Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt prijedloga Odluke o izmjenama i dopunama Plana korištenja financijskih sredstava dobivenih od prodaje emisijskih jedinica putem dražbi u Republici Hrvatskoj od 2021. do 2025. godine

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Hrvatski savez udruga privatnih šumovlasnika ODLUKU, Ovom Odlukom donose se Izmjene i dopune Plana iz točke I. ove Odluke (u daljnjem tekstu: Izmjene i dopune Plana), u tekstu koji je sastavni dio ove Odluke. Pozdravljamo ove izmjene Plana koje su pozitivne, no smatramo da je loše što se sva nova sredstva raspodjeljuju unutar samo jednog područja (NuET). Iako je činjenica da će u energetskom sektoru doći do značajnih promjena ipak bi trebali uvesti neke mjere koje će dodatno osigurati održivost naših kapaciteta u vezanju CO₂. Zato smatramo da bi dio sredstava trebalo rasporediti i u Područje prilagodbe klimatskim promjenama i to u nove mjere koje nisu dio Strategije prilagodbe klimatskim promjenama. Šume imaju ključnu ulogu u dostizanju ciljeva održivog razvoja, od ublažavanja klimatskih promjena djelovanjem ponora ugljika do osiguravanja hrane, goriva i čiste vode. Održivo gospodarenje šumama i korištenje drveta nalaze se ispred drugih s pozitivnim primjerima i stvaranjem malog ekološkog otiska. Šuma veže CO₂, gospodarenje šumama osigurava raspoloživost drveta kao sirovine, a drveni proizvodi produžuju vezanje CO₂ i otvaraju mogućnost povećanja prirasta u šumi. Istodobno oni zamjenjuju druge materijale koji emitiraju CO₂. U Republici Hrvatskoj šume zauzimaju skoro polovinu kopnene površine, a zahvaljujući tradicionalnom višestoljetnom načinu gospodarenja koje se unatrag nekoliko desetljeća naziva prirodi bliskim i održivim, te su šume sačuvane za buduće gospodarenje te predstavljaju rijetke prirodne šumske ekosustave u Europi. Način gospodarenja našim šumama osigurava potencijal za kontinuirano vezanje CO₂, no prilagodba novim uvjetima uslijed klimatskih promjena zahtjeva i stalno usavršavanje te razvoj novih metoda i tehnologija što znatno poskupljuje cjelokupni proces gospodarenja. To je razlog zašto se i na nivou EU raspravlja o uvođenju novih izvora financiranja pojedinih tehnoloških operacija održivog gospodarenja šumama kojima bi se naplatile ekološke usluge koje šume pružaju svim stanovnicima. Sektor Korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva (LULUCF), jedini je sektor u kojem se pojavljuju ponori (uklanjanje) ugljikova dioksida iz atmosfere. Unutar tog sektora, kad se zbroje ponori i emisije, kategorije koje rezultiraju ponorom (uklanjanjem) emisija stakleničkih plinova su samo Šumsko zemljište i Travnjaci. Uzimajući u obzir činjenicu da je u LULUCF sektoru zabilježen je trend smanjenja ponora, a najveći razlog za isto je izostanak provedbe propisanih praksi gospodarenja šumama na svim površinama šuma, smatramo da je neophodno u Plan uvrstiti mjere koje će potaknuti šumoposjednike na provedbu mjera gospodarenja s ciljem povećanja uklanjanja emisija stakleničkih plinova. Za šumsko zemljište to je nastavak tradicije potrajnog (održivog) gospodarenja šumama i šumskim zemljištima u skladu s pravilima struke i zahtjevima domaćih i međunarodnih politika. Raspoloživo, neobraslo proizvodno šumsko zemljište potrebno je koristiti za podizanje novih šuma. Površinama obraslim šumama niskih uzgojnih oblika, potrebno je putem šumskouzgojnih radova upravljati na način da se poveća zaliha ugljika. Gospodarenje drvnim ostacima nakon sječe i izrade u šumskim sastojinama, potrebno je regulirati po provođenju znanstvenih istraživanja o utjecaju iznošenja drvnih ostataka na ciklus kruženja ugljika u šumama. Drvni proizvodi su spremište ugljika, s emisijom koja se odlaže na dulje vrijeme, ovisno o vrsti proizvoda te je potrebno poticanje korištenje drva u tradicionalnim i novim proizvodima. Šumskim resursima potrebno je nastaviti gospodariti tako da se održe i poboljšaju njihove općekorisne funkcije (OKFŠ), zaštiti biološka raznolikost te podigne otpornost šuma na klimatske promjene. Navedeno je potrebno sagledati i s činjenice da se vrijednosti „usluge šumskih ekosustava“ već godinama zapostavljaju kroz smanjivanje izdvajanja za općekorisne funkcije šuma pa je nužno da se za financiranje održivog gospodarenja šumama uvedu neki novi izvori financiranja, a ova financijska sredstva su ionako povezana sa šumama preko LULUCF sektora. Smatramo da bi dio sredstava, koja će biti ostvarena zahvaljujući činjenici da šume vežu znatne količine CO₂, trebalo usmjeriti tj. vratiti natrag u te iste šume kako bi se osigurala održivost vezanja CO₂. To bi prvenstveno trebalo ostvariti kroz mjere Prilagodbe klimatskim promjenama jer su i naše šume, iako su puno bolje i kvalitetnije od većine europskih, pod tim pritiskom. Neke vrste su na granicama svojih areala i za očekivati je da će doći do pomicanja granica. Zato je nužno potrebno da se ppokrenu istraživanja u tom području. Također je posljednjih godina utvrđeno povećanje negativnih utjecaja stranih invazivnih vrsta na naše zavičajne vrste drveća (npr. hrastova mrežasta stjenica), no kako se te strane invazivne vrste ne nalaze na posebnom popisu EU (njima nisu toliko bitne jer nemaju zavičajne vrste) one nisu prihvatljive za financiranje istraživanja i provedbu ostalih aktivnosti. Iako je pravilnikom definirano da se sredstavima iz fonda za općekorisne funkcije šuma trebaju financirati i znanstvena istraživanja, to se baš i ne provodi već duži niz godina. Zato smatramo da je ovo jedan od mogućih izvora financiranja i za takve projekte, a pogotovo uz činjenicu da su šume zaslužne za dobivanje tih sredstava. Također ukazujemo na činjenicu da je potrebno osigurati i financiranje za izradu i provedbu programa gospodarenja privatnim šumama, jer će se tako također osigurati održivost svih šumskih proizvoda pa tako i vezanja CO₂. Primljeno na znanje Poštovani, komentar je primljen na znanje te nije predmet ovih Izmjena i dopuna Plana korištenja financijskih sredstava dobivenih od prodaje emisijskih jedinica putem dražbi za Republiku Hrvatsku u razdoblju od 2021. do 2025.