Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Kristina Hodak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
2 Boris Jokić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Institut za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ) je na sastanku svih znanstvenika i suradnika održanom 31. svibnja 2021. godine usuglasio sljedeća stajališta vezana uz Nacrt prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (Prijedlog zakona). U svojim prijedlozima i osvrtima ograničili smo se na pitanja znanstvene djelatnosti te javnih znanstvenih instituta. IDIZ podržava nacrt Prijedloga zakona uz ispravke određenih nedostataka i dodatno zakonsko specificiranje određenih predloženih rješenja posebice u dijelu Prijedloga zakona koji se tiče novog oblika financiranja ustanova u znanosti i visokom obrazovanju. U Prijedlogu zakona nalaze se brojna kvalitetna zakonska rješenja čija implementacija može pridonijeti poboljšanju sustava znanosti u Republici Hrvatskoj. To se prije svega odnosi na olakšavanje postupka napredovanja na radna mjesta te usmjerenje k jačanju odgovornosti ustanova za upravljanje u višegodišnjem razdoblju. Predlažemo predlagateljima Prijedloga zakona da promijene/dopune sljedeće dijelove Prijedloga zakona: - Čl. 31. st.1. - u određenju predlažemo da se uz znanstvene i stručne navedu i razvojni projekti. - Čl. 31. st. 2. - nedovoljno obuhvatno određuje djelatnost javnih znanstvenih instituta. To se posebice odnosi na društvenu ulogu koju instituti imaju i mogu imati u budućnosti. Predlažemo da se u ovom dijelu primjene prijedlog rješenja iz čl. 83. Prijedloga zakona. - Čl. 33. st. 3. predlažemo značajnu doradu na način da se o Dio (2) '(Upravno vijeće znanstvenog instituta) donosi misiju i strategiju razvoja znanstvenog instituta') promijeni i to tako da Upravno vijeće donosi Godišnji plan izvršenja strategije razvoja znanstvenog instituta. Posebice snažno zagovaramo uklanjanje ovlasti Upravnom vijeću za donošenje misije instituta. Taj element nužno treba ostati u ovlastima Znanstvenog vijeća. Također ovakvo rješenje u izrazitoj je koliziji s odlomcima preambule kojom se nagoviješta povećanje odgovornosti i samostalnosti znanstvenih ustanova. Hrvatska je jedna od potpisnica Bonske deklaracije koja naglašava: 'We will continue to strengthen academic freedom and institutional autonomy coupled with long-term as well as reliable and stable institutional financing as necessary prerequisites for freedom of scientific research, including modern and accessible research infrastructures and institutions, adequate research careers, in particular for early-stage researchers, and incentives for open collaborations.' Predloženo rješenje protivno je ovakvom određenju. o Dio (9) 'Predlaže osnivaču promjenu djelatnosti i statusne promjene znanstvenog instituta' detaljnije objasni ili izbaci. Posebice se to odnosi na dio u kojem se spominju 'statusne promjene'. - Čl. 34. st. 3. predlažemo značajnu doradu na način da se: o Dio (1) formulira kao u trenutno važećem Zakonu i to na način da Znanstveno vijeće donosi znanstvenu politiku. Takvo rješenje nije hrvatski specifikum. Brojni znanstveni instituti u EU (Max Planck, Češka akademija znanosti…) upravo kroz Znanstvena vijeća donošenjem znanstvenih politika upravljaju vlastitim razvojem i pridonose široj dobrobiti zajednice. o (6) - predlažemo da se riječ 'predlaže' zamijeni s 'donosi'. - Čl. 35. st. 2. - predlažemo dodavanje stavke 'izrađuje Godišnji plan izvršenja strategije razvoja znanstvenog instituta' - Čl. 36. st. 7. – predlažemo dodavanje 'viših znanstvenih suradnika' kao mogućih vršitelja dužnosti ravnatelja. - Čl. 39. st. 6. –Formulacija 'natprosječno uspješan student' nije dovoljno jasna. - Čl. 48. st. 1. – Predlažemo da se formulacija 'za vrijeme trajanja rodiljskog dopusta' promijeni u 'za vrijeme rodiljnog/roditeljskog/posvojiteljskog dopusta'. - Čl. 51. st. 1. – IDIZ snažno zagovara da prestanak ugovora o radu ostane na 65 godina života. Takvu odluku smo prije deset godina usvojili na razini naše ustanove s ciljem da se omogući razvoj karijera mlađih znanstvenica i znanstvenika. Upravo takva odluka nam je omogućila razvoj u izazovnim okolnostima. Smatramo da je ovakvo rješenje pogodovanje određenim interesnim strukturama, a da je za dobrobit sustava znanosti i visokog obrazovanja nužno voditi računa o mlađim znanstvenicama i znanstvenicima. - Čl. 83. – Predlažemo radikalnu izmjenu ovog članaka kojim se određuje obuhvat znanstvene djelatnosti. U svim stavkama ovaj članak nedovoljno precizno određuje obuhvat i mnoge znanstvene ustanove i znanstvenice i znanstvenici ne mogu se prepoznati u njegovom određenju. Dihotomno određenje na temeljno i primijenjeno istraživanje nije u skladu s postulatima suvremene znanosti. Još više se to odnosi na određenje temeljnog znanstvenog istraživanja koje se dijeli na eksperimentalni i teorijski rad. Predlažemo zamjenu termina eksperimentalni u empirijski (koji uključuje ekspirementalne i kvazieksperimentalne dizajne, ali i brojne druge). - Čl. 87. st. 3. Predlažemo osnivanje Vijeća znanstvenih instituta kao tijela koje će predlagati članove Nacionalnog vijeća iz redova znanstvenih savjetnika (nalik Rektorskom zboru ili Vijeću veleučilišta). - SEDMI DIO – Financiranje visokog obrazovanje i znanstvene djelatnosti. IDIZ smatra da je višegodišnje programsko financiranje put kojim se mogu ostvariti pozitivniji ishodi znanstvene djelatnosti u Hrvatskoj. Rješenja u ovom dijelu Prijedloga zakona zahtijevaju dodatnu razradu u vidu preciznijeg određenja tri komponente te posebice sadržaja i postupka pregovaranja. - Čl. 102. st. 3. - Snažno se zalažemo za Programske ugovore u trajanju od četiri ili pet godina. U dijelu Zakona koji će definirati temeljna načela znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja potrebno je naglasiti načela otvorene znanosti i otvorenog obrazovanja. - U dijelu Zakona koji će definirati financiranje znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja potrebno je definirati mogućnosti financiranja aktivnosti vezanih uz otvaranje i popularizaciju znanosti. - U dijelu Zakona koji će se odnositi na informacijski sustav znanosti potrebno je osigurati transparentnost i što je moguće otvorenije korištenje podataka koje će takav sustav sadržavati, a u skladu s načelima otvorene znanosti. - U dijelu Zakona kojim će se urediti vrednovanje znanstvene uspješnosti ustanova, projekata i pojedinaca, kao i vrednovanje kvalitete obrazovnog procesa ustanova i pojedinaca potrebno je predvidjeti vrednovanje primjene načela i doprinos otvorenoj znanosti i otvorenom obrazovanju. Također snažno podržavamo Uvrštavanje sljedećeg članka o otvorenoj znanosti i otvorenom obrazovanju kojeg predlaže Inicijativa za Hrvatski oblak za otvorenu znanost (HR-OOZ): Članak 1. (1) Znanstvena se istraživanja provode u skladu s načelima otvorene znanosti i temelje se na otvorenom i suradničkom procesu istraživanja, na otvorenom pristupu svim rezultatima znanstveno-istraživačkog rada (publikacijama, istraživačkim podacima, softveru i dr.) te otvorenoj i interoperabilnoj istraživačkoj infrastrukturi. (2) Publikacije nastale u potpunosti ili djelomično financiranjem javnim sredstvima moraju biti dostupne u otvorenom pristupu kroz institucijski repozitorij ustanove ili neki drugi otvoreno dostupni digitalni repozitorij koji je dio hrvatske otvorene istraživačke i obrazovne infrastrukture. (3) Istraživački podaci i drugi rezultati nastali na temelju istraživanja koja se u potpunosti ili djelomično financiraju javnim sredstvima, a koji nisu obuhvaćeni stavkom 2, moraju biti dostupni u otvorenom pristupu kroz institucijski repozitorij ustanove ili neku drugu vjerodostojnu otvoreno dostupnu istraživačku infrastrukturu po načelu "otvoreni koliko god je moguće, zatvoreni samo koliko je neophodno" u skladu s FAIR principima (istraživački podaci moraju biti pronalažljivi, dostupni, interoperabilni i ponovno upotrebljivi). (4) U cilju postizanja široke i jednake dostupnosti obrazovanja i unapređenja kvalitete obrazovnog procesa i ishoda obrazovanja, potiče se primjena načela otvorenog obrazovanja, posebno različitosti u načinima učenja i poučavanja, načinima stvaranja i dijeljenja znanja te uporaba i stvaranje otvorenih obrazovnih sadržaja. (5) Kod vrednovanja znanstvene uspješnosti institucija, projekata i pojedinaca, kao i kod vrednovanja kvalitete obrazovnog procesa institucija i pojedinaca, kriterije je potrebno formulirati tako da se između ostaloga potiče inovativnost, suradnja, dijeljenje, transparentnost i otvorenost kao doprinos otvorenoj znanosti i otvorenom obrazovanju. (6) Otvorena istraživačka infrastruktura omogućava provođenje istraživanja u skladu s načelima otvorene znanosti, a uključuje podatkovnu infrastrukturu za pohranu i upravljanje podacima, posebno digitalne repozitorije i arhive, informacijske sustave i baze podataka, napredne računalne sustave za obradu podataka, komunikacijske mreže, softver otvorenog koda, druge digitalne usluge, alate i komponente e-infrastrukture, kao i istraživačku opremu i skupove instrumenata otvoreno dostupnih istraživačkoj zajednici. Poseban dio otvorene istraživačke infrastrukture čine i sami podaci u otvorenom pristupu: podaci o sustavu znanosti i znanstvenoj djelatnosti, publikacije, istraživački podaci i drugi rezultati nastali kao rezultat istraživačke djelatnosti. (7) Otvorena istraživačka infrastruktura se izgrađuje i njome se upravlja na održiv i transparentan način, s učešćem predstavnika zajednice korisnika u upravljačkim tijelima. Hrvatska istraživačka infrastruktura treba se graditi u skladu s međunarodnim standardima i dobrim praksama, i uklapati u postojeće europske i globalne infrastrukture. (8) Ministarstvo nadležno za znanost donosi nacionalnu politiku i akcijski plan otvorene znanosti za razdoblje od 5 godina u kojem će se utvrditi modaliteti i instrumenti osiguravanja otvorene znanosti. U skladu s 58-godišnjom tradicijom aktivnog sudjelovanja u progresivnim promjenama, IDIZ je spreman dati svoj doprinos implementaciji predloženog Zakona. Institut za društvena istraživanja u Zagrebu Ravnatelj Boris Jokić Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
3 Ana Pavković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon, uz jednu izmjenu, da kratice akademskih naziva budu bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Ovim imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom te su lako prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive
4 IVAN SOBOL NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive
5 ANTE ČOVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj donijelo je na sjednici, održanoj 21. prosinca 2020., Odluku o imenovanju Stručnog povjerenstva za zakonske akte koji uređuju sustav znanosti i visokog obrazovanja (Klasa: 030-02/21-02/0002; Urbroj: 355-08-21-0001). Povjerenstvo je imenovano u reprezentativnom sastavu tako da je 28 njegovih članova pokrilo gotovo sve segmente sustava znanosti i visokog obrazovanja. U Odluci je precizno utvrđen zadatak Povjerenstva: „Zadatak Povjerenstva je provesti stručnu analizu postojećih zakona i pravilnika koji reguliraju sustav znanosti i visokog obrazovanja, podnijeti Nacionalnom vijeću za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj rezultate analize, te mu predložiti rješenja za poboljšanje i unaprjeđenje sustava na temelju Polazišta za strukturnu reformu sustava znanosti i visokog obrazovanja usvojenih na sjednici Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj.“ U ovom važnom programskom dokumentu Nacionalnog vijeća za znanost, visoko o obrazovanje i tehnološki razvoj, na koji se poziva predmetna Odluka, formulirani su načelni stavovi kao koncepcijska podloga i polazište za strukturnu reformu sustava, kao i za realizaciju ciljeva hrvatske „Nacionalne razvojne strategije 2030“, poglavito prioritetne politike razvoja znanosti i tehnologije, strateškog cilja 1. Konkurentno i inovativno gospodarstvo, te prioritetne javne politike unaprjeđenja visokog obrazovanja, strateškog cilja 2. Obrazovani i zaposleni ljudi. Dokument u nastavku prenosim u cijelosti: POLAZIŠTA ZA STRUKTURNU REFORMU SUSTAVA ZNANOSTI I VISOKOG OBRAZOVANJA 1. Potreba za strukturnom reformom sustava znanosti i visokog obrazovanja proizlazi iz povećane odgovornosti akademske zajednice za ukupan hrvatski razvoj u novoj stvarnosti. Ubrzani razvoj novih tehnologija i inovativnih procesa rezultira promjenom cjelokupne tehnološke paradigme u kojoj je ljudski rad, pored prirodnih resursa i proizvodnoga kapitala, bio tek jedan od triju proizvodnih faktora. U novim tehnološkim i organizacijskim obrascima, ljudski potencijali postaju (infrastrukturna) pretpostavka inovativnoga učinkovitoga korištenja ostalih dvaju faktora; prirodnih resursa i proizvodnoga kapitala. Otuda potreba prilagodbe hrvatskoga sustava novoj, u svjetskim razmjerima prepoznatoj, vodećoj ulozi obrazovanja i znanstvenih istraživanja u ukupnom društvenom, gospodarskom, kulturnom i umjetničkom kao i osobnom razvoju. 2. Trostruka je (samo)odgovornost sustava znanosti i visokog obrazovanja. Prvo je odgovornost za ukupan razvoj hrvatskog društva i države. Drugo je odgovornost za održivi razvoj i opstanak čovječanstva i života na Zemlji. Treće je odgovornost za vlastitu kvalitetu kako bi mogla odgovoriti prvim dvjema zadaćama. Nacionalno vijeće smatra da akademska znanstvena zajednica predstavlja vrh iznad kojeg nema drugih znanstveno-stručnih autoriteta pa načelno nema tko, osim nje same, ocjenjivati kvalitetu nastavnika, programa i institucija, što povećava njenu društvenu odgovornost. Ova činjenica (kao jedan od ključnih razloga autonomije) ujedno traži regulirano podvrgavanje etičkim i bioetičkim normama i udovoljavanje trajno rastućim kriterijima međunarodno vidljive znanstveno-nastavne izvrsnosti. 3. Temelj odgovornosti akademske zajednice je međunarodno usporediv rast kvalitete poučavanja i znanstvenih istraživanja. Filozofski, kulturni, estetski, etički i bioetički aspekti nove stvarnosti zahtijevaju institucionalna rješenja koja potiču ubrzan razvoj i sustava i kvalitete znanosti i visokoga obrazovanja te intenziviranje i podizanje međunarodne relevantnosti znanstvenih istraživanja i inovacijske aktivnosti, što podrazumijeva jačanje suradnje s privatnim i javnim gospodarskim sektorom. Sustav stalnog unapređenja kvalitete valja poticati bez diskriminacije, jednako u javnim i privatnim visokim učilištima. To je temeljni preduvjet sustizanja europskog razvojnog koraka i ugradbe hrvatske nacionalne prepoznatljivosti u evoluciju europskog civilizacijskog kruga. Stoga su načela i stavovi strateških dokumenata Europskog prostora visokog obrazovanja (EHEA) i Europskog istraživačkog prostora (ERA), kojima Europska unija identificira ključne zadaće sustava znanosti i visokog obrazovanja u europskom razvoju, potreban sastavni dio hrvatske strategije i institucionalnog uređenja sustava znanosti i visokog obrazovanja, kao i ranije usvojeni hrvatski dokumenti poglavito Strategija pametne specijalizacije (S3) i Strategija obrazovanja, znanosti i tehnološkog razvoja (SOZT). 4. Hrvatsko državno osamostaljenje i stvaranje suverene demokratske države nakon 1990., stvorili su povoljno okruženje za razvoj visokog obrazovanja i znanstvenih istraživanja. U razdoblju 1990-2018. broj studenata je više nego udvostručen: od blizu 70 na 157 000. Uspješnost studiranja je također povećana. Broj studenata koji diplomiraju je utrostručen, od 10 tisuća na preko 33. Broj doktora znanosti i doktorskih kandidata povećan je za 53%. Osobito je impresivan obuhvat stanovništva u studentskoj dobi (19-23) tercijarnim obrazovanjem koje je poraslo od 1/5 (22%) na gotovo 2/3 (64%). Hrvatski sustav visokog obrazovanja, kvalitetu kojeg treba bitno unaprjeđivati promišljenim i dubokim strukturnim reformama, u osnovi daje solidnu i kvalitetnu preddiplomsku i dijelom diplomsku nastavu. To potvrđuje interes velikih stranih kompanija koje u sve većem broju nude studentima hrvatskih sveučilišta stipendije i buduće zaposlenje već na trećoj godini studija. Pored toga naši diplomanti s lakoćom upisuju poslijediplomske studije elitnih europskih i američkih sveučilišta. Naše doktorske studije treba pak bitno i cjelovito unaprijediti i istraživački povezati s znanstvenim institutima. Potrebu kritičke analize pozitivnih rezultata visokog obrazovanja valja staviti u kontekst izrazito nepovoljnih trendova u financiranju, koji osobito u razdoblju krize 2009-2015 bitno utječu kako na kvalitetu tako i na poziciju nacionalnog sustava u europskom okruženju jer je: državni proračun povećan (+8,5%), proračun MZO za Visoko obrazovanje i znanost u njemu je smanjen (-4,5%), broj studenata na visokim učilištima je povećan (+11,6%) 5. Hrvatska na općenito niskoj razini ukupnih ulaganja, relativno učinkovito ulaže u znanost, jer relativno mali broj radova objavljen s još manje uloženih financijskih sredstava, daje rezultat iznad prosjeka. Prema Nature Global Indexu (NGI) kojeg objavljuje časopis Nature Hrvatska se, među 27 članica EU, po znanstvenoj produktivnosti nalazi na 19 mjestu. Istodobno, prema EUROSTAT-u, Hrvatska se s udjelom javnih bruto izdvajanja za istraživanje od 0,4% BDP nalazi na 23. mjestu među članicama EU. Međutim, gotovo konstantna hrvatska vrhunska znanstvena produkcija od 4% tijekom ovog razdoblja rezultira posebno zabrinjavajućom činjenicom po kojoj je hrvatska znanost „zarobljena“ u tzv. niskoj ravnoteži odnosno ravnoteži pri relativno visokom stupnju „nezaposlenosti“ znanstvenih resursa. Ocjenu, koja na prvo mjesto kao uzrok zaostajanja, stavlja javno financiranje, Europska komisija temelji na konkretnim pokazateljima. Hrvatska se s 0,79% izdataka za I&R u 2014. nalazi na 25. mjestu između 28 članica EU. Hrvatska se s 1,03% izdataka za I&R u 2004. nalazila na 16. mjestu između 28 članica EU. Hrvatska je jedina članica EU koja je u desetljeću 2004-2014 smanjila ukupan iznos izdvajanja za I&R od 345 na 340 milijuna €. Spoznaja kako je hrvatska znanstveno-istraživačka produkcija kvalitetom zaostaje za EU prosjekom važna je za početnu ocjenu stanja kao i sugestija Europske komisije kako bez promjene u strukturi proračunskih izdataka u korist prometa i znanosti i obrazovanja, Hrvatska ne može ostvariti održivi rast. Stoga Nacionalno vijeće treba posebno naglašavati kako povećanje izdataka za znanost na 1,11% BDP koje bilježi EUROSTAT u 2019. ne znači i povećanje nacionalnih izdvajanja. Ona su i nadalje oko 0,4% javnih i oko 0,41% BDP ulaganja poslovnog sektora. Ostatak oko 0,3% su sredstva EU fondova. To potvrđuje i činjenica kako su sadašnja nacionalna proračunska izdvajanja za znanost oko 350 milijuna € gotovo ista kao i prije 15 godina, pa su hrvatska izdvajanja za znanost po stanovniku ispod 50% prosječnog EU izdvajanja. 6. Duboke strukturne reforme počivaju na dva stožerna subjekta koja kao jedini stvaratelji znanstveno-obrazovne dodane vrijednosti, čine početak i kraj reformi. Sve ostalo su institucionalni i ustrojbeni podupiratelji i poticatelji. Prvi stožerni subjekt je student, organski povezan sa svijetom rada, ohrabrivan u buđenju intelektualne radoznalosti, te u punoj kritičkoj i kreativnoj slobodi. Interakcija studiranja/istraživanja i svijeta rada čini studiranje relevantnim, a društvenu praksu sposobnu odgovoriti socijalnim, tehnologijskim i drugim izazovima. Polazište je, prije svega, maksimalna usklađenost ponude obrazovnih programa s identificiranim sposobnostima i sklonostima studenata, potom sa strateškim razvojnim interesima društva i države, a tek nakon toga s trenutačnim potrebama tržišta rada. Nema veće štete niti po individualnu produktivnost niti po društvenu konkurentnost, od prinude osobe da radi posao koji niti voli niti ima za nj sklonosti. Sa stajališta nacionalnoga blagostanja, takva prinuda predstavlja razoran i najskuplji gubitak nacionalnih resursa. Drugi stožerni subjekt je nastavnik/istraživač, sposoban prenositi znanje i osobito poučavati kako učiti i istraživati. On je ključni, stvarni provoditelj reforme. Istinska realizacija propisanih ishoda učenja i stvarna kvaliteta istraživanja bit će onoliko životni koliko su sposobni i motivirani nastavnici/istraživači. Zato je nezaobilazan razlog reforme stvaranje poticajnoga institucionalno-financijskoga okvira za kvalitetnoga nastavnika/istraživača prema međunarodno usporedivim kriterijima. 7. Dva temeljna, međusobno povezana, reformska cilja proizlaze iz narečenih polazišta i identificiranih subjekata. Prvi je snažnije povezivanje i brže usklađivanje s potrebama hrvatskog društva i gospodarstva. To podrazumijeva uvođenje obvezne prakse studenata tijekom svake godine u gospodarskim i društvenim subjektima, postupno širenje obveze (reguliranih profesija) obnavljanja profesionalne licence za obavljanje stručnih poslova i na ostale struke. Ovu obvezu valja povezati s cjeloživotnim obrazovanjem i potrebom tercijarno obrazovanih i ostalih zaposlenika da kontinuirano obnavljaju znanja kraćim programima u sustavu visokoga obrazovanja. Sustav znanosti i visokog obrazovanja ima posebnu odgovornost u umrežavanju i projektnom okrupnjavanju kapaciteta za istraživanje i razvoj usitnjenih hrvatskih gospodarskih subjekata. Drugi je jačanje međunarodne konkurentnosti putem snažnije internacionalizacije. Rast kvalitete nalaže izlazak podobnih hrvatskih programa izvođenih i na svjetskim jezicima na međunarodno visokoobrazovno tržište. Sposobnost privlačenja stranih studenata prema konkurentskim uvjetima, što podrazumijeva i razrađeni sustav njihovog stipendiranja, može biti jedan od prihvatljivih indikatora kvalitete. Paralelno izvođenje programa na hrvatskom i svjetskom jeziku istodobno je i dobar put razvoja moderne hrvatske znanstvene terminologije i doprinos razvoju nacionalnog identiteta. 8. Učinkovito institucionalno uređenje strukturnih reformi, među ostalim, znači i racionalnu „trodiobu ovlasti“ u sustavu između sveučilišta, državne uprave (MZO) i državnih strateških tijela (NVZVOTR). Načela po kojima se valja ustrojiti institucionalna pozicija i umrežavanje glavnih dionika sustava su : a) Sveučilišta - autonomija uz odgovornost. Podrazumijeva savjet sveučilišta koji u novoj ulozi i proširenom sastavu osigurava javni interes. Ima zadaću strateške procjene usklađenosti sveučilišnih programa s društvenim potrebama i dugoročnim potrebama tržišta rada. Ako je ona pozitivna, tada AZVO nezavisnim i transparentnim postupkom međunarodnog recenziranja utvrđuje je li program dovoljno kvalitetan za dopusnicu. Druga bitna poluga autonomije uz odgovornost je senat sveučilišta pa valja razraditi elemente programske, financijske i upravljačke autonomije sveučilišta što uključuje i kriterije demokratskog biranja rektora i svih drugih dužnosnika. b) Državna uprava (MZO) kao drugi dionik „trodiobe“ operativno upravlja sustavom s brojnim stručnim zadaćama kao što su; izdavanje/ukidanje (temeljem prijedloga AZVO) dopusnica za obavljanje znanstvene i visokoobrazovne djelatnosti, upravni, inspekcijski i financijski nadzor, analiza upisa i upisnih kvota, uspješnosti završetka studija i zapošljavanja, vođenje evidencije nadarenih i nagrađivanih studenata, uspostava evidencije i politike nagrađivanja najuspješnijih znanstvenika i najbolje ocijenjenih nastavnika. c) NVZVOTR kao nacionalno strateško tijelo treći je dionik „trodiobe“. Ono po svom sastavu (predstavnici gospodarstva, poduzetnika, sveučilišta i javnih instituta) ojačano autoritetom Hrvatskog sabora čini kvalificirano „posredničko“ tijelo s primarnom zadaćom harmoniziranja upravno-administrativne i sveučilišno-autonomne vertikale sustava i usklađivanje s potrebama gospodarstva i državnim interesima. To među ostalim znači snaženje objektivnih i mjerljivih parametara kvalitete u Mreži visokoškolskih institucija i javnih instituta. Podrazumijeva razradu kriterija raspodjele proračunskih sredstava namijenjenih financiranju znanosti i visokog obrazovanja i osobito kriterija prema kojima se sklapaju ugovori o programskom financiranju između sveučilišta i MZO. 9. „Normativni optimizam“ kao surogat i prepreka provođenju strukturnih reformi. Model „normativnog optimizma“ općenito radom na strukturnim reformama podrazumijeva donošenje novih propisa kojima se „inovativno“ reguliraju iste (neprovedene) zadaće postojećih propisa. Relativno usko područje znanosti i visokog obrazovanja s ukupno oko 14.000 nastavnika-istraživača i suradnika sistemski trenutno uređuje 13 zakona: Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakon o osiguranju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju, Zakon o hrvatskom (nacionalnom) kvalifikacijskom okviru, Zakon o hrvatskim državnim nagradama za znanost, Zakon o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju, Zakon o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija, Zakon o dokazivanju stečene školske spreme, Zakon o hrvatskoj zakladi za znanost, Zakon o državnoj potpori za istraživačke-razvojne projekte, Zakon o Agenciji za mobilnost i programe Europske unije, Zakon o državnom proračunu, Zakon o izvršenju državnog proračuna, Zakon o ustanovama. 10. Deformiranje državnih potreba i akademske inicijative kao rezultat prekomjernog birokratiziranja. Izravan rezultat „normativnog optimizma“ su ekspandirajuća upravno-administrativna tijela; agencije, uprave, službe, odjeli, direkcije i druga tijela i ad hoc povjerenstva. Ovdje valja posebno naglasiti kako se ne radi o ljudima koji u njima rade, jer oni rade svoj posao kao i svi ostali, a mnogi i bolje. Radi se naprosto o sistemskoj poziciji koja ima svoju vlastitu samošireću logiku. U nužnom dokazivanju opravdanosti svog postojanja ta tijela (ne sva) kreiraju labirint od gotovo 100 pravilnika, poslovnika, registara i pod-registara, upisnika, postupovnika, naputaka, odluka, uputa i slično, izvan javnog i transparentnog uvida u procedure i operacije. Stalna proizvodnja nebrojenih formulara, upitnika i obrazaca stvarne državne potrebe deformira do neprepoznatljivosti, a sveučilišno-institutsku inicijativu i inovativnost zatrpava administrativnim košmarom. PRIJEDLOG ZA IZRADU SMJERNICA REFORME SUSTAVA ZNANOSTI I VISOKOG OBRAZOVANJA Povjerenstvo Nacionalnog vijeća za zakonske akte koji uređuju sustav znanosti i visokog obrazovanja obavilo je, nakon intenzivnog devetomjesečnog rada, povjerenu zadaću te je na sjednici 17. rujna 2021. usvojilo Nacrt prijedloga zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Povjerenstvo je uz Nacrt priložilo Napomenu, u kojoj je objašnjena metodologija rada, te opsežno Uvodno obrazloženje u kojem je sistematizirana dokumentacija i stručna podloga kojom se Povjerenstvo služilo u izradi Nacrta prijedloga zakona. Tako zaokruženi, cjeloviti dokument (182 str.) Povjerenstvo je 14. listopada 2021. uputilo Nacionalnom vijeću za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj. Ono što se dalje događalo s ovom respektabilnom inicijativom Nacionalnog vijeća predstavlja trijumf mediokracije (vladavine mediokriteta) i usporedivo je s izrezivanjem nepodobnih osoba sa službenih fotografija u totalitarnim režimima. Ovdje je iz službene rasprave o reformi sustava znanosti i visokog obrazovanja, konstantnim političkim pritiscima iz Ministarstva znanosti i obrazovanja, sustavno odstranjen („izrezan“) intelektualno superiorni strateški dokument Povjerenstva Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje samo zato da bi isto to Ministarstvo u prostoru javne rasprave osiguralo monopolističku poziciju za svoje diletantske i koruptivno motivirane zakonske inicijative. Strateški dokument Povjerenstva Nacionalnog vijeća za akte koji uređuju sustav znanosti i visokog obrazovanja dobio je određenu satisfakciju u Zaključcima Senata Sveučilišta u Zagrebu od 22. ožujka 2022. gdje je prihvaćen „kao polazišna podloga za raspravu o cjelovitoj reformi sustava znanosti i visokog obrazovanja.“ Na tragu Zaključaka Senata Sveučilišta u Zagrebu predlažem da Vlada Republike Hrvatske obustavi postupak donošenja Nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti te da formira radnu skupinu meritornoga i reprezentativnog sastava sa zadaćom da, uzimajući u prvom redu u obzir Program Vlade Republike Hrvatske (2020.-2024.) i strateški dokument Povjerenstva Nacionalnog vijeća za akte koji uređuju sustav znanosti i visokog obrazovanja, izradi smjernice za reformu sustava znanosti i visokog obrazovanja kao obvezujući okvir za izradu novih zakonskih prijedloga u području znanosti i visokog obrazovanja. U tu svrhu kao stratešku podlogu i polazište u prilogu u cijelosti prenosim Nacrt prijedloga zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju s uvodnom napomenom i obrazloženjem, koji je izradilo Povjerenstvo za akte koji uređuju sustav znanosti i visokog obrazovanja Nacionalnog vijeća za znanost i visoko obrazovanje. Grafički prilozi i bilješke koji se nisu mogli prenijeti u aplikaciju e-Savjetovanja dostupni su na http://www.unizg.hr/fileadmin/rektorat/Novosti_press/Vijesti_velike/Rektorat_dogadanja_2022/ozujak_ZZDiVO_-_Nacrt_finalno.pdf Prof. dr. sc. Ante Čović, Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu ************************** Republika Hrvatska Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj Povjerenstvo za zakonske akte koji uređuju sustav znanosti i visokog obrazovanja Zagreb, rujan 2021. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU NAPOMENA Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, na svojoj 49. sjednici održanoj 21. prosinca 2020. godine, imenovalo je Stručno povjerenstvo za zakonske akte koji uređuju sustav znanosti i visokog obrazovanja Zadatak je Povjerenstva bio provesti stručnu analizu postojećih zakona i pravilnika koji reguliraju sustav znanosti i visokog obrazovanja, podnijeti Nacionalnom vijeću za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj rezultate analize, te mu predložiti rješenja za poboljšanje i unaprjeđenje sustava na temelju Polazišta za strukturnu reformu sustava znanosti i visokog obrazovanja usvojenih na 49. redovitoj sjednici Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj. Polazišta za strukturnu reformu Nacionalnog vijeća, među ostalim ističu 2 međusobno povezana cilja: • Prvi je snažnije povezivanje i brže usklađivanje s potrebama hrvatskog društva i gospodarstva. Sustav znanosti i visokog obrazovanja ima posebnu odgovornost u umrežavanju i projektnom okrupnjavanju kapaciteta za istraživanje i razvoj usitnjenih hrvatskih gospodarskih subjekata. • Drugi je jačanje međunarodne konkurentnosti putem snažnije internacionalizacije. Rast kvalitete nalaže izlazak podobnih hrvatskih studijskih programa izvođenih i na svjetskim jezicima na međunarodno visokoobrazovno tržište. Povjerenstvo je svoj pristup reformskim zadaćama utemeljilo na državnim strateškim dokumentima kao što su osobito; • Strategija obrazovanja, znanosti i tehnološkog razvoja (2014), • Strategija pametne specijalizacije (2016), • Akcijski plan provedbe strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije (2018) • Program Vlade Republike Hrvatske (2020-2024) • Nacionalni plan oporavka i otpornosti (2021 – 2026) • Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine, poglavito prioritetne politike razvoja znanosti i tehnologije, strateškog cilja 1. Konkurentno i inovativno gospodarstvo, te prioritetne javne politike unaprjeđenja visokog obrazovanja, strateškog cilja 2. Obrazovani i zaposleni ljudi. Povjerenstvo je realizaciji svoje zadaće pristupilo slijedećim aktivnostima; • detaljnom kronološkom i sadržajnom analizom 15 izmjena i dopuna temeljnog Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju tijekom 15 godina od njegovog donošenja 2003. godine do posljednjih izmjena 2018. godine, • analitičkim pregledom 15 drugih zakona koji u cjelini, ili djelomično reguliraju područje znanosti i visokog obrazovanja, • uvidom u dosadašnje zakonske inicijative i prijedloge MZO, Nacionalnog vijeća i sveučilišta koji još nisu ušli u formalnu zakonsku proceduru, • analizom nacionalne i europske statističke dokumentacije; broja i strukture upisanih studenata, diplomanata, polaznika doktorskih poslijediplomskih studija, nastavnika i istraživača, kvalifikacijske strukture zaposlenih i nezaposlenih, strukturnih poslovnih pokazatelja hrvatskog gospodarstva, te iscrpnih komparativnih strukturnih i financijskih podataka članica EU Povjerenstvo je svoju aktivnost tijekom devet mjeseci organiziralo na slijedeći način; • polazeći od zadaće Nacionalnog vijeća te analize zakonskog okvira, stvarnih procesa u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, te relevantnih statističkih pokazatelja, usuglašeni su glavni reformski ciljeve za koje treba potražiti odgovarajuća zakonska rješenja, • utvrđeno je, među ostalim, kako je zakone o osiguranju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju, o akademskim i stručnim nazivima i studentskom zboru, te priznavanju stečene školske spreme, moguće ugraditi u temeljni zakon. Pored toga konstatirane su prilagodbe koje treba učiniti u Zakonu o zakladi za znanost i Zakonu o državnoj potpori za istraživanja i razvoj, kako bi sustav bio konzistentan, • rad Povjerenstva organiziran je u 7 radnih skupina prema glavnim dijelovima zakona, koje su u preko 30 radnih sastanak obavile detaljne stručne rasprave, • nakon završetka rada radnih skupina, njihovi koordinatori su tijekom ljeta i 5 intenzivnih sastanaka, usklađivali prijedloge i stavove i usuglasili konzistentan i cjelovit prijedlog, • Povjerenstvo je na svojoj sjednici u 17. rujna 2020. godine usvojilo Nacrt prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Prijedlog koji Stručno povjerenstvo za zakonske akte koji uređuju sustav znanosti i visokog obrazovanja dostavlja Nacionalnom vijeću za znanost visoko obrazovanje i tehnološki razvoj sastoji se od dva dijela. Prvi dio čini Uvodno obrazloženje sastavljeno od 6 poglavlja. Osloncem na strateške državne dokumente, kao ishodište reforme, definirane su društvena, osobna, identitetska i razvojna odgovornost akademske zajednice za ukupan hrvatski napredak. Samo-odgovornost znanstvene akademske zajednice, koja je pretpostavka uspješnosti njene šire društvene uloge, obrađuje se komparativnom europskom analizom i detaljnom ocjenom stanja u hrvatskim znanstvenim istraživanjima, inovacijama i visokom obrazovanju. Drugi dio čini sam tekst Nacrta prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju koji se sastoji od 11 poglavlja i 243 članka. Uključene su, među ostalim, odredbe o osiguranju kvalitete s naglaskom na stručnu nezavisnost Agencije za znanost i visoko obrazovanje. Predložena je obveza znanstvenog napredovanja prema međunarodnim kriterijima znanstvene izvrsnosti, mogućnosti ubrzanog napredovanja posebno nadarenih znanstvenika s međunarodno priznatim rezultatima, te regulirana mogućnost gubitka radnog mjesta u slučaju neispunjenja uvjeta za izbor u znanstveno zvanje. Predložena reforma visokog obrazovanja podrazumijeva, obvezno i postupno uvođenje mentorske nastave i mentorske studentske prakse, pojačanu mobilnost i internacionalizaciju. Razrađen je koncept sveučilišne autonomije u uvjetima pojačane društvene odgovornosti i razgraničena uloga državnih i autonomnih sveučilišnih tijela u strateškom vođenju i upravljanju istraživačko-nastavnim procesima i organizacijama. Nov reformski pristup. Novim reformskim pristupom u središte se reforme stavlja studente i nastavnike kao subjekte reforme. Sveučilišta, te državna upravna (ministarstvo) i strateška (Nacionalno vijeće) tijela su infrastrukture, koje programski i organizacijski spajaju studente i nastavnike u obrazovno istraživačkom procesu i suradnji s društvom i gospodarstvom. Ponuđeni reformski pristup pri tome polazi od bitne razlike između donošenja (jednokratnog čina) i provođenja (stalna aktivnost) reforme. S jedne je strane donošenje zakonodavnog okvira, sporazumom strateških državnih tijela s jedne strane te visokoškolskih ustanova, sindikata, te stručnih i udruga civilnog društva s druge strane. Svi oni zajedno, donošenjem zakona, institucionalno omogućuju reformu (jednokratan normativan čin). S druge su strane ministarstvo i druga državna tijela zadužena za provođenje znanstveno-obrazovne politike. Njihovom se svakodnevnom aktivnošću i suradnjom s drugim dionicima (sveučilišta, nastavnici i studenti) konkretiziraju i realiziraju reformski zahvati u sustavu (stalna aktivnost na ostvarenju normativnog). Sustavno promišljanje, cjelovitost i dubina predloženog reformskog zahvata, kojemu je u ishodištu postupan i kontinuiran rast kvalitete istraživanja, poučavanja, te institucija, ishoda učenja i stečenih kvalifikacija, čini hrvatsku znanstvenu djelatnost i visoko obrazovanje sposobnima provesti zadaće iz Nacionalne strategije razvoja Republike Hrvatske do 2030. godine i učinkovito apsorbirati sredstva iz Nacionalnog plana otpornosti i oporavka (2021-2026). Kazalo: PRVI DIO - UVODNO OBRAZLOŽENJE 10 I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA 10 II. ZAKONODAVNI I INSTITUCIONALNI OKVIR 10 III. RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA – ODGOVORNOST AKADEMSKE ZAJEDNICE 12 1. Društvena odgovornost znanstvene akademske zajednice. 12 2. Dvostruka osobna odgovornost 13 3. Identitetska odgovornost 14 4. Razvojna odgovornost znanstvene akademske zajednice 17 IV. OCJENA STANJA – SAMOODGOVORNOST AKADEMSKE ZAJEDNICE 20 IV-I. ZNANOST I INOVACIJE 20 1. Hrvatski i EU trendovi znanstvenih istraživanja 21 2. Kompatibilnost znanstvenoistraživačkih politika Hrvatske i Europske komisije (EK) 25 3. Učinkovitost hrvatskih ulaganja u znanost 33 IV-II. VISOKO OBRAZOVANJE 40 1. Dinamika hrvatskoga visokoga obrazovanja 40 2. Hrvatski, globalni i EU obrazovni trendovi 41 3. Elementi kvalitete nastave i mobilnosti. 46 4. Racionalnost ustroja hrvatskog sustava visokog obrazovanja 50 IV-III. HRVATSKI VISOKOOBRAZOVNI ZNANSTVENI SUSTAV I TRŽIŠTE RADA 53 1. Ponuda 54 2. Potražnja. 56 3. „Ravnoteža“ 63 V. CILJEVI I OSNOVNA REFORMSKA RJEŠENJA 67 1. Dva subjekata 67 2. Dvije infrastrukture 70 VI. ZAKLJUČNA OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA 76 DRUGI DIO – NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU (str. 80-182) 78 I. OPĆE ODREDBE 79 II. NACIONALNO VIJEĆE ZA ZNANOST, VISOKO OBRAZOVANJE I TEHNOLOŠKI RAZVOJ 85 III. OSIGURAVANJE KVALITETE U ZNANOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU 92 1. OPĆE ODREDBE 92 2. SUSTAV OSIGURAVANJA I UNAPRJEĐIVANJA KVALITETE VISOKOG OBRAZOVANJA I ZNANSTVENE DJELATNOSTI 93 3. INICIJALNA AKREDITACIJA ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI VISOKOG OBRAZOVANJA 94 4. INICIJALNA AKREDITACIJA ZA IZVOĐENJE STUDIJSKOG PROGRAMA 97 5. INICIJALNA AKREDITACIJA ZA OBAVLJANJE ZNANSTVENE DJELATNOSTI 101 6. REAKREDITACIJA VISOKIH UČILIŠTA I ZNANSTVENIH ORGANIZACIJA 102 7. VANJSKO VREDNOVANJE UNUTARNJEG SUSTAVA OSIGURAVANJA I UNAPRJEĐIVANJA KVALITETE (AUDIT) 103 8. TEMATSKO VREDNOVANJE 104 9. POSTUPCI VANJSKOG VREDNOVANJA S INOZEMNIM OBILJEŽJIMA 105 10. DIONICI SUSTAVA OSIGURAVANJA I UNAPRJEĐIVANJA KVALITETE VISOKOG OBRAZOVANJA I ZNANSTVENE DJELATNOSTI 107 10.1. OPĆE ODREDBE 107 10.2. AGENCIJA ZA ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE 108 IV. SUSTAV ZNANSTVENE DJELATNOSTI 114 1. OPĆE ODREDBE O ZNANSTVENOM RADU I DJELATNOSTI 114 2. ZNANSTVENI INSTITUTI 116 3. KOLABORATIVNI ZNANSTVENI PROGRAMI, ZNANSTVENI CENTRI IZVRSNOSTI I ZNANSTVENO-TEHNOLOGIJSKI PARKOVI 118 4. ZNANSTVENICI I SURADNICI 119 V. SUSTAV VISOKOG OBRAZOVANJA 129 1. VISOKA UČILIŠTA 129 A. OSNIVANJE I POČETAK RADA VISOKIH UČILIŠTA 129 B. SVEUČILIŠTE 131 C. SASTAVNICE SVEUČILIŠTA 136 D. VELEUČILIŠTE I VISOKA ŠKOLA 141 2. STUDIJI NA VISOKIM UČILIŠTIMA 141 A. VRSTE STUDIJA 141 B. UPIS NA STUDIJ, NJEGOVO USTROJSTVO I IZVEDBA 147 C. ZAVRŠETAK STUDIJA 150 3. STUDENTI 152 4. NASTAVNICI I SURADNICI 157 VI. REKTORSKI ZBOR I VIJEĆE VELEUČILIŠTA I VISOKIH ŠKOLA 167 VII. FINANCIRANJE ZNANSTVENE DJELATNOSTI I VISOKOG OBRAZOVANJA 168 1. FINANCIRANJE IZ PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE 169 2. PLAĆE I PRIMANJA ZAPOSLENIKA I VANJSKIH SURADNIKA U SUSTAVU ZNANOSTI I VISOKOG OBRAZOVANJA 172 3. FINANCIRANJE MJERAMA POTPORE ISTRAŽIVANJA I RAZVOJA 174 VIII. ETIKA U ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU 175 IX. NADZOR 176 X. PREKRŠAJNE ODREDBE 177 XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE 179 PRVI DIO - UVODNO OBRAZLOŽENJE I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA Ustavna osnova za donošenje Zakona sadržana je u članku 1., 49., 55., 63., 67., 68. i 69. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 85/2010. - pročišćeni tekst i 5/2014. - Odluka Ustavnoga suda Republike Hrvatske). Nacrt Zakona usklađen je s - člankom 1. st. 1. Ustava Republike Hrvatske (dalje u tekstu Ustava RH) (Narodne novine, broj 85/2010. - pročišćeni tekst) kojim je Republika Hrvatska definirana kao jedinstvena, nedjeljiva, demokratska i socijalna država, - člankom 49. st. 3. kojim Hrvatska država jamči poticanje gospodarskoga napretka i socijalnoga blagostanja svojih građana, - člankom 55. st 2. Ustava RH kojim Hrvatska država jamči slobodno biranje poziva i zaposlenja - člankom 63. Ustava RH kojim Hrvatska država jamči stvaranje socijalnih, kulturnih, odgojnih, materijalnih i drugih uvjeta kojima se promiče ostvarivanje prava na dostojan život, - člankom 66. st. 1. Ustava RH kojim Hrvatska država jamči obrazovanje dostupno svakomu, pod jednakim uvjetima, u skladu s njegovim sposobnostima, - člankom 68. Ustava RH kojim Hrvatska država jamči autonomiju sveučilišta i samostalno odlučivanje o svom ustroju i djelovanju, u skladu sa zakonom, - člankom 69. Ustava RH kojim Hrvatska država jamči slobodu znanstvenoga, kulturnoga i umjetničkoga stvaralaštva (st 1.), poticanje i pomaganje razvitka znanosti, kulture i umjetnosti (st. 2.), zaštitu znanstvenih, kulturnih i umjetničkih dobara kao duhovnih narodnih vrednota (st. 3.). II. ZAKONODAVNI I INSTITUCIONALNI OKVIR Zakonodavni okvir razvoja sustava znanosti i visokoga obrazovanja temelji se na - Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju-pročišćeni tekst (NN 123/03., 105/04., 174/04., 2/07. – Odluka Ustavnoga suda Republike Hrvatske, 46/07., 45/09., 63/11., 94/13., 139/13., 101/14. – Odluka Ustavnoga suda Republike Hrvatske, 60/15. – Odluka Ustavnoga suda Republike Hrvatske, i 131/17. – Uredba Vlade Republike Hrvatske, NN 131/17., 96/18.), - Zakonu o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (NN 107/07., 118/12.), - Zakonu o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija (NN 158/2003., 198/03., 138/06., 124/09., 45/11.), - Zakonu o dokazivanju stečene školske spreme (NN 27/1976.), - Zakonu o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama (NN 71/2007.), Zakonu o obavljanju studentskih poslova (NN 96/2018., 16/20.), - Zakonu o obrazovanju odraslih (NN 17/2007., 101/07, 24/10), - Zakonu o hrvatskom kvalifikacijskom okviru (NN 22/13., NN 41/16. - Odluka Ustavnoga suda, 64/18., 47/20.), - Zakonu o osiguranju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju (NN 45/09.), - Zakonu o Hrvatskoj zakladi za znanost (NN 117/01., 92/10., 78/12.), - Zakonu o hrvatskim državnim nagradama za znanost (NN 108/1995., 104/1997., 142/2008.), - Zakonu o Agenciji za mobilnost i programe Europske unije (NN 121/2017.), - Zakonu o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte (NN 64/2018.), - Zakonu o proračunu (NN 87/2008., 109/07., 136/12., 15/15.), - Zakonu o izvršavanju državnog proračuna (NN 135/2020.), - Zakonu o ustanovama (NN 127/ Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
6 Sveučilište u Dubrovniku NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Sveučilište u Dubrovniku prepoznaje napore koje je resorno ministarstvo poduzelo u smjeru osuvremenjivanja temeljnog propisa koji uređuje visokoškolsku i znanstvenu djelatnost. S obzirom da je u ovom kontekstu nužno razmotriti predložene zakonske odredbe iz više perspektiva različitih dionika u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, u nastavku se osvrćemo na pojedine odredbe Nacrta prijedloga Zakona. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
7 DORA KOVAČIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive
8 Ines Luketić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Prijedlog zakona podržavam, ali smatram da je potrebna izmjena čl. 74 i 113 vezanih uz akademske nazive odnosno kratice istih. Smatram da bi primjerenije kratice akademskog naziva bile bacc. i mag. (stručni studij) te univ.bacc i univ.mag. (sveučilišni studij) Na ovaj način smanjuje se dosadašnja diskriminacija stručnih studija, ali je ujedno jasno vidljiva razlika između stručnih i sveučilišnih studij. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
9 Ured pučke pravobraniteljice NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI na središnjem državnom internetskom portalu (e-Savjetovanja) je otvoreno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. U skladu s ovlastima koje proizlaze iz čl. 18. st.2. Zakona o pučkom pravobranitelju (NN, br. 76/12) dostavljamo Vam naše mišljenje i prijedloge. Uvodno skrećemo pozornost na obrazloženje Zakona koje samo prepričava sadržaj odredbi što nije u skladu s pravilima nomotehnike i Poslovnika Hrvatskog sabora koji u članku 175. propisuje da se u obrazloženju zakona daju objašnjenja pojedinih odredbi koje sadrži prijedlog zakona. Prepričavanjem sadržaja zakonskih odredbi, a bez dodatnog pojašnjenja intencije zakonodavca i cilja predložene norme onemogućava se informirani uvid u nova zakonska rješenja te otežava njihova buduća primjena. Stoga predlažemo doraditi obrazloženje na način da se njime doista i pojasne ponuđena zakonska rješenja te svrha njihovog predlaganja. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
10 TANJA AKRAP NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc. (stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Svugdje u svijetu su prepoznatljivi naveden nazivi samo mi u HR smo naopaki. Struc.spec. kao da neko kašljuca i štuca a ne da ima akademski naziv. Strucni specijalista (prije se u specijalnu skolu islo tko ima neke poteskoce) a sada u HR su specijalci akademski obrazovani ljudi. Nigdje veze. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
11 SARA BESTULIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.(stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.(stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
12 Demi Janko NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
13 MONIKA ZEREC NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u potpunosti uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini. Isto tako za diplomsku raqzinu mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij). Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
14 MARIO-EMANUEL RADELIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
15 Lucija Labura NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
16 Lucija Bastiančić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon, uz jednu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatramo da je najbolje predložiti bacc. (stručni studij) i univ.bacc. (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.(stručni studij) i univ.mag. (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Kao argumentaciju nudim jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
17 BRANKO PERKOVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
18 Tomislav Riđan NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
19 IVONA JAKUBEK NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.(stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini, te mag.(stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
20 Matea Markiš NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, ali uz jednu malu izmjenu, a to je da se kao kraticu akademskog naziva predloži bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Ovime bismo imali jasnu distinkciju između dva studija te, još bitnije, smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 ! Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
21 GABRIJELA PERKOVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
22 PERICA PERKOVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
23 LUKA PACEK NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Protivimo se Prijedlogu Zakona budući da diskriminira studente i njihova prava, a studentima ne daje niti jedno rješenje s obzirom na probleme s kojima se sveukupna studentska populacija susreće. 1. Želimo pravo na redoviti studij i radni odnos te samostalni rad u obrtu (start-up) Čl 76. st 2. gdje se studentima ne daje mogućnost zapošljavanja ako studiraju na instituciji koja nema izvanredni studij. 2. Želimo slobodnu studentsku godinu Što se same diskriminacije tiče imamo mogućnost da prof. uzimaju slobodnu godinu, a studenti ne. Način i uvjeti su pobliže definirani novim čl 77. st. 8 3. Želimo biranje uvjeta jednog ponavljanja studijske godine Nerazumijevanje vladajućih prema studentima se očituje u čl. 77. st. 4., gdje se sve studente koji imaju programsku povezanost na svojim institutima stavlja u situaciju da im se ne osigurava pravo drugog upisa svakog predmeta. Djelomično prihvaćen Članak 76. će biti uređen u odnosu na pravo radnog odnosa. U odnosu na slobodnu godinu isto je uređeno institutom mirovanja prava i obveza. U odnosu na upis akademske godine članak 68. će se urediti.
24 ŽELJKA ČORAPOVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
25 Renato Mačukatić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE Djelomično prihvaćen Članak 74. i članak 113. će se urediti. Pristup specijalističkom studiju omogućen je i osobama koje posjeduju kvalifikaciju razine 7.st. člankom 61.st.4. prijedloga Zakona.
26 Ana-Marija Ferenčak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Protivimo se Prijedlogu Zakona budući da diskriminira studente i njihova prava, a studentima ne daje niti jedno rješenje s obzirom na probleme s kojima se sveukupna studentska populacija susreće. 1. Želimo pravo na redoviti studij i radni odnos te samostalni rad u obrtu (start-up) Čl 76. st 2. gdje se studentima ne daje mogućnost zapošljavanja ako studiraju na instituciji koja nema izvanredni studij. 2. Želimo slobodnu studentsku godinu Što se same diskriminacije tiče imamo mogućnost da prof. uzimaju slobodnu godinu, a studenti ne. Način i uvjeti su pobliže definirani novim čl 77. st. 8 3. Želimo biranje uvjeta jednog ponavljanja studijske godine Nerazumijevanje vladajućih prema studentima se očituje u čl. 77. st. 4., gdje se sve studente koji imaju programsku povezanost na svojim institutima stavlja u situaciju da im se ne osigurava pravo drugog upisa svakog predmeta. Djelomično prihvaćen Članak 76. će biti uređen u odnosu na pravo radnog odnosa. U odnosu na slobodnu godinu isto je uređeno institutom mirovanja prava i obveza. U odnosu na upis akademske godine članak 68. će se urediti.
27 JOSIPA RUNJE NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Protivimo se Prijedlogu Zakona budući da diskriminira studente i njihova prava, a studentima ne daje niti jedno rješenje s obzirom na probleme s kojima se sveukupna studentska populacija susreće. 1. Želimo pravo na redoviti studij i radni odnos te samostalni rad u obrtu (start-up) Čl 76. st 2. gdje se studentima ne daje mogućnost zapošljavanja ako studiraju na instituciji koja nema izvanredni studij. 2. Želimo slobodnu studentsku godinu Što se same diskriminacije tiče imamo mogućnost da prof. uzimaju slobodnu godinu, a studenti ne. Način i uvjeti su pobliže definirani novim čl 77. st. 8 3. Želimo biranje uvjeta jednog ponavljanja studijske godine Nerazumijevanje vladajućih prema studentima se očituje u čl. 77. st. 4., gdje se sve studente koji imaju programsku povezanost na svojim institutima stavlja u situaciju da im se ne osigurava pravo drugog upisa svakog predmeta. Djelomično prihvaćen Članak 76. će biti uređen u odnosu na pravo radnog odnosa. U odnosu na slobodnu godinu isto je uređeno institutom mirovanja prava i obveza. U odnosu na upis akademske godine članak 68. će se urediti.
28 Mate Šakić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
29 davor buterin NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
30 MATEO MILINA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
31 FILIP KOŠČAK NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu. Smatram da bi najadekvatnije kratice akademskog naziva bile bacc. (stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga zakona. Na ovaj način postigla bi se jasna distrakcija između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
32 SANJA MATIĆ SKOKO NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI predsjednica ZV-a Instituta za oceanografiju i ribarstvo u ime navedenog tijela Pozdravljamo uvođenje Združenih studija što predstavlja pozitivni pomak prema ravnopravnijem sudjelovanju javnih znanstvenih instituta u organizaciji doktorskih studija i otvara im mogućnost da budu nositelji istih. U članku 64 stavak 1 treba izbaciti riječ iznimno koja u ovom kontekstu nema nikakvo značenje. Riječ iznimno u zakonima nije poželjna jer ništa ne zabranjuje i svatko je može tumačiti kako hoće, osim u slučaju kada se te iznimne situacije za koje nešto vrijedi ili ne vrijedi taksativno navedu, što ovdje nije slučaj. Nije prihvaćen Iznimka postoji jer je visoko obrazovanje primarno vezano uz visoka učilišta.
33 SANJA MATIĆ SKOKO NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI predsjednica ZV-a Instituta za oceanografiju i ribarstvo u ime navedenog tijela Smatramo da javni znanstveni instituti zaslužuju imati tijelo koje bi bilo pandan Rektorskom zboru koje bi artikuliralo određene interese ovog dijela sustava, obavljalo određene funkcije, osobito u području definiranja različitih kriterija, te bilo viša instanca Znanstvenim vijećima pojedinih Instituta za mnoga pitanja (primjerice, etička pitanja). Predlažemo da se u Zakonu predvidi takvo tijelo, te navedu njegove zadaće i ovlasti. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
34 SANJA MATIĆ SKOKO NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI predsjednica ZV-a Instituta za oceanografiju i ribarstvo u ime navedenog tijela Ovaj Nacrt Zakona (članak 41) je propustio uvesti obvezu napredovanja u znanstvenim radnim mjestima, što ga u tom djelu ne čini reformskim ukoliko pretpostavimo da je cilj reforme podizanje kvalitete. U definiranju postupka izbora na više radno mjesto i prije isteka od 5 godina (što je određeni pokazatelj izvrsnosti) (članak 43, stavak 12) nepotrebno se propustilo navesti kriterije. Umjesto toga će ti kriteriji biti propisani posebnim Pravilnikom kojeg donosi ministar. Predlažemo da se kriteriji navedu u Zakonu. Iz Nacrta zakona nije jasno da li nakon izbora na više radno mjesto Ministarstvo preuzima financiranje povećane plaće djelatnika, ili se i dalje provodi politika koeficijenata. Ovo bi trebalo jasno napisati u Zakonu. Primljeno na znanje Stavak 12. članka 43. ne nalazi se u objavljenom prijedlogu Zakona.
35 SANJA MATIĆ SKOKO NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI predsjednica ZV-a Instituta za oceanografiju i ribarstvo u ime navedenog tijela U članku 31 stavak 4 se navodi da javni znanstveni instituti izrađuju znanstvene i stručne podloge za potrebe RH. Smatramo da javni znanstveni instituti trebaju imati i tu društveno korisnu ulogu i funkciju i staviti se na raspolaganje državi kada je potrebna pomoć oko izrade stručnih i strateških dokumenata. Međutim, ova aktivnost Instituta mora biti valorizirana prilikom vrednovanja njihovog rada. Također je potrebno osigurati da stručni poslovi za potrebe RH ne budu takvog obima koji bi ugrozio temeljnu misiju javnih znanstvenih instituta, a to je znanstveno-istraživačka djelatnost. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
36 SANJA MATIĆ SKOKO NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI predsjednica ZV-a Instituta za oceanografiju i ribarstvo u ime navedenog tijela U slučaju Upravnih vijeća u javnim znanstvenim institutima (članak 33) ne postaje nikakvi kriteriji koje treba ispunjavati osoba koja će biti predstavnik osnivača u Upravnom vijeću, te koja je odgovornost tih članova za odluke vezane uz rad institucije. Predlažemo da se donesu jasni kriteriji. Nije prihvaćen Predlagatelj je mišljenja kako nema razloga za propisivanje kriterija za članove Upravnog vijeća.
37 SANJA MATIĆ SKOKO NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI predsjednica ZV-a Instituta za oceanografiju i ribarstvo u ime navedenog tijela Za javne znanstvene institute, Nacrt zakona donosi povećanja ovlasti Upravnih vijeća i određenu marginalizaciju Znanstvenih vijeća. Naime, lista ovlasti Upravnih vijeća jako se povećala u odnosu na sve prethodne inačice Zakona. Primjerice, Upravno vijeće donosi misiju i strategiju razvoja znanstvenog instituta (na prijedlog Znanstvenog vijeća) ili Upravno vijeće predlaže osnivaču promjenu djelatnosti i statusne promjene znanstvenog instituta. Dakle, znanstvenici instituta nemaju nikakvu ulogu u utvrđivanju i provođenju znanstvene politike, donošenju misije i strategije razvitka svoje vlastite institucije. Štoviše, ništa ih se neće pitati kada osnivač odluči promijeniti njihovu djelatnost ili status. Umjesto toga, o tome će odlučivati osnivač preko većine u Upravnom vijeću. Istovremeno, uloga Znanstvenih vijeća je marginalizirana i svedena na tehničke zadatke i davanje neobaveznih mišljenja. U svim dosadašnjim inačicama Zakona, prva točka u nabrajanju ovlasti Znanstvenog vijeća bila je: Utvrđuje i provodi znanstvenu politiku instituta. U ovom Nacrtu Zakona ovakva je formulacija izbačena. Predlažemo da se ovako definirana uloga Znanstvenog vijeća vratiti u ovaj Nacrt zakona. Znanstveno vijeće je u javnim znanstvenim institutima iznimno važno tijelo kojem treba prepustiti vođenje znanstvene politike instituta. Uloga osnivača je da kroz Upravno vijeće kontrolira zakonitost rada Instituta, te opravdanost trošenja financijskih sredstava. Uloga osnivača je također da donese transparentne kriterije kojima će ocjenjivati znanstvenu uspješnost i rezultate Instituta, a sustav nagrađivanja upravo se treba temeljiti na toj ocjeni. Razumijemo, motive osnivača da financira one znanstvene teme koje su od strateške važnosti za RH i za to postoje brojni alati kojima se to može poticati (javni pozivi za znanstvene i projekte kroz Zakladu za znanost ili druge izvore financiranja). Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
38 SANJA MATIĆ SKOKO NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI predsjednica ZV-a Instituta za oceanografiju i ribarstvo u ime navedenog tijela U Članku 102. stavak 10 Nacrta zakona stoji da će sadržaj programskog ugovora, proračunsku formulu, pokazatelje i kriterije utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokove sklapanja programskog ugovora, te kvalitativne i kvantitativne indikatore za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom Vlada RH propisati Uredbom. Ipak, smatramo da bi bilo dobro da se ovaj dio Zakona proširi za par stranica, gdje bi se dalo više detalja o samim Programskim ugovorima i postupku pregovaranja, vrednovanju rezultata (tko vrednuje, po kojim kriterijima i tko donosi te kriterije), o čemu se sve može pregovarati (primjerice, jesu li nova radna mjesta predmet pregovaranja i kako se to odražava na ostale financijske stavke programskog ugovora). Zalažemo se princip da ulaganja u institucije (financijska sredstva, infrastruktura, kapitalna oprema, ljudski potencijal, osobito karijere mladih znanstvenika) moraju biti u korelaciji s rezultatima vrednovanja. Institucije koje ostvaruju dobre rezultate i pokazuju pozitivne trendove zaslužuju veću pažnju. Varijabilni dio u programskim ugovorima, koji se jedini dovodi u vezu s ostvarenim rezultatima, čini svega 15% financijskih sredstava iz programskih ugovora. Možda bi taj udio trebao biti veći. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
39 SANJA MATIĆ SKOKO NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI predsjednica ZV-a Instituta za oceanografiju i ribarstvo, u ime navedenog tijela Problematiku znanosti i visokog obrazovanja trenutno regulira 16 različitih zakona. Šteta je što ovaj Nacrt zakona nije objedinio barem nekoliko najvažnijih zakona, posebice Zakon o osiguravanju kvalitete, te Zakon o Hrvatskoj zakladi za znanost, što bi svakako dalo cjelovitiji i vjerodostojniji uvid u smjer reformi sustava znanosti i visokog obrazovanja u RH. Jednako tako, smatramo da bi bilo bolje da su rješenja mnogih pitanja, za koja se u Nacrtu zakona kaže da će biti naknadno regulirana Pravilnicima i Uredbama, već ugrađena u Nacrt. Programski ugovori su jedan od ključnih reformskih elemenata koje donosi Nacrt zakona. Model organizacije znanstveno-istraživačkog rada, njegovog financiranja i vrednovanja ostvarenih rezultata kroz Programske ugovore ocjenjujemo pozitivno i smatramo da taj model ima veliki potencijal ako ga se razradi na način koji će omogućavati podizanje uvjeta za rad (ulaganje u infrastrukturu, opremu i osobito ljudski potencijal), biti značajna financijska potpora istraživačkim aktivnostima, potaknuti razradu objektivnih kriterija vrednovanja, te ulaganja u institucije dovesti u vezu s rezultatima vrednovanja. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
40 MARIJO RAJIČ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Ovaj Nacrt Zakona prepoznaje potencijal dualnog obrazovanja i usklađivanja s potrebama tržišta rada što je jedini način kako sustavno pristupiti stvaranju gospodarski povoljnog okruženja za mlade naraštaje. U prijedlogu su vidljivi pomaci u dobrom smjeru kada govorimo o digitalnoj transformaciji i poticanju mobilnosti s uvođenjem digitalnih diploma i novih načina ocjenjivanja. Na koncu, novi zakon potiče primijenjenu znanost i razmjenu iskustava odnosno suradnju akademske zajednice i poslodavaca. Ovakvim pristupom zakon stvara pozitivne promjene koje će kvalitetnije pripremati mlade za suvremenu ekonomiju, zadržavati i privlačiti visokoobrazovani kadar natrag u Hrvatsku i možebitno postaviti naš akademski sustav na kartu najkompetitivnijih u ovom dijelu Europe i svijeta. Marijo Rajič Glavni tajnik Koordinacije županijskih savjeta mladih Republike Hrvatske Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
41 KRISTINA BAZINA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Protivimo se Prijedlogu Zakona budući da diskriminira studente i njihova prava, a studentima ne daje niti jedno rješenje s obzirom na probleme s kojima se sveukupna studentska populacija susreće. 1. Želimo pravo na redoviti studij i radni odnos te samostalni rad u obrtu (start-up) Čl 76. st 2. gdje se studentima ne daje mogućnost zapošljavanja ako studiraju na instituciji koja nema izvanredni studij. 2. Želimo slobodnu studentsku godinu Što se same diskriminacije tiče imamo mogućnost da prof. uzimaju slobodnu godinu, a studenti ne. Način i uvjeti su pobliže definirani novim čl 77. st. 8 3. Želimo biranje uvjeta jednog ponavljanja studijske godine Nerazumijevanje vladajućih prema studentima se očituje u čl. 77. st. 4., gdje se sve studente koji imaju programsku povezanost na svojim institutima stavlja u situaciju da im se ne osigurava pravo drugog upisa svakog predmeta. Djelomično prihvaćen Članak 76. će biti uređen u odnosu na pravo radnog odnosa. U odnosu na slobodnu godinu isto je uređeno institutom mirovanja prava i obveza. U odnosu na upis akademske godine članak 68. će se urediti.
42 Zrinka Birin NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Protivimo se Prijedlogu Zakona budući da diskriminira studente i njihova prava, a studentima ne daje niti jedno rješenje s obzirom na probleme s kojima se sveukupna studentska populacija susreće. 1. Želimo pravo na redoviti studij i radni odnos te samostalni rad u obrtu (start-up) Čl 76. st 2. gdje se studentima ne daje mogućnost zapošljavanja ako studiraju na instituciji koja nema izvanredni studij. 2. Želimo slobodnu studentsku godinu Što se same diskriminacije tiče imamo mogućnost da prof. uzimaju slobodnu godinu, a studenti ne. Način i uvjeti su pobliže definirani novim čl 77. st. 8 3. Želimo biranje uvjeta jednog ponavljanja studijske godine Nerazumijevanje vladajućih prema studentima se očituje u čl. 77. st. 4., gdje se sve studente koji imaju programsku povezanost na svojim institutima stavlja u situaciju da im se ne osigurava pravo drugog upisa svakog predmeta. Djelomično prihvaćen Članak 76. će biti uređen u odnosu na pravo radnog odnosa. U odnosu na slobodnu godinu isto je uređeno institutom mirovanja prava i obveza. U odnosu na upis akademske godine članak 68. će se urediti.
43 Borna Branimir Vuković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Protivimo se Prijedlogu Zakona budući da diskriminira studente i njihova prava, a studentima ne daje niti jedno rješenje s obzirom na probleme s kojima se sveukupna studentska populacija susreće. 1. Želimo pravo na redoviti studij i radni odnos te samostalni rad u obrtu (start-up) Čl 76. st 2. gdje se studentima ne daje mogućnost zapošljavanja ako studiraju na instituciji koja nema izvanredni studij. 2. Želimo slobodnu studentsku godinu Što se same diskriminacije tiče imamo mogućnost da prof. uzimaju slobodnu godinu, a studenti ne. Način i uvjeti su pobliže definirani novim čl 77. st. 8 3. Želimo biranje uvjeta jednog ponavljanja studijske godine Nerazumijevanje vladajućih prema studentima se očituje u čl. 77. st. 4., gdje se sve studente koji imaju programsku povezanost na svojim institutima stavlja u situaciju da im se ne osigurava pravo drugog upisa svakog predmeta. Djelomično prihvaćen Članak 76. će biti uređen u odnosu na pravo radnog odnosa. U odnosu na slobodnu godinu isto je uređeno institutom mirovanja prava i obveza. U odnosu na upis akademske godine članak 68. će se urediti.
44 TOMISLAV KLARICA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Protivimo se Prijedlogu Zakona budući da diskriminira studente i njihova prava, a studentima ne daje niti jedno rješenje s obzirom na probleme s kojima se sveukupna studentska populacija susreće. 1. Želimo pravo na redoviti studij i radni odnos te samostalni rad u obrtu (start-up) Čl 76. st 2. gdje se studentima ne daje mogućnost zapošljavanja ako studiraju na instituciji koja nema izvanredni studij. 2. Želimo slobodnu studentsku godinu Što se same diskriminacije tiče imamo mogućnost da prof. uzimaju slobodnu godinu, a studenti ne. Način i uvjeti su pobliže definirani novim čl 77. st. 8 3. Želimo biranje uvjeta jednog ponavljanja studijske godine Nerazumijevanje vladajućih prema studentima se očituje u čl. 77. st. 4., gdje se sve studente koji imaju programsku povezanost na svojim institutima stavlja u situaciju da im se ne osigurava pravo drugog upisa svakog predmeta. Djelomično prihvaćen Članak 76. će biti uređen u odnosu na pravo radnog odnosa. U odnosu na slobodnu godinu isto je uređeno institutom mirovanja prava i obveza. U odnosu na upis akademske godine članak 68. će se urediti.
45 Ante Juričev - Martinčev NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Protivimo se Prijedlogu Zakona budući da diskriminira studente i njihova prava, a studentima ne daje niti jedno rješenje s obzirom na probleme s kojima se sveukupna studentska populacija susreće. 1. Želimo pravo na redoviti studij i radni odnos te samostalni rad u obrtu (start-up) Čl 76. st 2. gdje se studentima ne daje mogućnost zapošljavanja ako studiraju na instituciji koja nema izvanredni studij. 2. Želimo slobodnu studentsku godinu Što se same diskriminacije tiče imamo mogućnost da prof. uzimaju slobodnu godinu, a studenti ne. Način i uvjeti su pobliže definirani novim čl 77. st. 8 3. Želimo biranje uvjeta jednog ponavljanja studijske godine Nerazumijevanje vladajućih prema studentima se očituje u čl. 77. st. 4., gdje se sve studente koji imaju programsku povezanost na svojim institutima stavlja u situaciju da im se ne osigurava pravo drugog upisa svakog predmeta. Djelomično prihvaćen Članak 76. će biti uređen u odnosu na pravo radnog odnosa. U odnosu na slobodnu godinu isto je uređeno institutom mirovanja prava i obveza. U odnosu na upis akademske godine članak 68. će se urediti.
46 Lucija Radin-Mačukat NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Protivimo se Prijedlogu Zakona budući da diskriminira studente i njihova prava, a studentima ne daje niti jedno rješenje s obzirom na probleme s kojima se sveukupna studentska populacija susreće. 1. Želimo pravo na redoviti studij i radni odnos te samostalni rad u obrtu (start-up) Čl 76. st 2. gdje se studentima ne daje mogućnost zapošljavanja ako studiraju na instituciji koja nema izvanredni studij. 2. Želimo slobodnu studentsku godinu Što se same diskriminacije tiče imamo mogućnost da prof. uzimaju slobodnu godinu, a studenti ne. Način i uvjeti su pobliže definirani novim čl 77. st. 8 3. Želimo biranje uvjeta jednog ponavljanja studijske godine Nerazumijevanje vladajućih prema studentima se očituje u čl. 77. st. 4., gdje se sve studente koji imaju programsku povezanost na svojim institutima stavlja u situaciju da im se ne osigurava pravo drugog upisa svakog predmeta. Djelomično prihvaćen Članak 76. će biti uređen u odnosu na pravo radnog odnosa. U odnosu na slobodnu godinu isto je uređeno institutom mirovanja prava i obveza. U odnosu na upis akademske godine članak 68. će se urediti.
47 Ivan Pavao Boras NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Protivimo se Prijedlogu Zakona budući da diskriminira studente i njihova prava, a studentima ne daje niti jedno rješenje s obzirom na probleme s kojima se sveukupna studentska populacija susreće. 1. Želimo pravo na redoviti studij i radni odnos te samostalni rad u obrtu (start-up) Čl 76. st 2. gdje se studentima ne daje mogućnost zapošljavanja ako studiraju na instituciji koja nema izvanredni studij. 2. Želimo slobodnu studentsku godinu Što se same diskriminacije tiče imamo mogućnost da prof. uzimaju slobodnu godinu, a studenti ne. Način i uvjeti su pobliže definirani novim čl 77. st. 8 3. Želimo biranje uvjeta jednog ponavljanja studijske godine Nerazumijevanje vladajućih prema studentima se očituje u čl. 77. st. 4., gdje se sve studente koji imaju programsku povezanost na svojim institutima stavlja u situaciju da im se ne osigurava pravo drugog upisa svakog predmeta. Ivan-Pavao Boras Predsjednik Studentskog zbora sveučilišta u Zagrebu Djelomično prihvaćen Članak 76. će biti uređen u odnosu na pravo radnog odnosa. U odnosu na slobodnu godinu isto je uređeno institutom mirovanja prava i obveza. U odnosu na upis akademske godine članak 68. će se urediti.
48 ANTONIJA BARIŠIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. Već godinama imam problema s prijevodom diplome, što je zaista smiješno jer imamo ECTS bodove i mislim da je sve jasno. Zašto smo ih uopće uvodili?! 300=300 Antonija Barišić Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
49 Institut za filozofiju NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Institut za filozofiju podupire donošenje novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti te predlaže sljedeće izmjene Nacrta prijedloga (ad čl. 3, 33, 55, 64, 83, 86 i 87.). Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
50 Branko Štefanović (Sveučilište VERN') NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI OPĆENITI OSVRT NA Nacrt Predložene promjene, koje unaprjeđuju odnos prema stručnoj visokoj naobrazbi te, naročito, one koje umanjuju diskriminirajući odnos prema privatnome sektoru visokog obrazovanja, doprinijet će razvoju visokoobrazovnog sustava u cjelini i njegovom prilagođavanju potrebama tržišta rada i razvoja gospodarstva. U tome smislu, posebno su korisne predložene odredbe koje: • omogućuju prelazak studenata sa stručne na sveučilišnu vertikalu uz polaganje razlikovnih ispita • ozakonjuju naziv stručni magistar, umjesto postojećeg dvojbeno smislenog naziva stručni specijalist • uključuju rektore svih privatnih sveučilišta u sastav Rektorskog zbora, umjesto da ih, prema postojećem zakonu, predstavlja samo rektor jednog od njih Imajući u vidu specifičnosti djelovanja, naročito poslovnog djelovanja, privatnih sveučilišta u odnosu na javna (državna), a posljedično i razlike u modelima upravljanja istima, u Nacrtu nerijetko nije dovoljno jasno istaknuto koje se odredbe odnose na sva visoka učilišta, koje samo na javna (državna), a koje samo na privatna. Sa ciljem uklanjanja mogućih nejasnoća, bilo bi dobro u odgovarajućem dijelu zakona, poželjno već u uvodnim napomenama, uvrstiti članak sljedećeg sadržaja: Odredbe ovoga zakona koje su propisane visokim učilištima bez navođenja radi li se o javnim/državnima ili privatnima, vrijede jednako, kako za javna/državna tako i za privatna. Ono što je odredbama ovog zakona izrijekom propisano isključivo državnim visokim učilištima, privatna reguliraju svojim statutom i/ili drugim općim aktom. Svi daljnji članci Nacrta trebali bi biti prilagođeni ovoj uvodnoj odredbi. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
51 Denis Škulec NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, podržavam nacrt prijedloga zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
52 Filip Marinović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Smatram kako je ovo povijesna i promjena od velikog značaja za sve studente stručnih studija u RH. Naime promjena akademskih titula osim rješavanja pitanje diskriminacije jednom zauvijek donosi snam i prepoznatljivost ali i usklađenost s Europskim prostorom visokog obrazovanja. Posebno me veseli činjenica što se ovim Zaknom isto tako reuglira i olakšava upis na poslijediplomske studije! S Poštovanjem, Filip Marinović predsjednik Vijeća studenata veleučilišta i visokih škola RH Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
53 Matea Tekić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, podržavam nacrt prijedloga zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju .
54 Ksenija Kusic NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da za kratice akademskih naziva predlažem bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300 je 300 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
55 Ivan Perić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, U većini podržavam nacrt prijedloga zakona, međutim moram se osvrnuti na članak o akademskim nazivima (74). Iz navedenog nacrta može se zaključiti kako se ponovno stvara distinkcija između stručnih i sveučilišnih studija. Ono što je važno napomenuti je da i dalje kratice o nazivima nisu jasno definirane i može doći do različitog tumačenja kako u RH tako i u različitim članicama EU. Uvođenjem ECTS-a (European Credit Transfer and Accumulation System) u naš obrazovni sustav i prihvaćanjem europskog bolonjskog sustava jasno je definirano što svaki ECTS bod i znači, a osnovna ideja cijelog procesa je da se među-nacionalnim sustavima visokog obrazovanja jasno definiraju kvalifikacijske razine, te potakne mobilnost studenata među visokim učilištima unutar EU. Shodno tomu i sami nazivi titula bi trebali pratiti većinsku europsku praksu. Slijedom navedenog, RH prihvaća europske norme čime se jasno definira radno opterećenje studenta (što simboliziraju ECTS bodovi), a koji su isti na sveučilišnim i stručnim studijima. Dodavanjem bilo kakvih kratica nepoznatih u većini članica EU (kao što je 'struč. mag.') stvorilo bi nejasnu predodžbu o tim titulama. Stoga predlažem sljedeće: Akademski prvostupnik -univ. bacc. Stručni prijediplomski prvostupnik -bacc. Sveučilišni diplomski studij -univ. mag. Stručni diplomski studij -mag. Poslijediplomski specijalistički studij -univ. spec. Doktorski studij -dr. sc. S poštovanjem, Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
56 MIROSLAV VRANIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, podržavam nacrt prijedloga zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. Lijep pozdrav, Miroslav Vranić Studenska inicjativa "300=300" Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
57 Agata Bošnjak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam navedeni nacrt prijedloga Zakona uz prijedlog izmjena u članku 74. : Završetkom sveučilišnog preddiplomskog studija akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog preddiplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga preddiplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Ostatak nacrta prijedloga Zakona podržavam u cijelosti. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
58 JELENA ĆALETA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam prijedlog zakona uz male nadopune. Za kraticu akademsko naziva smatram da je najbolje predložiti bacc. (stručni studij) i univ bacc. (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Ova promjena bi pomogla u prepoznavanju kratica i na europskoj razini. Izmjene zakona se odnose na članke 74 i 113 prijedloga zakona. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
59 Igor Dojmi NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Podržavam navedeni nacrt prijedloga Zakona uz prijedlog izmjena u članku 74. predlažem sljedeće nazive: Završetkom sveučilišnog preddiplomskog studija akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog preddiplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga preddiplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Ostatak nacrta prijedloga Zakona podržavam u cijelosti. S poštovanjem! Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
60 IVAN DEREŽIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
61 BARBARA ABIANAC NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu izmjenu - kratice akademskog naziva bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
62 Ivan Pištelek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam prijedlog zakona ali uz izmjenu kratica akademskog nazivlja: - bacc. (preddiplomski stručni studij) / univ. bacc. (preddiplomski sveučilišni studij) - mag. (diplomski stručni studij) / univ. mag. (diplomski sveučilišni studij). Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. Smatram kako bi se kratice trebale uskladiti s ostalim dražavama članica EU-a koje su također dio Bolonjskog procesa (kao i Republika Hrvatska). Također, nedopustivo je da se za završene preddiplomske studije tehničkih/biotehničkih znanosti izgubi naziv inženjer uz kraticu prvostupnika. Tako da bi taj dio zakona trebao glasiti: "Završetkom sveučilišnoga prijediplomskog studija za programe iz područja tehničkih znanosti i neke programe iz područja biotehničkih znanosti student stječe akademski naziv prvostupnik (baccalaureus) inženjer uz naznaku struke (univ. bacc. ing. uz naznaku struke). Završetkom stručnoga prijediplomskog studija iz tehničkog područja student stječe stručni naziv stručni prvostupnik (baccalaureus) inženjer uz naznaku struke (bacc. ing. uz naznaku struke)." Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
63 ANITA MILANOVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI 300=300 Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
64 Dijana Radovnikovic NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Podržavam navedeni nacrt prijedloga zakona. Što se tiče članka 74, predlažem sljedeće: Akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.) Ostatak nacrta prijedloga zakona podržavam u cjelosti. S poštovanjem, U ime inicijative "300=300" Dijana Radovniković Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
65 Florijan Galić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, kao student i osoba upućena u rad studentskih zborova i bivši potpredsjednik Studentskog zbora Strojarskog fakulteta u Slavonskom Brodu, smatram da studentskim predstavnicima treba onemogućiti sudjelovanje u glasanju za izbor rektora/dekana zbog smanjenja malverzacija koje se mogu dogoditi, ogledno na primjerima koje čujemo iz Sveučilišnog zbora u Zagrebu u prošlom mandatu i mnogim drugim. Suspenzijski veto na odluke vezane uz studentski standard su odličan iskorak u pravom smjeru gdje se ojačava studentska populacija, a ne studentski predstavnici kao pojedinci. U stavku (5) ovog članka je navedeno "(...) Studentski predstavnici u fakultetskom, odnosno akademijskom vijeću ne sudjeluju u glasanju u postupku izbora nastavnika i suradnika na radna mjesta.". Preporučio da se ovaj stavak proširi na način da studentski predstavnici u fakultetskom, odnosno akademskom vijeću ne sudjeluju u glasanju pri izboru dekana fakulteta, te ostalih članova uprave. Ovaj prijedlog pravdam činjenicom da studentima tijekom studiranja nije previše bitno tko je na mjestu dekana fakulteta, a dok imaju pravo glasa često se može dešavati trgovina utjecajem od strane kandidata za izbor dekana. S ovime bi to bilo smanjeno. Nije prihvaćen U odnosu na stavak 5. isto nije moguće obzirom u postupku izbora sudjeluju osobe na istim ili hijerarhijskim višim radnim mjestima sukladno odredbama prijedloga Zakona.
66 Sveučilište u Zagrebu NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Sveučilište u Zagrebu Senat Klasa: 602-03/22-07/03 Urbroj: 380-020/284-22-6 Zagreb, 22. ožujka 2022. Nakon provedene javne rasprave na sastavnicama i vijećima područja Sveučilišta u Zagrebu, a na temelju članka 29. Statuta Sveučilišta u Zagrebu i prijedloga Povjerenstva za analizu nacrtâ zakonskih prijedloga u sklopu rasprave o reformi sustava znanosti i visokog obrazovanja te prijedloga Rektorskog kolegija u širem sastavu od 21. ožujka 2022., Senat Sveučilišta u Zagrebu, na 10. sjednici u 353. ak. god. održanoj 22. ožujka 2022., donijelo je ZAKLJUČKE O NACRTIMA ZAKONÂ O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU U KONTEKSTU CJELOVITE REFORME SUSTAVA ZNANOSTI I VISOKOG OBRAZOVANJA I. Nacrt prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koji je izradilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja odbacuje se u cijelosti zbog: • netransparentnog postupka izrade, • nesuglasnosti s Poslovnikom Hrvatskog sabora (čl. 174.) i Poslovnikom Vlade Republike Hrvatske (čl. 29. st. 3. i 4.), jer mu nedostaju procesne pretpostavke za donošenje zakona: 1. ustavna osnova donošenja zakona, 2. ocjena stanja i osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom te utvrđenje posljedica koje će donošenjem zakona proisteći, 3. ocjena i izvori potrebnih sredstava za provođenje zakona i 4. obrazloženje predloženoga teksta zakona, • narušavanja ustavne vrijednosti autonomije sveučilišta kao i drugih ustavnih vrijednosti (sastavom sveučilišnog vijeća osigurana je prevlast političkih struktura, a njegovim širokim ovlastima omogućen je upravljački utjecaj na sveučilišni život), • isključivanja „akademskih sloboda, akademske samouprave i autonomije sveučilišta“ te „poštivanja i afirmacije ljudskih prava“ (citati iz važećeg Zakona) iz kruga temeljnih načela visokog obrazovanja, • izravnog uplitanja Ministarstva u poslove akademske samouprave (predviđeno je da ministar donosi pravilnik o prijevremenom napredovanju, st. 12. čl. 43., a također i pravilnik o kriterijima raspolaganja vlastitim prihodima javnog visokog učilišta, odnosno javnog znanstvenog instituta, st. 2. čl. 97.) i izvorne ovlasti sveučilišne autonomije (u čl. 6 predviđeno je da ministarstvo može izvan sveučilišta osnovati javni fakultet ili umjetničku akademiju), • obezvrjeđivanja uloge i statusa senata kojemu su oduzete brojne ovlasti koje su sadržane u važećim propisima (odlučivanje o uvjetima studiranja i studentskom standardu, o koordiniranju međunarodne suradnje, o izdavačkoj djelatnosti, potvrđivanje izbora dekana fakulteta i umjetničkih akademija itd.), • obezvrjeđivanja uloge i statusa Rektorskog zbora u čiji sastav ulaze rektori svih sveučilišta, a ne samo rektori javnih sveučilišta kako je propisano važećim Zakonom, • deklasiranja uloge i statusa Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj koje je od „najvišeg stručnog tijela koje se brine za razvitak i kvalitetu cjelokupne znanstvene djelatnosti i sustava znanosti, visokog obrazovanja i tehnološkog razvoja u Republici Hrvatskoj“ (čl. 6. važećeg Zakona) svedeno na manipulativni upravljački instrument izvršne vlasti; predviđeno je ne samo da Ministarstvo preuzme od AZVO-a administrativne i stručne poslove za Nacionalno vijeće nego i da, umjesto nadležnog saborskog odbora, utvrđuje kandidate za članove Nacionalnog vijeća; preko Nacionalnog vijeća Ministarstvo bi ostvarilo kontrolu i nad matičnim odborima koje imenuje Nacionalno vijeće, dok se predviđenim ukidanjem područnih znanstvenih vijeća Nacionalnom vijeću oduzimaju osnovne stručne kompetencije, • srozavanja profesionalnog dostojanstva zaposlenika u znanstvenim i znanstveno-nastavnim zvanjima (ukidanje znanstvenih i znanstveno-nastavnih zvanja, ukidanje slobodne studijske godine za osobe na znanstveno-nastavnim mjestima nižim od mjesta redovitog profesora kojima je taj institut najpotrebniji, ukidanje kraćih ili duljih izbivanja radi znanstvenog, umjetničkog ili stručnog usavršavanja itd.), • nerazumijevanja biomedicinskog područja, koje prednjači udjelom u ukupnoj znanstvenoj produkciji, izostanka regulacije ili nedorađenih odredbi koje se odnose na specifičnosti tog područja (kumulativni radni odnosi, izvođenje kliničke nastave, nastavne baze, sveučilišne bolnice, inozemna nastava, kadrovski deficit itd.) • nerazumijevanja visokoškolskog umjetničkog obrazovanja, derogiranja svih dosadašnjih postignuća u uređenju visokoškolskog umjetničkog područja, podržavanja neravnopravnog tretmana nastavnika u umjetničko-nastavnim i znanstveno-nastavnim zvanjima (radnim mjestima), neuvažavanja specifičnosti obrazovnog procesa u umjetničkom području (pojedinačni, mentorski rad, visok udio vanjske suradnje itd.), • neodgovornog ukidanja znanstvenih centara izvrsnosti koji su u važećem Zakonu definirani kao „znanstvena organizacija ili skupina znanstvenika koja po originalnosti, značenju i aktualnosti rezultata svoga znanstvenog rada ide u red najkvalitetnijih organizacija ili skupina u svijetu unutar svoje znanstvene discipline“ (čl. 29), • ignoriranja potrebe za znanstvenim radnim mjestima u laboratorijima, istraživačkim jedinicama i centrima izvrsnosti na fakultetima, što je naglašeno važno za tehničko i prirodoslovno područje, • uništavanja same ideje programskog ugovaranja uvođenjem penalizacije kao sredstva prisile nad drugom stranom ugovornog odnosa, čime se pregovaranje pretvara u diktat, • izostavljanja istraživačkih i obrazovnih infrastruktura kao njihova povezivanja s međunarodnim infrastrukturama iz zakonske regulacije te nejasnog tretiranja e-infrastrukture, • nekonzistentnog i pogrešnog tretiranja informacijskih sustava u znanosti i visokom obrazovanju, • niza nepromišljenih i neprovedivih zakonskih rješenja, • izostanka nužnih obrazloženja, posebice za radikalne zahvate u postojeći sustav znanosti i visokog obrazovanja (dokument koji je trebao sadržavati obrazloženja i koji je neslužbenim putem dospio u javnost u punoj je diskrepanciji sa tekstom Nacrta prijedloga Zakona). II. Nacrt prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, koji je izradilo Povjerenstvo za zakonske akte koji uređuju sustav znanosti i visokog obrazovanja Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, prihvaća se kao polazišna podloga za raspravu o cjelovitoj reformi sustava znanosti i visokog obrazovanja. Za provedbu cjelovite reforme sustava znanosti i visokog obrazovanja nužno je u prvom koraku napraviti ekspertnu analizu postojećeg stanja, a zatim u primjerenim rokovima provesti temeljitu raspravu u akademskoj zajednici, u institucijama znanosti i visokog obrazovanja te u najširem krugu zainteresirane javnosti. III. Odbijaju se isforsirani reformski zahvati u sustav znanosti i visokog obrazovanja na temelju neverificiranih ciljeva i pod pritiskom dodjeljivanja europskih sredstava, što se doživljava kao financijska ucjena, kao udar na profesionalno dostojanstvo djelatnika u sustavu te kao poništavanje autonomije u donošenja meritornih strateških odluka unutar sustava znanosti i visokog obrazovanja. IV. U skladu s time odbacuje se isforsirano i nelogično donošenje novog ili mijenjanje postojećeg Pravilnika o izboru u znanstvena zvanja, posebice prije nego se izradi „odgovarajuća ekspertna analiza radno-pravnog okvira znanstvenog rada“, koja je kao preduvjet navedena u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti (str. 883). Donošenje novog ili mijenjanje postojećeg Pravilnika o izboru u znanstvena zvanja nelogično je i besmisleno u kontekstu odredbi Nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, prema kojima se ukidaju znanstvena i znanstveno-nastavna zvanja, pa bi donošenjem novog zakona takav pravilnik postao bespredmetnim u trenutku donošenja. V. S obzirom na posebni položaj koji Sveučilište u Zagrebu ima u sustavu znanosti i visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj, s oko 50% udjela prema broju studenta i s preko 50% udjela u ukupnim znanstvenim postignućima prema različitim parametrima, očekuje se da ovi zaključci neće biti ignorirani u daljnjoj raspravi i provedbi reforme sustava znanosti i visokog obrazovanja te se, pod tom pretpostavkom, dostavljaju Nacionalnom vijeću za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, Vladi Republike Hrvatske, Hrvatskom saboru, Predsjedniku Republike Hrvatske, Ministarstvu znanosti i obrazovanja, Rektorskom zboru, senatima javnih sveučilišta u Republici Hrvatskoj, javnim znanstvenim institutima kao i hrvatskoj javnosti. Rektor prof. dr. sc. Damir Boras, v. r. OBRAZLOŽENJE 1) Cjelovita reforma sustava znanosti i visokog obrazovanja kao okvir rasprave Na temelju čl. 13. Statuta Sveučilišta u Zagrebu i preporuke Rektorskog kolegija u užem sastavu rektor je 3. siječnja 2022. godine donio Odluku o imenovanju Povjerenstva za analizu nacrtâ zakonskih prijedloga u sklopu rasprave o reformi sustava znanosti i visokog obrazovanja (Klasa: 602-03/22-07/3; Urbroj: 380-012/246-22-1). Povjerenstvo je dobilo zadaću analizirati nacrte zakonskih prijedloga u sklopu rasprave o reformi sustava znanosti i visokog obrazovanja, valorizirati i sistematizirati rezultate rasprave na sastavnicama Sveučilišta te pripremiti platformu za raspravu na tematskoj sjednici Senata. Nacrt prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, koji je izradilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja, dostavljen je prvi put sveučilištima 24. veljače 2022., uoči sjednice Rektorskog zbora od 25. veljače 2022., na kojoj su ministar znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Radovan Fuchs i državni tajnik Ivica Šušak predstavili Nacrt prijedloga Zakona. Tom je prilikom zaključeno da će u iduća tri tjedna, do 18. ožujka 2022. javna sveučilišta provesti raspravu o Nacrtu. Na sjednici Rektorskog kolegija u užem sastavu 28. veljače 2022. ocijenjeno je da je, s obzirom na dalekosežne implikacije i posljedice te zakonske inicijative, raspoloživi rok za raspravu prekratak, te je utvrđen vremenski plan i način provođenja javne rasprave u vremenski zadanom okviru. Slijedom rasprave i mišljenja, donesenog na Rektorskom kolegiju, rektor prof. dr. sc. Damir Boras uputio je 28. veljače 2022. poziv dekanicama i dekanima, članovima Senata i članovima vijeća područja da se, povodom zakonske inicijative Ministarstva znanosti i obrazovanja, aktivno uključe u šire zasnovanu raspravu o stvaranju novog zakonodavnog okvira za sveobuhvatnu reformu sustava znanosti i visokog obrazovanja. U pozivu su dane smjernice o načinu provođenja rasprave: „S obzirom na činjenicu da je problematika znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja, osim u temeljnom Zakonu, regulirana dijelom ili u cijelosti u čak 15 drugih zakona, jasno je da se o Nacrtu zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokog obrazovanja ne može raspravljati izolirano, ne uzimajući u obzir cjelinu zakonske regulative za to područje. Takav cjeloviti pristup primijenjen je u paralelnoj zakonskoj inicijativi Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj. Nacionalno vijeće imenovalo je 21. prosinca 2020. godine Povjerenstvo zakonske akte koji uređuju sustav znanosti i visokog obrazovanja. Povjerenstvo je imenovano u reprezentativnom sastavu u koji su ušli predstavnici svih sveučilišta i više znanstvenih instituta. Nakon devetomjesečnog rada Povjerenstvo je završilo rad te je 14. listopada 2021. Nacionalnom vijeću uputilo Nacrt prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Posebna vrijednost ovog zakonskog nacrta sastoji se u cjelovitom pristupu kojim je zakonsko uređenje područja znanosti i visokog obrazovanja sagledano u cjelini i u relaciji prema zakonskim rješenjima u drugim zakonima. U tom smislu, radi cjelovitog sagledavanja zakonskih rješenja u javnu raspravu na Sveučilištu u Zagrebu, koja se ne bi trebala odvijati kao rasprava o jednom nacrtu zakona nego kao rasprava o cjelovitoj reformi sustava znanosti i visokog obrazovanja, upućujemo oba zakonska nacrta. Molimo čelnike sastavnica Sveučilišta da s priloženim materijalima upoznaju sve djelatnike svojih sastavnica, da organiziraju tematske sjednice fakultetskih i akademijskih vijeća te da rezultate provedene javne rasprave dostave na Sveučilište najkasnije do utorka 15. ožujka 2022. kako bi posebno povjerenstvo, na temelju rezultata javne rasprave, moglo pripremiti platformu za raspravu na sjednici Senata.“ U raspravi je dostavljenim komentarima, primjedbama i sugestijama sudjelovalo pet vijeća područja kao i 24 sastavnice Sveučilišta te više djelatnika Sveučilišta s individualnim prilozima: a) Vijeće umjetničkoga područja s dokumentom u kojem su objedinjeni prilozi tri akademije i jednog fakulteta: • Akademija dramske umjetnosti • Akademija likovnih umjetnosti • Muzička akademija • Arhitektonski fakultet b) Vijeće tehničkoga područja te dodatno sa zasebnim prilozima fakulteta iz tog područja: • Fakulteta elektrotehnike i računarstva • Fakulteta strojarstva i brodogradnje • Fakulteta prometnih znanosti • Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta • Tekstilno-tehnološkog fakulteta • Geotehničkog fakulteta • Grafičkog fakulteta • Metalurškog fakulteta c) Vijeće društveno-humanističkoga područja te dodatno sa zasebnim prilozima fakulteta iz tog područja: • Fakulteta hrvatskih studija • Ekonomskog fakulteta • Fakulteta organizacije i informatike • Fakulteta političkih znanosti • Fakulteta filozofije i religijskih znanosti • Kineziološkog fakulteta • Učiteljskog fakulteta d) Vijeće biotehničkoga područja te dodatno sa zasebnim prilozima fakulteta iz tog područja: • Agronomskog fakulteta • Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije • Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta e) Vijeće biomedicinskoga područja f) Prirodoslovno-matematički fakultet g) Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu 2) Usporedna sadržajna analiza Nacrta prijedloga Zakona MZO-a i Nacrta prijedloga Zakona Povjerenstva Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj [Tablična analiza ne može se prenijeti u sustav esavjetovanja.gov.hr/ pa se upućuje na činjenicu da je ona dostupna na stranicama 6-12 PDF-a http://www.unizg.hr/fileadmin/rektorat/Novosti_press/Mediji/Priopcenja/Zakljucci_Senata_o_nacrtima_zakona_koji_se_odnose_na_reformu_sustava_znanosti_i_visokoga_obrazovanja.pdf ] 3) Pravna analiza ključnih odredbi i implikacija u Nacrtu prijedloga Zakona MZO-te u Nacrtu prijedloga Zakona Povjerenstva Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj a) Neodrživost argumenta da brojnost novela i četiri odluke Ustavnog suda RH zahtijevaju novi zakon U nastavku se donosi izbor različitih općih akata (namjerno su obuhvaćeni različiti takvi akti da se vidi netočnost tvrdnje Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske) koji su novelirani jednako ili više nego važeći Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a nikada se nije postavljalo pitanje donošenje novoga propisa. • Zakon o obvezama i pravima državnih dužnosnika (NN br. 101/98, 135/98, 105/99, 25/00, 73/00, 30/01, 59/01, 114/01, 153/02, 163/03 – vidjeti članak 21. Zakona o sprječavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti, 16/04, 30/04, 187/04, 121/05, 151/05 - Uredba o dopuni, 141/06, 17/07, 34/07 - Odluka USRH, 107/07, 60/08, 38/09, 150/11, 22/13, 22/13 – vidjeti članak 7. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posebnim pravima predsjednika Republike Hrvatske po prestanku obnašanja dužnosti, 103/14 – Odluka USRH, 3/15 – Uredba, 93/16, 44/17 – vidjeti članak 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom saboru i 66/19) • Uredba o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u državnoj službi (NN, br. 37/01, 38/01 - ispravak, 71/01, 89/01, 112/01, 7/02 – ispravak, 17/03, 197/03, 21/04, 25/04, 92/05, 131/05, 81/06, 11/07, 47/07, 109/07, 58/08, 32/09, 140/09, 21/10, 38/10, 77/10, 113/10, 22/11, 142/11, 31/12, 49/12, 60/12, 65/12, 78/12, 82/12, 100/12, 124/12, 140/12, 16/13, 25/13, 52/13, 96/13, 126/13, 2/14, 94/14, 140/14, 151/14, 76/15, 100/15, 71/18, 73/19, 63/21 i 13/22) • Uredba o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama (NN, broj 25/13, 72/13,151/13, 09/14, 40/14, 51/14, 77/14, 83/14, 87/14, 120/14, 147/14, 151/14, 11/15, 32/15, 38/15, 60/15, 83/15, 112/15, 122/15, 10/17, 39/17, 40/17, 74/17, 122/17, 9/18, 57/18, 59/19, 79/19, 119/19, 50/20, 128/20, 141/20, 17/21, 26/21, 137/21 i 9/22) • Zakon o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika (NN, br. 10/99, 25/00, 1/01-Uredba, 30/01, 59/01, 114/01, 116/01, 64/02, 153/02, 17/04, 8/06, 142/06, 34/07 - Odluka USRH, 134/07 - Uredba, 146/08, 155/08 – Uredba, 39/09, 155/09 – Uredba, 14/11, 154/11 – Uredba – prestala važiti, 12/12, 143/12, 100/14 – Odluka USRH, 147/14,120/16 i 16/19) • Sudski poslovnik (NN, br. 37/14, 49/14, 8/15, 35/15, 123/15, 45/16, 29/17, 33/17 – ispravak, 34/17, 57/17, 101/18, 119/18, 81/19, 128/19, 39/20, 47/20, 138/20, 147/20, 70/21, 99/21 i 145/21) • Zakon o parničnom postupku, Službeni list SFRJ, br. 4/77 – 35/91; Nar. nov., br. 26/91, 53/91, 91/92, 112/99, 88/01 – v. čl. 50. Zakona o arbitraži, 117/03, 88/05 – v. čl. 129. Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona, 2/07 – v. Odluku USRH od 20. prosinca 2006., 84/08, 96/08 – v. Odluku USRH od 9. srpnja 2008., 123/08 – ispravak, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 – v. Odluku USRH od 11. srpnja 2014., 70/19. • Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN, br. 91/96, 68/98 – vidjeti članak 12. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, 137/99 - Odluka USRH, 22/00 - Odluka USRH, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 – pročišćeni tekst i 94/17 – ispravak) • Zakon o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (NN, br. 92/96, 39/99 - Odluka USRH, 42/99 - ispravak Odluke USRH, 92/99 - ispravak, 43/00 - Odluka USRH, 131/00 - Odluka USRH, 27/01 - Odluka USRH, 34/01 – ispravak Odluke USRH, 65/01 - Odluka USRH, 118/01 - Odluka USRH, 80/02, 81/02 – ispravak i 98/19) [ovdje imamo 7 odluka Ustavnog suda RH + 1 ispravak odluke Ustavnog suda RH pa nije donesen novi zakon] • Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN, br. 87/08, 86/09, 92/10, 105/10 – ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 126/12 – pročišćeni tekst, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19 i 64720 - Uredba) • Zakon o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (NN, br. 33/92, 57/92 – Uredba, 77/92, 86/92 - pročišćeni tekst, 58/93, 2/94, 76/94, 108/95, 108/96 – vidjeti članak 77. Zakona o pravima hrv. branitelja…, 82/01, 94/01 – vidjeti članak 148. Zakona o pravima hrvatskih..., 103/03,148/13 i 98/19) • Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (NN, br. 174/04, 92/05, 2/07, 107/07, 65/09, 137/09, 146/10, 55/11, 140/12, 19/13 – pročišćeni tekst, 33/13, 148/13 i 92/14 i 121/17- vidjeti članak 216. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, njegovim stupanjem na snagu 14. prosinca 2017. prestaje važiti Zakon, osim članaka 13. ‒ 30., 33. i 33.a koji prestaju važiti 1. siječnja 2019.) • Odluka o utvrđivanju Popisa dijagnostičkih i terapijskih postupaka u zdravstvenim djelatnostima - vremenski i kadrovski normativi (NN br. 15/92, 29/93, 65/93, 31/95, 73/99, 3/00, 18/00, 118/01, 44/02, 76/02, 85/02, 92/02, 130/02, 151/02, 11/03, 32/03, 43/03, 203/ 03, 30/05, 88/05, 136/06, 16/07, 40/07, 57/07, 80/07, 84/07 - ispravak, 98/07, 111/07, 130/07, 54/08, 85/08, 133/08, 2/09, 10/09 – ispravak, 17/09, 110/10, 49/13, 65/13, 99/13, 103/13, 125/13, 34/14 i 74/14) • Odluka o osnovama za sklapanje ugovora u provođenju specifične zdravstvene zaštite (NN, br. 47/14, 157/14, 139/15, 28/16, 26/17, 132/17, 119/18, 32/19, 128/19, 22/20, 147/20, 119/21 i 145/21) • Odluka o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja (NN, br. 56/17, 73/17 – ispravak, 30/18, 35/18 – ispravak, 119/18, 32/19, 62/19, 94/19, 104/19, 22/20, 84/20, 123/20, 147/20, 12/21, 45/21 i 144/21) • Pravilnik o plaćanju naknada za pravo uporabe adresa, brojeva i radiofrekvencijskog spektra (NN, br. 154/08, 28/09 – ispravak, 97/10, 92/12, 62/14, 147/14, 138/15, 77/16, 126/17, 55/18, 99/18, 64/19, 73/20, 139/21 i 141/21) b) Sustavnost pristupa i drugi opći akti Izrada nacrta prijedloga zakona iz područja znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja podrazumijeva sustavnost pristupa i uzimanje u obzir analizu čitavoga niza općih akata, počevši od Ustava RH i pravoga značenja njegova čl. 68, preko općih akata zakonskog i podzakonskog ranga, ali i na osobit način kolektivnih ugovora koji predstavljaju mjerodavno pravo i specijalniji akt u odnosu na opći radnopravni režim. Propis zakonskoga ranga zakona iz područja znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja čini sedes materiae, pa čak i svojevrstan zakon od sistemskog značenja, međutim on tu nije ni približno jedini režim koji se pojavljuje, nego postoji još niz specijalnih i nadovezujući režima s kojima on mora biti usklađen i kojima se nužno mora prilagoditi. Također, pristupanje izradi takvog zakonskoga općeg akta prethodno podrazumijeva široku i stručnu analizu područja i predmeta normiranja kako bi se ono temeljilo na pouzdanim i empirijski potvrđenim podatcima. Naznačene zahtjeve poštovao je Nacrt prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju koji je izradilo Povjerenstvo za zakonske akte koji uređuju sustav znanosti i visokog obrazovanja, dok Nacrt prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti ne samo da to nije proveo i uvažio, nego je u mnogim područjima proturječan specijalnim važećim zakonskim režimima. Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju u normativnom smislu je lex specialis i sedes materiae. U tom području on je pravi sistemski zakon, a takvi zakoni traže stabilnost i kontinuitet, poput – primjerice – Zakona o parničnom postupku, čija se novela baš sada priprema i koji je isti zakon kakav je donesen 1978. godine. Premda je potonji zakon izrazito noveliran, mijenjan odlukama Ustavnog suda RH, a u krajnjoj liniji pisan je i na više jezika, on je uvijek ostao onaj isti zakon iz 1978. godine. [Zakon o parničnom postupku, Službeni list SFRJ, br. 4/77 – 35/91; Nar. nov., br. 26/91, 53/91, 91/92, 112/99, 88/01 – v. čl. 50. Zakona o arbitraži, 117/03, 88/05 – v. čl. 129. Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona, 2/07 – v. Odluku USRH od 20. prosinca 2006., 84/08, 96/08 – v. Odluku USRH od 9. srpnja 2008., 123/08 – ispravak, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 – v. Odluku USRH od 11. srpnja 2014., 70/19]. Status i funkciju kakav u parničnom procesu ima Zakon o parničnom postupku, u području znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja ima Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i stoga ni meritorno ni nomotehnički ne postoji potreba za donošenjem novoga zakona ili uvođenjem kakvih oštrih obrata u kontinuitet i ustaljenu paradigmu na kojoj počiva to područje. Dakako, određene intervencije i poboljšice potrebne su i dobrodošle, ali ne oštri obrati poput takvih koji su predviđeni u Nacrtu prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. c) Koncept i naziv zakona te pitanje kontinuiteta Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju sistemski je zakon koji ima načelno i konceptualno značenje. Kada se kaže da je sistemski misli se na to da je on postavio paradigmu znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja koja ne samo da je trajna i dugovjeka kategorija, nego je ujedno riječ o sistemskoj paradigmi koja podrazumijeva kontinuitet, stečenost određenih prava, ali i činjenicu da su neke njegove norme primjenom konzumirale prava i ovlaštenja njegovih adresata te da se u njih, stoga jer su stečena i konzumirana, ne može povratno (retroaktivno) zadirati. Nacrt prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju koji je izradilo Povjerenstvo za zakonske akte koji uređuju sustav znanosti i visokog obrazovanja temelji se na institucionalnom kontinuitetu, svijesti o konzumiranju postojećih normi i stečenim pravima, te stoga zadržava postojeći naziv zakona (koji se uvriježio i koji faktički u stvarnosti ima svoju ustaljenu pokratu (ZZDVO). To nužno podrazumijeva i zadržavanje postojeće strukture i dvodijelnosti kod kojih na prvo mjesto ide znanstvena djelatnost, a zatim visoko obrazovanje. Nacrt prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti u cijelosti napušta postojeću paradigmu i kontinuitet stvarajući ni iz čega neka nova i revolucionarna rješenja koja nemaju ni tradiciju ni kontinuitet i koja ne pokazuju svijest o tome da se neke stvari ne mogu mijenjati jer su normativno konzumirane i pripadaju kategoriji stečenih prava. To se dijelom ogleda i u sasvim novom nazivu zakona, koji suprotno svoj dosadašnjoj normativnoj stvarnosti i praksi na prvo mjesto stavlja visoko obrazovanje, a na drugo znanstvenu djelatnost. To se onda nužno prelijeva i na strukturu zakona, jer se na prvom mjestu uređuje visoko obrazovanje, a zatim znanstvena djelatnost, što je potpuno obrnuto nego sve što je do sada postojalo. Osim diskontinuiteta, koji je i meritorno i tehnički, pa i nomotehnički nepotreban i neoportun, postavlja se pitanje poručuje li se time nešto što je u biti drugačije od dosadašnjih shvaćanja, tj. poručuje li se da znanstvena djelatnost jest drugotna i da nju stvara visoko obrazovanje, a ne kao do sada da visoko obrazovanje proizlazi iz znanstvene djelatnosti kao prvotne i najvažnije kategorije. Nacrt prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju koji je izradilo Povjerenstvo za zakonske akte koji uređuju sustav znanosti i visokog obrazovanja sveobuhvatniji je u kontekstu opsežne analize predstavljene u uvodnom obrazloženju. Jasno se može vidjeti da se reforme pokreću radi potreba društva, a ne radi pristupa sredstvima iz EU fondova – kao što je to slučaj u Nacrtu prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. Na taj način je prijedlog koji je izradilo Povjerenstvo za zakonske akte koji uređuju sustav znanosti i visokog obrazovanja sustavno promišljen, dubinski, nudi sustavna dugoročna rješenja i ima cjelovit obuhvat. Važno je napomenuti da je taj prijedlog također usuglašen s temeljnim i aktualnim dokumentima kao što su Program Vlade Republike Hrvatske (2020.-2024.), Nacionalni plan oporavka i otpornosti (2021.-2026.) i Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. U obrazloženju Nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti može se zaključiti da su izmjene gotovo isključivo temeljene na novom modelu financiranja, odnosno implementaciji cjelovitih programskih ugovora čija je strateška podloga Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2020.-2026. Nacrt prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti ne sadržava analizu postojećeg stanja te jasnu nit vodilju koja povezuje postojeće stanje s ciljevima iz nacionalne strategije ili EU strateških okvira i ciljeva. Osim toga, podcijenjena je uloga sveučilišta te se zakonom ruši autonomija sveučilišta i njegovih sastavnica. d) Autonomija Sveučilišta Članak 68. Ustava RH jamči autonomiju Sveučilišta. Riječ je o, normativno gledajući, vrlo snažnom i rezolutnom ustavnom izričaju koji se ne svodi samo na to da sveučilišna sloboda postoji ili da se podrazumijeva, nego da se ona baš jamči. Bit toga je da je sveučilište samosvojno, a njegovo ustrojstvo, unutarnja organizacija i djelovanje njegovi vlastiti, i ničiji tuđi – pogotovo ne političke vlasti. Jamstvo autonomije sveučilišta iz čl. 68. Ustava RH znači da ona predstavlja stvarnost i da efektivno postoji, a ne to da je krinka ili privid ili kakva nominalna ili deklarativna kategorija koja efektivno ne postoji. Takva autonomija sveučilišta postoji od osnivanja suvremene hrvatske države i odgovarajuće je vrednovana u Nacrtu prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju koji je izradilo Povjerenstvo za zakonske akte koji uređuju sustav znanosti i visokog obrazovanja. Autonomija sveučilišta ponajprije podrazumijeva da je sveučilište stvarno i kao partner otpočetka uključeno u izradu propisa koji se na njega odnose. To sa Nacrtom prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti uopće nije bio slučaj, nego je Rektorskom zboru taj tekst dostavljen na očitovanje kao gotov i zadan manje od 24 sata prije negoli im je predstavljen, a zatim je za tako važan i sistemski zakon ostavljeno samo tri tjedna za očitovanje, i to u uvjetima kada je riječ o sasvim novom zakonu koji stubokom, konceptualno i paradigmatski mijenja čitav koncept znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja. To sveučilišna autonomija sigurno nije jer je u takvom kontekstu uključivanje sveučilišta u nešto što je zadano i već gotovo ekscesni formalizam i samo razlog da je akademska zajednica tobože formalno bila upoznata s njegovim sadržajem, a u stvarnosti je dovedena pred potpuno gotov čin. Smisao primjene zakona iz čl. 68. st. 2. Ustava RH nije da se njegovim pravilima autonomija ograničuje i sužuje, devalvira ili u cijelosti obezvrjeđuje, što se Nacrtom prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti grubo čini. U najvećoj mjeri to se čini uvođenjem Sveučilišnog vijeća, njegovom strukturom, načinom izbora njegova predsjednika u kojem može sudjelovati Vlada RH (čl. 15. st. 1.) i posebno njegovim ovlastima u čl. 15. st. 4. koje, kako god se nazivale, sigurno se ne svode na nadzor (kao nadzornog tijela, što je dobrodošlo), nego su čisti čini upravljanja, a to dodatno postaje vidljivim u tome da ono može pokrenuti postupak za razrješenje rektora. Premda Ustav RH jamči da sveučilište samostalno odlučuje o svojem ustrojstvu i djelovanju, politička vlast posredstvom Sveučilišnog vijeća, osim upravljanja sveučilištem, zapravo može utjecati i na to tko će biti rektor. Prema tome, zakonska razrada čl. 69. Ustava RH u biti znači devalvaciju te ustavne odredbe i negiranja sveučilišne autonomije. Postojeći Sveučilišni savjet ima isključivo nadzorne ovlasti. Sveučilišno vijeće – nominalno je nadzorno tijelo, u stvarnosti upravlja sveučilištem. U čl. 11. st. 1. normativno se ustvrđuje da je sveučilišno vijeće nadzorno tijelo. To je tijelo koje bi trebalo zamijeniti savjet sveučilišta, međutim, s njime nema gotovo nikakve poveznice. Apsurdan je broj i način imenovanja četvorice od sedam članova što u biti čini politička vlast. Trojicu imenuje osnivač (=Hrvatski sabor), a predsjednika imenuje šest članova (ali ne među sobom, nego to mora biti netko sedmi), no ako se ne mogu među sobom dogovoriti, toga sedmoga imenuje Vlada RH kao politička vlast. To otvara golem prostor manipulacijama, tj. da se svjesno izbjegava dogovor šestorice članova kako bi politička vlast mogla postaviti predsjednika toga tijela. Osim što može pokrenuti postupak razrješenja rektora, to tijelo temeljem čl. 15. st. 4. u stvarnosti, gledajući meritum, a ne pogrešno nazivanje stvari, ima upravljačke, a ne samo nadzorne ovlasti, što je iz perspektive sveučilišne autonomije neprihvatljivo. Posebno se te stvarne upravljačke kompetencije ogledaju u njegovoj ovlasti da potvrđuje prijedloge Programskog ugovora. Riječ je o zadnjem koraku prije negoli se temeljem čl. 98 započnu pregovori s Ministarstvom o programskom ugovoru, jer taj članak predviđa njegovo formuliranje kroz neku vrstu pregovora tih dviju strana. Položaj Sveučilišnog vijeća je takav da nakon niza koraka koji se poduzimaju najprije na sastavnicama, pa zatim na sveučilištu, na kraju sve ovisi o njemu i njegovoj odluci hoće li ga potvrditi ili ne. Potvrđivanje nije nadzorna funkcija, nego takva koja odlučuje, a samim time je i upraviteljska. Sveučilišno vijeće pritom može obezvrijediti čak četiri prethodna koraka od kojih se dva odvijaju na sastavnici (izrada prijedloga programskog ugovora od dekana – čl. 20. prihvaćanje dekanova prijedloga na vijeću sastavnice – čl. 19.), rektorov prijedlog ukupnog programskog ugovora – čl. 13 i prijedlog programskog ugovora koji prihvaća senat – čl. 13.) Sveučilišno vijeće kao koncept je neodrživo. Kada se uređuje sastav Sveučilišnog vijeća ide se logikom 3 člana (daje Sveučilište) + 3 (daje Sabor RH) + 1 (koji je predsjednik i kojega in ultima linea imenuje Vlada RH). Postavlja se pitanje o tome tko saziva sjednicu vijeća s 3+3, prema kojim pravilima, kako to vijeće djeluje i odlučuje, jer ono se u biti konstituira tek izborom sedmoga članka koji je predsjednik i koji glede toga ima inicijativu, no on dok nije imenovan ne postoji. Osim što je takav sastav i provenijencija članova nonsens (to je specifikum kakav nigdje drugdje ne postoji) i flagrantni mehanizam potencijalne političke kontrole nad sveučilištem, on ne može funkcionirati jer u biti to vijeće mora djelovati prije svojega konstituiranja i vrlo Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
67 prof. dr. sc. Josip Jurčević NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI ODBOR ZA ZNANOST I VISOKO OBAZOVANJE DOMOVINSKOG POKRETA SMATRA DA JE NUŽNO OBUSTAVITI POSTUPKE DONOŠENJA PAKETA ZAKONA U REŽIJI AKTUALNOG MINISTRA ZNANOSTI I OBRAZOVANJA POLAZEĆI OD NAČELNOG STAVA DA DIONICI SUSTAVNE POLITIČKE KORUPCIJE NE MOGU PROVODITI REFORMU SUSTAVA ZNANOSTI I VISOKOG OBRAZOVANJA. STAJALIŠTE ODBORA ZA ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE DOMOVINSKOG POKRETA ŠIROKO JE ELABORIRANO I POTKRIJEPLJENO ANALITIČKIM PODACIMA TE JE U FORMI ZAHTJEVA I APELA UPUĆENO NA RELEVANTNE POLITIČKE I DRUŠTVENE ADRESE. ODBOR ZA ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE DOMOVINSKOG POKRETA SMATRA DA JE ARGUMENTACIJU KOJA JE IZNESENA U ZAHTJEVU/APELU POTREBNO UZETI U OBZIR U SKLOPU SAVJETOVANJA SA ZAINTERSIRANOM JAVNOŠĆU O NACRTU PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI. Domovinski pokret Odbor za znanost i visoko obrazovanje Vlaška ulica 81a 10000 Zagreb Ne mogu dionici sustavne političke korupcije provoditi reformu sustava znanosti i visokog obrazovanja PREDMET: A. Zahtjev za obustavljanje reformskog procesa sustava znanosti i visokog obrazovanje dok nadležna tijela ne rasvijetle osnovane sumnje u političku korupciju u resornom vođenju tih sustava B. Apel za aktivnu podršku u stvaranju društvene i političke spremnosti za borbu protiv sustavne političke korupcije počevši od Ministarstva znanosti i obrazovanja Adresati Zahtjeva: Mr. sc. Andrej Plenković, predsjednik Vlade Republike Hrvatske Kardinal Josip Bozanić, nadbiskup, Zagrebačka nadbiskupija Gđa Zlata Hrvoj-Šipek, glavna državna odvjetnica, Državno odvjetništvo Republike Hrvatske Gosp. Gordan Jandroković, predsjednik Hrvatskog sabora Gosp. Nikola Grmoja, predsjednik Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije Hrvatskog sabora Akademik Željko Reiner, predsjednik Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskog sabora Gđa Marija Jelkovac, predsjednica Odbora za zakonodavstvo Hrvatskog sabora Gosp. Mišel Jakšić, predsjednik Odbora za pravosuđe Hrvatskog sabora Gosp. Domagoj Hajduković, predsjednik Odbora za europske poslove Hrvatskog sabora Gđa Katica Glamuzina, predsjednica Odbora za predstavke i pritužbe Hrvatskog sabora Gđa Nataša Novaković, predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa Adresati Apela: Gosp. Zoran Milanović, Predsjednik Republike Hrvatske Gđa Ursula von der Leyen, Predsjednica Europske komisije Gđa Tamara Laptoš, glavna tužiteljica u Uredu europskog javnog tužitelja Rektori javnih sveučilišta Klubovi zastupnika u Hrvatskom saboru Predsjednici parlamentarnih stranaka Znanstvene i kulturne institucije Udruge građana i strukovne organizacije Sredstva javnog priopćavanja A. ZAHTJEV ZA OBUSTAVLJANJE REFORMSKOG PROCESA SUSTAVA ZNANOSTI I VISOKOG OBRAZOVANJA DOK NADLEŽNA TIJELA NE RASVIJETLE OSNOVANE SUMNJE U POLITIČKU KORUPCIJU U VOĐENJU TIH SUSTAVA O pojmu sustavne političke korupcije Pojam „sustavne političke korupcije“ ovdje koristimo u smislu kako ga je definirao poznati sigurnosni stručnjak prof. dr. sc. Mirko Bilandžić: „Sustavna politička korupcija dominantan je oblik upravljanja Hrvatskom, dominantan oblik društvenih odnosa, osvajanja vlasti i održavanja na vlasti. Takav model nije rezultirao samo urušavanjem, uništavanjem ili pljačkom hrvatske države i hrvatskog društva, već su nepotizmi, klijentelizmi, kronizmi i prljavo-partikularni interesi i utjecaji doveli do negativne kadrovske selekcije i bitnih deficita institucionalnih državnih kapaciteta.“ [Ivan Perkov „Sustavna politička korupcija ozbiljna je prijetnja Hrvatskoj“, intervju s prof. Mirkom Bilandžićem, Universitas (Split-Zagreb), br.143, 27. rujna 2021., str. 16] Sustavna politička korupcija (dalje: SUPOK) patološka je socio-politička pojava koja se generira u sferi politike i državnih institucija odakle se prelijeva na ukupne društvene odnose i zbivanja. SUPOK sustavno uništava produktivne društvene potencijale, antagonizira društvene energije koje, u najboljem slučaju, završavaju u stagnaciji općeg društvenog razvoja, a najčešće u procesima propadanja kao što je evidentno u akutnom stanju hrvatske države i društva. Na razini društvene svijesti SUPOK proizvodi frustracije širokih razmjera, stvara osjećaj beznađa te pokreće mehanizam paničnog bijega iz besperspektivne situacije, što je rezultiralo samoubilačkom stopom iseljavanja koja bjelodano potvrđuje da su procesi propadanja doprli do same srži nacionalne opstojnosti. SUPOK kao patološka socio-politička pojava može poprimiti različite oblike od širokog spektra kaznenih djela preko političkih devijacija do etičkih prijestupa. Utoliko je u detektiranje, istraživanje i stručno elaboriranje ovog problema potrebno, u interdisciplinarnoj interakciji, uključiti veći broj znanstvenih disciplina. O razmjerima i ozbiljnosti problema svjedoči činjenica da je detektiran čak i u teološkoj perspektivi, gdje je poznat pod nazivom „strukture grijeha“. O tome papa Ivan Pavao II. izrijekom govori u enciklici Solicitudo rei socialis iz 1987. godine [usp. Stipe Tadić, „Grijesi i strukture“, Nova prisutnost, 10/2012., str. 397-398], na što se u našim prilikama, s iznimnim javnim odjekom, u više navrata pozivao kardinal Josip Bozanić. Međutim, sustav znanosti, unutar kojega bi trebalo istražiti problem i postaviti konceptualni okvir za njegovo praktično rješavanje, dospio je i sam pod izravnu kontrolu sustava političke korupcije, koji je upravo na ogledan način izgrađen u resoru Ministarstva znanosti i obrazovanja, što se očituje u pritiscima, ucjenama, prijetnjama, besmislenim direktivama, nazivanjima, pozivanjima u Ministarstvo, trgovačkim pogodovanjima, nevjerojatnim komplotima, dirigiranjem medija, tabuiziranjem i sličnim koruptivnim alatima kojima vrhuška iz resornog ministarstva na dnevnoj bazi „upravlja“ sustavom znanosti i visokog obrazovanja. Iz navedenoga proizlazi neotklonjiv zaključak da borbu protiv političke korupcije treba pod hitno početi upravo od resora znanosti i obrazovanja. Urgentnost političke, istražne i pravosudne intervencije u resor iz kojega se upravlja sustavima znanosti i visokog obrazovanja potencirana je grčevitim pokušajem aktualnog ministra i kompaktne koruptivne mreže oko njega da neformalnu praksu SUPOK-a, koju se još uvijek ima osnove smatrati devijantnom, najavljenom sveobuhvatnom promjenom zakonskog okvira ozakoni te u najavljenoj sveobuhvatnoj reformi sustava znanosti i visokog obrazovanje pretvori u institucionalni standard. Transformacija Nacionalnog vijeća prema zamišljenom zakonu To se može ilustrirati na primjeru predviđenog transformiranja uloge Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj (dalje: Nacionalno vijeće) u sklopu sveobuhvatne reforme sustava znanosti i visokog obrazovanja. Prema važećem Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju Nacionalno vijeće definirano je kao „najviše stručno tijelo koje se brine za razvitak i kvalitetu cjelokupne znanstvene djelatnosti i sustava znanosti, visokog obrazovanja i tehnološkog razvoja u Republici Hrvatskoj“ (čl. 6. st. 1.). Da bi moglo autonomno obavljati zadaće „najvišeg stručnog tijela“ Nacionalno vijeće stavljeno je pod ingerenciju Hrvatskog sabora kao nositelja zakonodavne vlasti, pa je tako predviđeno da članove i predsjednika Nacionalnog vijeća imenuje Sabor na prijedlog saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu. Odnos prema izvršnoj vlasti jasno je postavljen u odredbi da Nacionalno vijeće „na svoje sjednice poziva ministra te po potrebi druge članove Vlade RH, koji mogu sudjelovati u raspravi bez prava glasa“. Unatoč izričitoj volji zakonodavca da Nacionalno vijeće djeluje u potpunoj neovisnosti u odnosu na izvršnu vlast, aktualni ministar ostvario je, zahvaljujući sustavu političke korupcije, potpunu kontrolu nad radom „najvišeg stručnog tijela“. SUPOK je iznimno učinkovit oblik djelovanja jer neformalno povezuje pojedince bez obzira na njihovu pripadnost različitim institucijama ili različitim stranama u podjeli vlasti. Bilo je dovoljno da aktualni ministar, kao predstavnik izvršne vlasti, s predsjednicom Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu, kao predstavnicom zakonodavne vlasti, uspostavi zakulisni dosluh o budućem sastavu Nacionalnog vijeća da bi preko „svojih ljudi“ zagospodario „najvišim stručnim tijelom“. Na njihovu nesreću operaciju su izveli traljavo tako da je imenovanje novih članova Nacionalnog vijeća, s jedne strane, osporeno utemeljenim i neugodnim prigovorima dok je, s druge strane, završilo u humorističkim vodama nakon što je novi sastav Nacionalnog vijeća, zbog visokog udjela ministrovih lovačkih drugara, koje je u suradnji s predsjednicom Odbora uspio ubaciti u prijedlog za imenovanje, prozvan „lovačkim društvom“. Saborski zastupnik i član Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Damir Bakić razotkrio je u saborskoj raspravi skandalozni postupak u kojem je Odbor predložio osam novih članova Nacionalnog vijeća [https://www.youtube.com/watch?v=FMNRDrhcHCI]. Prijedlog novih članova izglasan je na temelju „papirića iz hlača i sakoa“, pri čemu predsjednica Odbora nije dopustila raspravu prije nego tek nakon obavljenog glasovanja, što je zastupnik Bakić ocijenio „nezamislivim i negacijom parlamenta“. Na prigovor da u odabiru predloženika nisu bili uvaženi kriteriji iz javnog poziva i odgovarajuće zakonske odredbe (znanstveni doprinos, regionalna zastupljenost, zastupljenost znanstvenih i umjetničkih područja, rodna ravnopravnost) samouvjerena predsjednica Odbora dala je antologijski odgovor u stilu „sanctae simplicitatis“ da će se „ubuduće o tome voditi računa“. U Nacrtu prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, koji je početkom ožujka ove godine iz radionice u Ministarstvu znanosti i obrazovanja neplanirano i nakratko dospio u stvarnu javnu raspravu, predviđeno je da Nacionalno vijeće, koje je inače u Nacrtu izgubilo prestižnu oznaku „najvišeg stručnog tijela“, imenuje Hrvatski sabor na prijedlog Ministarstva. Taj radikalni zahvat u postojeću regulaciju, koji u bitnome mijenja status Nacionalnog vijeća, vješto je prikriven i odaje ga tek uzgredno preciziranje da će Ministarstvo pritom „voditi računa o razmjernoj zastupljenosti znanstvenih područja i umjetničkog područja te regionalnoj zastupljenosti članova“ (čl. 88. st. 3. Nacrta). Time otpada potreba za „papirićima iz hlača i sakoa“ i za nametanjem predizborne šutnje prije glasovanja. Drugim riječima, aktualni ministar svoje devijantno ponašanje prema važećim propisima kojim je, u tehnologiji sustavne političke korupcije, „najviše stručno tijelo“ uspio pretvoriti u poslušničko tijelo izvršne vlasti, svojim Nacrtom zakona pokušava legalizirati i nametnuti kao institucionalni standard. Bila bi to konačna pobjeda sustavne političke korupcije, jer bi ona time postala zakon, a borba protiv korupcije postala bi protuzakonita djelatnost. Ovdje treba tek naznačiti da se aktualni ministar, kao što je to opisano u slučaju Nacionalnog vijeća, na isti način, dakle prema nekom zamišljenom svom zakonu koji se tek nedavno pojavio u formi nacrta, odnosio i prema drugim tijelima u sustavu visokog obrazovanja, pri čemu je posebnu brutalnost iskazao početkom 2021. godine u neviđenim pritiscima na Sveučilišni savjet Sveučilišta u Zagrebu, preko kojega je pokušao destabilizirati jedini sveučilišni sustav u državi koji je u stanju pružiti otpor Ministarstvu kako bi time pripremio teren za nadolazeću veliku zakonodavnu obmanu. U čemu se sastoji velika zakonodavna obmana ministra Radovana Fuchsa? Dobro je poznato da je Radovan Fuchs već bio ministar (2009.-2012.), ali je zbog efekta kratkog kolektivnog pamćenja slabo poznato da je njegov prethodni mandat završio fijaskom. Pokušaj da njemu svojstvenim metodama nametne paket od tri zakona za područje znanosti i visokog obrazovanja neslavno je propao 2011. godine u plebiscitarnom odbijanju koje je uspjelo kao nikad dotad objediniti akademsku zajednicu, ali i znatno šire društvene snage uključujući i suprotstavljene političke stranke. U uređenoj državi ne bi se moglo dogoditi da netko s takvom hipotekom za vratom ponovno postane ministar. Ako bi se nekom zabunom to i dogodilo, parametrima zdrave pameti nije moguće shvatiti da bi takvom resornom ponavljaču smjela dopustiti nova prilika da istim metodama, s istim ciljevima i akterima reprizira resorno zlostavljanje akademske populacije iz prethodnog mandata. Nova prilika stvorila se slijedom nevolja koje su snašle Europu i posebice Hrvatsku, koju je uz pandemiju dodatno pogodio snažni potres. Kako nevolje, prema narodnoj mudrosti, nikada ne dolaze same nego se vole grupirati tako se navedenim nevoljama, u slučaju Hrvatske, pridružila i treća u obliku reprize Fuchsovih zakona iz 2011. godine. Za razliku od prve dvije, ova treća se mogla spriječiti. Tako dolazimo do problema resorne samovolje aktualnog ministra, koju može provoditi s obzirom na evidentnu činjenicu da je od mandatara dobio carte blanche za slobodnu eksploataciju resora bez ikakvih ograničenja. Pitanje o razlozima i stvarnim motivima za tu vrstu iživljavanja izvršne vlasti nad najobrazovnijim dijelom nacije odnosi se na više razine vlasti, što ovdje nije u fokusu. Nova prilika ukazala se u obliku Uredbe 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. veljače 2021. o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost [https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=uriserv%3AOJ.L_.2021.057.01.0017.01.HRV&toc=OJ%3AL%3A2021%3A057%3ATOC] (dalje: Uredba), koja je otvorila mogućnost da države članice iz europskih fondova dobiju znatna bespovratna financijska sredstva radi ublažavanja posljedica krize uzrokovane pandemijom te radi jačanja otpornosti na krizne izazove. Uredbom su države članice, koje se žele uključiti u mehanizam dodjele europskih sredstava, dobile obvezu da do 30. travnja 2021. Europskoj komisiji dostave Nacionalni plan oporavka i otpornosti (skraćeno: Nacionalni plan). Plan oporavka i otpornosti zamišljen je kao „sveobuhvatni i koherentni paket mjera za provedbu reformi i javnih ulaganja“ (čl. 17. st. 1.). Uredba je međutim neoprezno otvorila mogućnost da se nacionalni plan oporavka i otpornosti, kao administrativni preduvjet za dobivanje europskih sredstava, može integrirati u jedinstveni dokument s nacionalnim programom reformi (čl. 18. st.3). S obzirom na činjenicu da pritom nisu propisane procedure i pravila za takvo povezivanje raznorodnih dokumenta, time su širom otvorena vrata za političke manipulacije kojima se dodjela europskih sredstava može iskoristiti kao financijska ucjena za provođenje samovoljnih mjera pod krinkom nužnih reformi. Nacionalni program reformi zahtijeva bitno različitu metodologiju izrade i bitno različitu proceduru donošenja od Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, koji se donosi u prigodnu svrhu „povlačenja“ europskih sredstava. Nacionalni program reformi kao strateški dokument može donijeti samo Hrvatski sabor. Naravno da je Hrvatska, čim se ukazala prilika, ušla na „širom otvorena vrata“ i krenula pogrešnim putem, posebice što se tiče reforme sustava znanosti i visokog obrazovanja. To je izrijekom potvrdio gosp. Andrej Plenković, predsjednik Vlade Republike Hrvatske u uvodnom obrazlaganju „Informacije o sažetku Nacrta Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026.“ koja se kao točka našla na dnevnom redu Hrvatskog sabora znakovitog datuma 1. travnja 2021. Tom prigodom premijer je rekao: „Dakle, kao što znate, Nacionalni plan oporavka i otpornosti, koji će biti fuzioniran s Nacionalnim programom reformi, u svojoj je naravi akt koji usvaja Vlada Republike Hrvatske, a ne Hrvatski sabor.“ Ovdje se ne može ulaziti u analizu je li uopće i u kojoj bi mjeri tehnologija „fuzioniranja“ bila zlorabljena u drugim dijelovima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, ali sa sigurnošću možemo tvrditi da je aktualni ministar znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Radovan Fuchs upravo u toj tehnologiji izveo svoju veliku zakonodavnu obmanu u području znanosti i visokog obrazovanja. Njegova se velika zakonodavna obmana sastoji od inicijalnog podmetanja vlastitih interesnih projekcija pod krinkom neupitnih reformi u Nacionalni plan oporavka i otpornosti, te potom od niza krupnih prevara i raznih smicalica, pomoću kojih, nakon što je Nacionalni plan odobren, nastoji forsiranjem tzv. „promjene zakonodavnog okvira“ brzinski provesti svoju inicijalno podmetnutu kvazireformu. Pritom se kao momentom pritiska, kao što je to od samog početka bilo zamišljeno, u prvom redu služi financijskom ucjenom „povlačenja“ europskih sredstava, ali i brojnim drugim, već spomenutim koruptivnim pomagalima. Inicijalno podmetanje Inicijalno ugrađivanje zamisli ministra Fuchsa i njegova interesnog kruga pod maskom nužnih reformi u tekst nacrta Nacionalnog plana oporavka i otpornosti počelo je u odajama Ministarstva nekoliko mjeseci prije nego je donesena Uredba, u vrijeme kada se inače na razini Vlade užurbano radilo na pripremanju nacrta Nacionalnog plana. Na izradi dijela nacrta Nacionalnog plana koji se odnosio na znanost i visoko obrazovanje radilo je nekoliko dužnosnika i službenika, među kojima je bila samo jedna osoba s iskustvom u znanosti i visokom obrazovanju te s odgovarajućim konceptualnim kapacitetom. Budući da je zastupala heretičke stavove - da bi u izradu Nacionalnog plana trebalo uključiti akademsku zajednicu, te posebno Rektorski zbor i Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, zatim da u Nacionalni plan treba uvrstiti znanstvene centre izvrsnosti kao i sustav znanstvenog izdavaštva te da treba osigurati ravnopravan tretman društveno-humanističkih znanosti – bila je tretirana kao protivnik reformskih ideja te je postupno dospjela u izolaciju. Bile su to zabranjene teme. Ako bi nešto od tih tema uspjela uvrstiti u tekst nacrta Nacionalnog plana, to bi preko noći bilo izbrisano. Premda je bila u nadređenom statusu državne tajnice, bila je izložena svojevrsnom mobingu od strane podobnih službenika iz ministrova povjerljivog kruga. Jedini izlaz iz neprijateljskog radnog okruženja i psihički nepodnošljive situacije bila je ostavka na dužnost državne tajnice. Razriješena je dužnosti 4. ožujka 2021., čime je bila uklonjena i zadnja prepreka da ministar i njegov amaterski krug modeliraju svoj dio nacrta Nacionalnog plana prema vlastitim željama. U onome što su napravili zrcali se tragični raskorak između visokih ambicija koje prelaze u megalomaniju i više nego skromnih kompetencija koje su tek dostajale da se rječnikom, kakav obožava europska birokracija, sroči programski galimatijas kojemu je svrha ionako bila da prikrije stvarne namjere, ali da, nakon što se pribavi blagoslov europskih tijela, formalno omogući njihova realizacija u obliku paketa novih zakona. Pitanje je zašto ministar koji bi se, zajedno sa svojim diletantskim timom, morao svojski namučiti da korektno provede i minornu novelaciju zakona, preuzima megalomansku zadaću donošenja paketa zakona kojim se želi stvoriti „novi zakonodavni okvir“ i obaviti „sveobuhvatnu reformu“ sustava znanosti i visokog obrazovanja. O njihovu diletantizmu i nedoraslosti za zahtjevnije zakonodavne projekte dovoljno svjedoči podatak da Ministarstvo pravosuđa i uprave ne može potvrditi usklađenost nacrta prijedloga zakona sa Zakonom o općem upravnom postupku, zbog čega se ne može započeti zakonodavni postupak. Naime, Vlada RH u 13. sazivu na 24. sjednici održanoj 24. svibnja 2016. donijela je Zaključak o obvezi dostave Izjave o usklađenosti nacrta prijedloga zakona sa Zakonom o općem upravnom postupku [ https://vlada.gov.hr/UserDocsImages//2016/Sjednice/2016/24%20sjednica%20Vlade//24%20-%2017.pdf]. Njime su obvezana središnja tijela državne uprave da u pripremi nacrta prijedloga zakona koji sadržava odredbe kojima se uređuju pojedina pitanja upravnog postupka dostave Ministarstvu uprave Izjavu o usklađenosti nacrta prijedloga zakona i Prikaz usklađenosti postupovnih odredbi sa Zakonom o općem upravnom postupku. Nacrt prijedloga zakona uz koji nije priložena potpisana Izjava o usklađenosti nacrta prijedloga zakona neće se uputiti u daljnji zakonodavni postupak, nego će se vratiti stručnom nositelju na doradu. Izjava o usklađenosti nacrta prijedloga zakona i Prikaz usklađenosti postupovnih odredbi sa Zakonom o općem upravnom postupku predviđaju da ministarstvo koje predlaže nacrt zakona mora jednoznačno i uvjerljivo ispuniti rubrike: Odredbe nacrta prijedloga zakona koje se odnose na upravno postupanje (broj članka i tekst odredbi), Odredbe Zakonom o općem upravnom postupku, koje dopuštaju da se pojedina pitanja upravnog postupka uređuju drukčije, Drugi razlozi za drukčije propisivanje pojedinih pitanja upravnog postupka, Obrazloženje. Na to Ministarstvo uprave treba dati svoje mišljenje je li prijedlog odredbe u skladu sa odredbama Zakona o općem upravnom postupku? (da/ne). Nacrt zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti ne može dobiti pozitivno mišljenje jer uvodi postupke sui generis i želi biti lex specialis, ali je podnormiran i delegira razradu pravila postupka na provedbene propise, što je nesukladno načelima vladavine prava, hijerarhije propisa i objektivne pravne sigurnosti. Paket zakona stara je opsesija ministra Fuchsa još iz vremena prvog njegova pojavljivanja u ulozi resornog spasitelja. U neredu paketa, u mnoštvo drugih, po mogućnosti zbunjujućih regulacija, najlakše je sakriti stvarnu namjeru agilnog zakonotvorca da se sustav znanosti i visokog obrazovanja zakonski uredi po mjeri sustavne političke korupcije, odnosno da se politička korupcija ozakoni i oslobodi ponižavajućeg položaja u kojem se mora koristiti „papirićima iz hlača i sakoa“. Neka sve bude elegantno i legalno. Stvarna je namjera i glavni razlog ministrova opterećivanja sa zakonskim paketom koncentriranje političke i upravljačke moći u osobi ministra i u pripadajućem resoru radi kadrovskog zaposjedanja sustava u prvom koraku, utjecaja na financijske tokove u drugom koraku te, u konačnici, radi utjecaja na završno „poniranje“ financijskih tokova u institucionalne i personalne okvire. Ta namjera, izražena u koruptivnom trokoraku, nije vidljiva u programskom galimatijasu Nacionalnog plana, što je razumljivo, jer ju je tamo trebalo upravo prikriti. Ona će u punom sjaju bljesnuti u prvim nacrtima zakona koji su izišli iz zakonodavne radionice Ministarstva. U Nacionalnom planu trebalo je tek inicijalno podmetnuti lažnu (neobrazloženu i neverificiranu) potrebu za donošenjem paketa zakona, koja će se, nakon odobrenja Nacionalnog plana na europskim tijelima, pretvoriti u državnu obvezu Hrvatske prema Europskoj uniji pod prijetnjom gubitka povećih iznosa bespovratnih sredstva. U paketu su se tako našla tri nova zakona iz segmenta znanosti i visokog obrazovanja: 1) Zakon o Hrvatskoj zakladi za znanost; 2) Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i 3) Zakon o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju. U paket je, za svaki slučaj, dometnut i jedan novi pravilnik (Pravilnik o uvjetima za izbor u znanstvena i znanstveno-nastavna zvanja). Zakon o Hrvatskoj zakladi za znanost kao zakonodavni prioritet S obzirom na okolnost da aktualni ministar pokazuje posebnu osjetljivost za financijska pitanja te posebnu brižnost za financijske tokove, ne čudi da je donošenje novoga Zakona o Hrvatskoj zakladi za znanost postalo njegov zakonodavni prioritet. Samo dvadesetak dana nakon što je predsjednica Europske komisije gđa Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije 8. srpnja 2021. svečano uručila gosp. Andreju Plenkoviću, predsjedniku Vlade RH odobreni Nacionalni plan oporavka i otpornosti, ministar Fuchs je stavio Zakon o Hrvatskoj zakladi za znanost u proceduru savjetovanja sa zainteresiranim javnošću. Savjetovanje je otvoreno 29 srpnja 2021. i trajalo je do 28 kolovoza 2021., što znači da je održano usred kolektivnog godišnjeg odmora u sustavu znanosti i visokog obrazovanja (?!). U obrazac savjetovanja uneseno je ukupno 15 općih komentara, od kojih se samo jedan odnosio na tekst Prijedloga zakona, dok su ostali sadržavali uniformnu poruku kako „u potpunosti podržavaju Prijedlog Zakona o Hrvatskoj zakladi za znanost“, što neodoljivo podsjeća na „papiriće iz sakoa i hlača“, pogotovo što je tekst s jednog papirića krivo prepisan tako da se komentator „u potpunosti složio“ s prijedlogom „Zakona o Hrvatskoj nakladi za znanost“. Jedan je komentar, onaj koji se odnosio na sadržaj Prijedloga zakona, dala sveučilišna profesorica, dok su preostalih 14 komentara unijeli srednjoškolski i osnovnoškolski nastavnici, pri čemu je najveći interes zabilježen u populaciji osnovnoškolskih nastavnika (8 komentara). Kako nije logično da bi se u javnom savjetovanju s (ne)zainteresiranom javnošću najvećim dijelom pojavile osobe koje u svom profesionalnom životu ne dolaze u doticaj s djelatnošću Hrvatske zaklade za znanost, opravdano je posumnjati da bi posrijedi moglo biti lažiranje javne rasprave u mehanizmu trgovanja utjecajem. Osnovana sumnja u takvu mogućnost proizlazi iz činjenice da bezrezervni podržavatelji Prijedloga zakona mahom dolaze iz sustava osnovnog i srednjeg obrazovanja, u kojem su ovisni o nadležnom ministru pa bi mogli biti zainteresirani da mu se dodvore u stvari do koje je njemu posebno stalo. Nije nemoguće da bi na takvo iskazivanje odanosti mogli biti potaknuti iz ministrova neposrednog okružja. No, to bi definitivno bila drugačija vrsta zainteresiranosti od one koju prvenstveno ima u vidu Zakon o pravu na pristup informacijama ili Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. Ministar je imao peh da je jedna pripadnica zainteresirane javnosti za vrijeme godišnjeg odmora pratila stranicu javnog savjetovanja pa je tako propala stopostotna podrška (ne)zainteresirane javnosti Prijedlogu zakona. Štoviše, dežurna pripadnica zainteresirane javnosti u svom je komentaru precizno detektirala devijantni motiv ne samo za donošenja ovog zakona nego i za donošenje čitavog paketa Fuchsovih zakona. Sve ono što je u ovom komentaru rečeno o dovođenju Zaklade „u ovisnički položaj u odnosu na MZO“ u Prijedlogu Zakona o Hrvatskoj zakladi za znanost, do zadnjeg se zareza može primijeniti na status Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, zatim na status Rektorskog zbora i konačno na status svakog pojedinog sveučilišta (preko sveučilišnog vijeća) u Nacrtu prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. Komentar prenosimo u cijelosti: „U članku 3. stoji da je osnivač Zaklade RH, a osnivačka prava i obveze u ime RH ostvaruje ministarstvo nadležno za znanost. Premda se odabir tijela koje ostvaruje osnivačka prava i obveze čini logičnim, pitam se nije li na taj način Zaklada stavljena u ovisnu i podređenu poziciju naspram Ministarstva znanosti i obrazovanja, dok je namjera osnivanja HRZZ da bude neovisna institucija s ciljem razvoja i promicanja znanosti i tehnologije u RH. Ovo je promjena u odnosu na postojeći Zakon o HRZZ, u kojem tog "zastupanja" MZO nema. Zašto taj "zastupnik" nije npr. Sabor RH nego nadležno ministarstvo? I u nekim drugim člancima prijedloga novog Zakona o HRZZ vidljivo je da MZO ima kontrolu i završnu riječ, što nije bio slučaj u postojećem Zakona o HRZZ. Npr. u novom prijedlogu Strateški plan Zaklade se donosi uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za znanost (članak 10), dok je u dosadašnjem Zakonu strateški plan predlagan izravno i neovisno o MZO Saboru RH (koji ga je onda i donosio), što je po mojem sudu bolje rješenje koje je upućivalo na neovisnost i samostalnost Zaklade, a sada to nije slučaj. Svojevrsni ovisnički položaj Zaklade u odnosu na MZO vidljiv je po mojem sudu i u odredbi da se Pravilnik o uvjetima i postupku dodjele sredstava za ostvarivanje svrhe Zaklade donose "uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za znanost", što upućuje na izravnu kontrolu MZO nad Zakladom, odnosno sredstvima financiranja. Ta je kontrola i eksplicirana u članku 18. Dakle, čini se da je ključna promjena novog prijedloga Zakona o HRZZ u odnosu na stari veća kontrola MZO nad radom Zaklade, dok je minorizirana uloga Sabora RH, što ne vidim kao strateški dobru odluku i mislim da nije u duhu namjere s kojom je Zaklada osnovana. Mislim da je važno da u sustavu imamo nezavisnu instituciju koja se vodi jedino i isključivo kriterijima znanstvene izvrsnosti, bez posredničkog uplitanja resornog ministarstva. Iz novoga se prijedloga Zakona o HRZZ čini kao da je Zaklada više "podružnica" MZO, a manje samostalna i nezavisna institucija sustava. Srdačan pozdrav, prof. dr. Dinka Čorkalo Biruški“ Osim u navedenom komentaru, koji je od velike važnosti zbog pravodobnosti reakcije i kristalne artikulacije problema, zainteresirana se javnost masovnije oglasila o Prijedlogu Zakona o Hrvatskoj zakladi za znanost sredinom ožujka 2022. donekle zakašnjelim Otvorenim pismom premijeru, ministru znanosti i saborskim zastupnicima [https://www.index.hr/vijesti/clanak/69-znanstvenika-vladi-zaustavite-stetan-zakon/2347495.aspx]. U Otvorenom pismu 69 znanstvenika, koji su bili izravno uključeni u dosadašnji rad Zaklade, traži da se Zaklada ne podvodi pod utjecaj politike i da se u njenom radu ne napuštaju kriteriji znanstvene izvrsnosti. Dopis završava apelom da se zaustavi zakonodavni korak u pogrešnom smjeru: „Novi prijedlog zakona kojim se rad Zaklade stavlja pod nadzor politike, a kriteriji znanstvene izvrsnosti kod izbora stručnih tijela se jasno i izrijekom ne spominju znači veliki korak natrag, te apeliramo da se taj korak ne napravi“. Ova je reakcija bila donekle, ali ne u potpunosti zakašnjela. Došla je, doduše, nakon što je Prijedlog zakona bio prihvaćen u prvom čitanju na sjednici Sabora 28. siječnja 2022., ali je došla dovoljno ranije nego li je Vlada na sjednici 31. ožujka 2022. bez ikakva problematiziranja usvojila konačni Prijedlog zakona u kojem su kontrolni mehanizmi Ministarstva nad Zakladom tek kozmetički ublaženi. U konačnom Prijedlogu zakona uvažene su neke primjedbe iz saborske rasprave, ali nitko nigdje nije ni spomenuo ovdje citiranu, supstancijalnu primjedbu iz savjetovanja sa zainteresiranom javnošću kao ni Otvoreno pismo 69 znanstvenika. To svjedoči o tome u kojoj mjeri izvršna vlast (ne)uvažava stavove zainteresirane javnosti. Arogantno neobaziranje na mišljenja i stavove zainteresirane javnosti moglo bi prouzročiti probleme i otvoriti neugodna pitanja toj istoj vlasti kada stane u red za dodjelu očekivanih sredstava iz fondova Unije prema pravilima Mehanizma, koja kao obvezatan dokazni element predviđaju „sažetak provedenog postupka savjetovanja s relevantnim nacionalnim dionicima“ (Uredba, točka 39. preambule), odnosno objašnjenje „načina na koji je doprinos dionika uzet u obzir u planu za oporavak i otpornost“ (Uredba, čl 18. točka 4.q.). Što bi se uopće o tome moglo napisati? Prevare i smicalice u forsiranju novog zakona Dok je prvi zakon iz Fuchsova paketa uspio „ispod radara“ proći ljetno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću te dospjeti do drugog čitanja u saborskoj proceduri prije nego što se oglasio alarm zainteresirane javnosti, drugi je zakon iz istog paketa, Nacrt prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti dobio eksplicitnu odbijenicu Senata Sveučilišta u Zagrebu prije nego što je ušao u postupak javnog savjetovanja. U Zaključcima [http://www.unizg.hr/fileadmin/rektorat/Novosti_press/Mediji/Priopcenja/Zakljucci_Senata_o_nacrtima_zakona_koji_se_odnose_na_reformu_sustava_znanosti_i_visokoga_obrazovanja.pdf] koji su doneseni na sjednici Senata 22. ožujka 2022., pod točkom I. stoji da se „Nacrt prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koji je izradilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja odbacuje u cijelosti“. U nastavku je taksativno navedeno 18 razloga za takav rezolutni stav Senata. U točki II. Zaključaka stoji: „Nacrt prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, koji je izradilo Povjerenstvo za zakonske akte koji uređuju sustav znanosti i visokog obrazovanja Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, prihvaća se kao polazišna podloga za raspravu o cjelovitoj reformi sustava znanosti i visokog obrazovanja.“ Time je prekršen tabu ministra Fuchsa i njegove zakonodavne sljedbe, kojim je bilo najstrože zabranjeno spominjati alternativni Nacrt prijedloga Zakona koji je izradilo Povjerenstvo Nacionalnog vijeća, pa čak i smatrati da takav zastrašujući entitet smije uopće postojati. Tabu je preko „lovačke komponente“ prenesen na novi sastav Nacionalnog vijeća tako da je postalo nezamislivim da bi na sjednicama Nacionalnog vijeća u novom sastavu netko izustio tu strogo zabranjenu sintagmu. Ostalo je neizvjesno hoće li ministar Fuchs Zaključke Senata Sveučilišta u Zagrebu također proglasiti tabuom, ponašati se kao da ne postoje i svoj neslavni Nacrt prijedloga Zakona Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
68 MARIJA ŠLJIVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
69 VISOKA POLICIJSKA ŠKOLA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI U svezi sa sadržajem predmetnog Nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti ističemo sljedeća njegova područja koja bi trebalo dodatno razmotriti te u tekst novog zakona unijeti određene izmjene ili dopune. Područja su sljedeća: 1) mogućnost Visoke policijske škole da izvodi ili sudjeluje u izvođenju sveučilišnih studija 2) identificiranje i verificiranje posebnosti statusa nastavnog osoblja Visoke policijske škole 3) uvažavanje specifičnosti statusa policijskih službenika u svojstvu redovnih studenata Ad 1) mogućnost Visoke policijske škole da izvodi ili sudjeluje u izvođenju sveučilišnih studija U svezi s predmetnom problematikom ističemo sadržaj članka 6. nacrta prijedloga novog zakona Nacrt prijedloga zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju Članak 6. (1) Visoko učilište osniva se s ciljem obavljanja djelatnosti visokog obrazovanja te znanstvene, umjetničke i stručne djelatnosti. (2) Visoko učilište je sveučilište, fakultet, umjetnička akademija i veleučilište. (3) Visoko učilište je ustanova. Temeljni opći akt visokog učilišta je statut. (4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka javno visoko učilište osnovano za potrebe vojnog, policijskog i diplomatskog obrazovanja može biti ustrojeno kao ustrojstvena jedinica nadležnog tijela državne uprave. Tekst u stavku 4. citiranog članka je očito afirmativan za Visoku policijsku školu jer verificira njezinu posebnost te omogućava kontinuitet njezinog postojećeg statusa kao ustrojstvene jedinice MUP-a (nadležnog tijela državne uprave). Međutim, ukupni sadržaj ovog članka je bitno restriktivan u odnosu na „istovjetni“ članak (čl. 48.) (vidi dolje) iz aktualnog Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Restriktivnost se odnosi na izostavljanje odredbi kojima se uređuje mogućnost da Visoka policijska škola u suradnji sa sveučilištem može izvoditi i sveučilišni studij. (Aktualni) Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju Članak 48. st. (5) Kad je visoko učilište ustrojbena jedinica nadležnog ministarstva, može izvoditi sveučilišni studij sukladno ugovoru sa sveučilištem kojemu povjerava izvođenje studija. Za takav studij jamstvo i odgovornost snosi sveučilište. st. (6) Sveučilište ili veleučilište i Vlada Republike Hrvatske mogu posebnim sporazumom ustrojiti posebne studijske programe za potrebe vojnog ili policijskog obrazovanja u okviru sveučilišta ili veleučilišta. Izostavljanjem gore navedenih stavaka Visoka policijska škola ostavlja se praktički bez mogućnosti izvođenja odnosno participacije u izvođenju sveučilišnih studija. Naime, u nacrtu prijedloga novog zakona, članku 57., st. 4. i 5. navodi se sljedeće: (4) Sveučilišni studiji ustrojavaju se i izvode na sveučilištu te obuhvaćaju sveučilišni prijediplomski studiji, sveučilišni diplomski studiji, sveučilišni integrirani studiji, sveučilišni specijalistički studiji i doktorski studij. (5) Stručni studiji ustrojavaju se i izvode na veleučilištima i sveučilištima te obuhvaćaju stručni kratki studij, stručni prijediplomski studij i stručni diplomski studij. Sukladno članku 108. st. 6. predmetnog nacrta prijedloga zakona Visoka (policijska) škola danom stupanja na snagu ovoga Zakona postaje veleučilište. Sukladno prethodno citiranoj odredbi (čl. 57., st. 4 i 5) na veleučilištima se ustrojavaju i izvode (isključivo) stručni studiji (ne sveučilišni). Predmetno rješenje iz nacrta prijedloga novog zakona, naglašavamo, u suprotnosti je i s odredbama važećeg Zakona o policiji, člankom 88. Visoko obrazovanje provodi Visoka policijska škola kroz stručne i sveučilišne studijske programe sukladno Statutu i propisima o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Stručne studijske programe za potrebe visokog policijskog obrazovanja izvodi Visoka policijska škola na temelju dopusnice koju izdaje ministar nadležan za znanost i obrazovanje. Visoka policijska škola sudjeluje u izvođenju diplomskih sveučilišnih studija, poslijediplomskih sveučilišnih studija i poslijediplomskih specijalističkih studija prilagođenih potrebama policije i javnosti, sukladno ugovoru sa sveučilištem i propisima o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Visoka policijska škola provodi znanstvenoistraživački rad za potrebe Ministarstva. Poslovi Visoke policijske škole u području visokoškolskog obrazovanja i znanosti uređuju se Statutom. Ad 2) identificiranje i verificiranje posebnosti statusa nastavnog osoblja Visoke policijske škole Naprijed citiranom odredbom (čl. 6. st. 4.) nacrta prijedloga novog zakona uređeno je da javno visoko učilište osnovano za potrebe policijskog obrazovanja može biti ustrojeno kao ustrojstvena jedinica nadležnog tijela državne uprave. Ovakva formulacija teksta u prijedlogu zakona neizostavno implicira postojanje zakonskih ovlasti tog tijela državne uprave da uređuje određena bitna pitanja vezana za djelovanje javnog visokog učilišta – i to uz „sistemsku“ regulaciju djelovanja tog visokog učilišta sadržanu u „matičnom“ zakonu koji uređuje njegovu djelatnost (Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju). Specifičnost Visoke policijske škole zahtijeva upravo takvu „dualnu“ uređenost pravnog okvira za njezino djelovanje, no smatramo oportunim na eksplicitan način istaknuti tu činjenicu u tekstu novog zakona. Rješenje za ovo pitanje može biti preuzimanje odnosno sadržavanje relevantnih odredbi iz aktualnog Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, članak 48., st. 7 i 8. (Aktualni) Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju Članak 48. st. (7) Uredbom Vlade Republike Hrvatske uređuju se posebnosti studija iz stavka 4. ovoga članka, posebice njihov ustroj, prava i obveze nastavnika i studenata s obzirom na njihove vojne ili policijske zadaće. st. (8) Upravni nadzor nad zakonitošću rada i općih akata visokih učilišta iz stavka 4. ovoga članka obavljaju ministarstvo nadležno za unutarnje poslove, odnosno ministarstvo nadležno za obranu, sukladno posebnom sporazumu. Istovremeno uređivanje jedinstvene materije od strane dvaju „matičnih“ zakona (Zakona o policiji i Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju) neizbježno dovodi do određene i specifične „dualnosti“ pravnog okvira kojeg svakako treba biti respektirati i „sinkronizirano“ implementirati u praksi. Ističemo, primjerice, da su nastavnici Visoke policijske škole istovremeno u svojstvu policijskih službenika i u svojstvu profesora visoke škole. Ovakvo pravno stanje predmetno visoko učilište (Visoku policijsku školu) stavlja u specifičan položaj u odnosu na druga visoka učilišta. Iz tih razloga smatramo oportunim i u predmetnom novom zakonu na odgovarajući način (u identičnom ili modificiranom obliku) zadržati relevantne odredbe postojećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (čl. 48., st. 7. i 8. - vidi gore). Naime, Visoka policijska škola je jedina javna visokoškolska i znanstvena ustanova u Republici Hrvatskoj osnovana unutar tijela državne uprave (Ministarstva unutarnjih poslova) koja obrazuje stručnjake u području kriminalistike, forenzike, javne sigurnosti i drugih „sigurnosnih“ znanstvenih disciplina koje se konkretiziraju i implementiraju u sferama organiziranja i djelovanja policije i drugih dionika sigurnosti i to u svim sigurnosnim područjima (javne, privatne, domovinske, nacionalne, europske i globalne sigurnosti). Nadalje, Visoka policijska škola u dugogodišnjem razdoblju (tradicija visokog obrazovanja je dulja od 50 godina!) na relevantnoj razini provodi znanstveno-istraživačku djelatnost fokusiranu na aktualne i nove sigurnosne izazove čime daje izravan i značajan doprinos različitim aspektima policijskog postupanja kao i djelovanja drugih nadležnih subjekata u sigurnosnom kontekstu. Navedene činjenice višekratno su vrednovane i potvrđene dopusnicom Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta kao i posljednjim nalazom i mišljenjem reakreditacije Agencije za znanost i obrazovanje, te Potvrdom Ministarstva znanosti i obrazovanja od 29.07.2021. godine kojom se potvrđuje da Visoka policijska škola bezuvjetno ispunjava uvjete za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti. U svezi s naprijed opisanim problematikama u područjima 1 i 2 predlažemo dopunu članka 6. iz nacrta prijedloga zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju na način da se u njega integriraju odredbe i aktualnog zakona iz čl. 48. Nacrt prijedloga zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju Članak 6. (1) Visoko učilište osniva se s ciljem obavljanja djelatnosti visokog obrazovanja te znanstvene, umjetničke i stručne djelatnosti. (2) Visoko učilište je sveučilište, fakultet, umjetnička akademija i veleučilište. (3) Visoko učilište je ustanova. Temeljni opći akt visokog učilišta je statut. (4) Iznimno od stavka 3. ovog članka javno visoko učilište osnovano za potrebe vojnog, policijskog i diplomatskog obrazovanja može biti ustrojeno kao ustrojbena jedinica nadležnog ministarstva. (5) Kad je visoko učilište ustrojbena jedinica nadležnog ministarstva, može izvoditi sveučilišni studij sukladno ugovoru sa sveučilištem kojemu povjerava izvođenje studija. Za takav studij jamstvo i odgovornost snosi sveučilište. (6) Sveučilište ili veleučilište i Vlada Republike Hrvatske mogu posebnim sporazumom ustrojiti posebne studijske programe za potrebe vojnog ili policijskog obrazovanja u okviru sveučilišta ili veleučilišta. (7) Uredbom Vlade Republike Hrvatske uređuju se posebnosti studija iz stavka 4. ovoga članka, posebice njihov ustroj, prava i obveze nastavnika i studenata s obzirom na njihove vojne ili policijske zadaće. (8) Upravni nadzor nad zakonitošću rada i općih akata visokih učilišta iz stavka 4. ovoga članka obavljaju ministarstvo nadležno za unutarnje poslove, odnosno ministarstvo nadležno za obranu, sukladno posebnom sporazumu. Ovakav prijedlog omogućava „konsolidaciju“ postojeće pravne dualnosti vezane za visoko policijsko obrazovanje i u kontekstu zakona (Zakona o policiji i Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju) i u kontekstu kolektivnih ugovora (Kolektivni ugovor za državne službenike i Kolektivni ugovor za znanost i visoko obrazovanje) na način da se maksimalno poštuju odredbe iz obaju sfera pravnog okvira. U konačnici, istaknute odredbe postojećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju omogućavale su odnosno omogućavaju nesmetano funkcioniranje Visoke policijske škole u pravnom okviru „dualnog“ karaktera. Takvu dobru praksu potrebno je i dalje održavati i osnaživati. U tom smislu ponovo ističemo važnost odredbe iz članka 48. st. 7. aktualnog Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju: st. (7) Uredbom Vlade Republike Hrvatske uređuju se posebnosti studija iz stavka 4. ovoga članka, posebice njihov ustroj, prava i obveze nastavnika i studenata s obzirom na njihove vojne ili policijske zadaće. Naime, potrebno je određenom „generalnom“ odredbom (istom ili sličnom kao što je ova prethodno navedena) omogućiti poštivanje specifičnosti policijske službe i visokog policijskog obrazovanja (s jedne strane) uz maksimalno poštivanje svih odredbi i pravila koja uređuju znanstvenu djelatnost i visoko obrazovanje (s druge strane). Mišljenja smo da je citiranu odredbu potrebno „ekstenzivno“ tumačiti u smislu da se ona odnosi i na sve temeljne uredbe koje donosi Vlada RH kojima se uređuju ključna pitanja vezana za funkcioniranje Ministarstva unutarnjih poslova (uključivo i Visoke policijske škole kao njegove sastavnice). Primjerice, to su Uredba o unutarnjem ustrojstvu MUP-a, Uredba o klasifikaciji radnih mjesta policijskih službenika, Uredba o policijskim zvanjima. U ovom kontekstu je iznimno važan i Pravilnik o unutarnjem redu MUP-a kojeg donosi ministar. U suprotnom, morali bismo u postojećem nacrtu prijedloga novog zakona intervenirati s puno izuzeća jer je niz odredbi u tom nacrtu prijedloga zakona koje su u suprotnosti s postojećim pravnim okvirom kojim je uređena organizacija i funkcioniranje policijske službe. U nastavku navodimo niz konkretnih primjera u tom smislu. Mišljenja smo da pridržavanje rješenja iz „policijskog“ pravnog okvira o navedenim (i drugim sličnim) pitanjima ne bi u bitnome „derogiralo“ rješenja predviđena znanstvenim i visokoobrazovnim pravnim okvirom. Članak 26. st. 3. t. 6. – Vijeće veleučilišta predlaže upravnom vijeću kandidate za dekana, (ovo nije u skladu sa Zakonom o policiji) Članak 27. st. 2. t. 5. – Dekan predlaže proračun i financijski plan veleučilišta (ovo nije u skladu sa Zakonom o policiji, Pravilnikom o unutarnjem redu) Članak 27. st. 4. - Prodekane imenuje i razrješava upravno vijeće na prijedlog dekana. (ovo nije u skladu sa Zakonom o policiji) Članak 28. st. 1. - Dekana javnog veleučilišta bira upravno vijeće iz reda viših predavača, profesora stručnog studija, profesora stručnog studija u trajnom izboru … (ovo nije u skladu sa Zakonom o policiji) Članak 28. st. 2. Dekan javnog veleučilišta zasniva radni odnos u punom radnom vremenu. (ovo nije u skladu sa Zakonom o policiji) Članak 28. st. 5. - Dekanu veleučilišta prestaje mandat prije vremena na koje je izabran: umirovljenjem, prestankom ugovora o radu u punom radnom vremenu, prelaskom na drugu dužnost ili zasnivanjem radnog odnosa s drugom pravnom osobom. (ovo nije u skladu sa Zakonom o policiji) Članak 28. st. 6. - Dekan veleučilišta može biti razriješen prije vremena na koje je izabran: 1. ako zatraži razrješenje, 2. ako nastupe razlozi koji prema zakonu, statutu veleučilišta ili propisima o radu dovode do prestanka radnog odnosa, 3. ako ne postupa prema zakonu, statutu veleučilišta i drugim općim aktima ili ne izvršava odluke upravnog vijeća i vijeća veleučilišta ili 4. ako nesavjesnim ili nepravilnim radom prouzroči veleučilištu veću štetu ili ako zanemaruje ili nesavjesno obavlja svoje dužnosti. (ovo nije u skladu sa Zakonom o policiji) Članak 28. st. 7. - Postupak razrješenja dekana javnog veleučilišta pokreće se na prijedlog upravnog vijeća ili jedne trećine članova vijeća veleučilišta u skladu sa statutom veleučilišta. (ovo nije u skladu sa Zakonom o policiji) O razrješenju dekana veleučilišta odlučuje upravno vijeće natpolovičnom većinom glasova svih članova. (ovo nije u skladu sa Zakonom o policiji) Članak 37. st. 2. - Nastavnici na veleučilištu zapošljavaju se na nastavna radna mjesta. (ovo nije u skladu sa Zakonom o policiji, Pravilnikom o unutarnjem redu) Članak 39. st. 2. - Na nastavno radno mjesto na veleučilištu može se zaposliti osoba koja ima odgovarajući stupanj obrazovanja u znanstvenom, odnosno umjetničkom području i polju, koja ispunjava Nacionalne kriterije za izbor na nastavno radno mjesto na veleučilištu (u daljnjem tekstu: Nacionalni veleučilišni kriteriji) te dodatne kriterije propisane općim aktom veleučilišta. (ovo nije u skladu sa Zakonom o policiji, Pravilnikom o unutarnjem redu) Članak 39. st. 2. - Na veleučilištu se na nastavno radno mjesto predavača, odnosno višeg predavača, na suradničko radno mjesto i stručno radno mjesto može zaposliti osoba koja je završila sveučilišni ili stručni diplomski studij u znanstvenom području i polju. Na nastavno radno mjesto profesora stručnog studija, odnosno profesora stručnog studija u trajnom izboru može se zaposliti osoba koja stekla akademski stupanj doktora znanosti u znanstvenom, odnosno umjetničkom području i polju. (ovo nije u skladu sa Zakonom o policiji, Pravilnikom o unutarnjem redu) Članak 40. st. 1. - Na slobodno radno mjesto na javnom visokom učilištu i javnom znanstvenom institutu nastavnik, znanstvenik i suradnik zapošljava se u postupku pokrenutom javnim natječajem. (ovo nije u skladu sa Zakonom o policiji) Članak 44. st. 1. - Asistent se zapošljava na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme u trajanju najdulje šest godina. (ovo nije u skladu sa Zakonom o policiji) Članak 56. st. 2. - Visoko učilište, odnosno znanstveni institut osniva stegovno povjerenstvo. Sastav stegovnog povjerenstva, stegovna djela, stegovne sankcije i stegovni postupak propisuju se pravilnikom o stegovnoj odgovornosti. (ovo nije u skladu sa Zakonom o policiji) Ad 3) uvažavanje specifičnosti statusa policijskih službenika u svojstvu redovnih studenata U svezi s predmetnom problematikom, opisanom u prethodnim točkama, mišljenja smo da postoji osnova da se izuzeće u odnosu na visoko policijsko obrazovanje koje izuzeće treba uvrstiti i u sadržaj članka 76. st. 2. predmetnog nacrta prijedloga novoga zakona vezanog za status redovitih studenata. Nacrt prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti Članak 76. st. 2. - „Student u redovitom statusu studira u sklopu pune nastavne satnice te ima sva prava i obveze iz studentskog standarda. Student u redovitom statusu ne može biti u radnom odnosu niti obavljati samostalnu djelatnost obrta ili drugog slobodnog zanimanja.“ Predlažemo dodavanje stavka iza stavka 2 koji bi glasio: „Iznimno od stavka 2. ovog članka student u redovitom statusu može biti u radnom odnosu samo ako ima svojstvo policijskog službenika ili djelatne vojne osobe te ukoliko se obrazuje na javnom visokim učilištima osnovanima za potrebe vojnog ili policijskog obrazovanja.“ Naime, provodeći u praksi načelo cjeloživotnog obrazovanja (uređeno Zakonom o policiji, čl. 85.), policijski službenici u različitim fazama svoje karijere pristupaju formalnom obrazovanja na Visokoj policijskoj školi s ciljem stjecanja višeg stupnja obrazovanja odnosno više razine stručnih kompetencija čime im se povećava kompetitivnost za popunjavanje radnih mjesta više složenosti u policijskom sustavu. Permanentno obrazovanje policijskih službenika potrebno je sustavno poticati i omogućavati jer samo adekvatno obrazovan i osposobljen policijskih službenik može pružati adekvatnu uslugu javne sigurnosti hrvatskim građanima i strancima koji borave na teritoriju hrvatske iz turističkih, poslovnih ili drugih razloga. Primjerice, policijskom službeniku sa završenim preddiplmomskim stručnim studijem kriminalistika i 15-godišnjim stažem u policijskoj praksi (obligatorno) treba omogućiti (sukladno njegovim profesionalnim afinitetima i potrebama policijske službe) nastavak školovanja na specijalističkom diplomskom stručnom studiju kriminalistika – bilo u režimu redovitog ili izvanrednog studiranja. Ovdje treba napomenuti da su studenti u redovitom režimu studiranja u pravilu uspješniji i efikasniji u ispunjavanju studijskih obveza od studenata u režimu izvanrednog studiranja. Policijski službenik kao student u redovitom statusu mora ostati u radnom odnosu jer alternativna opcija za predmetno pitanje ne postoji. U pitanju su njegova radna prava koja su zaštićena Ustavom Republike Hrvatske i zakonima. Ovo zahtijeva izuzeće policijskih službenika – redovitih studenata od citirane odredbe iz čl. 76. st. 2. predmetnog nacrta prijedloga zakona u kojoj se konstatira da „student u redovitom statusu ne može biti u radnom odnosu“. Zaključno, predložene izmjene i dopune nacrta prijedloga Zakona o visokom obrzovanju i znanstvenoj djelatnosti odnose se na izravne intervencije u tekst samo dvaju članaka – članka 6. i članka 76. Međutim, intervencija koja bi se ugradila u članak 6. (st. 7 i 8) neizravno bi se reflektirala i na niz drugih odredbi predmetnog prijedloga novog zakona i to na način da bi se uvažavajući specifičnost policijske službe i policijske organizacije – primarno glede radnopravnog statusa nastavnog osoblja – „prioritetno“ primjenjivale odredbe pravnog okvira kojim se uređuje unutarnje ustrojstvo i djelovanje Ministarstva unutarnjih poslova u odnosu na odgovarajuće odredbe kojima se ista pitanja uređuju na ostalim (nespecifičnim) javnim i privatnim visokim učilištima. Poštovani, molimo Vas da razmotrite predmetne prijedloge Policijske akademije, Visoke policijske škole, da ih evaluirate i po mogućnosti uvažite razumijevajući specifičan status i ulogu policije u društvu te analogno tomu i specifičan položaj Visoke policijske škole odnosno iznimnu značajnost visokog policijskog obrazovanja za stanje javne i nacionalne sigurnosti u Republici Hrvatskoj. Visoka policijska škola je s prijedlozima iz ovog dopisa sudjelovala i u e-savjetovanju, no ukoliko je potrebno njezini su rukovodeći zaposlenici i nastavnici (profesori) voljni dodatno obrazložiti svaku predloženu izmjenu i dopunu u tekstu predmetnog nacrta prijedloga novog zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju te odgovoriti i na sva druga relevantna pitanja u svezi s tim. VISOKA POLICIJSKA ŠKOLA Djelomično prihvaćen Članak 76. doradit će se na način da se propiše iznimka za studente koji se obrazuju na javnom visokom učilištu osnovanom za potrebe vojnog ili policijskog obrazovanja. Predložena dopuna članka 6. prijedloga Zakona nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata.
70 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Iako se u prvom članku te kroz obrazloženje donošenja novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti definira da se prijedlog Zakona donosi, između ostalog, s ciljem propisivanja temeljnih načela obavljanja djelatnosti visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti… te osnovnih pitanja u vezi s izvođenjem studija i pravima i obavezama studenata te ističe da bi Zakon trebao pozitivno utjecati i na uključivanje u sustav visokog obrazovanja većeg broja pripadnika marginaliziranih skupina među kojima su i studenti s invaliditetom, predložene odredbe i dalje nisu usklađene s UN-ovom Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom koju se RH ratifikacijom obvezala poštivati i ugraditi u svoje nacionalno zakonodavstvo. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
71 Marin Belkovic NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Podržavam prijedlog Zakona ali predlažem malu korekciju kratica akademskog naziva: - bacc. (stručni studij) i univ.bacc. (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini. - mag. (stručni studij) i univ.mag. (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. - univ.spec.mag. (sveučilišni studij) na poslijediplomskoj razini Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 113. navedenog prijedloga Zakona. Lp Marin Belković Prihvaćen Članak 74. i 113. će se izmijeniti.
72 Željko Delija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Kao diplomirani stručni specijalist ekonomije, podržavam zakon, ali uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
73 Sara Macko NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Primjer komentara koji možete ostaviti u copy/paste formi : Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
74 Neven Pintarić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Mišljenje Hrvatskog studentskog zbora o Nacrtu Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti Hrvatski studentski zbor, glavno koordinativno tijelo svih studentskih zborova koje predstavlja 160.000 studenata, prepoznaje nužnost promjene Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti te pozdravlja namjeru Ministarstva za iniciranjem navedenog. Studentice i studenti su nezaobilazni i najzastupljeniji članovi akademske zajednice te čine njezin temeljni razvojni potencijal. Uz ostale vrijednosti, akademska zajednica snažno promiče ravnopravnost i uključivost, a poštivanje tih vrijednosti očituje se ili niječe u odnosu studenata, ostalih sudionika u akademskoj zajednici i institucija unutar akademske zajednice. S obzirom na to da zaštita autonomije sveučilišta proizlazi iz zaštite akademske slobode pojedinaca unutar akademske zajednice, u Zakonu o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti nužno je osigurati autonomiju svih članova akademske zajednice pa tako i studentica i studenata. Utoliko je iznimno zabrinjavajuća namjera Ministarstva znanosti i obrazovanja da ukine stečena prava studentskih predstavnika na sudjelovanje u glasanju u postupku izbora nastavnika i suradnika na radna mjesta. Sustav visokog obrazovanja navedenim se Nacrtom udaljava od procesa poučavanja sa studentom u središtu - jednog od ključnih ciljeva EHEA (Europskog prostora visokog obrazovanja). Nadalje, pojedini prijedlozi krše osnovna studentska prava osigurana Bolonjskim procesom, koja prepoznaje i brani ESU (European Students’ Union), krovna studentska organizacija koja predstavlja 20 milijuna studentica i studenata. Oduzimanje navedenih stečenih prava studentima otvara pitanje razložnosti i legitimiteta postojanja predstavničkih tijela studenata, s obzirom na to da podrazumijeva sužavanje ili potpuno uskraćivanje prava studentskog tijela na reprezentaciju. Hrvatski Nacionalni plan oporavka i otpornosti identificira važnost osnaživanja mladih u svrhu demografske revitalizacije te kao ključan aspekt navodi: “Mladima je potrebno dati mogućnost za angažman i aktivno uključivanje u život zajednice i procese donošenja odluka. Poticat će se veće uključivanje mladih u savjete mladih te njihovo sudjelovanje u procesima odlučivanja o upravljanju javnim poslovima od interesa i značaja za mlade i aktivno uključivanje u javni život.” Oduzimanje prava studenticama i studentima na odlučivanje time je u suprotnosti s Nacionalnim planom oporavka i otpornosti. Kao punopravni građani i članovi akademske zajednice, studentice i studenti s ostalim dionicima dijele odgovornost prema svome obrazovanju i institucijama koje postavljaju okvire obrazovnog procesa. S obzirom na to da studentice i studenti nisu bili uključeni u proces izrade Nacrta Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (nadalje: Nacrt Zakona), mi kao predstavnici studentica i studenata Republike Hrvatske ne možemo prihvatiti Nacrt Zakona bez izmjena navedenih u Prijedlogu izmjena Hrvatskog studentskog zbora na Nacrt Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. Zanemarivanje studentskih doprinosa, prigovora i sugestija ometa institucionalni napredak jer se time svjesno i namjerno zanemaruje i diskriminira jedinstvenu perspektivu studentske populacije kao korisnika institucija i najzastupljenijeg člana akademske zajednice. Posljedično, narušava se legitimitet studentskog predstavništva, Hrvatskog studentskog zbora kao središnjeg predstavničkog tijela studentica i studenata te se derogira i obezvrjeđuje reprezentativnost studentske populacije u sklopu institucija i uloga studenata kao dionika visokog obrazovanja. U ime Hrvatskog studentskog zbora, Neven Pintarić Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
75 IVICA SMOJVER NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Mišljenje Područnog znanstvenog vijeća za tehničke znanosti o Nacrtu Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti Zagreb, 4.6.2022. Na svojoj online sjednici održanoj 1.6.2022. Područno znanstveno vijeće za tehničke znanosti u sastavu Prof. dr. sc. Biljana Kovačević Zelić Prof. dr. sc. Srećko Krile Prof. dr. sc. Goran Martinović Prof. dr. sc. Doris Novak Prof. dr.sc. Ivan Petrović Prof. dr. sc. Dragan Poljak Prof. dr. sc. Pero Raos Prof. dr. sc. Tatjana Rukavina Prof. dr. sc. Ivica Smojver Prof. dr. sc. Karin Šerman Prof. dr. sc. Anica Trp finaliziralo je svoje mišljenje o ovom dokumentu. Generalni je stav da Nacrt Zakona (u daljem tekstu Zakon) ne donosi bitne novine u sustav znanosti, nužne kako bi visoko-obrazovna i znanstvena djelatnost u Republici Hrvatskoj uspješno pratila svjetske trendove te se svojim djelovanjem približila respektabilnim svjetskim institucijama. Novi Zakon predstavlja samo promjenu dosadašnjeg zakona, bez suštinskih iskoraka, te je u svojoj biti retrogradan i bez dovoljno ambicije. S druge strane, u brojnim elementima Zakon smanjuje autonomiju sveučilišta i sastavnica (vidljivo iz analize nekih članaka Zakona kako slijedi). Na žalost, Zakon ne potiče izvrsnost i nije terminološki usklađen. Time Zakon ne daje nužni pravni okvir koji bi bio u funkciji pokretača znanstvenih promjena važnih za podizanje tehnološke razine zemlje, kao i poticanje napretka društva u cjelini. U Zakonu se provlači znatan broj promjena koje su naznačene samo marginalno, uz pretpostavku da će konačno normativno oblikovanje biti regulirano odgovarajućim naknadno usvojenim pravilnicima i zakonima. Time je, zapravo, u ovom trenutku nemoguće sagledati cijeli sustav te se otvaraju brojne pravne nedoumice koju mogu rezultirati da se takvim naknadnim dokumentima izmijeni duh Zakona uz opasnost unošenja pravnih nedorečenosti i nesigurnosti. U čl. 6. nacrta nije jasno na koji će se način vršiti transformacija Visokih škola (neprepoznatih u novom Zakonu) u Veleučilišta. Nije propisano koje uvjete mora zadovoljiti Visoka škola u postupku ove transformacije. U čl. 15. nedorečen je postupak u kojem se bira 7 članova Sveučilišnog vijeća (3 imenuje senat, 3 osnivač). U čl. 19. definirano je da u Fakultetsko vijeće ulaze predstavnici nastavnika i dr. što se kosi s čestom praksom da u vijeće ulaze svi nastavnici. U čl. 39. st. 7. definirana je funkcija Nacionalnog vijeća za znanost kojem je gotovo u potpunosti isključena funkcija donošenja odluka, već isto uglavnom „predlaže, prati, daje mišljenje, raspravlja“. Time se Nacionalnom vijeću uskraćuju brojne bitne funkcije koje je do sada vršilo te se značajno smanjuje njegova važna funkcija u reguliranju brojnih područja znanstvenog, visokoobrazovnog i tehnološkog djelovanja. U čl. 42. pitanje reizbora ostaje neregulirano, jer nije propisano koliko se uzastopnih reizbora može provesti i pod kojim uvjetima. U čl. 43. st. 12. u procesu ispunjavanja posebnih kriterija, odgovarajući pravilnik donosi Ministar. Time je Rektorski zbor, odgovarajući Matični odbor i sl. u potpunosti isključen iz procesa što predstavlja vrlo lošu praksu. U čl. 50. ponovno Ministar propisuje pravilnik kriterija za izbor lektora, čime su odgovarajuća stručna tijela (Rektorski zbor, odgovarajući Matični odbor, Nacionalno vijeće za znanost i sl. ) u potpunosti isključeni iz procesa. U čl. 53. nije propisano u kojim uvjetima se može koristiti naslovno znanstveno-nastavno zvanje, i kada prestaje važiti pravo njegovog korištenja. Naime, za razliku od navedenog, znanstveno-nastavno zvanje je vezano uz radno mjesto, i odlaskom u mirovinu prestaje pravo korištenja istog. Pitanje naslovnih zvanja je ovdje u znatnoj mjeri neregulirano. U čl. 68. gdje se definira izvanredni studij, nije propisano kako će se isti izvoditi u skladu s pravilima Bolonjskog procesa i obaveznim pohađanjem nastave. U čl. 74. st. 2. definirano je da se u akademskim kraticama ne stavlja prefiks univ., dok se za stručnog prvostupnika stavlja prefiks struč. Stoga, u primjeni tih kratica nedostaje dosljednost. Nadalje, u st. 5. definirano je da se uz titulu dr. sc. stavlja naznaka struke. Takva praksa do sada nije postojala i u primjeni će izazvati brojne nedoumice. U čl. 79 st. 3. propisano ja da Ministar odobrava upis dodatnog studija iznimno uspješnim studentima, pri čemu su neopravdano Rektor(i) i Dekan(i) odgovarajućih sveučilišta i fakulteta potpuno isključeni iz procesa donošenja odluke. U čl. 88. nije dovoljno jasno definirano koja je funkcija Ministarstva u definiranju liste kandidata – da li isto provjerava zadovoljavaju li svi kandidati sve formalne uvjete ili Ministarstvo zadržava i pravo isključivanja nekih kandidata iz daljeg postupka selekcije i izbora temeljem svojih kriterija; isto vrijedi i za čl. 92. st.5. i ostale slične izbore. U čl. 117. potpuno je u procesu izbora isključeno Sveučilište (Senat i odgovarajuće vijeće područja) već je sve u nadležnosti Matičnog odbora. Rokovi za donošenje pojedinih kriterija su vrlo kratki (npr. tri mjeseca od imenovanja članova Matičnog odbora) Postoji niz članaka (97., 100., 102.) koji definiraju pitanje programskih ugovora. Načelno, iako u svojoj osnovi pozitivno, financiranja kroz programske ugovore je u velikoj mjeri nedorečeno i otvara prostor za različita tumačenja. Npr. nejasno je prema kojim smjernicama će u čl. 97. Ministar propisati kriterije za raspolaganje vlastitim (ostalim) prihodima. Stoga, tim se člankom izravno intervenira u financijsku autonomiju znanstvenih i znanstveno-nastavnih institucija. Nadalje u čl. 102. ugovaranje programskih ugovora i daljnja provedba je definirano nedorečeno i neegzaktno. Obzirom da se cjelokupni sustav financiranja temelji na pregovaračkom postupku, sadržaj programskog ugovora, proračunska formula, pokazatelji i kriteriji utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokovi sklapanja programskog ugovora te kvalitativni i kvantitativni indikatori za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom, trebaju biti definirani ovim Zakonom, a ne uredbom Vlade kako je to navedeno u čl. 102. st. 10. Prijelazne odredbe su definirane previše općenito, pri čemu bi bili poželjni dulji prijelazni rokovi. U nekim od odredbi, kod negativnih ocjena, vrednovanje je previše restriktivno i predviđa vrlo radikalne mjere. Kako bi se Zakon osuvremenio i znanstvena učinkovitost približila svjetskim trendovima, predlažemo zakonsku mogućnost definiranja projektnih radnih mjesta, radi odgovornog provođenja projekata za koje je institucija ugovorom preuzela obveze s definiranim rokovima i traženim rezultatima. Ovdje se prije svega misli na projekte financiranih iz europskih mehanizama ili izravno od strane gospodarstva. Stoga bi u Zakonu bilo nužno dodati članak u kojem se definira pet kategorija istraživača (od mladog istraživača do istraživačkog profesora), kao i kategorija administrativno-financijskog voditelja projekta, uz mogućnost znatno bržeg i jednostavnijeg sustava zapošljavanja, bez potrebe javnog natječaja kao i uz odgovarajuće kvalitetno financiranje njihovog rada. U postojećem zakonu su u potpunosti izbačeni Znanstveni centri izvrsnosti, mada su to uobičajene organizacijske jedinice (ograničenoga trajanja) za provođenje sveobuhvatnih, višedisciplinarnih temeljnih istraživanja u razvijenim europskim državama. U Hrvatskoj već postoji iskustvo u provedbi znanstvenih centara izvrsnosti i ono je iznimno pozitivno. Umjesto ukidanja mogućnosti osnivanja novih ZCI-jeva, trebalo bi njihov koncept dalje razraditi jer bi ZCI-jevi dugoročno mogli biti vrlo važna poluga u razvoju i transformaciji hrvatske znanosti. Ostale znanstvene organizacijske jedinice koje bi trebale naći svoje mjesto u ovom zakonu jesu Znanstveni i/ili znanstveno-tehnologijski parkovi koji omogućuju organizirani oblik suradnje znanstvene i industrijske zajednice, uz potporu lokalne uprave i Vlade, na provođenju sveobuhvatnih primijenjenih istraživanja koja mogu značajno pridonijeti razvoju neke industrijske grane na razini države. Nadalje, tu su i Znanstveno-tehnologijske organizacije kao organizacijske cjeline koje mogu činiti okosnicu razvoja novih proizvoda na temelju rezultata znanstvenih istraživanja, koje će potom komercijalizirati male i srednje tvrtke. Smatramo da u ovom očitovanju predložene promjene, potrebna pojašnjenja kao i uvrštavanje novih mjera u Zakon, mogu znatno doprinijeti većoj učinkovitosti visoko-obrazovnog i znanstvenog sustava u Republici Hrvatskoj s konačnim ciljem veće vidljivosti i kvalitete ostvarenih rezultata, kao i boljitku društva u cjelini. Za Područno znanstveno vijeće za tehničke znanosti, predsjednik, Prof. dr. sc. Ivica Smojver Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
76 IVANA GRGIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje preložiti bacc. (stručni studij) i univ. bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ. mag. (sveučilišni studij) na dilomskoj razini. Navedene izmjene odnose se na članke 74 i 133 prijedloga Zakona. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
77 Daniel Radić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
78 KATE VIOLIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu #300je300 #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive
79 ANDREJ VOLGEMUT NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc. (stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
80 Mario Barić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu #300je300 #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
81 DINO PARENTA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Podržavam prijedlog zakona ali smatram da je potrebno napraviti jednu izmjenu. Izmjena se odnosi na kratice akademskih naziva. Mislim da je najbolje predložiti bacc. (stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
82 Anđela Amižić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI 'Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE Djelomično prihvaćen Članak 74. i članak 113. će se urediti. Pristup specijalističkom studiju omogućen je i osobama koje posjeduju kvalifikaciju razine 7.st. člankom 61.st.4. prijedloga Zakona.
83 Jelena Liović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Kao jedna od predstavnica studentske inicijative 300=300, podržavam prijedlog novog Zakona te sam slobodna izraziti nekoliko primjedbi, a za koje smatram kako bi dodatno poboljšale predloženi zakonodavni okvir. Članak 74., a za akademske nazive predlažem: bacc. (stručni studij) i univ. bacc. (sveučilišni studij) na prijediplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ. mag. (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Obrazloženje: Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. Članak 76. st. 2. u kojom se navodi odredba o nemogućnosti sklapanja radnog odnosa i obavljanju samostalne djelatnosti obrta ili drugog slobodnog zanimanja za vrijeme trajanja redovnog studija trebala bi se ukloniti. Obrazloženje: Smatram da svakog redovnog studenta, a koji uz pohađanje nastave i redovito izvršavanje svojih studentskih obveza, ne treba ograničavati u radu/obavljanju djelatnosti. Mladi i obrazovani ljudi koji svoje obrazovanje nastavljaju u Republici Hrvatskoj te uz to rade i plaćaju doprinose iz plaće/samostalne djelatnosti/obrta treba nagraditi, a ne onemogućavati jer se ionako vrlo vjerojatno radi o jako malom broju studenata. S poštovanjem, Jelena Liović 300je300 Prihvaćen Članak 74. i 113. te članak 76. stavak 2. će se izmijeniti.
84 Marica Baljkas NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, iako podržavam prijedlog Zakona, smatram da je potrebna izmjena članaka 74. i 113. i to kratica akademskih naziva na preddiplomskoj razini: bacc. (stručni studij) i univ. bacc. (sveučilišni studij); a na diplomskoj razini: mag. (stručni studij) i univ. mag. (sveučilišni studij). Na ovaj način postoji jasna distinkcija između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i 113. će se izmijeniti.
85 MONIKA BEDEKOVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, iako podržavam prijedlog Zakona, smatram da je potrebna izmjena članaka 74. i 113. i to kratica akademskih naziva na preddiplomskoj razini: bacc. (stručni studij) i univ. bacc. (sveučilišni studij); a na diplomskoj razini: mag. (stručni studij) i univ. mag. (sveučilišni studij). Na ovaj način postoji jasna distinkcija između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. Isto tako, članak 76. stavak 2 smatram diskiminirajućim budući da ne omogućuje zasnivanje radnih odnosa studenata u redovnom statusu te ih tako stavlja u nepovoljniji položaj od studenata u izvanrednom statusu. Pojedina Sveučilišta nastavu na zadnjoj godini studija izvode zajedno za redovne i izvanredne studente u popodnevnim satima odnosno terminima predviđenim za nastavu studenata u izvanrednom status što je dodatan razlog koji govori u prilog navedenoj diskriminaciji i tome da studenti u redovnom statusu mogu ostvariti radni odnos koji bi primjenom ovog članka bio onemogućen. Prihvaćen Članak 74. i 113. te članak 76. stavak 2. će se izmijeniti.
86 VLATKA MALINOVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, iako podržavam Prijedlog Zakona, svakako upućujem na izmjene čl. 74. i čl. 113., i to kratice akademskih naziva na preddiplomskoj razini: bacc. (stručni studij) i univ. bacc. (sveučilišni studij); a na diplomskoj razini: mag. (stručni studij) i univ. mag. (sveučilišni studij), a radi prepoznatljivosti i uklanjanja dosadašnje diskriminacije. Gore navedeno je isto tako važno za obrazovni sustav Republike Hrvatske uz druge pozitivne promjene koje donosi ovaj Prijedlog Zakona. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i 113 će se izmijeniti
87 nikola đaković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, svakako bi prvo pohvalio želju Ministarstva za osuvremenjive Zakona što je sigurno ogroman trud. Ovdje bih izložio neka viđenja gledajući iz perspektive kliničkog bolničkog centra (KBC-a) kao jedne specifične bolničke ustanove koja je prema dosadašnjim propisima upisana u Upisnik znanstvenih organizacija pod Ostale znanstvene organizacije. Pod tim Ostalim znanstvenim organizacijama su uvršteni razni javni i privatni subjekti koji nisu bili registrirani kao visoka učilišta ili javni znanstveni instituti ali su imali prepoznate veće ili manje potencijale za znanstveni rad. Prema Nacrtu prijedloga Zakona predviđa se ukidanje Upisnika znanstvenih organizacija i nije razvidna formalna budućnost tih Ostalih znanstvenih organizacija u novo predviđenom sustavu. Mišljenja sam da kao mala zemlja ograničenih kapaciteta trebamo poticati znanstveni rad svih mogućih dionika. Klinički bolnički centri, iako prvenstveno zdravstvene ustanove, su specifični jer su nastavne baze našim visokoškolskim ustanovama i u njima prosječno radi više od stotinu (!) djelatnika s doktoratom znanosti te je razvidna potreba da se u takvim ustanovama aktivno i institucionalno potiče znanstveni rad. Prepoznavanje takvih ustanova u sustavu i kroz Upisnik sigurno je opravdano s njihovom ulogom vidljivom i mjerljivom kroz scientometrijske podatke. Na primjer, kao rezultat znanstvenog i stručnog rada djelatnici KBC-a Sestre milosrdnice iz Zagreba godišnje objave oko 250 radova u časopisima uvrštenim u indeksne i citatne baze (Web of Science Current Contents Connect, Web of Science Core Collection, Web of Science Medline i Scopus). U ovom KBC-u se izdaju tri znanstvena časopisa (Acta Clinica Croatica od 1962. godine, Archives of Psychiatry Research od 1965. godine, Libri Oncologici od 1972. godine). Gledajući postavljene objavljene ciljeve donošenja ovoga Zakona klinički bolnički centri i ostale kliničke ustanove u zdravstvu su idealne za ostvarivanje mnogih navedenih ciljeva. KBC u svojoj suštini je uronjen u sve sastavnice „kvadrata znanja” (obrazovanje, istraživanje, inovacije i društvene usluge) jer kroz sudjelovanje u praktičnom obrazovanju mladih, primijenjenom znanstvenom istraživanju i stalnim inovacijama najbolje može ispunjavati svoje važne društvene usluge. KBC je kao bolnica i ključno mjesto poticanja praktičnog transfera znanja i tehnologija u gospodarski sektor što je glavna pretpostavka za podizanje razine konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. Zbog prožimanja višestrukih uloga KBC-a (zdravstvo, nastava i istraživanje), kroz brzu praktičnu primjenu rezultata istraživanja i inovacija, olakšava se uspostavljanje mehanizama za njihovu tržišnu komercijalizaciju. Mišljenja sam da je i dalje nužno i na formalni način prepoznati taj potencijal i time jednim dijelom i pomoći pristup takvih organizacija europskim i ostalim sredstvima za istraživanje i razvoj. U ovim gospodarski izazovnim vremenima važno je naglasiti da takvo formalno prepoznavanje ne iziskuje dodatna opterećenja državnog proračuna. S poštovanjem Nikola Đaković Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
88 Jadranka Stojanovski NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Ne sumnjajući u najbolje namjere predlagatelja, ovaj Nacrt prijedloga ne donosi rješenja za probleme detektirane u dijelu Pregled stanja i osnovna pitanja (nabrajanje problema bez dostatne argumentacije, mogućnosti uvida u podatke i referenciranja na znanstvena istraživanja). Glavni dio - Zakon od visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti - isključivo je orijentiran na dionike, njihovu strukturu, ovlasti, nadležnosti i odnose. Dio koji bi se bavio uspješnom provođenju znanstvenih istraživanja i osiguravanju znanstvene komunikacije u skladu sa smjernicama i preporukama Europske komisije i drugih međunarodnih tijela u ovom Nacrtu prijedloga nije prisutan. Prevladava dojam da predlagatelj sugerira da znanstvenici ne rade dovoljno, kao i moguće smanjivanje sredstava koja se ulažu u znanost, istovremeno povećavajući "uspješnost" mjerenu brojem objavljenih radova, citata, h-indexa, JIF-a i drugih, tj. primjenom kriterija vrednovanja koji se sustavno napuštaju. Razvidan je izostanak jasne vizije o suvremenom zakonodavnom okviru koji prvenstveno osigurava kvalitetna i odgovorna znanstvena istraživanja i sustav znanstvene komunikacije usklađen s europskim i svjetskim trendovima, koji potiče suradnju akademske zajednice s gospodarstvom i društvom u cjelini. Iako uloga dionika mora biti prisutna u Zakonu, razrada struktura, uloga i nadležnosti može biti puno općenitija, dok bi se detaljna razrada nalazila u dodatnim dokumentima i pravilnicima. Fokus na zacrtavanje okvira koji će omogućiti uspješno provođenje znanstvenih istraživanja (u skladu sa Strategijom), dobre istraživačke prakse i odgovornu znanost svakako bi osigurali razvoj znanosti u RH usklađen s razvojem znanosti unutar EU. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
89 PETRA MIOŠIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Ad 1.) Akademski i stručni nazivi i akademski stupanj (članak 74.) Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Ad 2) Specijalistički studij (članak 61.) Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. Ad 3) Smanjenje broja predstavnika studenata u tijelima fakulteta, odjela, sveučilišta, veleučilišta Smatram da nije dobro smanjenje broja predstavnika studenata na visokim učilištima. Iako anomalije postoje, smatram kako bi bilo ispravnije da radimo na poboljšanju demokratskih standarda i praksi, a ne da ukidamo glas studentima i smanjujemo njihov utjecaj. #300je300 #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE Djelomično prihvaćen Članak 74. i članak 113. će se urediti. Pristup specijalističkom studiju omogućen je i osobama koje posjeduju kvalifikaciju razine 7.st. člankom 61. stavkom 4. prijedloga Zakona.
90 Sveučilište u Zagrebu Fakultet prometnih znanosti NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Prema pregledu stanja i na temelju osnovnih pitanja koja su navedena u uvodnom dijelu, a koja se uređuju Zakonom, navodi se da su istraživački i inovacijski rezultati Hrvatske znatno ispod prosjeka EU-a. Također se navodi da postojeći sustav karakteriziraju niska produktivnost i transparentnost, neadekvatni kriteriji napredovanja te zastarjeli model izvaninstitucionalnog dodjeljivanja znanstvenih, odnosno znanstveno-nastavnih zvanja. Ako se pretpostavi da se navedeno želi korigirati novim Zakonom, vidljivo je da u Trećem dijelu zakona (RADNA MJESTA NASTAVNIKA, ZNANSTVENIKA I SURADNIKA) nema rješenja koja izlaze iz postojećih okvira, a kojima bi se utjecalo na znanstvenu produktivnost preko kriterija izbora i napredovanja. Stoga se može zaključiti da se povećana produktivnost i transparentnost Zakonom želi postići isključivo institucijskim djelovanjem putem financiranja djelatnosti. Važna stvar ovdje ostaje nedorečena i otvorena. Kriteriji koje treba predložiti Nacionalno vijeće mogu ali i ne moraju biti u skladu s poticanjem produktivnosti. Na primjer, oni mogu biti daleko restriktivniji nego dosad pa tako može doći do smanjenja broja osoba u znanstvenim i znanstveno-nastavnim zvanjima (ili ih se može uvelike ograničiti u napredovanju, što u konačnici u nekom vremenskom intervalu ima isti učinak). Tako izvrsni znanstvenici mogu biti jedina okosnica institucija ali je činjenica da oni niti dosad nisu bili ograničavani u napredovanju (naprotiv). U kojem kontekstu se onda mjerama navedenim u trećem dijelu Zakona postiže povećana produktivnost i na koji način je to konkretno regulirano ? Čini se da je ta važna uloga ostavljena Nacionalnom vijeću ali bez jasnih smjernica. Kada bi Nacionalno vijeće „postrožilo“ kriterije izbora i napredovanja, to ne bi imalo nikakav učinak na implementaciju ovog Zakona u njegovim temeljnim odrednicama. Drugim riječima, ne bi se postigli deklarirani ciljevi u smislu povećane produktivnosti u navedenim domenama. S obzirom da je intencija Zakona postizanje znanstvene izvrsnosti, razvidno je da ona u kontekstu razvoja ljudskih resursa uopće ne razmatra. Primjer je članak 42. kojim se definira reizbor. Prema 42(5) nastavnik odnosno znanstvenik može neograničeno puta ponoviti reizbor. Ako je zamisao izrade i donošenja novog Zakona unaprjeđenje znanstvene aktivnosti, tada bi trebalo detaljno regulirati kriterije u trećem dijelu, a ne fokusirati se isključivo na izmjenu modela financiranja. Upravo je novi model financiranja preko programskih ugovora i kontrola njihove provedbe temeljni i jedini cilj ovog Zakona, što je propuštena prilika za dugoročno uspostavljanje i izgradnju sustava u smislu izgradnje ljudskih resursa. Kao argument za ovu tvrdnju može se navesti nepotrebno i nespretno elaboriranje akademskih i stručnih naziva i akademskog stupanja u članku 74.(2): „Završetkom sveučilišnoga prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik (baccalaureus) uz naznaku struke (bacc . uz naznaku struke)“ – zašto je izbačen univ.?. Nadalje „Završetkom stručnoga prijediplomskog studija student stječe stručni naziv stručni prvostupnik (baccalaureus) uz naznaku struke (struč. bacc. uz naznaku struke)“ – gotovo pa nevjerojatna tvorevina kratica, U stavku (5): „Završetkom doktorskog studija student stječe akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc. uz naznaku struke) i doktora umjetnosti uz naznaku struke ( dr. art. uz naznaku struke)“ - što je naznaka struke u doktorskom studiju? U ovom dijelu Zakon je nepripremljen i nerazrađen, pa se predlaže da se konzultiraju i ugrade odredbe Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (NN 107/07, 118/12). Zakonom bi uz to trebao biti propisan i razrađen postupan i sustavan rast znanstveno-nastavne izvrsnosti istraživača i institucionalne kvalitete programa. Sredstva za ostvarenje tih ciljeva su ponajprije podizanje izvrsnosti uvjeta izbora u znanstveno-nastavna zvanja dopunama Pravilnika o uvjetima izbora u znanstvena zvanja u određenoj mjeri i kroz neko definirano vremensko razdoblje, npr. svakih 5-7 godina. Potom podizanje kriterija kvalitete programa i institucija kroz reakreditacijske postupke i to dopunama Pravilnika o uvjetima za izdavanje dopusnica, također u nekom definiranom vremenskom periodu (5-7 godina). U om kontekstu, Zakonom bi trebala biti propisana i rješenja odnosno mjere kojima se planira ostvarivanje izvrsnosti, kao što je obaveza napredovanja, penalizacija stagnacije i transparentni postupci oduzimanja zvanja radi unapređenja kvalitete nastavno-znanstvenih institucija te unapređenje kvalitete i učinkovitosti upravljanja sustavom znanosti i visokoga obrazovanja. Znanstveni centri izvornosti u prijedlogu Zakona nisu uopće spomenuti. S obzirom na činjenicu da je u e-savjetovanju ta primjedba relevantno objašnjena ovdje neće biti ponovljeni argumenti koji idu u prilog značaju rada i osnivanju centara izvrsnosti koji su svakako ostvarili i ostvaruju svoju namjenu. Dodatno, radi unapređenja individualne kvalitete znanstvenoga i nastavničkoga rada nastavnika Zakonom bi trebali biti predviđeni sveučilišnih/fakultetski znanstveno-inovacijski instituti te centri za inovacije i transfer tehnologije, kao i centi za cjeloživotno obrazovanje i stručnu praksu studenata, centara za međunarodnu suradnju i mobilnost. U argumentiranju razloga donošenja Zakona navodi se da sustav javnog financiranja i dalje nije dovoljno transparentan te ne podrazumijeva učinkovite mehanizme praćenja programskih ugovora i ostvarenih rezultata. Razlozi su svakako nedostatak jasnih strateških ciljeva i neadekvatni informacijski sustavi, ali i nedostatna ulaganja u sustav visokog obrazovanja i znanost koja bi potaknula visoka učilišta na kompetitivnost i ostvarivanje postavljenih ciljeva. Stoga je cilj da se cjelovitim programskim financiranjem visokog obrazovanja reformira sustav financiranja visokog obrazovanja na način da se on temelji na kvaliteti, relevantnosti i socijalnoj osjetljivosti visokog obrazovanja te međunarodnoj prepoznatljivosti. Uspostavila bi se veza između rezultata vrednovanja i programskog financiranja institucija u području visokog obrazovanja. U dijelu prijedloga Zakona koji regulira Financiranje javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta u članku 97 (2) nejasna je formulacija: „Visoko učilište namjenska sredstva troši u svrhu unaprjeđenja djelatnosti visokog obrazovanja i znanstvene odnosno umjetničke djelatnosti. Visoko učilište namjenska sredstva troši u svrhu unaprjeđenja znanstvene djelatnosti.“ Također, pod člankom 97(3) stoji da javno visoko učilište, odnosno javni znanstveni institut samostalno raspolaže vlastitim prihodima u skladu s financijskim planom. Kriterije raspolaganja vlastitim prihodima ministar utvrđuje pravilnikom. Način trošenja vlastitih prihoda javno visoko učilište, odnosno javni znanstveni institut uređuje općim aktom. Otvara se pitanje na koji se način trošenjem vlastitih prihoda prema kriterijima Ministarstva ostvaruje akademska samouprava koja je definirana u članku 4(2) koji glasi: „Akademska samouprava obuhvaća: 1. utvrđivanje pravila studiranja i upisa studenata, 2. predlaganje, odnosno izbor čelnika te izbor nastavnika i 3. upravljanje financijskim i drugim resursima, u skladu s načelom javne odgovornosti, ovim Zakonom i drugim propisima? U člancima 98., 100., 102. i 103. spominje se pregovarački postupak koji prethodi sklapanju programskih ugovora. S obzirom na to da se cjelokupni sustav financiranja temelji na pregovaračkom postupku, sadržaj programskog ugovora, proračunsku formulu, pokazatelje i kriterije utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokove sklapanja programskog ugovora te kvalitativne i kvantitativne indikatore za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom treba biti definirano ovim Zakonom, a ne uredbom Vlade kako je to navedeno u članku 102(10). Kao strateška osnova za donošenje Zakona u uvodnoj argumentaciji navedeno je da su visoko obrazovanje i znanost prepoznati kao prioritetni ciljevi u glavnom strateškom dokumentu Republike Hrvatske – Nacionalnoj razvojnoj strategiji Republike Hrvatske do 2030. godine. U također se navodi da se stavlja naglasak na stratešku ulogu Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj, a da administrativna i stručna potpora tijelu prelazi s Agencije za znanost i visoko obrazovanje na Ministarstvo znanosti i obrazovanja. U članku 39(7) stoji: „Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterije za pojedina znanstvena, odnosno umjetnička područja ili polja (valjda za izbor ili reizbor na radna mjesta nastavnika i znanstvenika, op.a.), na prijedlog Rektorskog zbora i nadležnoga matičnog odbora donosi Nacionalno vijeće.“ Je li to strateška uloga? Ili je to donošenje minimalnih etičkih načela (čl. 55(4))? Općenito, poslovi koje obavlja Nacionalno vijeće definiranim člankom 86. su općeniti i neodređeni (npr. predlaže i potiče donošenje mjera za unapređenje visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti te tehnološkog razvoja, daje mišljenje o potrebi osnivanja novog javnog visokog učilišta, predlaže i potiče sudjelovanje drugih subjekata i organizacija civilnog društva itd.). Kao argumentaciju ovome treba navesti stavak (2) istog članka (86.), a to je da Nacionalno vijeće donosi odluke. U stavku (1) se navodi da ono uglavnom predlaže, prati, daje mišljenje, raspravlja… Ono što se može smatrati mogućim donošenjem odluka je o minimalnim etičkim načelima (točka 7.) i imenovanjima članova matičnih odbora (točka 5.). To svakako ne spada u domenu razvoja strategije znanosti i visokog obrazovanja. Jedina potencijalna strateška uloga Nacionalnog vijeća je donošenje kriterija, ali kako je već obrazloženo, Zakonom nisu dane smjernice ili okvir u kojem smjeru ti kriteriji trebaju biti razrađivani. Smatra se da bi poticanje istraživanja u području zelene i digitalne tranzicije trebalo znatno utjecati na razvoj gospodarstva i otvaranje novih radnih mjesta, dok bi modernizacija studijskih programa trebala rezultirati izobrazbom deficitarnih kadrova u području umjetne inteligencije, kibernetičke sigurnosti i računalstva visokih performansi. U tom će se smislu prijedlogom Zakona, putem programskog financiranja, uspostaviti poticajan sustav financijskog upravljanja kojim će se stimulirati znanstveni instituti i visoka učilišta koji provode istraživanja u području zelene i digitalne tranzicije i/ili obrazuju kadrove za visokotehnološko okružje. Sukladno članku 4 koji definira autonomiju sveučilišta nije jasno na koji način takav poticajni sustav financijskog upravljanja može biti usklađen s točkama 2-4 iz članka 4(3) Zakona? Prijedlog Zakona omogućit će nove modalitete suradnje istraživačkog sektora s gospodarstvom kroz financiranje programskim ugovorima temeljenim na ciljevima ustanova (osnivanje spin-off tvrtki, komercijalizacija rezultata istraživanja i sl.), što će omogućiti izravnu suradnju gospodarskih subjekata (mikro, mala, srednja i javna poduzeća) sa znanstvenim institutima i visokim učilištima, a to će rezultirati transferom znanja i novih tehnologija, kao i usklađivanjem obrazovnih ishoda s potrebama tržišta rada. Jedan od razloga neefikasnog rada hrvatskih visokoobrazovnih i znanstvenih ustanova jest često slabije učinkovit rad njihovih administrativnih i drugih službi, pretežno prouzročen nepostojanjem kontrolnog mehanizma rada djelatnika tih službi te nemogućnosti njihova napredovanja ili nazadovanja u skladu s rezultatima rada. Stoga ovaj Zakon određuje da su djelatnici visokih učilišta i znanstvenih instituta koji rade u službama podložni redovitoj evaluaciji rada koju provode njihovi nadređeni kao što su rektori, ravnatelji ili dekani. Djelomično prihvaćen Članak 74,. 113. i članak 97 stavak 2. će se izmijeniti. Predlagatelj smatra da je predloženi model programskog financiranja jasno definiran odredbama ovog Zakona.
91 Hrvatsko katoličko sveučilište NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Pitanje je kako će se primjena Zakona implementirati u Uredbe (primjerice o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova) i koja će se radna mjesta financirati ako se Sveučilištima ostavlja unutarnji ustroj radnih mjesta. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
92 Marijana Drinovac Topalović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Uzimajući u obzir dio o pregledu stanja, a posebice o posljedicama koje će proisteći donošenjem Zakona, u kojemu izrijekom stoji: "Međutim, funkcionalno uvođenje programskih ugovora ne može se ostvariti bez adekvatnih normativnih rješenja i određenih promjena u upravljačkoj strukturi visokih učilišta. Naime, za uspjeh sustava programskih ugovora najvažnije je jamstvo njihove provedbe, a upravo je to nemoguće jamčiti bez temeljnog propisa koji će vezati alokaciju javnog financiranja upravo uz obvezu potpisivanja programskih ugovora. Odnosno nemoguće je bez jakog upravljačkog kadra koji će znati pretočiti viziju, misiju i strateške odrednice ustanove u odredbe takvog programskog ugovora te se skrbiti za njegovu provedbu", mišljenja sam da bi čl. 28 koji se odnosi na Izbor i razrješenje dekana veleučilišta, st. 1 trebalo izmijeniti na način da dekan može biti osoba izabrana u zvanje profesora stručnog studija, profesora stručnog studija u trajnom izboru ili nastavnika izabranih na znanstveno-nastavno, odnosno umjetničko-nastavno radno mjesto, a osoba u zvanju višega predavača samo iznimno, uz uvjet da posjeduje doktorat znanosti jer sadašnje stanje itekako otvara mogućnost za manipulacije, umanjuje kvalitetu sustava i degradira veleučilišta kao dio istoga. Nije prihvaćen U odnosu na članak 28. radi se od stručnim studijima na kojima su određena radna mjesta te je sukladno praksi na ustanovama koje izvode sveučilišne studije uveden paralelni raspon u sustavu radnih mjesta koji mogu biti izabrani za dekana veleučilišta dok akademski stupanj doktora znanosti nije uvjet za sva radna mjesta na veleučilištu.
93 Sveučilište u Splitu - Uprava NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Sveučilište u Splitu provelo je o dostavljenom Nacrtu Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (dalje u tekstu: Nacrt zakona) raspravu u kojoj su sudjelovale sve sastavnice Sveučilišta i studentski predstavnici. U raspravi su iznesene brojne primjedbe i prijedlozi, koji su objedinjeni u dokumentu naslovljenom ZBIRNE PRIMJEDBE SVEUČILIŠTA U SPLITU, a ovdje se navode samo glavni prigovori i opaske na predloženi Nacrt zakona. 1. Neke terminološke primjedbe. Nije jasno zašto je izmijenjen naziv zakona, odnosno zašto je u naslovu došlo do inverzije znanosti i visokog obrazovanja. S tim u vezi može se prigovoriti i redoslijedu materije koji ne proizlazi logički iz samog naslova. Pogotovo nije jasno zašto su promijenjene neke ključne riječi, npr. prijediplomski studij, trajni izbor, specijalistički studij umjesto poslijediplomski specijalistički studij (što asocira na diplomski specijalistički stručni studij) itd. U prilog takvim promjenama ne govori nikakva promjena u sadržaju objekta, niti poteškoće u primjeni dosadašnjih naziva, a nisu opravdane ni s jezičnog motrišta. Naprotiv, može se pretpostaviti da će novi nazivi stvoriti nepotrebnu zbrku u praksi, pravnu nesigurnost, dodatne nepotrebne poslove i troškove. Stoga predlažemo da se odustane od tih terminoloških promjena te da se zadrže dosadašnji nazivi koji su u praksi dobro prihvaćeni i prepoznatljivi. 2. Sveučilišno vijeće. Jednodušno je mišljenje da se institutom sveučilišnog vijeća, kako je zamišljeno u članku 15. Nacrta zakona, uvodi nepotrebna i štetna administrativna kontrola, nespojiva s autonomijom sveučilišta koja je kao jedno od nosivih načela u sustavu znanosti i visokog obrazovanja dobila i svoju ustavnu sankciju, ne samo u tekstu Ustava RH, nego i u praksi Ustavnog suda, koji je jedini ovlašten tumačiti odredbe i institute Ustava. Neprihvatljivo je da da sveučilišno vijeće ima aktivnu, štoviše i ključnu ulogu u donošenju esencijalnih odluka ili dokumenata sveučilišta (strategije, programskih ugovora, osnivanja pravnih osoba kojima se ostvaruje misija sveučilišta, pokretanje opoziva rektora itd.). Osim prevelikih ovlasti, problem je i u naglašeno administrativnom sastavu sveučilišnog vijeća, a nije jasno ni kako bi ono trebalo upražnjavati funkciju kontrole nad sastavnicama sveučilišta. Zbog svega toga predlaže se preformulirati odredbu o sveučilišnom vijeću i urediti ga na način kako je uređen sadašnji institut sveučilišnog savjeta ili još bolje, zadržati postojeći institut pod istim nazivom i sa sličnim sastavom i ovlastima. 3. Uvjeti za izbor i trajanje dužnosti rektora. U provedenoj diskusiji više sastavnica Sveučilišta u Splitu iznijelo je ili podržalo prijedlog da se omogući rektoru, po isteku mandata i nakon proteka određenog vremena, ponovo kandidirati za tu funkciju. Usto, predlaže se u vezi s izborom rektora u Zakon ugraditi odredbu po kojoj bi se rektor birao iz reda zaposlenika tog sveučilišta u propisanom zvanju. Slično se predlaže i za dekana visokog učilišta. 4. Sudjelovanje studenata u izborima čelnika visokih učilišta te nastavnika i suradnika. U diskusiji su sudjelovali i čelnici Studentskog zbora na razini Sveučilišta i sastavnica koji su iznijeli prigovor protiv sužavanja studentskih prava u stručnim vijećima visokih učilišta (senata i fakultetskih vijeća), posebice prava na sudjelovanje u izborima čelnika te nastavnika i suradnika (čl. 12. st. 5 i čl. 19. st. 5.). 5. Prava studenata iz studija. U diskusiji je prevladalo mišljenje da se ograničenja iz članka 77. stavak 5. koja bi u pogledu trajanja studija (najviše dvostruko vrijeme propisanog trajanja studija) vrijedila za redovite studente, ne bi trebala odnositi na izvanredne studente. Predlaže se također odustati od zabrane zasnivanja radnog odnosa za redovite studente (članak 76. st. 2.), a ovlasti iz čl. 79. st. 3. koje se odnose na odobravanje prava na upis dodatnog studija u statusu redovitog studenta i na teret državnog proračuna za najuspješnije studente, dodijeliti tijelima akademske vlasti, a ministru ostaviti regulatorne ovlasti. 6. Nastavnici i suradnici. U diskusiji je problematizirano pitanje nadležnosti za donošenja konačne odluke u postupku izbora nastavnika i suradnika. Iz formulacije članaka 40. i 43. moglo bi se zaključiti da se konačna odluka o tome prepušta matičnim odborima. Predlaže se preraditi te odredbe tako da se matičnim odborima povjeri provođenje dijela postupka, tj. donošenje odluke o ispunjavanju uvjeta, ali da konačna odluka na temelju koje se s odabranim kandidatom sklapa radni odnos, bude na fakultetskom vijeću ili senatu (za samostalne studije, sveučilišne odjele ili integrirana sveučilišta). Predlaže se preispitivanje namjere uvođenja instituta reizbora za naslovne nastavnike, budući da se obveza periodičnog izbora ili reizbora nastavnika logički vezuje uz radna mjesta. Nadalje, predlaže se jasnije definirati status i prava gostujućih nastavnika, te zakonski urediti mogućnost angažiranja naslovnih suradnika (uz nastavnike) bez kojih bi se mnoga visoka učilišta suočila s poteškoćama u izvođenju praktične nastave. Iz istih razloga predlaže se također povećati postotke angažiranja dokazanih stručnjaka iz prakse uz nadzor znanstveno-nastavnog osoblja, ili barem predvidjeti opravdane izuzetke od pravila “25%“ (čl. 79. st. 3.). 7. Pravo na slobodnu studijsku godinu (sabbatical). Jednodušan je stav da je predloženo rješenje po kojemu bi navedeno pravo mogli konzumirati isključivo nastavnici u zvanju redovitog profesora ili višem, neopravdano restriktivno i da ne odgovara svrsi toga instituta, koji upravo mora biti u funkciji profesionalnog razvoja nastavnog kadra. Stoga se predlaže urediti taj institut na dosadašnji način. 8. Prihodi sveučilišta. Sveučilište u Splitu smatra esencijalnim zakonski zajamčiti punu financijsku autonomiju visokih učilišta (sveučilišta i sastavnica), u skladu s dosadašnjom praksom, odlukama Ustavnog suda i važećim propisima. Stoga se predlaže preformulirati članak 96. Nacrta zakona koji govori o izvorima financiranja visokih učilišta i vrstama prihoda kojima raspolažu. Naglasak pritom treba staviti na kategoriju vlastitih sredstava koji bi općenito trebao obuhvatiti sva raspoloživa sredstva osim onih koja se sveučilištu doznačuju iz državnog proračuna. Sintagma „namjenski prihodi/sredstva“ nema samo terminološki značaj, nego izaziva pravnu nesigurnost i negativne posljedice na poslovanje visokih učilišta u kontekstu primjene nekih drugih zakona – o državnom proračunu i izvršenju državnog proračuna, Temeljnog kolektivnog ugovora i sl. - pa je treba izbaciti iz Nacrta, odnosno zamijeniti sintagmom „vlastita sredstva/prihodi“. Tradicionalnu praksu izuzimanja akademskih institucija od obveze svakogodišnjeg vraćanja nepotrošenih sredstava u državni proračun, temeljenu na formalnoj odluci koja se svake godine opetovano ugrađuje u Zakon o izvršenju državnog proračuna, trebalo bi zakonski učiniti stalnom (najbolje u Zakonu o državnom proračunu) kako bi sveučilište s određenom (pravnom) sigurnošću uzmoglo ostvarivati svoju punu misiju, odnosno vršiti i one svoje legitimne zadaće koje nisu dotirane iz državnog proračuna. Time se, dakako, ne izbjegava obveza na namjensko i kontrolirano raspolaganje vlastitim sredstvima. U kontekstu financiranja valja upozoriti i na nedovoljnu preciznost u uređenju materije programskih ugovora u Nacrtu zakona. Iz predloženih formulacija, naime, nije jasno je li u zakonskoj namjeri sklapati programske ugovore samo sa sveučilištima ili/i njihovim sastavnicama. 9. Izostanak regulative o sveučilišnim odjelima. Novim tekstom Zakona nije predviđena zakonska regulativa o sveučilišnim odjelima s pripadajućim tijelima, pročelnikom i stručnim vijećem, različitim drugim tijelima i povjerenstvima kako je regulirano u sadašnjem Zakonu (čl. 64.). Spominju se samo jednom (čl. 10. stava 3.) u kontekstu ovlaštenja senata da osniva sastavnice bez pravne osobnosti, među kojima je primjerice naveden i odjel bez dosadašnje kvalifikacije “sveučilišni“. S obzirom na to da su sveučilišni odjeli u RH opravdali svoje postojanje i stekli zakonsko priznanje, predlaže se u tekstu Zakona predvidjeti sveučilišne odjel i urediti njegova tijela: pročelnika i stručno vijeće te druge pretpostavke radi nastavka njihova rada ili omogućiti njihovu transformaciju u fakultet ukoliko ispunjavanju odrednice Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i Zakona o kvaliteti. 10. Sveučilišna knjižnica i studentski centar. Predlaže se zakonom definirati ulogu i financiranje sveučilišne knjižnice i studentskog centra koji su esencijalni u potpori studentima nastavnicima i ostvarivanju misije sveučilišta. 11. Rad nakon stjecanja pretpostavki za umirovljenje. Iskazuje se snažna podrška prijedlogu da se ukloni dobna granica od 70 godina života (odnosno do kraja akademske godine u kojoj nastupa taj uvjet) do koje se pod određenim uvjetima može produljiti radni odnos nastavniku koji je stekao uvjete za odlazak u mirovinu. Smatramo da je opravdano omogućiti nastavak rada nastavnika dokle god je njegov angažman koristan za visoko učilište, pod uvjetom da su sredstva za to osigurana iz projekata i drugih vlastitih prihoda visokog učilišta. 12. Doktorske disertacije. Naime, u planu je pokretanje programa industrijskih doktorata. Takve odredbe postoje u pravilnicima doktorskih studija naših partnerskih sveučilista u alijansi, a nastale su na zahtjev njihovih partnera iz gospodarstva. Nepostojanje mogućnosti za embargo pojedinih dijelova može onemogućiti suradnju na združenim studijima, a također ograničiti i suradnju s našim tvrtkama. Predlažemo dodavanje sljedećeg na čl. 62, st. 7:U iznimnim slučajevima, primjerice kad je doktorska disertacija izrađena u suradnji s industrijom ili se planira patentna prijava , moguć je privremeni embargo u trajanju od najviše dvije godine na relevantna poglavlja. Embargo treba odobriti povjerenstvo doktorskog studija, a javnost može dobiti uvid u cjelovitu disertaciju uz potpisivanje izjave o povjerljivosti. 13. Prijedlozi povezani s Inicijativom za Hrvatski oblak za otvorenu znanost. U članku 2., predlaže se brisanje alineje 2 te dodavanje stavka 6. koji glasi: (6) Djelatnost visokog obrazovanja te znanstvena i umjetnička djelatnost temelje se na načelima otvorene znanosti. Predlaže se dodavanje novog članka 82a Otvorena znanost koji glasi: 1. Znanstvena se istraživanja provode u skladu s načelima otvorene znanosti i temelje se na otvorenom i suradničkom procesu istraživanja, na otvorenom pristupu svim rezultatima znanstveno-istraživačkog rada (publikacijama, istraživačkim podacima, softveru i dr.) te otvorenoj i interoperabilnoj istraživačkoj infrastrukturi. 2. Modalitete i instrumente podrške i osiguravanja otvorene znanosti, kao i način donošenja i provedbe Plana za otvorenu znanost, ministar utvrđuje pravilnikom. Djelomično prihvaćen Članak 76. stavak 2 će se izmijeniti u odnosu na mogućnost radnog odnosa za redovne studente. Članak 71. stavak 9. će se urediti propisima koji uređuju sustav osiguranja kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti. Naziv prijedloga Zakona je u skladu sa nomotehničkim pravilima za izradu akata. Predlagatelj Zakona smatra da nije moguć utjecaj na djelovanje Sveučilišnog vijeća obzirom je određen broj predstavnika sveučilišta i osnivača u jednakom omjeru koji zajednički biraju predsjednika. Ovo osobito potvrđuje stavak 3. istog članka u kojem se određuje da članovi sveučilišnog vijeća koje imenuje osnivač te predsjednik sveučilišnog vijeća ne smiju biti državni dužnosnici, članovi Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj, službenici Ministarstva niti zaposlenici i vanjski suradnici tog sveučilišta. U odnosu na prijedlog za izbor rektora nije moguće primijeniti zbog hijerarhijskog sastava stručnih povjerenstva koja sudjeluju u postupku izbora na radno mjesto a u čiji sastav čine samo izvanredni i redovni profesori te nije predviđena mogućnost sudjelovanja hijerarhijskih nižih radnih mjesta. Studentskim predstavnicima omogućeno je sudjelovanje u izboru čelnika tijela. Dvostruko trajanje studija kao ograničenje uspostavljeno je radi održavanja kvalitete studijskog programa. U odnosu na matične odobre, ističe se da matični odbori provjeravaju kriterije dok odluku donosi sveučilište, fakultet, umjetnička akademija, odnosno znanstveni institut. Člankom 46. stavkom 1.omogućena je slobodna studijska godina za znanstveno-nastavno odnosno umjetničko-nastavno radno mjesto. Puna autonomija financiranja za visoka učilišta nije moguća zbog propisa koji uređuju javno financiranje i državni proračun. U odnosu na sveučilišne odjele, ističe se da će u okviru autonomije sveučilišta, sveučilište samo odrediti koje će ustrojstvene jedinice osnovati sukladno članku 10. stavak 3. prijedloga Zakona dok će se prijedlogom Zakon dodatno definirati svrha osnivanja odjela. Unutarnji ustroj sastavnica uređuje se statutom sveučilišta u skladu s ovim Zakonom. U odnosu na gornju dobnu granicu rada na teret visokog učilišta, predlagatelj Zakona će urediti članak 51. U odnosu na embargo, predlagatelj Zakona smatra da će se ovo pitanje riješiti općim aktima ustanove kao i propisima koji uređuju autorska prava i intelektualno vlasništvo. U odnosu na otvorenu znanost, predlagatelj smatra da je ista jasno i dovoljno široko uspostavljena u članku 2. prijedloga Zakona.
94 FRANCES TOMIČIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
95 Maja Matanić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Znanstveno vijeće Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada, Zagreb, Ksaverska cesta 2 predlaže da se članak 40. izmijeni na slijedeći način: "Članak 40 (3) Stručno povjerenstvo sastoji se od najmanje tri člana zaposlena na radnome mjestu više ili iste hijerarhijske razine u odnosu na radno mjesto za koje se provodi izbor. Najmanje jedan član stručnog povjerenstva mora biti zaposlen na visokom učilištu ili znanstvenom institutu različitom od onoga za koje se provodi izbor. Najmanje jedan član stručnog povjerenstva mora biti zaposlen na radnome mjestu u istom znanstvenom području i polju za koje se provodi izbor." Obrazloženje: U institucijama koje su interdisciplinarnog karaktera, nije uvijek moguće imenovati sve članove povjerenstva iz istog znanstvenog područja i polja za koje se provodi izbor. Izmjena članka na ovaj način rješava taj problem. Nadalje, Na više mjesta (članci 14, 21, 28, 36, 38, 39, 41, 46, 51, 87, 90, 91, 92, 110) se uz najviši znanstveno-nastavni, znanstveni ili stručni stupanj spominje nastavak „u trajnom izboru“, npr. „redoviti profesor u trajnom izboru“. Ta terminologija implicira da je osoba u postupku izbora koji nikad ne završava. Predlažemo da se „u trajnom izboru“ svugdje promijeni u „s trajnim izborom“. Članak 51. navodi: „Na javnom visokom učilištu nastavniku prestaje ugovor o radu radi odlaska u mirovinu istekom akademske godine u kojoj je navršio 67 godina života. Na javnom znanstvenom institutu znanstveniku prestaje ugovor o radu radi odlaska u mirovinu istekom kalendarske godine u kojoj je navršio 67 godina života.“ Ta formulacija može biti shvaćena na način da se ugovor o radu sklapa radi odlaska u mirovnu a ne samog rada. Smatramo da je preformulacija nužna, a nije jasno ni zašto su potrebne dvije rečenice da se sve to kaže. Nije prihvaćen Odredba članka 40. stavak 3 omogućuje imenovanje članova stručnog povjerenstva i izvan ustanove. Terminologija 'u trajnom izboru' u skladu je sa nomotehničkim pravilima. Predlagatelj Zakona smatra kako je jasno da ugovor prestaje radi odlaska u mirovinu.
96 Gabrijela Jerković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
97 JELENA GRUBIŠIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Jelena Grubišić Prihvaćen Članak 74. i 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
98 Lidija Valentić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam prijedlog ovog zakona, uz izmjenu naziva kratica akademskih i stručnih naziva koje bi glasile: - po završetku sveučilišnog prijediplomskog studija stječe se naziv prvostupnik i naznaka struke - univ. bacc.; - po završetku stručnog prijediplomskog studija stječe se naziv prvostupnik i naznaka struke - bacc.; - po završetku sveučilišnog diplomskog studija i sveučilišnog integriranog prijediplomskog i diplomskog studija stječe se naziv magistar uz naznaku struke - univ. mag; - po završetku stručnog diplomskog studija stječe se naziv magistar uz naznaku struke - mag.; - po završetku poslijediplomskog specijalističkog studija stječe se naziv specijalist uz naznaku struke - univ. spec; - te po završetku doktorskog studija stječe se naziv doktor znanosti uz naznaku struke - dr. cs. Nepotrebno je u nazive dodavati hrvatske znakove (npr. č), koji su neprepoznatljivi izvan granica Hrvatske. Ovim izmjenama jasno je postavljena granica i razlika između sveučilišnih i stručnih studija, a prepoznatljivi nazivi u ostatku svijeta omogućuju izjednačavanje naziva i lakoću prepoznavanja te ukidaju diskriminaciju naziva stručnih studija. Izmjene se odnose na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. Prihvaćen Članak 74. i 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
99 LENA BLAJIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
100 Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Prepoznajemo potrebe donošenja novih zakonskih rješenja na koje je ovaj Nacrt nastojao odgovoriti. U Nacrtu nalazimo dosta pozitivnih elemenata koje pozdravljamo, ali budući da u njemu ima nejasnoća, smatramo da Nacrt zahtijeva pojašnjenja i dorade što je vidljivo iz komentara koje navodimo uz pojedine članke. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
101 Luka Perušić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Unatoč tome što trenutno važeći zakon svakako treba mijenjati, predlažem da se ovaj Prijedlog zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti u cijelosti povuće iz procedure zbog izrazitog usmjerenja na puku strukturu institucija bez sadržaja relevantnog za znanstvenu i visokoobrazovnu djelatnost, zbog osjetne količine nerazjašnjenih i proceduralno nejasnih stavaka, izostanka čitavog niza regulacija znanstveno-nastavnih aktivnosti i djelatnosti znanstveno-stručnih društva, autokracije, ustavno problematičnih rješenja, netočnosti činjenica, otežanja studentskih prava i udara na participacijski status, ali ponajviše, zbog neobranjivo disfunkcionalne metodologije pripremnog istraživanja na temelju kojega se uzima za pravo da treba donositi novi zakon. Neke podesive stvari – i s obzirom na dogovore s EU tijelima – valjalo unijeti kroz izmjene važećeg Zakona – što je u potpunosti moguće – te u to uključiti i neke od sitnijih, a pojedinim strukama ili slojevima važnih stvari koje su ovdje drugi kolege predlagali, primjerice po pitanju definiranja struka, raspona i nazivlja disciplina i slično. Uz zahvale trenutnoj radnoj skupini na ovom nastojanju, ipak je potrebno oblikovati novu radnu skupinu iskusnih eksperata u kojoj će se nalaziti zastupnici visokih učilišta, ali i predstavnici svih znanstvenih i umjetničkih područja ravnomjerno, te krenuti ne samo s postupkom zakonske obnove ispočetka nego i u drugačijem modelu komunikacije prema svim članovima i tijelima hrvatske akademske zajednice. Što se ovoga Prijedloga tiče, nastavi li se s njegovom primjenom, trebalo bi ga prijaviti za provjeru ustavne održivosti jer neke stavke dolje eksplicirano komentirane pokazuju autokratsko narušavanje autonomije znanstvene zajednice koja u Republici Hrvatskoj postoji zbog osebujnosti javnonacionalnog znanstvenog rada. U nastavku komentara slijede usmjerenije opaske pomoću kojih sam nastojao pokazati i opravdati ovdje iznesen opći prijedlog. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
102 Mirjana Polić Bobić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Prof. dr. sc. Mirjana Polić Bobić Predsjednica Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj Akademik Ivica Kostović Član Nacionalnog v ijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj NAPOMENA: U Nacionalnom vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj prevladalo je mišljenje da članovi Nacionalnog vijeća komentiraju prijedlog ovog Zakona kao pojedinci. Napominjemo da će slijedom takva zaključka i neka područna znanstvena vijeća također samostalno sudjelovati u e savjetovanju Komentari na prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanosti: Ovim prijedlogom Zakona predviđaju se vrlo temeljite promjene sustava znanosti i visokoga obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Nije nam poznato da je igdje u Republici Hrvatskoj prethodno provedena rasprava, ni javna ni u tijelima i institucijama zaduženima za visoko obrazovanje i znanost, u kojoj bi akademska i znanstvena zajednica bile upoznate s predviđenim promjenama niti da su dale mišljenje o takvim promjenama. Također, koliko nam je poznato, nisu provedene ni simulacije koje bi pokazale što za sustav znanosti i visokog obrazovanja, ali i za širu društvenu zajednicu, znače neki od naročito radikalnih poteza (primjerice, ukidanje izbora u znanstvena i u znanstveno-nastavna zvanja) u smislu kvalitete, ukupnog opsega znanstvenoistraživačkog rada, ostvarivanja akreditiranih studijskih programa, odgajanja znanstvenog podmlatka i mogućnosti njegova ostanka u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, što je povezano i s demografskim problemom u Hrvatskoj, odnosno odlaskom mladih ljudi u inozemstvo. Nije nam poznata nijedna analiza na temelju koje se došlo do mišljenja da prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanosti treba uvoditi upravo promjene koje uvodi. U prijedlog Zakona nije uvrštena čitava komponenta kvalitete, koja je i danas regulirana posebnim zakonom, nego je prijedlog posebnog Zakona o kvaliteti stavljen u e savjetovanje na kraju e savjetovanja o prijedlogu Zakona o visokom obrazovanju i znanosti. Time je onemogućena kvalitetna usporedna analiza dvaju zakona koji bi ustvari trebali biti jedan jedinstveni zakon. Poznato je u praksi, a o tome postoji i analiza prethodnog sastava Nacionalnog vijeća poslana Ministarstvu znanosti i obrazovanja prije više godina, da u zakonima koji reguliraju sustav znanosti i visokoga obrazovanja postoji i terminološka neujednačenost i sadržajna neusklađenost te se zato slažemo s onima koji drže da je najuputnije cijeli sustav urediti jednim sveobuhvatnim zakonskim aktom, kao što stoji u prijedlogu rada Radne skupine za zakonske akte Nacionalnoga vijeća. Kao članovi Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj želimo komentirati status predviđen za Nacionalno vijeće. U prijedlogu Zakona u članku 86. određene su zadaće Nacionalnoga vijeća: "(1) Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj obavlja sljedeće poslove: 1. predlaže i potiče donošenje mjera za unapređenje visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti te tehnološkog razvoja, 2. prati razvoj znanstvenih i umjetničkih područja i polja, 3. daje mišljenje o strateškim dokumentima Republike Hrvatske koji se odnose na obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti te tehnološkog razvoja, 4. raspravlja pitanja važna za razvoj nacionalnog inovacijskog sustava, predlaže i potiče donošenje mjera za njegovo unapređenje te poticanje tehnološkog razvoja, 5. imenuje članove matičnih odbora, 6. na prijedlog matičnih odbora donosi Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterije, 7. donosi minimalna etička načela, 8. predlaže i potiče sudjelovanje drugih subjekata i organizacija civilnog društva, posebno tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te gospodarskih subjekata u sustavu visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti te tehnološkog razvoja, 9. daje mišljenje o potrebi osnivanja novog javnog visokog učilišta, odnosno javnog znanstvenog instituta, 10. predlaže mjere i poduzima aktivnosti za afirmaciju, napredovanje i poticanje izvrsnosti nastavnog i znanstvenog pomlatka i 11. razmatra i daje mišljenja o drugim pitanjima važnim za razvoj sustava visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti te tehnološkog razvoja. (2) Nacionalno vijeće podnosi izvješće o svojemu radu najmanje jednom godišnje Hrvatskom saboru. (3) Nacionalno vijeće donosi odluke na sjednicama. Sjednicu saziva i njome predsjeda predsjednik Nacionalnog vijeća. Način rada Nacionalnog vijeća propisuje se poslovnikom o radu Nacionalnog vijeća koji donosi Nacionalno vijeće. (4) Administrativne i stručne poslove za Nacionalno vijeće obavlja Ministarstvo." Nacionalno vijeće više nije određeno kao „najviše stručno tijelo koje se brine za razvitak i kvalitetu cjelokupne znanstvene djelatnosti i sustava znanosti, visokog obrazovanja i tehnološkoga razvoja u Republici Hrvatskoj“, kako je određeno u postojećem Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Iz prijedloga Zakona MZO-a ne vidi se dobiva li takvu zadaću neko drugo tijelo. Zato je za vjerovati da će se tim pitanjima baviti izvršna vlast. Međutim, držimo da to nije dobro rješenje, da nije u duhu sloboda koje mora uživati znanstvena i akademska zajednica i da bi između državne administracije i sustava znanosti i visokoga obrazovanja i dalje trebalo postojati jedno neovisno tijelo s vlastitom osnovnom administracijom, a oslonjeno na Agenicju za znanost i visoko obrazovanje za stručnu podršku kao i dosad, kao spona i točka u kojoj se odvijaju barem oni procesi koji su stipulirani postojećim Zakonom. Po prijedlogu Zakona o visokom obrazovanju i znanosti Nacionalno vijeće više ne predlaže proglašavanje Znanstvenih centara izvrsnosti, niti su ZCI spomenuti igdje u prijedlogu zakona, pa je za zaključiti da nije predviđeno njihovo daljnje postojanje ni proglašavanje novih ZCIja. Prateći i evaluirajući rad ZCIja, Nacionalno vijeće se u zadnjih deset godina, a i na svojoj 63. redovitoj sjednici 28. travnja ove godine, kad su na njemu gostovali voditelji svih ZCIja, osvjedočilo da su ZCI ono najbolje u hrvatskoj znanosti. Zakonodavac bi trebao prepoznati vrijednost ZCIja za sustav hrvatske znanosti, za korist gospodarstvu od rezultata njihova rada i za odgajanje znanstvenog podmlatka koji će, prekine li se financiranje ZCIja, naprosto otići u inozemstvo. Nije predviđeno da Nacionalno vijeće imenuje članove Savjeta za financiranje znanstvene djelatnosti i visokoga obrazovanja. Bez obzira što taj Savjet ne djeluje već preko 5 godina, i Nacionalno vijeće je svjesno da je to nedostatak u radu sadašnjeg sastava, takvo tijelo, imenovano od nezavisnog tijela kao što jest ili bi trebalo biti Nacionalno vijeće, je potrebno jer ono predlaže kriterije za financiranje sustava. Prijedlogom Zakona nisu predviđena područna znanstvena vijeća i umjetničko vijeće koji su sada tijela Nacionalnoga vijeća. Područna vijeća po sadašnjem zakonu Nacionalno vijeće imenuje iz redova istaknutih znanstvenika, umjetnika i profesora radi razmatranja pitanja iz djelokruga Nacionalnoga vijeća, a iz svog znanstvenog, odnosno umjetničkog područja. Svjedoci smo da su područna vijeća sastavljena od vrlo kompetentnih stručnjaka i da su Nacionalnome vijeću u ovom sastavu bili od značajne pomoći u mnogim poslovima koje je obavljalo i obavlja sada. Držimo da područna vijeća treba zadržati i da je vrlo nejasno iskazano prebacivanje njihovih dužnosti na matične odbore izraz nepoznavanja sadašnjih ingerencija i mogućnosti područnih znanstvenih vijeća. Isto tako, nije dovoljno jasno stipulirano djelovanje matičnih odbora. Matični odbori sada su tijela Nacionalnoga vijeća i na njih nema utjecaj izvršna vlast. Iz prijedloga Zakona vidljivo je da će se Nacionalno vijeće vezati uz Ministarstvo znanosti i obrazovanja koje će mu umjesto Agencije za znanost i visoko obrazovanje, koja mu sada vrlo kompetentno pruža stručnu i administrativnu podršku, pružati tu podršku. Time će i matični odbori, tijela Nacionalnoga vijeća, biti usko vezani uz izvršnu vlast, što znači da će postojati pretijesna veza između izvršne vlasti i tijela koja po ovom prijedlogu zakona vrše, odnosno (po novome) potvrđuju izbore u zvanja na sveučilištima. To značajno umanjuje njihovu nezavisnost u odlučivanju koju sada imaju. Premda je uloga matičnih odbora u prijedlogu Zakona predviđena drukčije nego dosad (doduše, nejasno je opisana), oni ne bi smjeli djelovati u okruženju u kojem predmete za napredovanja stručno i administrativno priprema i vodi državna administracija. Prijedlog zakona kaže da Nacionalno vijeće „predlaže mjere i poduzima aktivnosti za afirmaciju, napredovanje i poticanje izvrsnosti nastavnog i znanstvenog podmlatka“. Ako nije predviđeno napredovanje, kako se može zamisliti bilo kakvo sustavnije planiranje napredovanja i izvrsnost znanstvenog podmlatka? Ako nema mogućnosti stvaranja kritične mase znanstvenog podmlatka, kako će se i otkud izlučiti oni izvrsni? Nacionalno vijeće se, temeljem prijedloga Zakona MZO, u najboljem slučaju može odrediti kao savjetodavno tijelo ministra. Jamačno nije najbolje, a ni uobičajeno rješenje da savjetodavno tijelo ministra bira Sabor. Koliko znamo, takva praksa ne postoji. Hrvatski sabor bira tijela od nacionalne važnosti koja odgovaraju njemu. U tome vidimo veliki raskorak između izbora Nacionalnog vijeća i položaja koji mu je namijenjen, a poglavito štetnim držimo gubitak neovisnosti tog tijela i ingerencija koje zajedno s područnim znanstvenim vijećima i matičnim odborima danas ima (premda pozdravljamo izostanak s popisa dužnosti Vijeća nekih tehničkih poslova koje Nacionalno vijeće po sadašnjem Zakonu obavlja). Svjesni smo da postoji nezadovoljstvo dionika u sustavu te ovdje uz suglasnost Područnog vijeća za humanističke znanosti navodimo njihovo mišljenje upućeno Nacionalnom vijeću: "Područno znanstveno vijeće za humanističke znanosti nezadovoljno je prijedlogom zakonskog rješenja po kojem se predviđa prestanak djelovanja područnih znanstvenih vijeća čime se modificira rad matičnih odbora i status Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, kao najvišeg stručnog tijela koje skrbi za razvitak i kvalitetu cjelokupne znanstvene djelatnosti i sustava znanosti, visokog obrazovanja i tehnloškog razvoja u Republici Hrvatskoj. Stoga upozoravamo na probleme koji mogu proizaći iz takvog prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti budući da je to Vijeće na neki način jamac stabilnog stanja u sustavu. Predlažemo da se iz postojećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju zadrže rješenja koja su se potvrdila u praksi, a odnose se na Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, područna vijeća i matične odbore, vezano uz njihov status, ulogu, sastav, način i djelokrug rada te s obzirom na specifičnosti i opseg poslova, stabilnost, funkcionalnost sustava, osiguravanje kontinuiteta, kao i raspodjelu operativnosti, odgovornosti i djelovanja unutar pojedinih znanstvenih područja." Zbog svih navedenih razloga, te mnogih dodatnih kojima ne želimo opterećivati cjelokupni komentar, predlažemo da se status, ovlasti, izbor, opseg djelovanja i tijela Nacionalnog vijeća u ovom prijedlogu zakona definira onako kako su definirani u prijedlogu Zakona o znanosti i visokom obrazovanju Povjerenstva Nacionalnog vijeća za zakonske akte, kako slijedi: Nacionalno vijeće Članak 10. (1) Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj (u daljnjem tekstu: Nacionalno vijeće) najviše je stručno i strateško tijelo koje se brine za strategiju razvitka i kvalitetu cjelokupne znanstvene djelatnosti i sustava znanosti, visokog obrazovanja i tehnološkog razvoja u Republici Hrvatskoj. (2) Nacionalno vijeće: 1. raspravlja pitanja od važnosti za znanstvenu djelatnost te predlaže i potiče donošenje mjera za njezino unapređenje, 2. predlaže i potiče donošenje mjera za unapređenje visokog obrazovanja, 3. sudjeluje izravno ili putem svojih imenovanih predstavnika u izradi nacrta prijedloga zakona i drugih propisa te strateških ili planskih dokumenata koje nadležna državna tijela donose u području znanosti, visokog obrazovanja i tehnološkog razvoja, 4. donosi strateške dokumente Mrežu visokih učilišta i studijskih programa i Mrežu javnih znanstvenih instituta, 5. daje suglasnost na uvjete Rektorskog zbora i Vijeća veleučilišta i visokih škola za stjecanje znanstveno-nastavnih, umjetničko-nastavnih i nastavnih zvanja, 6. prati razvitak i pravilnikom utvrđuje znanstvena i umjetnička područja, polja grane, utvrđuje inter-, multi- i trans-disciplinarna znanstvena i umjetnička područja vodeći brigu u suvremenom razvoju znanstvenih istraživanja i umjetničkog stvaralaštva, 7. pravilnikom utvrđuje uvjete za stjecanje znanstvenih zvanja u skladu s ovim Zakonom, razvijajući međunarodni sustav istorazinske (sustručnjačke; peerreview) ocjene kvalitete individualnog znanstvenog doprinosa znanstvenika u postupku izbora za znanstvena, znanstvenonastavna i umjetničko-nastavna zvanja, 8. utvrđuje uvjete koje trebaju ispuniti znanstvene organizacije i visoka učilišta u području umjetnosti da bi dobile ovlaštenje za provođenje postupka izbora u znanstvena zvanja odnosno potvrde umjetničke komponente umjetničko-nastavnih zvanja u skladu s ovim Zakonom, 9. daje suglasnost na kriterije izvrsnosti Rektorskog zbora i Vijeća javnih znanstvenih instituta za odabir znanstvenika i nastavnika za sklapanje ugovora na određeno vrijeme nakon 67 godina života, 10. proglašava znanstvene centre izvrsnosti te daje mišljenje o osnivanju znanstvenotehnologijskih parkova i kolaborativnih tehnologijskih centara te periodično prati njihov rad, 11. predlaže i potiče sudjelovanje drugih subjekata i organizacija civilnog društva, posebno tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te gospodarskih subjekata u sustavu znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja, 12. predlaže mjere i poduzima aktivnosti za afirmaciju, napredovanje i poticanje izvrsnosti znanstvenog i nastavnog podmlatka, 13. utvrđuje kriterije i odnose raspodjele proračunskih sredstava za znanstvenu djelatnost i visoko obrazovanje te tehnološki razvoj, 14. imenuje članove Savjeta za financiranje znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja i donosi Poslovnik o njegovom radu, 87 15. temeljem razmatranja i stavova Savjeta za financiranje znanosti i visokog obrazovanja, Vladi Republike Hrvatske predlaže kriterije raspodjele financijskih sredstava predviđenih u proračunu Republike Hrvatske za znanstvenu djelatnost i visoko obrazovanje, 16. upućuje ministru prijedlog kriterija i prijedlog raspodjele proračunskih sredstava za znanost i visoko obrazovanje 17. predlaže i potiče mjere vezane za policentrični sustav znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj, 18. raspravlja pitanja od važnosti za razvoj nacionalnoga inovacijskog sustava i predlaže i potiče donošenje mjera za njegovo unapređenje te poticanje tehnološkog razvoja, 19. objavljuje javni poziv za članove područnih znanstvenih i umjetničkih vijeća te matičnih odbora za pojedina polja te ih, temeljem javnog poziva, imenuje, 20. imenuje članove Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju, 21. imenuje, temeljem javnog poziva, članove Upravnog odbora Hrvatske zaklade za znanost te ih razrješuje u skladu s odredbama zakona kojim se osniva i uređuje Hrvatska zaklada za znanost, 22. imenuje, temeljem javnog poziva, članove Upravnog vijeća Agencije za znanost i visoko obrazovanje (u daljnjem tekstu: Agencija), 23. imenuje, posebnom odlukom, Hrvatski strateški forum istraživačkih infrastruktura (dalje u tekstu: HSFII) od 15 članova i donosi Poslovnik o njegovom radu, 24. imenuje posebnom odlukom, Hrvatsko povjerenstvo za praćenje i unapređenje Bolonjskog procesa (dalje u tekstu: HPBP) od 15 članova i donosi Poslovnik o njegovom radu. razrada aktivnosti i mjera za povećanje interesa hrvatske dijaspore i inozemnih studenta za studiranje na hrvatskim visokim učilištima, 25. imenuje Savjet Hrvatskog istraživačkog prostora (dalje u tekstu: Savjet HIP-a) od 15 članova i donosi Poslovnik o njegovom radu, 26. imenuje, temeljem javnog poziva, Vijeće za tehnologiju i inovacije (dalje u tekstu: VTI) od 15 članova i donosi Poslovnik o njegovom radu, 27. imenuje, temeljem javnog poziva, Povjerenstvo za znanstveno izdavačku djelatnost od 15 članova i donosi Poslovnik o njegovom radu, 28. razmatra i javno objavljuje svoje mišljenje o drugim pitanjima važnima za razvoj sustava znanosti i visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Sastav Nacionalnog vijeća Članak 11. Nacionalno vijeće ima predsjednika i dvadeset članova, od kojih su pet znanstvenih savjetnika u trajnom zvanju zaposlena u znanstvenim institutima, deset redovitih profesora u trajnom zvanju, uvažavajući ravnomjernost zastupljenosti znanstvenih i umjetničkih područja, tri profesora visoke škole u trajnom zvanju, jedan predstavnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, jedan predstavnik Hrvatske gospodarske komore te jedan predstavnik Hrvatske udruge poslodavaca. U radu Nacionalnog vijeća sudjeluju i predstavnici reprezentativnih sindikata u znanosti i visokom obrazovanju bez prava odlučivanja. (2) Članovi Nacionalnog vijeća u zvanju znanstvenog savjetnika u trajnom zvanju te redovitog profesora u trajnom zvanju biraju se iz redova vrhunskih znanstvenika, odnosno umjetnika, a 88 osobito onih koji imaju svjetski priznate znanstvene radove iz više znanstvenih polja, odnosno radove iz više umjetničkih polja. Imenovanje članova Nacionalnog vijeća Članak 12. (1) Članove Nacionalnog vijeća imenuje Hrvatski sabor temeljem javnog poziva, a na prijedlog Rektorskog zbora, Vijeća znanstvenih instituta, Vijeća veleučilišta i visokih škola, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske udruge poslodavaca. (2) Hrvatski sabor imenuje dvadeset i jednog člana Nacionalnog vijeća uz prethodno obrazloženo mišljenje odbora Hrvatskog sabora nadležnog za znanost i visoko obrazovanje na sljedeći način: 1. Rektorski zbor, na temelju prijedloga senata pojedinih sveučilišta, uvažavajući ravnomjernost zastupljenosti znanstvenih i umjetničkih područja, predlaže deset članova Nacionalnog vijeća, od kojih pet mora biti sa Sveučilišta u Zagrebu 2. Vijeće znanstvenih instituta, na temelju prijedloga pojedinih znanstvenih instituta, predlaže pet članova Nacionalnog vijeća, od kojih dva moraju biti s instituta Ruđer Bošković 3. Vijeće veleučilišta i visokih škola predlaže tri člana Nacionalnog vijeća 4. Hrvatska gospodarska komora predlaže jednog člana Nacionalnog vijeća 5. Hrvatska udruga poslodavaca predlaže jednog člana Nacionalnog vijeća 6. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti predlaže jednog člana Nacionalnog vijeća. (3) Tijela i pravne osobe iz stavka 2. ovog članka mogu predložiti i više članova Nacionalnog vijeća od kojih Hrvatski sabor na njihov prijedlog imenuje potreban najmanji broj članova u skladu sa stavkom 2. ovog članka te člankom 11. stavkom 1. ovog Zakona. (4) Predsjednika Nacionalnog vijeća imenuje Hrvatski sabor. (5) Mandat predsjednika i članova Nacionalnog vijeća za znanost je šest godina i ne može se ponoviti, s time da iznimno traje do imenovanja novih članova. Hrvatski sabor, u skladu sa ovim člankom, svake tri godine imenuje deset članova Nacionalnog vijeća. (6) Nacionalno vijeće na svoje sjednice poziva ministra te po potrebi druge članove Vlade Republike Hrvatske, koji mogu sudjelovati u raspravi bez prava glasa. (7) Rektori, prorektori, dekani i prodekani te čelnici znanstvenih instituta odjela, centara i zavoda, državni dužnosnici i članovi drugih najviših stručnih tijela koja se brinu za razvitak i kvalitetu cjelokupnog sustava znanosti i visokog obrazovanja ne mogu biti članovi Nacionalnog vijeća. Predstavnici Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske udruge poslodavaca u Nacionalnom vijeću ne mogu biti predstavnici pravnih osoba koje imaju visoko obrazovanje kao svoju osnovnu djelatnost. Razrješenje članova Nacionalnog vijeća Članak 13. (1) Predsjednik ili član Nacionalnog vijeća bit će razriješen dužnosti prije isteka vremena na koje je imenovan ako: 1. sam zatraži razrješenje, 2. stupi na dužnost koja priječi rad u Nacionalnom vijeću, 89 3. ne ispunjava svoju dužnost, 4. izgubi sposobnost obnašanja dužnosti, 5. svojim postupcima povrijedi ugled dužnosti koju obnaša. (2) U slučaju razrješenja iz stavka 1. ovoga članka Hrvatski sabor će, u skladu s člankom 12. ovoga Zakona, imenovati novog predsjednika ili člana na vrijeme do isteka mandata razriješenog predsjednika ili člana. Rad i odlučivanje Nacionalnog vijeća Članak 14. (1) Nacionalno vijeće donosi poslovnike o svom radu u skladu s ovim Zakonom i drugim propisima. (2) Za raspravu o nekom pitanju ili za praćenje nekog područja Nacionalno vijeće može osnovati svoja radna tijela u čijem radu mogu sudjelovati i osobe koje nisu članovi Nacionalnog vijeća. (3) Raspravljajući o pitanjima iz svoje nadležnosti Nacionalno vijeće može tražiti mišljenje nadležnog ministarstva i odgovarajućih stručnjaka. Nadležna ministarstva dužna su dati zatražena mišljenja u roku od 30 dana od dana zaprimanja zahtjeva za njihovo davanje. (4) Članovi Nacionalnog vijeća te članovi radnih tijela izuzet će se od odlučivanja o pitanjima kada kod njih postoji sukob interesa. Pitanje izuzeća članova Nacionalnog vijeća pobliže se uređuje poslovnicima o radu tih tijela. (6) Nacionalno vijeće predlaže Hrvatskom saboru program rada za mandatno razdoblje i podnosi redovito godišnje izvješće o svom radu. Financiranje djelatnosti Nacionalnog vijeća osigurava se u državnom proračunu na prijedlog ministra. Za svoj rad članovi Nacionalnog vijeća odgovaraju tijelima koja su ih predložila Hrvatskom saboru kojima najmanje jednom godišnje podnose izvještaje. (7) U slučajevima kada Nacionalno vijeće ministru predlaže donošenje kakvog općeg akta ili odluke, a ministar takav prijedlog ne prihvati, zatražit će ponovno razmatranje predmetnog prijedloga. Ako ni nakon tako provedenog postupka ne dođe do usuglašavanja o spornom pitanju o njemu će odlučiti Vlada Republike Hrvatske. (8) Administrativne i stručne poslove za Nacionalno vijeće obavlja Agencija u skladu s poslovnikom o radu koji donosi Nacionalno vijeće. U okviru Agencije ustrojava se posebno tajništvo za potrebe Nacionalnog vijeća. (9) Ministarstvo je dužno pružati stručnu pomoć Nacionalnom vijeću u granicama svojeg djelokruga i nadležnosti. Ministarstvo će pružiti stručnu pomoć Nacionalnom vijeću kad su mu potrebna saznanja o činjenicama i podacima kojima Ministarstvo raspolaže. Stručna pomoć pružit će se najkasnije u roku od osam dana od dana kada je zatražena. Stručna tijela Nacionalnog vijeća Područna znanstvena i umjetnička vijeća i matični odbori Članak 15. (1)Nacionalno vijeće imenuje područna znanstvena i umjetnička vijeća (u daljnjem tekstu: područna vijeća) i matične odbore iz redova istaknutih znanstvenika, umjetnika i profesora odgovarajuće struke na vrijeme od četiri godine, na temelju javnog poziva za predlaganje kandidata za područna vijeća i matične odbore. (2) Područna vijeća osnivaju se radi razmatranja pitanja iz nadležnosti Nacionalnog vijeća za pojedina znanstvena i umjetnička područja navedena u članku 10. stavku 2. ovog Zakona. Područna vijeća sudjeluju u izboru u znanstvena zvanja u posebnim slučajevima navedenim u članku 91. stavku 5. ovog Zakona. (3) Matični odbori odlučuju o izboru u znanstvena zvanja i potvrde umjetničke komponente u skladu s ovim zakonom i na njemu utemeljenim propisima. (4) Sastav područnih vijeća i matičnih odbora te način njihova rada utvrđuje se detaljnije pravilnikom koji donosi Nacionalno vijeće, pri čemu se vodi računa o pravičnoj regionalnoj zastupljenosti. Članovi matičnih odbora mogu biti znanstvenici koji su izabrani u znanstveno zvanje znanstvenog savjetnika ili znanstvenog savjetnika u trajnom zvanju. Članovi matičnih odbora su osobito svjetski priznati znanstvenici. (5) Područna vijeća i matični odbori razmatraju i ona pitanja iz nadležnosti Nacionalnog vijeća koja se odnose na pojedina znanstvena i umjetnička područja ili polja, a za čije razmatranje ih Nacionalno vijeće posebno ovlasti svojom odlukom. Savjet za financiranje znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja Članak 16. (1)Savjet za financiranje znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja (u daljnjem tekstu: Savjet) je stručno tijelo Nacionalnog vijeća. Savjet čini petnaest članova i to tako da su u njemu tri člana sa znanstvenih instituta, šest članova sa sveučilišta, dva člana s veleučilišta, dva predstavnika sindikata te dva predstavnika koje u Savjet imenuje ministar. (2) Članove Savjeta imenuje Nacionalno vijeće natpolovičnom većinom ukupnog broja glasova na temelju na temelju javnog poziva, osim za predstavnike ministra, koji je Nacionalno vijeće dužno raspisati najkasnije šest mjeseci prije isteka mandata ranijeg saziva Savjeta. Mandat članova Savjeta traje šest godina. Hrvatski strateški forum istraživačkih infrastruktura Članak 17. HSFII, primjenjujući obrasce Europskog strateškog foruma istraživačkih infrastruktura (dalje u tekstu: ESFRI) obavlja sljedeće stručne poslove: 1. utvrđuje kriterije za ocjenu kvalitete javno prikupljenih prijedloga nabavke kapitalne istraživačke opreme i infrastrukture u skladu sa nacionalnim razvojnim prioritetima, 2. pruža stručnu potporu Ministarstvu u mapiranju kapitalne opreme i predlaže nediskriminirajuće kriterije njenog učinkovitog korištenja, 3. predlaže Ministarstvu kriterije financiranja nabavke i održavanja opreme i infrastrukture, te zapošljavanja potrebnih stručnih suradnika. 4. nadzire učinkovitost, svrsishodnost i dostupnost korištenja kapitalne znanstveno-istraživačke opreme i infrastrukture svim hrvatskim znanstvenicima bez obzira na njenu fizičku lokaciju, 5. poduzima druge aktivnosti u skladu s Poslovnikom o svom radu. Hrvatsko povjerenstvo za praćenje i unapređenje Bolonjskog procesa Članak 18. (1)HPBP djeluje u skladu s ustrojem i zadaćama povjerenstava Vijeća ministara EU za praćenje Bolonjskog procesa. (2) HPBP kao sastavnica Hrvatskog prostora visokog obrazovanja i njegovog umrežavanja u Europski prostor visokog obrazovanja (dalje u tekstu: EHEA) obavlja sljedeće stručne poslove: 1. analizira rezultate srednjoročne upisne politike, njene usklađenosti sa strateškim potrebama visokoga obrazovanja i znanosti, sa spoznajnim potrebama, sadašnjim i dugoročnim društvenim, kulturnim, znanstvenim potrebama i potrebama tržišta rada te nacionalnom razvojnom strategijom, te predlaže mjere njenog unapređenja 2. razmatra izlazne rezultate procesa visokog obrazovanja i predlaže mjere poticanja obrazovne (naobrazbene) i nastavne izvrsnosti i redovitog završetka studija, 3. analizira primjenu i kvantificiranje graničnih vrijednosti te u suradnji s Akreditacijskim savjetom Agencije predlaže mjere njihovog unapređenja, a tim se parametrima vodi i u vlastitim procjenama učilišta i studijskih programa kada joj je to zadatak, 4. daje mišljenje Nacionalnom vijeću o strateškoj procjeni potrebe za pokretanjem novih studijskih programa ili osnivanjem novih visokoobrazovnih ustanova, 5. razmatra i predlaže poticajne mjere i instrumente internacionalizacije hrvatskog sustava visokog obrazovanja te uključivanja u mrežu europskih sveučilišta, prateći među ostalim i: - dolaznu i odlaznu mobilnost nastavnika i studenata, - razvoj višejezičnih programa i nastave na hrvatskim visokim učilištima, - umrežavanje višejezičnih studija u zajedničke studijske programe (zajedničke diplome) s europskim i drugim sveučilištima, - razvoj alata i mjera za unapređenje rangiranosti hrvatskih sveučilišta, - razradu aktivnosti i mjera za povećanje interesa hrvatske dijaspore i inozemnih studenta za studiranje na hrvatskim visokim učilištima, 6. poduzima druge aktivnosti u skladu s Poslovnikom o svom radu. Savjet Hrvatskog istraživačkog prostora Članak 19. (1)Savjet HIP-a uspostavlja digitalnu otvorenu (virtualnu) platformu kojoj je svrha integriranje znanstvenih resursa u državi, a osobito: 1. integriranje evidencije individualnog i kolektivnog znanstvenog doprinosa hrvatskih znanstvenika i njihove znanstveno-istraživačke produktivnosti i izvrsnosti, 2. umrežavanje različitih oblika evidencije znanstvene i stručne djelatnosti hrvatskih znanstvenika, 3. umrežavanje drugih portala, repozitorija, baza, mrežnih mjesta i drugih oblika javne prezentacije i pohranjivanja rezultata znanstvenih istraživanja hrvatskih autora, te 4. povećanje međunarodne vidljivosti hrvatske znanosti i prepoznatljivosti hrvatskih znanstvenika organiziranim uključivanjem u Europski istraživački prostor (ERA), (2) Savjet HIP-a poduzima i druge aktivnosti u skladu s Poslovnikom o svom radu. Vijeće za tehnologiju i inovacije Članak 20. VTI obavlja sljedeće stručne poslove: 1. predlaže i potiče mjere za razvoj nacionalnoga inovacijskog sustava i unapređenje te potiče tehnološki razvoj u skladu sa strateškim dokumentima Republike Hrvatske, 2. predlaže i prati mjere za poticanje ulaganja osobito privatnog sektora u istraživanje i razvoj te povećanje broja poduzetnika i drugih subjekata koji ulažu u istraživanje i razvoj 3. potiče inovacijske aktivnosti, inovacije i zaštitu intelektualnog vlasništva, 4. predlaže mjere ubrzane identifikacije, adaptacije i implementacije suvremenih tehnologija koje inovativno optimiziraju uporabu hrvatskih prirodnih, proizvodnih i intelektualnih potencijala, 5. u velikim hrvatskim gospodarskim subjektima potiče i nadzire jačanje postojećih istraživačkih centara/instituta u projektnom povezivanju sa znanstvenim centrima izvrsnosti i javnim istraživačkim institucijama, potiče zajedničke doktorske studije i njihove istraživačke programe te zapošljavanje magistara i doktora znanosti, 6. u malim i srednjim poduzećima potiče i nadzire zajedničke projekte tehnoloških unapređenja i inovacija te njihovo umrežavanje i klastersko povezivanje u centrima kompetencije, znanstvenotehnologijskim parkovima i drugim oblicima razvojno-istraživačke djelatnosti, 7. osmišljava i potiče posredničke uloge centara kompetencije i znanstveno tehnoloških parkova između znanstvenih centara izvrsnosti i jačanja inovativnosti i konkurentnosti malih i srednjih poduzeća, 8. predlaže mjere i instrumente stipendiranja i zapošljavanja doktora znanosti u centrima kompetencije koji će osiguravati tehnološka, organizacijska i inovacijska rješenja za mala i srednja poduzeća, 9. u ulozi Znanstveno-stručnog savjeta, daje obvezujuće prethodno stručno mišljenje koje je sastavni dio godišnjeg izvješća o radu, godišnjeg plana rada i godišnjeg financijskog plana davatelja potpore i provedbenog tijela za dodjelu državnih potpora za istraživanje i razvoj u skladu zakonom koji uređuje državne potpore za istraživačko-znanstvene projekte te na temelju njega donesenim propisima, 10. poduzima i druge aktivnosti u skladu s Poslovnikom o svom radu. Povjerenstvo za znanstveno izdavačku djelatnost Članak 21. Povjerenstvo za znanstveno izdavačku djelatnost obavlja sljedeće stručne poslove: 1. razrađuje kriterije za financijsku potporu znanstvenim časopisima i časopisima za popularizaciju znanosti, 2. potiče višejezična tiskana i online izdanja znanstvenih časopisa i časopisa za popularizaciju znanosti na hrvatskom i stranim jezicima, 3. potiče tiskana i online izdanja znanstvenih monografija, sveučilišnih udžbenika i ostalih znanstvenih publikacija, 4. potiče tiskana i online izdanja znanstvenih radova i zbornika s međunarodnih znanstvenih konferencija organiziranih u Hrvatskoj te indeksiranih u relevantnim bazama, 93 5. poduzima i druge aktivnosti u skladu s Poslovnikom o svom radu." Prijedlogom Zakona o visokom obrazovanju nije predviđeno ni da Nacionalno vijeće predlaže dokument Mreže visokih učilišta i studijskih programa na donošenje Hrvatskom saboru. Dokument se ne spominje nigdje u prijedlogu Zakona. Istodobno, kao najveći problem hrvatskog visokog obrazovanja resorno ministarstvo ističe bujanje studijskih programa i nepopunjenost studijskih programa studentima što je u tekućoj akademskoj godini poprimilo katastrofalne razmjere (1/4 upisnih mjest Nije prihvaćen Predlagatelj Zakona smatra da ovlasti Nacionalnog vijeća trebaju biti sljedeće 1. predlaže i potiče donošenje mjera za unapređenje visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti te tehnološkog razvoja 2. prati razvoj znanstvenih i umjetničkih područja i polja 3. daje mišljenje o aktima strateškog planiranja Republike Hrvatske koji se odnose na obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti te tehnološkog razvoja 4. raspravlja pitanja važna za razvoj nacionalnog inovacijskog sustava, predlaže i potiče donošenje mjera za njegovo unapređenje te poticanje tehnološkog razvoja 5. imenuje članove matičnih odbora 6. na prijedlog matičnih odbora donosi Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterije 7. donosi minimalna etička načela 8. predlaže i potiče sudjelovanje drugih subjekata i organizacija civilnog društva, posebno tijela državne uprave i gospodarskih subjekata u sustavu visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti te tehnološkog razvoja 9. daje mišljenje o potrebi osnivanja novog javnog visokog učilišta , odnosno javnog znanstvenog instituta 10. predlaže mjere i poduzima aktivnosti za afirmaciju, napredovanje i poticanje izvrsnosti nastavnog i znanstvenog pomlatka 11. razmatra i daje mišljenja o drugim pitanjima važnim za razvoj sustava visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti te tehnološkog razvoja. U odnosu na Savjet za financiranje, predlagatelj Zakona smatra da takvo tijelo nije potrebno uzimajući u obzir uvođenje novog modela financiranja kroz programske ugovore nastavno na koje nije potrebno posredničko tijelo za visoka učilišta koje bi se bavilo pitanjem financiranja. Predlagatelj Zakona također smatra da ostali prijedlzi za osnivanje različitih tijela nisu u skladu sa svrhom koja se želi postići ovim prijedlogom Zakona. Ovlasti Upravnog vijeća kao nadzornog tijela u skladu su sa Zakonom o ustanovama.
103 Ida Stipčić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
104 Aleksandar Tivadar NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
105 IVANA SENJANIN NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
106 Antun Fruk NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
107 ANA BAKULA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
108 TINA DENIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. 300=300 Djelomično prihvaćen Članak 74. i 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. Specijalistički studij omogućen je za upis i osobama koje posjeduju kvalifikaciju razine 7.1.st.
109 Anamarija Bekavac NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Lijep pozdrav Prihvaćen Članak 74. i 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
110 BARBARA PLEŠA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
111 JOSIP KOJUNDŽIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Lijep pozdrav Prihvaćen Članak 74. i 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
112 Anita Mroček NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Ovim putem podržavam Nacrt prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. U hrvatskom pravnom sustavu, predložene izmjene i dopune članaka 74. i 113. prijedloga Zakona su jasne, točne i opće prihvatljive javnosti. Važno je napomenuti da pojedine države članice Europske Unije (Austrije, Češke, Nizozemske, Velike Britanije i Slovenije..) imaju prihvaćene kratice akademskih i stručnih naziva te su uvedeni poslijediplomski stručni studiji dostupni studentima i zainteresiranim osobama. Postavlja se pitanje kako će nastale promjene utjecati na tržište rada i na rad Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, s obzirom da je svake godine sve veći broj nezaposlenih mladih ljudi na tržištu rada i aktivno traže posao? Smatram da je zalaganjem i radom Ministarstva znanosti i obrazovanja i trudom Studentske inicijative "300=300", učinjen jedan veliki pomak i korak naprijed u sustavu obrazovanja na nacionalnoj i europskoj razini. #300je300 Lijep pozdrav. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
113 IVAN KUČINIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.(stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini, te mag.(stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
114 Petra Božanja NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.(stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini, te mag.(stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
115 Davorka Miliša NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.(stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini, te mag.(stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
116 Leonora Miliša NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.(stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini, te mag.(stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
117 Darko Holjevac NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.(stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini, te mag.(stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
118 PETRA ČAVLOVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam ovaj nacrt prijedloga zakona, ali uz izmjenu čl. 74 i 113. vezano za kratice akademskih naziva. Naime, smatram da bi kratice akademskih naziva trebale glasiti bacc. (stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini budući da kratica 'struč.' kao takva ne bi bila prepoznata nigdje u svijetu. Na ovaj način bi se postigla bitna razlika između sveučilišnih i stručnih studija, ali i istovremeno smanjila dosadašnja diskriminacija stručnih studija što bi trebao biti i glavni cilj ovog prijedloga zakona. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
119 Ksenija Fučkar Reichel NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, slažem se s prijedlogom Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji se djelomično nadovezuje na članak 51. stavka 10 još uvijek važećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a koji glasi: „Visoka učilišta u okviru svoje nastavne djelatnosti obvezuju se promicati tjelovježbu i studentski šport sukladno posebnom zakonu“. Naime, navedena stavka je potpuno izbačena u Nacrtu prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti te smatram da je prijedlog Kineziološkog fakulteta prijeko potreban u Zakonu kako bi se iste djelatnosti i usluge mogle provoditi na svim visokim učilištima podjednako. Prijedlog Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu glasi: "Skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata Članak 78a ili 79a. 1. Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2. Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3. Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente. Detaljno obrazloženje ovog prijedloga nalazi se pod komentarom Kineziološkog fakulteta. Podršku izražavam jer smatram da o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti naših mladih treba brinuti konkretno, a ne samo deklarativno. S poštovanjem, Ksenija Fučkar Reichel, v . pred., prof. Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu Nije prihvaćen Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta.
120 Leonora Miliša NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
121 KRISTINA LOVREK NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.(stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini, te mag.(stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 :) Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
122 Ljudevit Došlić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Smatram da nije dobro smanjenje broja predstavnika studenata na visokim učilištima. Iako anomalije postoje, smatram kako bi bilo ispravnije da radimo na poboljšanju demokratskih standarda i praksi, a ne da ukidamo glas studentima i smanjujemo njihov utjecaj. Djelomično prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na opće uvjete pristupa kvalifikacijama na razini 7.2. i 8.2. oni su određeni člankom 12.st.2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.
123 Ivan Brajdić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Potrebna je izmjena članka 74. Člankom 7 Hrvatskog Kvalifikacijskog okvira (HKO) određena je jednaka razina za stručne i sveučilišne studije. Slijedom toga objektivno je i usklađivanje akademskih naziva za studije koji su na istim razinama. Obzirom da se Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom utvrđuje povezivanje sa Europskim kvalifikacijskim okvirom te se uređuje sustav kvalifikacija koji bi među ostalim trebao osigurati jasnoću. Korištenje kratice 'struč.' nije međunarodno prepoznatljivo te se time studente koji završe stručni studije dovodi u diskriminirajući položaj posebice kod inozemnih poslodavaca kojima 'struč.' vrlo malo znači. Kako bi se omogućilo prepoznavanje kvalifikacija stečenih sveučilišnim studijem te osposobljenost za obavljanje poslova u područjima znanosti, umjetnosti i visokog obrazovanja znatno kvalitetnije rješenje je dodavanje kratice univ. ispred akademskog naziva čime bi nazivi glasili kako slijedi: - univ. bacc. uz naznaku struke - sveučilišni prvostupnik uz naznaku struke: za sveučilišne prijediplomske studije - univ. mag. uz naznaku struke - sveučilišni magistar uz naznaku struke: za sveučilišne diplomske studije - bacc. uz naznaku struke - prvostupnik uz naznaku struke: za stručne prijediplomske studije -mag. uz naznaku struke - magistar uz naznaku struke: za stručnie diplomske studije - specijalističkih poslijediplomskih studija: sveučilišni specijalist uz naznaku struke: (univ. spec. uz naznaku struke) uz naznaku za tehničke i medicinske znanosti - sveučilišni specijalist inženjer (univ. spec. ing.) i sveučilišni specijalist doktor (univ. spec. dr) Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
124 DENIS VUKOVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu #300je300 #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
125 Emma Veletić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu #300je300 #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
126 Teo Pavlic NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE Djelomično prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na opće uvjete pristupa kvalifikacijama na razini 7.2. i 8.2. oni su određeni člankom 12.st.2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.
127 HRVATSKI INSTITUT ZA POVIJEST NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Komentari Znanstvenog vijeća Hrvatskog instituta za povijest na temu Savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti Čl. 1. – Kao predmet normiranja spominje se potpora obavljanju znanstvene djelatnosti, ali je u daljnjem tekstu Zakona potpuno izostavljeno sufinanciranje znanstvene infrastrukture, posebno znanstvenog izdavaštva (časopisi, knjige) temeljem javnog poziva i po jedinstvenim kriterijima. Predviđena je samo mogućnost sufinanciranja izdavaštva putem programskih ugovora što je u praksi već iskušano 2019. i 2020. godine i pokazalo se loše. Dodjeljivanje sredstava putem javnog poziva, a na temelju jedinstvenih kriterija osigurava kvalitetu i usavršavanje rada u izdavaštvu te predlažemo da se takav način financiranja znanstvenih časopisa, knjiga i skupova nastavi i takvom odredbom dopuni Nacrt prijedloga zakona dodavanjem novog članka u dijelu o financiranju znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja. Čl. 2. – U stavku 4 se navodi etičnost znanstvenika i umjetnika, a ispuštena je u stavku 2 koji se odnosi na visoko obrazovanje koje bi se također trebalo, uz ostalo, temeljiti na etičnosti Čl. 31, stavak 2, točka 4 – Javni znanstveni institut izrađuje znanstvene i stručne podloge za potrebe Republike Hrvatske; dodati: i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Čl. 32 – Predložena formulacija “Znanstveno vijeće obavlja poslove stručnog vijeća znanstvenog instituta.” predstavlja degradaciju znanstvenih vijeća znanstvenih instituta. Predlažemo: Znanstveno vijeće utvrđuje i provodi znanstvenu politiku znanstvenog instituta. Čl. 33, stavak 3 – Formulacija „brine o zakonitosti rada znanstvenog instituta, racionalnoj uporabi materijalnih i kadrovskih resursa“ je nejasna i kontradiktorna s drugim odredbama Zakona. Upravno vijeće može nadzirati zakonitost rada i odobravati upotrebu materijalnih resursa veće vrijednosti, ali i mora biti i odgovorno za ono što nadzire i odobrava. Kadrovski resursi su u djelokrugu znanstvenog vijeća (izbor) i ravnatelja (organizacija rada) te ne mogu biti u djelokrugu upravnog vijeća, stoga taj dio valja preformulirati. Predlažemo: Upravno vijeće vodi poslovnu i financijsku politiku, odlučuje o raspolaganju imovinom veće vrijednosti te nadzire zakonitost rada znanstvenog instituta. Uz to, predlažemo brisati: stavak 3, točka 7 – „Upravno vijeće nadzire provedbu odluka znanstvenog vijeća i ravnatelja“ i stavak 3, točka 10. – „Upravno vijeće potvrđuje odluke ravnatelja i znanstvenog vijeća određene statutom“. Tim odredbama ZV i ravnatelj gube bilo kakvu samostalnost u donošenju odluka iz svoje nadležnosti i posredno ih preuzima Ministarstvo znanosti i obrazovanja, jer ministar imenuje većinu članova upravnog vijeća javnih znanstvenih instituta. Unatoč tome, ravnatelj zadržava odgovornost za donesene odluke. Dodatni je problem i to što članovi upravnog vijeća ne moraju biti znanstvenici te samim time ne mogu voditi znanstvenu politiku znanstvenog instituta, već to može samo znanstveno vijeće. U istom članku predlažemo dopuniti stavak 3, točka 9 tako što bi za „promjenu djelatnosti i statusne promjene znanstvenog instituta“ trebalo prethodno mišljenje ravnatelja i znanstvenog vijeća. Promjena djelatnosti i statusa instituta odražava se na institut u cjelini i svu njegovu djelatnost te se ne bi smjelo provoditi bez ravnatelja koji je odgovorna osoba i znanstvenog vijeća koje oblikuje znanstvenu politiku. U istom smislu valja dopuniti Čl. 34. i 35. Čl. 33, stavak 3, točka 5 i Čl. 35, stavak 5 – Pomoćnike ravnatelja bi trebao imenovati ravnatelj, jer je Zakonom propisano da je on odgovoran za rad instituta. No, ukoliko ih se promatra kao neki pandan prodekanima na fakultetima bilo bi logično da ih potvrđuje znanstveno vijeće, a ne upravno vijeće. Čl. 34. – Nejasno je zašto se Zakonom ograničava broj članova ZV, a ne prepušta se to statutu instituta kao do sada. A i ako se uvodi ograničenje nejasno je zašto na 40, jer neki instituti i nemaju toliko znanstvenika, dok ih drugi imaju znatno više. Čl. 35, stavak 1. – „Ravnatelj ima ovlasti i obveze ravnatelja ustanove“ valja pojasniti Predlažemo: Ravnatelj ima ovlasti i obveze ravnatelja ustanove sukladno Zakonu o ustanovama stavak 2 – Predlažemo dopuniti točkom 8: Daje prethodno mišljenje upravnom vijeću za promjenu djelatnosti i statusne promjene znanstvenog instituta i točkom 9: provodi redovitu evaluaciju rada djelatnika Ovdje valja primijetiti da je predlagatelj Zakona u uvodnom dijelu pod C) Posljedice koje će proisteći donošenjem Zakona naveo „ovaj Zakon određuje da su djelatnici visokih učilišta i znanstvenih instituta koji rade u službama podložni redovitoj evaluaciji rada koju provode njihovi nadređeni kao što su rektori, ravnatelji ili dekani“, a da se među poslovima ravnatelja ništa takvo ne spominje Čl. 36. – Nejasno je zašto viši znanstveni suradnik može biti ravnatelj, a ne može biti VD ravnatelja. Upitno je i izostavljanje znanstvenih suradnika iz prava na izbor, jer netko može biti dulji niz godina zaposlen na tom radnom mjestu i imati više iskustva od nekoga na višem radnom mjestu. Bilo bi bolje da je ograničenje stavljeno kroz godine radnog iskustva. Čl. 39, st. 6 – „Na suradničko radno mjesto asistenta bira se natprosječno uspješan student“ – nelogično je da se zapošljavaju studenti. Predlažemo zamijeniti sa: osoba koja je završila sveučilišni diplomski studij tijekom kojeg je bila uspješan student Čl. 40. – Namjera da se razdvoji izbor na radno mjesto putem natječaja i putem napredovanja je u osnovi dobra, ali je naslov ovog članka nelogičan i zbunjujući, jer svako mjesto na koje netko može biti izabran je „slobodno“ bilo da ga se bira putem javnog natječaja ili internim postupkom kod napredovanja. Na zauzeto radno mjesto se nikoga ne može izabrati. Osim što bi trebalo bolje formulirati naslov članka, ispred ovog članka bi valjalo dodati članak u kojem bi se pojasnilo za koja se radna mjesta mora raspisati natječaj, a koja se radna mjesta može popuniti napredovanjem. Napredovanje je izričito navedeno samo za znanstvena i znanstveno-nastavna radna mjesta (Čl. 43), dok je potpuno nejasno što se primjenjuje kod suradničkih i stručnih radnih mjesta. Dodatno upućivanje materijala matičnom odboru (st. 9 i 10) je nepotrebno produljavanje procedure, ako su ih već provjeravali i povjerenstvo i znanstveno vijeće. Nije ni logično da netko ispuni dodatne kriterije, pa se onda opet provjerava ispunjava li minimalne. Predlažemo da se materijali upućuju matičnom odboru ako nema dodatnih uvjeta i u slučaju žalbe Čl. 41, stavak 2 – Potrebno je precizirati što je sa znanstvenikom koji ispunjava uvjete za izbor na više radno mjesto. Hoće li se taj postupak provoditi automatizmom? Ili će biti reizabran na postojeće radno mjesto, ako to ne dozvoljavaju financijske prilike? Sadašnje formulacija bi bila u redu kada bi radnih mjesta bilo dovoljno, pa bi nastavnici i znanstvenici mogli nakon pet godina napredovati ako ispunjavaju uvjete, ali u praksi to nije slučaj. Stoga bi valjalo pojasniti i omogućiti da osoba koja je reizabrana na isto radno mjesto iako je ispunjavala uvjete za više radno mjesto, jer takvog mjesta nije bilo, ne mora opet čekati pet godina od reizbora, nego može napredovati i ranije ako se otvori takva mogućnost Čl. 43. – Postupak izbora na više radno mjesto se provodi interno za jednu određenu osobu. To bi bilo u redu da su do sada nastavnici i znanstvenici izabirani redovito na viša radna mjesta, a pitanje je i da li će to ubuduće dozvoljavati financijske prilike. I što kad ima mnogo više kandidata za više radno mjesto, nego mjesta? Nekima će se raspisati, nekima ne i po kojoj osnovi će netko dobiti prednost, izvrsnosti ili duljine čekanja? Realno bi trebalo predvidjeti mogućnost i da se na natječaj za izbor na više radno mjesto javi više kandidatai za takav slučaj predvidjeti načelne kriterije koji će davati prednost. Dodatno upućivanje materijala matičnom odboru (st. 8 i 9) je nepotrebno produljavanje procedure, ako su ih već provjeravali i povjerenstvo i znanstveno vijeće. Nije ni logično da netko ispuni dodatne kriterije iznad minimalnih, pa se onda opet provjerava ispunjava li minimalne. Predlažemo da se to primijenjuje samo ako nema dodatnih uvjeta. Čl. 44. – Nije predviđena mogućnost da asistent napreduje na više radno mjesto. Ide li to temeljem napredovanja ili temeljem natječaja? Ako je ugovor istekao onda je to drugo radno mjesto. A ako se shvati kao produljenje, jer su ispunjene obaveze onda je neka vrsta napredovanja, a radi se o istoj vrsti radnih mjesta. To valja pojasniti i precizno navesti. Čl. 46. – Slobodnu studijsku godinu valja omogućiti i za zaposlene u institutima koji također imaju pravo na usavršavanje. Pravo na slobodnu studijsku godinu je već predviđeno i u kolektivnom ugovoru i u sadašnjem Zakonu te ova formulacija predstavlja gubitak prava. Čl. 48. – Valja navesti što je to „rodiljski dopust“ ili ga zamijeniti formulacijom rodiljni i roditeljski dopust po uzoru na druge zakone. Trebalo bi dodati novi stavak u kojem će se navesti da nastavnik ili znanstvenik koji je obavljao rukovodeću dužnost na sveučilištu ili u sustavu visokog obrazovanja ili u javnom znanstvenom institutu ne mora čekati istek roka od 5 godina, ne računajući vrijeme koje je proveo na rukovodećoj dužnosti, za izbor na više radno mjesto, ako ispunjava Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterije i Dodatne uvjete ustanove u kojoj je zaposlen te da može podnijeti zahtjev za izbor na više radno mjesto i prije isteka roka od 5 godina od izbora na određeno radno mjesto, ne računajući vrijeme provedeno na rukovodećoj dužnosti. Ravnatelji i njihovi pomoćnici ionako imaju obvezu baviti se znanstvenim radom i za vrijeme obavljanja rukovodeće dužnosti te ih se ne bi trebalo stopirati u napredovanju ako ispunjavaju uvjete. Čl. 53. – valja pojasniti definiciju naslovni nastavnik odnosno naslovni znanstvenik te predlažemo dodati stavak u kojem će to biti učinjeno Čl. 55. – Etička načela ne bi smjela biti samo minimalna i trebala bi podjednako važiti za svih, a po ovome što je propisano važe samo za stalno zaposlene. Valja istaknuti da izraz "minimalna etička načela" podrazumijeva i da se mogu donositi dodatna načela, a postojanje dodatnih i različitih etičkih načela u pojedinim ustanovama stvorilo bi kaos. Članak bi trebalo razraditi tako da važi za sve u sustavu, a sada to nije slučaj. Primjerice, nitko nije nadležan za osobe u naslovnom zvanju. Ni osobe koje bi promijenile ustanovu zaposlenja nisu obuhvaćene. Također valja voditi računa da znanstvena djelatnost podrazumijeva suradnju pojedinaca i ustanova na projektima, radovima, skupovima, izdavaštvu, kao i dodatno obrazovanje i da bi bi valjalo zakonom propisati i međusobnu suradnju ustanova u utvrđivanju kršenja etičkih načela te međusobno obavještavanje ukoliko se utvrdi da slučaj uključuje više ustanova. Primjerice, kod slučajeva kada do kršenja etičkih načela dođe u radu koji ima više autora iz više ustanova ili kada zaposlenik jedne ustanove prekrši etička načela tijekom studija ili nastave u drugoj ustanovi. Valjalo bi, koliko je moguće, propisati nadležnosti i suradnju među ustanovama. U navedeni članak (ili u posebnom članku) nužno je uvrstiti Odbor za etiku u visokoškolskom obrazovanju i znanosti ili neko drugo odgovarajuće tijelo koje bi davalo smjernice za rad etičkih odbora u visokoškolskim i znanstvenim ustanovama, rješavalo kompliciranije slučajeve i djelovalo kao drugostupanjsko tijelo. Ukoliko se ukida Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju valja predvidjeti što će se napraviti s nerješenim spisima tog Odbora. Čl. 56 – Potrebno je barem okvirno propisati koja djela podliježu stegovnoj odgovornosti i način postupanja prema njima, jer će u protivnom svaka visokoškolska i znanstvena ustanova imati različite definicije i opseg stegovnih djela te postupanje prema njima što nije primjereno akademskoj zajednici. Okvirno navođenje djela koje podliježu stegovnoj odgovornosti se može uključiti u djelokrug poslova Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj što treba onda navesti i u čl. 86. Nejasno je i tko donosi Pravilnik o stegovnoj odgovornosti, pa predlažemo članak dopuniti sa: Pravilnik o stegovnoj odgovornosti donosi Nacionalno vijeća za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj. Čl. 64, stavak 1 – Predlažemo brisati riječ iznimno jer nema razloga da združeni studij koji zajednički izvode najmanje jedno visoko učilište i javni znanstveni institut bude samo iznimka. Čl. 82. – Na početku stavka 1 dodati: provođenje znanstvenih istraživanja Čl. 92, st. 5. – kod popisa osoba koje čine većinu članova MO su predviđeni samo profesori, a ispušteni su znanstveni savjetnici i znanstveni savjetnici u trajnom zvanju te ih valja dodati Čl. 94. – Valja predvidjeti i Zbor javnih instituta u posebnom članku jer i znanstveni instituti prema nacrtu Zakona: predlažu članove Nacionalnog vijeća, predlažu članove matičnih odbora, predlažu Nacionalnom vijeću znanstvene i stručne elemente Nacionalnih sveučilišnih, znanstvenih i umjetničkih kriterija, daju preporuke za razvoj sustava znanosti i obavljaju druge poslove propisane ovim Zakonom i drugim propisima. Čl. 97. – U stavku 2 ispušteni su znanstveni instituti, a dva puta navedena visoka učilišta, pa u drugoj rečenici valja zamijeniti „visoko učilište“ sa znanstveni institut. Stavak 3 valja izmijeniti, jer je nelogično i nepravedno da o vlastitim prihodima javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta odlučuje ministar. To treba ostati u nadležnosti javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta. Čl. 99, stavak 1 – Točku jedan predlažemo brisati. Plaće zaposlenih ne bi smjele biti dio programskih ugovora, jer to nije spojivo s isplatama putem COP-a, a ni s utvrđivanjem plaća u javnim i državnim službama koje nije vezano uz programsko financiranje već uz kolektivne ugovore i odluke Vlade. Točke 5. i 7. su potpuno identične, pa jednu valja brisati Čl. 101 – Izvedbenu proračunsku komponentu u financijskom planu javnog visokog učilišta ili javnog instituta trebalo bi povećati do 25% iznosa osnovne proračunske komponente. To bi djelovalo motivirajuće i pridonijelo bi znanstvenoj izvrsnosti. Čl. 103. – U stavku 2 valja pojasniti od čega se računa 5%. Valjalo bi predvidjeti mogućnost i da u slučaju nepotpisivanja ugovora institucija koja ne potpiše programski ugovor do slijedeće godine poboljša rezultate i otkloni propuste te u tom smislu zatraži i bolje uvjete u ugovoru. Način na koji je sada formuliran cjelokupni članak ne čini postupak pregovora ravnopravnim, već postupak ide uz svojevrsni pritisak i ucjenu od strane Ministarstva, a bez poticaja za poboljšanjem. Djelomično prihvaćen Članak 36. stavak 7. će se nadopunit. Članak 39. stavak 6. će se izmijeniti. Članak 48. će se urediti u odnosu na rodiljski dopust. Članak 97. stavak 2. će se izmijeniti. U odnosno na financiranje izdavaštva, napominje se da će sami javni znanstveni instituti kroz model programskog financiranja odrediti aktivnosti koje će se financirati. U odnosu na članak 2. stavak 4. osobe u visokom obrazovanju zaposlene su na znanstveno- nastavna i umjetničko-nastavna, nastavna radna mjesta te suradnička mjesta s akademskim stupnjem doktora znanosti pa su obuhvaćene i ovom odrednicom. U odnosu na članak 31. stavak 2. točka 4. Republika Hrvatska obuhvaća i lokalnu i područnu samoupravu. U odnosu na članak 32. napominje se da su i senat i fakultetsko vijeće stručna vijeća u skladu sa Zakonom o ustanovama. U odnosu na članak 33. stavak 3. točka 7. napominje se da je upravno vijeće nadzorno tijelo čije su temeljne ovlasti propisane Zakonom o ustanovama dok će sama ustanova propisati koje sve odluke će potvrđivati upravno vijeće. U odnosu na članak 33. stavak 3. točka 9. suglasnost na promjenu djelatnosti daje osnivač sukladno Zakonu o ustanovama obzirom u ovom slučaju ne postoji institut autonomije. U odnosu na članak 33. stavak 3. točka 5. i članak 35. stavak 5. pomoćnike ravnatelja predlaže ravnatelj, a imenuje ga upravno vijeće obzirom upravno vijeće imenuje i ravnatelja kojeg pomoćnik mijenja u određenim slučajevima. Broj članova znanstvenog vijeća osnivač je ovlašten odrediti sukladno Zakonu o ustanovama, a isti je ograničen zbog načela funkcionalnosti. U odnosu na članak 43. isto je propisano člankom 44. i 45. U odnosu na upućivanje materijala matičnom odboru napominje se da je matični odbor ovlašteno tijelo za provjeru ispunjavanja nacionalnih kriterija u upravnom postupku. Potreba reizbora i način reizbora riješiti će se općim aktom ustanove sukladno novom modelu financiranja. U odnosu na članak 44. jasno je da se u slučaju zapošljavanja na radno mjesto mora provesti javni natječaj. U odnosu na slobodu studijsku godinu ista se veže isključivo za oslobođenje nastavnog procesa. U odnosu na naslovne nastavnike, predlagatelj smatra da je jasno određeno tko je naslovni nastavnik stavkom 2. člankom 53. Minimalna etička načela predstavljaju standard dok je svaka nadogradnja dodana vrijednost i specifična za svaku ustanovu obzirom se ne radi u svakom slučaju o istovjetnim djelima. Pravilnik o stegovnoj odgovornosti donosi ustanova. Zbor javnih instituta nije moguć zbog nedostatka instituta sveučilišne autonomije i samouprave. Kod združenih studija, iznimka je predviđena jer je pravilo da isti provode visoka učilišta. U odnosu na rukovodeća mjesta u sustavu visokog obrazovanja i znanosti rokovi ne teku ako nema zahtjeva. Plaće zaposlenika su sukladno prijedlogu Zakona dio programskog financiranja i isplata će ići kroz COP. U odnosu na članak 101. nije moguće povećati 25% izvedbenu proračunsku komponentu zbog razdoblja u kojem se provodi ugovor, a koji je optimalno ostvariv. U odnosu na članak 103. iz stavka 1. i 2. jasno proizlazi da se financiranje smanjuje za prethodne godine u navedenom postotku počevši od stavka 1. što je poticaj na uspostavljanje rada visokog učilišta na strateški način i djelovanje po rezultatima.
128 Antonio Marin NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Podržavam nastojanje da se napokon zamjene stručni nazivi za diplomske studije, te da se napokon uvede red među specijalističke poslijediplomske studije. Posebno je nezgrapno i nelogično izvedeno da se završetkom specijalističkog diplomskog studija u području medicine dobije akademski naziv: "univ.mag.med", dok se iz drugih područja dobija: "univ.spec. s naznakom struke". Lp, AM Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
129 Nikola Mimica NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE Djelomično prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na opće uvjete pristupa kvalifikacijama na razini 7.2. i 8.2. oni su određeni člankom 12.st.2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.
130 Zvonimir Jelčić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu #300je300 #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
131 Luka Kulenović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam Zakon u cijelosti uz jednu malu izmjenu, a to je da kratice akademskog naziva treba promijeniti u bacc. (stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 113. Prijedloga zakona. Jasna je distinkcija između dva studija, a time se smanjuje i dosadašnja diskriminacija stručnih studija, a prednost je što su sve kratice na latinskom jeziku i univerzalno su prepoznatljive. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
132 ANĐELA UKAS NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
133 MARIO JURKO NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
134 Đorđe Skeledžija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
135 MARTINA MIČIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon koji će se predložiti i nadajmo se isto tako i usvojiti u što kraćem roku, uz jednu malu izmjenu vezanu uz kraticu akademskog naziva. Smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 11. prijedloga Zakona. Smatram da se treba smanjiti jasna diskriminacija prema stručnim studijima te da se i njima uvedu navedeni akademski nazivi kao što je i mag. nakon završenog diplomskog, jer 300=300. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
136 Martina Sesar NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, slažem se s prijedlogom Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji se djelomično nadovezuje na članak 51. stavka 10 još uvijek važećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a koji glasi: „Visoka učilišta u okviru svoje nastavne djelatnosti obvezuju se promicati tjelovježbu i studentski šport sukladno posebnom zakonu“. Naime, navedena stavka je potpuno izbačena u Nacrtu prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti te je, po mom mišljenju prijedlog Kineziološkog fakulteta prijeko potreban u Zakonu kako bi se sve djelatnosti i usluge definirane čl. 78a ili 79a morale jednako provoditi na svim visokim učilištima RH i da se Zakonski definira jednaka tjelesna i mentalna dobrobit svim studentima. Važnost edukacije o čuvanju i unapređenju skrbi o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata članovi Hrvatskog kineziološkog saveza smatraju vrlo važnim, pa je samim time svaki njihov naveden prijedlog osnovan i utemeljen. Prijedlog Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu glasi: "Skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata Članak 78a ili 79a. 1. Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2. Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3. Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente. Detaljno obrazloženje ovog prijedloga nalazi se pod komentarom Kineziološkog fakulteta. Podržavam prijedlog jer smatram da je tjelesna i mentalna dobrobiti naših mladih vrlo bitna, te se o njoj treba konkretno brinuti. S poštovanjem, Martina Sesar, član Upravnog odbora Udruge kineziologa Grada Zagreba Nije prihvaćen Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta.
137 MARINA SLOBOĐANAC NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
138 Andrijana Petrović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Podržavam zakon u cijelosti. 300=300, bolonjski proces, koji je uveo ECTS sistem bodovanja koji trenutno koristimo, jednoznačan je u cijelome svijetu, stoga ga napokon trebamo i mi početi koristiti na ispravan način. Činjenica je da su u većini tvrtki poželjniji studenti stručnih studija jer po završetku studija raspolažu s više konretno primjenjivog znanja. Stoga ne vidim zašto bi se stručni studij smatrao manje vrijednim u odnosu na sveučilišni (znanstveni), dapače s obzirom na kvalifikacije, najmanje su jednaki. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru.
139 Ines Udodovsky NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Dajem apsolutnu podršku prijedlogu nove stavke Zakona predložene od strane Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Naime, prijedlog se djelomično nadovezuje na članak 51. stavka 10 još uvijek važećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a koji glasi: „Visoka učilišta u okviru svoje nastavne djelatnosti obvezuju se promicati tjelovježbu i studentski šport sukladno posebnom zakonu“. Naime, navedena stavka je potpuno izbačena u Nacrtu prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti te smatram da je prijedlog Kineziološkog fakulteta prijeko potreban u Zakonu kako bi se iste djelatnosti i usluge mogle provoditi na svim visokim učilištima podjednako. Prijedlog Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu glasi: "Skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata Članak 78a ili 79a. 1. Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2. Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3. Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente. Nije prihvaćen Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta.
140 DEJANA SOKOLOVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
141 IVO DAMJANOVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Također, upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. Uz to još smatram da nije dobro smanjenje broja predstavnika studenata na visokim učilištima. Iako anomalije postoje, smatram kako bi bilo ispravnije da radimo na poboljšanju demokratskih standarda i praksi, a ne da ukidamo glas studentima i smanjujemo njihov utjecaj. #300je300 #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE Djelomično prihvaćen Članak 74. i članak 113. će se urediti. Pristup specijalističkom studiju omogućen je i osobama koje posjeduju kvalifikaciju razine 7.st. člankom 61.st.4. prijedloga Zakona.
142 Tehničko veleučilište u Zagrebu NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavamo donošenje novog Zakona o visokom obrazovanju i znanosti. Kao važnu promjenu koju donosi novi Zakon ističemo uvođenje sustavnosti i reda. Zakon je prepoznao važnost stručnih studija. Studenti će steći kvalifikaciju stručnog magistra, što je od ključne važnosti na tržištu rada u Hrvatskoj i u Europi. Pozdravljamo i promjene koje se odnose na postupke izbora u zvanja. Tehničko veleučilište u Zagrebu Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
143 IVAN PAVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu #300je300 #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
144 Marino Mance NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam Zakon u cjelosti, uz izmjenu kratice akademskog naziva. Smatram da je najbolje rješenje sljedeće: za preddiplomsku razinu prijedlog bacc.(stručni studij) i univ bacc.(sveučilišni studij). A za diplomskoj razini mag.(stručni studij) i univ.mag. (Sveučilišni studij). Prijedlozi se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija. Također je i prednost toga što su kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljive. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
145 Vitomir Blagojević NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, dajem apsolutnu podršku prijedlogu nove stavke Zakona predložene od strane Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Naime, prijedlog se djelomično nadovezuje na članak 51. stavka 10 još uvijek važećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a koji glasi: „Visoka učilišta u okviru svoje nastavne djelatnosti obvezuju se promicati tjelovježbu i studentski šport sukladno posebnom zakonu“. Naime, navedena stavka je potpuno izbačena u Nacrtu prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti te smatram da je prijedlog Kineziološkog fakulteta prijeko potreban u Zakonu kako bi se iste djelatnosti i usluge mogle provoditi na svim visokim učilištima podjednako. Prijedlog Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu glasi: "Skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata Članak 78a ili 79a. 1. Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2. Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3. Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente. Vitomir Blagojević, prof. Nije prihvaćen Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta.
146 MIREL MUSLIJA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
147 Dorotea Kršnjavi NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Načelno podržavam prijedlog, uz napomenu da je potrebno napraviti ujednačavanje akademskih i stručnih naziva kako bi isti slijedili istu logiku. Isto tako, sveučilišni specijalistički studiji bi u sebi trebali sadržavati i nadopunu u nazivu "poslijediplomski" tj. da se isti studiji nazivaju: "sveučilišni poslijediplomski specijaistički studiji". Nazivi prijediplomskih i diplomskih studija bi trebali biti ujednačeni - konkretno za sveučilišne studije (univ. bacc. i univ. mag.), a za stručne studije (bacc. i mag.) - uz navođenje ing. za tehničke, odnosno dr. za medicinske znanosti. Nepotrebno je na poslijediplomskoj specijalističkoj razini raditi razliku naziva na spec. i univ. spec. za medicinske znanosti. Predlažem da se završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija stječe akademski naziv: sveučilišni specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) s time da se za tehničke znanosti na naziv nadoda ing. (univ. spec. ing.), a za medicinske znanosti na naziv nadoda dr. (univ. spec. dr.). te da akademski i stručni nazivi glase: - sveučilišnih prijediplomskih studija: sveučilišni prvostupnik naznaku struke (univ. bacc. uz naznaku struke) - sveučilišnih diplomskih studija: sveučilišni magistar uz naznaku struke (univ. mag. uz naznaku struke) - stručnih prijediplomskih studija: prvostupnik uz naznaku struke (bacc. uz naznaku struke) - stručnih diplomskih studija: magistar uz naznaku struke (mag. uz naznaku struke) - specijalističkih poslijediplomskih studija: sveučilišni specijalist uz naznaku struke: (univ. spec. uz naznaku struke) uz naznaku za tehničke i medicinske znanosti - sveučilišni specijalist inženjer (univ. spec. ing.) i sveučilišni specijalist doktor (univ. spec. dr.) U čl. 62. st. 4. potrebno je nadodati da doktorski studij osim navedenih osoba, može upisati i osoba koja je završila sveučilišni poslijediplomski specijalistički studij. Djelomično prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.. Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, člankom 7. stavak 2. propisano je da je uvjet pristupanja razini 8.2. (poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij posjedovanje kvalifikacije na razini 7.1. sv. u skladu s uvjetima koje utvrdi visoko učilište.
148 Goran Petrović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, U uvodu zakona pod A) Razlozi zbog kojih se Zakon donosi, dobro su detektirane glavne boljke našeg sustava znanosti. Prvenstveno se to odnosi na sudjelovanje u kompetitivnim projektima i patentima. Također se navodi "Hrvatska se ističe velikim udjelom publikacija slabe kvalitete, mjereno brojem necitiranih publikacija u odnosu na broj citiranih publikacija". To je po mom mišljenu također zbog toga što se publiciraju radovi koji nisu proistekli iz znanstvenih projekata i samim time su manje zanimljivi znanstvenoj zajednici. U uvodu zakona pod B) Osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom se između ostalog navodi kako se očekuju sljedeći ishodi: - stvaranje preduvjeta za povećanje kompetitivnosti javnih znanstvenih instituta i javnih sveučilišta, posebice u pogledu poboljšanja kvalitete studija na svim razinama visokog obrazovanja, stvaranja poticajnog okruženja za sudjelovanje znanstvenika u međunarodnim znanstvenim kompetitivnim projektima, kao i za suradnju znanosti i visokog obrazovanja s gospodarstvom. Moje mišljenje je kako sudjelovanje, a poglavito vođenje kompetitivnih projekata nije dovoljno valorizirano u uvjetima rektorskog zbora u postupcima izbora u zvanja, pa znanstvenici nemaju jaki motiv za prijavu na natječaje. Štoviše vođenje projekata je znatan napor pa ih izbjegavaju. Nažalost, ni i ovom u prijedlogu zakona nisam pronašao mehanizam koji bi učinkovito postigao poticanje vođenja kompetitivnih projekata te suradnju s gospodarstvom. Stoga želim dati prijedlog za poticanje kompetitivnosti intervencijom u članak 51. Budući članak 51. u predloženom obliku daje određena materijalna prava, kao takav idealan je za poticanje kompetitivnosti. Stoga predlažem da se članak 51 proširi jasnim kriterijima za mogućnost rada nakon zakonskog roka za umirovljenje. Npr.: - za one koji su vodili tri kompetitvna projekta - vode kompetitivni projekt u trenutku kad navršavaju zakonski rok za umirovljenje - njihova suradnja s gospodarstvom može pokrivati trošak plaće. - citiranost, h indeks itd... Ukoliko se ne mogu propisati tako univerzalni kriteriji za sve fakultete, alternativa bi mola biti barem nametanje obveze pojedinoj instituciji da izradi kriterije , kako bi bio moguć rad nakon roka za umirovljenje. Potreba u nastavi ne smije biti razlog za produljenje statusa. Ako je potrebno dopustio bi honorarno angažiranje umirovljenih profesora. (Svaki ostanak u sustavu koči barem tri napredovanja) Za mene je ukidanje kriterija korak unatrag i potpuno neprihvatljivo. Smatram kako produljenje radnog vijeka treba biti nagrada za najizvrsnije profesore, da se barem na kraju karijere razlikuju od svojih prosječnih kolega. To bi bio i jasan putokaz mladim kolegama kako je vođenje kompetitivnih projekata ipak mjerilo kvalitete njihova rada. Nije prihvaćen Nastavak rada nakon prestanka ugovora zbog ostvarivanja prava na mirovinu bit će uređen općim aktima visokog učilišta.
149 Natalija Mendek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
150 MATE BALIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
151 Lucijan Supljika Gabelica NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, u potpunosti podržavam prijedlog Kineziološkog fakulteta. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
152 Irena Bagarić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, nakon sudjelovanja na Tribini o Nacrtu koju je vodio sam Državni tajnik g. Šušak, apeliram na sve članove Povjerenstva da nikako ne dozvole da se tjelesna i mentalna dobrobit naših studenata izbaci iz Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. Smatram od presudne važnosti da TJELESNA I MENTALNA DOBROBIT naših studenata budu DEFINIRANE ZAKONOM kako bismo nakon završenog visokog obrazovanja imali EDUCIRANE ZDRAVE SVJESNE mlade stručnjake koji bi svojim radom znatno doprinijeli u svakom aspektu djelovanja. Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu tj. Medicinska naklada izdali su PRVI DVOJEZIČNI SVEUČILIŠNI PRIRUČNIK koji svojim sadržajem prati tjelesnu dobrobit svake osobe svjesne važnosti redovite tjelovježbe te svima omogućava učinkovito redovito bavljenjem tjelesnom aktivnošću. Svjesni činjenice da nastavnici TZK zaposleni na visokim učilištima RH prvenstveno EDUCIRAJU STUDENTE o važnosti tjelesne aktivnosti za zdravlje i dobrobit, također i potiču studente sportaše na uključivanje u studentski sport stoga je izuzetno bitno da novi Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti DEFINIRA TJELESNU I MENTALNU DOBROBIT STUDENATA na način kako je to predložio Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu ili na način kako Povjerenstvo smatra da je prihvatljivo, s naglaskom da CIJELA KINEZIOLOŠKA STRUKA ZAJEDNO STOJI UJEDINJENA u molbi da tjelesna i mentalna dobrobit MORA BITI DEFINIRANA ZAKONOM! "Skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata Članak 78a ili 79a 1. Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2. Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3. Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente.“ Stoga molimo da se u Zakon uvrste članci 78a ili 79a. Navedeni prijedlog se djelomično nadovezuje na članak 51. stavka 10 još uvijek važećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a koji glasi: „Visoka učilišta u okviru svoje nastavne djelatnosti obvezuju se promicati tjelovježbu i studentski šport sukladno posebnom zakonu“. Na žalost navedena stavka je potpuno izbačena te se skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata nigdje ne spominje u novom Nacrtu prijedloga Zakona, zato je prijedlog Kineziološkog fakulteta prijeko potreban i treba ga OBVEZNO UVRSTITI u Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju kako bi se sve djelatnosti i usluge definirane čl. 78a ili 79a morale jednako provoditi na svim visokim učilištima RH dakle Zakonski definirati da se jednako omogući tjelesna i mentalna dobrobit svim studentima. Svjesni važnosti edukacije o važnosti očuvanja i unapređenja skrbi o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata članovi SNTZKVUH smatraju da je svaki naveden prijedlog osnovan i utemeljen, a uz nas, podržavaju ga sva tri Kineziološka fakulteta Zagreb, Split, Osijek te sve strukovne udruge i savezi kineziologa RH.“ “Komentar SNTZKVUH, dolje naveden lijepo molim da copy paste ispod čl. 2, čl. 37 i čl. 38 „Tjelesnu dobrobit kroz obveznu nastavu Tjelesne i zdravstvene kulture studentima omogućavaju nastavnici kineziolozi zaposleni u nastavna zvanja stoga lijepo molimo da se svakako u Nacrt Zakona vrate „nastavna zvanja“ počevši od: članka 2 u čiju svaku točku nakon znanstvenih treba dodati i nastavna zvanja te u stavak (2) dodati točku 9. „osiguravanju cjeloživotne skrbi o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti“, članka 37. treba se odnositi i na nastavna zvanja članak 38. (3) molimo da uvrstite „viši predavač u trajnom zvanju“ Svjesni važnosti edukacije o važnosti očuvanja i unapređenja skrbi o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata članovi SNTZKVUH smatraju da je svaki naveden prijedlog osnovan i utemeljen, a uz nas, podržavaju ga sva tri Kineziološka fakulteta Zagreb, Split, Osijek te sve strukovne udruge i savezi kineziologa RH Nije prihvaćen Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta. U odnosu na čl.37. i 38. ovim prijedlogom Zakona ne uređuju se zvanja već radna mjesta nastavnika, znanstvenika i stručnih suradnika.
153 Sveučilište u Rijeci NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Komentar Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci Načelno, Studentski zbor Sveučilišta u Rijeci pozdravlja želju da se uredi i osuvremeni normativni okvir koji regulira znanstvenu i visokoobrazovnu djelatnost u Republici Hrvatskoj. No, smatramo nužnim izraziti svoju zabrinutost i neslaganje s određenim odredbama unesenim u Nacrt Zakona, jer smatramo da su iznimno nepovoljne po studente i studentske predstavnike te da kao takve moraju biti izmijenjene i/ili pobliže definirane. Navodimo ih kroz segmente ovog e-Savjetovanja. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
154 BORIS AKRAP NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Postovani, osobno podrzavam zakon u cijelosti, s tim da treba promijeniti kraticu akademskog naziva. Mislim da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. Navedeno bi studentima olaksalo mobilnost i zaposlenje u svijetu a i smanjilo zbrku. Posteno gledajuci i razmisljajuci zdravorazumski, ovi prijedlozi kratica mag. i univ.mag. su normalni i logicni. Svugdje u svijetu je to normalno samo kod nas u HR postoji struc.spec. a ne mag. LP, Boris 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
155 PETAR CICVARIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.(stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
156 Nikola Kaurin NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
157 Batinić Nataša NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, osim u vezi naziva koji se stječu završetkom studija. Kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljive. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
158 Anita Matić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu izmjenu vezanu za kratice akademskog naziva. Smatram da je najbolje predložiti bacc. (stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljive. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
159 Anto Šibenik NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.(stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.(stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
160 Marinela Perica NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam prijedlog zakona uz malu korekciju. Za kratice akademskih naziva predlažem bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Moj prijedlog odnosi se na članke 74 i 113 prijedloga zakona. Na taj način jasna bi bila razlika sveučilišnih i stručnih studija, kratice bi bile latinske, međunarodno prepoznatljive, a ne kao pto je u prijedlogu Zakona kombinacija hrvatsko/latinskih kratica, koja ni s jednog aspekta ne zvuči i ne izgleda dobro. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
161 Saša Ćupurdija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam prijedlog Zakona, osim u vezi naziva koji se stječu završetkom studija. Bilo bi poželjno da su kratice akademskih naziva predložene na način da se postavi jasna razlika između sveučilišnih i stručnih studija, a da pritom nema diskriminacije prema stručnim studijima. Npr: bacc. ( stručni studij) i univ. bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ. mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedeni prijedlog odnosi se na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. Također, prednost navedenih kratica jest ta, što su u ovom obliku univerzalno prepoznatljive. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
162 Božana Tomašević NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način postojat će jasna distinkcija između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
163 Dinko Franotović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Ja sam za prijedlog zakona; međutim, treba promijeniti kratice naslova tako da se koristi samo latinica; ovo bi trebalo biti u skladu s načinom na koji se kratice koriste drugdje u svijetu. Nakon završetka preddiplomskog studija na nekom sveučilištu, predlažem da se naziv skrati kao univ.bacc. Nakon završetka preddiplomskog studija na stručnoj instituciji, predložio bih skraćenje naziva bacc. Nakon završetka diplomskog studija na nekom sveučilištu, predložio bih skraćenje naziva univ.mag. Nakon završetka diplomskog studija na stručnoj instituciji, predložio bih skraćenje naziva mag. Navedeni prijedlog odnosi se na članke 74 i 113 prijedlog zakona. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
164 ANA-MARIJA DŽAJA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Prijedlog zakona podržavam u potpunost uz jednu izmjenu. Naime za kratice akademskih naziva predlažem bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedeni prijedlog odnosi se na članke 74 i 113 prijedloga zakona. Smatram da na ovaj način s jedne strane imamo jasno razlikovanje između sveučilišnih i stručnih studija dok s druge strane smanjujemo dosadašnju diskriminaciju stručnih studija. Također smatram da je prednost navedenih kratica ta što su u ovom obliku univerzalno prepoznatljive. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
165 Gabrijela Kapetanić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam prijedlog zakona, no ipak uz jednu izmjenu koja se tiče samih kratica titula zvanja da iste budu samo na latinskom jeziku kako je to i inače u svijetu. Tako bih nakon završetka sveučilišnog preddiplomskog studija predložila kraticu zvanja univ.bacc., nakon završetka stručnog preddiplomskog studija kraticu bacc., završetkom sveučilišnog diplomskog studija kraticu univ.mag, te nakon završetka stručnog diplomskog studija kraticu mag. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
166 ŠIME VIŠIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Smatram da je najbolje u zakonu napraviti izmjenu akademskih naziva bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
167 Stefani Stuparić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz izmjenu kratica akademskog naziva, smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
168 Endi Topić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Zakon u cijelosti podržavam, ali uz jednu izmjenu po pitanju kratice akademskog naziva. Smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc.(sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag.( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Uz ovu izmjenu imamo jasnu distinkciju između dva studija te prednost što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljive. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
169 Natalija Dobrica NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz izmjenu kratica akademskog naziva, smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
170 FRANE PRUŽE NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
171 Hrvatski geološki institut NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Prijedlozi i komentari Znanstvenog vijeća Hrvatskoga geološkog instituta na nacrt prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti 1. U čl. 6 predlaže se brisanje st. 4. Vojno, policijsko i diplomatsko obrazovanje ne bi trebalo biti iznimka, već bi se trebalo uključiti u opći sustav i standarde koji vrijede za ostale ustanove visokog obrazovanja. Ustanove visokog obrazovanja koje se bave navedenim temama potrebno je privesti suvremenim standardima koji na globalnoj razini vrijede za ta područja, a što bi utvrdio odgovarajući matični odbor i NVVOZTR. 2. U čl. 34. st. 1. predlažemo riječi: „predstavnik suradnika“ zamijeniti riječima: „predstavnik osoba izabranih na suradnička radna mjesta“. Navedeno je potrebno radi preciznosti. 3. U čl. 39. st. 6. uvršteni su pojmovi: „natprosječno uspješan student“ i „posebno uspješan student“. Navedene pojmove je potrebno definirati ili uvrstiti kriterije kako ne bi došlo do neujednačene interpretacije ovog pojma među ustanovama i poljima/područjima, osim ako navedeni pojmovi nisu definirani u nekom drugom propisu. U tom slučaju potrebno je navesti propis u ovom Zakonu. 4. U tekstu zakona koristi se pojam: „elektronički oblik“. Potrebno je dodatno definirati što se točno smatra elektroničkom oblikom kako ne bi došlo do neujednačene prakse kod primjene zakona. 5. U čl. 40. st. 10. i u čl. 43. st. 9. predlažemo smanjenje roka sa 60 na 30 dana. S obzirom na dosadašnje iskustvo smatramo da je 30 dana dovoljan rok za izradu izvješća, a tim bi se postiglo brže završavanje samo postupka. 6. U čl. 40. st. 4. predlažemo da se rok od 15 dana produži na 30 dana. Razlog tome je potrebno vrijeme za prikupljanje dokaza, opravdani izostanci radnika s posla zbog bolovanja te drugih zakonski propisani razlozi sukladno Zakonu o radu. 7. Predlažemo izmjenu čl. 42. st. 3. koji bi glasio: „Nastavnik, odnosno znanstvenik reizabire se na postojeće radno mjesto ako je ispunio najmanje polovinu Nacionalnih sveučilišnih, znanstvenih i umjetničkih kriterija, odnosno Nacionalnih veleučilišnih kriterija i dodatnih kriterija koji su propisani kao razlika između kriterija za izbor na prvo više znanstveno radno mjesto i kriterija za radno mjesto na kojem je pristupnik zaposlen.“ Prema postojećem Pravilniku o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja, koji će biti uskoro izmijenjen na način da će novi propisani Nacionalni kriteriji za izbor na znanstvena radna mjesta biti zasigurno povišeni, predložena formulacija „…za izbor na više radno mjesto.“ značila bi izrazito visoke i neprihvatljive minimalne uvjete za pojedina radna mjesta. Naime, ako to projiciramo na razinu važećeg pravilnika, za reizbor višeg znanstvenog suradnika u području prirodnih znanosti, polje geologija pristupnik bi trebao imati od zadnjeg izbora/reizbora 11 novih objavljenih originalnih znanstvenih radova (što je prema nacrtu prijedloga zakona polovina ukupnog broja radova potrebnih za više radno mjesto, tj. za znanstvenog savjetnika). Budući da je prema važećem pravilniku za izbor u višeg znanstvenog suradnika potrebno ukupno 12 znanstvenih radova, dodatnih spomenutih 11 radova činilo bi ukupno 23 znanstvena rada, što bi premašilo 21 rad, a što je broj minimalno potrebnih znanstvenih radova za izbor u znanstvenog savjetnika. Dakle, sasvim je jasno da u nacrtu zakona predložena formulacija „…za izbor na više radno mjesto.“ nije prihvatljiva i potrebno ju je korigirati. 8. Čl. 43. st. 4 predlažemo izmijeniti u: „U postupku izbora na više radno mjesto nastavnik, odnosno znanstvenik dostavlja dokaze o postignućima ostvarenim prije, kao i nakon posljednjeg izbora, odnosno reizbora, na radno mjesto kojima ispunjavanja Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterije, odnosno Nacionalne veleučilišne kriterije i dodatne kriterije.“ Budući da stručno povjerenstvo, kao i matični odbor, valoriziraju cjelovitu izvrsnost, tj. procjenjuju cjelokupna ostvarena znanstvena postignuća pristupnika, dostavljanjem samo dokumentacije nakon posljednjeg izbora/reizbora stručno povjerenstvo, kao ni matični odbor, ne bi bili u mogućnosti provesti kvalitetnu analizu cjelovite znanstvene izvrsnosti pristupnika. 9. U čl. 44. potrebno je definirati prava i obveze višeg asistenta. Budući da asistent ima određena prava i obveze trebao bi ih imati i viši asistent. 10. Predlažemo izmjenu članka 46. kako slijedi: (1) Senat, fakultetsko ili akademijsko vijeće, odnosno znanstveno vijeće, u skladu s općim aktom visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta, može odlukom odobriti nastavniku ili znanstveniku plaćenu slobodnu studijsku godinu (sabbatical) radi znanstvenog ili umjetničkog rada. (2) Visoko učilište ili znanstveni institut u tom razdoblju dužni su organizirati redovito obavljanje nastave i drugih obveza umjesto nastavnika ili znanstveniku kojemu je odobrena plaćena slobodna studijska godina. (3) Odlukom nadležnog tijela visokog učilišta odnosno znanstvenog instituta nastavniku ili znanstveniku mogu se odobriti kraća ili dulja izbivanja zbog znanstvenog ili umjetničkog rada, usavršavanja ili kojeg drugog opravdanog razloga. U vrijeme trajanja takve odsutnosti prava i obaveze iz ugovora o radu mogu mirovati ili se izvršavati djelomično sukladno odluci nadležnog tijela i/ili ugovoru koji se zaključuje između nastavnika/znanstvenika i visokog učilišta/znanstvenog instituta. Znanstvenici u javnim znanstvenim institutima obavljaju mnoge aktivnosti koje nisu znanstveni rad te, kao i kolegice i kolege u sustavu visokoga obrazovanja, moraju imati pravo zatražiti slobodnu studijsku godinu ili kraća/dulja izbivanja zbog usavršavanja. Također, smatramo da bi to pravo trebala imati svaka osoba zaposlena na znanstvenom ili znanstveno-nastavnom radnom mjestu, a ne samo oni na najvišim radnim mjestima. 11. U čl. 87. potrebno je definirati da osoba iz područja poduzetništava mora imati najmanje doktorat znanosti, kako bi se osiguralo da imaju potrebno razumijevanje sustava visokog obrazovanja i znanosti, o kojima bi trebali donositi odluke. 12. U čl. 88 st. 3 potrebno je definirati pojam regionalne zastupljenosti jer je pojam preopćenit. 13. U čl. 89. izmijeniti stavak 3. kako slijedi: „U slučaju razrješenja člana Nacionalnog vijeća, Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske imenuje novog člana s popisa iz stavka (3) članka 88. te u skladu sa stavkom (4) članka 88. na vrijeme do isteka mandata razriješenoga člana.“ Tekst je dodan analogno situaciji s izborom razriješenih članova matičnih odbora i povjerenstava. Dakle, novi se član mora odabrati s postojećeg popisa te mora proći istu proceduru koju je prošao i član umjesto kojega dolazi. Djelomično prihvaćen U odnosu na članak 6. stavak 4. isto nije moguće zbog specifičnog položaja ustanova koje provode vojno i policijsko obrazovanje. U odnosu na članak 34. stavak 1. predlagatelj Zakona smatra da je termin predstavnik suradnika u skladu sa metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata. Članak 39. stavak 6. će se ujednačiti u odnosu na termine. Predlagatelj smatra da je pojam elektronički oblik jasan. U odnosu na članak 40. stavak 10. i članak 43. stavak 9. te članak 40. stavak 4. predlagatelj smatra da je isto u skladu sa Zakonom o općem upravnom postupku i svrhom koja se želi postići navedenom normom. U odnosu članak 42. stavak 3. isti nije u skladu sa metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata. Članak 44. definira obveze asistenta. U odnosu na članak 46. predlagatelj Zakona smatra da je svrha slobodne godine oslobođenje od nastave i nastavnog procesa radi znanstvenog rada što se ne ostvaruje u okviru predloženih radnih mjesta. U odnosu na članak 87., 88. i 89. razmotriti će se predloženo.
172 HELGA KURBALIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da za kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc. (stručni studij) i univ.bacc. (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ. mag. (sveučilišni studij) na diplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag. (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
173 IDA BULAT NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI 300=300! Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
174 ANDRIJANA ĐUMLAN- CETIN NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Hrvatski kineziološki savez krovna je udruga koja obuhvaća sve kineziologe zaposlene u vrtićima, osnovnim i srednjim školama te na visokim učilištima RH.Ja sam član te udruge i dajem podršku prijedloga Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji glasi: "Skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata Članak 78a ili 79a 1. Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2. Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3. Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente.“ Stoga molimo da se u Zakon uvrste članci 78a ili 79a. Navedeni prijedlog se djelomično nadovezuje na članak 51. stavka 10 još uvijek važećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a koji glasi: „Visoka učilišta u okviru svoje nastavne djelatnosti obvezuju se promicati tjelovježbu i studentski šport sukladno posebnom zakonu“. Na žalost navedena stavka je potpuno izbačena te se skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata nigdje ne spominje u novom Nacrtu prijedloga Zakona, zato je prijedlog Kineziološkog fakulteta prijeko potreban i treba ga OBVEZNO UVRSTITI u Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju kako bi se sve djelatnosti i usluge definirane čl. 78a ili 79a morale jednako provoditi na svim visokim učilištima RH dakle Zakonski definirati da se jednako omogući tjelesna i mentalna dobrobit svim studentima. Svjesni važnosti edukacije o važnosti očuvanja i unapređenja skrbi o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata članovi Hrvatskog kineziološkog saveza smatraju da je svaki naveden prijedlog osnovan i utemeljen, a uz nas, podržavaju ga sva tri Kineziološka fakulteta Zagreb, Split, Osijek te sve strukovne udruge i savezi kineziologa RH.“ Srdačan pozdrav, Andrijana Đumlan,učiteljica savjetnica voditeljica Županijskog stručnog vijeća učitelja i nastvnika TZK koji rade u posebnim odgojno-obrazovnim ustanovama Republike Hrvatske i redovnim školama s pridruženim posebni razredima Nije prihvaćen Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta.
175 Sveučilište u Rijeci NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI ZAKLJUČAK tematske sjednice Senata Sveučilišta u Rijeci održane 14. ožujka 2022. godine o prijedlogu Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti Senat Sveučilišta u Rijeci pozdravlja intenciju da se uredi i osuvremeni normativni okvir koji regulira znanstvenu i visokoškolsku djelatnost, posebno pozdravljajući: • intenciju uvođenja mnogih elemenata cjelovitih programskih ugovora, • s tim povezanog pojednostavljenja izbora na radna mjesta, posebice uvođenja instrumenata autonomnog utjecaja na kadrovske politike, primjerice putem dodatnih (institucijskih) kriterija za izbore na radna mjesta – što omogućuje snažniji iskorak prema izvrsnosti, ali i, u skladu s tendencijama na razini EU o stvaranju okvira za vrednovanje znanstvene djelatnosti i rada samih znanstvenika, odmak od metričkih i bibliometrijskih kriterija prema sveobuhvatnijem vrednovanju koje se temelji i na istorazinskoj procjeni kvalitativnih pokazatelja, • jačanje instrumenata odgovornosti institucija u sustavu, te • rješavanje pitanja statusa stručnih studija. U želji da doprinesemo kvaliteti rješenja predviđenih u Nacrtu (sada Prijedlogu) Zakona, ukazujemo da su neka od predviđenih rješenja u suprotnosti s proklamiranim strateškim određenjima prema jačoj integraciji znanstvenih i visokoškolskih kapaciteta, evidentiranoj i u Nacionalnom programu oporavka i otpornosti (NPOO) te da, općenito, konačni prijedlog treba sadržavati snažniju razvojnu dimenziju. Zadržavajući se ovdje, u okviru Općeg komentara, na razini najvažnijih strateških odrednica bez ulaženja u detaljne komentare, a koji su dani uz pojedine članke, Senat Sveučilišta u Rijeci predlaže posebno: 1. Zbog značaja autonomije uređenja unutarnjeg ustroja sveučilišta (cf. čl. 4., st. 3.), ali i jačanja integracijskih procesa te jačanja javne odgovornosti sveučilišta: a) eksplicitno u sastavnice bez pravne osobnosti uvrstiti mogućnost osnivanja fakulteta bez pravne osobnosti, b) za sveučilišne fakultete, odjele, institute, centre, zavode i druge ustrojbene jedinice sveučilišta bez pravne osobnosti definirati kriterije njihovog osnivanja i ustroja te c) prijedloge i ugovaranje programskih ugovora zadržati na razini sveučilišta te definirati osnovicu za izračun osnovne komponente. 2. Osigurati akademsku samoupravu i autonomiju u skladu s Ustavom, međunarodnim ugovorima i Zakonom (cf. čl. 4. Nacrta), posebno elementima upravljanja sustavom od strane samih znanstvenika prema jasnim kriterijima, i to: a) osiguravanjem da većinu članova sveučilišnih vijeća imenuje senat sveučilišta, b) definiranjem kriterija za članstvo u sveučilišnom vijeću, c) jačanjem uloge Nacionalnog vijeća za znanost, visoko školstvo i tehnološki razvoj, d) osiguravanjem položaja javnih sveučilišta u Rektorskom zboru. 3. Povezano s gore navedenim, poboljšati strukturirani pristup kadrovskim politikama. 4. Snažnije naglasiti razvojnu komponentu ustroja i rada institucija u sustavu, a posebno instrumente internacionalizacije djelovanja. 5. U skladu s najboljim praksama, a nasuprot medijski eksponiranim slučajevima koji, zbog nedovoljno razvijenih institucijskih politika i struktura, u dvojbu dovode javno pouzdanje u znanost i znanstvenike, osigurati jačanje nacionalnog sustava znanstvenog i akademskog integriteta i čestitosti. 6. Studenti su punopravni, nezaobilazni i aktivan dio akademske zajednice, a visoka učilišta postoje zbog studenata. Studenti trebaju, stoga, zadržati pravo birati čelnike visokih učilišta, (kako je vraćeno u ovaj Prijedlog Zakona u odnosu na Nacrt Zakona), ali je potrebno dodatno urediti neka njihova prava. 7. Eksplicitno dati značaj i definirati okvir za otvorenu znanost. 8. Normativno urediti i sustav cjeloživotnog obrazovanja, čiji je značaj istaknut i mjerom iz NPOO „Povećan udio odraslih osoba uključenih u cjeloživotno učenje“. Djelomično prihvaćen Omogućiti će se osnivanje fakulteta i umjetničkih akademija bez pravne osobnosti te će se definirati svrha odjela. Dodatno će se urediti i odredbe o cjeloživotnom obrazovanju.
176 Maja Savić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, sumatram kako studenti stručnih studija, isto kao i sveučilišnih ulažu mnogo truda i vremena u učenje te ne vidim smisao u diskriminaciji ikoga. Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
177 VALENTINA FRČKO NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc. (stručni studij) i univ.bacc. (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag. (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
178 Vanja Marjanović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz izmjenu kratica akademskog naziva, smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
179 TAMARA LJIKAR NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, podržavam Zakon u cijelosti, uz jednu izmjenu. Za kraticu akademskog naziva predlažem bacc.( stručni studij) i univ.bacc. (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.(stručni studij) i univ.mag. (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način postoji jasna distinkcija između dva studija, ali se smanjuje dosadašnja diskriminacija stručnih studija. Osim navedenog, prednost je što su sve kratice na latinskom te su univerzalno prepoznatljivije. 300=300 Srdačan pozdrav, Tamara Ljikar Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
180 Dijana Peric Tatalovic NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Smatram da strucni studiji trebaju biti u rangu sa sveucilisnim. Na oba studija se ulaze puno vremena i truda da bi se steklo odredeno zvanje,a i znanje. Smatram da je najbolje predloziti bacc.za strucne studije i univ.bacc za sveucilisne studije na preddiplomskoj razini, a na diplomskoj razini mag.za strucne studije i univ.mag za sveucilisne studije. Na ovaj nacin se vidi razlika a opet veleucilisni studiji nisu diskriminirani,te su prepoznatljivi u Europi. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
181 Silvana Soldo Jocić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način postojat će jasna distinkcija između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
182 Robert Radiković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Ovim putem iskazujem svoju punu podršku izmjeni Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da za kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga predmetnog Zakona. Na ovaj način imamo jasnu razliku između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. Mladi ljudi mahom odlaze iz ove zemlje tražeći bolje uvjete za život općenito, nemojmo da ova postojeća diskriminacija traje i dalje te da diplome stručnih studija budu prepoznate u stranim zemljama, a u matičnoj zemlji deklarirane kao diplome studija niže vrijednosti. Izmjena gore spomenutih kratica će riješiti većinu gorućih problema studenata stručnih studija u Hrvatskoj, a opet neće nikome biti na štetu ili degradaciju. To nas vodi prema ravnopravnosti i približavanja međunarodnim standardima kojima toliko težimo. 300=300 Srdačan pozdrav, Robert Radiković Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
183 ELVISA ŠALDIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz izmjenu kratice akademskog naziva. Smatram da je najbolje predložiti bacc. (stručni studij) i univ.bacc. (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag. (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na navedeni način imamo bitnu razliku između dva studija. Također, smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno prepoznatljive. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
184 PETAR ZOVKO NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
185 Slađana Miletić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, podržavam Zakon uz izmjenu kratica akademskih naziva gdje su skraćenice bacc. za stručni studij i univ. bacc. za sveučilišni studij na preddiplomskoj razini, kao i mag. za stručni studij i univ. mag za sveučilišni studij na diplomskoj razini, a navedene izmjene odnose se na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. Na taj način bi se smanjila dosadašnja diskriminacija stručnih studija i imali bi akademske nazive koji su prepoznati i izvan Republike Hrvatske. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
186 MONIKA JURA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
187 Marijo Čiča NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon koji će se predložiti i nadajmo se isto tako i usvojiti u što kraćem roku, uz jednu malu izmjenu, a to je da za kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.(stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. Uz ovu izmjenu imamo jasnu distinkciju između dva studija te smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija. Također bitno je naglasiti i prednost što su sve kratice na latinskom te su samim time i univerzalno prepoznatljive. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
188 Nada Krapić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Dajem punu podršku prijedlogu nove stavke Zakona predložene od strane Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu jer smatram da je to nužno i odgovorno u vremenu u kojem kod studenata bilježimo značajan porast različitih zdravstvenih tegoba. Prijedlog Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu glasi: "Skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata Članak 78a ili 79a. 1. Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2. Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3. Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente. Detaljno obrazloženje ovog prijedloga nalazi se pod komentarom Kineziološkog fakulteta. Prof. dr. sc. Nada Krapić, pročelnica Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Rijeci Nije prihvaćen Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta.
189 Vladimir Jelenčić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
190 IVAN VRBATOVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon uz izmjenu kratica akademskih naziva gdje je bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Ovako se smanjuje dosadašnja diskriminacija stručnih studija i akademsko nazivlje je lako prepoznatljivo u međunarodnim okvirima. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
191 MARIN FUŠTIN NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
192 Marko Hrabar NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE Djelomično prihvaćen Članak 74. i članak 113. će se urediti. Pristup specijalističkom studiju omogućen je i osobama koje posjeduju kvalifikaciju razine 7.st. člankom 61.st.4. prijedloga Zakona.
193 Lana Sehanovic NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE Djelomično prihvaćen Članak 74. i članak 113. će se urediti. Pristup specijalističkom studiju omogućen je i osobama koje posjeduju kvalifikaciju razine 7.st. člankom 61.st.4. prijedloga Zakona.
194 Anđelo Simunić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE Djelomično prihvaćen Članak 74. i članak 113. će se urediti. Pristup specijalističkom studiju omogućen je i osobama koje posjeduju kvalifikaciju razine 7.st. člankom 61.st.4. prijedloga Zakona.
195 Luka Bakota NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE Djelomično prihvaćen Članak 74. i članak 113. će se urediti. Pristup specijalističkom studiju omogućen je i osobama koje posjeduju kvalifikaciju razine 7.st. člankom 61.st.4. prijedloga Zakona.
196 Kristina Vicković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, no uz jednu malu izmjenu. Smatram da je za kraticu akademskog naziva najbolje predložiti bacc. (stručni studij) i univ. bacc. (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini, te mag. (stučni studij) i univ. mag. (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene odnose se na članke 74, i 113. prijedloga zakona. Ovim imamo jasnu distikciju između dva studija a također i smanjenje diskriminacije stručnih studija. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
197 ROBERT VNUČEC NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
198 Nikolina Paun NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
199 Tihana Pavošević NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon, ali uz jednu izmjenu, a to je kratica akademskog naziva. Prijedlog - bacc. ( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini, te mag.(stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
200 Valentina Ivok NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Podržavam zakon, ali uz jednu izmjenu, a to je kratica akademskog naziva. Prijedlog - bacc. ( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini, te mag.(stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Jedini smo primjer u EU koji zakonskom regulativom diskriminira dio studenata, odnosno studente stručnih studija. U svijetu, tako i u EU ne postoji naziv struč. spec. s naznakom struke, nego su svi master ili mag. i sveučilišni studiji i specijalistički diplomski stručni studiji. Studenti nemaju jednaka prava kao kolege iz čitave Europske unije. Bologna i smjernice UNESCO-a ne predviđaju dijeljenje studenata na one više i manje vrijedne. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
201 ksenija stojaković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI U potpunosti se slažem sa prijedlogom Udruge LSP, Ksenija Stojaković Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
202 VALENTINA ŠAKA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
203 IVA ŠAKA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI 300=300. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
204 IVA ŠAKA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam ovaj Zakon u cijelosti, ali uz jednu izmjenu koja se odnosi na akademski naziv. Smatram da je za nas studente stručnih studija najbolje koristiti kraticu bacc., a za ostale studente sveučilišnih studija kraticu univ.bacc na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Te izmjene se odnose na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. Na taj način će biti jasna razlika između stručnih i sveučilišnih studija, ali isto tako će se smanjit diskriminacija stručnih studija. Predložene kratice će biti na latinskom te će zbog toga Hrvatskoj i svijetu biti prepoznatljivije. Naših 300 bodova sa stručnih studija vrijede jednako kao i 300 bodova sa sveučilišnih studija. 300=300. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
205 JELENA ZORIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon uz jednu izmjenu i to da uz naziv na preddiplomskoj razini za stručni studij bude kratica bacc., a za sveučilišni studij univ.bacc. Na diplomskoj razini da naziv za stručni studij bude mag., a za sveučilišni studij univ.mag. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. Razlozi navedenih prijedloga su jasna distinkicija između dva studija, te osobito smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, ali i to da su kratice na latinskom jeziku te samim time i univerzalno prepoznatljive. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
206 Luka Delak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Načelno, Studentski zbor Sveučilišta u Rijeci pozdravlja želju da se uredi i osuvremeni normativni okvir koji regulira znanstvenu i visokoobrazovnu djelatnost u Republici Hrvatskoj. No, smatramo nužnim izraziti svoju zabrinutost i neslaganje s određenim odredbama unesenim u Nacrt Zakona, jer smatramo da su iznimno nepovoljne po studente i studentske predstavnike te da kao takve moraju biti izmijenjene i/ili pobliže definirane. Navodimo ih kroz segmente ovog e-Savjetovanja. - Luka Delak, predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
207 IVAN MALBAŠA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
208 KARLO MAČEK NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
209 LEO LJUBIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
210 ANDREA MILJAN NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
211 MARTIN MILJAN NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
212 Antonio Lucić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
213 Robert Medvedić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. I da konačno naše obrazovanje "europeiziramo", a ne što hodamo kao guske u magli dok nas kolege sa Sveučilišta gledaju kao guske neobičnog perja i nazivlja, a Poslodavci još i više. Štovano Ministarstvo, umijmo lice obrazovanja Z A J E D N O! Yo! 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
214 Anita Filipović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon uz jednu izmjenu i to da uz naziv na preddiplomskoj razini za stručni studij bude kratica bacc., a za sveučilišni studij univ.bacc. Na diplomskoj razini da naziv za stručni studij bude mag., a za sveučilišni studij univ.mag. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. Razlozi navedenih prijedloga su jasna distinkicija između dva studija, te osobito smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, ali i to da su kratice na latinskom jeziku te samim time i univerzalno prepoznatljive. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
215 Sven Danko NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
216 MATEO HORVAT NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
217 SLAVEN TOLIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz par malih izmjena. Naime za kraticu akademskog ili stručnog naziva predlažem bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Također smatram da se ova diplomska razina odnosi i na one koji su završili jednogodišnji specijalistički diplomski stručni studij (180+60) jer tada i nije postojalo dvogodišnji. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
218 Ivana Ujević NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
219 KATARINA ŠLJIVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
220 Stjepan Kaša NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
221 Jakov Brešić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da za kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc. (stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
222 Mario Franušić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
223 LUKA TARABARIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
224 Ivan Kovačić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, u potpunosti podržavam zakon. Smatram da kratice trebaju biti bacc. i mag. za stručne studije, te univ.bacc i univ.mag. za sveučilišne studije. Slične primjere možete naći u Sloveniji (univerzitetni diplomirani XXX in diplomirani XXX VS), i u međunarodnoj abrevaciji M.Sc.Eng, M.Sc.Econ., itd... (sveučilišne titule), M.Eng, M.Econ. itd. (profesonalne titule). Sve ostalo što se prihvati, opet neće biti u potpuno jasno rješenje sukladno rješenjima drugih država Europe. Također, predlažem da se vrate kratice struka na Hrvatski jezik, primjer za građevinarstvo mag.ing.građ., za razliku od sadašnjih struč.spec.ing.aedif., kratice struke koje u Hrvatskoj nitko ne prepoznaje. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
225 Elvis Gašparić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
226 PETAR MARIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
227 BARBARA BARAT NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
228 Mijo Čavlina NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc. (stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način postići će se jasna distinkcija između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
229 Petar Blažić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Zakon podržavam, ali uz jednu izmjenu. Izmjena se odnosi na to da se za kraticu akademskog naziva predloži bacc. (stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
230 SUZANA ČELIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc. (stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način postići će se jasna distinkcija između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
231 LUKA VICIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da za kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc. (stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
232 MARTIN KREŠIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc. (stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
233 ANDREJ PEŠA MATANOVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da za kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
234 Andrija Tadić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc. (stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
235 Iva Pištelek Ivezić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
236 DUJE MARKOV NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
237 Emanuela Čurčić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
238 Tea Šajnović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
239 MARGARETA BRKIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
240 Jelena Dajković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam Zakon, uz jednu izmjenu koja se odnosi na članke 74 i 113. Smatram da je najbolje predložiti da kratica akademskog naziva bude bacc. (stručni studij) i univ.bacc. (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag. (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Tako bi postojala jasna distinkcija između dva studija, ali bi došlo do smanjenja dosadašnje diskriminacije stručnih studija. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
241 STJEPAN ŠAF NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti. Smatram da je za kraticu akademskog naziva najbolje predložiti bacc. (stručni studij) i univ.bacc. (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag. (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljive. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
242 MARIJA BABIĆ TONČIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 S ppstovanjem, Marija B.Toncic Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
243 TANJA BIJELIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon, ali uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
244 MATIJA TRŽAČKI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, u pravilu podržavam prijedlog zakona uz malu korekciju. Predlažem kratice titule zvanja samo na latinskom kako bi bile prepoznatljive u cijelom svijetu. - nakon završetka sveučilišnog prijediplomskog studija kraticu - univ.bacc. - nakon završetka stručnog prijediplomskog studija kraticu - bacc. - nakon završetka sveučilišnog diplomskog studija kraticu - univ.mag. - nakon završetka stručnog diplomskog studija kraticu - mag. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
245 MATEJA ZORIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon, uz jednu malu izmjenu. Smatram da je za kraticu akademskog naziva najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Kao argumentaciju mogu ponuditi jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
246 Matko Milić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti napokon bi donio odredjenu pravdu u nase obrazovanje, te naravno da ga kao takvim podrzavam. Ovakvim i slicnim zakonima radimo male korake prema tome da se mladi ne iseljavalju i da ne traze standardizaciju i red izvan Hrvatske. Osobno bih jedino predlozio malu izmjenu, a to je da bi naziv morao biti koncipiran na sljedeći način: bacc. (za stručne studije) i univ. bacc. (za sveučilišne studije) na preddiplomskoj razini, te mag. (za stručne studije) i univ. mag. (za sveučilišne studije) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Kao netko tko je cesto vani, svjestan sam koliko je bizarno lose forsirati rijeci sa slovima jedinstvenima nekom jeziku, tako da "čćđš" i slicna slova nikako ne bi trebala biti forsirana, pogotovo u necem toliko vaznom kao akademske titule, stoga "struč" u nazivlju struč. mag. nikako nema smisla i opet se vrtimo u krug. Razumljive titule su vrlo vazne i tuzno je sto uopce trebamo govoriti o ovim stvarima. Lijepi pozdrav, Matko Milic Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
247 DOMINIK NOSIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, podržavam navedeni Zakon o visokom obrazovanju i znanstevnoj djelatnosti, no uz malu dopunu. Smatram da bi naziv morao biti koncipiran na sljedeći način: bacc. (za stručne studije) i univ. bacc. (za sveučilišne studije) na preddiplomskoj razini, te mag. (za stručne studije) i univ. mag. (za sveučilišne studije) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Prednost ovakvog nazivlja je ta što su sve kratice na latinskom jeziku i univerzalno su prepoznatljivije. Također smatram da se ovakvim nazivljem smanjuje dosadašnja diskriminacija stručnih studija, te se olakšava buduće zaposlenje - nigdje u EU ne postoji struč. spec. Lijep pozdrav Nosić Dominik Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
248 TEA ODRLJIN NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
249 ANDRIJA OVAS NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon, ali uz jednu malu izmjenu, a to je da se kratice akademskog naziva preimenuju u bacc. (stručni studij) i univ.bacc. (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini, te mag. (stručni studij) i univ.mag. (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Tako bi i dalje postojala jasna distinkcija između dva studija, ali bi došlo i do smanjenja dosadašnje diskriminacije stručnih studija, te je prednost ta što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
250 Danijela Jakir NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon, ali uz jednu malu izmjenu, a to je da se kratice akademskog naziva preimenuju u bacc. (stručni studij) i univ.bacc. (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini, te mag. (stručni studij) i univ.mag. (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Tako bi i dalje postojala jasna distinkcija između dva studija, ali bi došlo i do smanjenja dosadašnje diskriminacije stručnih studija, te je prednost ta što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
251 VIKTORIJA STEPINAC NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon, uz jednu malu izmjenu. Smatram da je za kraticu akademskog naziva najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Kao argumentaciju mogu ponuditi jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
252 Mia Rogulj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon, ali uz jednu malu izmjenu, a to je da se kratice akademskog naziva preimenuju u bacc. (stručni studij) i univ.bacc. (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini, te mag. (stručni studij) i univ.mag. (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Tako bi i dalje postojala jasna distinkcija između dva studija, ali bi došlo i do smanjenja dosadašnje diskriminacije stručnih studija, te je prednost ta što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
253 Ivo Jakir NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, podržavam navedeni Zakon o visokom obrazovanju i znanstevnoj djelatnosti, no uz malu dopunu. Smatram da bi naziv morao biti koncipiran na sljedeći način: bacc. (za stručne studije) i univ. bacc. (za sveučilišne studije) na preddiplomskoj razini, te mag. (za stručne studije) i univ. mag. (za sveučilišne studije) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Prednost ovakvog nazivlja je ta što su sve kratice na latinskom jeziku i univerzalno su prepoznatljivije. Također smatram da se ovakvim nazivljem smanjuje dosadašnja diskriminacija stručnih studija, te se olakšava buduće zaposlenje - nigdje u EU ne postoji struč. spec. Lijep pozdrav, Ivo Jakir 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
254 NIKOLINA BLAŽEVAC NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon koji će se predložiti i nadajmo se isto tako i usvojiti u što kraćem roku, uz jednu malu izmjenu, a to je da za kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 11. prijedloga Zakona. Uz ovu izmjenu imamo jasnu distinkciju između dva studija te smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija. Također bitno je naglasiti i prednost što su sve kratice na latinskom te su samim time i univerzalno prepoznatljive. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
255 MARIN BUTIR NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon, uz jednu malu izmjenu. Smatram da je za kraticu akademskog naziva najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Kao argumentaciju mogu ponuditi jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
256 Aleksandar Škurić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram, da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
257 Maja Elez Mladenović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram, da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
258 Filip Petrovic NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatramo da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Kao argumentaciju mogu ponuditi jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
259 Mila Knežević Musulin NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Zakon podržavam u cijelosti, međutim uz prijedlog izmjene za kraticu akademskog naziva. Smatram da je prikladno predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc.(sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag.( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Uz ovu izmjenu imamo jasnu distinkciju između dva studija te smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija. Također bitno je naglasiti i prednost što su sve kratice na latinskom te su samim time i univerzalno prepoznatljive. 300 = 300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
260 DANIJELA CAR NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz predloženu izmjenu za kraticu akademskog naziva. Smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc.(sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag.( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Uz ovu izmjenu imamo jasnu distinkciju između dva studija te prednost što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljive. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
261 Željana Marić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Dajem apsolutnu podršku prijedlogu Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji glasi: "Skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata Članak 78a ili 79a 1.Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2.Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3.Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente.“ Stoga molimo da se u Zakon uvrste članci 78a ili 79a. Navedeni prijedlog se djelomično nadovezuje na članak 51. stavka 10 još uvijek važećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a koji glasi: „Visoka učilišta u okviru svoje nastavne djelatnosti obvezuju se promicati tjelovježbu i studentski šport sukladno posebnom zakonu“. Na žalost navedena stavka je potpuno izbačena te se skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata nigdje ne spominje u novom Nacrtu prijedloga Zakona, zato je prijedlog Kineziološkog fakulteta prijeko potreban i treba ga OBVEZNO UVRSTITI u Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju kako bi se sve djelatnosti i usluge definirane čl. 78a ili 79a morali jednako provoditi na svim visokim učilištima RH dakle Zakonski definirati da se jednako omogući tjelesna i mentalna dobrobit svim studentima. Tjelesnu dobrobit kroz obveznu nastavu Tjelesne i zdravstvene kulture studentima omogućavaju nastavnici kineziolozi zaposleni u nastavna zvanja stoga lijepo molimo da se svakako u Nacrt Zakona vrate „nastavna zvanja“ počevši od: članka 2 u čiju svaku točku nakon znanstvenih treba dodati i nastavna zvanja te u stavak (2) dodati točku 9. „osiguravanju cjeloživotne skrbi o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti“, članka 37. treba se odnositi i na nastavna zvanja članak 38. (3) molimo da uvrstite „viši predavač u trajnom zvanju“ Svjesni važnosti edukacije o važnosti očuvanja i unapređenja skrbi o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata članovi SNTZKVUH smatraju da je svaki naveden prijedlog osnovan i utemeljen, a uz nas, podržavaju ga sva tri Kineziološka fakulteta Zagreb, Split, Osijek te sve strukovne udruge i savezi kineziologa RH. Željana Marić,prof. Nije prihvaćen Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta.
262 Željko Trzun NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam navedeni "Nacrt prijedloga zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti". Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
263 Marica Čilaš Mikulić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Članak 37. (1) Nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na znanstveno-nastavna i umjetničko-nastavna radna mjesta. Iznimno, nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na nastavna radna mjesta kada se na sveučilištu izvode kolegiji koji ne zahtijevaju znanstveni pristup, za potrebe korepeticije i druge suradnje u obrazovnom procesu ili kada se na sveučilištu izvodi stručni studij. Predlaže se izmjena stavka (1): Nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna i nastavna radna mjesta. Na nastavna radna mjesta nastavnici se na sveučilištu zapošljavaju ako postoji opravdana potreba. Ako je riječ o kolegijima koji su temeljno zastupljeni u nekom drugom znanstvenom području, polju ili grani (npr. kolegiji iz stranog jezika struke), nastavnici se mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta predavača. Isključivo za potrebe sveučilišnog studija jezika i književnosti nastavnici se mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta lektora. Za potrebe sveučilišnih umjetničkih studija nastavnici se mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta umjetničkog suradnika i korepetitora. Nastavnici se na sveučilištu mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta i kada se na sveučilištu izvodi stručni studij. Obrazloženje: Nastavna radna mjesta lektora ne smiju činiti iznimku već ih treba navesti ravnopravno s ostalim radnim mjestima na sveučilištu. Naime, lektorska je nastava sastavni dio studijskih programa i izvodi se u obliku obveznih i izbornih kolegija. Sveučilišni filološki studiji ne mogu se izvoditi bez lektorske nastave. Stoga Zakon treba uključiti i precizno opisati sva nastavna mjesta koja tradicionalno postoje na sveučilištu. Smatramo neprihvatljivom i diskriminatornom formulaciju o kolegijima koji „ne zahtijevaju znanstveni pristup“ s obzirom na to da je sva sveučilišna nastava u svojoj osnovi znanstveno utemeljena. Članak 46. (1) Senat, odnosno fakultetsko ili akademijsko vijeće, u skladu s općim aktom visokog učilišta može odlukom odobriti osobi izabranoj na znanstveno-nastavno odnosno umjetničko-nastavno radno mjesto plaćenu slobodnu studijsku godinu ( sabbatical ) radi znanstvenog ili umjetničkog rada. Prijedlog teksta: Članak 46. (1) Senat, odnosno fakultetsko ili akademijsko vijeće, u skladu s općim aktom visokog učilišta može odlukom odobriti osobi izabranoj na znanstveno-nastavno, nastavno odnosno umjetničko-nastavno radno mjesto plaćenu slobodnu studijsku godinu ( sabbatical ) radi znanstvenog ili umjetničkog rada. Obrazloženje: Smatramo da formulaciju treba uskladiti s kolektivnim ugovorom za znanost i visoko obrazovanje koji je trenutno na snazi prema kojemu se omogućava korištenje slobodne studijske godine i za osobe zaposlene na nastavnom radnom mjestu. To je potpuno opravdano i potrebno jer i osobe u nastavnim zvanjima na sveučilištu imaju obvezu (i potrebu) znanstvenog i stručnog rada i doprinosa, pogotovo s obzirom na značajno nastavno opterećenje. Na taj način bi im se olakšao rad na većim i dugotrajnijim projektima poput pisanja knjige, rada na izradi rječnika, sveučilišnog udžbenika, priručnika i slično. Članak 50, stavak (1): TRENUTAČNO: Za potrebe izvođenja sveučilišnog studija jezika i književnosti na visokom učilištu može se zaposliti lektor stranog jezika. Kriterije za izbor na radno mjesto lektora stranog jezika utvrđuje visoko učilište općim aktom. PRIJEDLOG: Za potrebe sveučilišnog studija jezika i književnosti te za potrebe sveučilišne nastave hrvatskog kao drugog i stranog jezika na visokom učilištu može se zaposliti lektor. Kriterije za izbor na radno mjesto lektora utvrđuje visoko učilište općim aktom. Obrazloženje: Trenutačnom formulacijom nisu obuhvaćeni lektori hrvatskog jezika koji su važan dio studija hrvatskog jezika i književnosti. Lektorska je nastava potpuno integrirana u studijske programe hrvatskog jezika i književnosti te se izvodi u obliku obveznih i izbornih kolegija. Nadalje, lektori hrvatskog jezika su zaposleni kao strani lektori na inozemnim sveučilištima za potrebe studija hrvatskog jezika i književnosti, ali i za potrebe drugih studija i sveučilišnih programa. Osim toga, oni izvode nastavu hrvatskog kao drugog i stranog jezika za potrebe stranih studenata koji studiraju u Hrvatskoj. Centri za učenje hrvatskog kao drugog i stranog jezika i različiti programi učenja hrvatskog kao drugog i stranog jezika postoje na svim hrvatskim sveučilištima i na njima se zapošljavaju lektori hrvatskog jezika, npr. lektori zaposleni na Croaticumu – Centru za hrvatski kao drugi i strani jezik Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izvode sveučilišnu nastavu hrvatskog kao drugog i stranog jezika već 60 godina. Djelomično prihvaćen U odnosu na članak 37. predložena nadopuna norme predstavlja iznimku koja se može samo usko primjenjivati te u tom smislu ne predstavlja učinkovito normativno rješenje. U odnosu na članak 46. slobodna studijska godina koristi se za oslobođenje od nastave i nastavnog procesa, a u svrhu znanstvenog rada za što predlagatelj Zakona smatra da se ne ostvaruje u okviru nastavnog radnog mjesta koji je funkciji provođenja stručnog studija.
264 Darija Mikelić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE Djelomično prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na opće uvjete pristupa kvalifikacijama na razini 7.2. i 8.2. oni su određeni člankom 12.st.2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.
265 Sanela Ognjenović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
266 Vesna Širić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Dajem apsolutnu podršku prijedlogu Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji glasi: "Skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata Članak 78a ili 79a 1.Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2.Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3.Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente.“ Stoga molimo da se u Zakon uvrste članci 78a ili 79a. Navedeni prijedlog se djelomično nadovezuje na članak 51. stavka 10 još uvijek važećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a koji glasi: „Visoka učilišta u okviru svoje nastavne djelatnosti obvezuju se promicati tjelovježbu i studentski šport sukladno posebnom zakonu“. Na žalost navedena stavka je potpuno izbačena te se skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata nigdje ne spominje u novom Nacrtu prijedloga Zakona, zato je prijedlog Kineziološkog fakulteta prijeko potreban i treba ga OBVEZNO UVRSTITI u Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju kako bi se sve djelatnosti i usluge definirane čl. 78a ili 79a morali jednako provoditi na svim visokim učilištima RH dakle Zakonski definirati da se jednako omogući tjelesna i mentalna dobrobit svim studentima. Tjelesnu dobrobit kroz obveznu nastavu Tjelesne i zdravstvene kulture studentima omogućavaju nastavnici kineziolozi zaposleni u nastavna zvanja stoga lijepo molimo da se svakako u Nacrt Zakona vrate „nastavna zvanja“ počevši od: članka 2 u čiju svaku točku nakon znanstvenih treba dodati i nastavna zvanja te u stavak (2) dodati točku 9. „osiguravanju cjeloživotne skrbi o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti“, članka 37. treba se odnositi i na nastavna zvanja članak 38. (3) molimo da uvrstite „viši predavač u trajnom zvanju“ Svjesni važnosti edukacije o važnosti očuvanja i unapređenja skrbi o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata članovi SNTZKVUH smatraju da je svaki naveden prijedlog osnovan i utemeljen, a uz nas, podržavaju ga sva tri Kineziološka fakulteta Zagreb, Split, Osijek te sve strukovne udruge i savezi kineziologa RH. v. pred. Vesna Širić, prof., Pravni fakultet Osijek Nije prihvaćen Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta.
267 Josip Maleš NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE Djelomično prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na opće uvjete pristupa kvalifikacijama na razini 7.2. i 8.2. oni su određeni člankom 12.st.2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.
268 NEDJELJKO NEDIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu izmjenu za kraticu akademskog naziva. Smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc.(sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag.( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Uz ovu izmjenu imamo jasnu distinkciju između dva studija te prednost što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljive. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
269 Jurica Bilić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, općenito podržavam izmjene Zakona, ali predlažem sljedeće izmjene: - izjednačavanje naziva prvostupnika i magistara, bez obzira na to je li studij završen na veleučilištu ili sveučilištu. Takva praksa je na snazi u cijeloj EU. Razlike između titula i znanja je odmah vidljiva iz institucije odakle osoba dolazi. Veleučilišta su tu kako bi dala praktična znanja, uvid u najnovije prakse i metode. Dok fokus sveučilišta mora biti na istraživanju i razvoju znanosti prije svega, a tek onda na praksu. Ukratko, obje institucije imaju svoje mjesto, a poslodavci ionako provode testiranja kandidata kako bi se utvrdilo tko je najbolji za neku poziciju. Vrijeme je da se prestane sa diskriminacijom stručnih studija, što je još više pogoršano činjenicom da sama sveučilišta često provode niz stručnih studija, da bi se potom te iste studente diskriminiraloi. - dopuna članka 62. - ocmogućiti nastavak izobrazbe na postdiplomskim i doktorskim studijima osobama koje završe stručne studije, uz naravno, polaganje razlike predmeta koje odredi nositelj studija. Titula doktora znanosti ne treba biti shvaćena olako niti treba raditi na njenoj inflaciji, ali osobama koje to žele, treba omogućiti daljnji profesionalni razvoj te prijelaz iz industrije u znanost ako isto žele. 300=300 Djelomično prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. U odnosu na članak 62. ističemo da Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, člankom 7. stavak 2. propisano je da je uvjet pristupanja razini 8.2. (poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij posjedovanje kvalifikacije na razini 7.1. sv. u skladu s uvjetima koje utvrdi visoko učilište. Poslijediplomski specijalistički studij omogućen je i osobama koje su završile specijalistički stručni studij sukladno članku 61. stavak 4. prijedloga Zakona.
270 DOMAGOJ ĆUKUŠIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE Djelomično prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na opće uvjete pristupa kvalifikacijama na razini 7.2. i 8.2. oni su određeni člankom 12.st.2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.
271 Anamarija Sedlar NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon, ali uz jednu malu izmjenu, a to je da se kratice akademskog naziva preimenuju u bacc. (stručni studij) i univ.bacc. (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini, te mag. (stručni studij) i univ.mag. (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Tako bi i dalje postojala jasna distinkcija između dva studija, ali bi došlo i do smanjenja dosadašnje diskriminacije stručnih studija, te je prednost ta što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
272 Viktor Moretti NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Viktor Moretti 27.05.2022. Poštovani, dajem bezrezervnu podršku prijedlogu nove stavke Zakona, predložene od strane Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Prijedlog Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu glasi: "Skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata" Članak 78a ili 79a. 1. Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2. Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3. Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente. Bavljenje tjelesnom aktivnošću zbog očuvanja fizičkog i mentalnog zdravlja, glavna je agenda cijelog modernog čovječanstva kroz cijeli životni vijek. Svako ljudsko biće bez obzira na djelatnost kojom se bavi, ako želi zadržati svoje zdravlje kroz život, dokazano mora uključiti tjelesnu aktivnost. Usvajanje cjeloživotne navike provođenja kontinuirane tjelesne aktivnosti, ključno je za spriječavanje preranog pada motoričkih sposobnosti i ostvarenje toliko željene vitalnosti kroz cijeli život. Idealno vrijeme za trajno stjecanje te navike je početak punoljetnosti. Zato ne možemo dovoljno prenaglasiti važnost provođenja obvezne nastave iz tjelesne i zdravstvene kulture, na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama, koja se provodi na prve dvije godine studija te kao izborna nastava na ostalim godinama studija. Tjelesnu dobrobit kroz obveznu nastavu Tjelesne i zdravstvene kulture studentima omogućavaju nastavnici kineziolozi zaposleni u nastavna zvanja stoga predlažem da se svakako u Nacrt Zakona vrate „nastavna zvanja“ počevši od: članka 2 u čiju svaku točku nakon znanstvenih treba dodati i nastavna zvanja te u stavak (2) dodati točku 9. „osiguravanju cjeloživotne skrbi o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti“, članak 37. treba se odnositi i na nastavna zvanja članak 38. (3) prijedlog da se uvrsti „viši predavač u trajnom zvanju“ v. pred. Viktor Moretti, prof., Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci Nije prihvaćen Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta.
273 Tomislav Duvančič NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon, ali uz jednu malu izmjenu, a to je da se kratice akademskog naziva preimenuju u bacc. (stručni studij) i univ.bacc. (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini, te mag. (stručni studij) i univ.mag. (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Tako bi i dalje postojala jasna distinkcija između dva studija, ali bi došlo i do smanjenja dosadašnje diskriminacije stručnih studija, te je prednost ta što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
274 Leonida Visković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Mislim da je u redu da se studentima specijalističkih studija priznaju ista prava sto se tice bodova i akademske izobrazbe, jer ipak je razlika da li je netko zavrsio 3 godine ili 5 godina. Ukoliko se to ne izjednači i ne odobri postavlja se pitanje zašto je uopce studentima omogućeno da upisu ovakav studij, da li je to samo punjenje proračuna obrazovnih institucija?! Svakako treba izglasati ovaj zakon i usvojiti ga, jer previse je tu studenata u igri koji gube svoje statuse u protivnom i ostaju u nekom međuprostoru. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
275 Miroslava Gojsalić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, podržavam Prijedlog ovog zakona uz izmjenu da se stručni specijalisti preimenuju u magistre uz kraticu mag. ( npr. mag.admin.publ. / magistar javne uprave ) radi prepoznatljivosti i uklanjanja dosadašnje diskriminacije. Također da se svima omogući nastavak obrazovanja kako bi pravo na obrazovanje bilo dostupno svima bez diskriminacije, što znači da se dosadašnjim stručnim specijalistima omogući obrazovanje na poslijediplomskim i doktorskim studijima budući da u praksi neka sveučilišta dopuštaju nastavak obrazovanja na specijalističkim poslijediplomskim studijima, a neka ne. Nužno je promijeniti dosadašnju praksu da stručni specijalisti ne mogu nastaviti obrazovanje na doktorskom studiju čak niti nakon stjecanja zvanja sveučilišnog specijalista (univ.spec.) pod obrazloženjem da prethodno nisu stekli zvanje magistra već stručnog specijalista. Takve diskriminacije su nedopustive i sramotne za obrazovni sustav Republike Hrvatske. Ovaj je prijedlog pisan u dobroj vjeri i nadi za nastavkom obrazovanja nas mladih. S poštovanjem! Djelomično prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na pristup kvalifikacijama na razini 8.2. isto je određeno čl.12.st.2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru gdje se navodi da je uvjet pristupa posjedovanje kvalifikacije na razini 7.2.sv. u skladu s uvjetima koje općim aktom utvrdi sveučilište odnosno sastavnica uz ispunjavanje uvjeta utvrđenih studijskim programom sveučilišta odnosno sastavnice. U odnosu na pristup poslijediplomskom sveučilišnom specijalističkom studiju pristup je omogućen iznimkom u čl. 61. stavak 4. prijedloga Zakona u kojem stoji: iznimno, sveučilišni specijalistički studij može upisati i osoba koja je završila stručni diplomski studij uz polaganje razlikovnih ispita koje određuje visoko učilište i/ili uz najmanje pet godina radnoga staža u području izvođenja studija. Uvjete upisa na sveučilišni specijalistički studij utvrđuje visoko učilište.
276 Ante Smilović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cjelosti,uz izmjenu da kratica akademskog naziva bude bacc. (Stručni studij ) na prediplomskoj razini,a mag. (Stručni studij) na diplomskoj razini. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
277 Marko NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Podržavam promjenu akademskog naziva titula stručnih studija i podržavam oznaku mag. bez struč jer se u gotovo svim državama ne označavaju nazivi titula sa specifičnim slovima za neki jezik kao npr. slova č,š,đ itd. na Hrvatskom jeziku zbog nemogućnosti prepoznavanja tih slova u inozemstvu. Prijevod titule na engleski je u redu. Inozemni poslodavci bez problema prihvaćaju titulu sa TVZ-a, procjenjuju znanje kandidata i gotovo nikad ga ne stavljaju u neki podređeniji položaj prema nekom sa završenim sveuč. studijom ako pokaže veće znanje od njega tako da ovo što se radi u Hrvatskoj nema nikakvog smisla. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
278 Mario Gotal NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI 300=300 Slažem se s prijedlogom zakona, ali imam opasku na članke 74. i 113. Izmjenom kratica akademskog naziva idemo u smjeru da "naši" nazivi budu prepoznatljivi u Europi, a onda u kratice ponovno guramo hrvatske nazive i specijalne hrvatske znakove, konkretno slovo "č". Mislim da nema potrebe da budemo posebni po tom pitanju. Korištenje isključivo latinskih naziva kratica je standard kojeg se treba držati jer on jamči postizanje željenog efekta prepoznatljivosti diploma u EU. Kako je već i u prethodnim komentarima predloženo, i moj je prijedlog korištenje kratica bacc. za stručni studij, a univ.bacc. za sveučilišni studij na preddiplomskoj razini, te mag.za stručni studij i univ.mag. za sveučilišni studij na diplomskoj razini. Kratice mogu biti i drugačije, ali isključivo latinske. U slučaju da u kraticama ostanu hrvatski nazivi smatram da ovom izmjenom zakona nije napravljeno dovoljno po pitanju prepoznatljivosti u EU. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
279 MARINA POSAVEC NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, podržavam Prijedlog ovog zakona uz izmjenu da se stručni specijalisti preimenuju u magistre uz kraticu mag. ( npr. mag.admin.publ. / magistar javne uprave ) radi prepoznatljivosti i uklanjanja dosadašnje diskriminacije. Također da se svima omogući nastavak obrazovanja kako bi pravo na obrazovanje bilo dostupno svima bez diskriminacije, što znači da se dosadašnjim stručnim specijalistima omogući obrazovanje na poslijediplomskim i doktorskim studijima budući da u praksi neka sveučilišta dopuštaju nastavak obrazovanja na specijalističkim poslijediplomskim studijima, a neka ne. Nužno je promijeniti dosadašnju praksu da stručni specijalisti ne mogu nastaviti obrazovanje na doktorskom studiju čak niti nakon stjecanja zvanja sveučilišnog specijalista (univ.spec.) pod obrazloženjem da prethodno nisu stekli zvanje magistra već stručnog specijalista. Takve diskriminacije su nedopustive i sramotne za obrazovni sustav Republike Hrvatske. Ovaj je prijedlog pisan u dobroj vjeri i nadi za nastavkom obrazovanja nas mladih. S poštovanjem! Djelomično prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na pristup kvalifikacijama na razini 8.2. isto je određeno čl.12.st.2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru gdje se navodi da je uvjet pristupa posjedovanje kvalifikacije na razini 7.2.sv. u skladu s uvjetima koje općim aktom utvrdi sveučilište odnosno sastavnica uz ispunjavanje uvjeta utvrđenih studijskim programom sveučilišta odnosno sastavnice. U odnosu na pristup poslijediplomskom sveučilišnom specijalističkom studiju pristup je omogućen iznimkom u čl. 61. stavak 4. prijedloga Zakona u kojem stoji: iznimno, sveučilišni specijalistički studij može upisati i osoba koja je završila stručni diplomski studij uz polaganje razlikovnih ispita koje određuje visoko učilište i/ili uz najmanje pet godina radnoga staža u području izvođenja studija. Uvjete upisa na sveučilišni specijalistički studij utvrđuje visoko učilište.
280 Vlatka Međimorec NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, podržavam Prijedlog ovog zakona uz izmjenu da se stručni specijalisti preimenuju u magistre uz kraticu mag. ( npr. mag.admin.publ. / magistar javne uprave ) radi prepoznatljivosti i uklanjanja dosadašnje diskriminacije. Također da se svima omogući nastavak obrazovanja kako bi pravo na obrazovanje bilo dostupno svima bez diskriminacije, što znači da se dosadašnjim stručnim specijalistima omogući obrazovanje na poslijediplomskim i doktorskim studijima budući da u praksi neka sveučilišta dopuštaju nastavak obrazovanja na specijalističkim poslijediplomskim studijima, a neka ne. Nužno je promijeniti dosadašnju praksu da stručni specijalisti ne mogu nastaviti obrazovanje na doktorskom studiju čak niti nakon stjecanja zvanja sveučilišnog specijalista (univ.spec.) pod obrazloženjem da prethodno nisu stekli zvanje magistra već stručnog specijalista. Takve diskriminacije su nedopustive i sramotne za obrazovni sustav Republike Hrvatske. Ovaj je prijedlog pisan u dobroj vjeri i nadi za nastavkom obrazovanja nas mladih. S poštovanjem! Djelomično prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na pristup kvalifikacijama na razini 8.2. isto je određeno čl.12.st.2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru gdje se navodi da je uvjet pristupa posjedovanje kvalifikacije na razini 7.2.sv. u skladu s uvjetima koje općim aktom utvrdi sveučilište odnosno sastavnica uz ispunjavanje uvjeta utvrđenih studijskim programom sveučilišta odnosno sastavnice. U odnosu na pristup poslijediplomskom sveučilišnom specijalističkom studiju pristup je omogućen iznimkom u čl. 61. stavak 4. prijedloga Zakona u kojem stoji: iznimno, sveučilišni specijalistički studij može upisati i osoba koja je završila stručni diplomski studij uz polaganje razlikovnih ispita koje određuje visoko učilište i/ili uz najmanje pet godina radnoga staža u području izvođenja studija. Uvjete upisa na sveučilišni specijalistički studij utvrđuje visoko učilište.
281 Hannah Vanessa Brendel NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
282 TOMISLAV SLABINJAC NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Podržavam zakon uz male izmjene kratica stečenih zvanja sveučilišnih i stručnih studija, što je navedeno u člancima 74. i 113. prijedloga. Predlažem da stručne nazive imenujemo univerzalnim, tj.latinskim izrazima po kojima bi bili svugdje prepoznati. Svaki naziv sa uključenom hrvatskom riječju stvara komplikacije na svakom koraku! Za stručne studije preddiplomske razine predlažem bacc./bacc.ing., a za sveučilišne preddiplomske univ.bacc./univ.bacc.ing. Za specijalističke stručne studije diplomske razine predlažem mag./mag.ing., a za sveučilišne diplomske univ.mag./univ.mag.ing. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
283 Ivana Vukic NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
284 Kristijan Babić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. Djelomično prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na opće uvjete pristupa kvalifikacijama na razini 7.2. i 8.2. oni su određeni člankom 12.st.2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.
285 Meri Matušan NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, slažem se s prijedlogom Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji se djelomično nadovezuje na članak 51. stavka 10 još uvijek važećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a koji glasi: „Visoka učilišta u okviru svoje nastavne djelatnosti obvezuju se promicati tjelovježbu i studentski šport sukladno posebnom zakonu“. Naime, navedena stavka je potpuno izbačena u Nacrtu prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti te smatram da je prijedlog Kineziološkog fakulteta prijeko potreban u Zakonu kako bi se iste djelatnosti i usluge mogle provoditi na svim visokim učilištima podjednako. Prijedlog Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu glasi: "Skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata Članak 78a ili 79a. 1. Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2. Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3. Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente. Detaljno obrazloženje ovog prijedloga nalazi se pod komentarom Kineziološkog fakulteta. Podršku izražavam jer smatram da o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti naših mladih treba brinuti konkretno, a ne samo deklarativno. S poštovanjem, Meri Matušan, predsjednica Udruge kineziologa Grada Zagreba Nije prihvaćen Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta.
286 Luka Pilipović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE Djelomično prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na opće uvjete pristupa kvalifikacijama na razini 7.2. i 8.2. oni su određeni člankom 12.st.2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.
287 PAVAO BADURINA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
288 Aleksandar Pupac NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, dajem bezrezervnu podršku prijedlogu nove stavke Zakona, predložene od strane Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Prijedlog Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu glasi: "Skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata" Članak 78a ili 79a. 1. Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2. Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3. Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente. Bavljenje tjelesnom aktivnošću zbog očuvanja fizičkog i mentalnog zdravlja, glavna je agenda cijelog modernog čovječanstva kroz cijeli životni vijek. Svako ljudsko biće bez obzira na djelatnost kojom se bavi, ako želi zadržati svoje zdravlje kroz život, dokazano mora uključiti tjelesnu aktivnost. Usvajanje cjeloživotne navike provođenja kontinuirane tjelesne aktivnosti, ključno je za spriječavanje preranog pada motoričkih sposobnosti i ostvarenje toliko željene vitalnosti kroz cijeli život. Idealno vrijeme za trajno stjecanje te navike je početak punoljetnosti. Zato ne možemo dovoljno prenaglasiti važnost provođenja obvezne nastave iz tjelesne i zdravstvene kulture, na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama, koja se provodi na prve dvije godine studija te kao izborna nastava na ostalim godinama studija. Tjelesnu dobrobit kroz obveznu nastavu Tjelesne i zdravstvene kulture studentima omogućavaju nastavnici kineziolozi zaposleni u nastavna zvanja stoga predlažem da se svakako u Nacrt Zakona vrate „nastavna zvanja“ počevši od: članka 2 u čiju svaku točku nakon znanstvenih treba dodati i nastavna zvanja te u stavak (2) dodati točku 9. „osiguravanju cjeloživotne skrbi o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti“, članak 37. treba se odnositi i na nastavna zvanja članak 38. (3) prijedlog da se uvrsti „viši predavač u trajnom zvanju“ Aleksandar Pupac, prof. Nije prihvaćen Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta.
289 Tomislav Blažinović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam prijedlog! Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
290 Andrijana Dedić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE Djelomično prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na opće uvjete pristupa kvalifikacijama na razini 7.2. i 8.2. oni su određeni člankom 12.st.2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.
291 Stipe Vukman NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE Djelomično prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na opće uvjete pristupa kvalifikacijama na razini 7.2. i 8.2. oni su određeni člankom 12.st.2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.
292 Antonija Vukman NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE Djelomično prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na opće uvjete pristupa kvalifikacijama na razini 7.2. i 8.2. oni su određeni člankom 12.st.2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.
293 TEO ČAMBER NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE Djelomično prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na opće uvjete pristupa kvalifikacijama na razini 7.2. i 8.2. oni su određeni člankom 12.st.2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.
294 Željko Lukenda NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, dajem bezrezervnu podršku prijedlogu nove stavke Zakona, predložene od strane Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Prijedlog Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu glasi: "Skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata" Članak 78a ili 79a. 1. Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2. Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3. Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente. Bavljenje tjelesnom aktivnošću zbog očuvanja fizičkog i mentalnog zdravlja, glavna je agenda cijelog modernog čovječanstva kroz cijeli životni vijek. Svako ljudsko biće bez obzira na djelatnost kojom se bavi, ako želi zadržati svoje zdravlje kroz život, dokazano mora uključiti tjelesnu aktivnost. Usvajanje cjeloživotne navike provođenja kontinuirane tjelesne aktivnosti, ključno je za spriječavanje preranog pada motoričkih sposobnosti i ostvarenje toliko željene vitalnosti kroz cijeli život. Idealno vrijeme za trajno stjecanje te navike je početak punoljetnosti. Zato ne možemo dovoljno prenaglasiti važnost provođenja obvezne nastave iz tjelesne i zdravstvene kulture, na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama, koja se provodi na prve dvije godine studija te kao izborna nastava na ostalim godinama studija. Tjelesnu dobrobit kroz obveznu nastavu Tjelesne i zdravstvene kulture studentima omogućavaju nastavnici kineziolozi zaposleni u nastavna zvanja stoga predlažem da se svakako u Nacrt Zakona vrate „nastavna zvanja“ počevši od: članka 2 u čiju svaku točku nakon znanstvenih treba dodati i nastavna zvanja te u stavak (2) dodati točku 9. „osiguravanju cjeloživotne skrbi o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti“, članak 37. treba se odnositi i na nastavna zvanja članak 38. (3) prijedlog da se uvrsti „viši predavač u trajnom zvanju“ v. pred. Željko Lukenda, prof., Fakultet strojarstva i brodogradnje Nije prihvaćen Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta.
295 Nenad Zvonarek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, dajem bezrezervnu podršku prijedlogu nove stavke Zakona, predložene od strane Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Prijedlog Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu glasi: "Skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata" Članak 78a ili 79a. 1. Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2. Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3. Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente. Bavljenje tjelesnom aktivnošću zbog očuvanja fizičkog i mentalnog zdravlja, glavna je agenda cijelog modernog čovječanstva kroz cijeli životni vijek. Svako ljudsko biće bez obzira na djelatnost kojom se bavi, ako želi zadržati svoje zdravlje kroz život, dokazano mora uključiti tjelesnu aktivnost. Usvajanje cjeloživotne navike provođenja kontinuirane tjelesne aktivnosti, ključno je za spriječavanje preranog pada motoričkih sposobnosti i ostvarenje toliko željene vitalnosti kroz cijeli život. Idealno vrijeme za trajno stjecanje te navike je početak punoljetnosti. Zato ne možemo dovoljno prenaglasiti važnost provođenja obvezne nastave iz tjelesne i zdravstvene kulture, na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama, koja se provodi na prve dvije godine studija te kao izborna nastava na ostalim godinama studija. Tjelesnu dobrobit kroz obveznu nastavu Tjelesne i zdravstvene kulture studentima omogućavaju nastavnici kineziolozi zaposleni u nastavna zvanja stoga predlažem da se svakako u Nacrt Zakona vrate „nastavna zvanja“ počevši od: članka 2 u čiju svaku točku nakon znanstvenih treba dodati i nastavna zvanja te u stavak (2) dodati točku 9. „osiguravanju cjeloživotne skrbi o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti“, članak 37. treba se odnositi i na nastavna zvanja članak 38. (3) prijedlog da se uvrsti „viši predavač u trajnom zvanju“ Nenad Zvonarek, prof. ,viši predavač, FSB Nije prihvaćen Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta. U odnosu na čl.37. i 38. ovim prijedlogom Zakona ne uređuju se zvanja već radna mjesta nastavnika, znanstvenika i stručnih suradnika.
296 ROMINA HERCEG NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, dajem bezrezervnu podršku prijedlogu nove stavke Zakona, predložene od strane Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Prijedlog Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu glasi: "Skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata" Članak 78a ili 79a. 1. Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2. Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3. Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente. Bavljenje tjelesnom aktivnošću zbog očuvanja fizičkog i mentalnog zdravlja, glavna je agenda cijelog modernog čovječanstva kroz cijeli životni vijek. Svako ljudsko biće bez obzira na djelatnost kojom se bavi, ako želi zadržati svoje zdravlje kroz život, dokazano mora uključiti tjelesnu aktivnost. Usvajanje cjeloživotne navike provođenja kontinuirane tjelesne aktivnosti, ključno je za spriječavanje preranog pada motoričkih sposobnosti i ostvarenje toliko željene vitalnosti kroz cijeli život. Idealno vrijeme za trajno stjecanje te navike je početak punoljetnosti. Zato ne možemo dovoljno prenaglasiti važnost provođenja obvezne nastave iz tjelesne i zdravstvene kulture, na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama, koja se provodi na prve dvije godine studija te kao izborna nastava na ostalim godinama studija. Tjelesnu dobrobit kroz obveznu nastavu Tjelesne i zdravstvene kulture studentima omogućavaju nastavnici kineziolozi zaposleni u nastavna zvanja stoga predlažem da se svakako u Nacrt Zakona vrate „nastavna zvanja“ počevši od: članka 2 u čiju svaku točku nakon znanstvenih treba dodati i nastavna zvanja te u stavak (2) dodati točku 9. „osiguravanju cjeloživotne skrbi o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti“, članak 37. treba se odnositi i na nastavna zvanja članak 38. (3) prijedlog da se uvrsti „viši predavač u trajnom zvanju“ Romina Herceg, prof., viši predavač, Ekonomski fakultet Zagreb Nije prihvaćen Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta.
297 IVANČICA VADJON NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Dajem apsolutnu podršku prijedlogu nove stavke Zakona predložene od strane Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Naime, prijedlog se djelomično nadovezuje na članak 51. stavka 10 još uvijek važećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a koji glasi: „Visoka učilišta u okviru svoje nastavne djelatnosti obvezuju se promicati tjelovježbu i studentski šport sukladno posebnom zakonu“. Naime, navedena stavka je potpuno izbačena u Nacrtu prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti te smatram da je prijedlog Kineziološkog fakulteta prijeko potreban u Zakonu kako bi se iste djelatnosti i usluge mogle provoditi na svim visokim učilištima podjednako. Prijedlog Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu glasi: "Skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata Članak 78a ili 79a. 1. Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2. Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3. Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente. Detaljno obrazloženje ovog prijedloga nalazi se pod komentarom Kineziološkog fakulteta. Podršku prijedlogu dajem u svoje ime i u ime članova Udruge nastavnika tjelesne i zdravstvene kulture Sveučilišta u Zagrebu, koja se od 2018. godine zalaže za promjenu navedene točke Zakona u korist studenata i njihove dobrobiti. Ivančica Vadjon, prof. Poliklinika Aviva, Zagreb Nije prihvaćen Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta.
298 Božena Perić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI 'Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE Djelomično prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na opće uvjete pristupa kvalifikacijama na razini 7.2. i 8.2. oni su određeni člankom 12.st.2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.
299 Anamarija Bitunjac NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE Djelomično prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na opće uvjete pristupa kvalifikacijama na razini 7.2. i 8.2. oni su određeni člankom 12.st.2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.
300 Josip Užar NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, već sam nekoliko puta sudjelovao na esavjetovanju slične tematike. Ovim putem pozdravljam odluku da se titula stručnog specijalista zamjeni sa titulom magistra budući da je takva praksa prihvaćena svugdje u svijetu, a stručni specijalist je isključivo naziv koji je "izmišljen" u Hrvatskoj i za strano tržište rada je neprepoznatljiv, a ponekad je nedorečen i u domaćoj praksi. S poštovanjem, Josip Užar 300=300. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
301 Hrvatski sveučilišni sindikat NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Nacrt zakona o visokom obrazovanju i znanosti ovim prijedlogom ukida znanstvena, znanstveno-nastavna i nastavna zvanja. Na njihovo mjesto uvodi radna mjesta istih naziva. Nejasno je što to zapravo, u stvarnom životu znanstvenika i nastavnika znači? Do sada je svaki znanstvenik/nastavnik u nastavi, kroz primjereno definiranu akademsku proceduru bio biran u navedena zvanja. Najčešće od trenutka stjecanja uvjeta za izbor u zvanje ili napredovanje institucija na kojoj je ostvaren radni odnos je provodila proceduru pokretanja izbora u zvanje. Izvještaji povjerenstava slali su se nadležnom matičnom odboru koji je sukladno utvrđenim procedurama procjenjivao ispunjava li kandidat uvjete ili ne. Tim postupkom kandidat bi stekao znanstveno zvanje, dok je znanstveno-nastavno stjecao na instituciji zaposlenja, i opet ispunjavajući određene uvjete. Dakle, kandidat je ostvario zvanje koje se vezivalo uz njega i njegov rad osobno. Nacrt novoga zakona zvanja pretvara u radna mjesta. Radno mjesto, a iz navedenih razloga, nejasna je kategorija u ovome predmetu. Radno mjesto najednom znanstveno-nastavnu kategoriju veže isključivo uz radno mjesto, no ne i izvan toga. Preciziranje se navodno predviđa uredbom koju će donijeti ministar, pa u ovom trenutku možemo samo pretpostaviti da bi poslodavac na razini sastavnice sveučilišta (dekan) donio sistematizaciju radnih mjesta gdje bi se preciziralo za koju bi vrstu poslova ili razinu studija bila potrebna radna mjesta koja bi se zvala imenima dosadašnjih zvanja. Naše je iskustvo s postojanjima ovakvih dokumenata kritično, jer su do sada ovakve akte sastavnice doživljavale kao neke administrativne nužnosti, dok bi sada ovakvi akti trebali postati strateški i vizionarski dokumenti, donošeni pažljivo, promišljeno i bez osobnih preferenci pojedica, kao zajednički stav cijelog kolektiva. Ta bi se radna mjesta također mogla i ukidati, ako ne bi bila opravdana potrebama na tržištu rada, dok je upitno čija bi to odluka bila. Nadam se kako smo svi svjesni da svi studijski programi u Hrvatskoj (pa ni u Kini) nisu "opravdani" isključivo tržišnim potrebama. Sukladno ideji ovoga Nacrta, a koja j eu financijskom konceptu zorno vidljivija kroz način financiranja putem programskih ugovora sastavnica pojedinih sveučilišta kojima bi ubuduće rukovodio ministar putem dekana, takvi tržišno "neopravdani" studijski programi bili bi ukidani radi ”neisplativosti”, a znanstvenici u nastavi, sada nastavnici bez kvota bili bi preraspoređeni na neko drugo (neadekvatno!?) radno mjesto ili bi ostali bez posla. Time bismo sveučilišta sveli na menadžerske korporacije, čiji je isključivi cilj stjecanje financijske dobiti, a ne transfer znanja. Također, na taj način razbija se humboltovski princip sveučilišta, proces (navodno!?) započet bolonjskom reformom, koji će u praksi protjerati znanost sa sveučilišta. Sveučilišta bi se na ovakav način preoblikovala u visoke škole koje studente definiraju kao objekt u skladu s potrebama za tržište rada. To je izuzetno opasan proces za hrvatsku znanost koja postaje dio administrativnog aparata Države, što je naročito opasno zbog nejasnog koncepta motivacije, ambicije i aktivnosti u ovome sustavu. On je do sada bio nezavisan od politika koje dođu i prođu, neke se i vrate, no nemaju meritorni učinak na sadržaje znanstvenih istraživanja. Predloženi koncept narušava ove slobode, a bio bi izvediv tek kada bi se ostvario široki znanstveni i društveni konsenzus oko glavnih ciljeva hrvatske znanosti u idućih 30 godina. Tek kada bi se donio ovakav dokument od strateškog značaja, aklamacijski podržan na svim razinama, ovakav bi model upravljanja znanošću bio moguć. Kako toga nema, stjeće se dojam pokušaja nametanja kontrole bez jasnog obrasca kojim se to postiže i bez analize dugoročnih posljedica. Srdačan pozdrav, doc.dr.sc. Vlatka Vukelić. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
302 IVAN GRANIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE Djelomično prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na opće uvjete pristupa kvalifikacijama na razini 7.2. i 8.2. oni su određeni člankom 12.st.2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.
303 IVAN LUCIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE Djelomično prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na opće uvjete pristupa kvalifikacijama na razini 7.2. i 8.2. oni su određeni člankom 12.st.2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.
304 Marino Labrović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE Djelomično prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na opće uvjete pristupa kvalifikacijama na razini 7.2. i 8.2. oni su određeni člankom 12.st.2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.
305 Ela Vuletić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE Djelomično prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na opće uvjete pristupa kvalifikacijama na razini 7.2. i 8.2. oni su određeni člankom 12.st.2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.
306 Šime Stanišić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE Djelomično prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na opće uvjete pristupa kvalifikacijama na razini 7.2. i 8.2. oni su određeni člankom 12.st.2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.
307 Ivana Bilandžić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE Djelomično prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na opće uvjete pristupa kvalifikacijama na razini 7.2. i 8.2. oni su određeni člankom 12.st.2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.
308 Ante Šućur NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE Djelomično prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na opće uvjete pristupa kvalifikacijama na razini 7.2. i 8.2. oni su određeni člankom 12.st.2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.
309 Ivan Čačija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE Djelomično prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na opće uvjete pristupa kvalifikacijama na razini 7.2. i 8.2. oni su određeni člankom 12.st.2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.
310 ANTONIO MIRKO MACAN NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE Djelomično prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na opće uvjete pristupa kvalifikacijama na razini 7.2. i 8.2. oni su određeni člankom 12.st.2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.
311 Marko Stetner NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE Djelomično prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na opće uvjete pristupa kvalifikacijama na razini 7.2. i 8.2. oni su određeni člankom 12.st.2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.
312 Branka Bjelanović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
313 Luka Balek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE Djelomično prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na opće uvjete pristupa kvalifikacijama na razini 7.2. i 8.2. oni su određeni člankom 12.st.2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.
314 Boris Bjelanović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
315 Mateo Jadrić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE Djelomično prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na opće uvjete pristupa kvalifikacijama na razini 7.2. i 8.2. oni su određeni člankom 12.st.2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.
316 jure selak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE Djelomično prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na opće uvjete pristupa kvalifikacijama na razini 7.2. i 8.2. oni su određeni člankom 12.st.2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.
317 Toni Paunović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE Djelomično prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na opće uvjete pristupa kvalifikacijama na razini 7.2. i 8.2. oni su određeni člankom 12.st.2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.
318 Ante Franjić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE Djelomično prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na opće uvjete pristupa kvalifikacijama na razini 7.2. i 8.2. oni su određeni člankom 12.st.2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.
319 Marija Tadić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE Djelomično prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na opće uvjete pristupa kvalifikacijama na razini 7.2. i 8.2. oni su određeni člankom 12.st.2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.
320 Mario Vukman NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE Djelomično prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na opće uvjete pristupa kvalifikacijama na razini 7.2. i 8.2. oni su određeni člankom 12.st.2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.
321 Tijana Elez NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE Djelomično prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na opće uvjete pristupa kvalifikacijama na razini 7.2. i 8.2. oni su određeni člankom 12.st.2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.
322 JOSIPA SEMREN NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE Djelomično prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na opće uvjete pristupa kvalifikacijama na razini 7.2. i 8.2. oni su određeni člankom 12.st.2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.
323 Gabriela Pavić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE Djelomično prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na opće uvjete pristupa kvalifikacijama na razini 7.2. i 8.2. oni su određeni člankom 12.st.2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.
324 Darija Mikelić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE Djelomično prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na opće uvjete pristupa kvalifikacijama na razini 7.2. i 8.2. oni su određeni člankom 12.st.2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.
325 Marija Kovačić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI 'Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE Djelomično prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na opće uvjete pristupa kvalifikacijama na razini 7.2. i 8.2. oni su određeni člankom 12.st.2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.
326 Maja Redžić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Dajem apsolutnu podršku prijedlogu Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji glasi: "Skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata Članak 78a ili 79a 1. Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2. Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3. Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente.“ Stoga molimo da se u Zakon uvrste članci 78a ili 79a. Navedeni prijedlog se djelomično nadovezuje na članak 51. stavka 10 još uvijek važećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a koji glasi: „Visoka učilišta u okviru svoje nastavne djelatnosti obvezuju se promicati tjelovježbu i studentski šport sukladno posebnom zakonu“. Na žalost navedena stavka je potpuno izbačena te se skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata nigdje ne spominje u novom Nacrtu prijedloga Zakona, zato je prijedlog Kineziološkog fakulteta prijeko potreban i treba ga OBVEZNO UVRSTITI u Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju kako bi se sve djelatnosti i usluge definirane čl. 78a ili 79a morale jednako provoditi na svim visokim učilištima RH dakle Zakonski definirati da se jednako omogući tjelesna i mentalna dobrobit svim studentima. Svjesni važnosti edukacije o važnosti očuvanja i unapređenja skrbi o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata članovi SNTZKVUH smatraju da je svaki naveden prijedlog osnovan i utemeljen, a uz nas, podržavaju ga sva tri Kineziološka fakulteta Zagreb, Split, Osijek te sve strukovne udruge i savezi kineziologa RH.“ “Komentar SNTZKVUH, dolje naveden lijepo molim da copy paste ispod čl. 2, čl. 37 i čl. 38 „Tjelesnu dobrobit kroz obveznu nastavu Tjelesne i zdravstvene kulture studentima omogućavaju nastavnici kineziolozi zaposleni u nastavna zvanja stoga lijepo molimo da se svakako u Nacrt Zakona vrate „nastavna zvanja“ počevši od: članka 2 u čiju svaku točku nakon znanstvenih treba dodati i nastavna zvanja te u stavak (2) dodati točku 9. „osiguravanju cjeloživotne skrbi o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti“, članka 37. treba se odnositi i na nastavna zvanja članak 38. (3) molimo da uvrstite „viši predavač u trajnom zvanju“ Nije prihvaćen Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta. U odnosu na čl.37. i 38. ovim prijedlogom Zakona ne uređuju se zvanja već radna mjesta nastavnika, znanstvenika i stručnih suradnika.
327 Bartol Vukelić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Komentar Hrvatskog kineziološkog saveza na Nacrt ZZDVO e- savjetovanje, svibanj 2022. koji objavljujemo ispod teksta Kineziološkog fakulteta https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=20457 „Hrvatski kineziološki savez krovna je udruga koja obuhvaća sve kineziologe zaposlene u vrtićima, osnovnim i srednjim školama te na visokim učilištima RH i svi daju apsolutnu podršku prijedlogu Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji glasi: "Skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata Članak 78a ili 79a 1. Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2. Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3. Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente.“ Stoga molimo da se u Zakon uvrste članci 78a ili 79a. Navedeni prijedlog se djelomično nadovezuje na članak 51. stavka 10 još uvijek važećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a koji glasi: „Visoka učilišta u okviru svoje nastavne djelatnosti obvezuju se promicati tjelovježbu i studentski šport sukladno posebnom zakonu“. Na žalost navedena stavka je potpuno izbačena te se skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata nigdje ne spominje u novom Nacrtu prijedloga Zakona, zato je prijedlog Kineziološkog fakulteta prijeko potreban i treba ga OBVEZNO UVRSTITI u Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju kako bi se sve djelatnosti i usluge definirane čl. 78a ili 79a morale jednako provoditi na svim visokim učilištima RH dakle Zakonski definirati da se jednako omogući tjelesna i mentalna dobrobit svim studentima. Svjesni važnosti edukacije o važnosti očuvanja i unapređenja skrbi o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata članovi Hrvatskog kineziološkog saveza smatraju da je svaki naveden prijedlog osnovan i utemeljen, a uz nas, podržavaju ga sva tri Kineziološka fakulteta Zagreb, Split, Osijek te sve strukovne udruge i savezi kineziologa RH.“ Navedeno je komentar koje je usuglasilo predsjedništvo, predsjednik Prof. dr. sc. Leko sudjelovao je u sastavljanju prijedloga Kineziološkog fakulteta, ali naravno da ste svi slobodni komentirati i sve ostalo po svojoj savjesti i želji. Bartol Vukelić, tajnik Hrvatskog kineziološkog saveza Nije prihvaćen Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta.
328 Miroslav Policki NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam činjenicu da Nacrt ne sadržava obvezu studentima da pohađaju obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture. Vjerujem da je predlagatelj prepoznao da je potpuno neprimjereno da država punoljetnim osobama (što studenti visokih učilišta skoro svi jesu) koje nisu u državnoj ili javnoj službi koja zahtijeva određenu razinu tjelesne spreme propisuje obvezu hoće li, gdje, kada i kako provoditi tjelovježbu, budući da demokratsko i slobodno društvo, kakvo RH jest, treba osigurati razumno maksimalnu slobodu svojim članovima. U skladu s napisanim, molim predlagatelja da odbaci prijedlog Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji bi takvu obvezu propisao. Ne samo da je prijedlog kontradiktoran jer izjednačava koncepte pravo i obveza, koji su suprotni ("Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture"), nego je i sramotan budući da pokušajem uvođenja nepotrebnih i arbitrarnih obveza pokušava vratiti društvo natrag prema stanju neslobode svojstvenom totalitarnim režimima. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
329 Goran Cindrić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon uz izmjenu da kratica akademskog naziva bude bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Ove izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
330 OLIVERA ČEJIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon uz izmjenu da kratica akademskog naziva bude bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Ove izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
331 Ivan Meštrović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, nadam se da će ovim zakonom otići u povijest nesretni STRUČNI SPECIJALIST. Podržavam zakon, ali uz jednu malu izmjenu: predlažem da se na preddiplomskoj razini završetkom stručnog studija stječe naziv bacc; a završetkom sveučilišnog studija stječe naziv univ.bacc. Na diplomskoj razini predlažem da se završetkom stručnog studija stječe naziv mag; a završetkom sveučilišnog studija stječe naziv univ.mag. Na ovaj način bi se smanjile konfuzije i kratice bi dobile na prepoznatljivosti van granica RH. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
332 Dorijan Bahnjik NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
333 DAMIR DURDOV NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Kad puhne jugo boli glava dugo, ako prođe ovaj nakaradni Nacrt na Prijedlog Zakona koji je kukavičje jaje podvaljeno 300=300 zatvorenicima na facebooku od strane par tzv. vođa te grupe 300=300, sjetite ih se skupa s nebulozama od juga. Kako imate mogućnost poslijediplomskog stručnog 5g upisat na diplomske sveučilišne, još 5g pa još 2g specijalističkog na sveučilišnim studijima pa tek tada upisat doktorski poslijediplomski, kako je sve dirigirano . Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
334 Dijana Barušić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI ----Odgovor: "Poštovani, nažalost je ovaj prijedlog Zakona u dosta elemenata nedorečen, pa čak i kontradiktoran. Ne rješava se niti pitanje stručnih studija i položaja studenata stručnih studija, jer nije jasno što se dobiva osim modifikacije naziva. Mislim da je inicijativa 300=300 vodila razgovore u MZO-u pa možda znaju nešto više pojasniti. Ja u tome nisam sudjelovala, pa Vam ne mogu dati dodatnu informaciju ili tumačenje. Dobro bi bilo da se s tim pitanjima javite u javno savjetovanje, pa da dobijete službeni odgovor. Vjerojatno ću se i ja javiti u javno savjetovanje sa svojim skupom prijedloga i pitanja. Lp, Blaženka Divjak Prof. dr. sc. Blaženka Divjak Sveučilište u Zagrebu, Fakultet organizacije i informatike" Poštovani, imate dopunske isprave stručnih studija u kojima piše ishod učenja to nije samo brojčana oznaka, već i jasan opis ishoda učenja iz kojih opet slijede jasna prava i obveze povezana s jasnim akademskim i stručnim nazivima baccalaureus prijeddiplomski studij i mag. diplomski stručni studij. Također, imate dopunske isprave sveučilišnih studija u kojima piše ishod učenja to nije samo brojčana oznaka, već i jasan opis ishoda učenja iz kojih opet slijede jasna prava i obveze povezana s jasnim akademskim i stručnim nazivima baccalaureus prijediplomski sveučilišni studij ,mag. diplomski sveučilišni studij. Točno i precizno piše što razdvaja stručne od sveučilišnih studija i to je jedino potrebno pa poslodavac sam ocijeni što mu treba. Lp. ---Poslano: Poštovani naš predsjedniče Vlade RH, Prije četiri dana (06.05.2022.) otvoreno je savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, a zatvara se 05.06.2022. Proučivši navedeni prijedlog Zakona dolazi se do nekih ključnih nelogičnosti u poglavlju pod naslovom Akademski i stručni nazivi i akademski stupanj. Naime Članak 74. stavak 2. citiram: "(2) Završetkom sveučilišnoga prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik (baccalaureus) uz naznaku struke ( bacc . uz naznaku struke). Završetkom stručnoga prijediplomskog studija student stječe stručni naziv stručni prvostupnik (baccalaureus) uz naznaku struke ( struč. bacc. uz naznaku struke)." Kako je moguće da se doda ova nakaradna riječ struč., pošto znamo da isto nije prepoznato u zemljama članicama EU, kao niti nigdje u svijetu. Po navedenom novom nacrtu prijedloga Zakona svi koji su završili prijediplomski stručni studij imati će ovaj suludi akademski naziv koji ne predstavlja niti završenu srednju četverogodišnju školu, a niti prijediplomski studij, samim time će studentice i studenti biti u kozmičkom međuprostoru i neće biti priznati na tržištu rada u RH, a tako niti u EU, a niti svijetu, potrebno je ostaviti bacc. uz naznaku struke i za sveučilišne prijediplomske studije i za stručne prijediplomske studije kako je bilo i prije ovog nacrta prijedloga Zakona. Sljedećim stavkom istoga članka bulazni se isti problem (Članak 74. stavak 3.), odnosno dodaje se ona famozna riječ struč., citiram: "(3) Završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija student stječe akademski naziv magistar uz naznaku struke ( mag. uz naznaku struke). Završetkom sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija iz područja medicine, veterine i stomatologije student stječe akademski naziv doktor uz naznaku struke ( dr. uz naznaku struke). Završetkom sveučilišnoga diplomskog studija za programe iz područja tehničkih znanosti i neke programe iz područja biotehničkih znanosti student stječe akademski naziv magistar inženjer uz naznaku struke ( mag. ing . uz naznaku struke). Završetkom stručnoga diplomskog studija student stječe stručni naziv stručni magistar uz naznaku struke ( struč. mag. uz naznaku struke). Završetkom stručnoga diplomskog studija iz tehničkog područja student stječe stručni naziv stručni magistar inženjer uz naznaku struke ( struč. mag. ing. uz naznaku struke)." Stručni magistar uz naznaku struke?! Nigdje u EU, a niti svijetu ne postoji riječ struč. mag. uz naznaku struke, potrebno je postaviti naziv mag. uz naznaku struke kao što su to lijepo napisali za sveučilišne diplomske studije koji su stekli ISTI broj ECTS bodova kao i studenti stručnih diplomskih studija. Dolazimo do zaključka da se ponovo ništa nije promijenilo na korist studentica i studenata stručnih studija, već se donijelo na štetu istih, a sveučilišne studije se postavilo na višu razinu ili iznad stručnih diplomskih studija iako i sveučilišni diplomski studiji i stručni diplomski studiji imaju jednak broj ECTS-a, a to je 300. Još se jedna nelogičnost pojavljuje u ovom poglavlju, odnosno ovom članku 74., a to je da između stavka 4 i stavka 5 ne postoji naziv poslijediplomski znanstveni magistarski studij, a kojeg su uredno nadodali u prošlogodišnjem Zakonu o izmjenama i dopuni Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2021_02_20_442.htmlhttps://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2021_02_20_442.html). "(4) Završetkom sveučilišnoga specijalističkog studija student stječe akademski naziv specijalist uz naznaku struke ( spec. uz naznaku struke). Završetkom poslijediplomskoga specijalističkog studija iz područja medicine, veterine i stomatologije student stječe akademski naziv sveučilišni specijalist uz naznaku struke ( univ. spec. uz naznaku struke). (5) Završetkom doktorskog studija student stječe akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc. uz naznaku struke) i doktora umjetnosti uz naznaku struke ( dr. art. uz naznaku struke). " U tom je navedenom Zakonu o izmjenama i dopuni Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru u članku 4. stavak 2. doneseno da se na razini 8.1. HKO-a nalaze kvalifikacije stečene završetkom poslijediplomskih znanstvenih magistarskih studija, citiram: "– Razina 8.1 – kvalifikacije stečene završetkom poslijediplomskih znanstvenih magistarskih studija Stjecanje kvalifikacije uključuje najmanje jednu godinu znanstvenog ili umjetničkog istraživanja u ekvivalentu punoga radnog vremena, čiji je rezultat barem jedan objavljen originalan znanstveni rad s relevantnom međunarodnom recenzijom." Postavlja se pitanje gdje je isparila razina 8.1., a koja je, podsjećam, donesena prošle godine, točnije 23. veljače 2021. u istoimenom Zakonu o izmjenama i dopuni Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru u članku 4. stavak 2. Znači li to da će se ponovo morati mijenjati navedeni Zakon, odnosno nadopuniti s tzv. brisanjem stavke 8.1. iz HKO-a? Da se vratimo na ovaj trenutni nacrt prijedloga Zakona o Visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, Članak 74. stavak 4. ponovo ide u korist isključivo studentica i studenata sveučilišnih studija, ali i ne studentica i studenata stručnih diplomskih studija, jer se navedenom stavkom izričito omogućava nastavak visokoškolskog obrazovanja ka poslijediplomskom doktorskom studiju, dok se studenti stručnih diplomskih stručnih studija moraju sami snalaziti kako znaju i umiju, kao da su "zadnja rupa na svirali", odnosno takvi studenti sami moraju zvati i istraživati pojedina sveučilišta koja im omogućavaju nastavak studija i to položivši razliku predmeta koja se najčešće polaže kao razlikovna godina(I to ne omogućavaju sva sveučilišta, već nekolicina njih) i/ili moraju upisati sveučilišni studij u trajanju od 5 godina i potom upisati sveučilišni specijalistički studij u trajanju od jedne do dvije godine i tek nakon toga upisati doktorski studij, suludosti nema kraja. Budite zdravi ! ----Odgovor: Poštovana gospođo Barušić, vezano za Vaš upit koji ste uputili 10. svibnja 2022. na adresu e-pošte gradjani@vlada.hr i koji nam je proslijeđen u nadležno postupanje 11. svibnja 2022., u nastavku dostavljamo pojašnjenja u vezi s Vašim komentarima na Nacrt prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koji se trenutno nalazi u javnom savjetovanju. Želimo istaknuti da je upravo sam proces javnog savjetovanja zamišljen da bi se zainteresirana javnost uključila u proces donošenja novih propisa, što pridonosi podizanju kvalitete propisa i javnih usluga u Republici Hrvatskoj. Stoga Vas pozivamo da sve svoje komentare iznesete i u okviru javnog savjetovanja, kao što su to do sada učinili i brojni drugi građani očitujući se, između ostalog, i na predloženi način dodjeljivanja akademskih i stručnih naziva i njihovih kratica te druge dijelove Zakona. U vezi s Vašim komentarima vezanima za neprepoznavanje hrvatskih kvalifikacija na tržištu rada, smatramo važnim istaknuti da su nazivi koji se stječu završetkom studija samo jedan od načina prepoznavanja kvalifikacija, kako na nacionalnoj tako i na međunarodnoj razini. Svaka država samostalno uređuje nazive koji će se stjecati završetkom pojedine razine i vrste studija te i na razini Europske unije postoje različita rješenja kod dodjeljivanja naziva, pri čemu mnoge zemlje nazive dodjeljuju u skladu s prihvaćenim izričajem nacionalnog jezika i pisma. Informacije o kvalifikacijskim okvirima i kvalifikacijama koje se stječu u obrazovnim sustavima pojedinih država možete pronaći na sljedećim mrežnim stranicama: https://europa.eu/europass/en/national-qualifications-frameworks-nqfs . Za potrebe boljeg prepoznavanja kvalifikacija iz različitih zemalja uvedeni su alati koji olakšavaju prepoznavanje kvalifikacija i mobilnost, osobito na području Europske unije, među kojima su najvažniji uvođenje dodatka diplomi kao dokumenta kojim se dodatno pojašnjava svaka kvalifikacija i studij čijim završetkom se ona stječe te nacionalni kvalifikacijski okvir, kojeg izrađuju države i povezuju ga s europskim kvalifikacijskim okvirom preko kojeg se potom mogu uspoređivati različite razine i vrste obrazovanja iz različitih država. Isto je napravila i Republika Hrvatska uspostavom Hrvatskog kvalifikacijskog okvira čime je omogućena usporedba hrvatskih kvalifikacija s europskima, o čemu više informacija možete pronaći na sljedećim mrežnim stranicama: https://europa.eu/europass/en/compare-qualifications . U vezi s Vašim komentarom da se u novom Nacrtu zakona više ne spominje sveučilišni poslijediplomski znanstveni studij kojim se stjecao akademski stupanj magistra znanosti, ističemo da je njegovo navođenje u važećem Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju bilo važno jer je taj zakon zamijenio onaj koji je navedenu razinu propisivao pa je bilo potrebno propisati odredbe koje se tiču te razine obrazovanja. Kako se prema važećem zakonu ta razina i vrsta obrazovanja više ne izvodi, ne postoji potreba isticanja te razine u novom zakonu, što ne znači da osobe koje su stekle akademski stupanj magistra znanosti neće biti prepoznate na tržištu rada jer one i dalje zadržavaju sva stečena prava, kao i sve druge osobe koje su svoje kvalifikacije stekle u nekom trenutku u prošlosti kada su na snazi bili prethodni zakoni koji su regulirali različite vrste i razine studija i stjecanje kvalifikacija na razini visokog obrazovanja. Zaključno, još jednom Vas pozivamo da se Vašim komentarima uključite u javno savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti kako bismo i Vaše komentare uzeli u obzir kod donošenja konačnog teksta Zakona. S poštovanjem, Dijana Mandić Načelnica Sektora za razvoj visokog obrazovanja Uprava za visoko obrazovanje (MCB) Head of Sector for Development of Higher Education Directorate for Higher Education ----Poslano: Poštovana načelnice Sektora za razvoj visokog obrazovanja, Hvala Vam što ste mi odgovorili na navedeni upit, jer to znači poštovanje, vratiti poštu (odgovoriti na poslani upiti) i to zahvaljujući uredu predsjednika Vlade. U navedenom Nacrtu prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, još jednom Vam ponavljam da kako na nacionalnoj tako ni na međunarodnoj razini, a pogotovo na razini Europske unije ne postoje i nisu priznate stečene kvalifikacije nakon završenih stručnih diplomskih studija (specijalističkih diplomskih stručnih studija), a to je struč. spec. s naznakom struke, a koji bi se prema novom nacrtu prijedloga Zakona trebao preimenovati u struč. mag. s naznakom struke. Neuko je da se dodaje ova riječ struč. prije same navedene kvalifikacije s naznakom struke iako se isto ne može prevesti na engleski jezik te isto nije prepoznato na nacionalnoj, međunarodnoj, kao niti na razini Europske unije. Nadalje, problem nije samo u prethodno navedenoj čitavoj kvalifikaciji koja se uporno i opetovano želi prolongirati, a koja je pogrešna te se čini enormna šteta svim kolegicama i kolegama studentima koji su već završili ili završavaju stručne diplomske studije, već je i problem u navedenoj razini Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO). Naime na nacionalnoj razini HKO-a 7.1. st. nalaze se navedeni stručni diplomski studiji, a kojima je onemogućen nastavak visokoškolskog obrazovanja prema poslijediplomskim doktorskim studijima, odnosno ka nacionalnoj razini HKO-a 8.2. A to im je onemogućeno prethodno navedenim Nacrtom prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, jer kolegice i kolege studenti stručnih diplomskih studija ne mogu upisati željeni poslijediplomski studij pošto je uvjet da MORAJU imati završen sveučilišni studij u trajanju od pet godina. Naravno, samim tim postupkom sve osobe koje su diplomirale na stručnim diplomskim studijima postavlja se na razinu srednjoškolskog četverogodišnjeg programa, odnosno kao da niti nisu diplomirali nakon prethodno završenog petogodišnjeg studija na stručnom diplomskom studiju te kao da niti nisu prikupili 300 ECTS bodova kao i kolege sa sveučilišnih studija, što je naravno vrijeđanje i ocrnjivanje stručnih diplomskih studija. Naravno, gotovo se nitko od bivših studentica i studenata stručnih studija ne usuđuje odvažiti na takav pothvat da ponovo upisuju isto područje te studiraju sljedećih pet godina i to samo zato što prije svega nacionalna, međunarodna te sveučilišta na razini Europske unije ne prepoznaju, a samim time i ne priznaju stručne diplomske studije, upravo zbog njihove pogrešno uspostavljene i donesene nacionalne kvalifikacije HKO-a, odnosno struč. spec. s naznakom struke. Naravno, samo nekolicina sveučilišta omogućuje upis na studijske programe za osobe koje su diplomirale na stručnim diplomskim studijima na način da moraju polagati razliku predmeta, odnosno takvi studenti sami moraju zvati i istraživati pojedina sveučilišta ili njihove sastavnice koja im omogućavaju nastavak studija i to položivši razliku predmeta koja se najčešće polaže kao razlikovna godina(I to ne omogućavaju sva sveučilišta, već nekolicina njih) kako bi se mogli upisati ne na poslijediplomski doktorski studij, već na poslijediplomski specijalistički studij koji traje od jedne do dvije godine da bi nakon toga upisali poslijediplomski doktorski studij u trajanju od tri do pet godina s time da doktorand ima mogućnost završiti ga u roku od osam godina. Naravno, ako se donese navedeni Nacrt prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti onda će stručni diplomski studiji ostati na razini 7.1. st. i ako će se navedenim nacrtom preimenovati kvalifikacija iz struč. spec. s naznakom struke u mag. s naznakom struke za završene stručne diplomske studije, a za sveučilišne diplomske studije također ostaviti kvalifikaciju mag. s naznakom struke, a u navedenom dodatku uz diplomu objašnjenje da se radi o završenom sveučilišnom ili stručnom diplomskom studiju. Ono što se još nameće kao greška je da se u navedenom novom Nacrtu prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti uvodi nova prekvalifikacija za stručne prijediplomske studije s istom riječju struč. ispred pune kvalifikacije s naznakom struke na nacionalnoj razini 6. st., potrebno je ostaviti kako je i bilo dosad, odnosno bez riječi struč., npr. potrebno je ostaviti bacc. uz naznaku struke i za stručne prijediplomske studije i za sveučilišne prijediplomske studije, a u navedenom dodatku uz diplomu objašnjenje da se radi o završenom sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom studiju. P.S. Osobe koje su završile ili diplomirale na stručnim diplomskim studijima mogu polagati razliku predmeta samo na pojedinim sveučilištima ili njihovim sastavnicama, a to su najčešće sastavnice navedenih sveučilišta u kojima mogu polagati razliku predmeta i to iz drugog studijskog smjera, a ne onog smjera kojeg su prethodno završili ili diplomirali na stručnim diplomskim studijima u trajanju od pet godina. LP, Dijana Barušić ----Odgovor: Poštovana, Vaše komentare koji se tiču naziva koji se stječu završetkom stručnih studija ćemo uzeti u obzir kod izrade konačnog prijedloga zakona. U vezi s Vašim navodima o (ne)mogućnosti nastavka obrazovanja studenata koji završe stručni studij na poslijediplomskoj (doktorskoj) razini studija ističemo da je u Republici Hrvatskoj uspostavljen binarni sustav obrazovanja u kojem osobe koje se uključuju u visoko obrazovanje samostalno mogu odabrati žele li se obrazovati na stručnim ili sveučilišnim studijima. S obzirom da su stručni studiji usmjereni primarno tržištu rada i u okviru njih se stječu primarno stručne kompetencije, dok je obrazovanje na sveučilišnim studijima u većoj mjeri teoretsko i usmjereno daljnjem nastavku akademskog obrazovanja, neminovno je da postoje određene razlike u mogućnosti nastavka obrazovanja na razini sveučilišnog doktorskog studija između osoba koje su prethodno završile različitu vrstu obrazovanja (sveučilišnu u odnosu na stručnu). Ovdje smatramo važnim istaknuti da Nacrt Zakona koji je u savjetovanju ne donosi novost u dijelu koji propisuje uvjet za pristupanje doktorskom studiju jer je na isti način navedeno riješeno i u važećem Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju te Zakonu o HKO-u. Ipak, uzimajući u obzir i situaciju u kojoj osobe koje su se primarno odlučile obrazovati na stručnim studijima požele nastaviti obrazovanje na sveučilišnim razinama studija, važeći propisi, kao ni prijedlog zakona koji se nalazi u javnom savjetovanju, nisu onemogućili navedeno već su ostavili mogućnost visokim učilištima da u okviru svoje autonomije u donošenju studijskih programa i uvjeta za njihov upis, omoguće i studentima koji su završili stručne studije da nastave obrazovanje na sveučilišnoj razini. Kako smo u prethodnom odgovoru koji Vam je upućen naglasili, osnivanje studija kao i donošenje upisnih kriterija za njih u izričitoj je nadležnosti samih visokih učilišta te ovo ministarstvo nema mogućnost utjecati na to hoće li neko visoko učilište omogućiti upis na određene studije i studentima sa završenim stručnim obrazovanjem. Mogućnost koja takvim studentima uvijek stoji na raspolaganju je upravo završetak sveučilišnog diplomskog studija koji je uvjet za upis određenog doktorskog studija, uz polaganje razlika koje odredi samo visoko učilište. Kolike će biti te razlike ovisi primarno o razlici između stručnog studija koji ste završili i sveučilišnog studija koji želite upisati (razlika je manja za studije koji se izvode u istom području i polju). Slijedom navedenog, ne stoji tvrdnja da se postupkom određivanja razlikovnih ispita sve osobe koje su diplomirale na stručnim diplomskim studijima postavlja na razinu srednjoškolskog četverogodišnjeg programa. S poštovanjem, Dijana Mandić Načelnica Sektora za razvoj visokog obrazovanja Uprava za visoko obrazovanje (MCB) Head of Sector for Development of Higher Education Directorate for Higher Education ---Poslano: Poštovani, Predlažem da ukinete prijediplomske stručne studije i stručne diplomske studije i da svi budu sveučilišni studiji (prijediplomski sveučilišni studiji i diplomski sveučilišni studiji), tj. da ukinete binarni sustav visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj (RH). Tek tada bi napravili nešto korisno za kolegice i kolege studente koji trenutno pohađaju stručne studije, a za one koji su završili i diplomirali na tim stručnim studijima da im se prizna razina 7.1.sv. i zaustavite ovu agoniju, jer će kad tad to netko morati napraviti, jer ovo ne vodi ničemu dobrome. Što se tiče vašeg navoda da su sveučilišni studiji usmjereni daljnjem nastavku akademskog obrazovanja, potkrijepljujem činjenicom i izjavom bivšeg dekana Tehničkog veleučilišta u Zagrebu (TVZ) mr.sc. Gorana Malčića dip.ing. da, citiram: "Ako se na nekom studiju izvodi 50 posto ishoda učenja onda je to 7. stupanj i tako treba i ostati!" Ponovo navodim, ukinite binarni sustav visokog obrazovanja u RH, a za one koji su završili i diplomirali na tim stručnim studijima da im se prizna razina 7.1.sv. Već stečena prava baccalaureus nakon završenih stručnih prijediplomskih studija ne mogu se i ne smiju se brisati ili umanjivati, jer su oni na istoj razini kao i sveučilišni prijediplomski studiji, odnosno na razini 6 HKO-a te se izvodi istih 50 posto ishoda učenja kao i na sveučilišnim prijediplomskim studijima. Prema gore navedenom prijedlogu ukidanjem binarnog sustava u RH potrebno je promijeniti razinu ili dodatak "st" u "sv" na razini 6 HKO-a za osobe koje su završile prijediplomske stručne studije u 6. sv. Brisanje stečenih prava stručnih prijediplomskih studija je kriminal i podliježe tužbama, pogotovo činjenica da ste promijenili naziv iz "akademski naziv" stečen nakon završetka stručnih prijediplomskih studija u "stručni naziv" nakon završetka stručnih prijediplomskih studija. Štoviše navedenim Nacrtom prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, ponavljam, u članku 74. stavak 2. citiram: "(2) Završetkom sveučilišnoga prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik (baccalaureus) uz naznaku struke ( bacc . uz naznaku struke). Završetkom stručnoga prijediplomskog studija student stječe stručni naziv stručni prvostupnik (baccalaureus) uz naznaku struke ( struč. bacc. uz naznaku struke)." Pljujete mi na mozak izjavivši da ako sam već završila prijediplomski stručni studij i stručni diplomski studij, imam mogućnost ponovnog upisa na sveučilišni studij u istom trajanju od pet godina kako bih se mogla upisati na sveučilišni doktorski studij?! Ako Vi niste u stanju napraviti pravedno kako Vam predlažem, onda imate mogućnost podnijeti ostavku, kao što je to napravio, recimo bivši premijer dr.sc. Ivo Sanader ili bivši dekan TVZ-a mr.sc. Gorana Malčića dip.ing. Ponovo Vam ponavljam da moja tvrdnja stoji da će sve kolegice i kolege koji su diplomirali na stručnim prijediplomskim studijima prema ovom novom ili navedenom Nacrtu prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti biti degradirani, odnosno biti će ukinuta stečena prava, dakle kao da su završili srednjoškolski četveregodišnji program, jer ste dodali u članku 74. stavak 2. da se dodaje stručni naziv nakon završetka stručnog prijediplomskog studija, stručni prvostupnik uz naznaku struke (struč. bacc. uz naznaku struke), a niste ostavili kako je bilo dosad, odnosno bacc. s naznakom struke bez riječi struč. ispred pune kvalifikacije s naznakom struke nakon završenih stručnih prijediplomskih studija, ponovo Vam citiram: "(2) Završetkom sveučilišnoga prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik (baccalaureus) uz naznaku struke ( bacc . uz naznaku struke). Završetkom stručnoga prijediplomskog studija student stječe stručni naziv stručni prvostupnik (baccalaureus) uz naznaku struke ( struč. bacc. uz naznaku struke)." A tvrdnja koju ste mi Vi odgovorili u emailu da će, citiram: "... postupkom određivanja razlikovnih ispita sve osobe koje su diplomirale na stručnim diplomskim studijima postavlja na razinu srednjoškolskog četverogodišnjeg programa.", gdje sam ja u emailu napisala, kako Vi tvrdite da je to moja tvrdnja? Barem email nije eter pa ne hlapi, pročitajte bolje. To jest, ukidate stečeno pravo i brišete prethodno stečenu diplomu nakon završetka stručnog prijediplomskog studija na kojoj piše bacc. s naznakom struke i to nakon što je takav studij, ponavljam, završen i diploma je dobivena prije četiri godine i Vi bi se usudili ukidati stečena prava, to je kriminal i podliježe tužbama. Sada nećete moći reći da niste znali i da niste razumjeli. Ja Vam šaljem blagoslov da Vam Bog Otac Gospodin kroz Sina mu jedinoga Isusa Krista Gospodina mojega a ja bih najviše od svega željela da je i vaš prosvijetli razum da i Vi razumijete što radite i da ne činite zlo. Želim Vam dobro kao što i Vi meni želite dobro, Dijana Barušić Djelomično prihvaćen Članak 74. i članak 113. će se izmijeniti u odnosu na nazive. Sukladno čl. 61. stavak 4. sveučilišni specijalistički studij može upisati i osoba koja je završila stručni studij uz polaganje razlikovnih ispita i/ili uz najmanje pet godina radnog staža u području izvođenja studija.
335 Damir Jugo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Vijeće veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske u cjelosti podržava reformske procese te donošenje predloženog Nacrta. Podrška se posebno odnosi na promjenu stručnih naziva koji se stječu završetkom specijalistiških diplomskih stručnih studija, mogućnost upisa poslijediplomskih studija sa završenim stručnim diplomskim studijima, kao i promjenu naziva visokih učilišta iz visokih škola u veleučilišta. Vijeće veleučilišta i visokih škola ima usvojilo je i dostavilo Ministarstvu znanosti i obrazovanja kao predlagaču Nacrta svoje prijedloge i sugestije na tekst Nacrta koji se nalaze u komentarima uz pojedine članke Nacrta. S poštovanjem, dr. sc. Damir Jugo, prof. v. š. Predsjednik Vijeća veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
336 Svetlana Božić Fuštar NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, dajem apsolutnu podršku prijedlogu nove stavke Zakona predložene od strane Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Naime, prijedlog se djelomično nadovezuje na članak 51. stavka 10 još uvijek važećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a koji glasi: „Visoka učilišta u okviru svoje nastavne djelatnosti obvezuju se promicati tjelovježbu i studentski šport sukladno posebnom zakonu“. Naime, navedena stavka je potpuno izbačena u Nacrtu prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti te smatram da je prijedlog Kineziološkog fakulteta prijeko potreban u Zakonu kako bi se iste djelatnosti i usluge mogle provoditi na svim visokim učilištima podjednako. Prijedlog Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu glasi: "Skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata Članak 78a ili 79a. 1. Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2. Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3. Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente. Detaljno obrazloženje ovog prijedloga nalazi se pod komentarom Kineziološkog fakulteta. Podršku prijedlogu dajem u svoje ime i u ime članova Udruge nastavnika tjelesne i zdravstvene kulture Sveučilišta u Zagrebu te Saveza nastavnika tjelesne i zdravstvene kulture visokih učilišta Hrvatske, koji se od 2018. godine zalažu za promjenu navedene točke Zakona u korist studenata i njihove dobrobiti. Također, u Članku 37. predlažem dodati tekst, ovdje označen, velikim tiskanim slovima: (1) Nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na znanstveno-nastavna i umjetničko-nastavna radna mjesta. Iznimno (IZBRISATI), Nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na nastavna radna mjesta kada se na sveučilištu izvode kolegiji koji ne zahtijevaju ISKLJUČIVO znanstveni pristup, za potrebe korepeticije, STRANIH JEZIKA, TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE i druge suradnje u obrazovnom procesu ili kada se na sveučilištu izvodi stručni studij. Obrazloženje: nastavnici na sveučilištu zaposleni na nastavnim radnim mjestima i u nastavnim zvanjima čine sastavni, potporni i neizostavni dio visokoobrazovnih institucija, svoj teorijski i praktični rad i znanja često upotpunjuju znanstvenim pristupom. Njihovo postojanje ne bi smjelo biti "iznimno" i, po mom mišljenju, trebalo bi biti jasno vidljivo u predloženom nacrtu Zakona. Nastavna zvanja, također, trebaju se bolje regulirati i omogućiti napredovanja i trajna zvanja. Svetlana Božić Fuštar. prof. v.pred. Filozofski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu Nije prihvaćen Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta. U odnosu na bolje uređenje instituta zvanja napominjemo da se ovim prijedlogom Zakona isto ne uređuje.
337 dr. sc. Davor Krasić, znanstveni savjetnik NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Članak 51, stavak 1, nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koji glasi: Na javnom visokom učilištu nastavniku prestaje ugovor o radu radi odlaska u mirovinu istekom akademske godine u kojoj je navršio 67 godina života. Na javnom znanstvenom institutu znanstveniku prestaje ugovor o radu radi odlaska u mirovinu istekom kalendarske godine u kojoj je navršio 67 godina života, u potpunoj je suprotnosti s člankom 10, stavkom 1, Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju [NN 115/2018] koji glasi: Pravo na starosnu mirovinu u razdoblju od 1. siječnja 2019. do 31. prosinca 2027. ima osiguranik kada navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža. Izričito napominjem da zakon koji se bavi visokim obrazovanjem i znanošću ne smije derogirati prava iz temeljnog zakona koji regulira pitanja mirovinskih odnosa i koji se mora jednako primjenjivati na sve građane Republike Hrvatske. U protivnom, krši se članak 14, stavak 2, Ustava Republike Hrvatske koji jamči da su „svi pred zakonom jednaki“, jer se nastavnike i znanstvenike prisilno obvezuje da rade duže od svih ostalih zaposlenika u Republici Hrvatskoj, odnosno uskraćuje im se pravo na odlazak u mirovinu u odnosu na sve druge građane Republike Hrvatske. Prema tomu, zakonom koji regulira pitanja visokog obrazovanja i znanosti bi se trebala otvoriti mogućnost, ali ne i stvoriti obveza kasnijeg odlaska u mirovinu. Stoga predlažem da se članak 51, stavak 1, nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti izmijeni tako da glasi: Na javnom visokom učilištu nastavniku se može, uz obostranu suglasnost poslodavca i nastavnika, produžiti ugovor o radu do isteka akademske godine u kojoj navršava 67 godina života. Na javnom znanstvenom institutu znanstveniku se može, uz obostranu suglasnost poslodavca i znanstvenika, produžiti ugovor o radu do isteka akademske godine u kojoj navršava 67 godina života. Djelomično prihvaćen Članak 51. stavak 1. izmijeniti će se sukladno propisima koji uređuju radne odnose.
338 Filip Perković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
339 DOMAGOJ RAJČIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
340 Dijana Barušić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, imate dopunske isprave stručnih studija u kojima piše ishod učenja to nije samo brojčana oznaka, već i jasan opis ishoda učenja iz kojih opet slijede jasna prava i obveze povezana s jasnim akademskim i stručnim nazivima baccalaureus prijeddiplomski studij i mag. diplomski stručni studij. Također, imate dopunske isprave sveučilišnih studija u kojima piše ishod učenja to nije samo brojčana oznaka, već i jasan opis ishoda učenja iz kojih opet slijede jasna prava i obveze povezana s jasnim akademskim i stručnim nazivima baccalaureus prijediplomski sveučilišni studij ,mag. diplomski sveučilišni studij. Točno i precizno piše što razdvaja stručne od sveučilišnih studija i to je jedino potrebno pa poslodavac sam ocijeni što mu treba. Lp. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
341 Slavko žaper NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
342 LUCIJA KADIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
343 Gordan Janković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Dajem apsolutnu podršku prijedlogu nove stavke Zakona predložene od strane Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Naime, prijedlog se djelomično nadovezuje na članak 51. stavka 10 još uvijek važećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a koji glasi: „Visoka učilišta u okviru svoje nastavne djelatnosti obvezuju se promicati tjelovježbu i studentski šport sukladno posebnom zakonu“. Naime, navedena stavka je potpuno izbačena u Nacrtu prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti te smatram da je prijedlog Kineziološkog fakulteta prijeko potreban u Zakonu kako bi se iste djelatnosti i usluge mogle provoditi na svim visokim učilištima podjednako. Prijedlog Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu glasi: "Skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata Članak 78a ili 79a. 1. Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2. Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3. Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente. Detaljno obrazloženje ovog prijedloga nalazi se pod komentarom Kineziološkog fakulteta. Podršku prijedlogu dajem u svoje ime i u ime članova Udruge nastavnika tjelesne i zdravstvene kulture Sveučilišta u Zagrebu, koja se od 2018. godine zalaže za promjenu navedene točke Zakona u korist studenata i njihove dobrobiti. mr.sc.Gordan Janković,v.pred Fakultet političkih znanosti u Zagrebu Nije prihvaćen Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta.
344 Gordana Gojsek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
345 Ela Radonić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI 'Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE Djelomično prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na opće uvjete pristupa kvalifikacijama na razini 7.2. i 8.2. oni su određeni člankom 12.st.2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.
346 Deni Bošnjak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI 300=300 Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
347 Ivana Martinčević NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, također se pridružujem podršci prijedlogu Kineziološkog fakulteta te smatram kako je potrebno uvrstiti u novi Zakon o visokom obrazovanju točku o promicanju zdravlja studenata kroz ostvariravnje prava na tjelesnu i mentalnu skrb... Također se u potpunosti slažem sa obrazloženjem Kineziološkog fakulteta za uvrštenje navedene točke u Zakon... Prijedlog Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu glasi: "Skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata" Članak 78a ili 79a. 1. Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2. Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3. Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente. Kao nastavnik Tjelesne i zdravstvene kulture na Sveučilištu, ne mogu dovoljno naglasiti važnost ovog kolegija po zdravlje i boljitak studentske populacije... S poštovanjem, Ivana Martinčević, prof.,v.pred. Nije prihvaćen Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta.
348 JASNA LULIĆ DRENJAK NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Dajem apsolutnu podršku prijedlogu Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji glasi: "Skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata Članak 78a ili 79a 1. Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2. Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3. Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente.“ Stoga molimo da se u Zakon uvrste članci 78a ili 79a. Navedeni prijedlog se djelomično nadovezuje na članak 51. stavka 10 još uvijek važećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a koji glasi: „Visoka učilišta u okviru svoje nastavne djelatnosti obvezuju se promicati tjelovježbu i studentski šport sukladno posebnom zakonu“. Na žalost navedena stavka je potpuno izbačena te se skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata nigdje ne spominje u novom Nacrtu prijedloga Zakona, zato je prijedlog Kineziološkog fakulteta prijeko potreban i treba ga OBVEZNO UVRSTITI u Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju kako bi se sve djelatnosti i usluge definirane čl. 78a ili 79a morale jednako provoditi na svim visokim učilištima RH dakle Zakonski definirati da se jednako omogući tjelesna i mentalna dobrobit svim studentima. Svjesni važnosti edukacije o važnosti očuvanja i unapređenja skrbi o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata članovi SNTZKVUH smatraju da je svaki naveden prijedlog osnovan i utemeljen, a uz nas, podržavaju ga sva tri Kineziološka fakulteta Zagreb, Split, Osijek te sve strukovne udruge i savezi kineziologa RH.“ “Komentar SNTZKVUH, dolje naveden lijepo molim da copy paste ispod čl. 2, čl. 37 i čl. 38 „Tjelesnu dobrobit kroz obveznu nastavu Tjelesne i zdravstvene kulture studentima omogućavaju nastavnici kineziolozi zaposleni u nastavna zvanja stoga lijepo molimo da se svakako u Nacrt Zakona vrate „nastavna zvanja“ počevši od: članka 2 u čiju svaku točku nakon znanstvenih treba dodati i nastavna zvanja te u stavak (2) dodati točku 9. „osiguravanju cjeloživotne skrbi o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti“, članka 37. treba se odnositi i na nastavna zvanja članak 38. (3) molimo da uvrstite „viši predavač u trajnom zvanju“ Nije prihvaćen Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta. U odnosu na čl.37. i 38. ovim prijedlogom Zakona ne uređuju se zvanja već radna mjesta nastavnika, znanstvenika i stručnih suradnika.
349 Veno Đonlić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam prijedlog nove stavke Zakona predložene od strane Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Prijedlog Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu glasi: "Skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata" Članak 78a ili 79a. 1. Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2. Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3. Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente. Detaljno obrazloženje ovog prijedloga nalazi se pod komentarom Kineziološkog fakulteta. Stoga molimo da se u Zakon uvrste članci 78a ili 79a. Navedeni prijedlog se djelomično nadovezuje na članak 51. stavka 10 još uvijek važećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a koji glasi: „Visoka učilišta u okviru svoje nastavne djelatnosti obvezuju se promicati tjelovježbu i studentski šport sukladno posebnom zakonu“. Na žalost navedena stavka je potpuno izbačena te se skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata nigdje ne spominje u novom Nacrtu prijedloga Zakona, zato je prijedlog Kineziološkog fakulteta prijeko potreban i treba ga OBVEZNO UVRSTITI u Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju kako bi se sve djelatnosti i usluge definirane čl. 78a ili 79a morale jednako provoditi na svim visokim učilištima RH dakle Zakonski definirati da se jednako omogući tjelesna i mentalna dobrobit svim studentima. Svjesni važnosti edukacije o važnosti očuvanja i unapređenja skrbi o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata članovi SNTZKVUH smatraju da je svaki naveden prijedlog osnovan i utemeljen, a uz nas, podržavaju ga sva tri Kineziološka fakulteta Zagreb, Split, Osijek te sve strukovne udruge i savezi kineziologa RH.“ Tjelesnu dobrobit kroz obveznu nastavu Tjelesne i zdravstvene kulture studentima omogućavaju nastavnici kineziolozi zaposleni u nastavna zvanja stoga predlažem da se svakako u Nacrt Zakona vrate „nastavna zvanja“ počevši od: članka 2 u čiju svaku točku nakon znanstvenih treba dodati i nastavna zvanja te u stavak (2) dodati točku 9. „osiguravanju cjeloživotne skrbi o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti“, članak 37. treba se odnositi i na nastavna zvanja članak 38. (3) prijedlog da se uvrsti „viši predavač u trajnom zvanju“ Obrazloženje: Udio mladih u kretanju u Republici Hrvatskoj je prema mnogim istraživanjima poražavajući, naročito u studentskoj populaciji te ako uzmemo u obzir da je Hrvatska vodeća u Europi po broju pretilih i oboljelih od bolesti srca i krvnih žila koje se povezuju s nedovoljnom tjelesnom aktivnošću, zatim da je također prema istraživanjima posljednjih godina mentalno zdravlje studenata zabrinjavajuće, neupitna je potreba za organiziranje obvezne nastave TZK. Mnoge razvijene zemlje bave se problematikom uključivanja što većeg broja građanstva a naročito mladih u tjelesnu aktivnost te u svoje nacionalne programe uključuju izgradnju objekata za masovno tjelesno vježbanje. Kako u Hrvatskoj preko 60% srednjih škola nema dvoranu za izvođenje nastave TZK ona se u praktičnom dijelu premalo realizira (zavisno od vremenskih uvjeta i pristupačnosti gradskih i mjesnih dvorana). Nastava TZK na visokoškolskim učilištima trenutno se nameće kao najisplativiji oblik uključivanja studenata u masovni oblik tjelovježbe, a način realizacije koji studentima omogućuje biranje sadržaja prema osobnim interesima i mogućnostima pripada najsuvremenijim obrazovnim oblicima. Praksa je jednostavno pokazala da u sadašnjim uvjetima u Republici Hrvatskoj većina studenta samostalno neće primijeniti bilo kakav oblik tjelesnog vježbanja ukoliko ih se ne potiče na to, na isti način kao i što neće samostalno usvajati znanja iz teorijskih grupa predmeta ukoliko ih se kroz nastavu ne potiče na isto. Prema tome shvatimo ove prijedloge kao pozitivnu aktivnost cijele akademske zajednice u zatečenim uvjetima koja će donijeti dobrobit studentima, a povezana je s bio-anatomsko-fiziološkim svojstvima ljudskog organizama, te bio-psihosocijalnim motivima čovjeka za kretanjem. Srdačan pozdrav, Veno Đonlić Nije prihvaćen Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta.
350 Valentina Kobra NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI 300=300 Podržavam zakon u cijelosti i smatram da je potrebno pod HITNO napraviti izmjene uz kratice akademskih naziva i to kako slijedi na: 1. preddiplomskoj razini: - bacc.( stručni studij) - univ.bacc (sveučilišni studij) 2. diplomskoj razini: - mag.( stručni studij) - univ.mag ( sveučilišni studij) Navedene izmjene kratica akademskih naziva odnose se na 74. i 113. članak prijedloga Zakona. Nadam se pozitivnom ishodu ovog Zakona i prestanku diskriminacije našeg akademskog naziva jer sam već i sama osobno nekoliko puta bila prozvana da mojih "stručnih" 3+2 nije isto kao i nečije "magistarsko" 3+2. Broj bodova je isti, broj godina školovanja je isti stoga NE ŽELIM da trpimo ovu diskriminaciju i dalje, niti ja osobno, a niti svi moji kolege koji su također završili svoje "stručno" školovanje i to na pošten i mukotrpan način baš kao i oni kojima uz ime i prezime piše kratica mag. 300 neka bude 300. I za nas i za njih. LP, Valentina - struč.spec.oec. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
351 GITA FRANKOVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
352 JOSIPA ANTEKOLOVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, podržavam prijedlog nove stavke Zakona predložene od strane Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Prijedlog Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu glasi: "Skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata" Članak 78a ili 79a. 1. Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2. Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3. Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente. Detaljno obrazloženje ovog prijedloga nalazi se pod komentarom Kineziološkog fakulteta. Josipa Antekolović, prof., pred. Nije prihvaćen Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta.
353 NATALIJA BOJIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon uz izmjene kratice akademskih naziva. Smatram kako bi sveučilišni studiji trebali ostati (kako je zapravo do sada i bilo) na kratici univ.bacc. za preddiplomske studije i na kratici univ.mag. za diplomske studije. Nadalje, stručni studiji ne bi u svojoj kratici trebali imati nikakvo slovo "č" jer time opet odskaču - kako se kratice akademskih naziva uvijek pišu na latinskom jeziku, a kako dobro znamo da u latinskom jeziku nema slova "č", smatram kako mu tu niti nije mjesto. Stručni studiji bi trebali imati kraticu bacc. za prijediplomski studij i kraticu mag. za diplomski studij. Navedene izmjene odnose se na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. Na taj način studenti stručnih studija neće morati inozemnim poslodavcima nadugo i naširoko objašnjavati što su oni to točno završili jer će kratice biti vrlo jasno prepoznatljive. Također, ne mogu se oteti dojmu da se potajno opet pokušava degradirati stručni studij. Do ovog prijedloga zakona za završen preddiplomski stručni studij diplome su se najnormalnije izdavale s kraticom bacc., a sada nam se pokušava podvaliti struč.bacc. Smatram da bi se trebali ugledati na to kako je prije bilo (bacc.) i isto to samo preslikati i na diplomske stručne studije - mag. Isto tako, kako stoji na samim stranicama Vlade Republike Hrvatske - "U svrhu stvaranja Europskog prostora visokog obrazovanja Hrvatska je, uz još 48 europskih zemalja, provela reformu visokog obrazovanja poznatu kao Bolonjski proces." Ako smo već dio Bolonjskog procesa i ako se hvalimo time kako smo se uskladili s 48 drugih europskih zemalja, jedini logičan slijed bio bi da imamo i iste akademske nazive koji su vrlo dobro prepoznati u ostalim članicama EU-a. Ne vidim zašto bi se Republika Hrvatska, a time i njeni studenti, morali opet razlikovati i iskakati od drugih članica. 300 = 300 Natalija Bojić Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
354 MATEA BROZOVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cjelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc. (stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
355 Antonio Jakelić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Radim za internacionalnu tvrtku i putujem širom svijeta. Često sam u jako neugodnoj situaciji da na osnovu postojeće titule moram objašnjavati koju sam visoku školu završio i što znači moja titula. Podržavam zakon koji će se predložiti i nadajmo se isto tako i usvojiti u što kraćem roku, uz jednu malu izmjenu vezanu uz kraticu akademskog naziva. Smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 11. prijedloga Zakona. Smatram da se treba smanjiti jasna diskriminacija prema stručnim studijima te da se i njima uvedu navedeni akademski nazivi kao što je i mag. nakon završenog diplomskog, jer 300=300. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
356 Toni Diklić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
357 Helena Nežić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
358 ŠIME ŠEVERDIJA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
359 Ivana Liović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
360 Marin Dostal NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da uz kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljive. 300 = 300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
361 DOMINIK FREČKO NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, podržavam doneseni Zakon međutim slažem se s nemalim brojem komentara koji se tiču članka 74. i članka 113., točnije akademskih, odnosno stručnih naziva. Smatram da bi nakon završenog preddiplomskog sveučilišnog studija kratica akademskog naziva trebala glasiti univ.bacc. (sveučilišni prvostupnik), odnosno da bi nakon završenog preddiplomskog stručnog studija kratica stručnog naziva trebala glasiti bacc. (stručni prvostupnik). Analogno tome mislim da bi nakon diplomskog sveučilišnog studija kratica akademskog naziva trebala glasiti univ.mag. (sveučilišni magistar), a nakon specijalističkog diplomskog stručnog studija mag. (stručni magistar). Razlog takvom mišljenju je na prvom mjestu smanjenje diskriminacije prema stručnim studijima, ali s jasnom razlikom između dvije "vertikale" u našem visokom obrazovanju, a zatim i prilagođavanje svih kratica latinskom jeziku kao i njihova univerzalna prepoznatljivost. Lijep pozdrav. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
362 IVAN TOLIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da uz kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljive. 300 = 300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
363 JAKOV PILIPOVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da uz kraticu akademskog naziva najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Srdačan pozdrav, Jakov Pilipović Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
364 IVAN BIONDA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da uz kraticu akademskog naziva najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
365 Lucija Markuz NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da uz kraticu akademskog naziva najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
366 Constanza Lizačić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, dajem bezrezervnu podršku prijedlogu nove stavke Zakona, predložene od strane Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Prijedlog Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu glasi: "Skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata" Članak 78a ili 79a. 1. Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2. Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3. Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente. Bavljenje tjelesnom aktivnošću zbog očuvanja fizičkog i mentalnog zdravlja, glavna je agenda cijelog modernog čovječanstva kroz cijeli životni vijek. Svako ljudsko biće bez obzira na djelatnost kojom se bavi, ako želi zadržati svoje zdravlje kroz život, dokazano mora uključiti tjelesnu aktivnost. Usvajanje cjeloživotne navike provođenja kontinuirane tjelesne aktivnosti, ključno je za spriječavanje preranog pada motoričkih sposobnosti i ostvarenje toliko željene vitalnosti kroz cijeli život. Idealno vrijeme za trajno stjecanje te navike je početak punoljetnosti. Zato ne možemo dovoljno prenaglasiti važnost provođenja obvezne nastave iz tjelesne i zdravstvene kulture, na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama, koja se provodi na prve dvije godine studija te kao izborna nastava na ostalim godinama studija. Također, u Članku 37. predlažem dodati tekst, ovdje označen, velikim tiskanim slovima: (1) Nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na znanstveno-nastavna i umjetničko-nastavna radna mjesta. Iznimno (IZBRISATI), Nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na nastavna radna mjesta kada se na sveučilištu izvode kolegiji koji ne zahtijevaju ISKLJUČIVO znanstveni pristup, za potrebe korepeticije, STRANIH JEZIKA, TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE i druge suradnje u obrazovnom procesu ili kada se na sveučilištu izvodi stručni studij. Obrazloženje: nastavnici na sveučilištu zaposleni na nastavnim radnim mjestima i u nastavnim zvanjima čine sastavni, potporni i neizostavni dio visokoobrazovnih institucija, svoj teorijski i praktični rad i znanja često upotpunjuju znanstvenim pristupom. Njihovo postojanje ne bi smjelo biti "iznimno" i, po mom mišljenju, trebalo bi biti jasno vidljivo u predloženom nacrtu Zakona. Nastavna zvanja, također, trebaju se bolje regulirati i omogućiti napredovanja i trajna zvanja. Lijepi pozdrav, mr. sc. Constanza Lizačić, viši predavač, Ekonomski fakultet Zagreb Nije prihvaćen Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta. U odnosu na čl.37. predlagatelj ne prihvaća predloženu izmjenu odredbe obzirom se radi o iznimci sukladno općem određenju u stavku 1. ovog članka te je navedeno u skladu sa nomo-tehničkim pravilima.
367 Lara Cetinjanin NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, podržavam Zakon, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatramo da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. Pohvalno je što se napokon netko zauzeo za problematiku stručnih studija i nastoji spriječiti diskriminaciju koja se provodi godinama. Stručni i sveučilišni studiji nisu jednaki, ali su jednako vrijedni. 300=300! Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
368 Ana Bašić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon, ali uz jednu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc. ( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini, te mag.(stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
369 Slavko Vujević NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Ovaj zakon ima dosta dobrih odredbi i predstavlja korak naprijed. Jedna od tih odredbi je bila i ta da studentski predstvanici ne mogu birati rektore i dekane, ali je ta odredba izbačena iz ove inačice Nacrta prijedloga zakona. Zašto? Koji su to centri moći ishodili da se izbriše ova izvrsna odredba? Studentski predstavnici su uglavnom vrlo loši studenti koji na taj način grade svoju političku karijeru. Pristupnici za dekana i rektora koji "pridobiju" studentske predstavnike u pravilu pobjeđuju, a studentski predstavnici trguju sa svojim glasovima. To bi svakako trebalo spriječiti. Studenti se trebaju baviti studiranjem, a ne politikom. Osim toga, smatram da bi svim veleučilišnim i sveučilišnim nastavnicima trebalo biti zabranjeno da budu članovi političkih stranaka te da budu kandidati na lokalnim i državnim izborima. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
370 Aleksandar Selmanović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Dajem apsolutnu podršku prijedlogu nove stavke Zakona predložene od strane Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Naime, prijedlog se djelomično nadovezuje na članak 51. stavka 10 još uvijek važećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a koji glasi: „Visoka učilišta u okviru svoje nastavne djelatnosti obvezuju se promicati tjelovježbu i studentski šport sukladno posebnom zakonu“. Naime, navedena stavka je potpuno izbačena u Nacrtu prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti te smatram da je prijedlog Kineziološkog fakulteta prijeko potreban u Zakonu kako bi se iste djelatnosti i usluge mogle provoditi na svim visokim učilištima podjednako. Prijedlog Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu glasi: "Skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata Članak 78a ili 79a. 1. Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2. Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3. Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente. Detaljno obrazloženje ovog prijedloga nalazi se pod komentarom Kineziološkog fakulteta. S prijedlogom ovakog novog članka 78a ili 79a. Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti suglasni su i podupiru ga: Kineziološki fakultet Sveučilišta u Splitu Kineziološki fakultet Sveučilišta u Osijeku Hrvatski kineziološki savez Udruga nastavnika tjelesne i zdravstvene kulture Sveučilišta u Zagrebu Savez nastavnika tjelesne i zdravstvene kulture visokih učilišta Hrvatske Studentski zbor Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu Nije prihvaćen Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta.
371 KRISTIJAN PERKOVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
372 ANTE PRSTEC NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljive. Navedene izmjene odnose se na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
373 Irena Bagarić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Savez nastavnika tjelesne i zdravstvene kulture visokih učilišta Hrvatske SNTZKVUH svi članovi nastavnici tjelesne i zdravstvene kulture zaposleni na visokim učilištima RH daju apsolutnu podršku prijedlogu Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji glasi: "Skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata Članak 78a ili 79a 1. Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2. Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3. Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente.“ Stoga molimo da se u Zakon uvrste članci 78a ili 79a. Navedeni prijedlog se djelomično nadovezuje na članak 51. stavka 10 još uvijek važećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a koji glasi: „Visoka učilišta u okviru svoje nastavne djelatnosti obvezuju se promicati tjelovježbu i studentski šport sukladno posebnom zakonu“. Na žalost navedena stavka je potpuno izbačena te se skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata nigdje ne spominje u novom Nacrtu prijedloga Zakona, zato je prijedlog Kineziološkog fakulteta prijeko potreban i treba ga OBVEZNO UVRSTITI u Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju kako bi se sve djelatnosti i usluge definirane čl. 78a ili 79a morale jednako provoditi na svim visokim učilištima RH dakle Zakonski definirati da se jednako omogući tjelesna i mentalna dobrobit svim studentima. Svjesni važnosti edukacije o važnosti očuvanja i unapređenja skrbi o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata članovi SNTZKVUH smatraju da je svaki naveden prijedlog osnovan i utemeljen, a uz nas, podržavaju ga sva tri Kineziološka fakulteta Zagreb, Split, Osijek te sve strukovne udruge i savezi kineziologa RH Unaprijed zahvaljujem na razumijevanju i potpori, srdačno, Irena Bagarić, mag. cin. v. pred. Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu Nije prihvaćen Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta.
374 Kata Špika NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Podržavam nacrt prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i smatram da se nikako ne trebaju poistovjećivati stručni studiji sa ostalim sveučilišnim studijima. U startu se već razlikuju, jer pravilo je, tko se ne uspije upisati na sveučilišne studije, upisuje se na stručne. Zahvaljujem, Kata Špika prof. savjetnik Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
375 Ivan Andrić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljive. Navedene izmjene odnose se na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
376 LUKA TUDEK NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Podržavam prijedlog zakona uz izmjenu da je kratica akademskog naziva najbolja: bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini. mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. Takvim će kraticama biti jasno vidljiva razlika stručnog i sveučilišnog studija, a neće biti degradacije stručnog studija. Na taj će način i inozemnim poslodavcima biti razumljivija sama razina obrazovanja studenta stručnih studija. Obzirom smo već dio Bolonjskog procesa i ako se hvalimo time kako smo se uskladili s 48 drugih europskih zemalja, jedini logičan slijed bio bi da imamo i jednake akademske nazive koji su vrlo dobro prepoznati u ostalim članicama EU. Ne vidim zašto bi se Republika Hrvatska, a time i njeni studenti, opet morali razlikovati i iskakati od drugih članica. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
377 Anamarija Suša NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Podržavam prijedlog zakona uz izmjenu da je kratica akademskog naziva najbolja: bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini. mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Prijedlog sam naveo iz razloga što je jasno vidljiva razlika između stručnog i sveučilišnog, a neće biti degradacije stručnog studija. Obzirom da su moji prijedlozi na latinskom neće biti problema prilokom prevođenja u EU. Lp, Anamarija Suša Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
378 FRANO VUKASOVIĆ-LONČAR NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc. ( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
379 Helena Ponoš NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon uz male izmjene kratice akademskih naziva, koje se odnose na članke 74. i 113. navedenog prijedloga Zakona. Sveučilišni studiji bi trebali ostati (kako je zapravo do sada i bilo) na kratici univ.bacc. za preddiplomske studije i na kratici univ.mag. za diplomske studije. Stručni studiji bi trebali imati kraticu bacc. za preddiplomski studij i kraticu mag. za diplomski studij. Na taj način i inozemnim poslodavcima će biti razumljivija sama razina obrazovanja studenta stručnih studija. Obzirom smo već dio Bolonjskog procesa i ako se hvalimo time kako smo se uskladili s 48 drugih europskih zemalja, jedini logičan slijed bio bi da imamo i iste akademske nazive koji su vrlo dobro prepoznati u ostalim članicama EU-a. Ne vidim zašto bi se Republika Hrvatska, a time i njeni studenti, morali opet razlikovati i iskakati od drugih članica. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
380 Matej Stipić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Apsulutno podržavam zakon uz male izmjene kratice akademskih naziva, koje se odnose na članke 74. i 113. navedenog prijedloga Zakona. . Smatram da bi sveučilišni studiji trebali ostati (kako je zapravo do sada i bilo) na kratici univ.bacc. za preddiplomske studije i na kratici univ.mag. za diplomske studije. Nadalje, stručni studiji ne bi u svojoj kratici trebali imati nikakvo slovo "č" jer time opet odskaču - kako se kratice akademskih naziva uvijek pišu na latinskom jeziku, a kako dobro znamo da u latinskom jeziku nema slova "č", smatram kako mu tu niti nije mjesto te izgleda pomalo smiješno. Stručni studiji bi trebali imati kraticu bacc. za preddiplomski studij i kraticu mag. za diplomski studij. Navedene izmjene odnose se na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. Na taj način i inozemnim poslodavcima će biti razumljivija sama razina obrazovanja studenta stručnih studija. Obzirom smo već dio Bolonjskog procesa i ako se hvalimo time kako smo se uskladili s 48 drugih europskih zemalja, jedini logičan slijed bio bi da imamo i iste akademske nazive koji su vrlo dobro prepoznati u ostalim članicama EU-a. Ne vidim zašto bi se Republika Hrvatska, a time i njeni studenti, morali opet razlikovati i iskakati od drugih članica. 300 = 300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
381 Neven Karković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, dajem bezrezervnu podršku prijedlogu nove stavke Zakona, predložene od strane Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Prijedlog Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu glasi: "Skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata" Članak 78a ili 79a. 1. Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2. Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3. Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente. Bavljenje tjelesnom aktivnošću zbog očuvanja fizičkog i mentalnog zdravlja, glavna je agenda cijelog modernog čovječanstva kroz cijeli životni vijek. Svako ljudsko biće bez obzira na djelatnost kojom se bavi, ako želi zadržati svoje zdravlje kroz život, dokazano mora uključiti tjelesnu aktivnost. Usvajanje cjeloživotne navike provođenja kontinuirane tjelesne aktivnosti, ključno je za ostvarenje toliko željene vitalnosti kroz cijeli život. Idealno vrijeme za trajno stjecanje te navike je početak punoljetnosti. Zato ne možemo dovoljno prenaglasiti važnost provođenja obvezne nastave iz tjelesne i zdravstvene kulture, na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama, koja se provodi na prve dvije godine studija te kao izborna nastava na ostalim godinama studija. Neven Karković, prof. Nije prihvaćen Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta . Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta.
382 Mihaela Belković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Podržavam prijedlog zakona, ali predlažem malu korekciju kratica akademskog naziva: - bacc. (stručni studij) i univ.bacc. (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini. - mag. (stručni studij) i univ.mag. (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. - univ.spec.mag. (sveučilišni studij) na poslijediplomskoj razini Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 113. navedenog prijedloga Zakona. Lp, Mihaela Belković Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
383 Nera Žigić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Dajem apsolutnu podršku prijedlogu nove stavke Zakona predložene od strane Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Naime, prijedlog se djelomično nadovezuje na članak 51. stavka 10 još uvijek važećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a koji glasi: „Visoka učilišta u okviru svoje nastavne djelatnosti obvezuju se promicati tjelovježbu i studentski šport sukladno posebnom zakonu“. Naime, navedena stavka je potpuno izbačena u Nacrtu prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti te smatram da je prijedlog Kineziološkog fakulteta prijeko potreban u Zakonu kako bi se iste djelatnosti i usluge mogle provoditi na svim visokim učilištima podjednako. Prijedlog Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu glasi: "Skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata Članak 78a ili 79a. 1. Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2. Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3. Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente. Detaljno obrazloženje ovog prijedloga nalazi se pod komentarom Kineziološkog fakulteta. Podršku prijedlogu dajem u svoje ime i u ime članova Udruge nastavnika tjelesne i zdravstvene kulture Sveučilišta u Zagrebu, koja se od 2018. godine zalaže za promjenu navedene točke Zakona u korist studenata i njihove dobrobiti. Nera Žigić, prof. Predsjednica Udruge nastavnika tjelesne i zdravstvene kulture Sveučilišta u Zagrebu Nije prihvaćen Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta.
384 NENAD BORLINIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon koji će se predložiti, a nadam se i usvojiti u što kraćem roku uz jednu izmjenu, a to je da za kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. 300=300. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
385 Lorena Fićurin NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon koji će se predložiti i nadajmo se isto tako i usvojiti u što kraćem roku, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 11. prijedloga Zakona. Smatram da se treba smanjiti jasna diskriminacija prema stručnim studijima te da se i njima uvedu navedeni akademski nazivi kao što je i mag. nakon završenog diplomskog, jer 300=300. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
386 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Prijedlog novog potpoglavlja odnosno članka između sadašnjih prijedloga članaka 78. i 80. Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti "Skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata Članak 78a ili 79a. 1. Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2. Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3. Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente. OBRAZLOŽENJE PRIJEDLOGA UVOĐENJA NOVOG ČLANKA U ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Tjelesna i psihička dobrobit Definicija zdravlja Svjetske zdravstvene organizacije naglašava važnost sveobuhvatnog i multidisciplinarnog pristupa zdravlju pojedinca kojeg se promatra kao osobu sa potrebama, vrijednostima, kvalitetama i krizama, integriranu u svoju životnu okolinu i životni trenutak. Još je 1946.g. Svjetska zdravstvena organizacija tjelesno i mentalno zdravlje definirala kao temeljno ljudsko pravo, a psihofizička dobrobit imperativ je suvremenog društva te ju je važno održavati, unaprjeđivati i njegovati kroz preventivne i intervencijske mjere. Moderno društvo značajne resurse ulaže u znanje, a nositelji tog vala svakako su mladi obrazovani ljudi i stručnjaci koji su u procesu razvoja, tj. studenti. Tjelesna dobrobit Tjelesna neaktivnost, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, predstavlja četvrti rizik smrtnosti u svijetu i značajan rizični čimbenik za razvoj kroničnih bolesti poput srčano-žilnih bolesti, malignih bolesti, dijabetesa, osteoporoze itd. S druge strane, redovita tjelesna aktivnost pozitivno utječe na zdravlje kroz unapređenje srčano-dišnih i mišićnih sposobnosti, unapređenje zdravlja kostiju te smanjenje rizika obolijevanja od brojnih kroničnih bolesti kao što su koronarna bolest srca, cerebrovaskularne bolesti, hipertenzija, rak pluća, rak dojke, rak kolorektuma i dijabetes tipa 2. Unatoč brojnim dokazima o zdravstvenim dobrobitima tjelesne aktivnosti, u općoj populaciji je značajan udio osoba koje se ne bave tjelesnim aktivnostima. Primjerice, prema podacima Sustava za praćenje ponašanje povezanih sa zdravljem djece i adolescenata Svjetske zdravstvene organizacije, u Republici Hrvatskoj je izrazito velik udio nedovoljno aktivnih (69 % - 88 %). S obzirom da je poznato da se razina tjelesne aktivnosti smanjuje u prelasku iz adolescentske u odraslu dob, upravo studenti predstavljaju populaciju u kojoj je važno kontinuirano pratiti i poticati redovito bavljenje tjelesnim aktivnostima. Zaključci istraživanja prevalencije tjelesne aktivnosti studenata u Hrvatskoj gotovo jednoznačno upućuju na značajan udio nedovoljno aktivnih i potrebu za promocijom tjelesne aktivnosti u toj populaciji. Značajan pad tjelesne aktivnosti i povećanja vremena u sjedenju tijekom prve godine studija povezan je i s povećanjem tjelesne mase studenata, pa je tako u stručnoj literaturi poznata sintagma „brucoških 15“ koja upućuje na prirast u tjelesnoj masi od 15 funti, odnosno približno 7 kg u tom periodu. U protekle dvije godine, pojavom COVID-19 pandemije, razina tjelesna aktivnost studenata se značajno smanjila. U recentnom je sistematskom preglednom radu utvrđeno da je u 9 od 10 istraživanja razina tjelesne aktivnosti studenata značajno manja nego prije početka pandemije. Prema istom izvoru, tjelesna se aktivnost niskog i umjerenog intenziteta smanjila između 32,5 % i 365, 5 %, a tjelesna aktivnost visokog intenziteta između 3% i 53 %. Zanimljivo je da iako čak 94 % studenata smatra da je tjelesna aktivnost važna za njihovo zdravlje, približno 50 % ih se ne uključuje u tjelesne aktivnosti izvan nastave tjelesne i zdravstvene kulture (TZK). Sukladno svemu navedenom, kroz uvođenje obavezne nastave TZK-e na prve dvije godine studija i izborne nastave TZK-e na ostale godine studija, jasno se iskazuje poznavanje aktualnih potreba i skrb visokoškolskih institucija o zdravlju i tjelesnom blagostanju studenta u Republici Hrvatskoj. Psihička dobrobit Prema WHO, 75% psihičkih poremećaja javlja se u periodu između 15-25.g. a procjene su da 70-80% mladih, globalno gledano, ne dobiva pomoć i potrebnu podršku. Za to postoje različiti razlozi, od neprepoznavanja ozbiljnosti potrebe, straha od stigmatizacije ali i nedostatka infrastrukturnih, organizacijskih i kadrovskih preduvjeta za provedbu takvih oblika podrške i pomoći. Znanstvena istraživanja nedvojbeno pokazuju da je uspjeh u studiju pozitivno povezan s samoprocijenjenom akademskom samoefikasnošću, psihičkom dobrobiti i duljinom studiranja. Inozemna istraživanja pokazuju da su studenti s ozbiljno narušenom psihičkom dobrobiti do 4 puta niže akademski efikasni, dulje studiraju i nižeg su akademskog uspjeha (pr. Bas, 2020; Grotan, Sund i Bjarkeset 2019), a pojava anksioznih i depresivnih simptoma negativno korelira sa akademskom i socijalnom aktivnošću studenata (Byrd i McKinney, 2012). Nadalje, najnovije studije pokazuju da je pojava Covid 19 epidemije dodatno pogoršala stanje u smislu veće narušenosti psihičke dobrobiti studentske populacije te se potvrđuju navedene negativne korelacije s pokazateljima akademskog uspjeha (Chen i Luckok, 2022; DuhemiI sur., 2020; Horita i sur., 2021). Neka istraživanja ističu važnost preventivnih mjera i faktora koji doprinose psihofizičkoj dobrobiti općenito, ali i u kriznim periodima, od kojih se kao jedna od najvažnijih ističe dostupnost psihološke podrške (Chevance i sur., 2020; Ma i sur., 2020) te unaprjeđenje mentalno-zdravstvene pismenosti. Upravo u tom segmentu vidljiva je argumentacija ovakvog prijedloga izmjene/dopune Zakona. Potreba za osnivanjem Psiholoških savjetovališta za studente izuzetno je važan doprinos ne samo psihičkoj dobrobiti i prevenciji psihičkih teškoća studenata, već perspektivno gledano i cijele zajednice. Dvije opsežne studije provedene 2020 i 2021. na hrvatskoj populaciji kao i statistički podatci HZJZ pokazuju da mladi ljudi u Hrvatskoj danas – nisu dobro. Rezultati studije Kako smo – život u Hrvatskoj u doba korone (2020, 2021) pokazuju da 40 % hrvatskih studenata (reprezentativni uzorak N=450) navodi poteškoće u koncentraciji, a 60% ima poteškoće sa samoregulacijom zbog niza anksiozno depresivnih simptoma. Nadalje 75% ispitanih izrazito je zabrinuto zbog završetka akademske godine, 67% zbog svog psihičkog zdravlja, što su alarmantni podatci. Ono što se na terenu vidi kao pozitivan pomak jest da ih sve veći broj traži pomoć, no istu ne uspijevaju dobiti uopće ili na vrijeme zbog slabijih financijskih mogućnosti i nedostatka centara za mentalno zdravlje diljem zemlje ali i u velikim gradovima u kojima bi studenti pomoć mogli tražiti besplatno ili na uputnicu, ali i zbog preopterećenosti stručnjaka – psihologa i psihoterapeuta koji imaju velike liste čekanja. Na nekim Sveučilištima postoje Odbori za promicanje mentalnog zdravlja, postoji i besplatno Psihološko savjetovalište zagrebačkog studentskog centra, no njihovi su kapaciteti mali i nedostatni. Znatno bi uputnije bilo ovakav vid pomoći i podrške decentralizirati i locirati na sastavnice Sveučilišta, na fakultete na kojima studenti provode vrijeme, u prostoru koji im je blizak i dostupan. Na taj bi se način pridonijelo destigmatizaciji potrebe za psihološkom pomoći i podrškom, te značajno pomoglo mladim ljudima učinivši te usluge dostupnima, što je u skladu s njihovim temeljnim pravima. Navedeno potvrđuju primjeri dobre prakse postojećih savjetovališta npr. Psihološko savjetovalište za studente Filozofskog fakulteta, Edukacijsko rehabilitacijskog, Kineziološkog i Pravnog fakulteta u Zagrebu, Filozofskog fakulteta u Zadru, Rijeci, Puli, Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu itd.). Također, s obzirom da smo evidentno izloženi što kontinuiranom i dugotrajnom stresu zbog promijenjenih uvjeta života uslijed Covida zbog čega mladi nisu u prilici u potpunosti zadovoljavati svoje razvojne psihosocijalne potrebe, što zbog činjenice da opetovano svjedočimo kriznim situacijama (potres, rat, pad ratne letjelice) uočava se potreba i za osnivanjem Centra za krizna stanja za studente ili imenovanjem nekog od postojećih lokalnih ustanova takvom službom na regionalnoj razini gdje bi se studenti mogli javiti u potrebi, izdvojeno od rada takvih službi za građanstvo. Važno bi također bilo da se na sveučilištima i svim sastavnicama o tom govori, studente redovito informira o radu i dostupnosti takvih usluga te da psihološka savjetovališta za studente osim savjetodavnog rada i psihološke pomoći nude i psihoedukacijske aktivnosti (radionice, predavanja) za studente i zaposlenike kako bi se kontinuirano radilo na unaprjeđenju mentalno-zdravstvene pismenosti te osnaživanju i oblikovanju vještina za očuvanje vlastite psihofizičke dobrobiti. U praksi je trenutno problem nedostatka izvora za financiranje takvog oblika djelatnosti, što je prepušteno samim fakultetima, te bi uvođenje ovakvog prijedloga u Zakon pomoglo realizaciji strategije za očuvanje mentalnog zdravlja na državnoj razini. To je u skladu i s brojnim europskim standardima i inozemnom praksom, a dugoročno bi doprinijelo zdravlju i produktivnosti aktivnih i budućih radno aktivnih članova društvene zajednice." S prijedlogom ovakog novog članka 78a ili 79a. Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti suglasni su i podupiru ga: Kineziološki fakultet Sveučilišta u Splitu Kineziološki fakultet Sveučilišta u Osijeku Hrvatski kineziološki savez Udruga nastavnika tjelesne i zdravstvene kulture Sveučilišta u Zagrebu Savez nastavnika tjelesne i zdravstvene kulture visokih učilišta Hrvatske Studentski zbor Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu Nije prihvaćen Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta.
387 Vlasta Bonačić Koutecky NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Odlukom ministra znanosti i obrazovanja, a na prijedlog Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj (Nacionalno vijeće), 2014. odnosno 2015. godine u Republici Hrvatskoj utemeljeni su znanstveni centri izvrsnosti (ZCI), i to na period od deset godina. U međuvremenu su Centri ostvarili vrlo respektabilne i međunarodno vrijedne istraživačke rezultate, zaposlili, educirali i još uvijek educiraju preko 200 mladih znanstvenika, ostvarili vrlo dobre veze s gospodarstvom i pokrenuli čitav niz vrijednih istraživačkih inicijativa. U skladu sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (ZZDVO) i na temelju kriterija za srednjoročnu evaluaciju rada ZCI, Nacionalno vijeće je provelo postupak srednjoročnog vrednovanja u ožujku 2018. godine. Potom je na temelju Odluke Nacionalnog vijeća o prijedlogu produžetka rada ZCI, MZO u listopadu 2019. godine donijelo Odluke o produžetku rada ZCI u narednom razdoblju od pet godina. Prema tome, prema svim objektivnim pokazateljima Centri su opravdali osnovnu svrhu svog osnivanja te financijska sredstva koja su u njih uložena. Međutim, u postojećem Nacrtu prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (ZVOZD), koji je ovdje na e-savjetovanju više nema niti spomena o znanstvenim centrima izvrsnosti, iako su postojeći ZCI još uvijek aktivni i njihov mandat će trajati i u vrijeme donošenja novog zakona, te usprkos tome što su ZCI jasno definirani u aktualnom Zakonu (čl. 29.)!? Vjerujemo da se pri tome ne radi o nekoj strateškoj odluci prema kojoj RH više neće osnivati i podupirati centre centre izvrsnosti, već o omašci koju je jednostavno moguće ispraviti u procesu javne rasprave i oblikovanja konačnog prijedloga (ZVOZD). Stoga predlažemo da se i postojeći Nacrt ZVOZD ugrade odgovarajuće odredbe vezane uz znanstvene centre izvrsnosti. Štoviše, vjerujemo da su u tom smjeru je odredbe iz postojećeg Zakona više nego korisne i sasvim korektno ocrtavaju smisao i postupak osnivanja i djelovanja ZCI (molim vidjeti tekst niže). Aktualni ZZDVO, članak koji regulira Znanstvene centre izvrsnosti: Znanstveni centar izvrsnosti Članak 29. (1) Znanstveni centar izvrsnosti je znanstvena organizacija ili njezin ustrojbeni dio ili skupina znanstvenika koja po originalnosti, značenju i aktualnosti rezultata svoga znanstvenog rada ide u red najkvalitetnijih organizacija ili skupina u svijetu unutar svoje znanstvene discipline. (2) Znanstvenu organizaciju ili njezin ustrojbeni dio ili skupinu znanstvenika centrom izvrsnosti proglašava ministar na prijedlog Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, uz suglasnost znanstvene organizacije ili skupine znanstvenika, na temelju vrednovanja sukladno zakonu koji regulira osiguravanje kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju i postupka koji obvezno uključuje međunarodnu prosudbu. (3) Odluka ministra o proglašenju znanstvenog centra izvrsnosti sadrži prava i obveze koje na prijedlog Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj taj centar dobiva. Odluka se donosi na pet godina, a na temelju svakog novog vrednovanja u postupku predviđenom stavkom 2. ovog članka, može se produžiti za idućih pet godina. S poštovanjem, Voditelji deset hrvatskih znanstvenih centara izvrsnosti u STEM području: - Znanstveni centar izvrsnosti za napredne materijale i senzore, Institut Ruđer Bošković Akademik Milko Jakšić Dr. sc. Mario Stipčević Dr. sc. Mile Ivanda Dr. sc. Marko Kralj - Znanstveni centar izvrsnosti za reproduktivnu i regenerativnu medicinu, Medicinski fakultet, Sveučilište u Zagrebu Akademik Slobodan Vukičević Prof. dr. sc. Davor Ježek - Znanstveni centar izvrsnosti za virusnu imunologiju i cjepiva, Medicinski fakultet, Sveučilište u Rijeci Prof. dr. sc. Stipan Jonjić - Znanstveni centar izvrsnosti za znanost i tehnologiju - STIM, Sveučilište u Splitu Prof. dr. dr. hc. Vlasta Bonačić-Koutecky - Znanstveni centar izvrsnosti za bioraznolikost i molekularno oplemenjivanje bilja, Agronomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu Prof. dr. sc. Zlatko Šatović - Znanstveni centar izvrsnosti za bioprospecting mora, Institut Ruđer Bošković Dr. sc. Rozelindra Čož-Rakovac, znanstvena savjetnica u trajnom zvanju - Znanstveni centar izvrsnosti za kvantne i kompleksne sustave te reprezentacije Liejevih algebri, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu Prof. dr. sc. Hrvoje Buljan Prof. dr. sc. Pavle Pandžić - Znanstveni centar izvrsnosti za personaliziranu brigu o zdravlju, Sveučilište Josip Juraj Strossmayer u Osijeku Prof. dr. sc. Gordan Lauc Prof. dr. sc. Ines Drenjačević - Znanstveni centar izvrsnosti za temeljnu, kliničku i translacijsku neuroznanost, Medicinski fakultet, Sveučilište u Zagrebu Prof. dr. sc. Miloš Judaš - Znanstveni centar izvrsnosti za znanost o podatcima i kooperativne sustave, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Sveučilište u Zagrebu Prof. dr. sc. Sven Lončarić Prof. dr. sc. Ivan Petrović Nije prihvaćen Člankom 3. stavkom 2. prijedloga Zakona propisano je, da se članovima akademske zajednice jamče akademske slobode koje, između ostalog, posebno obuhvaćaju pravo na međusobnu suradnju i istraživanje, a sredstva iz državnog proračuna Republike Hrvatske doznačivat će se javnom visokom učilištu, odnosno javnom znanstvenom institutu na temelju programskog ugovora sukladno članku 97. stavku 1. prijedloga Zakona.
388 Franjo Duić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Podržavam zakon uz jednu malu izmjenu, a to je da kratica akademskog naziva bude bacc. za stručni studij, odnosno univ.bacc. za sveučilišni studij. Navedeno donosi puno bolju usklađenost i prepoznatljivost studija unutar kako cijele Europske Unije, tako i šire. Tome pridonosi i činjenica što će sve kratice na latinskom jeziku biti univerzalno prepoznatljive. Stoga predlažem: - nakon završetka sveučilišnog prijediplomskog studija kraticu - univ.bacc. - nakon završetka stručnog prijediplomskog studija kraticu - bacc. - nakon završetka sveučilišnog diplomskog studija kraticu - univ.mag. - nakon završetka stručnog diplomskog (specijalističkog) studija kraticu - mag. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
389 KATARINA JANDREJ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon koji će se predložiti, a nadam se i usvojiti u što kraćem roku uz jednu izmjenu, a to je da za kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. 300=300. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
390 IVAN POSAVEC NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Podržavam zakon uz jednu malu izmjenu, a to je da kratica akademskog naziva bude bacc. za stručni studij, odnosno univ.bacc. za sveučilišni studij. Navedeno donosi puno bolju usklađenost i prepoznatljivost studija unutar kako cijele Europske Unije, tako i šire. Tome pridonosi i činjenica što će sve kratice na latinskom jeziku biti univerzalno prepoznatljive. Stoga predlažem: - nakon završetka sveučilišnog prijediplomskog studija kraticu - univ.bacc. - nakon završetka stručnog prijediplomskog studija kraticu - bacc. - nakon završetka sveučilišnog diplomskog studija kraticu - univ.mag. - nakon završetka stručnog diplomskog (specijalističkog) studija kraticu - mag. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
391 JURAJ PLEŠA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Podržavam zakon uz jednu malu izmjenu, a to je da kratica akademskog naziva bude bacc. za stručni studij, odnosno univ.bacc. za sveučilišni studij. Navedeno donosi puno bolju usklađenost i prepoznatljivost studija unutar kako cijele Europske Unije, tako i šire. Tome pridonosi i činjenica što će sve kratice na latinskom jeziku biti univerzalno prepoznatljive. Stoga predlažem: - nakon završetka sveučilišnog prijediplomskog studija kraticu - univ.bacc. - nakon završetka stručnog prijediplomskog studija kraticu - bacc. - nakon završetka sveučilišnog diplomskog studija kraticu - univ.mag. - nakon završetka stručnog diplomskog (specijalističkog) studija kraticu - mag. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
392 Ivan Jažić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Slažem se s prijedlogom Zakona osim u dijelu u kojem će ponovno ostati kratica "struč." koja je na hrvatskom jeziku, a ostatak titule na latinskom jeziku. Stoga predlažem sljedeće nazive: - nakon završetka sveučilišnog prijediplomskog studija da kratica bude univ.bacc. - nakon završetka stručnog prijediplomskog studija da kratica bude bacc. - nakon završetka sveučilišnog diplomskog studija kratica bude univ.mag. - nakon završetka stručnog diplomskog studija kratica bude mag. Ovim prijedlogom bi se izrazila jasna distinkcija između stručnih i sveučilišnih studijskih programa, a stavljanje prefiksa stručni ispred titule mag. predstavljala bi ponovnu izravnu diskriminaciju studenata stručnih studija na tržištu rada, te ju smatram krajnje nepotrebnom budući da je razlika izmedju dvije vrste studija (stručnih i sveučilišnih) vidljiva u samom sadržaju studija. Također, smatram da bi se Republika Hrvatska trebala ugledati u ostatak zemalja članica EU i u potpunosti na pravilan način implementirati odredbe (EKO), odnosno ne izmišljati nepostojeće akademske nazive kojima diskreditira vlastite državljane u ostvarivanju njihovih zakonskih prava, stečenih po završetku petogodišnjeg stručnog studija. Nadalje, smatram da većina stručnih studija u Republici Hrvatskoj ima isti plan i program te iste ishode kao i sveučilišni studijski programi, stoga predlažem reviziju akreditacija visokih sveučilišta koja izvode stručne studije na pogrešan način budući da praksa koja je sastavni dio stručnih studija uporno izostaje, budući da nastavni planovi i programi većine fakulteta koji izvode stručne studije, ne udovoljavaju uvjetima stručnog studija. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
393 MILA GUĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Slažem se s prijedlogom Zakona osim u dijelu u kojem će ponovno ostati kratica "struč." koja je na hrvatskom jeziku, a ostatak titule na latinskom jeziku. Stoga predlažem sljedeće nazive: - nakon završetka sveučilišnog prijediplomskog studija da kratica bude univ.bacc. - nakon završetka stručnog prijediplomskog studija da kratica bude bacc. - nakon završetka sveučilišnog diplomskog studija kratica bude univ.mag. - nakon završetka stručnog diplomskog studija kratica bude mag. Ovim prijedlogom bi se izrazila jasna razlika između dva studija, ali također i smanjila dosadašnja diskriminacija stručnih studija. Navedene izmjene se odnose na članke 113 i 74 prijedloga Zakona. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
394 Branka Milošević Pujo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Podržavam donošenje novog Zakona i predlažem dopunu članka 111 dodavanjem stavka 4 koji bi glasio: Postupci produljenja ugovora o radu nastavniku nakon 65.godine života započeti prije stupanja na snagu ovog zakona vode se prema propisima koji su važili u trenutku započinjanja postupka. Nije prihvaćen Produljenje ugovora o radu regulirano je stavkom 1. i 2. članka 52. prijedloga Zakona čime se stavljaju izvan snage odredbe Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokog obrazovanja (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17). Stav je predlagatelja Zakona da se nakon prestanka ugovora o radu radi odlaska u mirovinu svako produljenje ugovora o radu može zaključiti isključivo na teret vlastitih sredstava visokog učilišta.
395 Dražen Petrović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon koji će se predložiti i nadajmo se isto tako i usvojiti u što kraćem roku, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 11. prijedloga Zakona. Smatram da se treba smanjiti jasna diskriminacija prema stručnim studijima te da se i njima uvedu navedeni akademski nazivi kao što je i mag. nakon završenog diplomskog, jer 300=300. Prih