navedeni prijedlog obuhvaćen je pojmom „uvažavajući posebne potrebe i okolnosti u području kulture“.
421	Centar za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust	V. OSNIVANJE I ULOGA KULTURNIH VIJEĆA U KREIRANJU I OSTVARIVANJU KULTURNIH POLITIKA, Članak 15.	St. (1) Podržavamo i smatramo neophodnim unijeti u Zakon prijedlog: "Kako bi se osiguralo sudjelovanje stručne javnosti u financiranju programa ustanova kojima su osnivački MK ili JL(R)S, a sukladno i prethodnim komentarima, predlažem dodavanje alineje iza prve alijene u st. 2.: "- stručno vrednuju i ocjenjuju programe ustanova kojima su osnivači Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave"	Nije prihvaćen	Navedeno pitanje uređeno je člankom 11. stavkom 3. Nacrta prijedloga zakona.
422	Centar za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust	III. FINANCIRANJE USTANOVA U KULTURI, Članak 12.	St (1) Obzirom da je u prijedlogu novog zakona ravnatelj tijelo koje upravlja ustanovom, a ovlasti upravnog vijeća nisu definirane, nije jasno koje tijelo donosi plan i program. Smatramo da je zakonom potrebno jasno definirati točne ovlasti svakog tijela ustanove kao što je to u postojećim posebnim zakonima s područja kulture.	Nije prihvaćen	Nacrt prijedloga Zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi opći je propis. Zadaće i ovlasti ravnatelja, upravnog vijeća i stručnog vijeća podredno su propisane Zakonom o ustanovama, a detaljnije se uređuju statutom ustanove koji mora biti u skladu sa Zakonom o ustanovama.
423	Centar za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust	III. FINANCIRANJE USTANOVA U KULTURI, Članak 11.	St. (1) Predlažemo dopunu stavka:...Osnivači će posebnim pravilnikom definirati proceduru, kriterije i tijelo koje provodi procjenu dosadašnjeg i budućeg programa rada i razvitka te financijskog plana rada ustanove uz prethodno savjetovanje s nadležnim kulturnim vijećem/vijećima, u dijelu koje se odnosi na programe i projekte. Na temelju navedenih procjena se određuje ukupna visina sredstava.	Djelomično prihvaćen	Propisuje se da visinu sredstava za rad ustanove u kulturi utvrđuje osnivač na temelju programa rada i razvitka i financijskog plana ustanove, te uz prethodno savjetovanje s nadležnim kulturnim vijećem, ako je ono osnovano, u dijelu koji se odnosi na programe i projekte ustanova.
424	Centar za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust	II. JAVNI POZIV, Članak 7.	st. (1) Mišljenja smo da Zakon treba propisati rok objave javnog poziva raniji od 1. listopada jer je to ključno za kvalitetan i kontinuiran rad svih prijavitelja. U slučaju ustanova koje se financiraju iz lokalnog ili državnog proračuna, poziv svakako treba biti objavljen i proveden do predlaganja proračuna. st. (6) Svakako pozdravljamo to što se u zakonu pojavljuje mogućnost raspisivanja poziva za višegodišnje programe. Radi detaljnjije i sustavnije razrade predlažemo sljedeću dopunu: Opći elementi svih javnih poziva, navedeni pod (6), trebaju biti jasno definirani u posebnom aktu. Također skrećemo pozornost na to kako u tom aktu trebaju biti jasno definirani rokovi koji će se onda implementirati u svim javnim pozivima.	Primljeno na znanje	Člankom 7. stavkom 1. propisuje se da se javni poziv objavljuje najkasnije do 1. listopada za sljedeću proračunsku godinu. Dakle, propisan je krajnji rok do kojeg se može raspisati javni poziv. Potiče se raspisivanje javnog poziva što ranije, kako je to i praksa Ministarstva kulture i medija.
425	Centar za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust	I. OPĆE ODREDBE, Članak 5.	St. (1) Na tragu prethodnih komentara unutar e-savjetovanja, također nam se čini da bi ovaj članak trebao glasiti: "(1) Predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave PROGRAMOM JAVNIH POTREBA/PRAVILNIKOM O JAVNIM POTREBAMA U KULTURI utvrđuje javne potrebe u kulturi na temelju svojih interesa te u skladu s člankom 4. ovoga Zakona." Na temelju toga se onda raspisuju javni pozivi. st. (3) Slažemo se s mišljenjem u prethodnim komentarima da je nužno osigurati transparentnost dodjele sredstava i sudjelovanje stručne javnosti. Slijedeći tu logiku predlažemo dopunu članka: (3) "Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave utvrđuju u svojim proračunima sredstva za ustanove kojima su osnivači i/ili suosnivači, bez provođenja javnog poziva, na temelju prethodno donesenog Pravilnika koji će osigurati stručnu evaluaciju programa i transparentnost dodjele. (4) Odluke o sredstvima bit će objavljivane na mrežnim stranicama donositelja. Nadalje, skrećemo pozornost na dosadašnji Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi koji člankom 10. predviđa da Ministarstvo kulture može osigurati potrebna sredstva za javne potrebe u kulturi ukoliko JLRS nema dovoljno sredstava. Ovim zakonom takva situacija se ne predviđa te se otvara pitanje opstanka ustanova u manjim sredinama. Predlažemo da se i u novi Zakon ugradi dosadašnja praksa.	Djelomično prihvaćen	Člankom 5. stavkom 1. propisuje se da predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave programom utvrđuje javne potrebe u kulturi na temelju svojih interesa te u skladu s člankom 4. Zakona. Nadalje, stavkom 4. propisuje se da se odluke o sredstvima koja su namijenjena za programe i projekte ustanova iz stavka 3. donose uz prethodno savjetovanje s nadležnim kulturnim vijećem i to na razni godišnjeg ili višegodišnjeg plana te se javno objavljuju na službenim mrežnim stranicama osnivača.
426	Centar za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust	I. OPĆE ODREDBE, Članak 4.	St. (1) U popis kulturnih djelatnosti nužno je uvrstiti djelatnost centara za kulturu. Obrazloženje: Centri za kulturu, domovi kulture te narodna sveučilišta najzastupljenije su ustanove u kulturi diljem zemlje. Te ustanove provode specifične programe koji prvenstveno imaju kulturno-društveni karakter, te svojim djelovanjem direktno utječu na razvoj zajednice i decentralizaciju kulture općenito, što je posebno značajno za manje sredine, te bi svakako bilo nužno da su dio javnih potreba kako bi se mogle financirati javnim sredstvima.	Nije prihvaćen	Centri za kulturu su ustanove u kulturi pa su obuhvaćeni ovim Zakonom te se bave svim navedenim djelatnostima stoga nije potrebno posebno isticati djelatnost centara za kulturu.
427	Centar za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust	I. OPĆE ODREDBE, Članak 1.	st. (1) S obzirom na specifičnost djelatnosti Javnih ustanova u kulturi, poput centara za kulturu, društveno-kulturnih centara, domova kulture i sl., kao i na činjenicu da ona nije detaljnjije razrađena posebnim Zakonom, mišljenja smo kako postoji potreba za donošenjem posebnog zakona koji će detaljnjije propisati područje djelovanja Javnih ovih ustanova. st. (2) S obzirom na specifičnost djelatnosti centara za kulturu, društveno-kulturnih centara, domova kulture i sl., kao i na činjenicu da ona nije detaljnjije razrađena posebnim Zakonom, mišljenja smo kako postoji potreba za donošenjem posebnog zakona koji će detaljnjije propisati područje djelovanja ovih ustanova.	Djelomično prihvaćen	Člankom 35. stavkom 4. uređuje se djelatnost centara za kulturu.
428	Centar za mirovne studije	PRIJEDLOG ZAKONA O KULTURNIM VIJEĆIMA I FINANCIRANJU JAVNIH POTREBA U KULTURI	Poštovani_e, iako rad naše organizacije nije primarno u sektoru kulture, želimo reagirati na manjkav proces savjetovanja te zatražiti uklanjanje ovog prijedloga Zakona iz procedure savjetovanja te upućivanje na daljnju doradu koja bi uključivala široku javnu raspravu i izradu prijedloga Zakona prema kriterijima koje navode između ostalog i organizacije uključene u ovo javno savjetovanje.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
429	Centar za kulturu i obrazovanje Susedgrad	XIII. UPRAVLJANJE USTANOVAMA U KULTURI, Članak 37.	Čl. 37. st. 2. Smatramo da bi bilo oportuno ograničiti broj članova upravnog vijeća s obzirom na broj zaposlenika, konkretno Centra za kulturu. Primjerice, ako Centar ima do 15 zaposlenih, broj članova upravnog vijeća je 3, od 15 do 20 zaposlenih broj članova upravnog vijeća je 5, preko 20 zaposlenih broj članova upravnog vijeća je 7. Jednako tako, s obzirom da je određeno kako je broj članova vijeća iz reda zaposlenika 1, smatramo da bi se u slučaju povećanja broja članova upravnog vijeća trebao povećavati broj članova vijeća iz reda zaposlenika. Primjerice, ako ustanova ima 16 zaposlenika, na 5 članova upravnog vijeća bila bi 2 iz reda zaposlenika.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
430	Centar za kulturu i obrazovanje Susedgrad	X. ODLUKA O DODJELI FINANCIJSKIH SREDSTAVA, Članak 27.	Čl. 27. st. 2. iz istih praktičnih razloga, smatramo kako bi rok za donošenje odluke o dodjeli financijskih sredstava trebao biti kraći od predloženog roka od 90 dana od dana donošenja proračuna, odnosno max 45 dana.	Nije prihvaćen	Ovo pitanje do sada nije bilo uređeno. Ministarstvo kulture i medija donosi odluke u značajno kraćim rokovima te se želi potaknuti jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave da donose odluke u utvrđenim rokovima.
431	Centar za kulturu i obrazovanje Susedgrad	II. JAVNI POZIV, Članak 7.	Čl. 7. st. 1. iz praktičnih razloga, smatramo da bi rokove za objavu javnog poziva trebalo fiksno vezati uz rok za podnošenje prijedloga proračuna, primjerice 60 dana prije podnošenja prijedloga proračuna.	Primljeno na znanje	Člankom 7. stavkom 1. propisuje se da se javni poziv objavljuje najkasnije do 1. listopada za sljedeću proračunsku godinu. Dakle, propisan je krajnji rok do kojeg se može raspisati javni poziv. Potiče se raspisivanje javnog poziva što ranije, kako je to i praksa Ministarstva kulture i medija.
432	Autonomni kulturni centar	PRIJEDLOG ZAKONA O KULTURNIM VIJEĆIMA I FINANCIRANJU JAVNIH POTREBA U KULTURI	Slažemo se s komentarima Kurziva, Saveza udruga Klubtura i Operacije Grad koji vrlo jasno ističu vitalne propuste predmetnog prijedloga Zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi. Smatramo da bi se ovaj prijedlog Zakona trebao povući iz daljnje procedure i "uputiti" na doradu u koju će se uključiti šira kulturna i stručna zajednica	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
433	Art-kino	XIII. UPRAVLJANJE USTANOVAMA U KULTURI, Članak 40.	Predlažemo u stavku 3., nakon riječi sporazumno dodati sljedeći tekst„ , na prijedlog upravnog vijeća ustanove, odnosno izvršnog tijela osnivača ukoliko ustanova nema upravno vijeće“	Nije prihvaćen	Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi propisano je da općinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan donose odluke o imenovanju i razrješenju. Navedeno pitanje može se detaljnije urediti statutom.
434	Art-kino	XIII. UPRAVLJANJE USTANOVAMA U KULTURI, Članak 37.	Smatramo da treba ostaviti mogućnost upravnog vijeća s 3 člana obzirom da je isti broj dovoljan za manje ustanove, a vodeći se načelom ekonomičnosti i efikasnosti. U stavku 3. moguće su nedoumice odnosi li se odredba o potrebnoj stručnoj spremi samo na imenovane članove ili i na predstavnika radnika koji se bira na radničkim izborima. Bilo bi dobro istaknuti da se ista ne odnosi na predstavnika radnika jer ZOR i Pravilnik o postupku izbora radničkog vijeća ne poznaju takvo ograničenje već pravo birati i biti birani imaju svi radnici sukladno članku 145. ZOR-a.	Prihvaćen	Prihvaća se. Odredba o potrebnoj stručnoj spremi odnosi se na sve članove upravnog vijeća.
435	Anja Planinčić	XIII. UPRAVLJANJE USTANOVAMA U KULTURI, Članak 45.	Ovim člankom da se naslutiti ukidanje kulturnih ustanova posebice u manjim sredinama Obrazloženje: JLPS direktno financira ustanovu. Ukoliko JLRS nema sredstava za financiranje ustanove u kulturi, a zakon ne predviđa da se u toj situaciji ustanova može financirati putem MK ustanova postaje teret JLPS te ju ista može ugasiti uz suglasnost MK. Gašenje ustanova u manjim mjestima može uzrokovati centralizaciju kulture u velika gradska središta, te suziti prostor za umjetničko djelovanje što je u suprotnosti sa svim strategijama.	Primljeno na znanje	Ministarstvo kulture i medija sufinancira programe ustanova sredstvima državnog proračuna, ali ne može u cijelosti snositi troškove osnivača. Uz to, ustanove bi trebale steći i dio vlasničkih prihoda kojima se može opravdati postojanje ustanove.
436	Anja Planinčić	XIII. UPRAVLJANJE USTANOVAMA U KULTURI, Članak 41.	stavak1 Nije jasno zašto se ovaj članak razlikuje od članaka u drugim posebnim zakonima koji propisuju uvjete za imenovanje ravnatelja i kažu da se ravnateljem ustanove može, na temelju predloženoga četverogodišnjeg programa rada, imenovati osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij, odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima, s najmanje pet godina rada u kulturi, a iznimno, za ravnatelja može se imenovati osoba koja nema visoku stručnu spremu, ako se radi o istaknutom i priznatom stručnjaku na području kulture s najmanje deset godina radnog staža, te ispunjava ostale uvjete određene posebnim zakonom, aktom o osnivanju ustanove ili njezinim statutom. stavak 4 potebno je preispitati postoji li pravni temelj za provedbu ovog stavka	Nije prihvaćen	Aktom o osnivanju ustanove ili njezinim statutom određuju se ostali uvjeti koje mora ispunjavati ravnatelj ustanove, pored uvjeta proisanih Zakonom. Stavak 4. - namjera je da se omogući mobilnost stručnjaka u ustanovama u kulturi, da mogu prijeći iz jedne u drugu ustanovu radi podizanja razine i kvalitete rada, a da se mogu vratiti na staro radno mjesto. Mobilnost je omogućena u državnim i javnim službama.
437	Anja Planinčić	XIII. UPRAVLJANJE USTANOVAMA U KULTURI, Članak 40.	Potrebno je nadopuniti stavak 3 Ravnatelj ustanove imenuje se na mandat od četiri godine i može biti ponovno imenovan. stavak 5 slažem se s komentarom Emine Višnjić uz promjenu roka za raspisivanje natječaja za koji smatram da bi mogao biti 6 mjeseci prije isteka mandata.	Djelomično prihvaćen	Javni natječaj raspisuje se najkasnije tri mjeseca prije isteka mandata ravnatelja. Nije zabranjeno da se ravnatelj ustanove ponovno imenuje na mandat. Navedeno pitanje može se urediti statutom.
438	Anja Planinčić	XIII. UPRAVLJANJE USTANOVAMA U KULTURI, Članak 37.	Stavak1 ovaj Zakon, za razliku od Zakona o kazalištima, Zakona o muzejima, Zakona o knjižnicama, i Zakona o arhivima, ne propisuje ulogu, ovlasti i zadaće upravnog vijeća, nego ostavlja da se to detaljnije odredi statutom. S obzirom da nabrojani zakoni to već definiraju, stoga bi bilo potebno na ovome mjestu (članak 37) popisati te ovlasti i na isti način ih primjenjivati na sve ustanove u kulturi. stavak 2 Broj članova upravnog vijeća trebalo bi uskladiti sa potrebama i mogućnostima ustanova obzirom na broj zaposlenih i strukturu osnivača. Potrebno je omogućiti da ustanove s manjim brojem zaposlenih imaju 3 člana upravnog vijeća. Moguće je odrediti razrede prema kojima će zakon definirati broj članova upravnog vijeća sukladno broju zaposlenih i strukturi osnivača. Potrebno je jasno definirati broj članova upravnog vijeća koji se biraju iz redova osnivača kao i definirati broj i strukturu članova koji se biraju iz redova djelatnika, (kao što je npr. propisano Zakonom o muzejima članak 23), ovakva formulacija gdje većinu imenuje osnivač, može se interpretirati na način da je od 7 članova, 6 birano od strane osnivača a 1 iz redova ustanove. Obzirom na djelatnost ustanova u kulturi nužno je da ukupnu većinu u upravnom vijeću javne ustanove u kulturi, u kakvom god broju ono bude djelovalo, čine stručnjaci iz područja kulture i umjetnosti. Obrazloženje: UV sudjeluje u donošenju programa ustanova kao i odlučivanju o izboru ravnatelja ustanova (koji se pak bira temeljen programa rada i razvoja ustanove) stoga je izuzetno važno da članovi vijeća svojim stručnim kompetencijama iz područja kulture mogu doprinijeti razvoju ustanove. stavak 3 Ovdje se mora definirati koji je to drugi uvjet za izbor člana upravnog vijeća ako nije završen studij i ako ne postoji posebni zakon koji to uređuje. Obrazloženje: Ovim člankom u formulaciji "može se imenovati" ponovo se ostavlja prostor za manipulaciju prilikom sastavljanja upravnog vijeća te se istim može nanijeti velika šteta ustanovi. Članak 35, stavak 3 ovog zakona govori da se "glava XIII ovog zakona ne odnosi na ustanove čije upravljanje je definirano posebnim zakonom", stoga formulacija na kraju rečenice u stavku 3 ovog članka "osim ako posebnim zakonom nije drugačije određeno." nije nužna. Ovako napisanim člankom ostavlja se prostor da se za člana upravnog vijeća ustanove može imenovati osoba bez ikakvih kompetencija, obzirom da ne postoje drugi kriteriji za imenovanje ukoliko osoba nema završen studij. Prijedloga kako bi članak mogao glasiti je: Za člana upravnog vijeća može se imenovati osobu koja ispunjava slijedeće uvjete: ima završen diplomski sveučilišni ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij te ostale uvjete propisane aktom o osnivanju ustanove stavak 8 Ovaj stavak govori da se statutom ustanove određuje trajanje mandata upravnog vijeća a u stavku 6, istog članka jasno se propisuje da mandat UV traje četiri godine, stoga isto nije potrebno naglašavati kao dio statuta ustanove. Ako je posebnim zakonima poput zakona o muzejima ili zakona o kazalištima, način izbora članova kao i zadaće upravnog vijeća jasno propisano, isto je potrebno propisati i ovim zakonom za ustanove koje nemaju posebne zakone, a ono što se ovdje može dodatno propisati može glasiti: Donošenje odluka i druga pitanja u vezi s radom upravnoga vijeća može se urediti pravilnikom o radu upravnog vijeća ako je isti propisan statutom ustanove u kulturi.	Djelomično prihvaćen	Stavak 1. - Nacrt prijedloga Zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi opći je propis. Zadaće i ovlasti ravnatelja, upravnog vijeća i stručnog vijeća podredno su propisane Zakonom o ustanovama, a detaljnije se uređuju statutom ustanove koji mora biti u skladu sa Zakonom o ustanovama. Stavak 3. - odredba stavka 3. članka 37. izmijenjena je na način da član upravnog vijeća mora imati završen diplomski stručni studij. Uz taj kriterij propisan je i kriterij stručnosti. Stavak 8. - brisane su riječi „trajanje mandata“. Nacrt prijedloga Zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi opći je propis. Zadaće i ovlasti ravnatelja, upravnog vijeća i stručnog vijeća podredno su propisane Zakonom o ustanovama, a detaljnije se uređuju statutom ustanove koji mora biti u skladu sa Zakonom o ustanovama.
439	Anja Planinčić	XIII. UPRAVLJANJE USTANOVAMA U KULTURI, Članak 36.	Potrebo je definirati zadaće i ovlasti navedenih tijela ustanove kao što je definirano u drugim posebnim zakonima (npr. Zakon o kazalištu i dr.)	Nije prihvaćen	Nacrt prijedloga Zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi opći je propis. Zadaće i ovlasti ravnatelja, upravnog vijeća i stručnog vijeća podredno su propisane Zakonom o ustanovama, a detaljnije se uređuju statutom ustanove koji mora biti u skladu sa Zakonom o ustanovama.
440	Anja Planinčić	X. ODLUKA O DODJELI FINANCIJSKIH SREDSTAVA, Članak 27.	Nastavno na komentar članka 7, stavka 1, smatram da rezultati javnih poziva za predlaganje projekata i programa na javne potrebe u kulturi za sve prijavitelje moraju biti objavljeni ranije nego što je to dosadašnja praksa. Podržavam prijedlog da odluka o dodjeli financijskih sredstava bude donesena u roku od 30 dana od donošenja proračuna, kako bi korisnici javnih sredstava mogli početi s realizacijom projekata početkom godine.	Nije prihvaćen	Ovo pitanje do sada nije bilo uređeno. Ministarstvo kulture i medija donosi odluke u značajno kraćim rokovima te se želi potaknuti jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave da donose odluke u utvrđenim rokovima.
441	Anja Planinčić	VII. KULTURNA VIJEĆA JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE, Članak 20.	Kako bi se pojasnio stavak 2, bilo bi poželjno proširiti ga na način da se na početak rečenice doda "Ako JLPS nisu u mogućnosti osnovati kulturna vijeća sukladno članku 4. ovog zakona JLRS može, ..."	Nije prihvaćen	Navedeni prijedlog obuhvaćen je pojmom „uvažavajući posebne potrebe i okolnosti u području kulture“.
442	Anja Planinčić	VI. KULTURNA VIJEĆA PRI MINISTARSTVU NADLEŽNOM ZA POSLOVE KULTURE, Članak 19.	komentar na stavak 4 Nužno je osigurati neovisan rad vijeća. Članovi vijeća morali bi biti neovisni stručnjaci koji će samostalno sudjelovati u radu vijeća i donositi odluke isključivo na temelju kvalitete predloženih programa, te ne smiju biti nikako vezani za rad i mandat Ministra.	Primljeno na znanje	Predložene odredbe doprinose transparentnosti i reflektirajuu potrebe ispravljanja dosadašnje prakse.
443	Anja Planinčić	VI. KULTURNA VIJEĆA PRI MINISTARSTVU NADLEŽNOM ZA POSLOVE KULTURE, Članak 17.	Slažem se s prijedlogom Saveza udruga Klubtura da je potrebno korigirati stavak 2 ovog članka. Dosadašnji zakon o kulturnim vijećima u članku 3 detaljnije opisuje tko može biti imenovan za člana vijeća, stoga bi bilo nužno jasnije definirati ovaj članak zakona.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
444	Anja Planinčić	III. FINANCIRANJE USTANOVA U KULTURI, Članak 12.	Stavak 1 propisuje tko utvrđuje programe ustanove, no ako uzmemo u obzir da u pojedinim ustanovama zbog malog broja zaposlenih ustanova neće imati stručno kao ni upravno vijeće, jedino tijelo ustanove je ravnatelj. Ravnatelj će u tom slučaju, obzirom da se ovim zakonom ne predviđa vanjsko vrednovanje programa javnih potreba za ustanove, sam odrediti program. Sve navedeno ukazuje da je potrebno osigurati vanjsko vrednovanje programa radi izbjegavanja ne transparentnog trošenja javnog novca kao i radi osiguravanja kvalitete programa sa ciljem razvoja ustanove.	Prihvaćen	Propisuje se da visinu sredstava za rad ustanove u kulturi utvrđuje osnivač na temelju programa rada i razvitka i financijskog plana ustanove, te uz prethodno savjetovanje s nadležnim kulturnim vijećem, ako je ono osnovano, u dijelu koji se odnosi na programe i projekte ustanova.
445	Anja Planinčić	III. FINANCIRANJE USTANOVA U KULTURI, Članak 11.	U potpunosti se slažem s komentarom Kurziva. Nužno je da zakon obveže osnivača da posebnim pravilnikom definira procedure, kriterije i tijelo koje će evaluirati rad i godišnji programski plan kao i izvršenje preuzetih programskih obveza te kontrolu ostalih pokazatelja rada ustanove, temeljem kojih će se utvrđivati visina sredstava namijenjenih ustanovi. Potrebno je nadopuniti stavak (3):...Osnivači će posebnim pravilnikom definirati proceduru, kriterije i tijelo koje provodi procjenu dosadašnjeg i budućeg programa rada i razvitka te financijskog plana rada ustanove uz prethodno savjetovanje s nadležnim kulturnim vijećem/vijećima, u dijelu koje se odnosi na programe i projekte. Na temelju navedenih procjena se određuje ukupna visina sredstava.	Djelomično prihvaćen	Propisuje se da visinu sredstava za rad ustanove u kulturi utvrđuje osnivač na temelju programa rada i razvitka i financijskog plana ustanove, te uz prethodno savjetovanje s nadležnim kulturnim vijećem, ako je ono osnovano, u dijelu koji se odnosi na programe i projekte ustanova.
446	Anja Planinčić	II. JAVNI POZIV, Članak 7.	Javni poziv bilo bi nužno objaviti ranije (lipanj-srpanj) jer se proračun JLRS planira u listopadu te bi bilo važno odrediti financijske okvire javnih potreba kako bi iste mogle biti usvojene u prosincu zajedno sa donošenjem proračuna za narednu godinu.	Primljeno na znanje	Člankom 7. stavkom 1. propisuje se da se javni poziv objavljuje najkasnije do 1. listopada za sljedeću proračunsku godinu. Dakle, propisan je krajnji rok do kojeg se može raspisati javni poziv. Potiče se raspisivanje javnog poziva što ranije, kako je to i praksa Ministarstva kulture i medija.
447	Anja Planinčić	I. OPĆE ODREDBE, Članak 5.	U stavak 1. članka 5. potrebno je dodati da će jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave javne potrebe detaljno urediti posebnim pravilnikom temeljem kojega će se objaviti javni poziv. Stavak 3. Određivanjem sredstava za ustanove bez javnog poziva - direktno se ograničava programski razvoj ustanove. Za razvoj je nužno vanjsko vrednovanje programa što ukazuje na potrebu prijave ustanova na javni poziv ili neku drugu vrstu evaluacije - nema jasnih procedura i kriterija na osnovu kojih će osnivač odrediti iznos kojim će financirati ustanovu - otvara se prostor za ne transparentno trošenje javnog novca Javne ustanove financirane su javnim novcem stoga je nužna transparentnost na svakoj razini, javne ustanove moraju biti garancija kvalitete a bez vanjskog vrednovanja otvara se prostor manipulaciji te se može nanijeti šteta razvoju ustanove. Sve navedeno ukazuje da je potrebno detaljnije urediti proceduru dodjela sredstava, stoga predlažem da se stavku doda ..."ali uz obavezno prethodno vanjsko vrednovanje kulturnog vijeća osnivača, čiji rad i sastav će se regulirati posebnim pravilnikom. " Nadalje skrećem pažnju na dosadašnji Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi koji člankom 10. predviđa da Ministarstvo kulture može osigurati potrebna sredstva za javne potrebe u kulturi ukoliko JLRS nema dovoljno sredstava. Ovim zakonom takva situacija se ne predviđa te se otvara pitanje opstanka ustanova u manjim sredinama. Bilo bi potrebno da se u novi Zakon ugradi dosadašnja praksa.	Djelomično prihvaćen	Odluke o sredstvima koja su namijenjena za programe i projekte ustanova iz stavka 3. ovoga članka donose se uz prethodno savjetovanje s nadležnim kulturnim vijećima i to na razini godišnjeg ili višegodišnjeg plana te se javno objavljuju na mrežnim stranicama osnivača.
448	Anja Planinčić	I. OPĆE ODREDBE, Članak 4.	U popis kulturnih djelatnosti nužno je uvrstiti -djelatnost centara za kulturu. Obrazloženje: Centri za kulturu, domovi kulture te narodna sveučilišta najzastupljenije su ustanove u kulturi diljem zemlje. Te ustanove provode specifične programe koji prvenstveno imaju kulturno-društveni karakter, te svojim djelovanjem direktno utječu na razvoj zajednice i decentralizaciju kulture općenito, što je posebno značajno za manje sredine, te bi svakako bilo nužno da su dio javnih potreba kako bi se mogle financirati javnim sredstvima.	Nije prihvaćen	Centri za kulturu su ustanove u kulturi pa su obuhvaćeni ovim Zakonom te se bave svim navedenim djelatnostima stoga nije potrebno posebno isticati djelatnost centara za kulturu.
449	Anja Planinčić	PRIJEDLOG ZAKONA O KULTURNIM VIJEĆIMA I FINANCIRANJU JAVNIH POTREBA U KULTURI	U potpunosti se slažem s komentarom Kurziva, te posebno ukazujem na dio zakona koji uređuje područje upravljanja javnim ustanovama u kulturi koji nije dovoljno detaljan, niti jasno propisuje osnovne smjernice upravljanja. Budući da je dosadašnji zakon dosta štur, potrebno je preciznije urediti područje upravljanja javnim ustanovama u kulturi, no iz ovog prijedloga zakona razvidno je da se područje upravljanja javnim ustanovama u kulturi propisuje još oskudnije. Navedeno ukazuje da je nužno proširiti postojeći zakon, te ga zadržati kao zaseban jer postoji velika potreba da se detaljno uredi područje upravljanja javnim ustanovama u kulturi koje nisu obuhvaćene posebnim zakonima.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
450	Anita Zlomislić	PRIJEDLOG ZAKONA O KULTURNIM VIJEĆIMA I FINANCIRANJU JAVNIH POTREBA U KULTURI	Članak 37. - o upravnim vijećima U navedenom članku, stavak 2. piše da upravno vijeće ima 5 ili 7 članova, što stvara zbrku u odnosu na Zakon o upravljanju javnim ustanovama u kulturi (NN 96/01) koji kaže da javne ustanove u kulturi kojima je osnivač RH imaju upravna vijeća sa 7 članova, a javne ustanove u kultri kojima je osnivač lokalna samouprava imaju upravna vijeća s 3 ili 5 članova. Također, smatram dodatnom politizacijom kulture da se u prijedlogu kaže da je od 5 ili 7 članova upravnog vijeća samo 1 član iz redova institucije, i to iz redova svih radnika - dakle u upravno vijeće može ući tehničko osoblje ili čistačica, a po mom mišljenju to bi morali biti stručnjaci iz redova institucije jer samo iz njihovih redova može nastati vizija razvoja institucije, za koju su kapacitirani i najbolje upoznati s radom i problemima. Smatram da postojeći Zakon o upravljanju kulturnim institucijama ta pitanja puno bolje regulira te da novi Zakon o kulturnim vijećima treba polaziti s te osnove koja je u praksi održiva i barem pruža malu šansu institucijama da se izbore same za sebe. Bojim se da ovakvi prijedlozi dodatno vode politizacaciji kulture i onemogućavanju participacije kulturnih radnika u upravljanju kulturnim institucijama.	Djelomično prihvaćen	Člankom 37. propisuje se da upravno vijeće ima tri ili pet članova.
451	Ana Šnjarić	PRIJEDLOG ZAKONA O KULTURNIM VIJEĆIMA I FINANCIRANJU JAVNIH POTREBA U KULTURI	Predlažemo dopunu naziva u: "Zakon o kulturnim vijećima, javnim potrebama u kulturi i upravljanju ustanovama u kulturi".	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.

E-SAVJETOVANJA

Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi