Izvješće o provedenom savjetovanju - Prijedlog Pravilnika o uvjetima, kriterijima i načinima doniranja hrane i hrane za životinje
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | HGK | PRAVILNIK O UVJETIMA, KRITERIJIMA I NAČINIMA DONIRANJA HRANE I HRANE ZA ŽIVOTINJE | Sektor za poljoprivredu HGK: Članak 73. stavak 1 temeljnog Zakona (Zakon o poljoprivredi N.N. 30/2015- u daljnjem tekstu Zakon) objašnjava glavni razlog zašto je Zakon donesen, i zašto se temeljem njega donosi ovaj Pravilnik: (1) Radi sprječavanja uništavanja velikih količina hrane, zaštite okoliša i pomoći krajnjim primateljima ovim Zakonom propisuje se sustav doniranja hrane i hrane za životinje. Držimo da je prijedlog Pravilnika stavljen u javnu raspravu u suprotnosti upravo s tim člankom 73. temeljnog Zakona jer se njegovom primjenom neće spriječiti uništavanje velikih količina hrane nego upravo suprotno. Držimo da se primjenom ovog propisa ne olakšava i ne potiče doniranje hrane nego se isto otežava. Pravilnik ne omogućuje gotovo ništa što važećim propisima već nije omogućeno, a uvodi dodatna ograničenja koja dodatno objašnjavamo u tekstu ispod. Smatramo kako je Pravilnik u ovakvom obliku konceptualno i tehnički neprovediv pa ga zbog toga nije trebalo još uvijek stavljati u javnu raspravu, nego na njemu još ozbiljno poraditi. Samo neki razlozi zašto držimo da je Pravilnik neprovediv: 1. Posrednici su izjednačeni s subjektima u poslovanju hranom (Članak 3, stavak 2) i moraju raspolagati objektom (Čl. 12, st 2) – ove odredbe iziskuju ogromna ulaganja od strane pripadnika sadašnjeg sustava (npr. socijalne samoposluge) kojeg oni objektivno nisu u stanju ispuniti pa prijeti opasnost urušavanja sadašnjeg sustava. Sve da i postoje financijska sredstva pitanje je da li ima dovoljno vremena jer Pravilnik stupa na snagu 8 dana od dana objave!? Prije donošenja ovog Pravilnika ili zajedno s njim valjalo je donijeti Pravilnik gdje se za posrednike propisuju posebni olakšani uvjeti odnosno riješiti ovaj problem na takav način da se maksimalno iskoristi sadašnji sustav i/ili osigura rok prelaska iz starog sustava u novi. 2. Ne postoji mogućnost doniranja hrane kojoj je istekao nabolje upotrijebiti do rok trajanja (datum minimalne trajnosti). Naime poslovnim subjektima je to ovim Pravilnikom zabranjeno (Čl. 8, st. 2 i st. 3) doniranje takve hrane, a posrednik to može učiniti ako je krajnjem korisniku dao smjernice sukladno vodičima koji – nisu izrađeni (Čl. 8 st. 4). Prije donošenja ovog Pravilnika ili zajedno s njim valjalo je donijeti odgovarajuće vodiče i uz njihovu primjenu i na propisan način, omogućiti doniranje ove hrane svima. 3. Ovim Pravilnikom se ne rješava ključna zapreka doniranju – oporezivanje donacija. Premda je Čl. 9 definirana vrsta hrane koja će navodno biti smatrana dozvoljenim manjkom i neoporezivana, odredbe ili propis o tomu – nije izrađen. Zajedno s donošenjem ovog Pravilnika valjalo je donijeti odgovarajući porezni propis kojim se rješava ova problematika. | Primljeno na znanje | Povjerenstvo je usvojilo zaključak da se predmetni Pravilnik donosi radi postavljanja okvira kojim se omogućava oslobađanje donirane hrane PDV-a. Upravo radi izbjegavanja dodatnih troškova i maksimalnog pojednostavljenja koncipiran je na postojećem sustavu doniranja i raspodjele hrane, odnosno na postojećim infrastrukturama. Doniranje hrane kojoj je istekao rok bit će moguće tek kada se pravno regulira i stavljanje na tržište takve hrane. Građani Hrvatske koji su u potrebi ne smiju biti diskriminirani i tretirani na predloženi način, da im se donira hrana kojoj je istekao rok valjanosti. Porezni propis koji će se odnositi na doniranu hranu donosi se paralelno s ovim Pravilnikom. |
| 2 | VALENTINA VINTER PUTAR | PRAVILNIK O UVJETIMA, KRITERIJIMA I NAČINIMA DONIRANJA HRANE I HRANE ZA ŽIVOTINJE | Poštovani, Članak 4. stavak 3. kaže da se doniranom hranom ne smije trgovati. Da li je moguće dozvoliti da se doniranom hranom može trgovati u svrhu dobivanja donacija ? Vrtići, škole i sl posjeduju opremljene kuhinje koje odgovaraju higijenskim i tehničkim uvjetima za pripremu gotovih jela. Recimo da treba popraviti krov, opremiti dvoranu, stvaiti lift za invalide ili postoji potreba za nečim drugim. Školi, vrtiću i sl se mogu donirati namirnice a onda se od prodaje gotove hrane ( npr kolača ) prikupe sredstva koja se troše namjenski. Naravno da bi takvu akciju trebalo ranije najaviti i dobiti dozvolu nadležnih institucija. Na taj način bi se moglo smanjiti bacanje hrane u slučaju veće količine hrane pred istekom trajanja. Mislim da bi to dobro funkcioniralo i u sredinama gdje nije potreba za doniranom hranom velika ali nedostaju sredstva za neke druge stvari. Lokalne trgovine, restorani, pojedinci i sl bi mogli donirati namirnice ustanovi koja bi onda gotov proizvod prodavala i tako skupila sredstva za neku namjenu. Smanjilo bi se bacanje hrane a skupila bi se sredstva za nešto što bi se inače financiralo iz proračuna | Nije prihvaćen | Navedene akcije nisu predmet ovoga Pravilnika, a Zakonom o poljoprivredi (NN, 30/15) točno je definirano tko je krajnji primatelj: „osoba u potrebi koja je socijalno ugrožena osoba i/ili osoba pogođena elementarnim nepogodama ili prirodnim katastrofama.“ Nakon uspostave nacionalnog sustava može se zajednički raditi na daljnjim poboljšanjima propisanih odredbi, ako se za to ukaže potreba. |
| 3 | HGK | I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. | Sektor za poljoprivredu HGK: Članak 1., stavak 1 Predlažemo odgovarajuće preurediti. Obrazloženje Nije jasno na koga i na kakvo doniranje se ovaj Pravilnik odnosi. Naime ako se odnosi samo na krajnjeg primatelja kako je definiran Člankom 2, stavak 1, točka 8 temeljnog Zakona (8. Krajnji primatelj je osoba u potrebi koja je socijalno ugrožena osoba i/ili osoba pogođena elementarnim nepogodama ili prirodnim katastrofama.) postavlja se pitanje što je s npr. 100.000 izbjeglica koji gladni dolaze u RH i drugima koji se ne uklapaju u definicije posrednika i krajnjih primatelja sukladno Zakonu? Npr. što s onima koji su doživjeli elementarne nepogode koje kao takve nisu prepoznate odgovarajućim zakonom, što je s bolnicama, zdravstvenim djelatnicima koji skrbe o siromašnima/koji nisu nužno primatelji socijalne pomoći, itd. Čl. 5 doduše pokušava dodatno riješiti ovo pitanje ali umjesto da daje odgovore dodatno otvara mnoga pitanja. | Primljeno na znanje | Pitanje pomoći izbjeglicama propisano je člankom 5. stavkom 2. alinejom 3. ovoga Pravilnika. |
| 4 | HiPP Croatia d.o.o. | I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. | Članak 1, točka1.; Da li to znači da se ovim pravilnikom uređuje doniranje sve hrane, bez obzira na istek roka ? Gotovo smo sigurni da ovo nije bila namjera, već da je ovo samo propust. Ako je namjera zaista takva, onda imamo problem: Proizvođači ne doniraju samo robu kratkog roka, već i redovnu robu/ hranu/ na koju se , naravno plaća PDV ali je to izbor proizvođača. Donira se roba bolnicama, zdravstvenim djelatnicima koji skrbe o siromašnima / koji nisu nužno primatelji socijalne pomoći , raznim sportskim turnirima i mnoge druge donatorske aktivnosti. Ako se ne traži protučinidba, onda je to doniranje, a ne sponzorstvo, a ovaj pravilnik ne osigurava nastavak takvih aktivnosti ukoliko članak 1 točka 1 ostane kao gore. | Djelomično prihvaćen | Rokovi su pojašnjeni i propisani u daljnjem tekstu Pravilnika, a članak 9. je podloga za posebne porezne propise u odnosu na doniranu hranu. Ostala pitanja nisu predmet ovog Pravilnika. |
| 5 | Parkticipacija, udruga za promicanje urbane agrikulture | II. UVJETI, KRITERIJI I NAČINI DONIRANJA, Članak 4. | Predlažemo dodatni stavak u članku 4: (4) Krajnji primatelj može biti anonimna fizička osoba. Obrazloženje: Odredba o mogućoj anonimnosti krajnjeg primatelja donacije (fizičke osobe) olakšava distribuciju donirane hrane primateljima te čini sustav učinkovitijim, što je osobito važno u slučajevima donacije hrane većem broju primatelja u hitnoj potrebi, primjerice u slučajevma elementarnih nepogoda ili humanitarne krize. | Prihvaćen | Pitanje anonimnosti krajnjih primatelja u praksi se provodi, a ovim to Pravilnikom nije spriječeno. |
| 6 | Parkticipacija, udruga za promicanje urbane agrikulture | II. UVJETI, KRITERIJI I NAČINI DONIRANJA, Članak 5. | Predlažemo brisanje čitavog članka 5. Pravilnika Obrazloženje: Članak 5. Pravilnika predstavlja ograničavajuće uvjete koje trebaju ispuniti primatelji donirane hrane. Prijedlog za brisanje članka 5. utemeljujemo na sljedećem: (1) stavak 1. članka 5. definira iznimno ograničene društvene skupine koje ispunjavaju uvjete kao primatelji donirane hrane, čime se isključuje veliki broj osoba koje su trajno ili privremeno u potrebi za hranom, a nisu obuhvaćene Prijedlogom ovog Pravilnika. Brojni ljudi u potrebi nisu formalni štićenici socijalne skrbi i ne primaju socijalne naknade poput nezaposlenih osoba, izbjeglica i brojnih drugih skupina. Smatramo da je detaljno navođenje pojedinih socijalno ugroženih skupina u ovom Pravilniku neprimjereno i nepotrebno s obzirom da zbog brojnosti, raznolikosti i mogućeg nastanka novih potrebitih skupina, usko definiranje krajnjih korisnika predstavlja veliki rizik od isključivanja novih ili previđenih potrebitih skupina. S druge strane, s obzirom da hrana predstavlja jedno od temeljnih ljudskih prava i potreba koje se odnosi na sve ljude, a ne samo socijalno ugrožene skupine, smatramo da ovaj Pravilnik treba izostaviti definiranje kriterija za primatelje hrane te time omogućiti da se hrana slobodno donira svim ljudima prema vlastitoj procjeni donatora; (2) stavak 2. članka 5. predviđa mjere koje nepotrebno administrativno opterećuju i time otežavaju proces doniranja hrane za primatelje i donatore, s obzirom da potiče na administrativne provjere socijalnog statusa pojedinca. Smatramo da su predviđene mjere nepotrebne, štetne i potencijalno diskriminatorne budući da mogu dovesti do administrativnih prepreka u doniranju hrane osobama u potrebi, kao i svakom ljudskom biću koje ima pravo na hranu (pr. gladnoj osobi koja nije u mogućnosti ishoditi odgovarajuću potvrdu i sl.); (3) Konačno, članak 9. ovog Pravilnika te članak 73. Zakona o poljoprivredi navode da je svrha doniranja hrane, uz pomoć krajnjim korisnicima, također sprječavanje uništavanja velikih količina hrane i zaštita okoliša, zbog čega držimo da doniranje hrane ne treba ograničiti na pomoć usko definiranim socijalno ugroženim skupina, već uzeti u obzir argumente za zaštitu okoliša koje navodi Zakon te na taj način pozitivno utjecati i na smanjenje otpada od odbačene hrane. Na taj način ovim Pravilnikom se ujedno pozitivno utječe na ostvarenje preuzetih ciljeva sukladno EU direktivama i usklađenim zakonskim odredbama Republike Hrvatske za smanjenje odlaganja otpada do 50% ukupnog otpada do 2020. | Nije prihvaćen | Zakon o poljoprivredi izrijekom navodi tko može biti primatelj. Isto se propisuje i u članku 5. stavku 1., a u stavku 2. istoga članka se pobliže određuju koje su to osobe u potrebi koje su socijalno ugrožene. Sve osobe koje će u nekom trenutku biti u potrebi bit će u jednoj od grupa koje ispunjavaju uvjete za dobivanje hrane. U postojećem sustavu doniranja ništa se bitno ne mijenja, osim što će se trenutne evidencije nadopuniti potrebnim podacima. |
| 7 | Udruga Biom | II. UVJETI, KRITERIJI I NAČINI DONIRANJA, Članak 5. | U ovom članku nije jasno na koji način pravo na primanje donirane hrane mogu ostvariti primatelji koji skrbe o životinjama a sami nisu socijalno ugroženi i/ili pogođeni elementarnim nepogodama: na primjer udruge koje skrbe o napuštenim životinjama (azili za domaće životinje), ili ozlijeđenim divljim životinjama (npr. oporavilišta za ptice grabljivice). | Nije prihvaćen | Ovaj Pravilnik se odnosi na socijalnu kategoriju primatelja. |
| 8 | Gradsko društvo Crvenog križa Zagreb | II. UVJETI, KRITERIJI I NAČINI DONIRANJA, Članak 5. | Članak 5. stavak 1.: Potrebno je dodati i druge kategorije osoba u potrebi. Osobe u potrebi nisu samo socijalno ugrožene osobe ili osobe pogođene elementarnim nepogodama ili prirodnim katastrofama. To mogu biti i izbjeglice, migranti, tražitelji azila i dr. Potrebno je dodati da se hrana može donirati i pravnim osobama (drugim udrugama, organizacijama, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugima). Primjer I: Gradsko društvo Crvenog križa Zagreb je udruga, ali ima vlastitu pravnu osobnost unutar Hrvatskog Crvenog križa te može djelovati samo na području Grada Zagreba. Hrvatski Crveni križ kao nacionalno društvo djeluje na području cijele Hrvatske te može vršiti distribuciju hrane drugim lokalnim društvima Crvenog križa (općinskim, gradskim, županijskim). Nužno je omogućiti da se hrana može donirati i drugim pravnim osobama koje bi onda donirale hranu krajnjim primateljima. Primjer II.: Zašto ne omogućiti i doniranje hrane jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. Npr. u slučaju elementarne nepogode u županjskoj Posavini najpraktičnije je i najsvrsishodnije hranu donirati općini koja raspolaže sa najrelevantnijim podacima o osobama u potrebi. U slučaju izvanrednih okolnosti (poplave) u praksi je gotovo nemoguće donirati hranu izravno krajnjem primatelju nego je potreban još jedan posrednik. Članak 5. stavak 2.: Na koji način će se dokazivati (kojom dokumentacijom) da se osoba nalazi u potrebi ili to pravo ocjene zadržava donator ili posrednik. Članak 5. stavak 3.: Doniranje hrane krajnjem primatelju ne smije se ograničiti samo na slučajeve elementarne nepogode sukladno Zakonu o zaštiti od elementarnih nepogoda nego mora obuhvatiti i druge izvanredne situacije (rat, izbjeglička kriza i dr.). Na ovaj način potencijalno veliki broj osoba u potrebi biti će izuzet od primjene Pravilnika. | Primljeno na znanje | Izbjeglice i migranti dobivaju hranu iz robnih rezervi, a tražitelji azila su regulirani Zakonom o međunarodnoj i privremenoj zaštiti, hrana im je osigurana u Prihvatilištu za tražitelje azila. Udruge mogu biti pružatelji socijalne usluge smještaja i boravka, po istom principu zašto ne mogu dobivati donaciju domovi socijalne skrbi ne mogu je dobivati ni mogući drugi pružatelji socijalne usluge smještaja ili boravka dakle svi oni naplaćuju pruženu uslugu i u obavezi su osigurati u potpunosti sadržaj te usluge iz novca naplaćenog od obveznika plaćanja. Udruge i druge organizacije se mogu pojaviti kao posrednici a ne kao primatelji donirane hrane. |
| 9 | HGK | II. UVJETI, KRITERIJI I NAČINI DONIRANJA, Članak 5. | Sektor za poljoprivredu HGK: Članak 5., stavak 1 Predlažemo potpuno preurediti. Obrazloženje Nije jasno zašto se hrana može donirati samo navedenim osobama? Da li će morati dokazivati da imaju status socijalno ugrožene osobe ili da imaju prebivalište na području na kojem je proglašena elementarna nepogoda? Ako da na koji način? Što je sa siromašnima koji nisu uspjeli dobiti taj status? Što je sa izbjeglicama? Da li prema ovoj definiciji krajnjih primatelja, trenutne izbjeglice koje se nalaze na tlu Hrvatske mogu biti korisnici donacija? Članak 5., stavak 2 Predlažemo potpuno preurediti. Obrazloženje Na koji način donator odnosno posrednik procjenjuje da je netko u potrebi. Kako to dokazati? Bez nekih dodatnih objašnjenja proizlazi da svatko može reći da se nalazi u potrebi i svaki posrednik može to bez kriterija potvrditi. Čemu onda sva ova ograničenja u ovom članku. Postavlja se i pitanje da li je ova odredba u skladu s definicijom krajnjeg primatelja iz Čl. 2 temeljnog Zakona? Članak 5., stavak 3 Predlažemo potpuno preurediti. Obrazloženje Što je s onima koji su doživjeli elementarne nepogodu ili bilo kakvu drugu katastrofu, a da ista nije prepoznata u smislu Zakona o zaštiti od elementarnih nepogoda? | Nije prihvaćen | Povjerenstvo je raspravilo ova pitanja i ponovno obrazložilo pojedine navode članka iz 5. kao i razloge zašto se isti ne može mijenjati, a u praksi je uspostavljena odgovarajuća procedura u odnosu na procjenu osoba koje su u potrebi. Nakon uspostave nacionalnog sustava može se zajednički raditi na daljnjim poboljšanjima propisanih odredbi, ako se za to ukaže potreba. |
| 10 | Caritas Zagrebačke nadbiskupije | II. UVJETI, KRITERIJI I NAČINI DONIRANJA, Članak 5. | Članak 5., stavak 2: Da li ovo diskrecijsko pravo posrednik treba posebno pismeno obrazložiti? | Primljeno na znanje | Posrednici imaju uspostavljen sustav kontrole, procjene i evidentiranja osoba u potrebi. |
| 11 | Caritas Zagrebačke nadbiskupije | II. UVJETI, KRITERIJI I NAČINI DONIRANJA, Članak 5. | Članak 5., stavak 2: Sustav socijalne skrbi poznaje različita prava (zajamčena minimalna naknada, naknada za troškove stanovanja, pravo na troškove ogrjeva, naknada za osobne potrebe korisnika smještaja, jednokratna naknada, naknada u vezi s obrazovanjem, osobna invalidnina, doplatak za pomoć i njegu, status roditelja njegovatelja ili status njegovatelja i naknada do zaposlenja). Da li svi korisnici navedenih prava mogu biti krajnji primatelji ili primatelji mogu biti korisnici samo nekih prava u sustavu socijalne skrbi? Da li krajnji primatelj svoj status mora dokazati određenim dokumentom i, ako da, kojim? | Primljeno na znanje | Gotovo sva prava u sustavu socijalne skrbi temelje se na siromaštvu korisnika pa nije razvidno zašto bi trebalo nabrajati sva prava pojedinačno. Svoj status takve osobe dokazat će predočavanjem Rješenja kojim im je priznato pravo. |
| 12 | Caritas Zagrebačke nadbiskupije | II. UVJETI, KRITERIJI I NAČINI DONIRANJA, Članak 5. | Članak 5., stavak 1: Predlažemo da se ovdje doda mogućnost da posrednik može osim krajnjem primatelju (fizičkoj osobi) donirati hranu organizacijama (udrugama, humanitarnim organizacijama, neprofitnim organizacijama, vjerskim zajednicama...) koje okupljaju i pomažu socijalno ugrožene članove). Obrazloženje: Caritasi djeluju preko mreže župnih caritasa. Konkretno na području Zagrebačke nadbiskupije (Grad Zagreb, Zagrebačka županija, Karlovačka županija, Krapinsko-zagorska županija) u 138 župnih caritasa djeluje oko 1000 volontera koji pomažu 4000 socijalno ugroženih obitelji. | Djelomično prihvaćen | Sukladno Zakonu o poljoprivredi posrednik doniranu hranu daje krajnjem primatelju, a sukladno predmetnom Pravilniku, može, radi preraspodjele istu uputiti drugom posredniku. Biskupijski Caritas, kao pravna osoba, u skladu s člankom 13. stavkom 2. točkom 4. prilikom podnošenja zahtjeva za registraciju kao posrednika, dostavlja podatak o objektu/ima koje koristi za skladištenje i distribuciju hrane, što mogu biti županijski Caritas-i. |
| 13 | HiPP Croatia d.o.o. | II. UVJETI, KRITERIJI I NAČINI DONIRANJA, Članak 5. | Članak 5. točka (1) prva stavka; "- osoba u potrebi koja je socijalno ugrožena osoba i/ili" - zašto samo njima? Zar će morati dokazivati da imaju status socijalno ugrožene osobe? Što je sa siromašnima koji nisu uspjeli dobiti taj status? Članak 5, točka (1) druga stavka ; "- osoba pogođena elementarnim nepogodama ili prirodnim katastrofama." Što je sa izbjeglicama npr.? Prema ovoj definiciji krajnjih primatelja, trenutne izbjeglice koje se nalaze na tlu Hrvatske ne mogu biti korisnici donacija???? Članak 5, točka (2) zadnji stavak - "- osobi koja donatoru odnosno posredniku učini vjerojatnim da se nalazi u potrebi." Kako to dokazati? Procjena posrednika? | Primljeno na znanje | Posrednici imaju uspostavljen sustav kontrole, procjene i evidentiranja osoba u potrebi. |
| 14 | Caritas Zagrebačke nadbiskupije | II. UVJETI, KRITERIJI I NAČINI DONIRANJA, Članak 7. | Znači li to da hrana koja je pripremljena za catering, svadbu, nekakav prijem i sl, a bila je poslužena na švedskom stolu – ne može biti donirana? | Primljeno na znanje | Ne može se donirati hrana koja je bila poslužena već samo ona koja je pripremljena. |
| 15 | Parkticipacija, udruga za promicanje urbane agrikulture | II. UVJETI, KRITERIJI I NAČINI DONIRANJA, Članak 8. | Predlažemo da se uvodni dio stavka 4.članka 8. izmijeni i uvrsti u sljedećem obliku: Donator ili posrednik mogu hranu iz stavka 2. i 3. ovoga članka ponuditi i dati krajnjem primatelju i nakon isteka datuma minimalne trajnosti pod sljedećim uvjetima… Obrazloženje: S obzirom da hrana, koja je označena datumom minimalne trajnosti, odnosno oznakom 'najbolje upotrijebiti do ' predstavlja hranu koja se smatra zdravstveno ispravnom i sigurnom za konzumaciju, odnosno eventualno ima narušenu kvalitetu (poput gubitka arome, promjene boje, teksture i sl.), podržavamo odredbu iz stavka 4.članka 8. koja omogućuje doniranje hrane s isteklim datumom minimalne trajnosti. Ipak, u svrhu veće učinkovitosti i skraćivanja vremena distribucije hrane, a time i očuvanja kvalitete proizvoda koji se doniraju ove hrane krajnjim korisnicima, predlažemo ujednačavanje propisa na način da, uz odgovarajuće informiranje krajnjih korisnika sukladno stavku 4. Članka 8., posrednici i donatori izravno mogu donirati hranu primateljima. | Nije prihvaćen | Povjerenstvo je donijelo zaključak kada se donesu jasne smjernice za pojedine vrste hrane vezano uz rokove korištenja za sve, tada će se isto dozvoliti i za potrebite. Nakon uspostave nacionalnog sustava može se zajednički raditi na daljnjim poboljšanjima propisanih odredbi, ako se za to ukaže potreba. |
| 16 | Gradsko društvo Crvenog križa Zagreb | II. UVJETI, KRITERIJI I NAČINI DONIRANJA, Članak 8. | Članak 8. stavak 3.: U slučaju doniranja hrane preko posrednika nužno je da se hrana donira posredniku minimalno 7 dana prije prije isteka datuma „upotrijebiti do“ ili 7 dana prije isteka datuma minimalne trajnosti kako bi posrednik imao razuman rok u kojem će hranu donirati krajnjem primatelju. U praksi je gotovo nemoguće u jednom danu zaprimljenu hranu donirati krajnjim korisnicima. Članak 8. stavak 4. : Na koji način će se zbrinjavati hrana nakon isteka datuma minimalne vrijednosti, a za koju je krajnji primatelj izjavio da ju ne želi koristiti. Potrebno je pravilnikom dodati odredbe o zbrinjavanju hrane nakon isteka datuma „upotrijebiti do“ i nakon isteka datuma minimalne trajnosti. | Nije prihvaćen | Nije moguće prihvatiti prijedlog za hranu označenu rokom „upotrijebiti do“ budući neke vrste hrane imaju i puno kraći rok od 7 dana. Zbrinjavanje je propisano posebnim propisima. |
| 17 | HGK | II. UVJETI, KRITERIJI I NAČINI DONIRANJA, Članak 8. | Sektor za poljoprivredu HGK: Članak 8., stavak 2. i 3. Predlažemo brisati. Obrazloženje Nastavno na činjenicu iznesenu u Općim primjedbama da ne postoji mogućnost doniranja hrane kojoj je istekao „najbolje upotrijebiti do“ rok, napominjemo da se tu upravo radi o onoj vrsti hrane koje se velike količine bacaju, a koja je zdravstveno ispravna, može se stavljati na tržište i u prodaju sukladno svim propisima EU i RH koji govore o sigurnosti i kvaliteti hrane. I dok Europska komisija, u cilju sprečavanja bacanja velikih količina hrane, provodi kampanju da se upravo ova hrana koristi i ne baca, dok se u drugim EU zemljama ovakva hrana slobodno nalazi u i prodaji i donira, ovim Pravilnikom se kod nas se de facto zabranjuje njena upotreba i na taj način dodatno i bezrazložno stigmatizira. Umjesto navedene zabrane doniranja držimo da bi jedna od uloga ovoga Pravilnika trebala biti promoviranje korištenja ove hrane uz naravno, jasno propisane uvjete njenog doniranja i kontrole. Razvidna je nakana predlagatelja da se odredbama ovog Pravilnika nametne doniranje hrane samo prije isteka „najbolje upotrijebiti do“ roka (zabrana doniranja nakon isteka roka i omogućavanje poreznih olakšica ako se donira prije isteka roka). Međutim mišljenja smo da će unatoč tomu zbog raznih razloga velike količine zdravstveno ispravne i kvalitetne hrane ipak dočekati istek tog roka, a onda se upravo zbog odredbi ovog Pravilnika neće moći donirati. Članak 8., stavak 4 Predlažemo redefinirati i točno specificirati nazive vodiča. Obrazloženje Kojim EU vodičima dobre prakse i nacionalni vodičima? Pravilnik stupa na snagu osam dana nakon objave, a nije nam poznato da takvi vodiči postoje!? | Nije prihvaćen | Pravilnik se ne donosi radi promoviranja korištenja hrane nakon isteklog roka, već radi uspostave sustava doniranja hrane, a kojim se, među ostalim, ne želi stavljati u nepovoljan položaj potrebite u odnosu na ostale građane koji imaju mogućnost izbora korištenja hrane s obzirom na rok valjanosti. Sve rokove i one “upotrijebiti do”, kao I “najbolje upotrijebiti do” određuju sami subjekti u poslovanju s hranom, na temelju analize rizika (procjene rizika, iskustava I znanstvenih činjenica). Ukoliko smatraju da je hrana prikladna za uporabu I nakon isteka navedenog roka minimalne trajnosti, mogu istu označiti I odgovarajućom uputom ili im mogu organizacije, poput HGK pomoći u izradi smjernica za sigurnu uporabu hrane nakon označenog roka, te ih dostaviti nadležnom tijelu na procjenu. Kada se donesu smjernice/vodiči za upotrebu svake pojedine vrste hrane u odnosu na rok „najbolje upotrijebiti do“, moći će se i propis o doniranju tome prilagoditi. |
| 18 | Parkticipacija, udruga za promicanje urbane agrikulture | II. UVJETI, KRITERIJI I NAČINI DONIRANJA, Članak 9. | Predlažemo sljedeću preformulaciju članka 9.: (1) Doniranje hrane smatra se obavljenim u svrhu sprječavanja njenog uništavanja, zaštite okoliša i pomoći krajnjim primateljima ako se: a) donira hrana s oznakom „upotrijebiti do“ u razdoblju od najviše 3 mjeseca do jednog dana prije isteka datuma „upotrijebiti do“ b) donira hrana s oznakom datuma minimalne trajnosti u razdoblju od najviše 3 mjeseca do najmanje sedam dana prije isteka datuma minimalne trajnosti (2) Na doniranje hrane u slučaju elementarnih nepogoda, prirodnih katastrofa, humanitarnih i izbjegličkih kriza, ratnog stanja ili ostalih kriznih situacija u kojima postoji hitna potreba za osiguravanje hrane većem broju ljudi, ne primjenjuje se razdoblje iz stavka 1. točke a) i b) ovoga članka. OBRAZLOŽENJE: Smatramo nepotrebnom i ograničavajućom odredbu prema kojoj se donira hrana za koju se učini vjerojatnim da se do isteka određenog datuma neće moći prodati budući da mogućnost prodaje hrane ne treba predstavljati isključivu motivaciju za donaciju hrane od strane donatora. Iz tog razloga, smatramo da odredbu koja ograničava motivaciju za doniranje na (ne)mogućnost prodaje hrane valja brisati iz stavka 1. točke a) i b) ovoga članka, što će omogućiti donatorima da slobodno procjene i odrede situacije kada donirati (primjerice u slučajevima humanitarne krize i sl.) Nadalje smatramo da je potrebno proširiti stavak 2. članka 9. na više predloženi način kako bi uključio više mogućih situacija u kojima je postoji hitna potreba za osiguravanje hrane većem broju ljudi. Predlažemo dodatni stavak ovog članka koji će omogućiti da se hrana iz članka 6., stavka 2. donira uz oslobođenje od PDV-a u razdoblju dužem od 90 dana prije isteka roka trajanja. (3) Iznimno od 1. točke a) i b) ovog članka, hrana iz članka 6., stavka 2. može biti donirana i u razdoblju dužem od 90 dana prije isteka oznake 'upotrijebiti do', odnosno prije isteka datuma minimalne trajnosti OBRAZLOŽENJE: S obzirom da članak 6., stavak 2. navodi hranu koja nije prikladna za stavljanje na tržište zbog nedostataka u kvaliteti, pakiranju, označivanju, masi ili drugih sličnih razloga, a koji ne mogu utjecati na sigurnost hrane, doniranje ove hrane udovoljava uvjetima za doniranje sukladno ovom Pravilniku u smislu kriterija sigurnosti hrane i sprečavanja njezinog bacanja. Ipak, kako hrana ne može biti stavljena na tržište, potrebno je iznimno dozvoliti rok za njezino doniranje koji je duži od 90 dana od isteka roka trajanja. | Primljeno na znanje | Hrana iz članka 6. stavka 2. nema ograničenja od 90 dana. |
| 19 | Gradsko društvo Crvenog križa Zagreb | II. UVJETI, KRITERIJI I NAČINI DONIRANJA, Članak 9. | Zašto se odredbe Pravilnika odnose samo na hranu koja je donirana 3 mjeseca prije isteka datuma „upotrijebiti do“ i na hranu doniranu u razdoblju od najviše 3 mjeseca do najmanje sedam dana prije isteka datuma minimalne trajnosti? Smatramo da je ograničenje previše restriktivno u odnosu na potencijalne donatore. Također, izuzetak od navedenih rokova u slučaju elementarnih nepogoda ili prirodnih katastrofa potrebno je proširiti i na druge izvanredne situacije (npr. izbjeglička kriza). | Primljeno na znanje | Odredbe Pravilnika odnose se na svu hranu, ali samo na onu navedenu u članku 9. odnosit će se posebne odredbe vezane uz PDV . |
| 20 | HGK | II. UVJETI, KRITERIJI I NAČINI DONIRANJA, Članak 9. | Sektor za poljoprivredu HGK: Članak 9., stavak 1, točka Predlažemo da se mijenja i glasi: a) donira hrana za koju se učini vjerojatnim da se do isteka datuma „upotrijebiti do“ neće moći prodati, a donirana je najranije 3 mjeseca prije isteka datuma „upotrijebiti do“ Obrazloženje Člankom 8 stavak 1 predviđeno je da se hrana označena datumom „upotrijebiti do“ mora krajnjem primatelju donirati isključivo prije isteka tog roka. Na ovaj način omogućuje se porezno priznatim manjkom i ona hrana koja se donira na dan isteka tog roka. Članak 9., stavak 1, točka b Predlažemo da se mijenja i glasi: b) donira hrana za koju se učini vjerojatnim da se do isteka datuma minimalne trajnosti neće moći prodati, a donirana je najranije 3 mjeseca prije isteka datuma minimalne trajnosti. Obrazloženje Premda se člankom 9 u cjelini definira vrsta hrane koja će navodno biti smatrana dozvoljenim manjkom i neoporezivana, navedena odredba je nejasna. Nije jasan razlog zašto se ovom odredbom doniranje hrane sedam dana prije isteka „nabolje upotrijebiti do“ roka i one kojoj je taj rok istekao ne smatra doniranjem u svrhu sprječavanja njenog uništavanja i pomoći krajnjim primateljima i zbog toga ne može biti prepoznato porezno priznatim manjkom? Što je s hranom koja ukupni „najbolje upotrijebiti do“ rok nije duži od 7 dana? | Nije prihvaćen | Obrazloženo pod točkom 8. |
| 21 | Caritas Zagrebačke nadbiskupije | II. UVJETI, KRITERIJI I NAČINI DONIRANJA, Članak 9. | Znači li to da prema Pravilniku donatori smiju donirati samo hranu koja je pred istekom roka kvalitete i roka sigurnosti, dok bi hranu kojoj su ovi rokovi dulji od 3 mjeseca smjeli darivati sukladno Pravilniku čl. 9. Stavak 2 samo u slučajevima elementarnih nepogoda i prirodnih katastrofa? Kako će se tretirati donacije proizvoda kojima je rok sigurnosti i rok kvalitete dulji od 3 mjeseca? | Primljeno na znanje | Donatori smiju donirati svu hranu kojoj nije istekao rok valjanosti, međutim, ukoliko je doniraju u rokovima navedenim člankom 9., primjenjivat će se odredbe posebnih poreznih propisa s obzirom na plaćanje PDV-a. |
| 22 | Caritas Zagrebačke nadbiskupije | II. UVJETI, KRITERIJI I NAČINI DONIRANJA, Članak 9. | U praksi se događa da donatori primatelju ponude veliku količinu proizvoda kojima je rok trajanja jedan ili dva dana, a koje onda primatelj ne može u tako kratkom roku podijeliti korisnicima. Predlažemo da se u članku stavi izraz „u razdoblju od najviše 3 mjeseca do najmanje tri dana prije isteka datuma „upotrijebiti do“. | Nije prihvaćen | Posrednici mogu odbiti primitak hrane koju neće moći podijeliti u razumnom roku ili prije isteka roka valjanosti, osobito kod hrane označene datumom „upotrijebiti do“. Valja voditi računa i o hrani koja ima rok upotrebe i manji od 3 dana, kako ne bi bila izostavljena iz ovog sustava doniranja. |
| 23 | Parkticipacija, udruga za promicanje urbane agrikulture | II. UVJETI, KRITERIJI I NAČINI DONIRANJA, Članak 10. | Predlažemo brisanje odredbe o obavezi potpisnika zapisnika o doniranju hrane od strane krajnjeg primatelja u stavku 1. članka 10., odnosno sljedeću formulaciju ovog stavka: (1) Donator mora prije doniranja hrane pregledati stanje i izgled pakiranja te sastaviti zapisnik koji prilikom preuzimanja i zajedničkog pregleda robe potpisuju donator i posrednik. OBRAZLOŽENJE: Obaveza potpisivanja zapisnika o donaciji hrane od strane krajnjeg primatelja u slučaju izvravnog doniranja značajno komplicira mogućnost izravnog doniranja hrane većim skupinama ljudi u slučajevima hitne potrebe (primjerice u kriznim situacijama kada se potrebno brzo organizirati) odnosno onemogućuje doniranje hrane anonimnim fizičkim osobama (primjerice u prostorijama trgovina gdje se jednostavno može ponuditi hrana koja je pred istekom roka trajanja anonimnim osobama). | Djelomično prihvaćen | Potpisivanje robnih dokumenata od strane donatora i onoga tko zaprima hranu je nužno radi osiguravanja sljedivosti kao i potvrde isporuke/primitka u slučaju oslobađanja donirane hrane PDV-a. |
| 24 | Gradsko društvo Crvenog križa Zagreb | II. UVJETI, KRITERIJI I NAČINI DONIRANJA, Članak 10. | U slučaju doniranja hrane od strane građana u izvanrednim situacijama (poplave, izbjeglička kriza) posredniku je u praksi nemoguće zadovoljiti sve uvjete propisane člankom 10. Primjer: Tijekom poplava na području županjske Posavine posrednik na području Grada Zagreba dnevno ima 1000 građana donatora koji donose cca 15 različitih proizvoda (1000 X 15=15 000 proizvoda dnevno). 15 000 proizvoda potrebno je razvrstati sa svim traženim podacima (količina i vrsta, rok trajanja..) i napraviti dvije potvrde te jedan primjerak potvrde izdati građaninu donatoru. U praksi mnogi građani neće željeti primjerak potvrde na kojoj će biti zabilježeno i njihovo osobno ime. Također, na ovaj način će osoba koja će zaprimati donacije biti zatrpana papirologijom te će zbog nemogućnosti da u brzom roku izda potvrdu odbijati potencijalne građane donatore. Na koji način će se određivati vrijednost hrane (cijene sličnih i istih proizvoda značajno variraju)? Da li to znači da će građanin donator biti dužan priložiti i račun za kupljenu hranu? Potrebno je uvesti kategoriju „anonimnih donacija“ za osobe koje ne žele da njihovo ime bude zapisano na potvrdi ili za osobe koje samo ostave donaciju i napuste prostorije za prihvat donacije. Zaprimljene donacije i na ovaj način bi se bilježile kao „anonimne donacije“. | Djelomično prihvaćen | Članak 10. je djelomično izmijenjen, tako da stavak 1. i 2. glase: „(1) Doniranu hranu moraju pratiti isprave (otpremnica, primka). (3) U slučaju doniranja hrane od strane građana, posrednik treba pregledati hranu i izgled pakiranja te na zahtjev građana izdati potvrdu o zaprimljenoj hrani koju potpisuju posrednik i građanin.” Ostale odredbe članka nisu mijenjane. Hitne situacije zahtijevaju prilagodbu, međutim, ta prilagodba ne podrazumijeva oslobađanje od pregleda i popisa hrane. Sve vrste potvrda mogu se izdati naknadno, no evidencija o zaprimljenoj i doniranoj hrani mora se voditi. Vrijednost robe potrebno je utvrditi u slučajevima kada građanin želi iskoristiti određene porezne olakšice zbog kojih traži potvrdu. |
| 25 | HGK | II. UVJETI, KRITERIJI I NAČINI DONIRANJA, Članak 10. | Sektor za poljoprivredu HGK: Članak 10. Predlažemo potpuno preurediti. Obrazloženje Odredbe ovog članka previše birokratiziraju sustav doniranja, a da nije jasna njihov svrha. Posebice što je prethodnim odredbama praktički određeno da se donira hrana kojoj nije istekao bilo kakav rok. Čemu ovoliko administracije za takvu, posebice uredno zapakiranu hranu? Postavlja se i pitanje kako definirati vrijednost hrane – veleprodajna cijena, maloprodajna, posebice one oduzete u prekršajnim postupcima. Ako su odredbe ovih članaka donesene radi podloge za utvrđivanje porezno priznatog manjka onda je to trebalo jasno istaknuti ili riješiti u odgovarajućem poreznom propisu koji bi bio donesen istovremeno s ovim Pravilnikom i kojeg bi donosilo Ministarstvo financija, a ne Ministarstvo poljoprivrede. | Primljeno na znanje | Pravilnik ne propisuje dodatnu dokumentaciju u odnosu na onu koja se vodi, budući da svaki subjekt u poslovanju s hranom mora voditi dokumente o sljedivosti. |
| 26 | Caritas Zagrebačke nadbiskupije | II. UVJETI, KRITERIJI I NAČINI DONIRANJA, Članak 10. | Članak 10., stavak 2: Ovo će zasigurno odvratiti mnoge građane od doniranja hrane. Zamislite situaciju kada građanin želi darovati vrećicu od desetak različitih proizvoda, pa onda mora čekati dok posrednik popuni potvrdu sa svim ovim informacijama. Sjetimo se samo situacije sa prošlogodišnjim poplavama kada su toliki građani donosili hranu za stanovništvo poplavljenih područja. Zamislimo samo neku sličnu buduću situaciju, poput trenutne sa migrantima, u kojoj će građani morati čekati u redu dok se svakom pojedinačno ne popišu proizvodi koje su donijeli i ne izdaju potvrde! Temeljem čega i kako će posrednik utvrditi vrijednost donirane hrane? Googlanjem po internetu ili? A što ako nema internet? Da li se treba unositi pojedinačna količina i vrijednost svakog proizvoda ili je dovoljna ukupna količina i vrijednost ili jedno i drugo? | Primljeno na znanje | U svim navedenim situacijama važno je osigurati nekakav red koji, između ostalog treba zaštititi i posrednika kao odgovornu osobu u doniranju i krajnjeg primatelja. Praksa popisivanja artikala već se provodi, a posrednici vode podatke o nabavnoj cijeni donirane hrane. |
| 27 | Caritas Zagrebačke nadbiskupije | II. UVJETI, KRITERIJI I NAČINI DONIRANJA, Članak 10. | Članak 10., stavak 4: Caritas kao humanitarna organizacija uredno vodi evidenciju o prikupljenoj i pruženoj humanitarnoj pomoći te svake godine dostavlja izvješće nadležnom gradskom uredu u predviđenim rokovima i na za to propisanim obrascima. Vođenjem posebne evidencije o zaprimljenoj hrani samo se dodatno birokratizira posao. Tim više što svi ti obrasci i evidencije koje nam se nameću nisu usklađene i svaka institucija traži drugu vrstu informacija. | Primljeno na znanje | “Posebna evidencija” nije propisana, već samo koji se podaci trebaju u evidenciji voditi. To znači da se postojeća evidencija može dopuniti, odnosno prilagoditi podacima propisanim ovim Pravilnikom, a koji su potrebni radi kompletiranja podataka na nivou RH za svu doniranu hranu, kao i za financijsku kontrolu u smislu oslobađanja od PDV-a. |
| 28 | Caritas Zagrebačke nadbiskupije | II. UVJETI, KRITERIJI I NAČINI DONIRANJA, Članak 10. | Članak 10., stavak 4: Tko u slučaju doniranja hrane oduzete u prekršanim postupciima određuje vrijednost donacije i na temelju čega? | Nije prihvaćen | Vrijednost takve hrane nije bitna jer se u tim slučajevima ne radi o smanjenju ili ukidanju PDV-a. |
| 29 | HiPP Croatia d.o.o. | II. UVJETI, KRITERIJI I NAČINI DONIRANJA, Članak 10. | Članak 10. točka (3) ; Potrebno definirati – vrijednost hrane – veleprodajna cijena, maloprodajna? | Prihvaćen | Prihvaćeno – u članak je dodano u da se radi o nabavnoj cijeni hrane. |
| 30 | Parkticipacija, udruga za promicanje urbane agrikulture | II. UVJETI, KRITERIJI I NAČINI DONIRANJA, Članak 11. | Predlažemo brisanje odredbe o obavezi potpisnika zapisnika o doniranju hrane od strane krajnjeg primatelja u stavku 1. članka 11., odnosno sljedeću formulaciju ovog stavka: (1) Donatori su dužni voditi evidenciju davanja hrane koja mora sadržavati podatke o: zaprimljenim otpremnicama, datumu davanja, podatke o posredniku, odgovornoj osobi posrednika, količini i vrsti hrane te roku trajanja hrane. OBRAZLOŽENJE: Isto kao u komentarima Parkticipacije za stavak 1. članka 10. Iznimno se može odrediti da je nužno voditi evidenciju o krajnjim primateljima u slučaju donacije većih količina hrane. Predlažemo da se brišu stavci 3., 4. i 6. članka 11. sukladno primjedbama Parkticipacije na članak 5. ovog Prijedloga vezanim uz kriterije i uvjete koje trebaju ispuniti primatelji hrane, te pripadajuće obrazloženje. Napominjemo da bi ova odredba bila osobito nepraktična i otežavala učinkovitu distribuciju donirane hrane u slučajevima distribucije hrane velikom broju osoba prilikom primjerice humanitarnih kriza ili elementarnih nepogoda. Predlažemo da se u stavku 7. članka 12. Pravilnika izričito navedu zakonske ili podzakonske odredbe na temelju kojih se donirana hrana oslobađa od PDV-a ili da se oslobađanje od PDV-a izričito navede u ovom Pravilniku radi povećanja transparentnosti i razumljivosti propisa. | Nije prihvaćen | Ministarstvo poljoprivrede nije nadležno za porezne propise te se ovim Pravilnikom ne može propisivati ništa vezano uz PDV, već će to učiniti tijelo nadležno za financije. |
| 31 | HGK | II. UVJETI, KRITERIJI I NAČINI DONIRANJA, Članak 11. | Sektor za poljoprivredu HGK: Članak 11. Predlažemo potpuno preurediti. Obrazloženje Odredbe ovog članka previše birokratiziraju sustav doniranja, a da nije jasna njihov svrha. Posebice što je prethodnim odredbama praktički određeno da se donira hrana kojoj nije istekao bilo kakav rok. Čemu ovoliko administracije za takvu, posebice uredno zapakiranu hranu? Postavlja se i pitanje kako definirati vrijednost hrane – veleprodajna cijena, maloprodajna, posebice one oduzete u prekršajnim postupcima. Ako su odredbe ovih članaka donesene radi podloge za utvrđivanje porezno priznatog manjka onda je to trebalo jasno istaknuti ili riješiti u odgovarajućem poreznom propisu koji bi bio donesen istovremeno s ovim Pravilnikom i kojeg bi donosilo Ministarstvo financija, a ne Ministarstvo poljoprivrede. | Primljeno na znanje | Sva pitanja pojašnjena su i na posljednjoj sjednici Povjerenstva dana 15. listopada 2015. |
| 32 | Caritas Zagrebačke nadbiskupije | II. UVJETI, KRITERIJI I NAČINI DONIRANJA, Članak 11. | Stavak 3. Čl. 11 ponovno je nedorečen: koji su to dokazi i tko ih izdaje (CZSS, JLS ili)? | Prihvaćen | Prihvaća se – u članku 12. stavku 2. alineja treća je brisana. |
| 33 | Parkticipacija, udruga za promicanje urbane agrikulture | PRAVILNIK O UVJETIMA, KRITERIJIMA I NAČINIMA DONIRANJA HRANE I HRANE ZA ŽIVOTINJE, III. UVJETI KOJE MORA ISPUNJAVATI POSREDNIK | Tražimo brisanje točke 2. stavka 2. te stavka 3. članka 12. s obzirom da otežavaju registraciju posrednika i onemogućuju registraciju posrednika koji mogu ambulantno distribuirati doniranu hranu bez potrebe njezinog skladištenja neposredno po donaciji. | Nije prihvaćen | Posrednici moraju imati odgovarajuće uvjete u odnosu na objekt u kojemu se posluje s hranom, što je određeno propisima o hrani. |
| 34 | HGK | III. UVJETI KOJE MORA ISPUNJAVATI POSREDNIK, Članak 12. | Sektor za poljoprivredu HGK: Članak 12. st. 3 Predlažemo preurediti. Obrazloženje Navodi se da posrednik mora obavljati poslove posredovanja u lancu doniranja hrane u objektu ili prostoriji objekta koja se koristi isključivo za tu namjenu. Nije jasno da li to podrazumijeva i preuzimanje takve hrane? | Primljeno na znanje | Pojašnjeno na sastanku Povjerenstva. |
| 35 | Caritas Zagrebačke nadbiskupije | III. UVJETI KOJE MORA ISPUNJAVATI POSREDNIK, Članak 12. | Članak 12., stavak 2: Što podrazumijeva odgovarajući registar? Registar neprofitnih organizacija, Registar udruga, Rješenje za prikupljanje i podjelu humanitarne pomoći, Evidencija vjerskih zajednica, Evidencija pravnih osoba Katoličke Crkve...? | Primljeno na znanje | U odnosu na pravnu osobu pojam „odgovarajući registar“ podrazumijeva da je to registar upisom u koji je ta pravna osoba stekla svojstvo pravne osobe odnosno upisom u koji je stekla pravnu sposobnost (npr. sudski registar, registar udruga). |
| 36 | Caritas Zagrebačke nadbiskupije | III. UVJETI KOJE MORA ISPUNJAVATI POSREDNIK, Članak 12. | Čl. 12., stavak 1: Da li fizička i pravna osoba koje namjeravaju obavljati poslove posrednika moraju imati i rješenje o prikupljanju i pružanju humanitarne pomoći? | Primljeno na znanje | Ne, posrednici se upisuju u upisnik koji vodi Ministarstvo poljoprivrede, sukladno Zakonu o poljoprivredi, a ne Ministarstvo socijalne politike i mladih sukladno Zakonu o humanitarnoj pomoći. |
| 37 | HiPP Croatia d.o.o. | III. UVJETI KOJE MORA ISPUNJAVATI POSREDNIK, Članak 12. | Članak 12. točka (2); Tko ima takve objekte? Tko bi , obzirom na potrebu za takvim objektom, mogao biti psorednik? Zašto bi za zapakiranu hranu trebali objekti ? Donacije su vrlo često i manje količine, koje se mogu prebaciti iz auta u auto.. upravo je to i praksa dosadašnjih donacija. Ako će se raditi o posredniku, nekoliko problema: kako će roba stići primjerice do korisnika u Osijek? Posrednik će morati imati sredstva za to? Od kuda će se financirati? Do sada u praksi: Donator sam vozi korisniku. | Primljeno na znanje | Donirana hrana kao i sva ostala hrana koja se stavlja na tržište podliježu odredbama propisa o hrani, a ovim Pravilnikom se samo dodatno uređuje postojeći sustav doniranja hrane Donator je subjekt u poslovanju s hranom i, bez obzira da li ju je on proizveo ili ne, čim ju je preuzeo postaje subjekt u poslovanju s hranom i za nju je odgovoran. Ukoliko izravno daruje hranu primatelju, obvezan je voditi o tome evidencije. |
| 38 | Parkticipacija, udruga za promicanje urbane agrikulture | III. UVJETI KOJE MORA ISPUNJAVATI POSREDNIK, Članak 13. | Tražimo brisanje točke 4. i 5. stavka 2. te stavak 3. članka 13. u skladu s obrazloženjem uz točku 2. stavka 2. te stavka 3. članka 12. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, u skladu s obrazloženjem na komentar za članak 12. |
| 39 | Parkticipacija, udruga za promicanje urbane agrikulture | IV. SADRŽAJ I NAČIN VOĐENJA REGISTRA POSREDNIKA, Članak 16. | Tražimo brisanje točke 5. i 6. stavka 2. članka 16. u skladu s obrazloženjem uz točku 2. stavka 2. te stavka 3. članka 12. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se u skladu s obrazloženjem uz članak 12. stavak 2. alineju drugu te stavak 3. |