Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt prijedloga Zakona o poticanju ulaganja, s Konačnim prijedlogom zakona
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | LJEČILIŠTE VELI LOŠINJ | I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Predlažemo izmjenu Članka 3. stavka (2) na način da se umjesto riječi "trgovačko društvo" koristi izraz "pravna osoba". Obrazloženje Lječilište Veli Lošinj je ustanova koja je istovremeno u dijelu tržišnog poslovanja obveznik poreza na dobit, poreza na dodanu vrijednost i svih ostali fiskalnih i parafiskalnih nameta kao i svako trgovačko društvo. Smatramo potrebnim da se izrazom "pravna osoba" omogući ustanovama da budu primatelji potpora. Naime, izmjenom Zakona o ustanovama, u članku 57. stavku 3 omogućena je isplata dobiti ustanovama te su u tom dijelu izjednačene s trgovačkim društvima. | Nije prihvaćen | Zakon o poticanju ulaganja ne odnosi se zdravstvene ustanove, već isključivo na trgovačka društva i obrte koji su obveznici poreza na dobit. Nadalje člankom 6. stavkom 2. Zakona o poticanju ulaganja navedeno je da se potpore u skladu s Zakonom ne mogu dodijeliti za zdravstveni sektor, sektor socijalne skrbi i sektor obrazovanja |
| 2 | LJEČILIŠTE VELI LOŠINJ | I. OPĆE ODREDBE, Članak 4. | Nastavno na komentar članka 3. vidljivo je da je u članku 4. ispravnije definiran primatelj potpore - pravna ili fizička osoba registrirana u Republici Hrvatskoj, obveznik poreza na dobit, koji obavljajući gospodarsku djelatnost, sudjeluje u prometu robe i usluga u Republici Hrvatskoj. To je dodatan argument da se prihvati naš prijedlog izmjena članka 3. stavka 2. | Nije prihvaćen | Kao i kod odgovora na komentar članka 3.ističemo da se Zakon o poticanju ulaganja ne odnosi na zdravstvene ustanove, već isključivo na trgovačka društva i obrte koji su obveznici poreza na dobit. Nadalje člankom 6. stavkom 2. Zakona o poticanju ulaganja navedeno je da se potpore u skladu sa Zakonom ne mogu dodijeliti za zdravstveni sektor, sektor socijalne skrbi i sektor obrazovanja |
| 3 | LJEČILIŠTE VELI LOŠINJ | I. OPĆE ODREDBE, Članak 5. | Predlažemo da se u stavku 3. retku 8 doda iza riječi Republike Hrvatske tekst "i JL(R)S ili čak formulacija "u javnom vlasništvu". Obrazloženje Ne vidimo razlog zašto potpore ne bi uključivale i imovinu u vlasništvu općina, gradova i županija. Tu se posebno želimo referirati na Program kružnog gospodarenja prostorom i zgradama koji posebno naglašava potrebu obnove i stavljanja u funkciju nekorištenih i napuštenih zgrada u javnom vlasništvu. | Nije prihvaćen | Gospodarsko aktiviranje neaktivne imovine u vlasništvu Republike Hrvatske detaljno je regulirano člankom 19. Zakona i odnosi se na neaktivnu imovinu u vlasništvu Republike Hrvatske. |
| 4 | HGK | Temeljni pojmovi, Članak 6. | Naša članica predlaže da se u zadnjoj rečenici članka 6. stavka 2. preciznije definira pojam ‘sva ulaganja’. Tumačenje pojma ‘sva ulaganja’ u ovom kontekstu može biti nepogodno za korisnika potpore ako će se ulaganjem u sklopu projekta smatrati sva ulaganja u osnovna sredstva koja su prihvatljiva u sklopu Zakona o poticanju ulaganja bez obzira jesu li povezana ili nepovezana s početnim ulaganjem. To bi značilo da korisnik potpore za vrijeme realizacije početnog ulaganja neće moći aplicirati na neki drugi oblik državnih potpora koje su povezane s ulaganjem u istu vrstu prihvatljivih troškova, ali nisu dijelom istog projekta ulaganja. Nadalje, predlaže se u stavku 3. definiciju nove ekonomske djelatnosti povezati s ostvarivanjem prihoda od iste. Naša članica mišljenja je kako bi kao prihvatljive korisnike u obzir trebalo uzeti i društva koja su primjerice već registrirana za obavljanje određene djelatnosti prema NKD-u, ali ju do sada još nisu obavljala ili su je nakon nekog razdoblja prestala obavljati te u narednom razdoblju žele postojeće poslovanje širiti npr. osnivanjem nove poslovne jedinice u kojoj bi započeli obavljati novu djelatnost za koju su već ranije bili registrirani, ali nisu ostvarili prihode od iste. Predlaže se stavkom 4. obuhvatiti i društva koja su registrirana prema NKD-u iz 2002. godine. Naša članica smatra kako bi se ovaj članak trebao dopuniti u slučaju da je društvo registrirano prema starom NKD-u kako bi se izbjeglo različito tumačenje pojma ‘iste ili slične djelatnosti’. Također, u odnosu na stavak 5. predlaže se u Zakonu ili Uredbi dodatno definirati izuzetke koji velikim poduzetnicima omogućuju ulaganje u osnovna sredstva smještena u potpomognutim područjima koja ispunjavaju uvjete iz čl. 107. stavka 3. točke (c) Ugovora (područje u kojem nije prihvatljivo ulaganje u postojeću djelatnost velikih poduzetnika – u nastavku područje C) u postojećoj djelatnosti, pod uvjetom da su ista usko vezana uz ulaganja koja korisnik prijavljuje u potpomognutim područjima koja ispunjavaju uvjete članka 107. stavka 3. točke (a) Ugovora (područje u kojem je prihvatljivo ulaganje u postojeću djelatnost velikih poduzetnika - područje A). Naime, na tržištu postoji niz velikih poduzetnika kojima se proizvodni pogon nalazi u području A, dok su potporne aktivnosti (poput laboratorijskih testiranja proizvodnih uzoraka, ispitivanje kemijskog sastava sirovina i sl.) lokacijski smještene u području C. Iako su potporne aktivnosti fizički smještene u području C, iste se ne mogu smatrati zasebnim procesom te predstavljaju neodvojiv segment proizvodnog procesa primarno smještenog na lokaciji u području A. Iz tog razloga predlaže se u Zakonu ili Uredbi dodatno definirati pravila kojima će se prihvatljivima moći smatrati ulaganja u djelatnosti koje su neodvojive od ulaganja u postojeću djelatnost velikih poduzetnika lociranih na području A, bez obzira na činjenicu da su lokacijski smještena u potpomognutom području koje ispunjava uvjete iz čl. 107. st. 3. točke (c) Ugovora. Na taj način će se omogućiti pružanje sveobuhvatne potpore koji doprinose ciljevima poput razvoja inovativnih proizvoda, jačanja međunarodne konkurentnosti razvojem konkurentnih, kvalitetnih i inovativnih proizvoda te poticanje unaprjeđenja ulagačkog okruženja na područjima kojima je to najpotrebnije. Nadalje, način na koji je stavak 6. formuliran nerazmjerno ograničava subjekte u većinskom vlasništvu stranih pravnih subjekata u korištenju državnih potpora u odnosu na ostale poduzetnike. S obzirom na činjenicu da stavak ne definira područje na kojem se projekti ulaganja moraju provoditi da bi se isti smatrali dijelom istog projekta, postoji rizik da se korisniku koji je u vlasništvu pravnog subjekta iz druge zemlje članice (isto korisnika državnih potpora), izračun potpore na čitav iznos ulaganja vrši po prilagođenom iznosu potpore za velike projekte (odnosno umanjenom), ako vlasnički subjekt u inozemstvu uloži približno 100m EUR u trogodišnjem razdoblju u kojem korisnik vrši ulaganje. Isti princip vrijedi za ulaganja u različitim područjima Republike Hrvatske, s obzirom na to da se ulaganja povezanih subjekata (koji primjerice obavljaju različite djelatnosti) u dvije ili više županija logički, ali i izvedbeno ne mogu smatrati dijelom istog projekta. Naša članica predlaže izmjenu članka 6. stavka 6. sukladno Uredbi komisije (EU) br. 651/2014 o ocjenjivanju određenih kategorija potpora spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora (GBER) koja istim projektom definira ulaganja korisnika (na razini grupe) u istoj regiji na trećoj razini Nomenklature teritorijalnih jedinica za statistiku. Slijedom navedenog predlažeda se se koristiti formulaciju iz članka 14. stavka 13. GBER-a: “Sva početna ulaganja koja je pokrenuo isti korisnik (na razini grupe) u razdoblju od tri godine od datuma početka radova na drugom ulaganju kojem je dodijeljena potpora u istoj regiji na trećoj razini Nomenklature teritorijalnih jedinica za statistiku smatraju se dijelom istog projekta ulaganja. Ako je taj pojedinačni projekt ulaganja velik projekt ulaganja, ukupan iznos potpore za pojedinačni projekt ulaganja ne premašuje prilagođeni iznos potpore za velike projekte ulaganja.” | Nije prihvaćen | U članku 6. stavku 2. u zadnjoj rečenici pojam sva ulaganja odnosi se na sve troškove ulaganja navedene u Prijavi projekta početnog ulaganja na Zakon o poticanju ulaganja. To ne spriječava poduzetnika da tijekom realizacije projekta početnog ulaganja prema Zakonu o poticanju ulaganja aplicira na neki drugi program državnih potpora. Upravo suprotno, člankom 10. prijedloga Zakona o poticanju ulaganja jasno su definirana pravila o zbrajanju potpora, što uključuje kumulaciju potpora za različite ili iste opravdane troškove iz drugih izvora uz uvjet poštivanja maksimalno dopuštenog intenziteta potpora propisanog kartom regionalnih potpora. Stavak 3. definira novu ekonomsku djelatnost prema NKD-u za koju korisnik potpore do sada nije bio registriran niti ju je obavljao. U odnosu na stavk 5. komentar je u suprotnosti s odredbama zajedničkih pravila definiranih Smjernicama za regionalne potpore i kartom regionalnih potpora. Nadalje, stavkom 6. nije navedeno, niti se na bilo koji način ograničava subjekte u većinskom vlasništvu stranih pravnih subjekata u korištenju državnih potpora u odnosu na ostale poduzetnike. Članak 6. stavak 6. novog Zakona definiran je sukladno dosadašnjoj primjeni Zakona o poticanju ulaganja u smislu obuhvata svih prihvatljivih troškova projekta ulaganja koje korisnik realizira na području Republike Hrvatske, neovisno o troškovima drugih projekata ulaganja koje korisnik na razini grupe realizira izvan teritorija Republike Hrvatske. |
| 5 | Apsolon d.o.o. | Temeljni pojmovi, Članak 6. | Način na koji je članak 6. stavak 6. formuliran nerazmjerno ograničava subjekte u većinskom vlasništvu stranih pravnih subjekata u korištenju državnih potpora u odnosu na ostale poduzetnike. S obzirom na činjenicu da stavak ne definira područje na kojem se projekti ulaganja moraju provoditi da bi se isti smatrali dijelom istog projekta, postoji rizik da se korisniku koji je u vlasništvu pravnog subjekta iz druge zemlje članice (isto korisnika državnih potpora), izračun potpore na čitav iznos ulaganja vrši po prilagođenom iznosu potpore za velike projekte (odnosno umanjenom), ako vlasnički subjekt u inozemstvu uloži približno 100m EUR u trogodišnjem razdoblju u kojem korisnik vrši ulaganje. Isti princip je vrijedeći za ulaganja u različitim područjima Republike Hrvatske, s obzirom na to da ulaganja povezanih subjekata (koji primjerice obavljaju različite djelatnosti) u dvije ili više županija se logički, ali i izvedbeno ne mogu smatrati dijelom istog projekta. Predlažemo izmjenu članka 6 stavka 6. sukladno Uredbi komisije (EU) br. 651/2014 o ocjenjivanju određenih kategorija potpora spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora (GBER) koja istim projektom definira ulaganja korisnika (na razini grupe) u istoj regiji na trećoj razini Nomenklature teritorijalnih jedinica za statistiku. Slijedom navedenog predlažemo da se koristi formulacija iz čl.14 st. 13 GBER-a: “Sva početna ulaganja koja je pokrenuo isti korisnik (na razini grupe) u razdoblju od tri godine od datuma početka radova na drugom ulaganju kojem je dodijeljena potpora u istoj regiji na trećoj razini Nomenklature teritorijalnih jedinica za statistiku smatraju se dijelom istog projekta ulaganja. Ako je taj pojedinačni projekt ulaganja velik projekt ulaganja, ukupan iznos potpore za pojedinačni projekt ulaganja ne premašuje prilagođeni iznos potpore za velike projekte ulaganja.” | Nije prihvaćen | U članku 6. stavku 6. nigdje nije navedeno niti se na bilo koji način ograničava subjekte u većinskom vlasništvu stranih pravnih subjekata u korištenju državnih potpora na teritoriju Republike Hrvatske u odnosu na ostale poduzetnike. Članak 6. stavak 6. novog Zakona definiran je sukladno dosadašnjoj primjeni Zakona o poticanju ulaganja u smislu obuhvata svih prihvatljivih troškova projekta ulaganja koje korisnik realizira na području Republike Hrvatske, neovisno o troškovima drugih projekata ulaganja koje korisnik na razini grupe realizira izvan teritorija Republike Hrvatske. |
| 6 | Apsolon d.o.o. | Temeljni pojmovi, Članak 6. | Predlažemo da se u članku 6. stavku 5. Zakona ili u Uredbi dodatno definiraju izuzeci koji velikim poduzetnicima omogućuju ulaganje u osnovna sredstva smještena u potpomognutim područjima koja ispunjavaju uvjete iz čl. 107. stavka 3. točke (c) Ugovora (područje u kojem nije prihvatljivo ulaganje u postojeću djelatnost velikih poduzetnika – u nastavku područje C) u postojećoj djelatnosti, pod uvjetom da su ista usko vezana uz ulaganja koja korisnik prijavljuje u potpomognutim područjima koja ispunjavaju uvjete članka 107. stavka 3. točke (a) Ugovora (područje u kojem je prihvatljivo ulaganje u postojeću djelatnost velikih poduzetnika - područje A). Naime, na tržištu postoji niz velikih poduzetnika kojima se proizvodni pogon nalazi u području A, dok su potporne aktivnosti (poput laboratorijskih testiranja proizvodnih uzoraka, ispitivanje kemijskog sastava sirovina i sl.) lokacijski smještene u području C. Iako su potporne aktivnosti fizički smještene u području C, iste se ne mogu smatrati zasebnim procesom te predstavljaju neodvojiv segment proizvodnog procesa primarno smještenog na lokaciji u području A. Iz tog razloga predlažemo da se u Zakonu ili Uredbi dodatno definiraju pravila kojima će se prihvatljivima moći smatrati ulaganja u djelatnosti koje su neodvojive od ulaganja u postojeću djelatnost velikih poduzetnika lociranih na području A, bez obzira na činjenicu da su lokacijski smještena u potpomognutom području koje ispunjava uvjete iz čl. 107. st. 3. točke (c) Ugovora. Na taj način će se omogućiti pružanje sveobuhvatne potpore koji doprinose ciljevima poput razvoja inovativnih proizvoda, jačanja međunarodne konkurentnosti razvojem konkurentnih, kvalitetnih i inovativnih proizvoda te poticanje unaprjeđenja ulagačkog okruženja na područjima kojima je to najpotrebnije. | Nije prihvaćen | Komentar je u suprotnosti s odredbama zajedničkih pravila za regionalne potpore definiranih Smjernicama za regionalne potpore i kartom regionalnih potpora. |
| 7 | Apsolon d.o.o. | Temeljni pojmovi, Članak 6. | Predlažemo da se člankom 6. stavkom 4. obuhvate i društva koja su registrirana prema NKD-u iz 2002. godine. Smatramo da bi se ovaj članak trebao dopuniti u slučaju da je društvo registrirano prema starom NKD-u kako bi se izbjeglo različito tumačenje pojma ‘iste ili slične djelatnosti’. | Nije prihvaćen | Članak 6. stavak 4. definira istu ili sličnu djelatnost četveroznamenkastom brojčanom oznakom (razred) statističke klasifikacije ekonomskih djelatnosti, kako je utvrđeno u Odluci o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007 – NKD 2007 ("Narodne novine", broj 58/07.). |
| 8 | Apsolon d.o.o. | Temeljni pojmovi, Članak 6. | Predlažemo da se u članku 6. stavku 3. definicija nove ekonomske djelatnosti poveže s ostvarivanjem prihoda od iste. Smatramo da bi kao prihvatljive korisnike u obzir trebalo uzeti i društva koja su primjerice već registrirana za obavljanje određene djelatnosti prema NKD-u, ali ju do sada još nisu obavljala ili su je nakon nekog razdoblja prestala obavljati te u narednom razdoblju žele postojeće poslovanje širiti npr. osnivanjem nove poslovne jedinice u kojoj bi započeli obavljati novu djelatnost za koju su već ranije bili registrirani, ali nisu ostvarili prihode od iste. | Nije prihvaćen | Nova djelatnost prema NKD-u podrazumijeva djelatnost koju korisnik nije obavljao prije početka novog projekta ulaganja niti je bio registriran za tu djelatnost. |
| 9 | Apsolon d.o.o. | Temeljni pojmovi, Članak 6. | Predlažemo da se u zadnjoj rečenici članka 6. stavka 2. preciznije definira pojam ‘sva ulaganja’. Smatramo da tumačenje pojma ‘sva ulaganja’ u ovom kontekstu može biti nepogodno za korisnika potpore ako će se ulaganjem u sklopu projekta smatrati sva ulaganja u osnovna sredstva koja su prihvatljiva u sklopu Zakona o poticanju ulaganja bez obzira da li su povezana ili nepovezana s početnim ulaganjem. To bi značilo da se korisnik potpore za vrijeme realizacije početnog ulaganja neće moći aplicirati na neki drugi oblik državnih, regionalnih i ostalih potpora koje su povezane s ulaganjem u istu vrstu prihvatljivih troškova, ali nisu dijelom istog projekta ulaganja. | Nije prihvaćen | U članku 6. stavku 2. u zadnjoj rečenici pojam sva ulaganja odnosi se na sve troškove ulaganja navedene u Prijavi projekta početnog ulaganja na Zakon o poticanju ulaganja. To ne spriječava poduzetnika da tijekom realizacije projekta početnog ulaganja prema Zakonu o poticanju ulaganja aplicira na neki drugi program državnih potpora. Upravo suprotno, člankom 10. prijedloga Zakona o poticanju ulaganja jasno su definirana pravila o zbrajanju potpora, što uključuje kumulaciju potpora za različite ili iste opravdane troškove iz drugih izvora uz uvjet poštivanja maksimalno dopuštenog intenziteta potpora propisanog kartom regionalnih potpora. |
| 10 | Hrvatska udruga turizma | Temeljni pojmovi, Članak 6. | Predlažemo da čl. 6. st. 12. glasi: „Početak ulaganja, odnosno početak rada na projektu ulaganja“ je početak građevinskih radova na predmetnom ulaganju koji se utvrđuje datumom početka gradnje navedenim u prijavi građenja, građevinskom dnevniku ili prva zakonski obvezujuća preuzeta obveza poduzetnika u smislu narudžbe opreme ili druge obveze koja ulaganje čini neopozivim, odnosno koja narudžbu čini potvrđenom, a što prije nastupi. Kupnja zemljišta i pripremni radovi poput dobivanja dozvola i provedbe pripremnih studija izvedivosti ne smatraju se početkom ulaganja, odnosno početkom rada na projektu ulaganja. | Nije prihvaćen | Članak 6. stavak 12 definira početak ulaganja na način da je početak ulaganja jasno i neupitno dokaziv i neopoziv u smislu početka građevinskih radova kroz prijavu građenja i građevinski dnevnik ili kroz zakonski obvezujuću preuzetnu obvezu narudžbe opreme ili druge obveze koje ulaganje čini neopozivim, a što prije nastupi. |
| 11 | LJEČILIŠTE VELI LOŠINJ | Temeljni pojmovi, Članak 6. | Nastavno na predloženu izmjenu u članku 3. predlažemo adekvatnu izmjenu teksta i u stavku 2. točki d) - imovina u javnom vlasništvu ili minimalno dodati bar JL(R)S | Nije prihvaćen | Potpora za gospodarsko aktiviranje neaktivne imovine odnosi se na neaktivnu imovinu u vlasništvu Republike Hrvatske |
| 12 | HGK | Prihvatljivi troškovi ulaganja, Članak 7. | Budući da građevinska dozvola nije potrebna za sve građevinske radove koje je moguće izvoditi, a smatraju se ulaganjem u materijalnu imovinu, naša članica predlaže da se iz članka 7. stavka 2. izbaci dio ‘na temelju građevinske dozvole’, s obzirom na Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima koji dozvoljava provođenje građevinskih radova bez građevinske dozvole i/ili bez glavnog projekta. Također predlaže da se stavkom 3. korisnicima potpore omogući nabava materijalne imovine od povezanih poduzeća isključivo ako se imovina nabavlja prema komercijalnim uvjetima. Budući da su transakcije između povezanih poduzeća obuhvaćene studijom o transfernim cijenama čiji su obveznici, naša članica smatra da se na taj način isključuje rizik od zlouporabe predložene izmjene. | Nije prihvaćen | Člankom 7. stavkom 2. definirani su prihvatljivi troškovi ulaganja u materijalnu imovinu. Kod izgradnje građevina prihvatljiv trošak gradnje predstavljaju troškovi gradnje koji nastaju na temelju građevinske dozvole odnosno potvrde glavnog projekta, što ne uključuje jednostavne i druge građevine i radove koji dozvoljavaju građevinske radove bez građevinske dozvole odnosno potvrde glavnog projekta. Kriteriji prihvatljivih troškova gradnje istovjetni su kriterijima za prihvatljvost troškova gradnje kod drugih programa potpora za ulaganje u materijalnu imovinu i omogućuju jasno i neupitno utvrđivanje početka gradnje kao i svih relevantnih troškova gradnje. Nadalje, stavkom 3. definirani su troškovi koji ne predstavljaju prihvatljive troškove projekta unutar kojih spada nabava materijalne nabavljena od povezanih poduzeća ili izrađena od strane korisnika potpore, što je također istovjetno kriterijima za prihvatljvost troškova materijalne imovine kod drugih programa potpora za ulaganje u materijalnu imovinu te se na taj način omogućuju jasno i neupitno utvrđivanje početka projekta ulaganja kao i svih prihvatljivih relevantnih troškova materijalne imovine povezane sa projektom ulaganja. |
| 13 | Apsolon d.o.o. | Prihvatljivi troškovi ulaganja, Članak 7. | Predlažemo da se člankom 7. stavkom 3. korisnicima potpore omogući nabava materijalne imovine od povezanih poduzeća isključivo ako se imovina nabavlja prema komercijalnim uvjetima. Budući da su transakcije između povezanih poduzeća obuhvaćene studijom o transfernim cijenama čiji su obveznici, smatramo da se na taj način isključuje rizik od zlouporabe predložene izmjene. | Nije prihvaćen | Isti odgovor kao i na komentar prije. Člankom 7., stavkom 3. definirani su troškovi koji ne predstavljaju prihvatljive troškove projekta unutar kojih spada nabava materijalne nabavljena od povezanih poduzeća ili izrađena od strane korisnika potpore, što je istovjetno kriterijima za prihvatljvost troškova materijalne imovine kod drugih programa potpora za ulaganje u materijalnu imovinu te se na taj način omogućuju jasno i neupitno utvrđivanje početka projekta ulaganja kao i svih prihvatljivih relevantnih troškova materijalne imovine povezane sa projektom ulaganja. |
| 14 | Apsolon d.o.o. | Prihvatljivi troškovi ulaganja, Članak 7. | Budući da građevinska dozvola nije potrebna za sve građevinske radove koje je moguće izvoditi, a smatraju se ulaganjem u materijalnu imovinu, predlažemo da se iz članka 7. stavka 2. izbaci dio ‘na temelju građevinske dozvole’, s obzirom na Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima koji dozvoljava provođenje građevinskih radova bez građevinske dozvole i/ili bez glavnog projekta. | Nije prihvaćen | Člankom 7. stavkom 2. definirani su prihvatljivi troškovi ulaganja u materijalnu imovinu. Kod izgradnje građevina prihvatljiv trošak gradnje predstavljaju troškovi gradnje koji nastaju na temelju građevinske dozvole odnosno potvrde glasnog projekta što ne uključuje jednostavne i druge građevine i radove koji dozvoljavaju građevinske radove bez građevinske dozvole odnosno glavnog projekta. Kriteriji prihvatljivih troškova gradnje istovjetni su kriterijima za prihvatljvost troškova gradnje kod drugih programa potpora za ulaganje u materijalnu imovinu i omogućuju jasno i neupitno utvrđivanje početka gradnje kao i svih relevantnih troškova gradnje. |
| 15 | Hrvatska udruga turizma | Prihvatljivi troškovi ulaganja, Članak 7. | Predlažemo izmjenu čl. 7. st. 2. na sljedeći način: Prihvatljivi troškovi ulaganja u materijalnu imovinu su troškovi izvođenja radova na građevini i/ili zemljištu, uključujući izgradnju, novo-gradnju, dogradnju, nadogradnju, rekonstrukciju, adaptaciju, uklanjanje, spajanje na komunalnu infrastrukturu. | Nije prihvaćen | Člankom 7. stavkom 2. definirani su prihvatljivi troškovi ulaganja u materijalnu imovinu. Kod izgradnje građevina prihvatljiv trošak gradnje predstavljaju troškovi gradnje koji nastaju na temelju građevinske dozvole odnosno glavnog projekta, što ne uključuje jednostavne i druge građevine i radove koji dozvoljavaju građevinske radove bez građevinske dozvole odnosno glavnog projekta. Kriteriji prihvatljivih troškova gradnje istovjetni su kriterijima za prihvatljvost troškova gradnje kod drugih programa potpora za ulaganje u materijalnu imovinu i omogućuju jasno i neupitno utvrđivanje početka gradnje kao i svih relevantnih troškova gradnje. |
| 16 | Hrvatska udruga turizma | Prihvatljivi troškovi ulaganja, Članak 7. | Obzirom na to da životno i poslovno nije logično očekivati podizanje kvalitete turističke ponude, kao jedne od glavnih odrednica Nacrta zakona, samo uz izgradnju građevina, a imajući na umu da se velika većina zahvata odnosi na građevinske i građevinsko-obrtničke radove na postojećim objektima, predlaže se proširiti pojmovnik koji definira prihvatljive troškove ulaganja na način da obuhvati širi spektar radova. Osim toga, Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO 2021.-2026.) u turizmu potiče brownifield ulaganja u obnovu i rekonstrukciju objekta, a ne greenfiled projekte, pa je samim time u velikom djelu za preferencijalne projekte ulaganja u smještaj u turizmu potrebno proširiti pojmovnik kako je naprijed navedeno, u protivnom će mjerodavni propis biti u suprotnosti sa Nacionalnim programom oporavka i otpornosti što će stvoriti gospodarsku i pravnu nesigurnost i različita tumačenja u praksi. | Nije prihvaćen | Člankom 7. stavkom 2. definirani su prihvatljivi troškovi ulaganja u materijalnu imovinu. Kod izgradnje građevina prihvatljiv trošak gradnje predstavljaju troškovi gradnje koji nastaju na temelju građevinske dozvole odnosno potvrde glasnog projekta, što ne uključuje jednostavne i druge građevine i radove koji dozvoljavaju građevinske radove bez građevinske dozvole odnosno potvrde glavnog projekta. Kriteriji prihvatljivih troškova gradnje istovjetni su kriterijima za prihvatljvost troškova gradnje kod drugih programa potpora za ulaganje u materijalnu imovinu i omogućuju jasno i neupitno utvrđivanje početka gradnje kao i svih relevantnih troškova gradnje. Zakon o poticanju ulaganja nije program regionalnih potpora u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO 2021-2026) niti je sa njim u suprotnosti. Dapače, kompatibilan je i komplemetaran Nacionalnom planu oporavka i otpornosti obzirom da se odredbama članka 10 Zakona omogućuje zbrajanje, kumulaciju potpora iz drugih izvora, uključujući i Nacionalni plan oporavka i otpornosti pod uvjetom da ukupna potpora iz svih izvora za projekt ulaganja ne prelazi maksimalno dopušten intenzitet potpore sukladno Karti regionalnih potpora. |
| 17 | Udruga poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske | Prihvatljivi troškovi ulaganja, Članak 7. | Predlažemo da se korigiraju odredbe koje kao uvjet za dobivanje potpora izričito navode posjedovanje građevinske dozvole. U članku 7 navodi se: „…prihvatljivi troškovi ulaganja u materijalnu imovinu su troškovi izgradnje građevina temeljem građevinske dozvole…“ Naime, veliki dio investicijskih projekata u Hrvatskom turizmu su tzv. brownfield projekti, odnosno ulaganja podizanje kvalitete već postojećih objekata za realizaciju kojih nije potrebna građevinska dozvola, već se mogu realizirati i npr. na temelju Pravilnika o jednostavnim građevinama. Navedena odredba je posebno bitna jer trenutno u Hrvatskoj imamo 48% od ukupnog broja hotela standarda 2* i 3* kojima je potreban značajni investicijski ciklus kako bi se naša zemlja profilirala kao visoko kvalitetna destinacija (u segmentu smještaja), a što je i definirano Strategijom razvoja turizma. Sukladno svemu navedenom, predlažemo da se omogući realizacija investicija uz mogućnost korištenja drugih akata za gradnju ili uz potvrdu da isti nisu potrebni, odnosno druge dokumentacije koja će potvrditi da se investicija provodi sukladno važećim zakonima i propisima o gradnji. | Nije prihvaćen | Člankom 7. stavkom 2. definirani su prihvatljivi troškovi ulaganja u materijalnu imovinu. Kod izgradnje građevina prihvatljiv trošak gradnje predstavljaju troškovi gradnje koji nastaju na temelju građevinske dozvole, odnosno potvrde glavnog projekta, što ne uključuje jednostavne i druge građevine i radove koji dozvoljavaju građevinske radove bez građevinske dozvole odnosno potvrde glavnog projekta. Kriteriji prihvatljivih troškova gradnje istovjetni su kriterijima za prihvatljvost troškova gradnje kod drugih programa potpora za ulaganje u materijalnu imovinu i omogućuju jasno i neupitno utvrđivanje početka gradnje kao i svih relevantnih troškova gradnje. |
| 18 | Hrvatska udruga turizma | Prihvatljivi troškovi ulaganja, Članak 7. | - S obzirom na to da je za izdavanje akata za gradnju potrebno imati tzv. dokaz pravnog interesa iz čl. 109. Zakona o gradnji, što podrazumijeva riješene imovinsko-pravne odnose, zbog još uvijek neriješenih imovinsko-pravnih odnosa na turističkom zemljištu i činjenice da ministarstvo nadležno za državnu imovinu/jedinica lokalne samouprave takve suglasnosti ne izdaju od stupanja na snagu Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu (koji je stupio na snagu nakon prestanka važenja Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu) često je nemoguće ishoditi građevinsku dozvolu ili drugi akt za gradnju; stoga su poduzetnici nažalost često primorani svoje projekte pripremati i provoditi odnosno prilagođavati na način da isti ne zahtijevaju izdavanje građevinske dozvole. - Podizanje kategorije smještajnih objekta na 4* i 5* jedan je od glavnih ciljeva Nacrta Zakona (citat iz Nacrta Zakona: II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI: ˝ ˝Zaključno, ovim Prijedlogom Zakona osigurava se potreban pravni okvir kojim se unapređuju uvjeti za ulaganje, sustav poticajnih mjera i potpora te opće ulagačko okruženje za kontinuirano povećanje broja i kvalitete projekata ulaganja koji se realiziraju u Republici Hrvatskoj˝ odredba čl. 16. st. 1. podtočka c) 2. Nacrta Zakona: Aktivnosti usluga visoke dodane vrijednosti ˝Aktivnosti održivih turističkih usluga visoke dodane vrijednosti koje omogućuju korisniku potpore nakon isteka trogodišnjeg razdoblja realizacije projekta ulaganja operativno turističko poslovanje u trajanju od minimalno pola kalendarske godine, a predstavljaju: - projekte ugostiteljsko-turističkih objekata za smještaj, kategorije minimalno četiri zvjezdice, vrste: hotel, apart-hotel, turističko naselje i kampovi).˝ Zahvati vezani uz osiguravanje takve kvalitete u praksi se vrlo često provodi izvođenjem građevinskih radova i opremanja u postojećim hotelima, ljetovalištima i kampovima, a za koje nije potrebno niti moguće ishođenje nove građevinske dozvole, jer objekt ili već ima građevinsku/uporabnu dozvolu ili se radi o radovima za koje npr. Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima predviđa da se mogu izvoditi bez građevinske dozvole; - Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO 2021.-2026.) u turizmu potiče brownifield ulaganja u obnovu i rekonstrukciju objekta, a ne greenfiled projekte, pa samim tim u velikom djelu za preferencijalne projekte ulaganja u smještaj u turizmu nije nužno potrebno ishođenje građevinske dozvole, već eventualno i ovisno o okolnostima slučaja drugih akta o gradnji (potvrda glavnog projekta, lokacijska dozvola); - Imovina turističke infrastrukture koja još nije u funkciji, a čija je revitalizacija potrebna radi podizanja kvalitete/povećavanja broja kreveta i time jačanja konkurentnosti hrvatskog turizma, može se obnoviti te staviti u funkciji i na način da se izvode radovi koji ne podliježu građevinskoj dozvoli; - u smislu definiranja početka ulaganja potrebno je općenito uskladiti odredbe čl. 6. st. 12. i čl. 7. st. 2. Nacrta Zakona jer se trenutne formulacije međusobno isključuju kada govore o prijavi građenja, obvezujućoj obvezi, sa jedne strane, ili kupnji, sa druge strane. | Nije prihvaćen | Člankom 7. stavkom 2. definirani su prihvatljivi troškovi ulaganja u materijalnu imovinu. Kod izgradnje građevina prihvatljiv trošak gradnje predstavljaju troškovi gradnje koji nastaju na temelju građevinske dozvole odnosno potvrde glavnog projekta, što ne uključuje jednostavne i druge građevine i radove koji dozvoljavaju građevinske radove bez građevinske dozvole odnosno potvrde glavnog projekta. Kriteriji prihvatljivih troškova gradnje istovjetni su kriterijima za prihvatljvost troškova gradnje kod drugih programa potpora za ulaganje u materijalnu imovinu i omogućuju jasno i neupitno utvrđivanje početka gradnje kao i svih relevantnih troškova gradnje. Nadalje, stavkom 3. definirani su troškovi koji ne predstavljaju prihvatljive troškove projekta unutar kojih spada nabava materijalne nabavljena od povezanih poduzeća ili izrađena od strane korisnika potpor, što je također istovjetno kriterijima za prihvatljvost troškova materijalne imovine kod drugih programa potpora za ulaganje u materijalnu imovinu te se na taj način omogućuju jasno i neupitno utvrđivanje početka projekta ulaganja kao i svih prihvatljivih relevantnih troškova materijalne imovine povezane sa projektom ulaganja. Zakon o poticanju ulaganja kompatibilan je i komplemetaran Nacionalnom planu oporavka i otpornosti obzirom da se odredbama članka 10 Zakona omogućuje zbrajanje, kumulaciju potpora iz drugih izvora, uključujući i Nacionalni plan oporavka i otpornosti pod uvjetom da ukupna potpora iz svih izvora za projekt ulaganja ne prelazi maksimalno dopušten intenzitet potpore sukladno Karti regionalnih potpora. Definiranje početka ulaganja usklađeno je kroz odredbe čl. 6. st. 12. i čl. 7. st. 2. prijedloga Zakona. |
| 19 | Hrvatska udruga turizma | Prihvatljivi troškovi ulaganja, Članak 7. | Predlažemo da čl.7. st.2. glasi: Prihvatljivi troškovi ulaganja u materijalnu imovinu su troškovi izgradnje građevina na temelju građevinske dozvole, odnosno drugog akta za gradnju (lokacijska dozvola ili dr.), a ukoliko se građevinska dozvola ne izdaje, na temelju potvrde glavnog projekta ili uvjerenja nadležnog tijela za izdavanje akata za gradnju da se radovi mogu započeti bez ishođenja građevinske dozvole ili dokaza o opće-prihvaćenom stavu (npr. mišljenja nadležnih tijela državne uprave, sudska praksa i sl. ) da zahvat u prostoru ne podliježe građevinskoj dozvoli, i kupnja nove opreme/strojeva (standardna osnovica), pri čemu: a) nabavljena imovina treba biti nova, odnosno ne prije korištena b) troškovi povezani sa zakupom materijalne imovine se mogu uzeti u obzir, uz uvjet da za postrojenja ili strojeve zakup mora biti u obliku financijskog leasinga i sadržavati obvezu korisnika potpore na kupnju imovine nakon isteka ugovora o zakupu. | Nije prihvaćen | Člankom 7. stavkom 2. definirani su prihvatljivi troškovi ulaganja u materijalnu imovinu. Kod izgradnje građevina prihvatljiv trošak gradnje predstavljaju troškovi gradnje koji nastaju na temelju građevinske dozvole odnosno potvrde glavnog projekta, što ne uključuje jednostavne i druge građevine i radove koji dozvoljavaju građevinske radove bez građevinske dozvole odnosno potvrde glavnog projekta. Kriteriji prihvatljivih troškova gradnje istovjetni su kriterijima za prihvatljvost troškova gradnje kod drugih programa potpora za ulaganje u materijalnu imovinu i omogućuju jasno i neupitno utvrđivanje početka gradnje kao i svih relevantnih troškova gradnje. |
| 20 | HGK | Bruto ekvivalent i maksimalni intenzitet potpore , Članak 9. | S obzirom na to da se, sukladno članku 2. ovog prijedloga, ovim Zakonom osigurava provedba Uredbe Komisije (EU) br. 651/2014 od 17. lipnja 2014., a u svrhu osiguranja efektivnog poticanja gospodarskog rasta i učinkovitog jačanja konkurentske sposobnosti hrvatskog poduzetništva, naša članica predlaže da se se članak 9. stavak 5. uskladi s člankom 14. stavkom 15. navedene Uredbe te da isti glasi: “Ako se početno ulaganje nalazi u dva ili više potpomognuta područja, maksimalni intenzitet potpore je onaj koji se primjenjuje u potpomognutom području u kojem je nastao najveći iznos prihvatljivih troškova.” | Nije prihvaćen | Člankom 9. stavkom 5. prijedloga Zakona definirano je da ako se početno ulaganje provodi u dva ili više potpomognutih područja, maksimalni intenzitet potpore je onaj koji se primjenjuje u potpomognutom području s nižim dopuštenim intenzitetom potpore. Ovakva primjena Zakona o poticanju ulaganja identična je primjeni zakona u prethodnim razdobljima postojanja Karata regionalnih potpora sa različitim intenzitetaima potpora za ulaganje. Isto tako navedenom odredbom se potiče Prijavitelje na realizaciju projekata ulaganja u područjima manjeg stupanja regionalne razvijenosti i većeg intenziteta potpore za ulaganje. Rezultati dosadašnje primjena Zakona o poticanju ulaganja pokazuje da se preko 95% projekata ulaganja prema Zakonu o poticanju ulaganja u cijelosti realiziraju u jednom potpomognutom području, a svega manje od 5% u više potpomognutih područja. |
| 21 | Apsolon d.o.o. | Bruto ekvivalent i maksimalni intenzitet potpore , Članak 9. | S obzirom na to da se, sukladno članku 2. ovog prijedloga, ovim Zakonom osigurava provedba Uredbe Komisije (EU) br. 651/2014 od 17. lipnja 2014., a u svrhu osiguranja efektivnog poticanja gospodarskog rasta i učinkovitog jačanja konkurentske sposobnosti hrvatskog poduzetništva, predlažemo da se se članak 9. stavak 5. uskladi s člankom 14. stavkom 15. navedene Uredbe te da isti glasi: “Ako se početno ulaganje nalazi u dva ili više potpomognuta područja, maksimalni intenzitet potpore je onaj koji se primjenjuje u potpomognutom području u kojem je nastao najveći iznos prihvatljivih troškova.” | Nije prihvaćen | Člankom 9. stavkom 5. prijedloga Zakona definirano je da ako se početno ulaganje provodi u dva ili više potpomognutih područja, maksimalni intenzitet potpore je onaj koji se primjenjuje u potpomognutom području s nižim dopuštenim intenzitetom potpore. Ovakva primjena Zakona o poticanju ulaganja identična je primjeni zakona u prethodnim razdobljima postojanja Karata regionalnih potpora sa različitim intenzitetaima potpora za ulaganje. Isto tako navedenom odredbom se potiče Prijavitelje na realizaciju projekata ulaganja u područjima manjeg stupanja regionalne razvijenosti i većeg intenziteta potpore za ulaganje. Rezultati dosadašnje primjena Zakona o poticanju ulaganja pokazuje da se preko 95% projekata ulaganja prema Zakonu o poticanju ulaganja u cijelosti realiziraju u jednom potpomognutom području, a svega manje od 5% u više potpomognutih područja. |
| 22 | HGK | 5. Potpore za razvojno-inovacijske aktivnosti, aktivnosti poslovne podrške i aktivnosti usluga visoke dodane vrijednosti, Članak 16. | U nastavku dostavljamo izdvojeno mišljenje članice: „U postupku je prijedlog novog zakona koji više neće obuhvatiti izgradnju logističkih centara, tj. obuhvatit će samo logističke centre za proizvodno-prerađivačke aktivnosti. Razumljiva je intencija da se putem odredbi zakona potiče izgradnja skladišta trgovačkih lanaca i veletrgovaca i da je teško zakonski definirati okvire logističke aktivnosti. S druge strane, upravo izgradnja pravih logističkih centara uvelike može podići stratešku važnost naše države, podići efikasnost luka, željeznica i iskoristivosti cesta. Istovremeno, logistika kao djelatnost je veliki generator zapošljavanja radne snage koja teže pronalazi zaposlenje, a i ključna je kao podrška svim turističkim operacijama u Republici Hrvatskoj. Nedostatak poticaja u izgradnji logističkih kapaciteta će izložiti cijeli turistički, ali i proizvodni sektor velikom riziku. Iz tog razloga, pomoću jasne definicije logistike, kao usluge koja se pruža trećoj strani u smislu carinjenja, skladištenja, deklariranja i transporta i koja se ugovara kao usluga te se i naplaćuje kao usluga, bez direktnog vlasništva nad robom na koju se usluga odnosi, predlažemo dopunu stavka 1., točke b), podtočke 2., tako da glasi: „2. Logistički i distribucijski centri su: usmjereni na osnivanje i izgradnju logističko-distribucijskih centara visoke tehnologije koji omogućuju: intermodalni transport robe, pakiranje i manipuliranje robom radi znatnog unapređenja logističkih i distribucijskih operacija unutar poslovnih procesa te isporuku dobara, a odnose se na projekte ulaganja u proizvodno-prerađivačkoj industriji i projekte pružanja logističkih usluga prema trećim stranama, kroz obavljanje djelatnosti skladištenja i pratećih usluga u prijevozu sukladno klasifikaciji djelatnosti.““ | Nije prihvaćen | Prijedlogom Zakona, projekti ulaganja u logističko- distribucijske centre usmjereni su na osnivanje i izgradnju logističko-distribucijskih centara visoke tehnologije koji omogućuju: intermodalni transport robe, pakiranje i manipuliranje robom radi znatnog unapređenja logističkih i distribucijskih operacija unutar poslovnih procesa te isporuku dobara, a odnose se na projekte ulaganja u proizvodno-prerađivačkoj industriji, a ne na izgradnju skladišta trgovačkih lanaca i veletrgovaca. Isto tako treba istaknuti i odredbe članka 10. stavak 7. gdje se navodi da se regionalne državne potpore za ulaganje i potpore za usavršavanje u skladu s Zakonom, ne mogu se dodijeliti za sektore prijevoza i skladištenja. |
| 23 | HGK | 5. Potpore za razvojno-inovacijske aktivnosti, aktivnosti poslovne podrške i aktivnosti usluga visoke dodane vrijednosti, Članak 16. | Naša članica predlaže da se u članak 16. stavak 1. točku b) dodaju još i centri za odnose s kupcima sukladno trenutno važećem Zakonu koji mogu sukladno NKD 2007 klasifikaciji djelovati u sklopu proizvodno prerađivačke industrije i svojim servisnim uslugama dodatno poticati istu. Također, predlaže se da centri za odnose s kupcima obuhvate i skupinu 95.2 Popravak predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo prema NKD-u iz 2007. godine. Naime, izgradnja i opremanje servisnih centara ima izravan učinak na produljenje korištenja predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo, što posljedično pozitivno utječe na smanjenje kreiranja otpada te posljedično doprinosi zaštiti okoliša i ciljevima vezanim uz kružnu i zelenu ekonomiju. Nadalje, predlaže se u stavku 1. točki c) podtočki 2. napraviti izmjenu u vidu uvjeta minimalnog trajanja operativnog poslovanja nakon isteka trogodišnjeg razdoblja realizacije projekta. Budući da je u početnim godinama nakon realizacije projektnog ulaganja izgradnje turističkog smještaja poduzetnicima potrebno izvjesno vrijeme za uspostavu receptivnog tržišta te popunjavanje smještajnog kapaciteta te dodatno popraćeno nepredviđenim situacijama i događanjima u svijetu koja značajno utječu na turističku sezonu (primjerice globalna pandemija, teroristički napadi, klimatske promjene), naša članica smatra da bi se zahtjevano minimalno trajanje operativnog poslovanja nakon završetka trogodišnjeg razdoblja realizacije projekta ulaganja trebalo smanjiti. Nadalje, uzimajući u obzir da će se cjelokupna investicija uključujući nova radna mjesta povezana s projektom ulaganja, kao i sva osnovna sredstva, održavati tijekom propisanog minimalnog razdoblja očuvanja projektnog ulaganja, naša članica smatra kako je navedena odredba pretjerano ograničavajuća i neusklađena s ciljevima navedenim u članku 5. stavku 3 ovog Zakona, kao i člankom 25. ovog Zakona koji se odnosi na poticanje unapređenja ulagačko-poduzetničkog okruženja. Također, predlaže se u stavku 1. točki c) podtočki 3. pobliže objasniti što se smatra aktivnostima usluga industrijskog inženjeringa na način da se definira o kakvim uslugama je riječ kao što je navedeno u podtočkama 1. i 2. | Djelomično prihvaćen | Člankom 16. stavkom 1 podstavkom b) definiraju se aktivnosti poslovne podrške, te se u točki 1 navodi: 1. Centri poslovnih aktivnosti su: usmjereni na izdvajanje i/ili koncentraciju poslovnih aktivnosti, kao što su: data centri, centri za projektiranje i dizajn proizvoda, multimedijski kontaktni centri te centri za razvoj informacijske tehnologije, odnosno intencija prijedloga zakona je poticanje poslovnih aktivnosti više i visoke dodane vrijednosti. Nadalje, što se tiče stavka 1. podstavka c) točke 2. uvjet minimalnog trajanja operativnog poslovanja nakon isteka trogodišnjeg razdoblja realizacije projekta inicijalno je bio predviđen u duljem trajanju s ciljem tranzicije turističkog sektora prema održivom cjelogodišnjem turističkom poslovanju, što su i smjernice svih programa i strateških akata u turizmu Republike Hrvatske. Nakon konzultacija sa resornim tijelom državne uprave usuglašen je uvjet minimalnog trajanja operativnog poslovanja nakon isteka trogodišnjeg razdoblja realizacije projekata ulaganja u turizmu visoke dodane vrijednosti. Što se tiče prijedloga pobližeg objašnjenja stavka 1. podstavka c) točka 3. - što se smatra aktivnostim usluga industrijskog inženjeringa na način da se definira o kakvim uslugama je riječ - prijedlog se prihvaća. |
| 24 | Apsolon d.o.o. | 5. Potpore za razvojno-inovacijske aktivnosti, aktivnosti poslovne podrške i aktivnosti usluga visoke dodane vrijednosti, Članak 16. | Predlažemo da se u članku 16. stavku 1. točki c) podtočki 3.) pobliže objasni što se smatra aktivnostima usluga industrijskog inženjeringa na način da se definira o kakvim uslugama je riječ kao što je navedeno u podtočkama 1.) i 2.) | Prihvaćen | U članku 16. stavku 1. podstavku c, točki 3. pobliže se objašnjava što se smatra aktivnostim usluga industrijskog inženjeringa. |
| 25 | Apsolon d.o.o. | 5. Potpore za razvojno-inovacijske aktivnosti, aktivnosti poslovne podrške i aktivnosti usluga visoke dodane vrijednosti, Članak 16. | Predlažemo da se u članku 16. stavku 1. točki c) podtočki 2.) napravi izmjena u vidu uvjeta minimalnog trajanja operativnog poslovanja nakon isteka trogodišnjeg razdoblja realizacije projekta. Budući da je u početnim godinama nakon realizacije projektnog ulaganja izgradnje turističkog smještaja poduzetnicima potrebno izvjesno vrijeme za uspostavu receptivnog tržišta te popunjavanje smještajnog kapaciteta te dodatno popraćeno nepredviđenim situacijama i događanjima u svijetu koja značajno utječu na turističku sezonu (primjerice globalna pandemija, teroristički napadi, klimatske promjene), smatramo da bi se zahtjevano minimalno trajanje operativnog poslovanja nakon završetka trogodišnjeg razdoblja realizacije projekta ulaganja trebalo smanjiti. Nadalje, uzimajući u obzir da će se cjelokupna investicija uključujući nova radna mjesta povezana s projektom ulaganja, kao i sva osnovna sredstva, održavati tijekom propisanog minimalnog razdoblja očuvanja projektnog ulaganja, smatramo kako je navedena odredba pretjerano ograničavajuća i neusklađena s ciljevima navedenim u članku 5. stavku 3 ovog Zakona, kao i člankom 25. ovog Zakona koji se odnosi na poticanje unapređenja ulagačko-poduzetničkog okruženja. | Nije prihvaćen | U članku 16. stavku 1. podstavku c) točki 2. uvjet minimalnog trajanja operativnog poslovanja nakon isteka trogodišnjeg razdoblja realizacije projekta inicijalno je bio predviđen u duljem trajanju s ciljem tranzicije turističkog sektora prema održivom cjelogodišnjem turističkom poslovanju, što su i smjernice svih programa i strateških akata u turizmu Republike Hrvatske. Nakon konzultacija sa resornim tijelom državne uprave usuglašen je uvjet minimalnog trajanja operativnog poslovanja nakon isteka trogodišnjeg razdoblja realizacije projekata ulaganja u turizmu visoke dodane vrijednosti. |
| 26 | Apsolon d.o.o. | 5. Potpore za razvojno-inovacijske aktivnosti, aktivnosti poslovne podrške i aktivnosti usluga visoke dodane vrijednosti, Članak 16. | Predlažemo da se u članak 16. stavak 1. točku b) dodaju još i centri za odnose s kupcima sukladno trenutno važećem Zakonu koji mogu sukladno NKD 2007 klasifikaciji djelovati u sklopu proizvodno prerađivačke industrije i svojim servisnim uslugama dodatno poticati istu. Također, predlažemo da centri za odnose s kupcima obuhvate i skupinu 95.2 Popravak predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo prema NKD-u iz 2007. godine. Naime, izgradnja i opremanje servisnih centara ima izravan učinak na produljenje korištenja predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo, što posljedično pozitivno utječe na smanjenje kreiranja otpada, te posljedično doprinosi zaštiti okoliša i ciljevima vezanim uz kružnu i zelenu ekonomiju. | Nije prihvaćen | Člankom 16. stavkom 1 podstavkom b) definiraju se aktivnosti poslovne podrške, te se u točki 1 navodi: 1. Centri poslovnih aktivnosti su: usmjereni na izdvajanje i/ili koncentraciju poslovnih aktivnosti, kao što su: data centri, centri za projektiranje i dizajn proizvoda, multimedijski kontaktni centri te centri za razvoj informacijske tehnologije, odnosno u intencija prijedloga zakona je poticanje poslovnih aktivnosti više i visoke dodane vrijednosti. |
| 27 | HGK | Praćenje i utvrđivanje maksimalnog intenziteta potpora za poticanje ulaganja, Članak 24. | Naša članica predlaže da se u članak 24. doda novi stavak koji bi omogućio korisnicima koji su u potpunosti iskoristili potporu te čije je minimalno razdoblje očuvanja projekta završilo da na zahtjev upućen nadležnom ministarstvu zaprime pisanu obavijest o tome čime korisnik potpore po predmetnom projektu nema više nikakvih prava niti obveza. | Nije prihvaćen | U članku 24. stavku 3. navodi se da nadležno ministarstvo kada utvrdi da je pojedini korisnik potpore iskoristio maksimalni intenzitet potpora za poticanje ulaganja, o tome pisano izvještava tog korisnika potpore i Ministarstvo financija – Poreznu upravu, te stoga nema potrebe dodavati novi stavak. |
| 28 | Apsolon d.o.o. | Praćenje i utvrđivanje maksimalnog intenziteta potpora za poticanje ulaganja, Članak 24. | Predlažemo da se u članak 24. doda novi stavak koji bi omogućio korisnicima koji su u potpunosti iskoristili potporu te čije je minimalno razdoblje očuvanja projekta završilo da na zahtjev upućen nadležnom ministarstvu zaprime pisanu obavijest o tome čime korisnik potpore po predmetnom projektu nema više nikakvih prava niti obveza. | Nije prihvaćen | U članku 24. stavku 3. navodi se da nadležno ministarstvo kada utvrdi da je pojedini korisnik potpore iskoristio maksimalni intenzitet potpora za poticanje ulaganja, o tome pisano izvještava tog korisnika potpore i Ministarstvo financija – Poreznu upravu, te stoga nema potrebe dodavati novi stavak. |
| 29 | HGK | IV. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 28. | Naša članica predlaže da se novčana kazna iz članka 28. stavka 1. smanji i uskladi s kaznom za propuštanje roka predaje godišnjih financijskih izvještaja koja iznosi od 10.000,00 do 100.000,00 kn. | Nije prihvaćen | Članak 28. stavak 1. koji govori; novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 do 1.000.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj korisnik potpore ako ne podnese godišnje pisano izvješće o korištenju potpora nadležnom ministarstvu iz članka 10. stavka 6. ovoga Zakona i Ministarstvu financija – Poreznoj upravi, sukladno odredbama članka 22. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, ostao je isti kao i dosadašnji istovjetni članak 23. stavak 1. Zakona o poticanju ulaganja (NN broj 25/18., 114/18., 32/20. i 20/21.), te se prijedlogom Zakona ne mijenja. |
| 30 | Apsolon d.o.o. | IV. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 28. | Predlažemo da se novčana kazna iz članka 28. stavka 1. smanji i uskladi s kaznom za propuštanje roka predaje godišnjih financijskih izvještaja koja iznosi od 10.000,00 do 100.000,00 kn. | Nije prihvaćen | Članak 28. stavak 1. koji govori; novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 do 1.000.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj korisnik potpore ako ne podnese godišnje pisano izvješće o korištenju potpora nadležnom ministarstvu iz članka 10. stavka 6. ovoga Zakona i Ministarstvu financija – Poreznoj upravi, sukladno odredbama članka 22. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, ostao je isti kao i dosadašnji istovjetni članak 23. stavak 1. Zakona o poticanju ulaganja (NN broj 25/18., 114/18., 32/20. i 20/21.), te se prijedlogom Zakona ne mijenja. |
| 31 | HGK | V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 31. | Naša članica predlaže da se u članku 31. stavku 1. izuzme formulacija “i koji su podnijeli pisani zahtjev nadležnom ministarstvu za jednogodišnje produljenje trogodišnjeg razdoblja realizacije projekta ulaganja” kako bi se svim korisnicima potpore čije ulaganje je započelo u definiranom razdoblju pružila jednaka pogodnost. Isto tako, predlaže se da se mogućim produljenjem od jedne godine, osim otvaranja novih radnih mjesta, dozvoli i dodatno ulaganje u dugotrajnu materijalnu i nematerijalu imovinu povezanu s predmetnom investicijom koje je uslijed COVID-19 situacije bilo odgođeno ili provedeno u znatno smanjenom obujmu nego planirano. Potreba za navedenom izmjenom pronalazi se u činjenici da se posljedice pandemije COVID-19 ne ogledaju isključivo u negativnim ekonomskim učincima uzrokovanih tzv. “Zatvaranjem” (lockdown), već i u učincima uzrokovanih šokovima u globalnim distribucijskim lancima i značajnom produljenju vremena isporuka nabavljene opreme. Nadalje, s obzirom na to da je rok za podnošenje zahtjeva za jednogodišnje produljenje trogodišnjeg razdoblja realizacije projekta ulaganja bio u svibnju 2021. godine, odnosno u razdoblju koje je prethodilo najvećim incidencijama zaraze (studeni 2021: 5.527,86 (7 dnevni pokretni prosjek novih slučajeva zaraze); siječanj 2022: 8.909,57 (izvor: Vlada Republike Hrvatske (https://koronavirus.hr/) i Our World in Data (https://ourworldindata.org/)), bilo bi svrsihodno produljenje investicijskog ciklusa omogućiti poduzetnicima koji nisu podnijeli zahtjev za produljenjem, jer u svibnju 2021. sve negativne učinke na ulaganje i poslovanje nije bilo moguće razumno predvidjeti. | Nije prihvaćen | Članak 31. stavak 1. odnosi se na korisnike čiji su projekti ulaganja započeli u razdoblju od 12. ožujka 2017. do 30. lipnja 2020., odnosno za one projekte ulaganja čije je trogodišnje razdoblje realizacije unutar razdoblja početka pandemije COVID-19 i koji su podnijeli pisani zahtjev nadležnom ministarstvu za jednogodišnje produljenje trogodišnjeg razdoblja realizacije projekta ulaganja. Tim korisnicima ovim prijedlogom zakona omogućuje se dodatno produljenje od jedne godine za otvaranje novih radnih mjesta povezanih s projektom ulaganja. Ova odredba je duhu zadnjih izmjena i dopuna Uredbe o skupnim izuzećima (EU) 651/2104 u dijelu otvaranja radnih mjesta i očuvanja broja zaposlenih tijekom razdoblja epidemije COVID-19. Što se tiče razdoblja realizacije prihvatljivih troškova dugotrajne imovine, posljednjim izmjenama i dopunama zakona već je produljeno razdoblje prihvatljivosti opravdanih troškova ulaganja sa tri na četiri godine što je dvostruko dulje od razdoblja prihvatljivosti opravdanih troškova u drugim istovjetnim programima regionalnih potpora. |
| 32 | Apsolon d.o.o. | V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 31. | Predlažemo da se u članku 31. stavku 1. izuzme formulacija ‘i koji su podnijeli pisani zahtjev nadležnom ministarstvu za jednogodišnje produljenje trogodišnjeg razdoblja realizacije projekta ulaganja’ kako bi se svim korisnicima potpore čije ulaganje je započelo u definiranom razdoblju pružila jednaka pogodnost. Isto tako, predlažemo da se mogućim produljenjem od jedne godine osim otvaranja novih radnih mjesta dozvoli i dodatno ulaganje u dugotrajnu materijalnu i nematerijalnu imovinu povezanu s predmetnom investicijom koje je uslijed COVID 19 situacije bilo odgođeno ili provedeno u znatno smanjenom obujmu nego planirano. Potreba za navedenom izmjenom pronalazi se u činjenici da se posljedice pandemije COVID19 ne ogledaju isključivo u negativnim ekonomskim učincima uzrokovanih tzv. “Zatvaranjem” (lockdown), već i u učincima uzrokovanih šokovima u globalnim distribucijskim lancima i značajnom produljenju vremena isporuka nabavljene opreme. Nadalje, s obzirom na to da je rok za podnošenje zahtjeva za jednogodišnje produljenje trogodišnjeg razdoblja realizacije projekta ulaganja bio u svibnju 2021. godine, odnosno u razdoblju koje je prethodilo najvećim incidencijama zaraze (studeni 2021: 5.527,86 (7 dnevni pokretni prosjek novih slučajeva zaraze); siječanj 2022: 8.909,57 (izvor: Vlada Republike Hrvatske (https://koronavirus.hr/) i Our World in Data (https://ourworldindata.org/)), bilo bi svrsihodno produljenje investicijskog ciklusa omogućiti poduzetnicima koji nisu podnijeli zahtjev za produljenjem, jer u svibnju 2021. sve negativne učinke na ulaganje i poslovanje nije bilo moguće razumno predvidjeti. | Nije prihvaćen | Članak 31. stavak 1. odnosi se na korisnike čiji su projekti ulaganja započeli u razdoblju od 12. ožujka 2017. do 30. lipnja 2020., odnosno za one projekte ulaganja čije je trogodišnje razdoblje realizacije unutar razdoblja početka pandemije COVID-19 i koji su podnijeli pisani zahtjev nadležnom ministarstvu za jednogodišnje produljenje trogodišnjeg razdoblja realizacije projekta ulaganja. Tim korisnicima ovim prijedlogom zakona omogućuje se dodatno produljenje od jedne godine za otvaranje novih radnih mjesta povezanih s projektom ulaganja. Ova odredba je duhu zadnjih izmjena i dopuna Uredbe o skupnim izuzećima (EU) 651/2104 u dijelu otvaranja radnih mjesta i očuvanja broja zaposlenih tijekom razdoblja epidemije COVID-19. Što se tiče razdoblja realizacije prihvatljivih troškova dugotrajne imovine, posljednjim izmjenama i dopunama zakona već je produljeno razdoblje prihvatljivosti opravdanih troškova ulaganja sa tri na četiri godine što je dvostruko dulje od razdoblja prihvatljivosti opravdanih troškova u drugim istovjetnim programima regionalnih potpora. |
| 33 | Petra Horvat | V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 31. | Poštovani, predlažemo nadopunu Članaka 31., stavak (1) na sljedeći način; (1) Korisnicima i prijaviteljima potpora za ulaganje po Zakonu o poticanju ulaganja (»Narodne novine«, broj 102/15., 25/18., 114/18., 32/20. i 20/21.) čiji su projekti ulaganja započeli u razdoblju od 12. ožujka 2017. do 30. lipnja 2020., odnosno za one projekte ulaganja čije je trogodišnje razdoblje realizacije unutar razdoblja početka epidemije bolesti COVID-19 i koji su podnijeli pisani zahtjev nadležnom ministarstvu za jednogodišnje produljenje trogodišnjeg razdoblja realizacije projekta ulaganja, po isteku tog četverogodišnjeg razdoblja omogućuje se dodatno produljenje od jedne godine za otvaranje novih radnih mjesta povezanih s projektom ulaganja TE ULAGANJA U MATERIJALNU I NEMATERIJALNU IMOVINU. OBRAZLOŽENJE: Pandemija COVID 19 imala je značajan negativan utjecaj na poslovanje poduzeća. Probleme je dodatno pojačalo i naglo poskupljenje sirovina, repromaterijala, strojeva te općenito materijalne i nematerijalne imovine. Na strani potražnje smanjila se potrošnja, što je rezultiralo naglim smanjenjem prihoda poduzeća, a smanjenje prihoda utjecalo je na njihovu sposobnost da podmiruju svoje redovne obveze. Fokus poduzeća u vrijeme pandemije bio je na održavanju tekuće likvidnosti stoga je intenzitet ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu smanjen. Kako bi se omogućilo poduzećima (koja su započela ili provode svoja ulaganja u vrijeme pandemije COVID 19, odnosno od 12.03.2017. do 30.6.2020., a temeljem Zakona o poticanju ulaganja ) da ostvare planirane maksimalne intenzitete potpore smatramo da je potrebno nadopuniti članak 31. da se omogući poduzetnicima produljenje od dodatne jedne godine (nakon isteka četverogodišnjeg razdoblja ulaganja) za realizaciju ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu. Na ovaj način bi se poduzećima omogućio oporavak i rast u uvjetima otežanog poslovanja te provedba zacrtanih planova projekata koji su u realizaciji temeljem ostvarivanja prava Zakona o poticanju ulaganja. U slučaju da se ovaj prijedlog nadopune članka 31. ne usvoji zasigurno će doći do negativnog efekta na način da će mnoga poduzeća morati vraćati ostvarene potpore što će dodatno imati negativan utjecaj na njihovo poslovanje i sam oporavak koji je uzrokovan pandemijom COVID 19. | Nije prihvaćen | Članak 31. stavak 1. odnosi se na korisnike čiji su projekti ulaganja započeli u razdoblju od 12. ožujka 2017. do 30. lipnja 2020., odnosno za one projekte ulaganja čije je trogodišnje razdoblje realizacije unutar razdoblja početka pandemije COVID-19 i koji su podnijeli pisani zahtjev nadležnom ministarstvu za jednogodišnje produljenje trogodišnjeg razdoblja realizacije projekta ulaganja. Tim korisnicima ovim prijedlogom zakona omogućuje se dodatno produljenje od jedne godine za otvaranje novih radnih mjesta povezanih s projektom ulaganja. Ova odredba je duhu zadnjih izmjena i dopuna Uredbe o skupnim izuzećima (EU) 651/2104 u dijelu otvaranja radnih mjesta i očuvanja broja zaposlenih tijekom razdoblja epidemije COVID-19. Što se tiče razdoblja realizacije prihvatljivih troškova dugotrajne imovine, posljednjim izmjenama i dopunama zakona već je produljeno razdoblje prihvatljivosti opravdanih troškova ulaganja sa tri na četiri godine što je dvostruko dulje od razdoblja prihvatljivosti opravdanih troškova u drugim istovjetnim programima regionalnih potpora. |
| 34 | Hrvatska udruga turizma | V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 33. | Predlažemo da čl. 33. glasi: Svi postupci i radnje započeti prema odredbama Zakona o poticanju ulaganja (»Narodne novine«, broj 102/15., 25/18., 114/18., 32/20. i 20/21.), a nedovršeni prije stupanja na snagu ovoga Zakona, dovršit će se prema odredbama ovoga Zakona ako je to povoljnije za korisnika potpore podnositelja prijave. Neće se smatrati da je ovaj Zakon povoljniji za podnositelja prijave, ukoliko mu isti daje manji opseg prava (npr. niži iznos godišnje potpore koji može iskoristiti) ili mu nameće dodatne obveze (npr. pribavljanje dodatne dokumentacije). | Nije prihvaćen | Članak 33. omogućuje podnositeljima prijave dovršenje projekta ulaganja prema odredbama Zakona o poticanju ulaganja (»Narodne novine«, broj 102/15., 25/18., 114/18., 32/20. i 20/21.), ili prema odredbama ovoga Zakona ovisno što je povoljnije za korisnika potpore. |