Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt natječaja za provedbu tipa operacije 4.1.1 „Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih tipa gospodarstava“ - ulaganja u skladišne kapacitete za žitarice i uljarice
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Matteo Brkić | PRIJEDLOG ZA IZMJENOM u Prilogu 2, KRITERIJI ODABIRA tip operacije 4.1.1.- ulaganja u skladišne kapacitete za žitarice i uljarice - Kriterij br. 9. (9.1) - korisnik je ekološki proizvođač : umjesto predložena 4. boda, predlažemo da se ovaj kriterij boduje sa 10. bodova ili bar 8. Hrvatska mora po ZPP-u podići ovu vrstu proizvodnje, a ista se slabo vrednuje i boduje u ovakvim i sl. projektima, a NAMA ekološkim proizvođačima su itekako potrebni skladišni kapaciteti, i zbog većih količina roba i zbog procedure stavljanja iste na tržište (skladištenje, provođenje postupka analize i vremensko čekanje rezultata) roba negdje mora biti pohranjena a to moraju biti zasebna skladišta, čista i "ne kontaminirana" od nekih nečistoća, bolesti i sl. - Kriterij br. 10. (10.1) - Korisnik je član proizvođačke organizacije ili zadruge : umjesto predložena 2. boda, ovaj kriterij treba biti bodovan sa 5. bodova. ZAŠTO ? ZATO jer bi ovih ne velikih 5 bodova (ali u odnosu na prvotno ponuđena 2. boda) dodatno MOTIVACIJSKI potaknula toliko željena udruživanja (od strane predlagača, ministarstva poljoprivrede) nas poljoprivrednika u proizvođačke organizacije, a samim tim dugoročno gledano i olakšalo opstanak kroz udruživanje na tržištu, te dodatno olakšalo pristup jeftinijim i povoljnijim svim in putima zastupljenim u svim sektorskim proizvodnjama. - Kriterij 13. (13.1 i 13.2) Mladi poljoprivrednici (< 41 navršene godine; < 5 godina) Ove kriterije bih samnjili sa predloženih 5 bodova, odnosno 3 boda, na 3 boda (13.1), odnosno 1 bod (13.2). Mišljenja smo da oni uvečlike neće narušiti bodovanje korisnika i prijavitelja a olakšaćew preusmjeravanje bodova na neke puno bitnije kriterije. | Djelomično prihvaćen | Udruživanje poljoprivrednih proizvođača važan je proces koji doprinosi uređenju tržišta poljoprivrednih proizvoda. Ministarstvo poljoprivrede stvorilo je okvir za priznavanje proizvođačkih organizacija, a kroz mjere Programa ruralnog razvoja omogućuje financiranje troškova za njihovu uspostavu i rad te dodatno kroz sektorske natječaje vrednuje projekte proizvođačkih organizacija. Projekti proizvođačkih organizacija ili zadruga služe većem broju poljoprivrednih proizvođača (njihovih članova) pa su, u konačnici, ekonomski i ekološki najprihvatljiviji. Iz tog razloga projekti proizvođačke organizacije (zajednički projekti) ostvaruju veći broj bodova prema kriterijima odabira u odnosu na samostalne projekte pojedinog člana. Smisao i jest udruživanja u proizvođačke organizacije da se ulaže u jedan zajednički projekt koji ispunjava potrebe svojih članova. Na taj način članovi postaju konkurentniji na tržištu. Navedeno je primjenjivo i na ekološke proizvođače te se ne može prihvatiti prijedlog povećanja broja bodova za ekološkog proizvođača. Nije prihvaćen prijedlog smanjenja broja bodova za mlade poljoprivrednike. Ulaganja mladih poljoprivrednika od strateškog su interesa ne samo poljoprivredne politike, već i nacionalne politike, ali i zajedničke poljoprivredne politike EU. | |
| 2 | MID | Poštovani, Smatramo kako bi se kriterij za izračun kapaciteta skladišnog prostora trebao izmijeniti na način da se uzme u obzir broj UG i njihova godišnja potrošnja hrane. Tako će se stočari koji imaju nedovoljno zemlje tj. mali broj ha pod žitaricama i uljaricama naspram UG staviti u ravnopravan položaj s ostalim korisnicima. Također bi se navedenom promjenom pridonijelo mogućnosti projektiranja adekvatnog skladišnog prostora koje bi omogućilo povećanje konkurentnosti stočara jer bi se žitarice i uljarice koje se koriste za ishranu na tržištu nabavljale i skladištile kad su najpovoljnije. | Nije prihvaćen | Cilj i svrha ovoga Natječaja je sufinancirati ulaganja za potrebe skladištenja vlastite poljoprivredne proizvodnje kako bi se smanjili troškovi uslužnog skladištenja i sušenja, a što doprinosi povećanju konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava. Od početka provedbe Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. u kontinuitetu se objavljuju natječaji za sufinanciranje ulaganja u sektoru stočarstva, kao i natječaji za pojedine sektore stočarstva (tovno govedarstvo, peradarstvo, reprocentri u svinjogojstvu, tov svinja), a trenutno je u izradi natječaj za sektor mliječnog govedarstva u sklopu kojega poljoprivredni proizvođači u sektoru stočarstva mogu ulagati u skladišne kapacitete neovisno o vlastitim poljoprivrednim površinama. | |
| 3 | OPG Šporčić Zvonko | Poštovani, Kriteriji za prolazak na natječaju su blago rečeno nepravedni te potiču trgovinu, jer prosječni prinosi iz Priloga 11. su nepošteni i nepravedni, niti pomažu onima što oplemenjuju svoju proizvodnju. Stočari imaju stalni problem nedostatka zemljišta, a i velike površine su im po pašnjacima i livadama, jer ima stoka mora jesti i voluminoznomu hranu. Stočari lako i brzo povećavaju svoje stado pa im trebaju puno veći kapaciteti za skladištenje i zašto ima ne dozvoliti kupnju dodatnih žitarica koje mogu nabaviti u žetvi kada je najjeftinije, gdje u konačnici oni na te žitarice iz skladišta dodaju novu vrijednost svojom proizvodnjom. Nadalje, proučavajući nacrt natječaja evidentno je da su ekološki proizvođači jedini na dobitku jer su im prinosi manji nego kod ostalih proizvođača te po površinama mogu napraviti i pet puta veća skladišta od izračuna iz Priloga 11. i smatram da se od ekoloških proizvođača treba zahtijevati dodatnu aktivnost kojem oplemenjuju svoje proizvode. Ostali proizvođači skladištenjem žitarica i uljarica sigurno povećavaju učinkovitost i zaradu te prave probleme trgovcima. Za moderne, napredne ratare koji svakodnevnim radom usavršavaju svoju proizvodnju, ponuđeni prinosi iz Priloga 11. su nerealni, premali i ne impliciraju na nikakvo povećanje buduće proizvodnje. Moj je prijedlog da je u nacrtu natječaja točka 24 Priloga 1 nepotrebna, te kao takvu treba izbaciti i kriteriji kapaciteta računati po ukupnoj ekonomskoj veličini ili bez obzira na površine i prinose, dozvoliti proizvođačima koji dodaju vrijednost poljoprivrednim proizvodima (proizvodnja brašna, stočne hrane…) izgradnju puno većih kapaciteta. Unaprijed hvala na razumijevanju. Zvonko Šporčić | Djelomično prihvaćen | Cilj i svrha ovoga Natječaja je sufinancirati ulaganja za potrebe skladištenja vlastite poljoprivredne proizvodnje kako bi se smanjili troškovi uslužnog skladištenja i sušenja, a što doprinosi povećanju konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava. Od početka provedbe Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. u kontinuitetu se objavljuju natječaji za sufinanciranje ulaganja u sektoru stočarstva, kao i natječaji za pojedine sektore stočarstva (tovno govedarstvo, peradarstvo, reprocentri u svinjogojstvu, tov svinja), a trenutno je u izradi natječaj za sektor mliječnog govedarstva u sklopu kojega poljoprivredni proizvođači u sektoru stočarstva mogu ulagati u skladišne kapacitete neovisno o vlastitim poljoprivrednim površinama. S obzirom da je svrha ovoga Natječaja sufinancirati ulaganja za potrebe skladištenja vlastite poljoprivredne proizvodnje, nije prihvatljivo ne uzeti u obzir stvarne potrebe poljoprivrednih gospodarstava, a prema vlastitoj proizvodnji. Prinosi iz Priloga 11 predstavljaju prosjek prinosa u zadnjih 5 godina temeljem službenih podataka Državnog zavoda za statistiku. Kapacitet skladišta će se uvećati za 35% kao prostor za povećanje prinosa i manipulativni dio skladišta. | |
| 4 | AGRO MONITORING | Poštovani, predlažem da se iz Priloga 2 Natječaja (Kriteriji odabira) u cijelosti izmjeni tekst iz podtočke 7.1.: ''Udio stočarske proizvodnje (goveda, ovce, koze, svinje, perad) iznosi najmanje 50% u ukupnom SO korisnika'', budući da navedeni kriterij nema apsolutno nikakve poveznice s ovim natječajem, te je sukladno tome nelogično dodatne bodove dodjeljivati gospodarstvima koja se pretežito bave stočarstvom. Svrha ovog natječaja je povećanje dohotka poljoprivrednih gospodarstava ulaganjem u skladišne kapacitete za žitarice i uljarice, dakle, isti se odnosi na sektor ratarstva. Kao agronom mogu Vam predložiti da točka 7.1. glasi upravo suprotno: ''Udio ratarske proizvodnje (žitarice, uljarice) iznosi najmanje 50% u ukupnom SO-u korisnika.'' S poštovanjem. Alen Trutin | Nije prihvaćen | Cilj i svrha ovoga Natječaja je sufinancirati ulaganja za potrebe skladištenja vlastite poljoprivredne proizvodnje kako bi se smanjili troškovi uslužnog skladištenja i sušenja, a što doprinosi povećanju konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava. Stočarska proizvodnja često uključuje i proizvodnju stočne hrane na vlastitim površinama, a koju je također potrebno uskladištiti te smatramo da nema razloga isključiti taj sektor iz ovoga Natječaja. | |
| 5 | BELJE PLUS d.o.o. | Poštovani 1. Predlažemo dopunu Priloga 11 sa stočarskim proizvodnim kapacitetima ( UG ) jer je potreba za skladišnim kapacitetima za vlastitu stočarsku proizvodnju na godišnjoj razini veća u odnosu na kapacitete koji se odnose samo na ratarsku proizvodnju. Naime, društva i gospodarstva koja imaju stočarsku proizvodnju, imaju potrebe za skladištenjem dodatne proizvodnje za pripremu stočne hrane. Iako se u sklopu pojedinih sektora mogu graditi i silosi za stočarsku proizvodnju smatramo kako to nije uvijek primjenjivo i ekonomski isplativo, osim u slučaju gradnje manjih silosa uz farme koji se koriste za kraći period ishrane. Za gradnju silosa većih kapaciteta neophodna je gradnja zasebnih silosa, a koji se koriste i u stočarskoj proizvodnji. Ujedno, svi silosi ni u jednom trenutku ne mogu biti 100% puni…. 2. Prosječni prinosi navedeni u Prilogu 11 ne mogu se smatrati referentnim u natječaju za ovaj sektor obzirom da proizvođači iz sektora žitarica i uljarica, a koji ulažu u skladišne kapacitete, ostvaruju veće prinose od prosjeka na razini RH. Predloženi način vrednovanja prinosa destimulira izvrsnost te se stoga predlaže podizanje prosječnih prinosa za 20-50% ovisno o vrsti žitarica i uljarica. | Djelomično prihvaćen | Cilj i svrha ovoga Natječaja je sufinancirati ulaganja za potrebe skladištenja vlastite poljoprivredne proizvodnje kako bi se smanjili troškovi uslužnog skladištenja i sušenja, a što doprinosi povećanju konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava. Od početka provedbe Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. u kontinuitetu se objavljuju natječaji za sufinanciranje ulaganja u sektoru stočarstva, kao i natječaji za pojedine sektore stočarstva (tovno govedarstvo, peradarstvo, reprocentri u svinjogojstvu, tov svinja), a trenutno je u izradi natječaj za sektor mliječnog govedarstva u sklopu kojega poljoprivredni proizvođači u sektoru stočarstva mogu ulagati u skladišne kapacitete neovisno o vlastitim poljoprivrednim površinama. S obzirom da je svrha ovoga Natječaja sufinancirati ulaganja za potrebe skladištenja vlastite poljoprivredne proizvodnje, nije prihvatljivo ne uzeti u obzir stvarne potrebe poljoprivrednih gospodarstava, a prema vlastitoj proizvodnji. Prinosi iz Priloga 11 predstavljaju prosjek prinosa u zadnjih 5 godina temeljem službenih podataka Državnog zavoda za statistiku. Kapacitet skladišta će se uvećati za 35% kao prostor za povećanje prinosa i manipulativni dio skladišta. | |
| 6 | PP Orahovica d.o.o. | Prilog 11. Izračun opravdanosti kapaciteta skladišta U izračun kapaciteta skladišta i dokazivanje opravdanosti predlažemo doraditi na način da se obuhvati slijedeće: Predlažemo dokazati vlastite prinose ili iz EVPG ili iz knjigovodstvenih podataka, ovisno o tome što je bolje za korisnika: - Prinosi uzeti u predloženi izračun su prosječni prinosi u RH, čime oni koji imaju proizvodnju veću od tog prosjeka, nemaju mogućnost graditi silos/skladišta sa stvarno potrebnim kapacitetom već manjim od potrebnog. Razlika u prinosima dobrih proizvođača u odnosu na prosječne prinose u RH je 20-50%, čime se ograničava silosni prostor kvalitetnijim proizvođačima….. U izračun je potrebno obuhvatiti kapacitete i proizvodnju povezanih društava: - ekonomski gledano, ponekad je neopravdano da svaka firma gradi svoj silos…. predlažemo predvidjeti kao mogućnost uz vlastite, uračunavanje kapaciteta i proizvodnje povezanih društava (ali ne i obavezu radi možebitne udaljenosti lokacija), kojima bi korisnik također pravdao tražene kapacitete u projektu. U izračun je potrebno obuhvatiti otkup od kooperanata čiju je proizvodnju korisnik kreditirao: - pojedini proizvođači/kooperanti nemaju interes graditi vlastite silose/skladišta radi manjih količina, lokacije itd ili su jednostavno usmjereni samo na proizvodnju sa osiguranim otkupom….predlažemo u izračun uvrstiti i otkup od kooperanata što se dokazuje ugovorima, knjigovodstvenom dokumentacijom i slično. Uvećanje kapaciteta predlažemo povećati sa 25% na 35%: - Cjelokupni kapacitet silosa/skladišta nije u cijelosti predviđen za zaprimanje roba jer se dio kapaciteta (ćelija) mora ostaviti za manipulaciju (eleviranje, sušenje itd)…cca 15-20% - Silosi/skladišta u praksi nisu u cijelosti napunjene jer se isti pune sa određenom kulturom pa su pojedini napunjeni sa 2/3 ili 3/4 ili 1/ 2 ili 4/5 itd…ne može se u istu ćeliju skladištiti 2 kulture jedna na drugu kako bi se popunio cijeli kapacitet pa dio istih ostane nepopunjen što se također mora uzeti u obzir…cca 10-15% S poštovanjem | Prihvaćen | Prinosi iz Priloga 11 predstavljaju prosjek prinosa u zadnjih 5 godina temeljem službenih podataka Državnog zavoda za statistiku. Kapacitet skladišta će se uvećati za 35% kao prostor za povećanje prinosa i manipulativni dio skladišta. | |
| 7 | Zoran Radošić | Poštovani, vezanjem za prosječne prinose iz prošlog razdoblja vi ne potičete nas male da probamo sačuvati teško proizvedene polj. proizvode, već nastavljate jačati one koji su uspjeli na razne načine dobiti državno zemljište i to stotine, pa i tisuće hektara. Predlažem izostavljanje točke 24 iz Priloga 1., gdje se uvjetuje izračun opravdanosti kapaciteta skladišta. | Djelomično prihvaćen | Cilj i svrha ovoga Natječaja je sufinancirati ulaganja za potrebe skladištenja vlastite poljoprivredne proizvodnje kako bi se smanjili troškovi uslužnog skladištenja i sušenja, a što doprinosi povećanju konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava. Stoga nije prihvatljivo ne uzeti u obzir stvarne potrebe poljoprivrednih gospodarstava prema vlastitoj proizvodnji. Prinosi iz Priloga 11 predstavljaju prosjek prinosa u zadnjih 5 godina temeljem službenih podataka Državnog zavoda za statistiku. Kapacitet skladišta će se uvećati za 35% kao prostor za povećanje prinosa i manipulativni dio skladišta. Međutim, Ministarstvo poljoprivrede brine i o malim proizvođačima te će se u tom smislu minimalni kapacitet skladišta, odnosno donja granica prilikom dodjele bodova smanjiti na 300 tona. | |
| 8 | Milenko Jurisin | Postovani Za izracun kapaciteta skladista ne moze biti relavantan podatak prosecnog prinosa po kulturama na bazi cijele Hrvatske,jer neki proizvode puno vise od toga a neki i manje. Zasto se za kriterijum odabira opravdanosti skladisnih kapaciteta ne uzme pojedinacni podaci prijavljenih i naplacenih kroz knjigovotstvene usluge,sto je najtacniji i najprecizniji podatak za svakog nosioca Opg-a. I jos jedna stvar kod nelogicnosti kod bodovanja susretat ce se mladi poljoprivrednici koji su svoj Opg otvorili pocetkom 2017 godine,duzina poslovanja ce im biti manja od 5 godina sto je automatski manje bodova,a druga stvar sto do objave natjecaja prestaju biti mladi poljoprivrednici s navrsenih 5 godina od otvaranja Opg i automatski ostaju bez bodova i dodatnih 20 posto. Da pojasnim u natjecaju u jednom od skupina kriteriju odabira i bodovanju moj Opg je mladji od 5 godina,a u drugoj skupini stariji od 5 godina,sto bas nije logicno i normalno da je jedan Opg u natjecaju bude i stariji i mladji od 5 godina. Unapred hvala na razumijevanju. | Primljeno na znanje | Prinosi iz Priloga 11 predstavljaju prosjek prinosa u zadnjih 5 godina temeljem službenih podataka Državnog zavoda za statistiku. Kapacitet skladišta će se uvećati za 35% kao prostor za povećanje prinosa i manipulativni dio skladišta. Nije jasan Vaš komentar u vezi starosti OPG-a, jer u skladu s kriterijem odabira br. 6 „Duljina poslovanja korisnika u sektoru ratarstva“ veći broj bodova ostvaruje korisnik koji dulji niz godina podnosi Jedinstveni zahtjev za potporu u sektoru ratarstva. Dodatni bodovi se dodjeljuju korisniku mladom poljoprivredniku u skladu s kriterijem odabira br. 13 „Mladi poljoprivrednici (<41 navršene godine; <5 godina)“. | |
| 9 | Hrvatska poljoprivredna komora | Poštovani, Proizvodni kapaciteti bez proizvodnje, odnosno u ovom slučaju skladišni kapaciteti bez proizvodnje za ta skladišta nemaju nikakav značaj. Velike količine novčanih sredstava (kroz prijašnje natječaje) su dane u određene proizvodnje, a proizvodnja nam nije porasla, iako smo sačuvali kapacitete. Ovo bi trebao biti natječaj za poljoprivredne proizvođače koji proizvode uljarice i žitarice i to za svoje vlastite potrebe. Ne smije se dogoditi da se tuđa roba skladišti i da se trguje s njom. Cilj je da roba koja se skladišti nakon prerade završi na hrvatskim policama, a ne na drugim tržištima. Novi ZPP veliki naglasak stavlja na ekološku i održivu poljoprivredu te na korištenje obnovljivih izvora energije. U ovom natječaju to se ne vidi dovoljno te smatramo da više bodova treba dati ekološkoj proizvodnji. Skladišta bez sušara su kratkovidna poslovna odluka i tu treba napraviti puno veću razliku u bodovima. Također, smatramo da oni koji će sušiti svoje proizvode naftom i plinom neće biti konkurentni te predlažemo više bodova za korištenje obnovljivih izvora energije za te potrebe. Ekonomska opravdanost svake investicije mora postojati (koju će kontrolirati savjetodavna služba), potreban je popis onih koji već imaju silose, koja je veličina tih silosa – omjer silosa i omjer proizvodnje, veličina zemlje. Potrebno je uvesti ograničenje po ha, prinosu. Veličina silosa mora biti u omjeru količine zemlje koja se koristi za samu proizvodnju. Potrebno je izvršiti reviziju/monitoring postojećeg stanja s ciljem obnove postojećih silosa. | Primljeno na znanje | Cilj i svrha ovoga Natječaja je sufinancirati ulaganja za potrebe skladištenja vlastite poljoprivredne proizvodnje kako bi se smanjili troškovi uslužnog skladištenja i sušenja, a što doprinosi povećanju konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava. Prilogom 11 ovoga Natječaja propisan je izračun opravdanosti kapaciteta skladišta za žitarice i/ili uljarice postojećom proizvodnjom žitarica i/ili uljarica na način da kapacitet skladišta za žitarice i/ili uljarice predviđen glavnim projektom ili izjavom ovlaštenog projektanta nije veći od prosječne godišnje proizvodnje uvećane za najviše 35% te umanjen za postojeće kapacitete. Smatramo neopravdanim uvjetovati korisnike da obavezno ulažu i u sušare ako ju već posjeduju. Korištenje obnovljivih izvora energije za potrebe proizvodnje primarnih poljoprivrednih proizvoda sufinancira se kroz otvoreni Natječaj za provedbu tipa operacije 4.1.3 „Korištenje obnovljivih izvora energije“ sa rokom za podnošenje zahtjeva za potporu i dostavu Potvrde o podnošenju zahtjeva za potporu od 15. ožujka do 12. svibnja 2022. godine. Prinosi iz Priloga 11 predstavljaju prosjek prinosa u zadnjih 5 godina temeljem službenih podataka Državnog zavoda za statistiku. Kapacitet skladišta će se uvećati za 35% kao prostor za povećanje prinosa i manipulativni dio skladišta. | |
| 10 | NOVA NATURA d.o.o. | Poštovani, na temelju Nacrta natječaja prilažemo sljedeće komentare: 1. Korekcija visine javne potpore s predloženih maksimalnih 1.000.000,00 EUR na 2.000.000,00 EUR kako je objavljeno na prethodnom e-savjetovanju. Sa predmetnim umanjenjem potpore ograničava se razvoj skladišnih kapaciteta koji mogu osigurati ekonomiju obujma i nužnu konkurentnost žitarica koje spadaju u domenu roba burzovnog karaktera. Cijena se ne može definirati na temelju ponude i potražnje lokalnog tržišta, već na temelju ponude i potražnje svjetskih tržišta. U kontekstu toga, potrebno je osigurati minimalne troškove skladištenja, što se može postići jedino ekonomijom obujma. Na taj se način barem djelomično utječe na vezane troškove skladištenja što će doprinijeti lakšoj amortizaciji cjenovnih udara na cijene žitarica i drugih dobara koje se planiraju skladištiti, budući da lokalni subjekti ne mogu utjecati na cijene žitarica na svjetskoj razini. Osim navedenog, na taj se način doprinosi povećanju konkurentnosti ratarske proizvodnje, a posljedično i govedarske, svinjogojske i drugih proizvodnji u nizu dodavanja vrijednosti baznom proizvodu. Ovim prijedlogom direktno se umanjuje potencijalno ostvariva konkurentnost koja se može postići ekonomijom obujma, što dovodi do umanjenja potencijala lokalne poljoprivrede i prehrambene industrije u cjelini. 2. Ograničenje kapaciteta izgradnje silosa nije u skladu sa temeljnim načelima poslovanja. Na taj se način Korisnike ograničava u razvoju i njihovi se potencijali skladištenja baziraju isključivo na prethodno prijavljenim površinama u zahtjevu za poticaj. U skladu s navedenim, stvara se dojam da svi koji ulažu u silose moraju zadovoljiti isključivo postojeće potrebe, bez stvaranja osnova za daljnji razvoj, napredak i povećanje proizvodnje. U skladu s navedenim, predlažemo da se predmetni uvjet isključi, jer ne omogućava i blokira razvojne planove brojnih poljoprivrednika u budućnosti. Takav razvoj situacije nije u skladu s zacrtanim ciljevima zajedničke poljoprivredne politike i protivan je razvojnoj logici koju bi hrvatska poljoprivreda trebala slijediti. Stoga, predlažemo da se predmetni uvjet u potpunosti isključi iz natječaja, a da se odluka o kapacitetima prepusti tržištu, odnosno potencijalnim prijaviteljima. 3. U odnosu na prethodno objavljeni nacrt, uklonjeni su bodovi za spremnost projekata u vidu građevinske dokumentacije. Predlažemo da se navedeno bodovanje vrati, budući da se na taj način može dati prednost onim poljoprivrednicima čiji su projekti spremni ili u visokoj fazi spremnosti. Na taj način ubrzava se postupak dodjele bespovratnih sredstava, dinamizira se gospodarska aktivnost kroz brži protok investicijskih sredstava, a ujedno se doprinosi povećanju ekonomske aktivnosti u kraćem roku što dovodi do porasta nacionalnog BDP-a. Stoga, predlažemo povrat bodovanja za spremne projekte na način kako je predmetno bilo uređeno u prethodnom prijedlog nacrta Natječaja. S poštovanjem, NOVA NATURA d.o.o. | Nije prihvaćen | Sredstva Natječaja potrebno je staviti na raspolaganje što većem broju poljoprivrednih gospodarstava, a ujedno omogućiti sufinanciranje potrebnih ulaganja. Smanjenjem visine maksimalnog iznosa potpore omogućava se sufinanciranje većeg broja projekata s obzirom na predviđenu alokaciju za ovaj Natječaj. Povećanjem maksimalnog iznosa potpore neće se ispuniti planirani ciljevi. Prinosi iz Priloga 11 predstavljaju prosjek prinosa u zadnjih 5 godina temeljem službenih podataka Državnog zavoda za statistiku. Kapacitet skladišta će se uvećati za 35% kao prostor za povećanje prinosa i manipulativni dio skladišta. Navedeno nije primjenjivo u slučaju samostalnog ulaganja u sušaru za žitarice i/ili uljarice. Spremnost projekata neće se dodatno valorizirati, s obzirom da isto nije relevantno za dostizanje ciljeva Natječaja, a predstavlja administrativno opterećenje tijekom administrativne kontrole. Osim navedenoga, kriterij nije primjenjiv na sve vrste prihvatljivih projekata u sklopu ovoga Natječaja. | |
| 11 | Fran Matić | Poštovani, Cilj natječaja kao i svih ostalih natječaja u ruralnom razvoju bi trebao biti da što više korisnika dobije sredstva koja će korisno iskoristiti za unaprjeđenje vlastitog poslovanja a samim time i poslovanja okoline u kojoj se nalazi. Izračun opravdanosti kapaciteta skladišta je nepotreban za kapacitete ispod cca 1000t te favorizira velike proizvođače, što neminovno dovodi uništenja manjih OPG-ova koji u konačnici nemaju mogućnosti nego kada je cijena najniža prodati svoje proizvode velikim igračima za puno manju cijenu u odnosu na onu koju bi dobili da imaju svoje skladišne kapacitete. Svi skladišni kapaciteti iznad cca 1000 t trebali bi opravdati ulaganje putem priloga 11. Kriterij treba biti da svi koji su u financijskoj mogućnosti izgraditi skladišne kapacitete do cca 1000 t to i mogu učiniti bez ikakvih ograničenja vezanih uz površine(zbog kompleksnosti sustava neisplativo je graditi skladišne kapacitete manjih kapaciteta) uz uvjet da im minimalno 90% prihoda dolazi od poljoprivredne proizvodnje, a ne trgovine ili nešto slično. Tako bi se osiguralo da se na natječaj javljaju pravi proizvođači a u isto vrijeme otvorila bi se vrata da se u Hrvatskoj izgradi što više silosa manjeg kapaciteta što bi imalo više utjecaja sveukupni boljitak poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj i konkurentnost manjih proizvođača. | Djelomično prihvaćen | Izračun opravdanosti kapaciteta skladišta vezan je uz prosječni prinos vlastite proizvodnje. Prinosi iz Priloga 11 ovoga Natječaja predstavljaju prosjek prinosa u zadnjih 5 godina temeljem službenih podataka Državnog zavoda za statistiku. Kapacitet skladišta će se uvećati za 35% kao prostor za povećanje prinosa i manipulativni dio skladišta. Navedeni izračun, umanjen za postojeće kapacitete, ako su prisutni, je neophodan kao dokaz potrebe za skladišnim kapacitetima. Nadalje, donji prag za kapacitete skladišta pri dodijeli bodova snizit će se sa 500 t na 300 t. | |
| 12 | Displantarium | Poštovani, Ovim putem htio bih izraziti nezadovoljstvo postavljanjem kriterija koji ograničava izgradnju i opremanje skladišnih kapaciteta prema točki 24 Priloga 1 uvjeta prihvatljivosti koji govori da Korisnik mora dokazati opravdanost kapaciteta skladišta postojećom proizvodnjom žitarica i/ili uljarica, na način da kapacitet skladišta za žitarice i/ili uljarice predviđen glavnim projektom nije veći od prosječne godišnje proizvodnje žitarica i/ili uljarica uvećane za najviše 25% te umanjen za postojeće kapacitete. Ograničavanjem kapaciteta na ovaj način dovodi se u pitanje sama isplativost izgradnje skladišnih kapaciteta, a i njihova kasnija komercijalizacija. Pogotovo kod uvjeta gdje mladi poljoprivrednik ulaže u izgradnju kapaciteta, te potencijalno želi daljnji razvoj ili svoje ili kooperativne proizvodnje u svrhu skladištenja i prodaje skladištenih žitarica ili uljarica. Smatramo kako bi isto trebalo izmijeniti na način da se dozvoli izgradnja kapaciteta prema glavnom projektu, a da se stavi kriterij ili buduće proizvodnje koja će se kontrolirati u ex post razdoblju ili uvjet dostave pisma namjere za popunjavanje kapaciteta koji su definirani glavnim projektom. Ovim izmjenama koje su suprotne od najava natječaja, uložena sredstva u projektiranje i ishođenje građevinske dokumentacije biti će utrošena bez mogućnosti sufinanciranja realizacije projekta, što dovodi do upitnosti realizacije već gotovih projekata. | Primljeno na znanje | Cilj i svrha ovoga Natječaja je sufinancirati ulaganja za potrebe skladištenja vlastite poljoprivredne proizvodnje kako bi se smanjili troškovi uslužnog skladištenja i sušenja, a što doprinosi povećanju konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava. Izračun opravdanosti kapaciteta skladišta vezan je uz prosječni prinos u vlastitoj proizvodnji. Prinosi iz Priloga 11 ovoga Natječaja predstavljaju prosjek prinosa u zadnjih 5 godina temeljem službenih podataka Državnog zavoda za statistiku. Kapacitet skladišta će se uvećati za 35% kao prostor za povećanje prinosa i manipulativni dio skladišta. Navedeni izračun, umanjen za postojeće kapacitete ako su prisutni, je neophodan kao dokaz potrebe za skladišnim kapacitetima. Osim toga, bodove će moći ostvariti projekt koji predviđa ulaganje u skladišni kapacitet od najmanje 300 t. | |
| 13 | SVETLANA PRANJIĆ | Poštovani, molim da razmotrite sljedeće primjedbe: Prilog 11. Raduje me što se odlučilo staviti ograničenje na veličinu, odnosno kapacitete skladišta, kako bi u konačnici što veći broj korisnika ostvario ovu mjeru i kako bi se spriječile malverzacije. Međutim, smatram da ste ponovo zakomplicirali stvari koje trebaju biti jednostavne i niste predložili dobar način izračuna. Naime, jedan zahtjev za poticaj ne može biti referentan za izračun uzimajući u obzir da svi mi pazimo na plodored, ali i na globalna kretanja tržišta. Ispada da ima sreću onaj koji je baš te godine većinom posijao kukuruz, iako u svom plodoredu prethodne ili sljedeće ima većinom posijanu soju, a onaj koji je te godine posijao soju, a sljedeće sije kukuruz neće imati kud s tim kukuruzom iako je i jedno i drugo posijano na istoj površini jer mu je skladište na koje ima pravo po referentnoj godini premalo (uzimajući u obzir da je prinos soje u tablici 3 tone, a prinos kukuruza 8,1). Konkretna računica izgleda ovako. OPG koji u svom posjedu ima 100 ha ratarskih kultura zasijao je referentne godine 50 ha soje, 30 ha pšenice i 20 ha kukuruza. Prema Vašem izračunu ima pravo na skladište kapaciteta do 489 tona prije uvećanja i umanjenja. Drugi OPG koji u svom posjedu ima 100 ha ratarskih kultura zasijao je referentne godine 50 ha kukuruza, 30 ha pšenice i 20 ha soje ima pravo na skladište od 642 tone prije uvećanja i umanjenja. Razlika je drastična, a uzet je samo jedan primjer. Ako je umjesto soje imao zasijan ječam, računica se penje i na 700 tona. Znači govorimo o čak 200 tona razlike na istoj površini. Razlike su i veće ovisno o kombinaciji usjeva. Ako Vam se to čini malo, u bodovnom smislu govorimo 22 boda koja neće moći ostvariti, a samim time ni preći bodovni prag svi oni OPGovi s manje od 70 pa čak i 100 ha ratarskih kulturi ako su te godine većinom imali kulture koje imaju mali prinos po hektaru (soju, suncokret, uljanu repicu). Primjer izračuna: 50 ha soja * 3 t/ha + 20 ha suncokret * 3 t/ha + 30 ha pšenica * 5,9 t/ha * uvećanje 125% dolazimo do kapaciteta 483 t. Znači OPG sa 100 ha ne može ostvariti bodove za kapacitet i u konačnici se većina ne može prijaviti na natječaj jer će pasti ispod bodovnog praga! To su isti oni OPGovi kojima ste u prilogu 2. Kriteriji odabira dali najveći broj bodova i koji su definirani kao mali. Pravično bi bilo svima dati jednake šanse na način da se odredi jedinstven okvir po hektaru. Npr. 10 tona po hektaru, uz predložena uvećanja i umanjenja, pa tako dobivamo kapacitet skladišta koji će svake godine zadovoljavati potrebe poljoprivrednika bez obzira koje kulture sijao. Zašto 10 tona po hektaru proizvodne površine? Zato što taj prinos tada zadovoljava svaku proizvodnu godinu trenutne proizvodnje svakog OPGa sadašnjeg i budućeg razdoblja (bez povećanja zasijanih površina). Ako baš insistirate da to bude nekakav državni prosjek, onda barem uzmite državni prosjek za kukuruz ( u tablici 8,1 t/ha) Nadalje, tablica prosječnih prinosa po ha koja je priložena možda jeste točna, ali za svakog ozbiljnijeg poljoprivrednika koji poštuje preporučene agrotehničke mjere je u stvari tablica minimalnih prinosa. Također, postoje drastične razlike u prosječnim prinosima po županijama (npr. Osječko-baranjska i Vukovarsko-srijemska županija imaju znatno veći prosječan prinos u odnosu na državni) što bi se također trebalo uzeti u obzir. Kako sve navedeno dodatno komplicira način izračuna dozvoljene veličine skladišta, molim da se uvaži moj prijedlog za jedinstven okvir jer je pravičan i stavlja sve OPGove u jednak položaj, dok će svaki OPG moći ponaosob odlučiti kolika je njegova stvarna potreba obzirom na kulture koje sije i maksimum koji može prijaviti. Prilog 2. Ako sam dobro shvatila cilj ovog natječaja je osigurati skladišne kapacitete za proizvođače žitarica i uljarica, odnosno ratare, za koje je u ovom programskom razdoblju bio raspisan samo jedan natječaj za razliku od stočara, voćara, povrtlara i vinogradara koji svake godine imaju priliku svaki u svom sektoru. Iznimno cijenim doprinos svakog od ovih sektora i međusobno smo ovisni, međutim nije mi jasno po kojoj osnovi su stočari dobili dodatno bodovanje na natječaju koji bi trebao biti za ratare (3 dodatna boda)? Ukoliko se stočar bavi ratarstvom, naravno da može sudjelovati i natjecati se zajedno sa svim ostalim ratarima i u tom dijelu dobiti bodove, ali smatram da ne može dobiti dodatne bodove. Isto vrijedi i za stočarske proizvođačke organizacije. Bodovati treba godine bavljenja ratarstvom, a ne stočarstvom. Nadalje, razraditi stavku 8. Kapaciteti skladišta jer su rasponi veličine preveliki, a bodovna razlika premala, pa će se opet dogoditi da mali ne dobiju ništa, a sve ode velikima koji imaju mješovitu proizvodnju i kapacitete da mogu svaštariti, a to sigurno nije cilj ove mjere. Također, u duhu globalnih zbivanja i energetske krize, dodatan naglasak u bodovanju staviti na povećanje učinkovitosti u korištenju energije i obnovljive izvore energije. Prilog 1. Vezano za umjetno stvaranje uvjeta, nije li umjetno stvaranje uvjeta davanje mogućnosti registracije proizvođačke organizacije i nakon objave nacrta natječaja na e savjetovanju? Jasno mi je za proizvođačke organizacije koje su predale zahtjev, pa im možda status nije bio riješen ranije, da one imaju pravo, međutim registracija nove nakon objave mi nema smisla. Jasno je i da svi mi imamo pravo iskoristiti tu mogućnost, međutim je li to ispravno? | Djelomično prihvaćen | Cilj i svrha ovoga Natječaja je sufinancirati ulaganja za potrebe skladištenja vlastite poljoprivredne proizvodnje kako bi se smanjili troškovi uslužnog skladištenja i sušenja, a što doprinosi povećanju konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava. Izračun opravdanosti kapaciteta skladišta vezan je uz prosječni prinos u vlastitoj proizvodnji. Prinosi iz Priloga 11 ovoga Natječaja predstavljaju prosjek prinosa u zadnjih 5 godina temeljem službenih podataka Državnog zavoda za statistiku. Kapacitet skladišta će se uvećati za 35% kao prostor za povećanje prinosa i manipulativni dio skladišta. Navedeni izračun, umanjen za postojeće kapacitete ako su prisutni, je neophodan kao dokaz potrebe za skladišnim kapacitetima. Kriterij odabira „Kapacitet skladišta koje je predmet ulaganja“ je u prvoj točki izmijenjen na 300 - 1.000 t. Stočarska proizvodnja u većini slučajeva uključuje i proizvodnju stočne hrane na vlastitim površinama, a koju je također potrebno uskladištiti te smatramo da nema razloga isključiti taj sektor iz ovoga Natječaja. Udruživanje poljoprivrednih proizvođača važan je proces koji doprinosi uređenju tržišta poljoprivrednih proizvoda. Ministarstvo poljoprivrede stvorilo je okvir za priznavanje proizvođačkih organizacija, a kroz mjere Programa ruralnog razvoja omogućuje financiranje troškova za njihovu uspostavu i rad te dodatno kroz sektorske natječaje vrednuje projekte proizvođačkih organizacija. Projekti proizvođačkih organizacija ili zadruga služe većem broju poljoprivrednih proizvođača (njihovih članova) pa su, u konačnici, ekonomski i ekološki najprihvatljiviji. Iz tog razloga projekti proizvođačke organizacije (zajednički projekti) ostvaruju veći broj bodova prema kriterijima odabira u odnosu na samostalne projekte pojedinog člana. Smisao i jest udruživanja u proizvođačke organizacije da se ulaže u jedan zajednički projekt koji ispunjava potrebe svojih članova. Na taj način članovi postaju konkurentniji na tržištu. Mogućnost priznavanja proizvođačke organizacije nakon objave Nacrta natječaja na e-savjetovanju smatramo jednim od načina stimulacije proizvođača na udruživanje, a pri čemu treba uzeti u obzir čitav niz uvjete koje treba ispuniti da bi proizvođačka organizacija bila priznata kao i potrebe ispunjavanja odredbi o prihvatljivosti korisnika i projekta u razdoblju pet godina nakon konačne isplate potpore te sankcije u slučaju ne poštivanja istih. | |
| 14 | Stjepan Blašković | Poštovani, izradili smo projektnu dokumentaciju za skladišta, to jest za silose. Pri izradi iste projektant nas je upitao o našim potrebama i planovima te smo po našoj želji i potrebi ishodili građevinsku dozvolu. Prema sadašnjem nacrtu natječaja, vi sada pravite uvjet za potporu takav da naš projekt ne može biti prijavljen i to zbog prevelikog kapaciteta, odnosno zbog velike razlike između naših polj. površina i budućeg kapaciteta naših skladišnih prostora. Moj prijedlog je izostavljanje točke 24 u prilogu 1, ili opravdanost objasniti brojem grla ili nekom preradom za vlastite potrebe ili tržište. | Nije prihvaćen | Prinosi iz Priloga 11 ovoga Natječaja predstavljaju prosjek prinosa u zadnjih 5 godina temeljem službenih podataka Državnog zavoda za statistiku. Kapacitet skladišta će se uvećati za 35% kao prostor za povećanje prinosa i manipulativni dio skladišta. Navedeni izračun, umanjen za postojeće kapacitete ako su prisutni, je neophodan kao dokaz potrebe za skladišnim kapacitetima, a koji služe za skladištenje vlastite proizvodnje. | |
| 15 | Tugomir Vučković | Ovaj natječaj je ponovno naštiman za velike igrače koji su znali ili su sami prilagodili bodovne liste. Poznato je da ima svega nekoliko zadruga tj. Proizvođačkih organizacija koje rade tisuće hektara, zatvorenog su tipa i svaka u svom ishodištu koje se može pronaći, ima jednog čovjeka. Na tri mjesta se bodovi daju proizvođačkim organizacijama što je dokaz pogodovanja, a kako ćemo ovo uputiti i istražnim tijelima, kako državnim, tako i europskim, vidjet ćemo tko će proći i koji će to sretnici imati najviše bodova (u natječaju samo fale imena). Ako imate PZ ili svoju proizvođačku organizaciju, pa se još bavite i stočarstvom, imate mladog člana obitelji kojeg ste stavili za nositelja jer ste znali, savršeno. Seljaci što se ne organizirate, to će Vam reći iz Ministarstva. | Primljeno na znanje | Proizvođačka organizacija može ostvariti bodove samo kroz dva kriterija odabira, a ne kroz tri kako navodite: kriterij odabira br. 1 „Broj članova zadruga ili proizvođačke organizacije“ na kojem bodove ostvaruju svi korisnici te kriterij odabira br. 3 „Zajednički projekt“. U sklopu kriterija odabira br. 10 bodove ostvaruje član zadruge ili proizvođačke organizacije. Bodove u sklopu ovoga kriterija može ostvariti isključivo član zadruge ili proizvođačke organizacije ako se samostalno prijavljuje na Natječaj. | |
| 16 | FM MONT | Čitajući ovaj nacrt natječaja, iz Priloga 1 u točki 24, jasno se vidi da je natječaj osmišljen kako bi se pogodovalo većim poljoprivrednicima koji obrađuju više stotina hektara polj. zemljišta. Štoviše, većina tih velikih poljoprivrednika već ima izgrađena svoja skladišta velikih kapaciteta. Nažalost ti se kapaciteti koriste samo za trgovinu, umjesto da se koriste kao prostor za skladištenje žitarica i uljarica iz kojeg bi se pravila dodana vrijednost (brašno, stočna hrana…). Dakle, smatram da se treba dozvoliti manjim gospodarstvima da prijavljuju na natječaj puno veće kapacitete skladišnih prostora, jer svatko tko ulazi u tako skupu/veliku investiciju misli o budućnosti i o promjenama koja će se događati na tržištu i ako ima priliku napraviti veće skladišne kapacitete zasigurno će to i učiniti. | Nije prihvaćen | Ovaj Natječaj je namijenjen svim poljoprivrednim proizvođačima u sektoru ratarstva i stočarstva koji se bave proizvodnjom ratarskih kultura. Cilj i svrha ovoga Natječaja je sufinancirati ulaganja za potrebe skladištenja vlastite poljoprivredne proizvodnje kako bi se smanjili troškovi uslužnog skladištenja i sušenja, a što doprinosi povećanju konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava. Izračun opravdanosti kapaciteta skladišta vezan je uz prosječni prinos u vlastitoj proizvodnji. Prinosi iz Priloga 11 ovoga Natječaja predstavljaju prosjek prinosa u zadnjih 5 godina temeljem službenih podataka Državnog zavoda za statistiku. Kapacitet skladišta će se uvećati za 35% kao prostor za povećanje prinosa i manipulativni dio skladišta. Navedeni izračun, umanjen za postojeće kapacitete ako su prisutni, je neophodan kao dokaz potrebe za skladišnim kapacitetima. | |
| 17 | MATEJ KOVAČEVIĆ | Poštovani, planirajući dugoročno, jedino što možemo u poljoprivrednoj proizvodnji je povećavati prinose usjeva i površine pa samim time i veličinu skladišta. Očito je da za isto uloženo u proizvodnju samo sa skladištenjem možemo prodavati naše proizvode po većoj cijeni i ostvarivati nekakvu dobit. Nerazumno je ekstremno skupa skladišta napraviti za količine koje nećemo moći povećati, te vas molim da radi nas, koji pokušavamo u ovim vremenima biti konkurentniji, točku 24 u Prilogu 1 uklonite. | Nije prihvaćen | Izračun opravdanosti kapaciteta skladišta vezan je uz prosječni prinos u vlastitoj proizvodnji. Prinosi iz Priloga 11 ovoga Natječaja predstavljaju prosjek prinosa u zadnjih 5 godina temeljem službenih podataka Državnog zavoda za statistiku. Kapacitet skladišta će se uvećati za 35% kao prostor za povećanje prinosa i manipulativni dio skladišta. Navedeni izračun, umanjen za postojeće kapacitete ako su prisutni, je neophodan kao dokaz potrebe za skladišnim kapacitetima. | |
| 18 | OPG Grivičić Ines | Opg Grivičić Samodostatnost bez konkurentnosti barem na europskom tržištu je pusta tlapnja i neznači ništa baš kao i proizvodni kapaciteti bez proizvodnje ili u ovom slučaju skladišni kapaciteti bez proizvodnje za ta skladišta. Pusti novci su dati u određene proizvodnje a proizvodnja nam nije porasla i vrijeme je da to prestane. Pojedinci su prošli na 4.1.1. ne jednom , ne dva nego tri i više puta ali proizvodnja nam nije porasla ,,ALI SMO SAČUVALI KAPACITETE,, Ovo bi trebao biti natječaj za poljoprivredne proizvođače koji PROIZVODE uljarice i žitarice i to za njihove vlastite potrebe i . Novi ZPP veliki naglasak stavlja na ekološku i održivu poljoprivredu te na korištenje obnovljivih izvora energije ali se to u ovom natječaju ne vidi dovoljno te smatram da više bodova treba dati ekološkoj PROIZVODNJI . Mislim da je skladište bez sušare kratkovidna poslovna odluka i da tu treba napraviti puno veću razliku u bodovima. Takođe mislim da onaj tko bude sušio svoje proizvode naftom i plinom neće biti konkurentan te predlažem više bodova za korištenje obnovljivih izvora energije za te potrebe , kome to nije jasno taj je već propao samo to još ne zna. | Nije prihvaćen | Prilogom 11 ovoga Natječaja propisan je izračun opravdanosti kapaciteta skladišta za žitarice i/ili uljarice postojećom proizvodnjom žitarica i/ili uljarica na način da kapacitet skladišta za žitarice i/ili uljarice predviđen glavnim projektom ili izjavom ovlaštenog projektanta nije veći od prosječne godišnje proizvodnje uvećane za najviše 35% te umanjen za postojeće kapacitete. Prinosi iz Priloga 11 ovoga Natječaja predstavljaju prosjek prinosa u zadnjih 5 godina temeljem službenih podataka Državnog zavoda za statistiku. Kapacitet skladišta će se uvećati za 35% kao prostor za povećanje prinosa i manipulativni dio skladišta. Smatramo neopravdanim uvjetovati korisnike da obavezno ulažu i u sušare ako smatraju da im nije potrebna ili ju već imaju. Korištenje obnovljivih izvora energije za potrebe poljoprivredne proizvodnje sufinancira se kroz otvoreni Natječaj za provedbu tipa operacije 4.1.3 „Korištenje obnovljivih izvora energije“ sa rokom za podnošenje zahtjeva za potporu i dostavu Potvrde o podnošenju zahtjeva za potporu od 15. ožujka do 12. svibnja 2022. godine. | |
| 19 | Antun Grgić | Promišljajući o predloženom nacrtu natječaja, očito je kako se po koji puta na našoj državi pomaže velikima, a mali nestaju i naposljetku odlaze sa poljoprivrednih gospodarstava. Smatram, krajnje neprihvatljivo kako se u točki 24 Priloga 1 postavljaju uvjeti, jer po njemu mali PG-ovi nemaju nikakvu šansu. Predlažem brisanje točke 24. | Nije prihvaćen | Ovaj Natječaj namijenjen je svim poljoprivrednim proizvođačima i nije diskriminatoran niti prema jednoj skupni. Cilj i svrha ovoga Natječaja je sufinancirati ulaganja za potrebe skladištenja vlastite poljoprivredne proizvodnje kako bi se smanjili troškovi uslužnog skladištenja i sušenja, a što doprinosi povećanju konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava. Prilogom 11 ovoga Natječaja propisan je izračun opravdanosti kapaciteta skladišta za žitarice i/ili uljarice postojećom proizvodnjom žitarica i/ili uljarica na način da kapacitet skladišta za žitarice i/ili uljarice predviđen glavnim projektom ili izjavom ovlaštenog projektanta nije veći od prosječne godišnje proizvodnje uvećane za najviše 35% te umanjen za postojeće kapacitete. Prinosi iz Priloga 11 ovoga Natječaja predstavljaju prosjek prinosa u zadnjih 5 godina temeljem službenih podataka Državnog zavoda za statistiku. Kapacitet skladišta će se uvećati za 35% kao prostor za povećanje prinosa i manipulativni dio skladišta. Osim toga, bodove će moći ostvariti projekt koji predviđa ulaganje u skladišni kapacitet od najmanje 300t. | |
| 20 | Mirko MILIČEVIĆ | Poštovani, ja i moj brat sa djecom se bavimo proizvodnjom žitarica te imamo veliku potrebu za skladištem. Pošto nismo proizvođačka organizacija jer smo samo dvojica, odlučili smo napraviti silos sa sušarom te da spojimo oba OPG-a u jedan OPG, ali po ovim uvjetima prisiljeni smo i dalje plaćati skladištenje žitarica nekom trećem. Predlažem da se točka 24 Priloga 1 izmjeni tako da se kapaciteti ne vežu za količinu polj. površina, već za samo ekonomsku veličinu. | Nije prihvaćen | Ovaj Natječaj namijenjen je svim poljoprivrednim proizvođačima i nije diskriminatoran niti prema jednoj skupni. Cilj i svrha ovoga Natječaja je sufinancirati ulaganja za potrebe skladištenja vlastite poljoprivredne proizvodnje kako bi se smanjili troškovi uslužnog skladištenja i sušenja, a što doprinosi povećanju konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava. Prilogom 11 ovoga Natječaja propisan je izračun opravdanosti kapaciteta skladišta za žitarice i/ili uljarice postojećom proizvodnjom žitarica i/ili uljarica na način da kapacitet skladišta za žitarice i/ili uljarice predviđen glavnim projektom ili izjavom ovlaštenog projektanta nije veći od prosječne godišnje proizvodnje uvećane za najviše 35% te umanjen za postojeće kapacitete. Prinosi iz Priloga 11 ovoga Natječaja predstavljaju prosjek prinosa u zadnjih 5 godina temeljem službenih podataka Državnog zavoda za statistiku. Navedeni izračun je neophodan kao dokaz potrebe za skladišnim kapacitetima. | |
| 21 | ANAGARD ĆIŠULRAK | Predlažem: - uvođenje dodatnog razreda bodovanja za ulaganja u kapacitete od 100-500 tona. | Djelomično prihvaćen | Kriterij odabira „Kapacitet skladišta koje je predmet ulaganja“ će se u prvoj podtočki izmijeniti na 300 - 1.000 t. | |
| 22 | Krešimir Kuterovac | Hrvatske udruge proizvođača svinja Kako smo razumjeli intencija ovoga natječaja nije izgradnja skladišnih kapaciteta koji bi otkupljivali ratarske proizvode i bavila se naknadno trgovinom i vrlo vjerojatno izvozom roba. Cilj je omogućiti izgradnju skladišnih kapaciteta za vlastitu ratarsku ili stočarsku proizvodnju i TSH koji proizvode stočnu hranu za naše tržište .Svakako se protivimo izgradnji kapaciteta koji bi se bavili otkupom i trgovinom jer mislimo da ih u HR ima dovoljno i da se ovi kapaciteti ne trebaju dodatno stimulirati za izgradnju putem M4.1 mjere.. Izgradnjom vlastitih kapaciteta za skladištenje roba osigurava se stabilnije poslovanje vlastite proizvodnje ratara i stočara . Ako smo iz naših sastanaka i obrazloženja Ministrice i odgovornih iz MPS , dobro razujmeli ciljeve, u ovome prijedlogu natječaja trebalo bi uvesti neke promjene. 1. u prilogu 1 kod opravdavanja kapaciteta predlažemo da se po UG svake vrste DŽ odredi količina potrebnog skladišnog kapaciteta na razini godine. Ovdje treba voditi računa i o TSH koji proizvode za naše tržište stočnu hranu i kojima bi trebalo omogućiti kapacitete za skladišta koja im eventualno nedostaju ali za proizvodnju stočne hrane za naše tržište. 2.U Prilogu 11 Također bi trebali dopunu sa stočarskim proizvodnim kapacitetima . Ako će se gledati i buduće povećanje proizvodnje ona bi posebno moralo biti elaborirano i postojati nekakav rok za povećanje proizvodnje.Za Svinje predlažemo da po jednoj proizvodnoj krmači/nazimici kapacitet bude 3000 kg (potrošnja krmače i prasadi do 25 kg) dok bi po tovljeniku trebalo 330 kg ( prosječna potrošnja za tov do 130 kg) Po UG to bi bilo za krmače /nazimice 6000 kg i za 1 UG tovljenike 1000 kg. 3.U Tablici Kriterija odabira Prilog 2. Predlažemo da u točci 6 Duljina poslovanja korisnika u sektoru ratarstva zamjeni sa riječima Duljina poslovanja korisnika u sektoru ratarstva ili stočarstva a da broj bodova ostane kako je predloženo u točci 6. Predlažemo da i raspon kapaciteta za najveći broj bodova u Točci 8.1 bude 500-3000 tona. Krešimir Kuterovac | Nije prihvaćen | Proizvodnja stočne hrane nije predmet ulaganja u okviru ovoga Natječaja. Ova ulaganja prihvatljiva su u sklopu tipa operacije 4.2.1. Cilj i svrha ovoga Natječaja je sufinancirati ulaganja za potrebe skladištenja vlastite poljoprivredne proizvodnje kako bi se smanjili troškovi uslužnog skladištenja i sušenja, a što doprinosi povećanju konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava. Od početka provedbe Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. u kontinuitetu se objavljuju natječaji za sufinanciranje ulaganja u sektoru stočarstva, kao i natječaji za pojedine sektore stočarstva (tovno govedarstvo, peradarstvo, reprocentri u svinjogojstvu, tov svinja), a trenutno je u izradi natječaj za sektor mliječnog govedarstva u sklopu kojega poljoprivredni proizvođači u sektoru stočarstva mogu ulagati u skladišne kapacitete neovisno o vlastitim poljoprivrednim površinama. S obzirom da je svrha ovoga Natječaja sufinancirati ulaganja za potrebe skladištenja vlastite poljoprivredne proizvodnje, nije prihvatljivo ne uzeti u obzir stvarne potrebe poljoprivrednih gospodarstava prema vlastitoj proizvodnji. Proizvođači u sektoru stočarstva ostvaruju bodove u sklopu kriterija odabira „Poslovanje korisnika u sektoru stočarstva”. Kapacitet skladišta definiran je prema ciljanoj skupini po veličini korisnika koja je prioritet u sklopu ovoga Natječaja u skladu s načelima za odabir projekata navedenim u Programu ruralnoga razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020 za ovaj tip operacije. | |
| 23 | OPG DARIJO SAJKO | Poštovani mislimo da sa tom stavkom gdje vezete sa prinosima kapacitete skladista nema logike nikakve ili nezelite da se javljaju opg na taj natječaj.Kako ja kao mladi poljoprivrednik po ekonomskoj velicini obradujem 60 h sadasnje stanje javili smo se na natječaj poljoprivrednog zemljista dobili odluku za jos 72 h poljoprivrednog zemljista koje jos nemamo u upisniku i nismo ušli u posjed imamo građevinsku dozvolu za minimalni kapacitet 1000 tona.Čekamo ovaj natječaj 3 godine sama oprema prije samoga skladista je previše skupa da i ekonomski neisplativa da se radi manje od 1000tona kapaciteta Nije nam jasno zbog čega ste eliminirali sva obiteljska gospodarstva iz ovoga natječaja.Te zbog čega nedozvoljavate vašim pravilima malom poljoprivredno gospodarstvu da se rasvija i proširuje.Naš prijedlog 1- Da se uvede povecanje kapaciteta skladista uz povecanje ekonomske velicine zemljista uz rok od 3 godine,ako korisnik nezadovoljava kapacitete skladista sa sadasnjim stanjem ekonomske velicine.!! 2-dodjeliti bodove korisnicima mjere .4.1.1 koji su npr nabavljali mehanizaciju ali do sada nisu imali izgradnju jer sa time netko tko je uzeo mehanizaciju na mjeri 4.1.1 i sad logicno bi trebao graditi nesta u pustoj slavoniji vi ste ga eliminirali !!! | Primljeno na znanje | Cilj i svrha ovoga Natječaja je sufinancirati ulaganja za potrebe skladištenja vlastite poljoprivredne proizvodnje kako bi se smanjili troškovi uslužnog skladištenja i sušenja, a što doprinosi povećanju konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava. Prilogom 11 ovoga Natječaja propisan je izračun opravdanosti kapaciteta skladišta za žitarice i/ili uljarice postojećom proizvodnjom žitarica i/ili uljarica na način da kapacitet skladišta za žitarice i/ili uljarice predviđen glavnim projektom ili izjavom ovlaštenog projektanta nije veći od prosječne godišnje proizvodnje uvećane za najviše 35% te umanjen za postojeće kapacitete. Prinosi iz Priloga 11 ovoga Natječaja predstavljaju prosjek prinosa u zadnjih 5 godina temeljem službenih podataka Državnog zavoda za statistiku. Navedeni izračun je neophodan kao dokaz potrebe za skladišnim kapacitetima. | |
| 24 | OPG Kovačić Ivan | Poštovani, Javljam se kao nositelj OPG Kovačić, naš OPG obrađuje oko 70ha zemljišta, od čega je 50ha ratarstvo (kukuruz, ječam, pšenica,zob), te ostalo je duhan i povrće. Planirao sam se prijaviti na ovu mjeru ali po sadašnjim izmjenama nemam šanse za prolaz. Podržavam izračun opravdanosti i smatram da je dobar potez. Prema izračunu opravdanosti moje gospodarstvo može uložiti u skladišta maksimalno od 300- 400 tona, i to bi zadovoljilo naše potrebe za skladišnim prostorom. Ali po sadašnjem sustavu bodovanja planirano ulaganje kao moje u startu nije prihvatljivo jer minimalni kapacitet skladišta koje je predmet ulaganja da bi dobili bodove je 500 tona, a bez tih bodova nemam šanse za prolaz na natječaju. Predlažem: - Da se minimalni kapacitet skladišta koje je predmet ulaganja smanji na 100 tona (Od 100-1000tona) - ili da se uvede novi razred bodovanja za ulaganja u rasponu od 100-500 tona Molim da uvažite moj prijedlog jer sadašnjim prijedlogom isključujete sva gospodarstva koja su ispod 60-70 hektara, a smatram da to nisu mala gospodarstva i da bi navedeni trebali imati istu šansu za prolaz na natječaju, S Poštovanjem, Ivan Kovačić. | Djelomično prihvaćen | Kriterij odabira „Kapacitet skladišta koje je predmet ulaganja“ će se u prvoj točki izmijeniti na 300 - 1.000 t. | |
| 25 | Matteo Brkić | , 1. PREDMET, SVRHA I IZNOS RASPOLOŽIVIH SREDSTAVA NATJEČAJA | Ovo može biti komentar, a može se možda više uvrstiti kao prijedlog i nadopuna ponuđenog teksta najavljenog natječaja : 1. PREDMET, SVRHA I IZNOS RASPOLOŽIVIH SREDSTAVA NATJEČAJA : PRIJEDLOG IZMJENE UKUPNIH RASPOLOŽIVIH SREDSTAVA JAVNE POTPORE PO NATJEČAJU : U svrhu veće pomoći a u konačnici i većem broju konačnih korisnika, PREDLAŽEMO da se sredstva za male i srednje korisnike povećaju za dodatnih 10.000.000,00 HRK a da se ista namaknu smanjenjem dijela predviđenog za velike korisnike za isti iznos. ZAŠTO ? ZATO jer (uz dužno poštovanje velikih korisnika) su veliki u velikoj većini u daleko (financijski gledano) boljoj situaciji i prilici da investiraju u ovakve investicije od (na drugoj strani) malih i srednjih korisnika, A SVE TO iz razloga da se koliko toliko bar malo "izbalansiraju" omjeri između malih, srednjih i velikih korisnika, jer uz sav trud i muku da se dođe do što većih prinosa i kada se isti dogode, dolazimo do problema skladištenja svih tih uroda, a onda te iste probleme na uštrb proizvđača "iskoriste" vlasnici već postojećih skladišnih kapaciteta, jer pod uvjetima prijema roba, većini se ne isplati ostaviti robu na pohrani, plaćati tu pohranu i rizikovati sa mogućom budućom cijenom njihove robe. ZATO UVRSTITE ovaj naš prijedlog, to nije toliko drastična promjena a POMOĆI ĆETE PUNO i JAKO malim i srednjim korisnicima, bar njih nekoliko. | Primljeno na znanje | Ukupna alokacija za ovaj Natječaj je povećana na 250.000.000,00 kuna, od čega 150.000.000,00 kuna za male i srednje korisnike (poljoprivredna gospodarstva ekonomske veličine od 15.000 do 250.000 EUR SO i zadruge ili proizvođačke organizacije) te 100.000.000,00 kuna za velike korisnike (poljoprivredna gospodarstva ekonomske veličine preko 250.000 EUR SO). |
| 26 | Bercon d.o.o. | , 1. PREDMET, SVRHA I IZNOS RASPOLOŽIVIH SREDSTAVA NATJEČAJA | Prilog 2 - Kriteriji odabira - obzirom ima puno potencijalnih prijavitelja s trenutnom proizvodnjom od 50-100 ha, a većina takvih prijavitelji ne može raditi skladište veće od 500t, molimo da se ubaci kriterij za skladišta ispod 500t jer prijavitelji koji ne bi ostvarili bodove na kriteriju 8. Kapacitet skladišta koje je predmet ulaganja, teško mogu postići bodove za prag prolaznosti i time nemaju mogućnost prijave na natječaj. Prilog 11 - Izračun opravdanosti kapaciteta skladišta - uvećanje za barem 30% u odnosu na godišnju proizvodnju kako bi se omogućila izgradnja skladišta koja će dugoročno rješavati potrebe poljoprivrednih gospodarstva. | Prihvaćen | Kriterij odabira „Kapacitet skladišta koje je predmet ulaganja“ je u prvoj podtočki izmijenjen na 300 - 1.000 t. Kapacitet skladišta će se uvećati za 35% kao prostor za povećanje prinosa i manipulativni dio skladišta. |
| 27 | Goran Zečić | , 1. PREDMET, SVRHA I IZNOS RASPOLOŽIVIH SREDSTAVA NATJEČAJA | Vezano za prilog 11. Izračun opravdanosti kapaciteta skladišta i prilog 2. Kriteriji odabira – promjenom natječaja na način da se kapacitet skladišta veže na postojeću proizvodnju umanjenu za postojeće kapacitete, javlja se nekoliko problema. Kroz kriterije odabira (kriterij br. 7.) jasno je da se prednost daje korisnicima koji posluju u sektoru stočarstva. Međutim, sada je problem kriterij broj 8. koji se nije doradio te prilog 11. Velik broj stočara ima površine pod krmnim biljem koje naravno ne ide u izračun kapaciteta te imaju i zemljište na ugaru (u prošloj godini). Dolazi do problema da korisnici u sektoru stočarstva (koji su u „prednosti“), ne mogu ostvariti bodove po kriteriju broj 8. Naime, po metodologiji izračuna kapaciteta, velik broj njih neće moći raditi skladišta veća od 500 tona, čime će teško zadovoljiti minimalni bodovni prag. Primjerice, imamo korisnika koji je već u ušao u fazu projektiranja objekta kapaciteta 600 tona temeljem prvog e-savjetovanja. Prema izračunu bodova, korisnik bi mogao ostvariti 74 boda. Sa novim prijedlogom natječaja, taj korisnik ima pravo na skladište kapaciteta 250 tona, te samim time ne može ostvariti 22 boda po kriteriju br. 8. Njegovi bodovi upravo su pali ispod praga od 55 bodova, čime taj korisnik u roku mjesec dana više nije prihvatljiv za natječaj. Pa kako da itko išta krene više projektirati na vrijeme, kad to ne može dok se ne objavi natječaj, a onda ostaje jako malo vremena za izradu glavnog projekta i troškovnika, gdje se naravno očekuje puno pogrešaka i naknadnih izmjena projekta. Dakle, sada ispada da su prihvatljivi korisnici kojima je stočarska proizvodnja primarna, ali imaju jako velike površine pod žitaricama i uljaricama. Ali opet s druge strane, najveći broj bodova po kriteriju broj 1. ostvaruju mali. To jednostavno nije moguće – rijetko koji mali stočar 15.000 – 99.000 t eura SO može ići na ovaj natječaj. Ne može ni određen broj malih ratara, jer SO do 99.000 eur znači da ratar vrlo vjerojatno nema dovoljnu proizvodnju da radi skladište od min. 500 tona, pogotovo, ako već ima neki skladišni kapacitet u rasponu od 100-200 tona. Problem je što se postojeća proizvodnja gleda temeljem dostavljene ekonomske veličine, odnosno zadnjeg jedinstvenog zahtjeva za poticaj. Ne uzima se obzir plodored, ugari te krmno bilje. Zapravo, najbolje prolaze oni koji su u zadnji poticaj prijavili najviše kukuruza. Isto tako, ovim se ne potiče svako daljnje povećanje proizvodnje jer se skladište može raditi temeljem onoga što je prijavljeno u prošloj godini. Naravno, treba spomenuti i vječiti problem da neki poljoprivrednici obrađuju zemlju koju im najmodavci ne daju upisati u poticaj. Predlažem da se izmjeni kriterij odabira br. 8 na način da i skladišta manjeg kapaciteta ostvare određen broj bodova ili da se površina računa na kraju ulaganja, odnosno, kod podnošenja zahtjeva za konačnu isplatu. Time ćete potaknuti i povećanje proizvodnje kod korisnika. | Djelomično prihvaćen | Od početka provedbe Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. u kontinuitetu se objavljuju natječaji za sufinanciranje ulaganja u sektoru stočarstva, kao i natječaji za pojedine sektore stočarstva (tovno govedarstvo, peradarstvo, reprocentri u svinjogojstvu, tov svinja), a trenutno je u izradi natječaj za sektor mliječnog govedarstva u sklopu kojega poljoprivredni proizvođači u sektoru stočarstva mogu ulagati u skladišne kapacitete neovisno o vlastitim poljoprivrednim površinama. Cilj i svrha ovoga Natječaja je sufinancirati ulaganja za potrebe skladištenja vlastite poljoprivredne proizvodnje kako bi se smanjili troškovi uslužnog skladištenja i sušenja, a što doprinosi povećanju konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava. Prinosi iz Priloga 11 ovoga Natječaja predstavljaju prosjek prinosa u zadnjih 5 godina temeljem službenih podataka Državnog zavoda za statistiku. Navedeno će se uvećati za 35% kao prostor za povećanje prinosa i manipulativni dio skladišta. Nadalje, kriterij odabira „Kapacitet skladišta koje je predmet ulaganja“ će se u prvoj podtočki izmijeniti na 300 - 1.000 t. |