Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću za Nacrt Programa razvoja sektora mljekarstva u Republici Hrvatskoj do 2030. godine

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 HGK Program razvoja sektora mljekarstva u Republici Hrvatskoj do 2030. godine - NACRT Sektor za poljoprivredu HGK je dostavio Ministarstvu poljoprivrede 4. ožujka 2022. primjedbe na Program te ukazuje još jednom na potrebu razmatranja istih, kako slijedi: "1. Opći komentar • Potrebno jasnije objasniti vezu Strateškog plana ZPP-a za RH i ovog Programa (i eventualno drugih Programa potpore – npr. Programa državne potpore za iznimno osjetljive sektore u poljoprivredi). • Potrebno pojasniti način na koji će se mjere iz ovog Programa implementirati (pravilnici, natječaji?…). • Investicijske mjere - bilo bi logično da su Programom detaljnije utvrđena prihvatljiva ulaganja kod investicijskih mjera (bespovratna sredstva i financijski instrumenti) u sektoru mlijeka (primarna proizvodnja i prerada), a koja će se financirati sredstvima EAFRD/Državnog proračuna. 2. Ažurnost podataka • U poglavljima 1.1., .1.2., 3. potrebno osvježiti podatke gdje god je to moguće. 3. Mjere • Str. 29. „Korisnici mjera su sva mala i srednja gospodarstva koja drže manje od 250 krava. Čine više od 99% svih gospodarstava, a u svom posjedu imaju 83% mliječnih krava.“ Prema ovome, korisnici mjera iz Programa neće moći biti „velika gospodarstva“, što nije prihvatljivo – potrebno preformulirati na način da se i velika gospodarstva uključe kao prihvatljivi korisnici; • Str. 29. „Ulaganja za ostvarenje cilja uključuju financiranje rekonstrukcije postojećih farmi radi dostizanja standarda držanja životinja, ulaganja u rekonstrukciju i izgradnju pomoćnih objekata na farmama, ulaganja u izgradnju i proširenje objekata u cilju povećanja broj grla na postojećim farmama.“ Korištenje javnog novca za dosezanje postojećih standarda u proizvodnji nije dozvoljeno – potrebno preformulirati; • U tekstu na str. 30. navedeno je 14 mjera, a u Tablici 5 navedeno je 11 mjera – potrebno uskladiti; • U tekstu na str. 34. navedeno je 9 mjera, a u Tablici 7 navedeno je 11 mjera – potrebno uskladiti; • U tekstu na str. 37. navedeno je 11 mjera, a u Tablici 9 navedeno je 9 mjera – potrebno uskladiti; • Prihvatljiva ulaganja koja se odnose na ulaganja u dugotrajnu imovinu u primarnoj proizvodnji, a razvrstana su kao zasebne mjere – predlažemo objediniti (primjer - izgradnja/rekonstrukcija objekata za držanje krava); isto vrijedi i za preradu. • Kao mjere u tablicama 5., 7. i 9. navedeni su u stvari prihvatljivi troškovi za sufinanciranje u sklopu potpora za ulaganja u dugotrajnu imovinu (npr. tablica 7. , P.2.1 „Računalna oprema i software“) – potrebno preformulirati na način da se razlikuju mjere od prihvatljivih troškova. • Str. 31. „Prioriteti 1.1. i 1.2. namijenjeni su primarnim proizvođačima mlijeka, te mladim poljoprivrednicima za preuzimanje postojećih gospodarstava, njihovu modernizaciju i nastavak proizvodnje mlijeka.“ Prema ovome (i konstatacijama na str. 29.), izgradnja novih/rekonstrukcija postojećih kapaciteta za držanje mliječnih krava i njihovo opremanje neće biti moguće za velika gospodarstva, što nije prihvatljivo - potrebno preformulirati na način da se i velika gospodarstva uključe kao prihvatljivi korisnici; • sve navedene mjere u sklopu cilja 1., 2. i 3. (tablice) potrebno je nadopuniti sljedećim informacijama: o izvor financiranja (EAGF, EAFRD ili Državni proračun – za sve mjere koje će se klasificirati kao državna potpora!), o vrsta potpore: npr. bespovratna sredstva za ulaganja u dugotrajnu imovinu; financijski instrumenti – krediti (nabava dugotrajne imovine, obrtnih sredstava) i jamstva; godišnja plaćanja po grlu stoke/površini; bespovratna sredstva za kupnju stoke. • Dio navedenih mjera sasvim je nejasan - potrebno preformulirati (npr. Cilj 1. - Osiguravanje potpore za iznimno osjetljiv sektor proizvodnje mlijeka – za pretpostavit je da se radi o državnoj potpori koja se daje godišnje po grlu mliječne krave). • Str. 37. „Ulaganja u prerađivačke kapacitete u vlasništvu PO“. Prema ovome, potpore za ulaganja u prerađivačke kapacitete bit će moguće samo za proizvođačke organizacije, što nije prihvatljivo - potrebno preformulirati na način da se subjekti u poslovanju hranom uključe kao prihvatljivi korisnici; • potrebno unaprijediti tekstualni dio vezan uz prioritete unutar ciljeva 1., 2. i 3. 4. Izvori financiranja za provedbu Programa • navodi se „u manjoj mjeri sredstva će biti osigurana i iz prihoda jedinica lokalne i regionalne samouprave“ – potrebno objasniti o čemu se radi." Djelomično prihvaćen Nacrt Programa razvoja sektora mljekarstva u Republici Hrvatskoj do 2030. godine proizlazi iz Strategije poljoprivrede do 2030. (“Narodne novine” 26/2022) te predstavlja jedan od akata strateškog planiranja kojim se podupire provedba, odnosno povezuje sa Strateškim planom ZPP-a za Republiku Hrvatsku. Nacrt Programa izrađen je kao strateški dokument u području sektora mljekarstva te u njemu nije detaljno razrađena niti jedna mjera poljoprivredne politike, pa tako niti investicijske mjere. Detaljna razrada mjera bit će predmetom provedbenih dokumenata, posebice Strateškog plana za provedbu ZPP-a. S obzirom na to da se Program izrađuje usporedno s procesom programiranja nove financijske perspektive Europske unije 2021. - 2027. i izrade SP ZPP-a, u trenutku pisanja ovoga dokumenta još nisu definirani svi mehanizmi provedbe. Alokacija, izvori financiranja i planirana sredstva, detaljnije će se prikazati u provedbenim programima Ministarstva. Nacrt Programa proizlazi iz detaljne analize sektora koja je izrađena krajem 2020. i početkom 2021. godine. Zbog obujma ovih materijala, isti su u dovoljnom opsegu uključeni u tekst nacrta Programa. Podaci navedeni u nacrtu Programa su ažurirani ovisno o dostupnosti i vremenu objave službenih podataka. Kroz Nacrt Programa su obuhvaćene sve veličine gospodarstava. Za Republiku Hrvatsku bitno je svako gospodarstvo koje drži krave u proizvodnji mlijeka, jer nam je samodostatnost niska. Kroz Nacrt Programa su predložene različite mjere, kako bi se svako gospodarstvo moglo dalje razvijati. Tablice u kojima se navode, obuhvaćaju sve predložene mjere. Mjere kojima će se ostvariti ciljevi Programa bit će razrađene u provedbenim dokumentima. Izvori financiranja u nacrtu Programa su jasnije definirani.
2 GIU "CROATIASTOČAR" Zagreb, Ivana Šibla 9 Program razvoja sektora mljekarstva u Republici Hrvatskoj do 2030. godine - NACRT Poštovani, Vezano na Nacrt programa razvoja sektora mljekarstva u RH do 2030.godine dajemo slijedeće očitovanje na predložene ciljeve i prioritete u proizvodnji i preradi mlijeka u cijelom lancu proizvodnje i vrijednosti proizvoda. Cilj 1. Očuvanje broja krava u proizvodnji mlijeka Pobrojane mjere uglavnom se odnose na investicijske potpore te potpore dohotku i dobrobiti mliječnih krava sa prijedlogom iznosa godišnjeg financiranja. S obzirom na enormni rast inputa u proizvodnji mlijeka, pad otkupa mlijeka, nužno je kratkoročno osigurati bespovratna sredstva za uzgoj odnosno nabavu rasplodnih junica jer povećanjem broja mliječnih krava u stadu postiže se najbrži efekt u povećanju proizvodnje mlijeka. Isto tako planirana godišnja investicijska sredstva nisu dostatna kako u dijelu investicija u rekonstrukcije i modernizacije staja tako i u dijelu investiranja u proširenje kapaciteta odnosno izgradnju novih tipskih farmi za proizvodnju mlijeka. Također u financijskim sredstvima potpore dohotku potrebno je predvidjeti i sredstva za dobrobit u uzgoju ženskog rasplodnog podmlatka nakon umjetne oplodnje. Očuvanje odnosno povećanje broja krava u stadu pretpostavlja i mjere progresivnog restrukturiranja koje bi trebalo dodatno razraditi sa ciljem značajnog povećanja broja srednjih gospodarstava za proizvodnju mlijeka. S obzirom na veliko učešće u tržnosti kravljeg mlijeka velikih gospodarstava, potrebno je osigurati primjerene iznose javne potpore iz ruralne omotnice s obzirom na izraženu potrebu dodatnih ulaganja u rekonstrukcije i modernizacije postojećih kapaciteta radi očuvanja proizvodnje i povećanje produktivnosti i smanjenja troškova proizvodnje. Akcijski program treba sagledati i moguće implikacije nove Strategije „zelenog dogovora“ posebice intenzivnu proizvodnju na velikim farmama uključujući i potrebu investicijskih potpora radi dostizanja standarda održive proizvodnje mlijeka. Cilj 2 . Povećanje produktivnosti u proizvodnji mlijeka Pobrojane mjere također se najvećim dijelom odnose planirane investicije ponajprije u stajsku opremu a dijelom i mjere unapređenja hranidbe i reprodukcije uključujući i sredstva za stručna usavršavanja poljoprivrednika. Također, osim robota za mužnju i izmuzišta potrebno je predvidjeti i financijska sredstva za „rotolactore“ (roto izmuzišta za velike farme) s obzirom da se velike farme susreću, a problem će biti još veći, sa nedostatkom radne snage na tržištu rada. U cilju proizvodno ekonomske održivosti mliječnih gospodarstava valja uvrstiti i javnu potporu za obnovljive izvore energije ali ne samo za vlastite potrebe već i proizvodnju električne energije u odnosu na ukupne potencijale na gospodarstvu. U tom smislu u sklopu energetske tranzicije u srednjoročnom razdoblju potrebno je i mijenjati postojeću legislativu koja u RH ograničava proizvodnju električne energije iz solarnih izvora samo do razine potrošnje na farmi. U ovom cilju potrebno je predvidjeti dinamiku povećanja proizvodnje mlijeka po kravi ali isto tako i ostale ekonomske pokazatelje u smislu smanjenja varijabilnih troškova vezanih na ukupnu proizvodno ekonomsku produktivnost. Valja razmotriti i predvidjeti za Cilj 2. posebnu uzu radnu grupu sastavljenu od članova agronomske te veterinarske struke uključujući i agro-ekonomistu radi definiranja i praćenja i unapređenja proizvodno ekonomskih parametara koji doprinose održivosti i ukupnoj konkurentnosti sektora. Cilj 3. Osiguranje preradbenih kapaciteta s posebnim naglaskom na proizvodnju proizvoda veće dodane vrijednosti s obzirom na nepovoljnu strukturu asortimana mliječnih proizvoda u RH. Za ovaj cilj potrebno je također pripremiti analizu postojećih prerađivačkih kapaciteta otkupljivača mlijeka a isto tako i za objekte pod posebnim uvjetima kojih u mliječnom sektoru, prema nekim podacima, ima preko 1000. Valja dobro procijeniti buduća financijska ulaganja od kojih će kroz proizvodnju proizvoda veće dodane vrijednosti ovisiti opstojnost i očekivani progresivni razvoj cjelokupnog sektora. S obzirom na nedostatna sredstva javne potpore iz ruralne omotnice na razini Vlade potrebno je demarkacijom omogućiti korištenje javne potpore iz ostalih EU fondova posebice za projekte koji se odnose na energetsku i digitalnu tranziciju te zaštitu okoliša a sve u cilju održive proizvodnje hrane prema novoj Strategiji „od polja do stola“. Cilj 4. Očuvanje i povećanje broja koza i mliječnih ovaca radi daljnjeg razvoja proizvodnje kozjeg i ovčjeg mlijeka u srednjoročnom periodu Predlažemo da se Program dopuni sa ciljem 4. a odnosi se na proizvodnju kozjeg i ovčjeg mlijeka. Proizvodnja kozjeg i ovčjeg mlijeka predisponirana je posebice u jače izraženim ruralnim područjima s obzirom na zemljišne resurse u tim područjima i potrebu demografske obnove. Program bi trebao predvidjeti također dinamiku povećanja proizvodnje i prerade ovčjeg i kozjeg mlijeka sa najosnovnijim pokazateljima i restrukturiranjem postojećih gospodarstava odnosno novih proizvođača u ruralnim prostorima. Za ovaj sektor u Akcijskom programu također je potrebno predvidjeti broj koza i mliječnih ovaca te investicijska sredstva kako za postojeće kapacitete tako i za izgradnju novih kapaciteta uključujući i potpore dohotku. O b r a z l o ž e n j e Europski mliječni sektor, kao i u Hrvatskoj, u permanentnom je restrukturiranju. Na zadnjem sastanku posebne EU ekspertne grupe za mliječni sektor na razini država članica prikazani su najosnovniji podaci o restrukturiranju EU mliječnog sektora u periodu 2005. do 2016. godine. U promatranim godinama na razini država članica smanjen je broj mliječnih krava za 7%, povećan je otkup mlijeka za 16%, prosječna veličina stada mliječnih krava povećana je za 50% a smanjio se broj isporučitelja kravljeg mlijeka za cca 38%. U tom istom periodu, za usporedbu, u Hrvatskoj je smanjen broj krava za cca 35%, broj isporučitelja smanjio se za više od 80% a otkup mlijeka smanjio se za 20%. Negativan trend restrukturiranja mliječnog sektora RH nastavljen je i u zadnjih pet godina. U 2021. godini u odnosu na 2017. ukupan otkup kravljeg mlijeka smanjen je za 10%, otkup ovčjeg mlijeka smanjen je za 3% a otkup kozjeg mlijeka smanjen je za 8%. Broj isporučitelja kravljeg mlijeka smanjen je za više od 40%, broj isporučitelja ovčjeg mlijeka smanjen je za 13% a broj isporučitelja kozjeg mlijeka smanjen je za 15%. Samodostatnost u sektoru kravljeg mlijeka pala je ispod 50%. Nacrt programa prikazuje najosnovnije pokazatelje u zadnjih 8 do 10 godina ali samo do 2019.godine. S obzirom na izrazito negativne trendove mliječnog sektora RH potrebno je sačiniti sveobuhvatnu analizu za početak najnovijih pokazatelja o isporučiteljima mlijeka te proizvodno tržišnim pokazateljima industrije prerade mlijeka. U Nacrtu programa postoji, doduše, tabela posjednika mliječnih i kombiniranih pasmina krava razvrstanih prema broju krava za 2021. godinu. Proizlazi da u RH postoji preko 14.000 gospodarstava koja drže mliječne krave sa cca 128.000 krava. Analiza koju je Croatiastočar radila za 2020.godinu ukazuje da je u sustavu otkupa bilo nešto više od 80.000 krava a da za preostalih 53.000 krava nema podataka o tržnosti kravljim mlijekom. Valja preispitati postojeći sustav potpora komercijalnih proizvođača mlijeka u odnosu na posjednike mliječnih krava za koje nema podataka o tržnosti kravljim mlijekom. Iz tih razloga predlaže se iz baze podataka Ministarstva poljoprivrede, HAPHI-a i Agencije za plaćanje pripremiti pokazatelje: - broj isporučitelja kravljeg,ovčjeg i kozjeg mlijeka, - broj krava mliječnih ovaca i koza po isporučitelju, - broj krava kod posjednika koji nisu u sustavu otkupa, - raspolaganje sa zemljišnim resursima oranica, livada i pašnjaka isporučitelja mlijeka odnosno posjednika mliječnih krava koji nisu u sustavu otkupa mlijeka, - ukoliko je moguće, iz baze podataka iskazati i starosnu strukturu posjednika malih i srednjih gospodarstava prema broju krava. Ovi najosnovniji pokazatelji trebali bi biti polazna baza za Akcijski program razvoja sektora mljekarstva. Osim javnih potpora dohotku te javnih potpora iz omotnice ruralnog razvoja potrebno je osigurati posebne kreditne linije za cjelokupni mliječni sektor. Osim kreditnih linija za investiranje u postojeće kapacitete uključujući i proširenje i izgradnju novih kapaciteta nužno je osigurati i dugoročne kreditne linije uz minimalnu kamatu za osiguranje zemljišnih resursa bez koji su osnova za održanje i povećanje proizvodnje mlijeka. Akcijski program treba također sadržavati tržišne pretpostavke s obzirom na razmjere nepoštene trgovačke prakse na tržištu mliječnih proizvoda u RH a u cilju uravnoteženja cijena u cjelokupnom lancu mliječnog sektora RH uključujući i potrošačke cijene. Ovaj Akcijski program također treba predvidjeti koordinacioni tim za provedbu Programa na čelu kojeg treba biti Ministarstvo poljoprivrede ali i predstavnici ostalih dionika u cijelom lancu uključujući i predstavnike međuvladinih resora od kojih također ovisi realizacija ovog Programa. S poštovanjem, Predsjednik: Branko Bobetić Primljeno na znanje Kroz Nacrt Programa su predložene različite mjere, kako bi se svako gospodarstvo moglo dalje razvijati. Slijedom procedure donošenja Programa, nije moguće u Program uključiti trenutnu pomoć gospodarstvima. Nacrt Programa je strateški dokument s razvojnom strategijom do 2030. godine s ciljem povećanja samodostatnosti u proizvodnji mlijeka, što se naslanja i na jedan od prioriteta iz Programa rada Vlade Republike Hrvatske. Sugestija za povećanje iznosa investicijskih sredstava nije prihvaćena. Međutim, u nacrtu Programa navedeno je da će se financijski okvir za provedbu Programa usklađivati svake godine, ali i tijekom godine ovisno o iskazanim potrebama i mogućnostima financiranja iz pojedinih izvora. Nacrt Programa sadržava osvrt na Europski zeleni plan. Nacrt Programa izrađen je kao strateški dokument u sektoru mljekarstva, u Programu nije detaljno razrađena niti jedna mjera, te nisu posebno izdvajani tipovi izmuzišta. Detaljna razrada mjera bit će predmetom provedbenih dokumenata. Primamo na znanje prijedloge vezane uz investicije u obnovljive izvore energije. Sugestiju za osnivanje posebne, uže radne grupe primamo na znanje. U nacrtu Programa, a sukladno Strategiji poljoprivrede do 2030. godine, navedena je stalna podrška ovome sektoru institucija iz AKIS sustava. Zahvaljujemo na sugestiji za proširenje nacrta Programa i uvrštavanje ovčjeg i kozjeg mlijeka. Sugestija nije prihvaćena jer je potrebno izvršiti analize i razraditi mjere sukladno istima, što bi značajno produžilo proces izrade ovog Nacrta Programa. Interno je zaključeno da bi bilo prihvatljivije izraditi samostalan Program razvoja ovčarstva i kozarstva u RH. Zahvaljujemo na dostavljenim informacijama i statističkim podacima, koje primamo na znanje. Nacrt Programa izrađen je na temelju provedene detaljne Analize lanca vrijednosti mlijeka i mliječnih proizvoda, te su podaci i analize dobiveni kroz navedenu analizu u dostatnom opsegu uvršteni u nacrt Programa. Isto tako, nacrt Programa dopunjen je s najnovijim, službeno objavljenim podacima.