Izvješće savjetovanja

Redni broj	Korisnik	Područje	Komentar	Status odgovora	Odgovor
1	UHS- Udruga hrvatskih sudaca	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOM SUDBENOM VIJEĆU	1. U odnosu na članak 14. Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom sudbenom vijeću (dalje: Prijedlog) i uvođenju nove točke 9. u članak 62. stavak 2. Zakona o državnom sudbenom vijeću: Udruga hrvatskih sudaca (UHS) se protivi uvođenju „nedavanja suglasnosti za provođenje sigurnosne provjere“ kao novog stegovnog djela. Time se u biti prisiljava svakog suca da mora dati takvu suglasnost jer u suprotnome će biti izložen stegovnom postupku. Provođenje stegovnog postupka ima dalekosežne posljedice za karijeru suca. Ovo protivljenje je jer UHS smatra da je neprihvatljiva sigurnosna provjera u vremenskim razmacima za sve suce. Zbog takve izmjene Zakona o sudovima UHS je odlučio pokrenuti postupak ocjene ustavnosti odredbi tog zakona. UHS naglašava i da je najviši sud u Republici Hrvatskoj u povodu izmjena Zakona o sudovima i uvođenju sigurnosnih provjera u vremenskim razmacima za sve suce na Općoj sjednici 25. studenog 2021. izrazio jednoglasno neslaganje s takvom izmjenom Zakona o sudovima i odlučio pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti članka 86.a Zakona o sudovima. Takvom sigurnosnom provjerom svih sudaca te predloženim novim stegovnim djelom „prisiljava“ se suce, odnosno «kažnjava» one suce koji ne daju suglasnost za provođenje sigurnosnu provjeru. Time će suci u Republici Hrvatskoj biti jedini u nekoj zemlji članici EU-a koji će biti podvrgnuti takvim provjerama. Savjetodavno vijeće europskih sudaca, tijelo Vijeća Europe, mišljenja je da je utjecaj sigurnosnih službi (a one će provoditi sigurnosnu provjeru svih sudaca), koje su dio izvršne vlasti, na ocjenu obnašanja sudačke dužnosti i njihovu karijeru, u suprotnosti s načelom podjele vlasti i neovisnosti sudbene vlasti. Na traženja UHS-a, Europska udruga sudaca (EAJ) izradila je također svoje mišljenje. EAJ smatra da sigurnosna provjera svih sudaca u vremenskim razmacima u Republici Hrvatskoj nije u skladu s međunarodnim, a niti s europskim standardima. Takva mjera nije nužna za državnu sigurnost. Štoviše, EAJ ocjenjuje da su takve mjere u potpunoj suprotnosti s načelom zajamčene stalnosti sudačke dužnosti, a to je ključni element neovisnosti sudbene vlasti (detaljnije: http://uhs.hr/archives/1727) Venecijanska komisija je 21. ožujka 2022. objavila svoje mišljenje u vezi uvođenja takvih sigurnosnih provjera za sve suce. To je mišljenje izrađeno na traženje ministra pravosuđa i uprave Ivana Malenice, ali ministarstvo nije pričekalo čuti mišljenje Venecijanske komisije nego je uputilo prijedlog izmjena Zakona o sudovima u saborsku proceduru. Zakon je izglasan i time je u Republiku Hrvatsku uvedena sigurnosna provjera svih sudaca u određenim vremenskim razmacima. U svom mišljenju Komisija je istaknula da u Republici Hrvatskoj postojeće zakonodavstvo već predviđa široku lepezu mehanizama za osiguranje integriteta sudaca (imovinske kartice, ocjene predsjednika sudova, stegovni i kazneni postupak). Komisija nije uvjerena u nužnost uvođenja dodatnog novog mehanizma kao što je sigurnosna provjera za sve suce svakih pet godina. Smatra upitnim navedene razloge reforme (prema Ministarstvu pravosuđa i uprave visoka razina percepcije korupcije u pravosuđu i neki pojedinačni slučajevi nedoličnog ponašanja sudaca – protiv kojih su disciplinski i kazneni postupci u tijeku) i mogu li ti razlozi opravdati tako dalekosežnu mjeru kao što je periodična sigurnosna provjera svih sudaca od strane sigurnosnih službi (detaljnije: http://uhs.hr/archives/1768). UHS ističe da je uvedena sigurnosna provjera svih sudaca suprotna člancima 115. i 118. Ustava Republike Hrvatske koji sudbenu vlast definiraju kao samostalnu i neovisnu. Sigurnosna provjera svih sudaca je diskriminatorna u odnosu na suce kao dužnosnike sudbene vlasti jer u sklopu ravnopravnosti tri državne vlasti, takve provjere se ne predviđaju niti se propisuju za nositelje izvršne i zakonodavne vlasti. Stoga, UHS predlaže da se briše predložena točka 9. i odustane od uvođenje novog stegovnog djela „nedavanje suglasnosti za provođenje sigurnosne provjere“. 2. U odnosu na članak 14. Prijedloga i izmjene postojećeg stavka 3. točke 3. u članak 62. stavak 2. Zakona o državnom sudbenom vijeću: Zakonom o sudovima koji je na snazi taj stavak glasi da će se pokrenuti stegovni postupak protiv suca: - ako je bez opravdanog razloga broj odluka koje je sudac donio u jednogodišnjem razdoblju manje od 80% odluka utvrđenih Okvirnim mjerilima za rad sudaca, Prijedlogom taj stavak bi glasio: - ako je bez opravdanog razloga broj odluka koje je sudac donio u jednogodišnjem razdoblju manji od broja utvrđenog Okvirnim mjerilima za rad sudaca U biti ova predložena izmjena znači da ako sudac bez opravdanog razloga ne donese 100 % odluka predviđenih Okvirnim mjerilima za rad sudaca (dalje: Okvirna mjerila) protiv tog suca će se pokrenuti stegovni postupak. Time je stegovno djelo iznimno ovisno o sadržaju Okvirnih mjerila. UHS smatra da u pravilnom i zakonitom postupku donošenja Okvirnih mjerila u kojoj bi se poštivala samostalnost i neovisnost sudbene vlasti, zakonska pravila, mišljenje sudaca i objektivne okolnosti, ne bi bilo razloga da se UHS protivi ovakvom prijedlogu izmjena zakona. No, Okvirna mjerila koje je Ministar pravosuđa i uprave donio u prosincu 2021. to nisu, a stupila su na snagu i primjenjuju se na sve suce od 1. siječnja 2022. UHS podsjeća da je Proširena Opća sjednica Vrhovnog suda Republike Hrvatske, u postupku izrade „novih“ Okvirnim mjerila 6. prosinca 2021. jednoglasno zaključila da Prijedlog novih Okvirnih mjerila (koji je dostavilo Ministarstvo pravosuđa i uprave) nije podoban za raspravljanje. Naime, taj prijedlog nije sadržavao bilo kakvo obrazloženje, kao niti razloge zbog kojih je predložen. Suci smatraju da svaka predložena izmjena u Okvirnim mjerilima treba biti detaljno obrazložena kako bi se vidjelo zbog čega je predložena i kako bi se utvrdilo što se želi postići pojedinim mjerilom. Prijašnja Okvirna mjerila su bila donesena krajem 2019. te je kod Ministarstva pravosuđa i uprave izostala bilo kakva analiza njihovog kvantitativnog i kvalitativnog utjecaja na rad sudaca, a potom su donijeli u prosincu 2021. nova Okvirna mjerila na opisani neobrazloženi način i bez sudjelovanje i suglasnosti Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Dvije godine realne primjene prijašnjih Okvirnih mjerila je vrlo kratko razdoblje za objektivnu i cjelovitu analizu učinka na veliki sustav kao što je pravosuđe. Osim toga, riječ je o dvije godine specifičnog razdoblja (2020. i 2021.) u kojem se rad sudbene vlasti odvijao u posebnim uvjetima uzrokovanim pandemijom te potresom u Zagrebu i na području Banovine. UHS naglašava da Okvirna mjerila imaju veliku važnost i presudan utjecaj na ocjenjivanje sudaca. O tome ovisi profesionalni napredak, ali i stegovna odgovornost svakog suca. Zato su Okvirna mjerila od velike važnosti za stabilnost i djelotvornost sudbene vlasti u cjelini. Zbog načina kako su donesena Okvirna mjerila u prosincu 2021., zbog nepoštivanja zakonske procedure da svaka „nova“ Okvirna mjerila se donose uz sudjelovanje Opće proširene sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske, UHS smatra da je neprihvatljivo da takva Okvirna mjerila budu podloga za stegovnu odgovornost sudaca, k tome još u 100 % učinku. Stoga, UHS predlaže da se zadrži postojeće rješenje iz Zakona o državnom sudbenom vijeću u vezi ovog stegovnog djela i uvjeta za njegovo pokretanja. 3. U odnosu na članak 14. Prijedloga i uvođenju nove točke 5. u članak 62. stavak 3. Zakona o državnom sudbenom vijeću: Trenutno važećim Zakonom o državnom sudbenom vijeću je kao stegovno djelo u članku 62. stavku 2. točka 1. previđeno „neuredno obnašanje sudačke dužnosti“. Neopravdano nepoduzimanje postupovnih radnji u sudskom predmetu uslijed čega nastupi zastara kaznenog progona svakako spada u doseg neurednog obnašanja sudačke dužnosti, a time i razloga za pokretanje stegovnog postupka protiv suca. Stoga je taj vid neurednog obnašanja sudačke dužnosti suvišno posebno isticati izdvojenom odredbom. Ako se odabere takav pristup onda to za sobom povlači i obvezu navođenja i ostalih osobitih razloga koji spadaju pod pojam i doseg „neuredno obnašanje sudačke dužnosti“. Zato UHS smatra da je ova odredba nepotrebna. Ovakva predložena odredba ujedno stavlja u neravnopravan položaj suce koji rade na kaznenim predmetima u odnosu na sve ostale suce koji rade na drugim vrstama predmeta jer gotovo uvijek samo u kaznenim predmetima može doći do nastupa zastare. Naime, predložena odredba ističe osobiti razlog za stegovni postupak za stegovno djelo „neurednog obnašanja sudačke dužnosti" pa je primjenjiva samo za suce koji rade na kaznenim predmetima, a neprimjenjiva za sve ostale suce koji nemaju doticaja sa kaznenim predmetima. Stoga, UHS predlaže da se da se briše predložena točka 5. i zadrži postojeće rješenje iz važećeg Zakona o državnom sudbenom vijeću u vezi stegovnog djela „neurednog obnašanja sudačke dužnosti“.	Nije prihvaćen	Sigurnosne provjere provode se prema Zakonu o sigurnosnim provjerama ("Narodne novine", br. 85/08 i 86/12) te njihova provedba pretpostavlja prethodnu suglasnost osobe u odnosu na koju se provjera provodi. Obvezno periodično provođenje temeljnih sigurnosnih provjera za suce uvedeno je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", br. 21/22), a ovim se Prijedlogom zakona propisuje isključivo sankcija za nedavanje suglasnosti za provođenje sigurnosne provjere. Iznesena argumentacija odnosi se na uvođenje ove obveze, a ne na propisanu sankciju u obliku posebnog stegovnog djela. U odnosu na primjedbu koja se odnosi na članak 14. Prijedloga zakona te izmjenu članka 62. stavka 3. točke 3. Zakona, ističe se da je postupak donošenja Okvirnih mjerila za rad sudaca utvrđen Zakonom o sudovima ("Narodne novine", br. 28/13, 33/15, 82/15, 82/16, 67/18 i 21/22). Važeća Okvirna mjerila za rad sudaca iz 2021. rezultat su detaljne analize učinkovitosti rada sudova, koja je pokazala da 63% sudaca već u rujnu dostiže razinu od 80% ispunjenja sudačke obveze, nakon čega se dinamika rada usporava, što se negativno odražava na učinkovitost sustava. Iz navedenog je razloga tijekom 2021. bila utvrđena potreba izmjena Okvirnih mjerila odnosno prilagodbe pojedinih mjerila te uvođenja prateće stegovne mjere. U postupku donošenja novih Okvirnih mjerila bili su uključeni brojni suci, a većina je bila suglasna s predloženim izmjenama. U odnosu na primjedbu koja se odnosi na članak 14. Prijedloga zakona te izmjenu članka 62. stavka 3. točke 5. Zakona, ističe se da su sve odredbe ovoga stavka razrada stegovnog djela iz članka 62. stavka 2. točke 1. Zakona i da su navedene isključivo kao primjeri najtežih povreda u urednom obnašanju sudačke dužnosti. Navedene odredbe po svojoj naravi nisu ni isključujuće niti ograničavajuće pa stoga niti predložena odredba po svom sadržaju i značenju ne odstupa od ostalih odredbi ovoga stavka.
2	Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOM SUDBENOM VIJEĆU	Primjedbe na predloženu novelu Zakona o državnom sudbenom vijeću (DSV) Zahvaljujemo na mogućnosti da sudjelujemo u e-Savjetovanju o noveli Zakona o državnom sudbenom vijeću. Diskrecija i transparentnost u izboru sudaca 1.Prijedlog novele povećava diskreciju DSV-a u izboru sudaca na način da povećava broj bodova koje DSV može dati kandidatu na osnovu intervjua kao i maksimum razlike između bodova izabranog kandidata u odnosu na kandidata koji je po svim osnovama dobio naviše bodova. U obrazloženju Ministarstvo navodi da se te promjene predlažu „kako bi se ojačala uloga Vijeća u postupku imenovanja“. U uvjetima kada javnost ima malo povjerenja u pravosuđe, povećanje diskrecione uloge DSV-a neće doprinijeti tome da se to povjerenje ojača. Predlagač pored toga nije ničim obrazložio zašto je takva promjena potrebna. Predlažemo da se u svakom slučaju poveća transparentnost u postupku izbora sudaca te da se u tu svrhu novelom propišu slijedeće mjere: a. Sve DSV-ove intervjue s kandidatima za sudačke položaje treba trajno učiniti dostupnima javnosti putem video-streaminga i video snimki. b. DSV treba objaviti sve dokumente koji se razmatraju u postupku izbora kandidata za više sudačke položaje, osim onih koji imaju zaštitu povjerljivosti. c. DSV treba ostaviti rok u kojem odvjetničke komore, tužilaštva, akademske institucije i ustanove civilnoga društva mogu dati mišljenje o kandidatima za više sudačke položaje prije izbora, te objaviti ta mišljenja na svojoj web-stranici. Stegovne mjere protiv sudaca 2. Ministarstvo predlaže uvođenje stegovne mjere protiv suca „ako bez opravdanog razloga uslijed nepoduzimanja postupovnih radnji u sudskom predmetu nastupi zastara.“. Do zastare najčešće dolazi zbog kumulativnog efekta djelovanja više sudaca, pa zato ovakva formulacija neće pružiti šansu poduzimanja stegovnih mjera protiv odgovornih sudaca. Predlažemo stoga da: a. Se formulacija promijeni dodavanjem riječi „značajno doprinese nastupanju zastare.“ b. Se doda odredba da u svim slučajevima nastupanja zastare kod kaznenih dijela sa zaprečenom kaznom iznad 5 godine, nadležni sud mora načiniti izvještaj o uzrocima nastupanja zastare, ocijeniti da li postoje osnove za stegovnu odgovornost sudaca, te taj izvještaj poslati Predsjedniku VSRH te nadležnom ministru, koji na osnovu toga mogu donijeti odluku u pokretanju stegovnih postupaka. Nakon što se stekne iskustvo s primjenom ove odredbe, njena primjena se može proširiti na sva kaznena djela koje završe u zastari. Javnost stegovnih postupaka 3. U stegovnim postupcima protiv sudaca načelno se primjenjuju procesna pravila kaznenoga postupka, no istodobno je Poslovnikom DSV-a određeno da su sjednice DSV-a na kojima se raspravlja o stegovnim postupcima zatvorene za javnost (osim ako sudac protiv kojeg se postupak vodi ne zatraži da sjednica bude javna). DSV objavljuje samo vrlo šture informacije o stegovnim postupcima, a internetske stranice DSV-a ne sadrže sustavne podatke o pokrenutim stegovnim postupcima, razlozima njihova pokretanja te trajanju tih postupaka i ishodu postupaka. Radi jačanja transparentnosti stegovnih postupaka, predlažemo da novela uvede obavezu javnosti u provođenju postupaka, osim možda u njihovim najranijim fazama. Zatim, predlažemo da novela obaveže DSV da u godišnjem izvještaju navede detaljnu statistiku i sažetke svih odluka u stegovnim postupcima. Izbor članova DSV-a 3. Predložena novela ne rješava ozbiljni deficit demokratičnosti i transparentnosti u postupku izbora članova DSV-a. Sadašnji zakon dopušta da bude do 6 kandidata na listi za 2 člana iz redova Vrhovnog suda, do 15 kandidata na svakoj od 3 liste iz redova sudaca županijskih sudova, na kojima se bira po jedan član, te 15 kandidata na listama za kandidate iz specijaliziranih i prvostupanjskih sudova, na kojima se također bira po jedan član. Za ulazak na listu kandidatu je dovoljno da se kandidat prijavi, bez da mora obrazložiti razloge i ciljeve za svoju kandidaturu. Zakon ne definira kako se određuje lista kandidata ako se javi više kandidata od dopuštenog broja, no određuje da da je za izbor dovoljna relativna većina u jednom krugu glasanja. Drugi krug glasanja se provodi samo ako su dva kandidata dobila jednaki broj glasova. Na izborima u 2015. god. kandidati su utvrđeni po izbornim jedinicama, no za tako utvrđene kandidate glasali svi suci. Nakon izbora objavljeni su podaci o broju glasova za svakog izabranog kandidata. Niti jedan izabrani kandidat nije podržala apsolutna većina sudaca, pa je tako jedan kandidat izabran sa samo 387 glasova, od ukupno nekih 1800 sudaca u to vrijeme, a kandidat s najvećim brojem je dobio manje od polovice, samo 678 glasova. Nije objavljen broj sudaca koji su pristupili glasanju, niti koliko je bilo kandidata za pojedino mjesto, te kako su određeni kandidati ako ih je bilo više od zakonom dopuštenog najvećeg broja. Nakon izmjene Zakona u 2018, na zadnjim izborima suci su mogli glasati samo za kandidate u svojoj izbornoj jedinici. Nakon izbora nije na način dostupan javnosti objavljeno koliko je je bilo kandidata u svakoj grupi sudova, kako je utvrđena lista u izbornoj jedinici ako se javio veći broj kandidata od onog dopuštenog zakonom, koliko je sudaca glasalo u svakoj izbornoj jedinici niti koliko su izabrani kandidati dobili glasova. Objavljena ja samo lista izabranih kandidata. S tako velikim brojem dozvoljenih kandidata te jednim krugom glasanja, izbori se mogu dobiti s vrlo malim brojem glasova u odnosu na broj glasača. Teoretski, kod 15 kandidata pobjednik se može postati i sa samo 7% dobivenih glasova. Takav sistem s velikim brojem kandidata i izborom na bazi relativne većine lako pogoduje povezanim grupama koje mogu postići da njihov kandidat bude izabran makar je dobio vrlo mali broj od ukupni glasova. Također, sucima na višim položajima sistem daje vrlo neproporcionalni utjecaj na izbor članova DSV-a: Tako nekih 40-tak sudaca Vrhovnog suda bira dva člana DSV-a, a tisuću sudaca općinskih sudova jednog. Ovakav način izbora članova najvažnijeg tijela sudbene vlasti po našem mišljenju ne zadovoljava osnovne principe demokratičnosti i transparentnosti. Stoga predlažemo slijedeće: a. S ciljem povećanja transparentnosti novela treba uvesti obavezu za svakoga kandidata za članstvo u DSV-u da kod kandidiranja podnese izjavu o tome zašto se kandidira, te priloži svoj CV b. Kao i kod izbora za više sudačke pozicije, zakon treba predvidjeti da svi dokumenti kandidata podneseni za izbor trebaju biti objavljeni na web-stranici. c. Procedura izbora treba predvidjeti mogućnost da odvjetnici, odvjetničke komore, akademske institucije te organizacije civilnoga društva mogu dati svoju ocjenu kandidata, koje će također biti objavljene na web-stranici Vrhovnoga suda prije svakoga kruga glasanja. d. Za izbore u svim izbornim jedinicama treba predvidjeti preferencijalno glasanje, ili barem dva kruga glasanja. e. S ciljem demokratizacije izbora treba ponovno uvesti sustav glasanja koji se primjenjivao do zakonskih promjena u 2018, do kada su svi suci glasali za kandidate iz svih grupa sudova, s time da se uvede preferencijalno glasanje ili glasanje u dva kruga. f. Svi dokumenti u izbornom procesu u svim sudovima moraju biti objavljeni na web stranici Vrhovnog suda. Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo 26.4.2022.	Djelomično prihvaćen	U odnosu na primjedbe pod 1.a, 1.b i 3., ističe se da su odredbama članka 44. Zakona o Državnom sudbenom vijeću ("Narodne novine", br. 116/10, 57/11, 130/11, 13/13, 28/13, 82/15, 67/18 i 126/19) propisani instrumenti javnosti rada Državnog sudbenog vijeća, vodeći računa o potrebi osiguranja učinkovitog, neovisnog i nepristranog vođenja postupaka pred Vijećem te o potrebi zaštite osobnih podataka sudionika tih postupaka. U odnosu na primjedbu pod 1.c ističe se da su kriteriji imenovanja sudaca propisani Zakonom o Državnom sudbenom vijeću. Predložena mišljenja nije moguće kvantitativno odrediti te u navedenom smislu nisu podobna da se propišu kao kriterij imenovanja. U odnosu na primjedbu pod 2.a ističe se da predložena formulacija odredbe u Prijedlogu zakona uzima u obzir osobni doprinos suca nastupu zastare te se kao otegotna okolnost ne može uzeti u obzir tuđe skrivljeno ponašanje. Prihvaća se prijedlog za uvođenje posebnog izvještavanja predsjednika sudova o razlozima nastupa zastare, ali je s obzirom na sadržaj ovakvog izvještavanja ovu obvezu primjerenije propisati propisima koji uređuju obavljanje poslova sudske uprave. Prihvaća se prijedlog za podnošenje i objavu životopisa uz kandidaturu sudaca za članove Vijeća pod 4.a. U odnosu na primjedbe 4.b i 4.f ističe se da u ovom izbornom postupku sudjeluju isključivo suci, iz kojeg razloga nije potrebno dodatnim mehanizmima javnih objava detaljnije podatke o kandidatima učiniti dostupnima široj javnosti, a istodobno je potrebno i osigurati učinkovitost, neovisnost i nepristranost postupka i zaštititi osobne podatke sudionika. Nadalje, u odnosu na primjedbu pod 4.c ističe se da je riječ o postupku izbora članova Vijeća iz reda sudaca pri čemu aktivno i pasivno biračko pravo imaju samo suci iz kojeg se razloga predloženo rješenje ocjenjuje nesvrhovitim. Konačno, u odnosu na primjedbe 4.d i 4.e ističe se da je svrha izmjena Zakona o Državnom sudbenom vijeću iz 2018. bila osigurati ravnomjerniju teritorijalnu zastupljenost sudova i sudaca te pravedniji sustav glasovanja. Sastav Vijeća ne mora nužno odražavati i osiguravati razmjernu zastupljenost sudaca svih sudova u Republici Hrvatskoj, što s obzirom na ograničen broj članova Vijeća nije niti moguće.
3	UHS- Udruga hrvatskih sudaca	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOM SUDBENOM VIJEĆU, I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA	1. U odnosu na članak 14. Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom sudbenom vijeću (dalje: Prijedlog) i uvođenju nove točke 9. u članak 62. stavak 2. Zakona o državnom sudbenom vijeću: Udruga hrvatskih sudaca (UHS) se protivi uvođenju „nedavanja suglasnosti za provođenje sigurnosne provjere“ kao novog stegovnog djela. Time se u biti prisiljava svakog suca da mora dati takvu suglasnost jer u suprotnome će biti izložen stegovnom postupku. Provođenje stegovnog postupka ima dalekosežne posljedice za karijeru suca. Ovo protivljenje je jer UHS smatra da je neprihvatljiva sigurnosna provjera u vremenskim razmacima za sve suce. Zbog takve izmjene Zakona o sudovima UHS je odlučio pokrenuti postupak ocjene ustavnosti odredbi tog zakona. UHS naglašava i da je najviši sud u Republici Hrvatskoj u povodu izmjena Zakona o sudovima i uvođenju sigurnosnih provjera u vremenskim razmacima za sve suce na Općoj sjednici 25. studenog 2021. izrazio jednoglasno neslaganje s takvom izmjenom Zakona o sudovima i odlučio pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti članka 86.a Zakona o sudovima. Takvom sigurnosnom provjerom svih sudaca te predloženim novim stegovnim djelom „prisiljava“ se suce, odnosno «kažnjava» one suce koji ne daju suglasnost za provođenje sigurnosnu provjeru. Time će suci u Republici Hrvatskoj biti jedini u nekoj zemlji članici EU-a koji će biti podvrgnuti takvim provjerama. Savjetodavno vijeće europskih sudaca, tijelo Vijeća Europe, mišljenja je da je utjecaj sigurnosnih službi (a one će provoditi sigurnosnu provjeru svih sudaca), koje su dio izvršne vlasti, na ocjenu obnašanja sudačke dužnosti i njihovu karijeru, u suprotnosti s načelom podjele vlasti i neovisnosti sudbene vlasti. Na traženja UHS-a, Europska udruga sudaca (EAJ) izradila je također svoje mišljenje. EAJ smatra da sigurnosna provjera svih sudaca u vremenskim razmacima u Republici Hrvatskoj nije u skladu s međunarodnim, a niti s europskim standardima. Takva mjera nije nužna za državnu sigurnost. Štoviše, EAJ ocjenjuje da su takve mjere u potpunoj suprotnosti s načelom zajamčene stalnosti sudačke dužnosti, a to je ključni element neovisnosti sudbene vlasti (detaljnije: http://uhs.hr/archives/1727) Venecijanska komisija je 21. ožujka 2022. objavila svoje mišljenje u vezi uvođenja takvih sigurnosnih provjera za sve suce. To je mišljenje izrađeno na traženje ministra pravosuđa i uprave Ivana Malenice, ali ministarstvo nije pričekalo čuti mišljenje Venecijanske komisije nego je uputilo prijedlog izmjena Zakona o sudovima u saborsku proceduru. Zakon je izglasan i time je u Republiku Hrvatsku uvedena sigurnosna provjera svih sudaca u određenim vremenskim razmacima. U svom mišljenju Komisija je istaknula da u Republici Hrvatskoj postojeće zakonodavstvo već predviđa široku lepezu mehanizama za osiguranje integriteta sudaca (imovinske kartice, ocjene predsjednika sudova, stegovni i kazneni postupak). Komisija nije uvjerena u nužnost uvođenja dodatnog novog mehanizma kao što je sigurnosna provjera za sve suce svakih pet godina. Smatra upitnim navedene razloge reforme (prema Ministarstvu pravosuđa i uprave visoka razina percepcije korupcije u pravosuđu i neki pojedinačni slučajevi nedoličnog ponašanja sudaca – protiv kojih su disciplinski i kazneni postupci u tijeku) i mogu li ti razlozi opravdati tako dalekosežnu mjeru kao što je periodična sigurnosna provjera svih sudaca od strane sigurnosnih službi (detaljnije: http://uhs.hr/archives/1768). UHS ističe da je uvedena sigurnosna provjera svih sudaca suprotna člancima 115. i 118. Ustava Republike Hrvatske koji sudbenu vlast definiraju kao samostalnu i neovisnu. Sigurnosna provjera svih sudaca je diskriminatorna u odnosu na suce kao dužnosnike sudbene vlasti jer u sklopu ravnopravnosti tri državne vlasti, takve provjere se ne predviđaju niti se propisuju za nositelje izvršne i zakonodavne vlasti. Stoga, UHS predlaže da se briše predložena točka 9. i odustane od uvođenje novog stegovnog djela „nedavanje suglasnosti za provođenje sigurnosne provjere“. 2. U odnosu na članak 14. Prijedloga i izmjene postojećeg stavka 3. točke 3. u članak 62. stavak 2. Zakona o državnom sudbenom vijeću: Zakonom o sudovima koji je na snazi taj stavak glasi da će se pokrenuti stegovni postupak protiv suca: - ako je bez opravdanog razloga broj odluka koje je sudac donio u jednogodišnjem razdoblju manje od 80% odluka utvrđenih Okvirnim mjerilima za rad sudaca, Prijedlogom taj stavak bi glasio: - ako je bez opravdanog razloga broj odluka koje je sudac donio u jednogodišnjem razdoblju manji od broja utvrđenog Okvirnim mjerilima za rad sudaca U biti ova predložena izmjena znači da ako sudac bez opravdanog razloga ne donese 100 % odluka predviđenih Okvirnim mjerilima za rad sudaca (dalje: Okvirna mjerila) protiv tog suca će se pokrenuti stegovni postupak. Time je stegovno djelo iznimno ovisno o sadržaju Okvirnih mjerila. UHS smatra da u pravilnom i zakonitom postupku donošenja Okvirnih mjerila u kojoj bi se poštivala samostalnost i neovisnost sudbene vlasti, zakonska pravila, mišljenje sudaca i objektivne okolnosti, ne bi bilo razloga da se UHS protivi ovakvom prijedlogu izmjena zakona. No, Okvirna mjerila koje je Ministar pravosuđa i uprave donio u prosincu 2021. to nisu, a stupila su na snagu i primjenjuju se na sve suce od 1. siječnja 2022. UHS podsjeća da je Proširena Opća sjednica Vrhovnog suda Republike Hrvatske, u postupku izrade „novih“ Okvirnim mjerila 6. prosinca 2021. jednoglasno zaključila da Prijedlog novih Okvirnih mjerila (koji je dostavilo Ministarstvo pravosuđa i uprave) nije podoban za raspravljanje. Naime, taj prijedlog nije sadržavao bilo kakvo obrazloženje, kao niti razloge zbog kojih je predložen. Suci smatraju da svaka predložena izmjena u Okvirnim mjerilima treba biti detaljno obrazložena kako bi se vidjelo zbog čega je predložena i kako bi se utvrdilo što se želi postići pojedinim mjerilom. Prijašnja Okvirna mjerila su bila donesena krajem 2019. te je kod Ministarstva pravosuđa i uprave izostala bilo kakva analiza njihovog kvantitativnog i kvalitativnog utjecaja na rad sudaca, a potom su donijeli u prosincu 2021. nova Okvirna mjerila na opisani neobrazloženi način i bez sudjelovanje i suglasnosti Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Dvije godine realne primjene prijašnjih Okvirnih mjerila je vrlo kratko razdoblje za objektivnu i cjelovitu analizu učinka na veliki sustav kao što je pravosuđe. Osim toga, riječ je o dvije godine specifičnog razdoblja (2020. i 2021.) u kojem se rad sudbene vlasti odvijao u posebnim uvjetima uzrokovanim pandemijom te potresom u Zagrebu i na području Banovine. UHS naglašava da Okvirna mjerila imaju veliku važnost i presudan utjecaj na ocjenjivanje sudaca. O tome ovisi profesionalni napredak, ali i stegovna odgovornost svakog suca. Zato su Okvirna mjerila od velike važnosti za stabilnost i djelotvornost sudbene vlasti u cjelini. Zbog načina kako su donesena Okvirna mjerila u prosincu 2021., zbog nepoštivanja zakonske procedure da svaka „nova“ Okvirna mjerila se donose uz sudjelovanje Opće proširene sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske, UHS smatra da je neprihvatljivo da takva Okvirna mjerila budu podloga za stegovnu odgovornost sudaca, k tome još u 100 % učinku. Stoga, UHS predlaže da se zadrži postojeće rješenje iz Zakona o državnom sudbenom vijeću u vezi ovog stegovnog djela i uvjeta za njegovo pokretanja. 3. U odnosu na članak 14. Prijedloga i uvođenju nove točke 5. u članak 62. stavak 3. Zakona o državnom sudbenom vijeću: Trenutno važećim Zakonom o državnom sudbenom vijeću je kao stegovno djelo u članku 62. stavku 2. točka 1. previđeno „neuredno obnašanje sudačke dužnosti“. Neopravdano nepoduzimanje postupovnih radnji u sudskom predmetu uslijed čega nastupi zastara kaznenog progona svakako spada u doseg neurednog obnašanja sudačke dužnosti, a time i razloga za pokretanje stegovnog postupka protiv suca. Stoga je taj vid neurednog obnašanja sudačke dužnosti suvišno posebno isticati izdvojenom odredbom. Ako se odabere takav pristup onda to za sobom povlači i obvezu navođenja i ostalih osobitih razloga koji spadaju pod pojam i doseg „neuredno obnašanje sudačke dužnosti“. Zato UHS smatra da je ova odredba nepotrebna. Ovakva predložena odredba ujedno stavlja u neravnopravan položaj suce koji rade na kaznenim predmetima u odnosu na sve ostale suce koji rade na drugim vrstama predmeta jer gotovo uvijek samo u kaznenim predmetima može doći do nastupa zastare. Naime, predložena odredba ističe osobiti razlog za stegovni postupak za stegovno djelo „neurednog obnašanja sudačke dužnosti" pa je primjenjiva samo za suce koji rade na kaznenim predmetima, a neprimjenjiva za sve ostale suce koji nemaju doticaja sa kaznenim predmetima. Stoga, UHS predlaže da se da se briše predložena točka 5. i zadrži postojeće rješenje iz važećeg Zakona o državnom sudbenom vijeću u vezi stegovnog djela „neurednog obnašanja sudačke dužnosti“.	Nije prihvaćen	Sigurnosne provjere provode se prema Zakonu o sigurnosnim provjerama ("Narodne novine", br. 85/08 i 86/12) te njihova provedba pretpostavlja prethodnu suglasnost osobe u odnosu na koju se provjera provodi. Obvezno periodično provođenje temeljnih sigurnosnih provjera za suce uvedeno je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", br. 21/22), a ovim se Prijedlogom zakona propisuje isključivo sankcija za nedavanje suglasnosti za provođenje sigurnosne provjere. Iznesena argumentacija odnosi se na uvođenje ove obveze, a ne na propisanu sankciju u obliku posebnog stegovnog djela. U odnosu na primjedbu koja se odnosi na članak 14. Prijedloga zakona te izmjenu članka 62. stavka 3. točke 3. Zakona, ističe se da je postupak donošenja Okvirnih mjerila za rad sudaca utvrđen Zakonom o sudovima ("Narodne novine", br. 28/13, 33/15, 82/15, 82/16, 67/18 i 21/22). Važeća Okvirna mjerila za rad sudaca iz 2021. rezultat su detaljne analize učinkovitosti rada sudova, koja je pokazala da 63% sudaca već u rujnu dostiže razinu od 80% ispunjenja sudačke obveze, nakon čega se dinamika rada usporava, što se negativno odražava na učinkovitost sustava. Iz navedenog je razloga tijekom 2021. bila utvrđena potreba izmjena Okvirnih mjerila odnosno prilagodbe pojedinih mjerila te uvođenja prateće stegovne mjere. U postupku donošenja novih Okvirnih mjerila bili su uključeni brojni suci, a većina je bila suglasna s predloženim izmjenama. U odnosu na primjedbu koja se odnosi na članak 14. Prijedloga zakona te izmjenu članka 62. stavka 3. točke 5. Zakona, ističe se da su sve odredbe ovoga stavka razrada stegovnog djela iz članka 62. stavka 2. točke 1. Zakona i da su navedene isključivo kao primjeri najtežih povreda u urednom obnašanju sudačke dužnosti. Navedene odredbe po svojoj naravi nisu ni isključujuće niti ograničavajuće pa stoga niti predložena odredba po svom sadržaju i značenju ne odstupa od ostalih odredbi ovoga stavka.
4	UHS- Udruga hrvatskih sudaca	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOM SUDBENOM VIJEĆU, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI	1. U odnosu na članak 14. Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom sudbenom vijeću (dalje: Prijedlog) i uvođenju nove točke 9. u članak 62. stavak 2. Zakona o državnom sudbenom vijeću: Udruga hrvatskih sudaca (UHS) se protivi uvođenju „nedavanja suglasnosti za provođenje sigurnosne provjere“ kao novog stegovnog djela. Time se u biti prisiljava svakog suca da mora dati takvu suglasnost jer u suprotnome će biti izložen stegovnom postupku. Provođenje stegovnog postupka ima dalekosežne posljedice za karijeru suca. Ovo protivljenje je jer UHS smatra da je neprihvatljiva sigurnosna provjera u vremenskim razmacima za sve suce. Zbog takve izmjene Zakona o sudovima UHS je odlučio pokrenuti postupak ocjene ustavnosti odredbi tog zakona. UHS naglašava i da je najviši sud u Republici Hrvatskoj u povodu izmjena Zakona o sudovima i uvođenju sigurnosnih provjera u vremenskim razmacima za sve suce na Općoj sjednici 25. studenog 2021. izrazio jednoglasno neslaganje s takvom izmjenom Zakona o sudovima i odlučio pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti članka 86.a Zakona o sudovima. Takvom sigurnosnom provjerom svih sudaca te predloženim novim stegovnim djelom „prisiljava“ se suce, odnosno «kažnjava» one suce koji ne daju suglasnost za provođenje sigurnosnu provjeru. Time će suci u Republici Hrvatskoj biti jedini u nekoj zemlji članici EU-a koji će biti podvrgnuti takvim provjerama. Savjetodavno vijeće europskih sudaca, tijelo Vijeća Europe, mišljenja je da je utjecaj sigurnosnih službi (a one će provoditi sigurnosnu provjeru svih sudaca), koje su dio izvršne vlasti, na ocjenu obnašanja sudačke dužnosti i njihovu karijeru, u suprotnosti s načelom podjele vlasti i neovisnosti sudbene vlasti. Na traženja UHS-a, Europska udruga sudaca (EAJ) izradila je također svoje mišljenje. EAJ smatra da sigurnosna provjera svih sudaca u vremenskim razmacima u Republici Hrvatskoj nije u skladu s međunarodnim, a niti s europskim standardima. Takva mjera nije nužna za državnu sigurnost. Štoviše, EAJ ocjenjuje da su takve mjere u potpunoj suprotnosti s načelom zajamčene stalnosti sudačke dužnosti, a to je ključni element neovisnosti sudbene vlasti (detaljnije: http://uhs.hr/archives/1727) Venecijanska komisija je 21. ožujka 2022. objavila svoje mišljenje u vezi uvođenja takvih sigurnosnih provjera za sve suce. To je mišljenje izrađeno na traženje ministra pravosuđa i uprave Ivana Malenice, ali ministarstvo nije pričekalo čuti mišljenje Venecijanske komisije nego je uputilo prijedlog izmjena Zakona o sudovima u saborsku proceduru. Zakon je izglasan i time je u Republiku Hrvatsku uvedena sigurnosna provjera svih sudaca u određenim vremenskim razmacima. U svom mišljenju Komisija je istaknula da u Republici Hrvatskoj postojeće zakonodavstvo već predviđa široku lepezu mehanizama za osiguranje integriteta sudaca (imovinske kartice, ocjene predsjednika sudova, stegovni i kazneni postupak). Komisija nije uvjerena u nužnost uvođenja dodatnog novog mehanizma kao što je sigurnosna provjera za sve suce svakih pet godina. Smatra upitnim navedene razloge reforme (prema Ministarstvu pravosuđa i uprave visoka razina percepcije korupcije u pravosuđu i neki pojedinačni slučajevi nedoličnog ponašanja sudaca – protiv kojih su disciplinski i kazneni postupci u tijeku) i mogu li ti razlozi opravdati tako dalekosežnu mjeru kao što je periodična sigurnosna provjera svih sudaca od strane sigurnosnih službi (detaljnije: http://uhs.hr/archives/1768). UHS ističe da je uvedena sigurnosna provjera svih sudaca suprotna člancima 115. i 118. Ustava Republike Hrvatske koji sudbenu vlast definiraju kao samostalnu i neovisnu. Sigurnosna provjera svih sudaca je diskriminatorna u odnosu na suce kao dužnosnike sudbene vlasti jer u sklopu ravnopravnosti tri državne vlasti, takve provjere se ne predviđaju niti se propisuju za nositelje izvršne i zakonodavne vlasti. Stoga, UHS predlaže da se briše predložena točka 9. i odustane od uvođenje novog stegovnog djela „nedavanje suglasnosti za provođenje sigurnosne provjere“. 2. U odnosu na članak 14. Prijedloga i izmjene postojećeg stavka 3. točke 3. u članak 62. stavak 2. Zakona o državnom sudbenom vijeću: Zakonom o sudovima koji je na snazi taj stavak glasi da će se pokrenuti stegovni postupak protiv suca: - ako je bez opravdanog razloga broj odluka koje je sudac donio u jednogodišnjem razdoblju manje od 80% odluka utvrđenih Okvirnim mjerilima za rad sudaca, Prijedlogom taj stavak bi glasio: - ako je bez opravdanog razloga broj odluka koje je sudac donio u jednogodišnjem razdoblju manji od broja utvrđenog Okvirnim mjerilima za rad sudaca U biti ova predložena izmjena znači da ako sudac bez opravdanog razloga ne donese 100 % odluka predviđenih Okvirnim mjerilima za rad sudaca (dalje: Okvirna mjerila) protiv tog suca će se pokrenuti stegovni postupak. Time je stegovno djelo iznimno ovisno o sadržaju Okvirnih mjerila. UHS smatra da u pravilnom i zakonitom postupku donošenja Okvirnih mjerila u kojoj bi se poštivala samostalnost i neovisnost sudbene vlasti, zakonska pravila, mišljenje sudaca i objektivne okolnosti, ne bi bilo razloga da se UHS protivi ovakvom prijedlogu izmjena zakona. No, Okvirna mjerila koje je Ministar pravosuđa i uprave donio u prosincu 2021. to nisu, a stupila su na snagu i primjenjuju se na sve suce od 1. siječnja 2022. UHS podsjeća da je Proširena Opća sjednica Vrhovnog suda Republike Hrvatske, u postupku izrade „novih“ Okvirnim mjerila 6. prosinca 2021. jednoglasno zaključila da Prijedlog novih Okvirnih mjerila (koji je dostavilo Ministarstvo pravosuđa i uprave) nije podoban za raspravljanje. Naime, taj prijedlog nije sadržavao bilo kakvo obrazloženje, kao niti razloge zbog kojih je predložen. Suci smatraju da svaka predložena izmjena u Okvirnim mjerilima treba biti detaljno obrazložena kako bi se vidjelo zbog čega je predložena i kako bi se utvrdilo što se želi postići pojedinim mjerilom. Prijašnja Okvirna mjerila su bila donesena krajem 2019. te je kod Ministarstva pravosuđa i uprave izostala bilo kakva analiza njihovog kvantitativnog i kvalitativnog utjecaja na rad sudaca, a potom su donijeli u prosincu 2021. nova Okvirna mjerila na opisani neobrazloženi način i bez sudjelovanje i suglasnosti Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Dvije godine realne primjene prijašnjih Okvirnih mjerila je vrlo kratko razdoblje za objektivnu i cjelovitu analizu učinka na veliki sustav kao što je pravosuđe. Osim toga, riječ je o dvije godine specifičnog razdoblja (2020. i 2021.) u kojem se rad sudbene vlasti odvijao u posebnim uvjetima uzrokovanim pandemijom te potresom u Zagrebu i na području Banovine. UHS naglašava da Okvirna mjerila imaju veliku važnost i presudan utjecaj na ocjenjivanje sudaca. O tome ovisi profesionalni napredak, ali i stegovna odgovornost svakog suca. Zato su Okvirna mjerila od velike važnosti za stabilnost i djelotvornost sudbene vlasti u cjelini. Zbog načina kako su donesena Okvirna mjerila u prosincu 2021., zbog nepoštivanja zakonske procedure da svaka „nova“ Okvirna mjerila se donose uz sudjelovanje Opće proširene sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske, UHS smatra da je neprihvatljivo da takva Okvirna mjerila budu podloga za stegovnu odgovornost sudaca, k tome još u 100 % učinku. Stoga, UHS predlaže da se zadrži postojeće rješenje iz Zakona o državnom sudbenom vijeću u vezi ovog stegovnog djela i uvjeta za njegovo pokretanja. 3. U odnosu na članak 14. Prijedloga i uvođenju nove točke 5. u članak 62. stavak 3. Zakona o državnom sudbenom vijeću: Trenutno važećim Zakonom o državnom sudbenom vijeću je kao stegovno djelo u članku 62. stavku 2. točka 1. previđeno „neuredno obnašanje sudačke dužnosti“. Neopravdano nepoduzimanje postupovnih radnji u sudskom predmetu uslijed čega nastupi zastara kaznenog progona svakako spada u doseg neurednog obnašanja sudačke dužnosti, a time i razloga za pokretanje stegovnog postupka protiv suca. Stoga je taj vid neurednog obnašanja sudačke dužnosti suvišno posebno isticati izdvojenom odredbom. Ako se odabere takav pristup onda to za sobom povlači i obvezu navođenja i ostalih osobitih razloga koji spadaju pod pojam i doseg „neuredno obnašanje sudačke dužnosti“. Zato UHS smatra da je ova odredba nepotrebna. Ovakva predložena odredba ujedno stavlja u neravnopravan položaj suce koji rade na kaznenim predmetima u odnosu na sve ostale suce koji rade na drugim vrstama predmeta jer gotovo uvijek samo u kaznenim predmetima može doći do nastupa zastare. Naime, predložena odredba ističe osobiti razlog za stegovni postupak za stegovno djelo „neurednog obnašanja sudačke dužnosti" pa je primjenjiva samo za suce koji rade na kaznenim predmetima, a neprimjenjiva za sve ostale suce koji nemaju doticaja sa kaznenim predmetima. Stoga, UHS predlaže da se da se briše predložena točka 5. i zadrži postojeće rješenje iz važećeg Zakona o državnom sudbenom vijeću u vezi stegovnog djela „neurednog obnašanja sudačke dužnosti“.	Nije prihvaćen	Sigurnosne provjere provode se prema Zakonu o sigurnosnim provjerama ("Narodne novine", br. 85/08 i 86/12) te njihova provedba pretpostavlja prethodnu suglasnost osobe u odnosu na koju se provjera provodi. Obvezno periodično provođenje temeljnih sigurnosnih provjera za suce uvedeno je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", br. 21/22), a ovim se Prijedlogom zakona propisuje isključivo sankcija za nedavanje suglasnosti za provođenje sigurnosne provjere. Iznesena argumentacija odnosi se na uvođenje ove obveze, a ne na propisanu sankciju u obliku posebnog stegovnog djela. U odnosu na primjedbu koja se odnosi na članak 14. Prijedloga zakona te izmjenu članka 62. stavka 3. točke 3. Zakona, ističe se da je postupak donošenja Okvirnih mjerila za rad sudaca utvrđen Zakonom o sudovima ("Narodne novine", br. 28/13, 33/15, 82/15, 82/16, 67/18 i 21/22). Važeća Okvirna mjerila za rad sudaca iz 2021. rezultat su detaljne analize učinkovitosti rada sudova, koja je pokazala da 63% sudaca već u rujnu dostiže razinu od 80% ispunjenja sudačke obveze, nakon čega se dinamika rada usporava, što se negativno odražava na učinkovitost sustava. Iz navedenog je razloga tijekom 2021. bila utvrđena potreba izmjena Okvirnih mjerila odnosno prilagodbe pojedinih mjerila te uvođenja prateće stegovne mjere. U postupku donošenja novih Okvirnih mjerila bili su uključeni brojni suci, a većina je bila suglasna s predloženim izmjenama. U odnosu na primjedbu koja se odnosi na članak 14. Prijedloga zakona te izmjenu članka 62. stavka 3. točke 5. Zakona, ističe se da su sve odredbe ovoga stavka razrada stegovnog djela iz članka 62. stavka 2. točke 1. Zakona i da su navedene isključivo kao primjeri najtežih povreda u urednom obnašanju sudačke dužnosti. Navedene odredbe po svojoj naravi nisu ni isključujuće niti ograničavajuće pa stoga niti predložena odredba po svom sadržaju i značenju ne odstupa od ostalih odredbi ovoga stavka.
5	Jelena Čuveljak	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOM SUDBENOM VIJEĆU, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI	Zašto nije omogućeno da suci u hitnom slučaju ne mogu otići na ispomoć na niži sud kao suci. Naime, sada imamo apsurdno pravilo da ako sudovi prvog stupnja imaju problem nedostatka sudaca, sudac sa drugog stupnja može ići na niži samo u statusu "višeg savjetnika". To usporava cijeli sustav, naročito ako se dogodi nekoliko nenadanih slučajeva zbog kojeg treba privremeno (do imenovanja novih sudaca) raditi na nižem sudu.	Nije prihvaćen	Odredbom članka 61. stavka 4. Zakona o Državnom sudbenom vijeću propisano je da status višeg sudskog savjetnika ima samo sudac koji je privremeno upućen na rad u sud višeg stupnja.
6	Andrej Pudelko	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOM SUDBENOM VIJEĆU, Članak 4.	Poštovani, slažem se s komentarima kolegica. Ovakvom izmjenom zakona se gubi mogućnost da se osobe koje su zamjenici u državnom odvjetništvu imenuju za suce a ne vidim razloga da tako nešto bude onemogućeno. Time se znatno smanjuje broj osoba koje mogu biti imenovane za suca, a osim toga u pravilu se radi o osobama koje već imaju dugogodišnje iskustvo rada u pravosuđu pa nije jasno zašto bi se takvim osobama onemogućilo imenovanje za suca.	Nije prihvaćen	Predloženim izmjenama nastoji se uvesti dosljednije razlikovanje između instituta imenovanja i premještaja sudaca. Postupci imenovanja prvostupanjskih sudaca u kojima sudjeluju već imenovani suci sadržajno su postupci premještaja sudaca, a pored toga se prema važećem uređenju pojavljuju poteškoće uslijed kojih je ocjenjivanje obnašanja dužnosti zbog prekratkog razdoblja obnašanja dužnosti ili otežano ili sasvim onemogućeno, a zbog čega je znatno produženo trajanje postupaka imenovanja. Neograničenim mogućnostima premještaja već imenovanih pravosudnih dužnosnika dolazi do poremećaja u stanju popunjenosti i kontinuitetu rada pravosudnih tijela te do potrebe provedbe novih postupaka imenovanja. Mobilnost pravosudnih dužnosnika iz navedenih se razloga neće provoditi u prvom stupnju, ali će biti omogućena u postupcima imenovanja u više sudove.
7	SILVIJA SAJFERT	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOM SUDBENOM VIJEĆU, Članak 4.	Ne misli li predlagatelj zakona da predviđenim izmjenama krši ustavno pravo svakog pojedinca, u ovom slučaju pravosudnog dužnosnika na slobodu izbora posla. U obrazloženju izmjena govori se o tome da ne bi mogli kandidirati za suce osobe koje su već imenovane za suca drugog suda, ali u samim izmjenama se se govori o pravosudnim dužnosnicima, a to su i zamjenici državnih odvjetnika pa po slovu zakona oni ne bi mali pravo kandidirati se za suce, što je također diskriminatorno.	Nije prihvaćen	Predloženim izmjenama nastoji se uvesti dosljednije razlikovanje između instituta imenovanja i premještaja sudaca. Postupci imenovanja prvostupanjskih sudaca u kojima sudjeluju već imenovani suci sadržajno su postupci premještaja sudaca, a pored toga se prema važećem uređenju pojavljuju poteškoće uslijed kojih je ocjenjivanje obnašanja dužnosti zbog prekratkog razdoblja obnašanja dužnosti ili otežano ili sasvim onemogućeno, a zbog čega je znatno produženo trajanje postupaka imenovanja. Neograničenim mogućnostima premještaja već imenovanih pravosudnih dužnosnika dolazi do poremećaja u stanju popunjenosti i kontinuitetu rada pravosudnih tijela te do potrebe provedbe novih postupaka imenovanja. Mobilnost pravosudnih dužnosnika iz navedenih se razloga neće provoditi u prvom stupnju, ali će biti omogućena u postupcima imenovanja u više sudove.
8	Melani Šikulec Roštan	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOM SUDBENOM VIJEĆU, Članak 4.	U članku 51. stavak 2. mijenja se i glasi: „(2) Za suca općinskog, trgovačkog i upravnog suda može biti imenovana osoba koja je završila Državnu školu za pravosudne dužnosnike i koja ne obnaša pravosudnu dužnost.“. U važećem stavku 2. je formulacija da za suca može biti imenovana i osoba koja već obavlja pravosudnu dužnost, a sada je ta formulacija izbačena iz prijedloga Zakona. Postavlja se pitanje i ostaje nejasnoća da li se po predloženim izmjenama pravosudni dužnosnici više se ne mogu javljati za suce, recimo zamjenici u državnim odvjetništvima.	Nije prihvaćen	Predloženim izmjenama nastoji se uvesti dosljednije razlikovanje između instituta imenovanja i premještaja sudaca. Postupci imenovanja prvostupanjskih sudaca u kojima sudjeluju već imenovani suci sadržajno su postupci premještaja sudaca, a pored toga se prema važećem uređenju pojavljuju poteškoće uslijed kojih je ocjenjivanje obnašanja dužnosti zbog prekratkog razdoblja obnašanja dužnosti ili otežano ili sasvim onemogućeno, a zbog čega je znatno produženo trajanje postupaka imenovanja. Neograničenim mogućnostima premještaja već imenovanih pravosudnih dužnosnika dolazi do poremećaja u stanju popunjenosti i kontinuitetu rada pravosudnih tijela te do potrebe provedbe novih postupaka imenovanja. Mobilnost pravosudnih dužnosnika iz navedenih se razloga neće provoditi u prvom stupnju, ali će biti omogućena u postupcima imenovanja u više sudove.
9	Neva Lukin	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOM SUDBENOM VIJEĆU, Članak 5.	Kako bi proces popunjavanja slobodnih sudačkih mjesta bio transparentan, potrebno je plan popunjavanja slobodnih sudačkih mjesta po njegovom donošenju učiniti dostupnim javnosti. Zbog navedenog se predlaže dopuniti čl. 52. st. 3. predmetnog zakona na način da se na kraju teksta tog stavka, iza riječi “i predsjedniku Vijeća” doda dio koji glasi “te ga objavljuje na mrežnim stranicama ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa.”	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
10	Marijana Čuljak	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOM SUDBENOM VIJEĆU, Članak 8.	Prijedlog članka 8. Zakona o izmjenama i dopuna Zakona o državnom sudbenom vijeću kojim se mijenja članak 56. stavak 2. Zakona o državnom sudbenom vijeću glasi: "U odnosu na kandidate iz stavka 1. ovoga članka koji su primljeni u državnu službu na neodređeno vrijeme i raspoređeni na radno mjesto savjetnika u pravosudnim tijelima izbor mora biti utemeljen na ocjeni rada u svojstvu savjetnika, završnoj ocjeni koju su ostvarili u Državnoj školi odnosno broju bodova ostvarenih na završnom ispitu u Državnoj školi i ostvarenim bodovima na razgovoru s Vijećem, a u odnosu na ostale kandidate izbor mora biti utemeljen na broju bodova ostvarih na završnom ispitu u Državnoj školi i ostvarenim bodovima na razgovoru s Vijećem." Razlog: Izjednačiti savjetnike u pravosudnim tijelima s ostalim kandidatima kojima je omogućeno polaganje završnog ispita u Državnoj školi bez pohađanja programa stručnog usavršavanja u Državnoj školi. Isto je osnovano jer je prijedlogom članka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravosudnoj akademiji kojim je predložena izmjena članka 21. stavka 1. Zakona o pravosudnoj akademiji na način da pohađanje Državne škole neće biti obavezno za savjetnike u pravosudnim tijelima, stoga se otvara mogućnost da se predloži izmjena članka 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravosudnoj akademiji kojim se mijenja članak 24. stavak 1. Zakona o pravosudnoj akademiji koji regulira uvjete polaganja završnog ispita u Državnoj školi na način da se jednaki uvjeti omoguće i savjetnicima u pravosudnim tijelima. Na taj način bi savjetnici u pravosudnim tijelima koji nisu pohađali Državnu školu bili izjednačeni s ostalim kandidatima prilikom utvrđivanja uvjeta za imenovanje kandidata za suce općinskog, trgovačkog ili upravnog suda u odnosu na uvjete završetka Državne škole bilo to polaganjem završnog ispita ili pohađanjem programa stručnog usavršavanja i stjecanjem završne ocjene u Državnoj školi.	Nije prihvaćen	Predložena zakonska odredba ima buduće djelovanje, a vrijeme stupanja na snagu ovoga Zakona usklađeno je sa stupanjem na snagu predloženog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Pravosudnoj akademiji, prema čijim rješenjima savjetnici u pravosudnim tijelima imaju na raspolaganju samo pohađanje stručnog usavršavanja u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike kao način njezinog završetka.
11	Lidija Đogaš Batovanja	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOM SUDBENOM VIJEĆU, Članak 8.	Slažem se sa prijedlogom kolegice Lovrić uz napomenu da bih u takvu formulaciju još dodala kako slijedi: U odnosu na kandidate iz stavka 1. ovoga članka koji su primljeni u državnu službu na neodređeno vrijeme i raspoređeni na radno mjesto savjetnika u pravosudnim tijelima izbor mora biti utemeljen na ocjeni rada u svojstvu savjetnika, završnoj ocjeni koju su ostvarili u Državnoj školi ili na završnom ispitu te ostvarenim bodovima na razgovoru s Vijećem, a u odnosu na kandidate koji u trenutku prijave nisu primljeni u državnu službu na neodređeno vrijeme i raspoređeni na radno mjesto savjetnika u pravosudnim tijelima izbor mora biti utemeljen na broju bodova ostvarenim na završnom ispitu u Državnoj školi i ostvarenim bodovima na razgovoru s Vijećem."	Nije prihvaćen	Predložena zakonska odredba ima buduće djelovanje, a vrijeme stupanja na snagu ovoga Zakona usklađeno je sa stupanjem na snagu predloženog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Pravosudnoj akademiji, prema čijim rješenjima savjetnici u pravosudnim tijelima imaju na raspolaganju samo pohađanje stručnog usavršavanja u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike kao način njezinog završetka.
12	Marija Lovrić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOM SUDBENOM VIJEĆU, Članak 8.	Imajući u vidu da je cilj navedene odredbe da kandidatima koji su u trenutku prijave savjetnici u pravosudnim tijelima mjerodavni kriteriji budu ocjena njihovog rada i ocjena dobivena na Završnom ispitu Državne škole za pravosudne dužnosnike (neovisno o tome jesu li pohađali školu ili pristupili Završnom ispitu u smislu čl. 28. Zakona o Pravosudnoj akademiji, "Narodne novine" 52/19.), dok bi za ostale kandidate (koji u trenutku prijave nisu savjetnici u pravosudnim tijelima) mjerodavni kriterij imenovanja bio ostvareni broj bodova na završnom ispitu u Državnoj školi predlažem promjenu izričaja u st. 2. da se otklone eventualna kasnije različita tumačenja na način da navedena odredba glasi: "U odnosu na kandidate iz stavka 1. ovoga članka koji su primljeni u državnu službu na neodređeno vrijeme i raspoređeni na radno mjesto savjetnika u pravosudnim tijelima izbor mora biti utemeljen na ocjeni rada u svojstvu savjetnika, završnoj ocjeni koju su ostvarili u Državnoj školi i ostvarenim bodovima na razgovoru s Vijećem, a u odnosu na kandidate koji u trenutku prijave nisu primljeni u državnu službu na neodređeno vrijeme i raspoređeni na radno mjesto savjetnika u pravosudnim tijelima izbor mora biti utemeljen na broju bodova ostvarenim na završnom ispitu u Državnoj školi i ostvarenim bodovima na razgovoru s Vijećem."	Nije prihvaćen	Predložena zakonska odredba ima buduće djelovanje, a vrijeme stupanja na snagu ovoga Zakona usklađeno je sa stupanjem na snagu predloženog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Pravosudnoj akademiji, prema čijim rješenjima savjetnici u pravosudnim tijelima imaju na raspolaganju samo pohađanje stručnog usavršavanja u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike kao način njezinog završetka.
13	Udruga hrvatskih sudskih savjetnika i vježbenika	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOM SUDBENOM VIJEĆU, Članak 9.	U odnosu na stavak 2. navedene odredbe, UHSSV smatra da se broj bodova koji kandidati mogu ostvariti na razgovoru treba smanjiti, a ne povećati s dosadašnjih 15 na predloženih čak 20 bodova. Prije svega, bodovi se izražavaju u decimalama, pa je već takvim načinom bodovanja u praksi nerijetko vidljiva značajna razlika u konačnom broju bodova između pojedinih kandidata, a nejasno je kako je do tih preciznih bodova došlo s obzirom da je (još uvijek) nejasan i netransparentan način vrednovanja usmenih odgovora kandidata. Nadalje, smatramo da predviđeni cilj izmjene ove odredbe ne pridonosi objektivnosti i pravednosti izbora najboljeg kandidata jer se povećava mogućnost proizvoljnog vrednovanja pojedinog kandidata na razgovoru. Ako predloženi broj bodova (20) bude usvojen, UHSSV smatra da je u tom slučaju potrebno donijeti jasne kriterije bodovanja pitanja i odgovora. Prilikom izbora najboljeg kandidata, naglasak mora biti na rezultatima koje je isti postigao primjenom objektivnim i jasno propisanih kriterija tijekom pohađanja Škole, odnosno bodovi stečeni na usmenom razgovoru ne smiju i ne mogu biti odlučujući kriterij konačne evaluacije i izbora najboljeg kandidata. U odnosu na stavak 4., UHSSV predlaže da se ista izmjeni na način da glasi: "(1) Vijeće imenuje suce prema utvrđenom redoslijedu kandidata objavljenom na internetskim stranicama Vijeća na način da odabire kandidata s najvećim brojem bodova. (2) Ako se imenuje više kandidata, oni se imenuju po redoslijedu ostvarenih bodova. (3) Ako kandidati iz stavka 2. imaju isti broj bodova, za suca se imenuje onaj kandidat koji je ostvario veći broj bodova prema članku 56. stavaka 5. ovog Zakona." Predložena izmjena odredbe članka 56.a. st. 4. je izravno povezana s predloženim izmjenama u odnosu na stavak 2. iste odredbe, odnosno stav UHSSV je da se izbor najboljeg kandidata mora temeljiti prije svega na jasno propisanim i objektivnim kriterijima, dok bi razgovor pred Vijećem trebao imati ulogu potvrdnog karaktera već do tada pozitivno ocijenjenog kandidata koji je uspješno položio Završni ispit u Školi, ili je, ukoliko se usvoji Prijedlog izmjene Zakona o pravosudnoj akademiji, godinu dana pohađao program Škole odnosno bio podvrgnut ocjenjivanju na temelju provjera znanja tijekom stručnog usavršavanja i konačno, ocijenjen na temelju ocjene mentora.	Nije prihvaćen	Broj bodova koji se može dodijeliti na razgovoru pred Vijećem povećava se kako bi se uvažila Ustavom Republike Hrvatske utvrđena uloga Vijeća kao samostalnog i neovisnog tijela koje osigurava samostalnost i neovisnost sudbene vlasti u Republici Hrvatskoj te u skladu s Ustavom i zakonom samostalno odlučuje o imenovanju, napredovanju, premještaju, razrješenju i stegovnoj odgovornosti sudaca i predsjednika sudova, nepristrano odlučujući na temelju kriterija propisanih zakonom. Propisivanje predloženih obveza Vijeća značilo bi ograničavanje i oduzimanje danih mu ustavnih ovlasti.
14	Karlo Kožina	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOM SUDBENOM VIJEĆU, Članak 9.	U odnosu na Članak 9., stavak 4. nacrta prijedloga. Tekst odgovarajuće odredbe iz sada važećeg zakona glasi: "Vijeće će imenovati suce između najviše 10 kandidata koji su ostvarili najveći broj bodova, s tim da razlika između izabranog kandidata i kandidata s najvećim brojem bodova ne smije biti veća od deset bodova." Dakle, nomotehnički gledano, važeća odredba i ona predložena, vrlo su slične. Međutim, značenje te odredbe nedavno je problematizirao Ustavni sud Republike Hrvatske u Odluci U-III-1467/2021 od 15. veljače 2022. i to u slučaju kada DSV istovremeno imenuje dva ili više suca/sutkinje. Tako je zauzet stav da se ta odredba treba tumačiti na sljedeći način: „U tom pogledu, DSV je u skladu s Ustavom utvrđenim ovlastima i zakonom propisanim kriterijima, nakon što je imenovao za suca kandidata koji je ostvario najviše bodova (i prvog na listi prvenstva), kod imenovanja za suca sljedećeg kandidata, ovlašten u pogledu kvalitete kao referentnu vrijednost uzeti broj ukupno ostvarenih bodova kandidata drugog po redu na listi prvenstva i usporediti ga sa sljedećim kandidatom ili kandidatima koji su u odnosu na kandidata drugog po redu na listi prvenstva ostvarili manji broj bodova, ali uz uvjet da ta razlika nije veća od deset bodova.“ Dakle, stav je Ustavnog suda da u slučaju istovremenog imenovanja više sudaca/sutkinja, referentna vrijednost nije uvijek broj bodova kandidata koji je ostvario najveći broj bodova, nego to nekada može biti i onog drugoplasiranog itd. Ovdje treba napomenuti da su ovoj Odluci priložena i dva izdvojena mišljenja, upravo u kontekstu tumačenja predmetne odredbe. Prema tome, da bi se ubuduće izbjegle slične nejasnoće (unatoč jasnoći zakonskoga teksta), bilo bi uputno dodatno precizirati predloženi (ali i postojeći) tekst. U tom smislu predlažem sljedeći tekst: „Vijeće imenuje suce između najviše 15 kandidata koji su ostvarili najveći broj bodova, s tim da razlika između izabranog kandidata i kandidata s najvećim brojem bodova ni u kom slučaju ne smije biti veća od 15 bodova.“ ili „Vijeće imenuje suce između najviše 15 kandidata koji su ostvarili najveći broj bodova, s tim da razlika između izabranog kandidata i kandidata s najvećim brojem bodova ne smije biti veća od 15 bodova, neovisno o broju sudaca koji se imenuje.“ Dodatno i podredno, predlažem da se u obrazloženju nacrta prijedloga doda jedna pojašnjavajuća rečenica.	Nije prihvaćen	Ne nalazi se potreba dodatnog preciziranja ove odredbe jer u dosadašnjoj praksi Vijeća nije bilo nedoumica u tumačenju, koje je priznao i Ustavni sud Republike Hrvatske u citiranoj odluci u predmetu U-III-1467/2021, odlučivši da je pravo Vijeća kao referentnu vrijednost uzeti broj ostvarenih bodova kandidata koji je nakon imenovanja kandidata s najvišim brojem bodova postao najviše rangiran kandidat u odnosu na druge kandidate.
15	Neva Lukin	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOM SUDBENOM VIJEĆU, Članak 13.	S obzirom na općepoznatu činjenicu da su suci na sudovima u Republici Hrvatskoj preopterećeni brojem spisa u radu, a vodeći računa da se životne okolnosti suca mogu promijeniti, predlaže se osim trajnog premještaja u slučaju popunjavanja slobodnih sudačkih mjesta, Zakonom propisati mogućnost trajnog premještaja i na zahtjev suca, ukoliko za takav premještaj postoje opravdani razlozi na strani suca (obiteljski, zdravstveni, socijalni i sl.) te ukoliko predsjednik suda u kojem sudac obnaša dužnost potvrdi da u slučaju traženog premještaja neće doći do većih poteškoća u organizaciji rada.	Nije prihvaćen	Institut premještaja koristi se prvenstveno s obzirom na potrebe samog sustava te individualne potrebe sudaca mogu biti uzete u obzir samo ako su podudarne s potrebama popunjenosti i osiguranja kontinuiteta rada sudova.
16	Jelena Čuveljak	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOM SUDBENOM VIJEĆU, Članak 13.	Čemu ovo ograničenje od 30%? Zašto se ograničava mobilnost sudaca.	Nije prihvaćen	Ograničenje je nužno kako bi se osigurala zadovoljavajuća popunjenost i potrebe za osiguranjem kontinuiteta rada sudova jer bi neograničene mogućnosti premještaja stalno generirale nove potrebe za premještajima odnosno provedbom postupaka imenovanja.
17	Neva Lukin	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOM SUDBENOM VIJEĆU, Članak 13.	Kako iz predloženog sadržaja čl. 61.a st. 7. Zakona nije nedvojbeno jasno da li se svi prijavljeni kandidati zainteresirani za trajni premještaj stavljaju na jedinstvenu listu prvenstva, predlaže se izrijekom odrediti da li se sastavlja jedinstvena lista. Također, predlaže se izrijekom propisati da li je Vijeće pri donošenju odluke o trajnom premještaju vezano redosljedom kandidata na listi prvenstva i na koji način, kako bi bilo jasno da li Vijeće trajni premještaj može odobriti kandidatu koji je niže rangiran na listi prvenstva umjesto onom koji je više rangiran. Navedeno se predlaže kako bi se znalo da li je odluka o trajnom premještaju u cijelosti prepuštena željama Vijeća ili je ipak vezana uz uspješnost u obnašanju sudačke dužnosti.	Prihvaćen	Primjedba se prihvaća. Postupak premještaja dodatno će se precizirat.
18	Neva Lukin	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOM SUDBENOM VIJEĆU, Članak 13.	Kako bi se otklonila opasnost tumačenja predloženog sadržaja čl. 61.a st. 1. Zakona na način da Vijeće slobodnom ocjenom bira koliki će postotak slobodnih sudačkih mjesta u rasponu od 0-30% popuniti premještajem, što potencijalno dovodi do odluke da se neće svih 30% mjesta popuniti premještajem iako postoji dovoljan interes za popunjavanje svih 30% mjesta trajnim premještajem i ispunjeni su propisani uvjeti za trajni premještaj, predlaže se jasnije odrediti obvezu Vijeća popuniti svih 30% Planom predviđenih mjesta trajnim premještajem, a manje od 30% samo ako nema dovoljno prijava za trajni premještaj.	Nije prihvaćen	Predložena odredba ne sadrži obvezu, već mogućnost popunjavanja određenog broja slobodnih sudačkih mjesta premještajem.
19	UHS- Udruga hrvatskih sudaca	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOM SUDBENOM VIJEĆU, Članak 14.	1. U odnosu na članak 14. Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom sudbenom vijeću (dalje: Prijedlog) i uvođenju nove točke 9. u članak 62. stavak 2. Zakona o državnom sudbenom vijeću: Udruga hrvatskih sudaca (UHS) se protivi uvođenju „nedavanja suglasnosti za provođenje sigurnosne provjere“ kao novog stegovnog djela. Time se u biti prisiljava svakog suca da mora dati takvu suglasnost jer u suprotnome će biti izložen stegovnom postupku. Provođenje stegovnog postupka ima dalekosežne posljedice za karijeru suca. Ovo protivljenje je jer UHS smatra da je neprihvatljiva sigurnosna provjera u vremenskim razmacima za sve suce. Zbog takve izmjene Zakona o sudovima UHS je odlučio pokrenuti postupak ocjene ustavnosti odredbi tog zakona. UHS naglašava i da je najviši sud u Republici Hrvatskoj u povodu izmjena Zakona o sudovima i uvođenju sigurnosnih provjera u vremenskim razmacima za sve suce na Općoj sjednici 25. studenog 2021. izrazio jednoglasno neslaganje s takvom izmjenom Zakona o sudovima i odlučio pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti članka 86.a Zakona o sudovima. Takvom sigurnosnom provjerom svih sudaca te predloženim novim stegovnim djelom „prisiljava“ se suce, odnosno «kažnjava» one suce koji ne daju suglasnost za provođenje sigurnosnu provjeru. Time će suci u Republici Hrvatskoj biti jedini u nekoj zemlji članici EU-a koji će biti podvrgnuti takvim provjerama. Savjetodavno vijeće europskih sudaca, tijelo Vijeća Europe, mišljenja je da je utjecaj sigurnosnih službi (a one će provoditi sigurnosnu provjeru svih sudaca), koje su dio izvršne vlasti, na ocjenu obnašanja sudačke dužnosti i njihovu karijeru, u suprotnosti s načelom podjele vlasti i neovisnosti sudbene vlasti. Na traženja UHS-a, Europska udruga sudaca (EAJ) izradila je također svoje mišljenje. EAJ smatra da sigurnosna provjera svih sudaca u vremenskim razmacima u Republici Hrvatskoj nije u skladu s međunarodnim, a niti s europskim standardima. Takva mjera nije nužna za državnu sigurnost. Štoviše, EAJ ocjenjuje da su takve mjere u potpunoj suprotnosti s načelom zajamčene stalnosti sudačke dužnosti, a to je ključni element neovisnosti sudbene vlasti (detaljnije: http://uhs.hr/archives/1727) Venecijanska komisija je 21. ožujka 2022. objavila svoje mišljenje u vezi uvođenja takvih sigurnosnih provjera za sve suce. To je mišljenje izrađeno na traženje ministra pravosuđa i uprave Ivana Malenice, ali ministarstvo nije pričekalo čuti mišljenje Venecijanske komisije nego je uputilo prijedlog izmjena Zakona o sudovima u saborsku proceduru. Zakon je izglasan i time je u Republiku Hrvatsku uvedena sigurnosna provjera svih sudaca u određenim vremenskim razmacima. U svom mišljenju Komisija je istaknula da u Republici Hrvatskoj postojeće zakonodavstvo već predviđa široku lepezu mehanizama za osiguranje integriteta sudaca (imovinske kartice, ocjene predsjednika sudova, stegovni i kazneni postupak). Komisija nije uvjerena u nužnost uvođenja dodatnog novog mehanizma kao što je sigurnosna provjera za sve suce svakih pet godina. Smatra upitnim navedene razloge reforme (prema Ministarstvu pravosuđa i uprave visoka razina percepcije korupcije u pravosuđu i neki pojedinačni slučajevi nedoličnog ponašanja sudaca – protiv kojih su disciplinski i kazneni postupci u tijeku) i mogu li ti razlozi opravdati tako dalekosežnu mjeru kao što je periodična sigurnosna provjera svih sudaca od strane sigurnosnih službi (detaljnije: http://uhs.hr/archives/1768). UHS ističe da je uvedena sigurnosna provjera svih sudaca suprotna člancima 115. i 118. Ustava Republike Hrvatske koji sudbenu vlast definiraju kao samostalnu i neovisnu. Sigurnosna provjera svih sudaca je diskriminatorna u odnosu na suce kao dužnosnike sudbene vlasti jer u sklopu ravnopravnosti tri državne vlasti, takve provjere se ne predviđaju niti se propisuju za nositelje izvršne i zakonodavne vlasti. Stoga, UHS predlaže da se briše predložena točka 9. i odustane od uvođenje novog stegovnog djela „nedavanje suglasnosti za provođenje sigurnosne provjere“. 2. U odnosu na članak 14. Prijedloga i izmjene postojećeg stavka 3. točke 3. u članak 62. stavak 2. Zakona o državnom sudbenom vijeću: Zakonom o sudovima koji je na snazi taj stavak glasi da će se pokrenuti stegovni postupak protiv suca: - ako je bez opravdanog razloga broj odluka koje je sudac donio u jednogodišnjem razdoblju manje od 80% odluka utvrđenih Okvirnim mjerilima za rad sudaca, Prijedlogom taj stavak bi glasio: - ako je bez opravdanog razloga broj odluka koje je sudac donio u jednogodišnjem razdoblju manji od broja utvrđenog Okvirnim mjerilima za rad sudaca U biti ova predložena izmjena znači da ako sudac bez opravdanog razloga ne donese 100 % odluka predviđenih Okvirnim mjerilima za rad sudaca (dalje: Okvirna mjerila) protiv tog suca će se pokrenuti stegovni postupak. Time je stegovno djelo iznimno ovisno o sadržaju Okvirnih mjerila. UHS smatra da u pravilnom i zakonitom postupku donošenja Okvirnih mjerila u kojoj bi se poštivala samostalnost i neovisnost sudbene vlasti, zakonska pravila, mišljenje sudaca i objektivne okolnosti, ne bi bilo razloga da se UHS protivi ovakvom prijedlogu izmjena zakona. No, Okvirna mjerila koje je Ministar pravosuđa i uprave donio u prosincu 2021. to nisu, a stupila su na snagu i primjenjuju se na sve suce od 1. siječnja 2022. UHS podsjeća da je Proširena Opća sjednica Vrhovnog suda Republike Hrvatske, u postupku izrade „novih“ Okvirnim mjerila 6. prosinca 2021. jednoglasno zaključila da Prijedlog novih Okvirnih mjerila (koji je dostavilo Ministarstvo pravosuđa i uprave) nije podoban za raspravljanje. Naime, taj prijedlog nije sadržavao bilo kakvo obrazloženje, kao niti razloge zbog kojih je predložen. Suci smatraju da svaka predložena izmjena u Okvirnim mjerilima treba biti detaljno obrazložena kako bi se vidjelo zbog čega je predložena i kako bi se utvrdilo što se želi postići pojedinim mjerilom. Prijašnja Okvirna mjerila su bila donesena krajem 2019. te je kod Ministarstva pravosuđa i uprave izostala bilo kakva analiza njihovog kvantitativnog i kvalitativnog utjecaja na rad sudaca, a potom su donijeli u prosincu 2021. nova Okvirna mjerila na opisani neobrazloženi način i bez sudjelovanje i suglasnosti Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Dvije godine realne primjene prijašnjih Okvirnih mjerila je vrlo kratko razdoblje za objektivnu i cjelovitu analizu učinka na veliki sustav kao što je pravosuđe. Osim toga, riječ je o dvije godine specifičnog razdoblja (2020. i 2021.) u kojem se rad sudbene vlasti odvijao u posebnim uvjetima uzrokovanim pandemijom te potresom u Zagrebu i na području Banovine. UHS naglašava da Okvirna mjerila imaju veliku važnost i presudan utjecaj na ocjenjivanje sudaca. O tome ovisi profesionalni napredak, ali i stegovna odgovornost svakog suca. Zato su Okvirna mjerila od velike važnosti za stabilnost i djelotvornost sudbene vlasti u cjelini. Zbog načina kako su donesena Okvirna mjerila u prosincu 2021., zbog nepoštivanja zakonske procedure da svaka „nova“ Okvirna mjerila se donose uz sudjelovanje Opće proširene sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske, UHS smatra da je neprihvatljivo da takva Okvirna mjerila budu podloga za stegovnu odgovornost sudaca, k tome još u 100 % učinku. Stoga, UHS predlaže da se zadrži postojeće rješenje iz Zakona o državnom sudbenom vijeću u vezi ovog stegovnog djela i uvjeta za njegovo pokretanja. 3. U odnosu na članak 14. Prijedloga i uvođenju nove točke 5. u članak 62. stavak 3. Zakona o državnom sudbenom vijeću: Trenutno važećim Zakonom o državnom sudbenom vijeću je kao stegovno djelo u članku 62. stavku 2. točka 1. previđeno „neuredno obnašanje sudačke dužnosti“. Neopravdano nepoduzimanje postupovnih radnji u sudskom predmetu uslijed čega nastupi zastara kaznenog progona svakako spada u doseg neurednog obnašanja sudačke dužnosti, a time i razloga za pokretanje stegovnog postupka protiv suca. Stoga je taj vid neurednog obnašanja sudačke dužnosti suvišno posebno isticati izdvojenom odredbom. Ako se odabere takav pristup onda to za sobom povlači i obvezu navođenja i ostalih osobitih razloga koji spadaju pod pojam i doseg „neuredno obnašanje sudačke dužnosti“. Zato UHS smatra da je ova odredba nepotrebna. Ovakva predložena odredba ujedno stavlja u neravnopravan položaj suce koji rade na kaznenim predmetima u odnosu na sve ostale suce koji rade na drugim vrstama predmeta jer gotovo uvijek samo u kaznenim predmetima može doći do nastupa zastare. Naime, predložena odredba ističe osobiti razlog za stegovni postupak za stegovno djelo „neurednog obnašanja sudačke dužnosti" pa je primjenjiva samo za suce koji rade na kaznenim predmetima, a neprimjenjiva za sve ostale suce koji nemaju doticaja sa kaznenim predmetima. Stoga, UHS predlaže da se da se briše predložena točka 5. i zadrži postojeće rješenje iz važećeg Zakona o državnom sudbenom vijeću u vezi stegovnog djela „neurednog obnašanja sudačke dužnosti“.	Nije prihvaćen	Sigurnosne provjere provode se prema Zakonu o sigurnosnim provjerama ("Narodne novine", br. 85/08 i 86/12) te njihova provedba pretpostavlja prethodnu suglasnost osobe u odnosu na koju se provjera provodi. Obvezno periodično provođenje temeljnih sigurnosnih provjera za suce uvedeno je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", br. 21/22), a ovim se Prijedlogom zakona propisuje isključivo sankcija za nedavanje suglasnosti za provođenje sigurnosne provjere. Iznesena argumentacija odnosi se na uvođenje ove obveze, a ne na propisanu sankciju u obliku posebnog stegovnog djela. U odnosu na primjedbu koja se odnosi na članak 14. Prijedloga zakona te izmjenu članka 62. stavka 3. točke 3. Zakona, ističe se da je postupak donošenja Okvirnih mjerila za rad sudaca utvrđen Zakonom o sudovima ("Narodne novine", br. 28/13, 33/15, 82/15, 82/16, 67/18 i 21/22). Važeća Okvirna mjerila za rad sudaca iz 2021. rezultat su detaljne analize učinkovitosti rada sudova, koja je pokazala da 63% sudaca već u rujnu dostiže razinu od 80% ispunjenja sudačke obveze, nakon čega se dinamika rada usporava, što se negativno odražava na učinkovitost sustava. Iz navedenog je razloga tijekom 2021. bila utvrđena potreba izmjena Okvirnih mjerila odnosno prilagodbe pojedinih mjerila te uvođenja prateće stegovne mjere. U postupku donošenja novih Okvirnih mjerila bili su uključeni brojni suci, a većina je bila suglasna s predloženim izmjenama. U odnosu na primjedbu koja se odnosi na članak 14. Prijedloga zakona te izmjenu članka 62. stavka 3. točke 5. Zakona, ističe se da su sve odredbe ovoga stavka razrada stegovnog djela iz članka 62. stavka 2. točke 1. Zakona i da su navedene isključivo kao primjeri najtežih povreda u urednom obnašanju sudačke dužnosti. Navedene odredbe po svojoj naravi nisu ni isključujuće niti ograničavajuće pa stoga niti predložena odredba po svom sadržaju i značenju ne odstupa od ostalih odredbi ovoga stavka.
20	Ante Drezga	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOM SUDBENOM VIJEĆU, Članak 14.	Spornim smatramo predloženu promjenu u opisu stegovnog djela neurednog obnašanja dužnosti zbog neispunjenja propisane norme kojom se predlaže odrediti da je stegovno djelo svaki učinak manji od propisanih 100% prema Okvirnim mjerilima za rad sudaca, umjesto prethodno propisanog učinka od 80% odluka utvrđenih Okvirnim mjerilima za rad sudaca. Predloženom promjenom Okvirna mjerila za rad sudaca prestaju biti „okvirna“ u prenesenom značenju te riječi u izrazu „okvirna mjerila za rad sudaca“, dakle „približna“ te postaju „stroga“, „striktna“, „egzaktna“, „precizna“, „rigorozna“ ili jednom riječju postaju samo Mjerila za rad sudaca. Puno važnije pitanje od jezičnog pitanja je pitanje postoje li pretpostavke za takvu promjenu. Stvarno i pravno stanje je sljedeće: - Okvirna mjerila za rad sudaca propisuje ministar nadležan za poslove pravosuđa. - Prije propisivanja Okvirnih mjerila za rad sudaca o prijedlogu Okvirnih mjerila ministar je dužan tražiti mišljenje Opće sjednica Vrhovnog suda Republike Hrvatske. - Ako Opća sjednica Vrhovnog suda ne dostavi mišljenje ministar će donijeti Okvirna mjerila bez tog mišljenja. - Prijedlog Okvirnih mjerila koji je sad na snazi i koji je dostavljen Vrhovnom sudu nije sadržavao bilo kakvo obrazloženje, kao niti razloge zbog kojih je predložen. - Proširena sjednica Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 6. prosinca 2021. jednoglasno je odbacila prijedlog Ministarstva pravosuđa i uprave za donošenje novih Okvirnih mjerila za rad sudaca - Ministar pravosuđa i uprave donio je 27. prosinca 2021. Okvirna mjerila za rad sudaca koja se primjenjuju od 1. siječnja 2022. - U postupku donošenja Okvirnih mjerila za rad sudaca ne provodi se javno savjetovanje putem portala e-Savjetovanje. - Okvirna mjerila za rad sudaca nisu drugi propis čiju je ustavnost i zakonitost Ustavni sud ovlašten ocjenjivati (odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-II-1112/2022 od 29. ožujka 2022.). - Okvirna mjerila su važan izvor prava pri ocjenjivanju sudaca, njihovom napredovanju i odlučivanju o stegovnoj odgovornosti sudaca. Dakle, stvarno i pravno stanje je da nadležni ministar može propisati Okvirna mjerila bez obrazloženja, bez mišljenja Opće sjednica Vrhovnog suda i bez provedenog bilo kakvog javnog savjetovanja. Tako donesena Okvirna mjerila nisu podložna nadzoru Ustavnog suda, ali zato imaju presudan utjecaj na ocjenjivanje sudaca, o njima ovisi profesionalni napredak ali i stegovna odgovornost svakog suca. Možemo li govoriti o vladavini prava i samostalnoj neovisnoj sudbenoj vlasti u uvjetima gdje suci ispunjavaju radnu normu koju im je izvršna vlast propisala na takav način, bez obrazloženja, bez mogućnosti stvarnog utjecaja sudbene vlasti prije njihovog određivanja i bez mogućnosti naknadnog ustavnosudskog nadzora? Samo površan pregled sadržaja važećih Okvirnih mjerila za rad sudaca i njihova stavljanja u kontekst vremena koji sudac može utrošiti na rješavanje jednog predmeta ukazuje na njihovu duboku problematičnost. Primjerice, da bi sudac upravnog suda ispunio Okvirna mjerila mora godišnje donijeti 250 presuda u 220 radnih dana, dakle više od jedne presude u jednom radnom danu. S obzirom da donošenju presude prethodi niz radnji suda (ispitivanje urednosti tužbe, ocjenjivanje nadležnosti, ocjenjivanje pretpostavki za vođenje upravnog spora, dostavljanje tužbe na odgovor, dostavljanje podnesaka stranaka, odlučivanje o prijedlogu za odgodni učinak i za određivanje privremene mjere, rasprava, izvođenje dokaza, objava presude, pisanje obrazloženja presude i dr.), proizlazi da sve te radnji ili dio radnji sudac može utrošiti u prosjeku sedam radnih sati (220 radnih dana x 8 sati/radni dan = 1760 radnih sati; 1760 radnih sati/250 predmeta = 7,04 radnih sati po predmetu). Iz iskustva možemo reći da se za kvalitetno rješavanje jednog „običnog“ predmeta, osim onih najjednostavnijih, ne može potrošiti samo sedam radnih sati. Zbog toga je nužno prije donošenja Okvirnih mjerila za rad sudaca provesti objektivno mjerenje vremena koje se utroši za svaku radnju potrebnu za rješavanje pojedine vrste predmeta. Smatramo da od te promjene treba odustati dok se ne izmjeni članak 79. Zakona o sudovima (Narodne novine, broj 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 21/22.) i dok se ne donesenu nova Mjerila za rad sudaca u skladu s tim izmjenama zakona. Predlaže se sljedeća izmjena Zakona o sudovima (Narodne novine, broj 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 21/22.) na način da se u članku 79. stavak 3. mijenja i glasi: „Prijedlog iz stavka 2. ovog članka sadrži obrazloženje sa ocjenom stanja i razlozima donošenja novih Okvirnih mjerila za rad sudaca, odnosno njihovih izmjena ili dopuna. Ocjena stanja uključuje i rezultate mjerenja vremena koje se utroši za svaku radnju potrebnu za rješavanje pojedine vrste predmeta.“ Ante Drezga	Nije prihvaćen	Postupak donošenja Okvirnih mjerila za rad sudaca nije predmet ovoga Zakona, a ostvarenje obnašanja sudačke dužnosti uvijek je bilo kriterij za ovo stegovno djelo. Postupak donošenja Okvirnih mjerila za rad sudaca utvrđen je Zakonom o sudovima ("Narodne novine", br. 28/13, 33/15, 82/15, 82/16, 67/18 i 21/22). Važeća Okvirna mjerila za rad sudaca iz 2021. rezultat su detaljne analize učinkovitosti rada sudova, koja je pokazala da 63% sudaca već u rujnu dostiže razinu od 80% ispunjenja sudačke obveze, nakon čega se dinamika rada usporava, što se negativno odražava na učinkovitost sustava. Iz navedenog je razloga tijekom 2021. bila utvrđena potreba izmjena Okvirnih mjerila odnosno prilagodbe pojedinih mjerila te uvođenja prateće stegovne mjere. U postupku donošenja novih Okvirnih mjerila bili su uključeni brojni suci, a većina je bila suglasna s predloženim izmjenama.
21	SILVIJA SAJFERT	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOM SUDBENOM VIJEĆU, Članak 14.	Apsolutno podržavam komentar kolegice Jelene Čuveljak. Naglašavam da su predviđene izmjene u smislu prijedloga da se stegovni postupci protiv sudaca mogu pokrenuti ako ispune manje od 100% Okvirnih mjerila na godinu, da se kao zasebno stegovno djelo uvodi neopravdano nastupanje zastare i da se kao stegovno djelo uvodi uskraćivanje davanja suglasnosti na sigurnosnu provjeru koja se periodično treba provoditi prema najnovijim izmjenama Zakona o sudovima (vezano za sigurnosnu provjeru pokrenut je postupak ocjene ustavnosti tih izmjena, a Venecijanska komisija dala je negativno mišljenje na taj dio izmjena Zakona o sudovima, unatoč kojem je predlagatelj zakona svejedno ostao kod tih izmjena koje su u konačnici izglasane u Sabor) još jedan u nizu udara izvršne vlasti na sudbenu vlast, kao najslabiju kariku u strukturi državne vlasti preko čijih se leđa žele pokupiti politički bodovi. Neopravdan je i neosnovan toliki pritisak na sudbenu vlast od nedavnog povećanja okvirnih mjerila pa sada eto do proširenja kruga djela za pokretanje stegovnih postupaka, podizanja praga pokretanje stegovnog postupka zbog neispunjenja okvirnih mjerila. Pravosuđe će postati učinkovito u onom trenutku kada zakoni budu učinkoviti, kada se ne dopusti da baš svaka sporna situacija mora završiti na sudu, kada sama država prestane proizvoditi sudske spise jer sama država kao poslodavac ne ispunjava svoje zakonske obveze (mislim pri tome na proizvodnju radnih sporova zbog nepoštivanja kolektivnih ugovora) a u svakom slučaju kada se omogući nesmetana tehnička podrška. Naime teško da sudac može biti skoncentriran na rad na spisima kada u isto vrijeme nema printer u sudnici, pa kada nema tonera za taj printer, pa kada nema papira za printer, pa kada nema drugih tehničkih pomagala, a da ne pričam kada ne može dobiti na zamjenu daktilografa kojih je općenito manjak, a razumijem da se ljudi pod takvim pritiskom u pravosuđu i za mizerne plaće i ne žele javiti na natječaje, nekada se na sudu gdje ja radim na natječaj za jednog izvršitelja na radnom mjestu daktilograf javljalo i po 80 kandidata, a sada jedva 10 od čega u startu budu odbačene prijave za njih 5 i eto spala knjiga na pet slova, i od njih 5 na razgovor ne dođe nitko, natječaj biva poništen i prošla baka s kolačima. Ako se rad sudaca sveo na broj predmeta koji se riješe, pa da se radi po šabloni s ciljem bitno je riješiti što više predmeta neovisno o kvaliteti odluka, usklađivanju sa sudskom praksom ESLJP, onda taj posao mogu raditi i roboti ne trebaju pravosuđu živi ljudi. Pitam predlagatelja, a što je sa onim sucima koji rade na sudovima koji nemaju dovoljan broj predmeta da bi mogli ispuniti okvirna mjerila pa se eto smatra da ih oni tada ispunjavaju, u odnosu na suce koji rade na sudovima na kojima predmeta ima dovoljno ali se dogodi da sudac ne dostigne 100% i nema veze što je godinu prije imao 115%, ili godinu prije nje 130%, sad mu se dogodi da ima 95% i mora na stegovni. Nije li to diskriminacija? Neka se predlagatelj ne začudi kada u budućnosti bude imao povećan broj izostanaka sudaca zbog bolovanja jer kada zatreba malo postotaka u statistici ode sudac na bolovanje, a kada se vrati za nekoliko dana izostanka skoči na godišnjoj razini statistika za potrebnih nekoliko postotaka.	Nije prihvaćen	Sigurnosne provjere provode se prema Zakonu o sigurnosnim provjerama ("Narodne novine", br. 85/08 i 86/12) te njihova provedba pretpostavlja prethodnu suglasnost osobe u odnosu na koju se provjera provodi. Obvezno periodično provođenje temeljnih sigurnosnih provjera za suce uvedeno je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", br. 21/22), a ovim se Prijedlogom zakona propisuje isključivo sankcija za nedavanje suglasnosti za provođenje sigurnosne provjere. Postupak donošenja Okvirnih mjerila za rad sudaca utvrđen je Zakonom o sudovima ("Narodne novine", br. 28/13, 33/15, 82/15, 82/16, 67/18 i 21/22). Važeća Okvirna mjerila za rad sudaca iz 2021. rezultat su detaljne analize učinkovitosti rada sudova, koja je pokazala da 63% sudaca već u rujnu dostiže razinu od 80% ispunjenja sudačke obveze, nakon čega se dinamika rada usporava, što se negativno odražava na učinkovitost sustava. Iz navedenog je razloga tijekom 2021. bila utvrđena potreba izmjena Okvirnih mjerila odnosno prilagodbe pojedinih mjerila te uvođenja prateće stegovne mjere. U postupku donošenja novih Okvirnih mjerila bili su uključeni brojni suci, a većina je bila suglasna s predloženim izmjenama. Postupak donošenja Okvirnih mjerila za rad sudaca nije predmet ovoga Zakona, a ostvarenje obnašanja sudačke dužnosti uvijek je bilo kriterij za ovo stegovno djelo.
22	Jelena Čuveljak	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOM SUDBENOM VIJEĆU, Članak 14.	Da li ovo pravilo o disciplinskoj odgovornosti sudaca zbog neispunjavanja Okvirnih mjerila za rad sudaca ima ikakve veze sa radom sudaca? Odgovor je NE, jer predmetna Okvirna mjerila nisu objektivni prikaz stvarnog rada već jedan oblik pritiska na suce za koji će (nadam se) ipak zadnju riječ imati Europski sud. Da pojasnim samo neke elemente zbog kojih predmetno ističem: 1. Okvirna mjerila su donesena bez ikakve stručne analize koliko se stvarno predmeta može riješiti već su samo stavljene brojke sukladno željama/zaključcima ministarstva i osoba koje nikada nisu radile predmete. - Možda je najbolji pokazatelj takvih pritisaka pravilo da sudac trgovačkog suda mora napraviti 25 predmeta u kojem je usvojen predstečajni sporazum ali ako vjerovnici nisu prihvatili plan restrukturiranja onda takvih predmeta mora napraviti 800. Nikada nikome nije odgovoreno zašto se radi tolika razlika za rad sudaca ovisno o tome kako su glasovali vjerovnici. - Daljnje nelogičnosti se odnose na stvarni broj odluka koje sudac donese. Iako Okvirna mjerila spominju „broj odluka“ Sudski poslovnik nalaže da se u jednom predmetu mora donijeti različiti broj odluka sa pravom na žalbu, stoga sudac u biti donese i 10 odluka ali samo se jedna od njih broji u okviru Okvirnih mjerila. Isto je naročito vidljivo na prvom i drugom stupnju. Osobno sam imala predmete u kojima su i 4 različite odluke u jednom predmetu. Sukladno čl. 1. Okvirnih mjerila to bi bilo 4 odluke, ali u konačnici se isto u „rezultatima rada“ broji kao 1 odluka. - Razna oslobođenja koja dodjeljuje predsjednik suda značajno utječu na ukupne rezultate rada jer neki suci i po 10 godina nisu riješili niti jedan predmet i ovo ih se i nadalje ne tiče - Svaki sud i svaki predsjednik suda ima svoje tumačenje što se smatra „opravdanim izostankom“ zbog kojeg sudac ne mora riješiti predmete da bi imao ispunjena mjerila. Stoga ako ste dobri sa predsjednikom suda on lako može kroz ovu funkciju opravdati neizvršavanje Okvirnih mjerila. - Zašto se dani kada eSpis ne rad ne smatraju dani kada sudac opravdano nije mogao raditi. Ove godine je isti nedostupan barem jedan dan u tjednu a opremu bi trebalo održavati ministarstvo, no očigledno to nije prioritet jer bi onda sustav radio stalno a ne svaki dan neki problem. Pitamo se kako će biti kada se implementira i tonsko snimanje. - Ali osnovno je pitanje da li je ovakav način donošenja Okvirnih mjerila za rad sudaca sukladan europskom pojmu neovisnog pravosuđa, jer iste je donio Ministar pravosuđa i nisu odraz nikakve stručne analize. U biti niti jedna razvijena država nema ovakva mjerila, već se gleda rad jednog suca u odnosu na prosijeku riješenih predmeta iste vrste na sudu ili u državi. Nadam se da će uskoro u pogledu navedenog (da li su ovakva Okvirna mjerila za rad suda sukladna pojmu neovisnog pravosuđa sukladno europskim propisima) biti u okviru nekog postupka proslavljeno prethodno pitanje Europskom sudu . 2. Vezano uz sigurnosne provjere, postavlja se pitanje što se može postići, jer bi možda jedino efikasno bilo: da li imovina odgovara prihodima a ne neke apstraktne provjere. Ovakve provjere se provode u razvijenim zemljama na svim osobama (npr. u Njemačkoj) ali tako nešto sistemski se ne usudi nitko uvesti u Hrvatskoj. Osobno bi bila jako ponosna da mogu reći kako nam se pravosuđe približava najvišim standardima Europske Unije, ali u biti sa svim mjerama i pritiscima politike samo slični sa bivšim komunističkim državama koje su često daleko od vrata Europske Unije. Osobno sam se potrudila ići na različite edukacije vezane uz EU pravo te mogu reći da su naše mjere slične Poljskoj i Rumunjskoj ali i Gruziji, Makedoniji, Moldaviji i sl. a ne Njemačkoj, Italiji, Francuskoj, Belgiji i dr. na koje se voli pozivati u medijima. Voljela bi se osobno uspoređivati sa razvijenim državama, ali pristup i mjere koje se provode više upućuju na države sa kojima se u Hrvatskoj nitko ne želi uspoređivati. Nadam se da će Ustavni sud ipak uvidjeti koliko je ovo pritisak na pravosuđe kao teoretski neovisnu gradu vlasti, ali kako netko može biti neovisan kada izvršna i zakonodavna vlast nameću brojne obveze koje ne postoje za druge dvije grane vlasti. - kao jedan od relativno benignih primjera se može iznijeti podatak koji je plasiran u medijima o 41% sudaca koji ne rade po predmetima. ALI nitko nije naveo zašto je to tako. Naime, svi tzv. švicarci koji čekaju odluku Europskog suda se i dalje vode kao „živi“ predmeti jer je ministarstvo izmijenilo poslovnik na način da se takvi predmeti ne iskazuju kao riješeni. Nadalje gotovo svi suci drugog stupnja imaju toliko puno predmeta u radu da svi predmeti čekaju i više od 6 mjeseci prije nego što ih se uzme u rad, a kada dođu na red onda ih se u kratkom roku i napravi. Ovi problemi nisu pojašnjeni nego je samo iznijet jedan podatak bez ikakvih poveznica. - na žalost pravosuđe je najslabija grana vlasti i osobno već duže vremena mislim da se baš ne žele riješiti problemi jer je najlakše ako postoji „dežurni krivac“ – sudovi imaju stranke sa suprotstavljenim interesima pa je uvijek netko nezadovoljan, a imamo zanimljivu situaciju. Jedino mjesto u državi gdje građani mogu ostvariti pravo su sudovi, ali radi se na tome da sudovi naprosto prestanu biti takva mjesta.	Nije prihvaćen	Postupak donošenja Okvirnih mjerila za rad sudaca utvrđen je Zakonom o sudovima ("Narodne novine", br. 28/13, 33/15, 82/15, 82/16, 67/18 i 21/22). Važeća Okvirna mjerila za rad sudaca iz 2021. rezultat su detaljne analize učinkovitosti rada sudova, koja je pokazala da 63% sudaca već u rujnu dostiže razinu od 80% ispunjenja sudačke obveze, nakon čega se dinamika rada usporava, što se negativno odražava na učinkovitost sustava. Iz navedenog je razloga tijekom 2021. bila utvrđena potreba izmjena Okvirnih mjerila odnosno prilagodbe pojedinih mjerila te uvođenja prateće stegovne mjere. U postupku donošenja novih Okvirnih mjerila bili su uključeni brojni suci, a većina je bila suglasna s predloženim izmjenama. Postupak donošenja Okvirnih mjerila za rad sudaca nije predmet ovoga Zakona, a ostvarenje obnašanja sudačke dužnosti uvijek je bilo kriterij za ovo stegovno djelo.
23	Neva Lukin	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOM SUDBENOM VIJEĆU, Članak 23.	Izbor sudačke dužnosti i time pristanak na obvezu podnošenja izvješća o vlastitoj imovini, je osobni izbor osobe imenovane na sudačku dužnost. Međutim, toj se osobi ne može nametnuti obveza podnošenja izvješća o imovini bračnog druga, izvanbračnog druga, životnog partnera odnosno neformalnog životnog partnera, jer isto predstavlja kršenje prava na privatnost te druge osobe. Javna dostupnost podataka o nečijoj imovini može imati dalekosežne posljedice na prava i obveze te svakodnevni život osobe čiji su podaci o imovini javno dostupni pa nije jasno kako je moguće sucu nametnuti obvezu podnošenja izvješća o imovini druge osobe ukoliko ta druga osoba za podnošenje takvog izvješća nije dala izričitu suglasnost.	Nije prihvaćen	Opseg izvješća o imovini sudaca nije predmet predloženih izmjena. Određivanje šireg kruga osoba nužno je kako bi se kroz ova izvješća osigurala provedba sprječavanja sukoba interesa i drugih nedopuštenih utjecaja u obnašanju sudačke dužnosti.
24	UHS- Udruga hrvatskih sudaca	O B R A Z L O Ž E NJ E, Uz članak 14.	1. U odnosu na članak 14. Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom sudbenom vijeću (dalje: Prijedlog) i uvođenju nove točke 9. u članak 62. stavak 2. Zakona o državnom sudbenom vijeću: Udruga hrvatskih sudaca (UHS) se protivi uvođenju „nedavanja suglasnosti za provođenje sigurnosne provjere“ kao novog stegovnog djela. Time se u biti prisiljava svakog suca da mora dati takvu suglasnost jer u suprotnome će biti izložen stegovnom postupku. Provođenje stegovnog postupka ima dalekosežne posljedice za karijeru suca. Ovo protivljenje je jer UHS smatra da je neprihvatljiva sigurnosna provjera u vremenskim razmacima za sve suce. Zbog takve izmjene Zakona o sudovima UHS je odlučio pokrenuti postupak ocjene ustavnosti odredbi tog zakona. UHS naglašava i da je najviši sud u Republici Hrvatskoj u povodu izmjena Zakona o sudovima i uvođenju sigurnosnih provjera u vremenskim razmacima za sve suce na Općoj sjednici 25. studenog 2021. izrazio jednoglasno neslaganje s takvom izmjenom Zakona o sudovima i odlučio pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti članka 86.a Zakona o sudovima. Takvom sigurnosnom provjerom svih sudaca te predloženim novim stegovnim djelom „prisiljava“ se suce, odnosno «kažnjava» one suce koji ne daju suglasnost za provođenje sigurnosnu provjeru. Time će suci u Republici Hrvatskoj biti jedini u nekoj zemlji članici EU-a koji će biti podvrgnuti takvim provjerama. Savjetodavno vijeće europskih sudaca, tijelo Vijeća Europe, mišljenja je da je utjecaj sigurnosnih službi (a one će provoditi sigurnosnu provjeru svih sudaca), koje su dio izvršne vlasti, na ocjenu obnašanja sudačke dužnosti i njihovu karijeru, u suprotnosti s načelom podjele vlasti i neovisnosti sudbene vlasti. Na traženja UHS-a, Europska udruga sudaca (EAJ) izradila je također svoje mišljenje. EAJ smatra da sigurnosna provjera svih sudaca u vremenskim razmacima u Republici Hrvatskoj nije u skladu s međunarodnim, a niti s europskim standardima. Takva mjera nije nužna za državnu sigurnost. Štoviše, EAJ ocjenjuje da su takve mjere u potpunoj suprotnosti s načelom zajamčene stalnosti sudačke dužnosti, a to je ključni element neovisnosti sudbene vlasti (detaljnije: http://uhs.hr/archives/1727) Venecijanska komisija je 21. ožujka 2022. objavila svoje mišljenje u vezi uvođenja takvih sigurnosnih provjera za sve suce. To je mišljenje izrađeno na traženje ministra pravosuđa i uprave Ivana Malenice, ali ministarstvo nije pričekalo čuti mišljenje Venecijanske komisije nego je uputilo prijedlog izmjena Zakona o sudovima u saborsku proceduru. Zakon je izglasan i time je u Republiku Hrvatsku uvedena sigurnosna provjera svih sudaca u određenim vremenskim razmacima. U svom mišljenju Komisija je istaknula da u Republici Hrvatskoj postojeće zakonodavstvo već predviđa široku lepezu mehanizama za osiguranje integriteta sudaca (imovinske kartice, ocjene predsjednika sudova, stegovni i kazneni postupak). Komisija nije uvjerena u nužnost uvođenja dodatnog novog mehanizma kao što je sigurnosna provjera za sve suce svakih pet godina. Smatra upitnim navedene razloge reforme (prema Ministarstvu pravosuđa i uprave visoka razina percepcije korupcije u pravosuđu i neki pojedinačni slučajevi nedoličnog ponašanja sudaca – protiv kojih su disciplinski i kazneni postupci u tijeku) i mogu li ti razlozi opravdati tako dalekosežnu mjeru kao što je periodična sigurnosna provjera svih sudaca od strane sigurnosnih službi (detaljnije: http://uhs.hr/archives/1768). UHS ističe da je uvedena sigurnosna provjera svih sudaca suprotna člancima 115. i 118. Ustava Republike Hrvatske koji sudbenu vlast definiraju kao samostalnu i neovisnu. Sigurnosna provjera svih sudaca je diskriminatorna u odnosu na suce kao dužnosnike sudbene vlasti jer u sklopu ravnopravnosti tri državne vlasti, takve provjere se ne predviđaju niti se propisuju za nositelje izvršne i zakonodavne vlasti. Stoga, UHS predlaže da se briše predložena točka 9. i odustane od uvođenje novog stegovnog djela „nedavanje suglasnosti za provođenje sigurnosne provjere“. 2. U odnosu na članak 14. Prijedloga i izmjene postojećeg stavka 3. točke 3. u članak 62. stavak 2. Zakona o državnom sudbenom vijeću: Zakonom o sudovima koji je na snazi taj stavak glasi da će se pokrenuti stegovni postupak protiv suca: - ako je bez opravdanog razloga broj odluka koje je sudac donio u jednogodišnjem razdoblju manje od 80% odluka utvrđenih Okvirnim mjerilima za rad sudaca, Prijedlogom taj stavak bi glasio: - ako je bez opravdanog razloga broj odluka koje je sudac donio u jednogodišnjem razdoblju manji od broja utvrđenog Okvirnim mjerilima za rad sudaca U biti ova predložena izmjena znači da ako sudac bez opravdanog razloga ne donese 100 % odluka predviđenih Okvirnim mjerilima za rad sudaca (dalje: Okvirna mjerila) protiv tog suca će se pokrenuti stegovni postupak. Time je stegovno djelo iznimno ovisno o sadržaju Okvirnih mjerila. UHS smatra da u pravilnom i zakonitom postupku donošenja Okvirnih mjerila u kojoj bi se poštivala samostalnost i neovisnost sudbene vlasti, zakonska pravila, mišljenje sudaca i objektivne okolnosti, ne bi bilo razloga da se UHS protivi ovakvom prijedlogu izmjena zakona. No, Okvirna mjerila koje je Ministar pravosuđa i uprave donio u prosincu 2021. to nisu, a stupila su na snagu i primjenjuju se na sve suce od 1. siječnja 2022. UHS podsjeća da je Proširena Opća sjednica Vrhovnog suda Republike Hrvatske, u postupku izrade „novih“ Okvirnim mjerila 6. prosinca 2021. jednoglasno zaključila da Prijedlog novih Okvirnih mjerila (koji je dostavilo Ministarstvo pravosuđa i uprave) nije podoban za raspravljanje. Naime, taj prijedlog nije sadržavao bilo kakvo obrazloženje, kao niti razloge zbog kojih je predložen. Suci smatraju da svaka predložena izmjena u Okvirnim mjerilima treba biti detaljno obrazložena kako bi se vidjelo zbog čega je predložena i kako bi se utvrdilo što se želi postići pojedinim mjerilom. Prijašnja Okvirna mjerila su bila donesena krajem 2019. te je kod Ministarstva pravosuđa i uprave izostala bilo kakva analiza njihovog kvantitativnog i kvalitativnog utjecaja na rad sudaca, a potom su donijeli u prosincu 2021. nova Okvirna mjerila na opisani neobrazloženi način i bez sudjelovanje i suglasnosti Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Dvije godine realne primjene prijašnjih Okvirnih mjerila je vrlo kratko razdoblje za objektivnu i cjelovitu analizu učinka na veliki sustav kao što je pravosuđe. Osim toga, riječ je o dvije godine specifičnog razdoblja (2020. i 2021.) u kojem se rad sudbene vlasti odvijao u posebnim uvjetima uzrokovanim pandemijom te potresom u Zagrebu i na području Banovine. UHS naglašava da Okvirna mjerila imaju veliku važnost i presudan utjecaj na ocjenjivanje sudaca. O tome ovisi profesionalni napredak, ali i stegovna odgovornost svakog suca. Zato su Okvirna mjerila od velike važnosti za stabilnost i djelotvornost sudbene vlasti u cjelini. Zbog načina kako su donesena Okvirna mjerila u prosincu 2021., zbog nepoštivanja zakonske procedure da svaka „nova“ Okvirna mjerila se donose uz sudjelovanje Opće proširene sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske, UHS smatra da je neprihvatljivo da takva Okvirna mjerila budu podloga za stegovnu odgovornost sudaca, k tome još u 100 % učinku. Stoga, UHS predlaže da se zadrži postojeće rješenje iz Zakona o državnom sudbenom vijeću u vezi ovog stegovnog djela i uvjeta za njegovo pokretanja. 3. U odnosu na članak 14. Prijedloga i uvođenju nove točke 5. u članak 62. stavak 3. Zakona o državnom sudbenom vijeću: Trenutno važećim Zakonom o državnom sudbenom vijeću je kao stegovno djelo u članku 62. stavku 2. točka 1. previđeno „neuredno obnašanje sudačke dužnosti“. Neopravdano nepoduzimanje postupovnih radnji u sudskom predmetu uslijed čega nastupi zastara kaznenog progona svakako spada u doseg neurednog obnašanja sudačke dužnosti, a time i razloga za pokretanje stegovnog postupka protiv suca. Stoga je taj vid neurednog obnašanja sudačke dužnosti suvišno posebno isticati izdvojenom odredbom. Ako se odabere takav pristup onda to za sobom povlači i obvezu navođenja i ostalih osobitih razloga koji spadaju pod pojam i doseg „neuredno obnašanje sudačke dužnosti“. Zato UHS smatra da je ova odredba nepotrebna. Ovakva predložena odredba ujedno stavlja u neravnopravan položaj suce koji rade na kaznenim predmetima u odnosu na sve ostale suce koji rade na drugim vrstama predmeta jer gotovo uvijek samo u kaznenim predmetima može doći do nastupa zastare. Naime, predložena odredba ističe osobiti razlog za stegovni postupak za stegovno djelo „neurednog obnašanja sudačke dužnosti" pa je primjenjiva samo za suce koji rade na kaznenim predmetima, a neprimjenjiva za sve ostale suce koji nemaju doticaja sa kaznenim predmetima. Stoga, UHS predlaže da se da se briše predložena točka 5. i zadrži postojeće rješenje iz važećeg Zakona o državnom sudbenom vijeću u vezi stegovnog djela „neurednog obnašanja sudačke dužnosti“.	Nije prihvaćen	Sigurnosne provjere provode se prema Zakonu o sigurnosnim provjerama ("Narodne novine", br. 85/08 i 86/12) te njihova provedba pretpostavlja prethodnu suglasnost osobe u odnosu na koju se provjera provodi. Obvezno periodično provođenje temeljnih sigurnosnih provjera za suce uvedeno je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", br. 21/22), a ovim se Prijedlogom zakona propisuje isključivo sankcija za nedavanje suglasnosti za provođenje sigurnosne provjere. Iznesena argumentacija odnosi se na uvođenje ove obveze, a ne na propisanu sankciju u obliku posebnog stegovnog djela. U odnosu na primjedbu koja se odnosi na članak 14. Prijedloga zakona te izmjenu članka 62. stavka 3. točke 3. Zakona, ističe se da je postupak donošenja Okvirnih mjerila za rad sudaca utvrđen Zakonom o sudovima ("Narodne novine", br. 28/13, 33/15, 82/15, 82/16, 67/18 i 21/22). Važeća Okvirna mjerila za rad sudaca iz 2021. rezultat su detaljne analize učinkovitosti rada sudova, koja je pokazala da 63% sudaca već u rujnu dostiže razinu od 80% ispunjenja sudačke obveze, nakon čega se dinamika rada usporava, što se negativno odražava na učinkovitost sustava. Iz navedenog je razloga tijekom 2021. bila utvrđena potreba izmjena Okvirnih mjerila odnosno prilagodbe pojedinih mjerila te uvođenja prateće stegovne mjere. U postupku donošenja novih Okvirnih mjerila bili su uključeni brojni suci, a većina je bila suglasna s predloženim izmjenama. U odnosu na primjedbu koja se odnosi na članak 14. Prijedloga zakona te izmjenu članka 62. stavka 3. točke 5. Zakona, ističe se da su sve odredbe ovoga stavka razrada stegovnog djela iz članka 62. stavka 2. točke 1. Zakona i da su navedene isključivo kao primjeri najtežih povreda u urednom obnašanju sudačke dužnosti. Navedene odredbe po svojoj naravi nisu ni isključujuće niti ograničavajuće pa stoga niti predložena odredba po svom sadržaju i značenju ne odstupa od ostalih odredbi ovoga stavka.

E-SAVJETOVANJA

Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom sudbenom vijeću