Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Kristina Hodak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
2 Boris Jokić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 102. - SEDMI DIO – Financiranje visokog obrazovanje i znanstvene djelatnosti. IDIZ smatra da je višegodišnje programsko financiranje put kojim se mogu ostvariti pozitivniji ishodi znanstvene djelatnosti u Hrvatskoj. Rješenja u ovom dijelu Prijedloga zakona zahtijevaju dodatnu razradu u vidu preciznijeg određenja tri komponente te posebice sadržaja i postupka pregovaranja. - Čl. 102. st. 3. - Snažno se zalažemo za Programske ugovore u trajanju od četiri ili pet godina. Institut za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ) Prihvaćen U stavku 3. članku 102. prijedloga Zakona propisat će se razdoblje od četiri godine za sklapanje programskog ugovora.
3 Sveučilište u Dubrovniku ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 102. Predlaže se u članku 102. stavku 5. iza riječi „suradnika“ dodati zarez i riječ „broja vanjskih suradnika“. Prihvaćen Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. Prijedlogom Zakona uređuje se samo pojam suradnik.
4 Sveučilište u Dubrovniku ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 96. U članku 96. stavku 3. iza riječi „fondova“ predlaže se dodati riječi „i programa“. Prihvaćen Članak 96. stavak 3. točka 3. prijedloga Zakona će se doraditi.
5 Ana Pavković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon, uz jednu izmjenu, da kratice akademskih naziva budu bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Ovim imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom te su lako prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive
6 Sveučilište u Dubrovniku ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 52. Predlaže se u članku 52. stavku 2. iza riječi „znanstvenom“ dodati riječi „odnosno umjetničkom“. Prihvaćen Stavak 2. će se nadopuniti.
7 Sveučilište u Dubrovniku ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 51. Ovakvu odredbu nacrta prijedloga zakona obavezno trebaju pratiti adekvatne promjene u važećem radnom i socijalnom zakonodavstvu. Zakon o radu ("Narodne novine" br. 93/14., 127/17., 98/19.) u članku 112. stavku 1. podstavku 4. propisuje da ugovor o radu, između ostalog, prestaje kada radnik navrši šezdeset pet godina života i petnaest godina mirovinskog staža, osim ako se poslodavac i radnik drukčije ne dogovore. Zakon o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" br. 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18., 115/18., 102/19., 84/21.) u članku 33. stavku 1. propisuje da pravo na starosnu mirovinu ima osiguranik kada navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža. Prihvaćen Stavak 1. će se urediti.
8 Sveučilište u Dubrovniku ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 48. Potrebno je uskladiti terminologiju sa Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama ("Narodne novine" br. 85/08., 110/08., 34/11., 54/13., 152/14., 59/17., 37/20.) koji predviđa rodiljni dopust odnosno roditeljski dopust. Prihvaćen Stavak 1. će se urediti.
9 Sveučilište u Dubrovniku ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 39. Članak 39. stavak 3. ne predviđa mogućnost da se na integriranom sveučilištu to jest njegovoj umjetničkoj sastavnici osoba koja nije stekla akademski stupanj doktora umjetnosti može zaposliti na umjetničko-nastavno radno mjesto. U tom smislu predlaže se iza riječi „akademija“ dodati riječi „ili sastavnica integriranog sveučilišta koja izvodi studij u umjetničkom području“ . Prihvaćen Stavak 3. članka 39. prijedloga Zakona doradit će se.
10 IVAN SOBOL NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive
11 Nikolina Sobol A)  Pregled stanja, b) Strateška osnova za donošenje Zakona Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
12 Sveučilište u Dubrovniku ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 36. Potrebno je uskladiti terminologiju, naslov iznad članka 36. glasi Imenovanje i razrješenje ravnatelja, dok stavci 3., 5. i 6. tog članka reguliraju izbor ravnatelja, a ne imenovanje. Prihvaćen Članak 36. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
13 Sveučilište u Dubrovniku ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 19. Prema članku 20. stavku 4. nacrta prijedloga Zakona prodekane imenuje i razrješava fakultetsko, odnosno akademijsko vijeće na prijedlog dekana. Dakle, prodekani se ne izabiru se već imenuju, pa je potrebno tu odredbu uskladiti na odgovarajući način. Prihvaćen Stavak 3. će se urediti.
14 Sveučilište u Dubrovniku ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. Članak 12. stavak 3. podstavak 10. potrebno je uskladiti s člankom 13. stavkom 4. nacrta prijedloga Zakona koji propisuje da prorektore imenuje Senat. Dakle, ne provodi se postupak izbora prorektora već imenovanje, pa je iz tog razloga potrebno na odgovarajući način uskladiti tu odredbu. Prihvaćen Stavak 3. podstavak 10 će se urediti.
15 Ured pučke pravobraniteljice ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 73. Kako je predloženo stavkom 1. diplomantima prijediplomskog studija se, kao i osobama koje su završile kratki stručni studij u trajanju od dvije godine, izdaje svjedodžba, a ne diploma, što predstavlja korak unatrag u odnosu na trenutno važeće odredbe ZZDVO čijim je člankom 84. propisano da se studentu koji završi preddiplomski sveučilišni studij izdaje diploma. Navedenim prijedlogom sustav visokog obrazovanja odmiče se od uobičajene prakse zemalja EU i bolonjskog procesa visokog obrazovanja prema kojom se diplomantima preddiplomskih studija izdaje diploma. Predloženo rješenje svakako utječe i na njihov status na tržištu rada gdje bi trebali biti prepoznati kao stručnjaci koji su razinom kvalifikacije i stečenim kompetencijama osposobljeni za čitav niz složenih i zahtjevnih poslova za čije obavljanje se traži visoka razina obrazovanja. No, izdavanjem svjedodžbe umjesto diplome, šalje se poruka da se fakultetska naobrazba odnosno nekadašnja visoka stručna sprema stječe tek nakon diplomskog studija, a da su prvostupnici zapravo VŠS ili još niži stupanj obrazovanja. Stoga smatramo da je, kako za pojašnjavanje stečenih znanja i kompetencija prvostupnika, ispravom koja se izdaje na kraju prijediplomskog studija potrebno poslati jasnu poruku da je riječ o stručnjacima koji su sposobni obavljati poslove radnih mjesta na kojima se nekada tražila VSS, a što je bio i jedan od ciljeva bolonjskog sustava visokog obrazovanja. Prihvaćen Članak 73. će se urediti na način da će se diploma izdavati nakon završetka prijediplomskog, diplomskog i poslijediplomskog te integriranog studija.
16 Ured pučke pravobraniteljice ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 51. Uvjeti za odlazak u mirovinu nastavnika u sustavu visokog obrazovanja produženi su u odnosu na uvjete iz Zakona o radu kojim je regulirano obvezno umirovljenje po sili zakona sa navršenih 65 godina života. Obzirom da navedeno predstavlja pogodnost za već zaposlene nastavnike u sustavu visokog obrazovanja koji imaju mogućnost ostanka na tržištu rada do 67. godine života, što s druge strane može imati negativan učinak i na zapošljavanje mladih u sustavu visokog obrazovanja i znanosti, smatramo da bi u obrazloženju trebalo jasno navesti razloge zbog kojih se propisuje takva iznimka koja bi morala, svojom primjerenošću, doprinijeti nekom legitimnom cilju Također, zakonom je potrebno jasno propisati je li ostanak na tržištu rada do 67. godine života obveza nastavnika u sustavu visokog obrazovanja, ili je to samo mogućnost koju nastavnik na javnom visokom učilištu može, ali i ne mora koristiti. Nadalje, nejasno je zašto se navedenom odredbom različito tretiraju nastavnici na javnom visokom učilištu koji su obavezni otići u mirovinu istekom akademske godine u kojoj je navršio 67 godina života (sukladno članku 70. akademska godina traje od 01. listopada tekuće do 30. rujna iduće godine), a znanstveniku na javnom znanstvenom institutu istekom kalendarske godine u kojoj je navršio 67. godina. Tako postavljenim uvjetima osoba koja je, primjerice 01. listopada navršila 67 godina života, a zaposlena je na javnom visokom učilištu, može raditi punih 9 mjeseci duže od osobe koja je rođena na isti dan, ali radi u javnom znanstvenom institutu. Također, a s obzirom na to da nastavnici i znanstvenici imaju povlasticu duljeg ostanka na tržištu rada, smatramo da je potrebno dodatno obrazložiti iznimku iz stavka 2. navedenog članka, kojom im se, u slučaju trajnog zvanja, mogućnost ostanka na tržištu rada produljuje sve do 70. godine života. Prihvaćen Stavak 1. će se urediti.
17 DORA KOVAČIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive
18 Ines Luketić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Prijedlog zakona podržavam, ali smatram da je potrebna izmjena čl. 74 i 113 vezanih uz akademske nazive odnosno kratice istih. Smatram da bi primjerenije kratice akademskog naziva bile bacc. i mag. (stručni studij) te univ.bacc i univ.mag. (sveučilišni studij) Na ovaj način smanjuje se dosadašnja diskriminacija stručnih studija, ali je ujedno jasno vidljiva razlika između stručnih i sveučilišnih studij. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
19 TANJA AKRAP NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc. (stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Svugdje u svijetu su prepoznatljivi naveden nazivi samo mi u HR smo naopaki. Struc.spec. kao da neko kašljuca i štuca a ne da ima akademski naziv. Strucni specijalista (prije se u specijalnu skolu islo tko ima neke poteskoce) a sada u HR su specijalci akademski obrazovani ljudi. Nigdje veze. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
20 SARA BESTULIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.(stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.(stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
21 Demi Janko NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
22 MONIKA ZEREC NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u potpunosti uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini. Isto tako za diplomsku raqzinu mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij). Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
23 MARIO-EMANUEL RADELIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
24 Lucija Labura NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
25 Lucija Bastiančić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon, uz jednu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatramo da je najbolje predložiti bacc. (stručni studij) i univ.bacc. (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.(stručni studij) i univ.mag. (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Kao argumentaciju nudim jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
26 BRANKO PERKOVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
27 Tomislav Riđan NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
28 IVONA JAKUBEK NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.(stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini, te mag.(stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
29 Matea Markiš NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, ali uz jednu malu izmjenu, a to je da se kao kraticu akademskog naziva predloži bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Ovime bismo imali jasnu distinkciju između dva studija te, još bitnije, smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 ! Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
30 GABRIJELA PERKOVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
31 Dina Kralj ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. U cilju ispravljanja diskriminacije studenata stručnih studija neophodno je da svaki student koji završi studij i ostvari 300 ects ima apsolutno pravo na titulu mag. po uzoru na sve države članice Europske unije, jednako kako je neophodno da svi studenti koji se obrazuju u RH imaju apsolutno pravo nastavka studija (poslijediplomski, doktorat) neovisno o studiju koji su završili. Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
32 PERICA PERKOVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
33 Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 110. U odnosu na stavak 3. ističemo kako ostaje nejasno koje su pravne posljedice zadržavanja stečenih znanstvenih zvanja, odnosno, ima li to ikakvih implikacija na radno-pravni status osobe koja zadržava stečeno (posebice više zvanje od onog trenutno potrebnog za radno mjesto na kojemu je zaposlena) i njena prava i mogućnosti u sustavu, posebice prilikom izbora na radno mjesto, ili je to tek titula bez formalnog značaja? Potrebno je precizirati da se odredba stavka 4. odnosi na nastavnika odnosno znanstvenika kojemu je temeljem trenutno važećeg Zakona iznimno produljen radni odnos i to na određeno vrijeme, pa će sukladno ovoj odredbi njegov radni odnos prestati istekom sklopljenog aneksa o produljenju radnog odnosa nakon 65. godine, dok će u odnosu na zaposlenike koji su u trenutku stupanja na snagu ovog zakona navršili 65 godina, ali im još nije prestao ugovor o radu s obzirom da još uvijek nije istekla kalendarska/akademska godina u kojoj su navršili 65 godina, prestanak radnog odnosa biti reguliran sukladno odredbama novog Zakona. Nije propisano da se bilo kakvim podzakonskim propisima treba predvidjeti odgovarajuće prijelazno razdoblje za primjenu novih uvjeta izbora/reizbora koji se tek trebaju definirati. To znači da bi se neke osobe mogle naći u vrlo nezavidnoj poziciji jer bi im moglo preostati relativno kratko razdoblje (manje od 5 godina, jer se rokovi računaju od zadnjeg reizbora, a ne od stupanja na snagu novog zakona ili novih uvjeta za izbor/reizbor), u kojem će moći ispuniti uvjete reizbora koji će im tek naknadno biti poznati. Ovo pitanje je svakako potrebno primjereno regulirati da se izbjegne takva pozicija zaposlenika koja bi im potencijalno mogla ugroziti i radni odnos. Prihvaćen Stavkom 3. člankom 110. prijedloga Zakona propisano je da nastavnik, znanstvenik i suradnik zadržava stečeno zvanje, a kriteriji za izbor na radno mjesto utvrdit će se Nacionalnim sveučilišnim, znanstvenim i umjetničkim kriterijima koje će donijeti Nacionalno vijeće te dodatnim kriterijima koje će donijeti visoko učilište, odnosno znanstveni institut općim aktom. Stavak 4. istog članka će se doraditi.
34 Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 108. Stavak 3. posebno regulira trajanje mandata samo u odnosu na rektore i dekane koji su prije stupanja na snagu ovog Zakona izabrani po drugi put, međutim ništa ne govori o aktualnim mandatima rektora odnosno dekana koji su po prvi puta izabrani. Smislenije bi bilo propisati da rektori odnosno dekani koji se nađu na toj dužnosti u trenutku stupanja na snagu ovog Zakona ostaju na istoj dužnosti do isteka mandata na koji su izabrani, a da oni koji su izabrani po drugi puta nemaju mogućnost ponovnog izbora. Prihvaćen Stavak 3. članka 108. prijedloga Zakona će se dopuniti.
35 ŽELJKA ČORAPOVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
36 Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 107. U odnosu na stavak 1. upozoravamo na omašku u točci 2. u kojoj je dva puta spomenut članak 42., pri čemu se u drugom navođenju vjerojatno mislilo na članak 43. U odnosu stavak 1. točke 3. i 4., ističemo kako se u slučaju iz čl. 51. ovog Zakona niti u slučaju iz čl. 42. ne radi o ispunjenu uvjeta koji dovode do otkazivanja ugovora o radu. U navedenim slučajevima ne postoji obveza poslodavca da pod određenim uvjetima otkaže ugovor o radu, već se radi o prestanku ugovora po sili zakona kako je navedeno u čl. 42. odnosno prestanku ugovora o radu radi odlaska u mirovinu sukladno čl. 51. Prihvaćen Točke 2., 3. i 4. stavka 1. članka 107. prijedloga Zakona će se doraditi.
37 Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 76. Smatramo kako odredba stavka 2. predstavlja nepotrebno ograničavanje rada studenata, posebice uzevši u obzir činjenicu da se neki studijski programi izvode samo u redovitom statusu, zbog čega student mora birati između studija i rada. Prema našem mišljenju potrebno je relaksirati ovu odredbu u smjeru omogućavanja studentima u redovitom statusu zasnivanja radnog odnosa i obavljanja samostalne djelatnosti obrta ili drugog slobodnog zanimanja, uz ograničavanje pojedinih prava iz studentskog standarda. Prihvaćen Članak 76. će se urediti.
38 Mate Šakić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
39 Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 51.  Iako smatramo da je potrebno i poželjno, kako u nastavi tako i u znanosti, zadržati najbolje nastavnike odnosno znanstvenike i nakon navršetka 67 godina života, ne vidimo smisao ovakvog prijedloga odredbe koja produljuje radni vijek svih nastavnika i znanstvenika do isteka akademske/kalendarske godine u kojoj su navršili 67 godina života, a posebice uzevši u obzir utjecaj takve odredbe na mogućnosti zapošljavanja mladih. Mišljenja smo kako bi posljedice ovako predviđenog produljenja radnog vijeka mogle biti pogubne za kadrovsku obnovu sustava i krajnje demotivirajuće za mlađe kategorije nastavnika i znanstvenika. Nije jasno što je politika Vlade u RH. Zaustaviti odlazak mladih ljudi ili ih motivirati na odlazak iz ove zemlje?  Zašto je moguće na vlastita sredstva produljiti radni odnos samo osobama na najvišim radnim mjestima? Ako ih financiraju iz vlastitih prihoda, ne bi li potreba za nastavkom njihova rada (primjerice u vođenju određenog projekta ili sl.) trebala biti odlučujuća odrednica temeljem koje će visoko učilište samostalno odrediti je li i kome je potrebno produljiti ugovor i do 70-e godine života?  Stavkom 2 stvara se dodatna nejednakost između ustanova koje imaju priliku i ustanova koje nemaju priliku stjecati vlastite prihode na tržištu. Zadržavanje vrhunskog kadra u sustavu je doprinos znanosti i nastavi u zemlji, ali zar taj doprinos ne zaslužuju znanstvene i umjetničke discipline na ustanovama koje ne ostvaruju vlastite prihode? Država mora i takvim institucijama dati priliku da zadrže najbolje kadrove. Treba stvoriti fond za izravnanje između ustanova koje mogu i koje ne mogu ostvarivati vlastite prihode i iz tih sredstava platiti takve ljude. Neshvatljivo je da na sveučilištu ne postoji solidarnost između javnih ustanova.  Zakonu nedostaju proceduralne odredbe o tome kako se na ustanovama odlučuje o tome tko može ostati iza 70 godine života. To je veoma česti kamen spoticanja. Prihvaćen Stavak 1. i 2. će se urediti.
40 Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 49. Potrebno je propisati da se postupak traženja i izdavanja suglasnosti uređuje općim aktom ustanove – tako da se izbjegne arbitrarnost u izdavanju suglasnosti. Prihvaćen Članak 49. će se urediti.
41 davor buterin NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
42 MATEO MILINA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
43 FILIP KOŠČAK NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu. Smatram da bi najadekvatnije kratice akademskog naziva bile bacc. (stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga zakona. Na ovaj način postigla bi se jasna distrakcija između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
44 Branko Štefanović (Sveučilište VERN') ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 62. Članak 62., stavak (4): Doktorski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij. Uvjete upisa na doktorski studij propisuje visoko učilište. Osvrt: Dakle, prema ovom stavku, doktorski studij ne mogu upisati oni koji su završili sveučilišni specijalistički studij, unatoč tome što su, da bi završili sveučilišni specijalistički studij sakupili: na stručnom diplomskom 300 ECTS + na razlikovnim kolegijima za prijelaz na sveučilišnu vertikalu barem još dodatnih 30 ECTS (sada sa barem 330 ECTS imaju izjednačeni status glede sveučilišne vertikale s onima koji su završili sveučilišni diplomski studij od 300 ECTS) + sveučilišni specijalistički studij (120 ECTS) sveukupno to čini 420 ECTS Sa ukupno 420 ECTS, u sveučilišnoj su vertikali, a ne mogu na doktorske studije, na koje mogu oni sa „samo“ 300 ECTS. Zašto ih sad trebamo zaustaviti u namjerama daljnjeg obrazovanja!? Je li to društveni interes? Prijedlog: Dopuniti stavak tako da glasi: Doktorski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij, kao i osoba koja je završila sveučilišni specijalistički studij. Prihvaćen Članak 62. će se urediti.
45 Tonko Kovačević ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Mišljenja sam da završetkom preddiplomskog stručnog studija stručni naziv treba da bude prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), a završetkom specijalističkog diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.). Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
46 Martina Miškulin ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 21. U članku 21. stavak 5. u točci 4. dodati iza riječi „drugom pravnom osobom“ dodati i „i klinikom“ izvan sveučilišta. Prihvaćen Članak 21. će se urediti.
47 Heli Hajdić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 44. nedostaje stavak 5. Treba propisati prava i obveze višeg asistenta! Prihvaćen Dodat će se stavak 5.
48 Heli Hajdić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 39. stavak 7. dopuniti rečenicom: Kriterije odabira višeg asistenta utvrđuje sveučilište, odnosno znanstveni institut općim aktom. Prihvaćen Stavak 7. članka 39. prijedloga Zakona doradit će se.
49 Heli Hajdić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 39. stavak (6) Na suradničko radno mjesto asistenta bira se suradnik iz reda izrazito uspješnih studenata Kriterije odabira izrazito uspješnog studenta utvrđuje sveučilište, odnosno znanstveni institut općim aktom. Obrazloženje Pojmovi „natprosječno“ i „posebno“ uspješan student nisu iste kategorije i otvaraju vrata pravnoj nesigurnosti. Zakonska odredba mora biti jasna: iz „reda izrazito uspješnih studenata“. Prihvaćen Stavak 6. članka 39. prijedloga Zakona doradit će se.
50 ANTONIJA BARIŠIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. Već godinama imam problema s prijevodom diplome, što je zaista smiješno jer imamo ECTS bodove i mislim da je sve jasno. Zašto smo ih uopće uvodili?! 300=300 Antonija Barišić Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
51 Staroslavenski institut ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 39. U navođenju općih kriterija za izbor na stručno radno mjesto izostavljeni su znanstveni instituti. Prihvaćen Stavak 4. članka 39. prijedloga Zakona uredit će se.
52 Stjepan Ćurčić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 94. Dodati da predstavnik predstavnik Zbora studenata veleučilišta Republike Hrvatske sudjeluje u radu, bez prava glasa. Studenti nisu neprijatelji nego partneri i najveći dionici u sustavu visokog obrazovanja te u svim, a posebno krovnim tijelima relevantnima za djelovanje tog sustava treba osigurati zastupljenost predstavnika studenata. Prihvaćen Članak 94. stavak 1. prijedloga Zakona će se dopuniti.
53 Stjepan Ćurčić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 93. Dodati da predstavnik Hrvatskog studentskog zbora sudjeluje u radu Rektorskog zbora bez prava glasa. Studenti nisu neprijatelji nego partneri i najveći dionici u sustavu visokog obrazovanja te u svim, a posebno krovnim tijelima relevantnima za djelovanje tog sustava treba osigurati zastupljenost predstavnika studenata. Prihvaćen Članak 93. stavak 1. prijedloga Zakona će se dopuniti.
54 KRISTIAN VLAHOVIČEK ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 101. Članak 101 izmijeniti da glasi: Članak 101. (1) Izvedbena (varijabilna) proračunska komponenta obuhvaća sredstva koja se doznačuju javnom visokom učilištu, odnosno javnom znanstvenom institutu na temelju procjene uspješnosti u ostvarivanju ciljeva i pokazatelja utvrđenih programskim ugovorom. (2) Javno visoko učilište, odnosno javni znanstveni institut u pregovaračkom postupku odabiru strateške i posebne ciljeve i s njima povezane mjerljive pokazatelje, te predlažu početne i ciljne vrijednosti izabranih pokazatelja. Uz zadane ciljeve i pokazatelje, javno visoko učilište, odnosno javni znanstveni institut može predložiti i vlastite ciljeve i mjerljive pokazatelje, koji su u skladu s njihovom razvojnom strategijom. (3) Udio izvedbene (varijabilne) proračunske komponente u financijskom planu javnog visokog učilišta, odnosno javnog znanstvenog instituta ne može biti veći od 15 % iznosa osnovne proračunske komponente utvrđene programskim ugovorom. Prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju. Članak 101. prijedloga Zakona će se doraditi.
55 KRISTIAN VLAHOVIČEK ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 100. Članak 100 izmijeniti da glasi: Članak 100. (1) Razvojna proračunska komponenta javnog visokog učilišta, odnosno javnog znanstvenog instituta obuhvaća sredstva kojima se financira ostvarivanje razvojnih ciljeva, a posebice se odnose na: 1. modernizaciju studijskih programa 2. izdatke za studentski standard 3. razvoj usluga za potporu studentima i unaprjeđivanje studentskog standarda 4. izdatke za obavljanje znanstvene, odnosno umjetničke djelatnosti 5. internacionalizaciju rezultata znanstvenih i umjetničkih projekata i programa 6. poticanje međunarodne mobilnosti i međuinstitucionalne suradnje 7. sredstva za znanstveno i stručno osposobljavanje i usavršavanje 8. izgradnju nove i okrupnjavanje postojeće nastavne, znanstvene i umjetničke infrastrukture 9. sredstva za tekuće i investicijsko održavanje nastavne, znanstvene i umjetničke infrastrukture 10. sredstva za izdavačku djelatnost 11. razvoj programa od posebnog utjecaja na gospodarstvo i društveni razvoj 12. sredstva za provedbu projekata od interesa za Republiku Hrvatsku, 13. organizacijsku i funkcionalnu integraciju javnih visokih učilišta 14. preustroj i okrupnjavanje javnih znanstvenih instituta 15. upravljanje intelektualnim vlasništvom i komercijalizaciju rezultata istraživanja, znanstvenih projekata i programa 16. ostvarenje drugih ciljeva u skladu s nacionalnim strateškim smjernicama i strategijom razvoja javnog visokog učilišta, odnosno javnog znanstvenog instituta. (2) Javno visoko učilište, odnosno javni znanstveni instituti dužni su u pregovaračkom postupku utvrditi razvojne ciljeve i njima pripadne aktivnosti koji proizlaze iz njihove strategije i usklađeni su s nacionalnim strateškim dokumentima, a čija je ostvarivost mjerljiva u razdoblju primjene sklopljenog programskog ugovora. (3) Udio razvojne proračunske komponente u financijskom planu javnog visokog učilišta, odnosno javnog znanstvenog instituta ne može biti veći od 25 % iznosa osnovne proračunske komponente utvrđene programskim ugovorom. Prihvaćen Članak 100 stavak 1. prijedloga Zakona će se dopuniti.
56 KRISTIAN VLAHOVIČEK ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 99. Članak 99 izmijeniti da glasi: Članak 99. (1) Osnovna proračunska komponenta javnog visokog učilišta, odnosno javnog znanstvenog instituta obuhvaća sredstva kojima se financiraju osnovni zahtjevi i potrebe javnog visokog učilišta, odnosno javnog znanstvenog instituta koje proizlaze iz obavljanja njihove djelatnosti utvrđene ovim Zakonom, a posebice se odnose na: 1. plaće i materijalna prava zaposlenih 2. materijalne troškove poslovanja 3. sredstva za druge osnovne troškove. (2) Osnovna proračunska komponenta obuhvaća obrazovnu i znanstvenu, odnosno umjetničku potkomponentu obavljanja temeljne djelatnosti javnog visokog učilišta, odnosno javnog znanstvenog instituta, čiji se iznos i udio u ukupnom financijskom planu utvrđuju programskim ugovorom. Prihvaćen Članak 99. stavak 1. prijedloga Zakona će se doraditi.
57 KRISTIAN VLAHOVIČEK ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 98. Stavak 1 izmijeniti da glasi: (1) Financijski plan visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta donosi se u skladu sa statutom i programskim ugovorom za svaku kalendarsku godinu. Prihvaćen Stavak 1. članka 98. prijedloga Zakona će se doraditi.
58 KRISTIAN VLAHOVIČEK ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 97. Stavak 3 izmijeniti da glasi: (3) Javno visoko učilište, odnosno javni znanstveni institut samostalno raspolaže vlastitim prihodima u skladu s financijskim planom i kriterijima raspolaganja. Kriterije raspolaganja vlastitim prihodima ministar utvrđuje pravilnikom. Način raspolaganja vlastitim prihodima javno visoko učilište, odnosno javni znanstveni institut uređuje općim aktom. Prihvaćen Članak 97. stavak 3. prijedloga Zakona će se doraditi.
59 KRISTIAN VLAHOVIČEK ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 97. Izmijeniti Visoko učilište sa Javni institut u drugoj rečenici stavka 2 da glasi: (2) Visoko učilište, namjenska sredstva troši u svrhu unaprjeđenja djelatnosti visokog obrazovanja i znanstvene odnosno umjetničke djelatnosti. Javni institut namjenska sredstva troši u svrhu unaprjeđenja znanstvene djelatnosti. Prihvaćen Članak 97. stavak 2. prijedloga Zakona će se doraditi.
60 Filip Marinović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Smatram kako je ovo povijesna i promjena od velikog značaja za sve studente stručnih studija u RH. Naime promjena akademskih titula osim rješavanja pitanje diskriminacije jednom zauvijek donosi snam i prepoznatljivost ali i usklađenost s Europskim prostorom visokog obrazovanja. Posebno me veseli činjenica što se ovim Zaknom isto tako reuglira i olakšava upis na poslijediplomske studije! S Poštovanjem, Filip Marinović predsjednik Vijeća studenata veleučilišta i visokih škola RH Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
61 Ksenija Kusic NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da za kratice akademskih naziva predlažem bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300 je 300 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
62 MIROSLAV VRANIĆ ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 113. Poštovani, ukoliko se prihvate izmjene kratica za sveučilišne i strućne studije iz Članka 74. Prijedolg izmjene stavke (3) - izmjena kratica za stručne magistre (mag. uz naznaku struke) ili (mag. ing. uz naznaku strule) za tehničko područije. Lijep pozdrav, Miroslav Vranić Studentska inicijativa "300=300" Prihvaćen Članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
63 MIROSLAV VRANIĆ ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Poštovani, Prijedlog izmjene stavke (2) - izmjena kratice za prvostupnike sveučilišnih studija (univ. bacc. uz naznaku struke) - izmjena kratice za provstupnike stručnih studija (bacc. uz nanznaku struke) Prijedlog dopune stavke (2) - izostavljeni su prvostupnici tehničkih znanosti i područija koji bi uz svečilišni ili stručni prvostupnik imali i inženjer i time pripadajuče kratice po završetku sveučilišnog prijediplomskig studija (univ. bacc. ing. uz naznaku struke) i po završetku stručnog prijediplomskog studija (bacc. ing. uz naznaku struke) Prijedlog izmjene stavke (3) - kratica po završeku diplomskog studija, za sveučilišne (univ. mag. uz naznaku struke), a stručne (mag. uz naznaku struke). Svečilišnog tehničkog smijera ( univ. mag. ing. uz nanznaku struke), a stučnog tehničko područija (mag. ing. uz naznaku struke). Prijedlog izmjene stavke (4) - Završetkom bilo kojeg sveučilišnoga specijalističkog studija jedinstvena kratica (univ. spec.) Lijep pozdrav, Miroslav Vranić Studentska inicijativa "300=300" Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive
64 VLADIMIR PETROVIĆ ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Kao bivši studentski pravobranitelj želio bih ostaviti kratku digresiju kao i svoje mišljenje, u nadi da će se i prihvatiti. Podržavam prijedlog zakona kao i napore koje ministarstvo čini kako bi se, nadam se, konačno uredilo polje visokog obrazovanja na nediskriminirajući način. Ono je zaista potrebno kako se stratifikacija i diskriminacija svih studenata koja je trenutno prisutna, dakle onih koji su svoje visoko obrazovanje odlučili polaziti na sveučilišnim smjerovima, jednako kao i onih koji su to pak odlučili na stručnim studijima, mogla okončati. Vidljivo je kako se prepoznala diskriminacija i kako se ona želi ispraviti, no svakako bi ovdje trebalo jasnije urediti polje akademskih naziva. Stavkom I. ovog članka akademski građani odvajaju se na "stručne" i "akademske" što smatram pogrješnim posebno jer ostavlja prostor za budućim malverzacijama i ponovnom diskriminacijom studenata, ovdje prvenstveno onih na stručnim studijima. Kako se akademski nazivi stječu i na stručnim i na sveučilišnim studijima, i za jedne i za druge ti nazivi trebaju biti akademski, a ne stručni i akademski (to pak ne znači da student smjerom koji polazi ne stječe i stručni stupanj za koji se obrazovao, ali struktura stavka može dovesti do diskriminacije jednog dijela studenata). Stoga predlažem brisanje riječi "stručni", te bi stavak I. glasio: "Završetkom studija student stječe odgovarajući akademski naziv ili akademski stupanj te druga prava u skladu s posebnim propisima.". Nadalje u stavku II. i III. ne vidim potrebu za "ubacivanjem" riječi "struč." u akademskim titulama stručnih studija jer bi i takva praksa mogla dovesti do diskriminacije, posebno na tržištu rada. Po mom mišljenu najbolje bi bilo jedno od drugog odjeliti tako da se na sveučilišnim studijima stječe akademski naziv "univ.bacc.", a na stručnim studijima akademski naziv "bacc." za preddiplomske studije odnosno "univ.mag." i "mag." na diplomskim studijima. Ovaj komentar se odnosi i na članak 113. prijedloga Zakona. Na ovaj način postiže se ujednačenost i značajno se smanjuje prostor za diskriminacijom sveučilišnih i stručnih studija, te na najbolji način omogućuje njihov razvoj, a na tržištu rada, domaćem i stranom, njihova prepoznatljivost. Također ne sukobi se s latinskim nazivima i ne dovodi do brkanja pojmova. Nadam se da su nam oba studija jednako važna i jednako bitna s obzirom na ishode učenja, iako nikako ne istovjetna. Srdačno! Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
65 Ivan Perić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, U većini podržavam nacrt prijedloga zakona, međutim moram se osvrnuti na članak o akademskim nazivima (74). Iz navedenog nacrta može se zaključiti kako se ponovno stvara distinkcija između stručnih i sveučilišnih studija. Ono što je važno napomenuti je da i dalje kratice o nazivima nisu jasno definirane i može doći do različitog tumačenja kako u RH tako i u različitim članicama EU. Uvođenjem ECTS-a (European Credit Transfer and Accumulation System) u naš obrazovni sustav i prihvaćanjem europskog bolonjskog sustava jasno je definirano što svaki ECTS bod i znači, a osnovna ideja cijelog procesa je da se među-nacionalnim sustavima visokog obrazovanja jasno definiraju kvalifikacijske razine, te potakne mobilnost studenata među visokim učilištima unutar EU. Shodno tomu i sami nazivi titula bi trebali pratiti većinsku europsku praksu. Slijedom navedenog, RH prihvaća europske norme čime se jasno definira radno opterećenje studenta (što simboliziraju ECTS bodovi), a koji su isti na sveučilišnim i stručnim studijima. Dodavanjem bilo kakvih kratica nepoznatih u većini članica EU (kao što je 'struč. mag.') stvorilo bi nejasnu predodžbu o tim titulama. Stoga predlažem sljedeće: Akademski prvostupnik -univ. bacc. Stručni prijediplomski prvostupnik -bacc. Sveučilišni diplomski studij -univ. mag. Stručni diplomski studij -mag. Poslijediplomski specijalistički studij -univ. spec. Doktorski studij -dr. sc. S poštovanjem, Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
66 Agata Bošnjak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam navedeni nacrt prijedloga Zakona uz prijedlog izmjena u članku 74. : Završetkom sveučilišnog preddiplomskog studija akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog preddiplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga preddiplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Ostatak nacrta prijedloga Zakona podržavam u cijelosti. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
67 JELENA ĆALETA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam prijedlog zakona uz male nadopune. Za kraticu akademsko naziva smatram da je najbolje predložiti bacc. (stručni studij) i univ bacc. (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Ova promjena bi pomogla u prepoznavanju kratica i na europskoj razini. Izmjene zakona se odnose na članke 74 i 113 prijedloga zakona. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
68 Danijel Mihalj ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Smatram da kratica struč. kod titula stručnih studija nije najsretnije riješenje. Kod kratica titule tako bi se koristila dva jezika, hrvatski i latinski. Slažem se s ostalim predlagateljima titula bacc./univ. bacc. i mag./univ. mag. Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
69 Igor Dojmi NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Podržavam navedeni nacrt prijedloga Zakona uz prijedlog izmjena u članku 74. predlažem sljedeće nazive: Završetkom sveučilišnog preddiplomskog studija akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog preddiplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga preddiplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Ostatak nacrta prijedloga Zakona podržavam u cijelosti. S poštovanjem! Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
70 IVAN DEREŽIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
71 BARBARA ABIANAC NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu izmjenu - kratice akademskog naziva bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
72 Ivan Pištelek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam prijedlog zakona ali uz izmjenu kratica akademskog nazivlja: - bacc. (preddiplomski stručni studij) / univ. bacc. (preddiplomski sveučilišni studij) - mag. (diplomski stručni studij) / univ. mag. (diplomski sveučilišni studij). Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. Smatram kako bi se kratice trebale uskladiti s ostalim dražavama članica EU-a koje su također dio Bolonjskog procesa (kao i Republika Hrvatska). Također, nedopustivo je da se za završene preddiplomske studije tehničkih/biotehničkih znanosti izgubi naziv inženjer uz kraticu prvostupnika. Tako da bi taj dio zakona trebao glasiti: "Završetkom sveučilišnoga prijediplomskog studija za programe iz područja tehničkih znanosti i neke programe iz područja biotehničkih znanosti student stječe akademski naziv prvostupnik (baccalaureus) inženjer uz naznaku struke (univ. bacc. ing. uz naznaku struke). Završetkom stručnoga prijediplomskog studija iz tehničkog područja student stječe stručni naziv stručni prvostupnik (baccalaureus) inženjer uz naznaku struke (bacc. ing. uz naznaku struke)." Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
73 Ivan Pištelek ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Podržavam prijedlog zakona ali uz izmjenu kratica akademskog nazivlja: - bacc. (preddiplomski stručni studij) / univ. bacc. (preddiplomski sveučilišni studij) - mag. (diplomski stručni studij) / univ. mag. (diplomski sveučilišni studij). Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. Smatram kako bi se kratice trebale uskladiti s ostalim dražavama članica EU-a koje su također dio Bolonjskog procesa (kao i Republika Hrvatska). Također, nedopustivo je da se za završene preddiplomske studije tehničkih/biotehničkih znanosti izgubi naziv inženjer uz kraticu prvostupnika. Tako da bi taj dio zakona trebao glasiti: "Završetkom sveučilišnoga prijediplomskog studija za programe iz područja tehničkih znanosti i neke programe iz područja biotehničkih znanosti student stječe akademski naziv prvostupnik (baccalaureus) inženjer uz naznaku struke (univ. bacc. ing. uz naznaku struke). Završetkom stručnoga prijediplomskog studija iz tehničkog područja student stječe stručni naziv stručni prvostupnik (baccalaureus) inženjer uz naznaku struke (bacc. ing. uz naznaku struke)." Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive
74 Dijana Radovnikovic NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Podržavam navedeni nacrt prijedloga zakona. Što se tiče članka 74, predlažem sljedeće: Akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.) Ostatak nacrta prijedloga zakona podržavam u cjelosti. S poštovanjem, U ime inicijative "300=300" Dijana Radovniković Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
75 Paola Horvat Sovilj ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Člankom 74. potrebno je konačno i jasno otkloniti diskrimnaciju stručnih studija po pitanju akademskih naziva koji se stječu na razinama 6. i 7. HKO prvenstveno dodjeljivanjem akademskih, a ne stručnih naziva te izbacivanjem besmislenih dijakritičkih znakova, na način da se sveučilišnim preddiplomskim studijem stječe naziv univ.bacc., stručnim preddiplomskim studijem stječe naziv bacc., sveučilišnim diplomskim i integriranim preddiplomskim i diplomskim stječe naziv univ.mag., a stručnim diplomskim mag. Na navedeni način sprječava se dugogodišnje diskrimanotorno ophođenje prema studentima stručnih studija koji su također akademski građani (e.g. JMBAG) kao i njihovi sveučilišni kolege te je predloženo pojmovno rangiranje opsoletno i krajnje neprihvatljivo. Razlika u naravi stručnih i sveučilišnih studija u potpunosti se postiže primjenom spomenutih akademskih naziva i nema nikakve osim maliciozne potrebe da se stručne studente distancira od akademske zajednice. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
76 Paola Horvat Sovilj ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 62. Članak 62. treba omogućiti pristup osobama koje su završile poslijediplomski specijalistički studij te se žele osposobiti za samostalan znanstveni rad. Ovo iz razloga što u praksi imamo osobe koje nakon stručnog studija obavljaju rad za koji su se osposobile te tako stječu jedinstveno iskustvo koje bi se u kombinaciji s dodatnim školovanjem trebalo shvatiti kao važan doprinos razvoju znanosti. Teorija ne napreduje ako se ne ostvaruje kroz praksu, i to je nepobitna činjenica. Prihvaćen Članak 62. će se urediti.
77 Jadranka Stojanovski ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 62. "Nositelj doktorskog studija dužan je objaviti doktorski rad u roku 30 dana od dana obrane na nacionalnom repozitoriju." Svakako treba prvenstvo dati institucijskim repozitorijima iz kojih nacionalni repozitorij pobire podatke. Sugeriram preformulirati u ""Nositelj doktorskog studija dužan je objaviti doktorski rad u roku 30 dana od dana obrane u institucijskom ili nacionalnom repozitoriju, ako ustanova nema institucijski repozitorij." Prihvaćen Stavak 7. će se urediti.
78 MARIJA ŠLJIVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
79 MIRNA VARGA ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 41. U potpunosti podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. Dr.sc. Mirna Varga, viša predavačica Katedra za zajedničke sadržaje, Filozofski fakultet u Osijeku Prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju.
80 Neven Pintarić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 94. Hrvatski studentski zbor predlaže nadopunu stavka (1.): Predstavnik Zbora studenata veleučilišta Republike Hrvatske sudjeluje u radu Zbora veleučilišta bez prava glasa. Potrebno je osigurati zastupljenost studentskih predstavnika u svim tijelima ovog Zakona. U ime Hrvatskog studentskog zbora, Neven Pintarić Prihvaćen Članak 94. stavak 1. prijedloga Zakona će se dopuniti.
81 Neven Pintarić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 93. Hrvatski studentski zbor predlaže nadopunu stavka (1.): Predstavnik Hrvatskog studentskog zbora sudjeluje u radu Rektorskog zbora bez prava glasa. Potrebno je osigurati zastupljenost studentskih predstavnika u svim tijelima ovog Zakona. U ime Hrvatskog studentskog zbora, Neven Pintarić Prihvaćen Članak 93. stavak 1. prijedloga Zakona će se dopuniti.
82 Marin Belkovic NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Podržavam prijedlog Zakona ali predlažem malu korekciju kratica akademskog naziva: - bacc. (stručni studij) i univ.bacc. (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini. - mag. (stručni studij) i univ.mag. (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. - univ.spec.mag. (sveučilišni studij) na poslijediplomskoj razini Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 113. navedenog prijedloga Zakona. Lp Marin Belković Prihvaćen Članak 74. i 113. će se izmijeniti.
83 Neven Pintarić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 76. Stavak 2. potrebno je promijeniti te glasi: Student u redovitom statusu studira u sklopu pune nastavne satnice te ima sva prava i obveze iz studentskog standarda. Student u redovitom statusu ne može biti u radnom odnosu niti obavljati samostalnu djelatnost obrta ili drugog slobodnog zanimanja, iznimno student ima mogućnost odricanja subvencioniranog studiranja u svrhu obavljanja navedenog. Hrvatski studentski zbor smatra da je nužno dozvoliti studentima koji nemaju mogućnost izvanrednog studiranja na svom studiju pružili mogućnost obavljanja djelatnosti obrta ili nekog drugog slobodnog zanimanja (npr. osnivanje startup tvrtki). Studentima je potrebno osigurati mogućnost odricanja subvencioniranog studiranja u svrhu obavljanja navedenog. Tako se studentima omogućava potrebno stjecanje kompetencija na tržištu rada i potiče poduzetnički duh. Student koji studira integrirani studij koji se izvodi samo u redovitom statusu ne može do najmanje 23 godine započeti svoje poduzetničke ideje niti inicirati inovacije koje bi mogao komercijalizirati kroz svoj startup. U ime Hrvatskog studentskog zbora, Neven Pintarić Prihvaćen Članak 76. će se urediti.
84 Neven Pintarić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 40. Stavak 7. potrebno je promijeniti te glasi: Stručno povjerenstvo mišljenjem u pisanom obliku predlaže senatu, fakultetskom ili akademijskom vijeću, vijeću veleučilišta, odnosno znanstvenom vijeću, svih kandidata rangiranih po ocjenama, koje sadrži ocjenu svih prijavljenih kandidata s obrazloženjem, najkasnije u roku 30 dana od dana isteka roka za prijavu na natječaj. Hrvatski studentski zbor smatra da se predloženim stavkom osigurava transparentan način rada te jednak tretman prema svim kandidatima. U ime Hrvatskog studentskog zbora, Neven Pintarić Prihvaćen Stavak 7. članka 40. prijedloga Zakona dopunit će se.
85 Željko Delija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Kao diplomirani stručni specijalist ekonomije, podržavam zakon, ali uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
86 Sara Macko NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Primjer komentara koji možete ostaviti u copy/paste formi : Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
87 Ivica Ratković ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 51. U ime INSTITUTA ZA TURIZAM: ' Odredba članka 51. koja se odnosi na pomicanje dobne granice za odlazak u mirovinu na 67 godina nije u skladu s odredbama Zakona o radu. Ukoliko se ista želi mijenjati, prethodno je potrebno napraviti potrebne izmjene Zakona o radu. Nadalje, odredba stavka 1. ima diskriminatorna obilježja budući se ista odnosi samo na kategorije nastavnika i znanstvenika te se opravdano postavlja pitanje ustavnosti iste s obzirom da cilja samo određenu skupinu zaposlenika. Pomicanje granice za umirovljenje ne smije biti proizvoljna odluka čiji je jedini cilj da se prati trend povišenja starosne granice za odlazak u mirovinu koji se dešava u EU nego je potrebno isto gledati kroz prizmu stanja u znanstvenoj zajednici. Svjedoci smo dugogodišnjeg odljeva mladih znanstvenika u inozemstvo i ovakva odredba sigurno neće dugoročno pomoći oporavku i napretku hrvatske znanosti budući će otežati zapošljavanje mladih znanstvenika. Predlažemo da se predmetni članak izmjeni na način da se rad do 67 godine života predvidi kao opcija, a ne kao obveza.˝ Prihvaćen Stavak 1. i 2. će se urediti.
88 IVANA GRGIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje preložiti bacc. (stručni studij) i univ. bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ. mag. (sveučilišni studij) na dilomskoj razini. Navedene izmjene odnose se na članke 74 i 133 prijedloga Zakona. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
89 Daniel Radić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
90 Lovro Matijašević ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Kao i ostale kolege podržavam inicijativu 300=300 Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive
91 Filip Prpić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Podržavam inicijativu 300=300 Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediploskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke (dr. sc.). Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
92 KATE VIOLIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu #300je300 #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive
93 Vlatko Cvrtila ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 71. 1. Izostaviti ovaj stavak i „prepustiti“ reguliranje pokrivenosti nastave Zakonu o osiguravanju kvalitete 2. Izostaviti postotak iz stavka koji bi onda glasio: Visoko učilište može povjeriti izvedbu nastave na kolegiju stručnjacima iz prakse, uz uvjet da osnovni dio kolegija Prihvaćen Predmetno će se urediti propisima o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju.
94 ANDREJ VOLGEMUT NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc. (stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
95 Mario Barić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu #300je300 #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
96 DINO PARENTA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Podržavam prijedlog zakona ali smatram da je potrebno napraviti jednu izmjenu. Izmjena se odnosi na kratice akademskih naziva. Mislim da je najbolje predložiti bacc. (stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
97 dipl. ing. Damir Stanzer ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 53. Čitav članak je nejasan. Navodi se da se naslovni nastavnik ili znanstvenik biraju prema člancima 40-43., no ovdje nema javnog natječaja (suprotno članku 40). Zašto? Dodatno pitanje - bira li se i on na 5 godina? Ako da – što to točno znači u situaciji kad on ne radi tih 5 godina, nego npr samo 1 godinu od tog izbora. Ukoliko radi samo 1 godinu, gubi li on gubitkom radnog mjesta i to zvanje? Ako ne – je li on u povoljnijem položaju od standardnih nastavnika koji uopće nemaju zvanje ako nemaju (izgube) radno mjesto? Prihvaćen Ne radi se o radnom mjestu stoga ne proizlazi obveza javnog natječaja. Obzirom se ne radi o radnom mjestu postupak angažiranja će visoko učilište urediti svojim općim aktima.
98 Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 97. U stavku (2), druga se rečenica treba odnositi na institute. Prihvaćen Članak 97. stavak 2. prijedloga Zakona će se doraditi.
99 MARIO KOPJAR ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Poštovani, Predlažem nekoliko promjena u ovom prijedlogu zakona i podržavam inicijativu 300=300. Članak 74. - preddiplomska razina: završetkom stručnog studija stjecao bi se stručni naziv: bacc. (uz naznaku struke), a završatkom sveučilišnog studija akademski naziv: univ. bacc. (uz naznaku struke) - diplomska razina: završetkom stručnog studija stjecao bi se stručni naziv: mag. (uz naznaku struke), a završatkom sveučilišnog studija akademski naziv: univ. mag. (uz naznaku struke) Članak 113. - promjene navedene u čl. 74 trebaju se odraziti i u ovom članku Obrazloženje: Smatram da se studente stručnih studija u ovom prijedlogu diskriminira zbog miješanja hrvatskih i latinskih kratica, te se time otežava prepoznatljivost stečene kvalifikacije. Uvođenjem isključivo latinskih kratica titule će biti univerzalno prepoznatljivije. Ovaj prijedlog zakona jest poboljšanje u odnosu na trenutno važeći zakon, ali je potrebno točnije definirati nazive kako bi oni bili univerzalni! Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
100 Damir Pišković ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 113. Podržavam zakon u cjelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. 300=300 no realno ispada 300=299,99 Prihvaćen Članak 74. i 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
101 Damir Pišković ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Svakako podržavam studentsku inicijativu 300=300 te se slažem s ostalim predlagateljima titula na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.). 300=300 (no realno ispada 300=299,99) Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
102 Igor Roje ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Svakako podržavam studentsku inicijativu 300=300 te se slažem s ostalim predlagateljima titula na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.). Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
103 Jelena Liović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Kao jedna od predstavnica studentske inicijative 300=300, podržavam prijedlog novog Zakona te sam slobodna izraziti nekoliko primjedbi, a za koje smatram kako bi dodatno poboljšale predloženi zakonodavni okvir. Članak 74., a za akademske nazive predlažem: bacc. (stručni studij) i univ. bacc. (sveučilišni studij) na prijediplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ. mag. (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Obrazloženje: Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. Članak 76. st. 2. u kojom se navodi odredba o nemogućnosti sklapanja radnog odnosa i obavljanju samostalne djelatnosti obrta ili drugog slobodnog zanimanja za vrijeme trajanja redovnog studija trebala bi se ukloniti. Obrazloženje: Smatram da svakog redovnog studenta, a koji uz pohađanje nastave i redovito izvršavanje svojih studentskih obveza, ne treba ograničavati u radu/obavljanju djelatnosti. Mladi i obrazovani ljudi koji svoje obrazovanje nastavljaju u Republici Hrvatskoj te uz to rade i plaćaju doprinose iz plaće/samostalne djelatnosti/obrta treba nagraditi, a ne onemogućavati jer se ionako vrlo vjerojatno radi o jako malom broju studenata. S poštovanjem, Jelena Liović 300je300 Prihvaćen Članak 74. i 113. te članak 76. stavak 2. će se izmijeniti.
104 Marko Miletić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.) Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
105 Marica Baljkas NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, iako podržavam prijedlog Zakona, smatram da je potrebna izmjena članaka 74. i 113. i to kratica akademskih naziva na preddiplomskoj razini: bacc. (stručni studij) i univ. bacc. (sveučilišni studij); a na diplomskoj razini: mag. (stručni studij) i univ. mag. (sveučilišni studij). Na ovaj način postoji jasna distinkcija između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i 113. će se izmijeniti.
106 MONIKA BEDEKOVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, iako podržavam prijedlog Zakona, smatram da je potrebna izmjena članaka 74. i 113. i to kratica akademskih naziva na preddiplomskoj razini: bacc. (stručni studij) i univ. bacc. (sveučilišni studij); a na diplomskoj razini: mag. (stručni studij) i univ. mag. (sveučilišni studij). Na ovaj način postoji jasna distinkcija između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. Isto tako, članak 76. stavak 2 smatram diskiminirajućim budući da ne omogućuje zasnivanje radnih odnosa studenata u redovnom statusu te ih tako stavlja u nepovoljniji položaj od studenata u izvanrednom statusu. Pojedina Sveučilišta nastavu na zadnjoj godini studija izvode zajedno za redovne i izvanredne studente u popodnevnim satima odnosno terminima predviđenim za nastavu studenata u izvanrednom status što je dodatan razlog koji govori u prilog navedenoj diskriminaciji i tome da studenti u redovnom statusu mogu ostvariti radni odnos koji bi primjenom ovog članka bio onemogućen. Prihvaćen Članak 74. i 113. te članak 76. stavak 2. će se izmijeniti.
107 VLATKA MALINOVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, iako podržavam Prijedlog Zakona, svakako upućujem na izmjene čl. 74. i čl. 113., i to kratice akademskih naziva na preddiplomskoj razini: bacc. (stručni studij) i univ. bacc. (sveučilišni studij); a na diplomskoj razini: mag. (stručni studij) i univ. mag. (sveučilišni studij), a radi prepoznatljivosti i uklanjanja dosadašnje diskriminacije. Gore navedeno je isto tako važno za obrazovni sustav Republike Hrvatske uz druge pozitivne promjene koje donosi ovaj Prijedlog Zakona. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i 113 će se izmijeniti
108 Sara Profeta ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 50. Podržavam prijedlog kolega da se izmijeni Članak 50, stavak (1) Za potrebe izvođenja sveučilišnog studija jezika i književnosti na visokom učilištu može se zaposliti lektor stranog jezika. Kriterije za izbor na radno mjesto lektora stranog jezika utvrđuje visoko učilište općim aktom. PRIJEDLOG: Za potrebe sveučilišnog studija jezika i književnosti te za potrebe sveučilišne nastave hrvatskog kao drugog i stranog jezika na visokom učilištu može se zaposliti lektor. Kriterije za izbor na radno mjesto lektora utvrđuje visoko učilište općim aktom. OBJAŠNJENJE: Trenutačna formulacija ne obuhvaća sve lektore jer ne obuhvaća lektore hrvatskog jezika. S jedne strane, lektori hrvatskog jezika važni su za studij hrvatskog jezika i književnosti, tj. za studij nacionalne filologije i zapošljavaju se za izvođenje nastave na njemu. Lektorska je nastava potpuno integrirana u studijske programe hrvatskog jezika i književnosti te se izvodi u obliku obveznih i izbornih kolegija. S druge strane, kao što nastavu hrvatskog jezika na inozemnim sveučilištima za potrebe studija hrvatskog jezika i književnosti, ali i za potrebe drugih studija i sveučilišnih programa, izvode lektori hrvatskog jezika, tako nastavu hrvatskog kao drugog i stranog jezika za potrebe stranih studenata koji studiraju u Hrvatskoj izvode lektori hrvatskoga jezika, bilo u okvirima studija hrvatskog jezika i književnosti ili u okvirima drugih studija i sveučilišnih programa. Centri za učenje hrvatskog kao drugog i stranog jezika i različiti programi učenja hrvatskog kao drugog i stranog jezika postoje na svim hrvatskim sveučilištima i na njima se zapošljavaju lektori hrvatskog jezika, npr. lektori zaposleni na Croaticumu – Centru za hrvatski kao drugi i strani jezik Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izvode sveučilišnu nastavu hrvatskog kao drugog i stranog jezika već 60 godina. Sara Profeta, v. lektor Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Prihvaćen Članak 1. će se nadopuniti.
109 Marko Viskić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 56. Poštovani, Čl.56.st.4. trebao bi glasiti: "(4) Stegovna odgovornost utvrđena u stegovnom postupku za posljedicu može imati izvanredni ili redoviti otkaz ugovora o radu." S poštovanjem dr.sc. Marko Viskić Prihvaćen Stavak 4. će se urediti.
110 Sveučilište u Zagrebu Fakultet prometnih znanosti ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Nepotrebno i nespretno elaboriranje akademskih i stručnih naziva i akademskog stupnja u stavku (2): „Završetkom sveučilišnoga prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik (baccalaureus) uz naznaku struke (bacc . uz naznaku struke)“ – zašto je izbačen univ.? Stavak (3)„Završetkom stručnoga prijediplomskog studija student stječe stručni naziv stručni prvostupnik (baccalaureus) uz naznaku struke (struč. bacc. uz naznaku struke)“ – gotovo pa nevjerojatna tvorevina kratica U stavku (5): „Završetkom doktorskog studija student stječe akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc. uz naznaku struke) i doktora umjetnosti uz naznaku struke ( dr. art. uz naznaku struke)“ - što je naznaka struke u doktorskom studiju? U ovom dijelu Zakon je nepripremljen i nerazrađen, pa se predlaže da se konzultiraju i ugrade odredbe Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (NN 107/07, 118/12). Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive te će ispraviti stavak 5. u odnosu na doktorski studij.
111 Hrvatsko katoličko sveučilište ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 73. Pozitivnim pomakom u elektroničkoj evidenciji ostvarenih rezultata studenata držimo digitalizaciju diplome te slovnih ocjena u elektroničkom sustavu kao još jedne potvrde uspjeha. U st. 1. navedeno je da se završetkom prijediplomskog studija studentu izdaje svjedodžba. Postavlja se pitanje zadovoljava li svjedodžba sve zakonske uvjete da se izda kao isprava o završenom sveučilišnom stupnju visokog obrazovanja. Prihvaćen Članak 73. će se urediti na način da će se diploma izdavati nakon završetka prijediplomskog, diplomskog i poslijediplomskog te integriranog studija.
112 Hrvatsko katoličko sveučilište ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 60. U stavku 2. trebalo bi naglasiti da se stječe najmanje 300 ECTS bodova, odnosno najmanje 360 ECTS bodova. Prihvaćen Članak 60. će se nadopuniti.
113 Hrvatsko katoličko sveučilište ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 59. U stavku 2. trebalo bi naglasiti da se stječe najmanje 60 ECTS bodova, odnosno najmanje 120 ECTS bodova. Prihvaćen Stavak 2. će se urediti.
114 Učiteljski fakultet u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 51. Predlaže se usklađivanje sa Zakonom o radu. Prihvaćen Stavak 1. će se uskladiti s propisima koji uređuju radne odnose.
115 Marko Viskić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 45. Poštovani, Čl.45.st.1. trebao bi glasiti: "(1) Osobi izabranoj na suradničko radno mjesto asistenta imenuje se mentor iz reda nastavnika, odnosno znanstvenika, u skladu s postupkom utvrđenim općim aktom visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta." Potrebno je naglasiti da se osobi izabranoj na suradničko radno mjesto asistenta imenuje mentor, ali se višim asistentima mentor ne imenuje. Nema smisla da se višem asistentu imenuje mentor, jer je mentoriranje, od početka visokog obrazovanja do njegovog završetka vezano uz specifični projekt odnosno izradu kvalifikacijskog rada (završnog, diplomskog, doktorskog). Imenovanjem mentora višim asistentima drastično se umanjuje samostalnost i donošenje odluka u radu, a mentoriranje ne rezultira nikakvom izradom kvalifikacijskih radova. Takve prakse da se višim asistentima imenuje mentor provodi vrlo malo visokih učilišta u svijetu. Pojedini slučajevi gdje viši asistent iz bilo kojeg razloga ne ispunjava obaveze propisane Zakonom ili pravilnicima trebaju se vrednovati i nadzirati kroz godišnje izviješće poslijedoktoranda prodekanima ili članovima znanstvenih vijeća, a ne dodjelom mentora. S poštovanjem dr.sc. Marko Viskić Prihvaćen Stavak 1. će se urediti na način da se samo asistentu imenuje mentor.
116 Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (Srce) ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 85. Predlaže se promijeniti naslov prije članka 85. u "Upisnik znanstvenika i umjetnika". OBRAZLOŽENJE: U članku 85. se govori o jedinstvenom upisniku znanstvenika i umjetnika, pa naslov treba uskladiti sa sadržajem članka (dakle jedan upisnik, a ne dva upisnika). Dodatna napomena: iako stavak (2) članka 85. daje definiciju pojma "umjetnik" u smislu ovoga zakona, uspostava "upisnika umjetnika" može u određenim situacijama dovesti do zabune i pitanja vezanih za nadležnost nad segmentom umjetnosti, koja je u pravilu u Ministarstvu kulture i koje vjerojatno propisuje neke svije upisnike, registre i evidencije umjetnika. Prihvaćen Naslov će se ispraviti.
117 Institut za etnologiju i folkloristiku ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 102. Smatramo da bi se sa rokom iz stavka 3. ovog članka trebao uskladiti rok na koji se donose strateški dokumenti institucija te predlažemo da se i taj rok, usklađen s rokom iz stavka 3. ovog članka, doda u ovoj članak. Prihvaćen U stavku 3. članku 102. prijedloga Zakona propisat će se razdoblje od četiri godine za sklapanje programskog ugovora.
118 Ivana Silić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Smatram da će oznaka struč. kod titula stručnih studija rezultirati neprepoznatljivošću u obrazovnim sustavima drugih zemalja pa čak i lokalno. Slažem se s ostalim predlagateljima titula bacc./univ. bacc. i mag./univ. mag. Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
119 Sveučilište u Splitu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 77. Prava studenata iz studija. U diskusiji je prevladalo mišljenje da se ograničenja iz članka 77. stavak 5. koja bi u pogledu trajanja studija (najviše dvostruko vrijeme propisanog trajanja studija) vrijedila za redovite studente, ne bi trebala odnositi na izvanredne studente. Predlaže se također odustati od zabrane zasnivanja radnog odnosa za redovite studente (članak 76. st. 2.), a ovlasti iz čl. 79. st. 3. koje se odnose na odobravanje prava na upis dodatnog studija u statusu redovitog studenta i na teret državnog proračuna za najuspješnije studente, dodijeliti tijelima akademske vlasti, a ministru ostaviti regulatorne ovlasti. Prihvaćen Predlagatelj Zakona smatra da je fleksibilnost za izvanredne studente ostavljena stavkom 4. koji se odnosi samo na redovne studente. U odnosu na čl.79.st. isti će se izmijeniti dok članak 79. st.3 nije moguće prihvatiti zbog propisa koji uređuju sustav državne uprave.
120 FRANCES TOMIČIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
121 Agencija za mobilnost i programe Europske unije ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 96. Članak 96. nacrta prijedloga Zakona navodi izvore sredstava za financiranje visokih učilišta i znanstvenih instituta te stavak 3. točka 3. istoimenog članka kaže sljedeće: Članak 96. …… (3) Namjenske prihode visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta čine prihodi koji proizlaze iz obavljanja osnovne djelatnosti te s njome povezanih djelatnosti, a osobito: 1. školarine studenata i druge naknade polaznika obrazovnih programa 2. sredstva Hrvatske zaklade za znanost, sveučilišnih i ostalih zaklada 3. sredstva europskih strukturnih i investicijskih fondova te drugih fondova 4. prihodi ostvareni od znanstvenih, umjetničkih i stručnih projekata, elaborata, ekspertiza, nakladničke i drugih srodnih djelatnosti 5. prihodi od fondova, donacija i drugih odgovarajućih izvora financiranja obrazovne, znanstvene i umjetničke djelatnosti. U točki 3., kao namjenski prihodi visokog učilišta i znanstvenih instituta, navode se sredstva europskih strukturnih i investicijskih fondova te drugih fondova. Svakako pozdravljamo jasnije definiranje izvora namjenskih prihoda, no predlažemo da se u točki 3. dodaju i programi Europske unije s obzirom da znanstvene organizacije u Republici Hrvatskoj mogu svoje aktivnosti financirati iz čitavog niza za to dostupnih programa Europske unije (Obzor Europa, Erasmus+, LIFE, Justice program, Kreativna Europa i dr.), a ne samo iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, odnosno drugih fondova. Tako predlažemo da točka 3. predmetnog članka glasi: Članak 96. …… (3) Namjenske prihode visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta čine prihodi koji proizlaze iz obavljanja osnovne djelatnosti te s njome povezanih djelatnosti, a osobito: 1. školarine studenata i druge naknade polaznika obrazovnih programa 2. sredstva Hrvatske zaklade za znanost, sveučilišnih i ostalih zaklada 3. sredstva europskih strukturnih i investicijskih fondova te drugih fondova i programa Europske unije 4. prihodi ostvareni od znanstvenih, umjetničkih i stručnih projekata, elaborata, ekspertiza, nakladničke i drugih srodnih djelatnosti 5. prihodi od fondova, donacija i drugih odgovarajućih izvora financiranja obrazovne, znanstvene i umjetničke djelatnosti. Prihvaćen Članak 96. stavak 3. točka 3. prijedloga Zakona će se doraditi.
122 Tihana Grgić Ožvald ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 118. U stavku 4. umjesto "članka 56. stavka 2." treba pisati: "članka 56. stavka 3." (tipfeler) Prihvaćen Stavak 4. članka 118. prijedloga Zakona će se ispraviti.
123 Luka Perušić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 76. »Student u redovitom statusu ne može biti u radnom odnosu niti obavljati samostalnu djelatnost obrta ili drugog slobodnog zanimanja.« - Ovo je potpuno nepotrebna i proizvoljna odredba bez realne osnove i koja pokušava prisiliti sustav da funkcionira na neki neobrazložen način, a pri tom jedino što bitno može napraviti je zaustaviti neke ljude u namjeri da studiraju. Prihvaćen Članak 76. će se urediti.
124 Tihana Grgić Ožvald ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 44. Predlaže se razmotriti mogućnost da asistenti u umjetničkom području nisu obvezni upisati doktorski umjetnički studij. Prihvaćen Stavak 4. članka 44. prijedloga Zakona će se dopuniti.
125 Tihana Grgić Ožvald ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 48. Predlaže se u stavcima 1. i 2. ispred riječi "roditeljskog dopusta" dodati riječi "rodiljnog dopusta,". Prihvaćen Stavak 1. i 2. će se urediti.
126 Tihana Grgić Ožvald ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 39. Predlaže se u stavku 3. iza riječi "propiše umjetnička akademija" dodati riječi "ili fakultet" budući su umjetničko - nastavna radna mjesta ustrojena i na pojedinim fakultetima npr. Arhitektonskom fakultetu. Prihvaćen Stavak 3. članka 39. prijedloga Zakona uredit će se.
127 Niko Radović, mag.iur., glavni tajnik Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 53. "(2) Naslovni nastavnik, odnosno naslovni znanstvenik je osoba koja nije u radnom odnosu s visokim učilištem, odnosno znanstvenim institutom, ali ispunjava kriterije za izbor na znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno, znanstveno i nastavno radno mjesto." Zbog čega visoko učilište ne može angažirati naslovnog suradnika (asistenta ili višeg asistenta)? Prihvaćen Stavak 2. će se urediti na način da uključuje i naslovne suradnike.
128 Tihana Grgić Ožvald ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. Predlaže se u članku 3., točki 3. iza riječi "znanstveno-nastavnim", dodati riječi "umjetničko-nastavnim". Prihvaćen Točka 3. će se urediti.
129 Gabrijela Jerković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
130 Institut za etnologiju i folkloristiku ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 97. Smatramo da je u drugoj rečenici stavka 2. greška budući da se ponavlja ista formulacija iz prve rečenice, a pritom su iz odredbe ispušteni znanstveni instituti – predlažemo da se u drugu rečenicu umjesto visoko učilište navede znanstveni institut. Prihvaćen Članak 97. stavak 2. prijedloga Zakona će se doraditi.
131 Institut za etnologiju i folkloristiku ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 51. Predlažemo da se ovaj članak uskladi sa Zakonom o radu budući da ovakva odredba implicira pozitivnu odnosno negativnu diskriminaciju u odnosu na druge zaposlenike, a također se i odražava na zapošljavanja/napredovanja znanstvenika na nižim radnim mjestima. Prihvaćen Stavak 1. će se uskladiti s propisima koji uređuju radne odnose.
132 JELENA GRUBIŠIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Jelena Grubišić Prihvaćen Članak 74. i 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
133 LUKA MLADINEO ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Slažem se s prijedlozima više udruga studenata da nazivi budu: SVEUČILIŠNI PREDDIPLOMSKI STUDIJ: univ. bacc. STRUČNI PREDDIPLOMSKI STUDIJ: bacc. SVEUČILIŠNI DIPLOMSKI STUDIJ: univ. mag. STRUČNI DIPLOMSKI STUDIJ: mag. Prijedlog naziva u ovom Zakonu koji je kombinacija i latinskog i hrvatskog jezika smanjio bi prepoznatljivost. Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
134 KRISTIAN VLAHOVIČEK ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 87. Članak 87. stavak 6. promijeniti na način da glasi: „Kandidate za članove Nacionalnog vijeća iz reda poduzetnika predlažu reprezentativne udruge poslodavaca.„ Prihvaćen Stavak 6. članka 87. prijedloga Zakona uredit će se na način da kandidate za članove iz reda poduzetnika predlažu reprezentativne udruge poslodavaca.
135 KRISTIAN VLAHOVIČEK ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 16. U članku 16. u stavku 1 propisuje se dvotrećinska većina za statsune promjene sveučilišta. Ako se rektora sveučilišta bira i razrješava natpolovičnom većinom zašto bi se za statusne promjene sveučilišta propisivala dvotrećinska većina? Predlažem natplovoićnu većinu u članku 16. stavak 1. Prihvaćen Stavak 1. će se izmijeniti.
136 Lidija Valentić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam prijedlog ovog zakona, uz izmjenu naziva kratica akademskih i stručnih naziva koje bi glasile: - po završetku sveučilišnog prijediplomskog studija stječe se naziv prvostupnik i naznaka struke - univ. bacc.; - po završetku stručnog prijediplomskog studija stječe se naziv prvostupnik i naznaka struke - bacc.; - po završetku sveučilišnog diplomskog studija i sveučilišnog integriranog prijediplomskog i diplomskog studija stječe se naziv magistar uz naznaku struke - univ. mag; - po završetku stručnog diplomskog studija stječe se naziv magistar uz naznaku struke - mag.; - po završetku poslijediplomskog specijalističkog studija stječe se naziv specijalist uz naznaku struke - univ. spec; - te po završetku doktorskog studija stječe se naziv doktor znanosti uz naznaku struke - dr. cs. Nepotrebno je u nazive dodavati hrvatske znakove (npr. č), koji su neprepoznatljivi izvan granica Hrvatske. Ovim izmjenama jasno je postavljena granica i razlika između sveučilišnih i stručnih studija, a prepoznatljivi nazivi u ostatku svijeta omogućuju izjednačavanje naziva i lakoću prepoznavanja te ukidaju diskriminaciju naziva stručnih studija. Izmjene se odnose na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. Prihvaćen Članak 74. i 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
137 KRISTIAN VLAHOVIČEK ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 14. U članku 14. stavak 7. predlaže se promijeniti sadržaj na način da o razrješenju rektora odlučuje senat natpolovičnom većinom ukupnog broja članova senata. Ako se rektora bira natpolovičnom većinom svih članova senata onda ga se treba i razrješiti istom većnom. Prihvaćen Stavak 7. će se izmijeniti.
138 Luka Perušić A)  Pregled stanja, a) Razlozi zbog kojih se Zakon donosi »... relevantnost studijskih programa u odnosu na potrebe tržišta rada.« - Znanost ne postoji da bi se prilagođavala tržištu rada. Izvjesni udio znanstvene djelatnosti jest vezan i uz tržište rada (koje je skup koji uključuje podskup znanstvenika pa bi ovo obraćanje ionako trebalo terminologički redefinirati) i odatle proizlazi i potreba za promjenama, ali ne isključivo uz tržište rada. Nijedna vodeća svjetska znanstvena zajednica ne funkcionira tako da se studijski programi ekskluzivno prilagođavaju tržištu rada. Kada to jest slučaj, privatne fondacije financiraju temeljna istraživanja bez kojih nema pomaka u fundamentalnom sustavu znanja. Utoliko je smjer ovih komentara na stanje u državi besciljan. Znanstvena djelatnost, osim toga, i sama kreira područja unutar tržišta rada, nije tržište rada to koje ekskluzivno kreira znanstvenike. Nikada tako nije bilo. Prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju
139 Ivana Silić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 59. U Članku 59. pretpostavlja se isključivo model 3+2 i 4+1. Podržavam prijedloge koji traže izmjene koje će omogućiti i upis na dvogodišnje diplomske studije studentima koji su završili četverogodišnje prijediplomske studije te upis na diplomske studije studentima koji su završili integrirane studije. Osim toga, visokim učilištima ne bi smjelo biti zakonom potpuno onemogućeno upisivati studente sa završenim trogodišnjim prijediplomskim studijima. Visoko učilište moralo bi moći temeljem svojih internih akata, priznavanjem neformalnog učenja, predmetima razlike ili na neki drugi način, omogućiti kandidatu upis na jedonogodišnji diplomski i bez zadovoljenog uvjeta završenog četverogodišnjeg studija. Prihvaćen Članak 59. će se nadopuniti.
140 Rudarsko-geološko-naftni fakultet ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 102. (3) Tri godine je kratko vrijeme za ispunjavanje većine ciljeva takvoga ugovora od kojih su mnogi iz skupine „strateških“ i dugogodišnjih. Prihvaćen U stavku 3. članku 102. prijedloga Zakona propisat će se razdoblje od četiri godine za sklapanje programskog ugovora.
141 LENA BLAJIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
142 Prirodoslovno-matematički fakultet ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 57. Nacrt nepotrebno unosi niz terminoloških promjena koje će ustanovama u sustavu donijeti nemale troškove prilagodbe. Naziv preddiplomskog studija se iz nekog razloga mijenja u prijediplomski, poslijedoktorandi opet postaju viši asistenti (pojam koji je posve nepoznat u europskom istraživačkom prostoru), sveučilišni poslijediplomski studij postaje doktorski studij itd., zbog čega će se morati provesti niz usklađenja koji će uzrokovati nepotrebno trošenje financijskih i vremenskih resursa cijelog sustava. Predlažemo st. 6. dopuniti tako da glasi: „(6) Visoka učilišta mogu svojim općim aktima ustrojiti programe stručnog usavršavanja za potrebe cjeloživotnog učenja kojima se stječu kompetencije usklađene sa standardom zanimanja ili skupom kompetencija i standardom kvalifikacije ili skupom ishoda učenja iz Registra Hrvatskog kvalifikacijskog okvira odnosno kojima se ispunjavaju razlikovne obveze studenata za potrebe promjene studijskog programa i/ili upisa na studij, dovršetka ranije započetog studija i priznavanja kompetencija stečenih izvan studijskog programa, a koje su uvjet za sudjelovanje na studiju. Program stručnog usavršavanja za potrebe cjeloživotnog učenja ne smatra se studijem." Prihvaćen Stavak 6. će se urediti.
143 Prirodoslovno-matematički fakultet ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 16. U stavku 1., umjesto „odlukom donesenom dvotrećinskom većinom svih članova.“ predlažemo "odlukom donesenom natpolovičnom većinom svih članova.“ Prihvaćen Stavak 1. će se izmijeniti.
144 Ida Stipčić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
145 Aleksandar Tivadar NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
146 IVANA SENJANIN NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
147 Antun Fruk NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
148 ANA BAKULA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
149 Anamarija Bekavac NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Lijep pozdrav Prihvaćen Članak 74. i 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
150 BARBARA PLEŠA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
151 JOSIP KOJUNDŽIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Lijep pozdrav Prihvaćen Članak 74. i 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
152 Anita Mroček NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Ovim putem podržavam Nacrt prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. U hrvatskom pravnom sustavu, predložene izmjene i dopune članaka 74. i 113. prijedloga Zakona su jasne, točne i opće prihvatljive javnosti. Važno je napomenuti da pojedine države članice Europske Unije (Austrije, Češke, Nizozemske, Velike Britanije i Slovenije..) imaju prihvaćene kratice akademskih i stručnih naziva te su uvedeni poslijediplomski stručni studiji dostupni studentima i zainteresiranim osobama. Postavlja se pitanje kako će nastale promjene utjecati na tržište rada i na rad Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, s obzirom da je svake godine sve veći broj nezaposlenih mladih ljudi na tržištu rada i aktivno traže posao? Smatram da je zalaganjem i radom Ministarstva znanosti i obrazovanja i trudom Studentske inicijative "300=300", učinjen jedan veliki pomak i korak naprijed u sustavu obrazovanja na nacionalnoj i europskoj razini. #300je300 Lijep pozdrav. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
153 Institut za razvoj obrazovanja ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 100. Osim što visoka učilišta i znanstveni instituti doprinose razvoju gospodarstva i odgovaraju na potrebe tržišta rada, iznimno je važno da te razvojne potrebe budu temeljene na stvarnim potrebama zajednica u kojima djeluju. Visoka učilišta trebaju omogućiti da sve osobe imaju pravo pristupiti, napredovati i uspješno završiti studije u skladu s njihovim sposobnostima, a ne njihovim osobnim karakteristikama ili okolnostima koje su izvan njihovog utjecaja (vidi Ministarsko priopćenje iz Rima 2020. - Aneks 2; vezano uz Bolonjski proces). Zbog toga predlažemo dopuniti stavak (1) i uvrstiti novi tekst pod broj 6. Stavak (1) sada u cijelosti glasi: (1) Razvojna proračunska komponenta javnog visokog učilišta, odnosno javnog znanstvenog instituta obuhvaća sredstva kojima se financira ostvarivanje razvojnih ciljeva, a posebice se odnose na: 1. modernizaciju studijskih programa 2. internacionalizaciju rezultata znanstvenih i umjetničkih projekata i programa 3. izgradnju nove i okrupnjavanje postojeće nastavne, znanstvene i umjetničke infrastrukture 4. razvoj usluga za potporu studentima i unaprjeđivanje studentskog standarda 5. razvoj programa od posebnog utjecaja na gospodarstvo i društveni razvoj "6. razvoj programa kojima se jača društveni angažman visokih učilišta i znanstvenih instituta u zajednici, s posebnim naglaskom na jačanje različitosti, pravičnosti i socijalne uključivosti u visokom obrazovanju i znanosti" 7. poticanje međunarodne mobilnosti i međuinstitucionalne suradnje 8. organizacijsku i funkcionalnu integraciju javnih visokih učilišta 9. preustroj i okrupnjavanje javnih znanstvenih instituta 10. ostvarenje drugih ciljeva u skladu s nacionalnim strateškim smjernicama i strategijom razvoja javnog visokog učilišta, odnosno javnog znanstvenog instituta. Prihvaćen Stavak 1. članka 100. prijedloga Zakona će se dopuniti predloženom točkom 6.
154 Institut za razvoj obrazovanja ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 3. Predlažemo nadodati u 3. stavak riječ "angažirano", jer time potičemo članove akademske zajednice da nastavni i znanstvenoistraživački proces oblikuju u suradnji i prema potrebama zajednice. Novi tekst glasi: (3) Članovi akademske zajednice u radu trebaju štititi znanstvenu istinu i istraživačku nepristranost, poštovati autorska prava te postupati odgovorno i "angažirano" prema društvenoj zajednici u kojoj djeluju. Prihvaćen Stavak 3. će se urediti.
155 IVAN KUČINIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.(stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini, te mag.(stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
156 Petra Božanja NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.(stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini, te mag.(stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
157 Davorka Miliša NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.(stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini, te mag.(stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
158 Leonora Miliša NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.(stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini, te mag.(stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
159 Darko Holjevac NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.(stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini, te mag.(stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
160 PETRA ČAVLOVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam ovaj nacrt prijedloga zakona, ali uz izmjenu čl. 74 i 113. vezano za kratice akademskih naziva. Naime, smatram da bi kratice akademskih naziva trebale glasiti bacc. (stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini budući da kratica 'struč.' kao takva ne bi bila prepoznata nigdje u svijetu. Na ovaj način bi se postigla bitna razlika između sveučilišnih i stručnih studija, ali i istovremeno smanjila dosadašnja diskriminacija stručnih studija što bi trebao biti i glavni cilj ovog prijedloga zakona. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
161 STJEPAN LAĆA ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. (2) Završetkom sveučilišnoga prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik (baccalaureus) uz naznaku struke ( bacc . uz naznaku struke). Završetkom stručnoga prijediplomskog studija student stječe stručni naziv stručni prvostupnik (baccalaureus) uz naznaku struke ( struč. bacc. uz naznaku struke). (3) Završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija student stječe akademski naziv magistar uz naznaku struke ( mag. uz naznaku struke). Završetkom sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija iz područja medicine, veterine i stomatologije student stječe akademski naziv doktor uz naznaku struke ( dr. uz naznaku struke). Završetkom sveučilišnoga diplomskog studija za programe iz područja tehničkih znanosti i neke programe iz područja biotehničkih znanosti student stječe akademski naziv magistar inženjer uz naznaku struke ( mag. ing . uz naznaku struke). Završetkom stručnoga diplomskog studija student stječe stručni naziv stručni magistar uz naznaku struke ( struč. mag. uz naznaku struke). Završetkom stručnoga diplomskog studija iz tehničkog područja student stječe stručni naziv stručni magistar inženjer uz naznaku struke ( struč. mag. ing. uz naznaku struke). Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
162 STJEPAN LAĆA ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 71. Potrebno je dodati "i osobe izabrane u naslovna nastavna zvanja" zbog izvodivosti stručnih studija u okviru kojih stručnjaci iz prakse izabrani u naslovna nastavna zvanja predstavljaju komparativnu prednost stručnih studija u odnosu na ostale. Prihvaćen Predmetno će se urediti propisima o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju.
163 Sveučilište Jurja Dobrile u Puli ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 86. Člankom 86. stavkom 1. alinejom 10. normirano je: (1) Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj obavlja sljedeće poslove: 10. predlaže mjere i poduzima aktivnosti za afirmaciju, napredovanje i poticanje izvrsnosti nastavnog i znanstvenog podmlatka. Predlažemo iza riječi nastavnog staviti zarez, te iza riječi znanstvenog dodati riječi:” i umjetničkog.” Prihvaćen Članak 86. stavak 1. točka 10. prijedloga Zakona dopunit će se riječju umjetničkog.
164 Sveučilište Jurja Dobrile u Puli ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 77. U članku 77. stavku 1. alineji 2. iza riječi znanstvenom dodati riječi:” i umjetničkom” Prihvaćen Stavak 1. će se urediti.
165 KRISTINA LOVREK NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.(stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini, te mag.(stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 :) Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
166 Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 50. Trenutačnom formulacijom nisu obuhvaćeni lektori hrvatskog jezika koji su važan dio studija hrvatskog jezika i književnosti. Lektorska je nastava potpuno integrirana u studijske programe hrvatskog jezika i književnosti te se izvodi u obliku obveznih i izbornih kolegija. Nadalje, lektori hrvatskog jezika su zaposleni kao strani lektori na inozemnim sveučilištima za potrebe studija hrvatskog jezika i književnosti, ali i za potrebe drugih studija i sveučilišnih programa. Osim toga, oni izvode nastavu hrvatskog kao drugog i stranog jezika za potrebe stranih studenata koji studiraju u Hrvatskoj. Centri za učenje hrvatskog kao drugog i stranog jezika i različiti programi učenja hrvatskog kao drugog i stranog jezika postoje na svim hrvatskim sveučilištima i na njima se zapošljavaju lektori hrvatskog jezika, npr. lektori zaposleni na Croaticumu - Centru za hrvatski kao drugi i strani jezik Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izvode sveučilišnu nastavu hrvatskog kao drugog i stranog jezika već 60 godina. Prihvaćen Članak 50. će se izmijeniti na način da obuhvaća i lektore hrvatskog jezika.
167 Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 50. Predlaže se izmjena stavka 1. tako da glasi: (1) Za potrebe sveučilišnog studija jezika i književnosti te za potrebe sveučilišne nastave hrvatskog kao drugog i stranog jezika na visokom učilištu može se zaposliti lektor. Kriterije za izbor na radno mjesto lektora utvrđuje visoko učilište općim aktom. Prihvaćen Članak 50. će se izmijeniti na način da obuhvaća i lektore hrvatskog jezika.
168 Antonio-Toni Juričić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 50. TRENUTAČNO: Za potrebe izvođenja sveučilišnog studija jezika i književnosti na visokom učilištu može se zaposliti lektor stranog jezika. Kriterije za izbor na radno mjesto lektora stranog jezika utvrđuje visoko učilište općim aktom. PRIJEDLOG: Za potrebe sveučilišnog studija jezika i književnosti te za potrebe sveučilišne nastave hrvatskog kao drugog i stranog jezika na visokom učilištu može se zaposliti lektor. Kriterije za izbor na radno mjesto lektora utvrđuje visoko učilište općim aktom. OBJAŠNJENJE: Trenutačna formulacija ne obuhvaća sve lektore jer ne obuhvaća lektore hrvatskog jezika. S jedne strane, lektori hrvatskog jezika važni su za studij hrvatskog jezika i književnosti, tj. za studij nacionalne filologije i zapošljavaju se za izvođenje nastave na njemu. Lektorska je nastava potpuno integrirana u studijske programe hrvatskog jezika i književnosti te se izvodi u obliku obveznih i izbornih kolegija. S druge strane, kao što nastavu hrvatskog jezika na inozemnim sveučilištima za potrebe studija hrvatskog jezika i književnosti, ali i za potrebe drugih studija i sveučilišnih programa, izvode lektori hrvatskog jezika, tako nastavu hrvatskog kao drugog i stranog jezika za potrebe stranih studenata koji studiraju u Hrvatskoj izvode lektori hrvatskoga jezika, bilo u okvirima studija hrvatskog jezika i književnosti ili u okvirima drugih studija i sveučilišnih programa. Centri za učenje hrvatskog kao drugog i stranog jezika i različiti programi učenja hrvatskog kao drugog i stranog jezika postoje na svim hrvatskim sveučilištima i na njima se zapošljavaju lektori hrvatskog jezika, npr. lektori zaposleni na Croaticumu – Centru za hrvatski kao drugi i strani jezik Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izvode sveučilišnu nastavu hrvatskog kao drugog i stranog jezika već 60 godina. Antonio-Toni Juričić Croaticum Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Prihvaćen Članak 50. će se izmijeniti na način da obuhvaća i lektore hrvatskog jezika
169 Ivan Brajdić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Potrebna je izmjena članka 74. Člankom 7 Hrvatskog Kvalifikacijskog okvira (HKO) određena je jednaka razina za stručne i sveučilišne studije. Slijedom toga objektivno je i usklađivanje akademskih naziva za studije koji su na istim razinama. Obzirom da se Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom utvrđuje povezivanje sa Europskim kvalifikacijskim okvirom te se uređuje sustav kvalifikacija koji bi među ostalim trebao osigurati jasnoću. Korištenje kratice 'struč.' nije međunarodno prepoznatljivo te se time studente koji završe stručni studije dovodi u diskriminirajući položaj posebice kod inozemnih poslodavaca kojima 'struč.' vrlo malo znači. Kako bi se omogućilo prepoznavanje kvalifikacija stečenih sveučilišnim studijem te osposobljenost za obavljanje poslova u područjima znanosti, umjetnosti i visokog obrazovanja znatno kvalitetnije rješenje je dodavanje kratice univ. ispred akademskog naziva čime bi nazivi glasili kako slijedi: - univ. bacc. uz naznaku struke - sveučilišni prvostupnik uz naznaku struke: za sveučilišne prijediplomske studije - univ. mag. uz naznaku struke - sveučilišni magistar uz naznaku struke: za sveučilišne diplomske studije - bacc. uz naznaku struke - prvostupnik uz naznaku struke: za stručne prijediplomske studije -mag. uz naznaku struke - magistar uz naznaku struke: za stručnie diplomske studije - specijalističkih poslijediplomskih studija: sveučilišni specijalist uz naznaku struke: (univ. spec. uz naznaku struke) uz naznaku za tehničke i medicinske znanosti - sveučilišni specijalist inženjer (univ. spec. ing.) i sveučilišni specijalist doktor (univ. spec. dr) Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
170 Ivan Brajdić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Potrebna je izmjena članka 74. Člankom 7 Hrvatskog Kvalifikacijskog okvira (HKO) određena je jednaka razina za stručne i sveučilišne studije. Slijedom toga objektivno je i usklađivanje akademskih naziva za studije koji su na istim razinama. Obzirom da se Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom utvrđuje povezivanje sa Europskim kvalifikacijskim okvirom te se uređuje sustav kvalifikacija koji bi među ostalim trebao osigurati jasnoću. Korištenje kratice 'struč.' nije međunarodno prepoznatljivo te se time studente koji završe stručni studije dovodi u diskriminirajući položaj posebice kod inozemnih poslodavaca kojima 'struč.' vrlo malo znači. Kako bi se omogućilo prepoznavanje kvalifikacija stečenih sveučilišnim studijem te osposobljenost za obavljanje poslova u područjima znanosti, umjetnosti i visokog obrazovanja znatno kvalitetnije rješenje je dodavanje kratice univ. ispred akademskog naziva čime bi nazivi glasili kako slijedi: - univ. bacc. uz naznaku struke - sveučilišni prvostupnik uz naznaku struke: za sveučilišne prijediplomske studije - univ. mag. uz naznaku struke - sveučilišni magistar uz naznaku struke: za sveučilišne diplomske studije - bacc. uz naznaku struke - prvostupnik uz naznaku struke: za stručne prijediplomske studije -mag. uz naznaku struke - magistar uz naznaku struke: za stručnie diplomske studije - specijalističkih poslijediplomskih studija: sveučilišni specijalist uz naznaku struke: (univ. spec. uz naznaku struke) uz naznaku za tehničke i medicinske znanosti - sveučilišni specijalist inženjer (univ. spec. ing.) i sveučilišni specijalist doktor (univ. spec. dr.) Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
171 Institut Ruđer Bošković ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 111. Potrebno je ubaciti odredbu kojom bi se odredilo da se i postupci reizbora započeti prije stupanja na snagu ovog Zakona vode prema propisima koji su važili u trenutku pokretanja postupka. Prihvaćen Članak 111. stavak 1. prijedloga Zakona će se nadopuniti.
172 Sveučilište Jurja Dobrile u Puli ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 17. Mišljenje je da umjetničke akademije osim umjetničke i stručne djelatnosti obavljaju i znanstvenu djelatnost te se iz navedenih razloga predlaže se da se u članku 17. stavku 2. iza riječi umjetničku dodaju riječi znanstvenu na način da članak 17. stavak 2. glasi kako slijedi: ".... koja obavlja djelatnost visokog obrazovanja, umjetničku, znanstvenu i stručnu djelatnost." Prihvaćen Članak 17. će se nadopuniti.
173 RIT Croatia ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 75. Poštovani, Razumijemo činjenicu kako je nužno imati pouzdane evidencije na nacionalnoj razini, no istovremeno smatra kako nije primjenjivo niti primjereno sva visoka učilišta, posebno ona privatnih osnivača, Zakonom obvezivati na korištenje jednog određenog informacijskog sustava, a koji se razvija na nacionalnoj razini i koji u datom trenutku ima određeni naziv. Navedenim informacijskim sustavima primarna svrha je pružanje podrške procesu, a ne vođenje evidencija. Mišljenja smo kako bi se te dvije svrhe mogle razdvojiti na način da se sva visoka učilišta jednako obveže na vođenje evidencija i dostavljanje podataka ili njihovu redovitu razmjenu s određenim sustavom, ali da procesnu podršku visoka učilišta imaju mogućnosti razvijati samostalno i kroz vlastite postojeće ili nove informacijske sustave. S poštovanjem, RIT Croatia Prihvaćen Stavak 1. će se urediti na način da se omogući interoperabilnost evidencija.
174 Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 100. MUZA predlaže nadopuniti: 6. poticanje međunarodne mobilnosti i međunarodne međuinstitucionalne suradnje Prihvaćen Točka 6. stavka 1. članka 100. prijedloga Zakona uredit će se na način da glasi: poticanje međunarodne mobilnosti i međunarodne međuinstitucionalne suradnje s posebnom podrškom uključivanju u mreže sveučilišta u sklopu inicijative europskih sveučilišta.
175 Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 85. MUZA predlaže izmjenu preformulacijom: (2) Umjetnik u visokom obrazovanju u smislu ovog zakona je osoba izabrana u umjetničko-nastavno ili naslovno umjetničko-nastavno zvanje ili umjetnik praktičar s relevantnom umjetničkom izvrsnošću koji obavljaju poslove u visokom umjetničkom obrazovanju kao i osoba sa stečenim akademskim stupnjem doktora umjetnosti, osoba upisana na doktorski studij ili magistar umjetnosti koji se bavi umjetničkom djelatnošću u svrhu obavljanja poslova u visokom obrazovanju. Bez predložene izmjene, nastavnici Muzičke akademije ne bi imali pravo na upis u Upisnik umjetnika. Prihvaćen Članak 85. stavak 2. prijedloga Zakona će se doraditi.
176 Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 77. MUZA predlaže nadopunu: 2. sudjeluje u znanstvenom, umjetničkom i stručnom radu Prihvaćen Stavak 1. će se urediti.
177 Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 73. MUZA predlaže nadopunu: (2) Nakon završetka diplomskog, poslijediplomskog te integriranog studija studentu se izdaje diploma u potpisanom i ovjerenom ispisu i u digitalnom obliku. Prihvaćen Stavak 2. će se urediti.
178 Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 68. MUZA predlaže nadopunu: (2) … u redovitom statusu upisuje u pravilu 60 ECTS bodova u akademskoj godini… U praksi na Muzičkoj akademiji studenti rijetko upisuju ovako određen broj koji na godišnjoj razini zapravo treba biti minimalno 60 ECTS. Prihvaćen Stavak 2. će se urediti.
179 RIT Croatia ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 58. Poštovani, Mišljenja smo kako odredba iz članka 58. kojom „sveučilišni, odnosno stručni prijediplomski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući program srednjoškolskog obrazovanja u trajanju od najmanje četiri godine i položila državnu maturu.“ predstavlja prepreku internacionalizaciji visokog obrazovanja postavljajući neostvarive uvjete pred kandidate koji žele studirati u Hrvatskoj, a dolaze iz zemalja u kojima ne postoji sustav državne mature. Stoga predlažemo za takve osobe predvidjeti izuzeće na isti način kao što je to u članku 112. učinjeno za osobe koje su srednjoškolsko obrazovanje završile prije 2010. godine. S poštovanjem, RIT Croatia Prihvaćen Članak 112. će se urediti u odnosu na osobe iz inozemstva.
180 RIT Croatia ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 59. Poštovani, Predlažemo nadopuniti odredbu na način da osobama koje su završile integrirani studij omogući upis na sveučilišni diplomski i na stručni diplomski studij. S poštovanjem, RIT Croatia Prihvaćen Članak 59. će se urediti.
181 RIT Croatia ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 59. Poštovani, Člankom 59. stavak 2. studentima koji su završili preddiplomski, odnosno prijediplomski studij u trajanju od 4 godine i stekli 240 ECTS bodova, nije omogućen upis na diplomski studij u trajanju od 2 godine, odnosno 120 ECTS bodova. Studentu koji je završio studij u trajanju od 4 godine treba otvoriti mogućnost da upiše i dvogodišnji studij, ako to želi. S poštovanjem, RIT Croatia Prihvaćen Članak 59. će se urediti.
182 Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 52. MUZA predlaže dodati: (2)…u istom znanstvenom ili umjetničkom području i polju, … Prihvaćen Stavak 2. će se urediti.
183 DENIS VUKOVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu #300je300 #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
184 Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 17. MUZA predlaže nadodati: 2) …koja obavlja djelatnost visokog obrazovanja, umjetničku, znanstvenu i stručnu djelatnost. MUZA predlaže brisanje: (4) Položaj vjerskog fakulteta, odnosno umjetničke akademije kao sastavnice javnoga sveučilišta uređuje se ugovorom između sveučilišta i osnivača vjerskog fakulteta, odnosno umjetničke akademije, uz pridržavanje međunarodnih ugovora. Isticanje umjetničkih akademija u navedenom kontekstu držimo dvojbenim i nepotrebnim. Prihvaćen Članak 17. će se urediti.
185 Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. MUZA predlaže nadodati: 3) predstavnici zaposlenika na znanstveno-nastavnim, umjetničko-nastavnim, suradničkim i drugim… Prihvaćen Stavak 3. će se urediti.
186 HRVATSKI INSTITUT ZA POVIJEST ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 36. Nejasno je zašto viši znanstveni suradnik može biti ravnatelj, a ne može biti VD ravnatelja. Upitno je i izostavljanje znanstvenih suradnika iz prava na izbor, jer netko može biti dulji niz godina zaposlen na tom radnom mjestu i imati više iskustva od nekoga na višem radnom mjestu. Bilo bi bolje da je ograničenje stavljeno kroz godine radnog iskustva. Prihvaćen Stavak 7. će se nadopuniti.
187 Emma Veletić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu #300je300 #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
188 Marko Josipović ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 110. . čl. 110 - dodajemo komentar na st. 4. u kojem se navodi da znanstvenika koji je navršio 65 godina života i koji ima ugovor o radu na znanstvenom radnom mjestu nastavlja s radom do isteka ugovora o radu. Mišljenja smo da navedenom odredbom treba doraditi i dopuniti iz sljedećih razloga: - temeljem čl.112.st.4. Zakona o radu, radniku prestaje radni odnos po sili zakona kada navrši 65 godina te smo, kao što smo predložili u članku 51., protiv podizanja dobne granice na 67 godina radi odlaska u mirovinu. U ime Znanstvenog vijeća Poljoprivrednoga instituta Osijek Predsjednik Znanstvenog vijeća Dr. sc. Marko Josipović Prihvaćen Stavak 4. prijedloga Zakona će se urediti.
189 Marko Josipović ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 51. čl. 51. Podizanje dobne granice sa 65. na 67. godina radi odlaska u mirovinu treba dodatno pojasniti, a prvenstveno uskladiti s čl. 112. st. 4. Zakona o radu. Ako se radni odnos znanstvenika produži za 2 godine, znanstvenici koji su po važećem zakonu izabrani u više znanstveno zvanje i nisu na tom znanstvenom radnom mjestu, sljedećih 2. godine neće moći biti ni izabrani na više radno mjesto jer slobodnih radnih mjesta neće biti. Stoga smo protiv podizanja dobne granice na 67. godina radi odlaska u mirovinu. U ime Znanstvenog vijeća Poljoprivrednog instituta Osijek Predsjednik Znanstvenoga vijeća Dr. sc. Marko Josipović Prihvaćen Stavak 1. uskladiti će se s propisima koji uređuju radne odnose.
190 RIT Croatia ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 73. Poštovani, člankom 73. propisano je da „nakon završetka prijediplomskog studija i stručnoga kratkog studija studentu izdaje svjedodžba“. Mišljenja smo da izdavanje svjedodžbe, umjesto diplome, predstavlja obezvrjeđivanje prvostupnika koji ionako imaju izazove sa zapošljivosti. Pored toga, kada se svjedodžba kao javna isprava prevede na engleski jezik kao „certificate“ prepoznatljivost hrvatskih prvostupnika na europskom tržištu mogla bi biti značajno ugrožena, a njihovo se obrazovanje poistovjetiti s programima cjeloživotnog učenja čime bismo ih mogli postaviti u podređeni položaj u odnosu na kandidate iz drugih država. S poštovanjem, RIT Croatia Prihvaćen Članak 73. će se urediti na način da će se diploma izdavati nakon završetka prijediplomskog, diplomskog i poslijediplomskog te integriranog studija.
191 Fakultet organizacije i informatike ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 68. Člankom 68. stavkom 2. nije omogućen upis manjeg ili većeg broja ECTS-a godišnje. Trebalo bi dodati “u pravilu” jer se gotovo nikad ne upisuje točan broj ECTS-a godišnje, ali na razini ukupnog trajanja studija mora biti minimalno 60 godišnje. Prihvaćen Stavak 2. će se urediti.
192 Marko Josipović ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 39. čl. 39. - navedenim člankom propisuju se kriteriji za izbor na radno mjesto: st. 4. propisuje se izbor na suradničko radno mjesto i stručno radno mjesto na sveučilištu Predlažemo: da se st. 4. dopuni „i znanstvenim institutima“ Obrazloženje: na znanstvenim institutima imamo zaposlene stručne suradnike koji po prijelaznim i završnim odredbama ostaju na stručnim radnim mjestima, a što je s novim zapošljavanjem? Ako se ne dopuni st. 4. znači li to da se gube/postepeno ukidaju stručna radna mjesta na znanstvenim institutima!!!! U ime Znanstvenoga vijeća Poljoprivrednoga instituta Osijek Predsjednik Znanstvenoga vijeća Dr. sc. Marko Josipović Prihvaćen Stavak 4. članka 39. prijedloga Zakona dopunit će se.
193 MARKO BELJAN ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Podržavam zakon u cijelosti, samo predlažem izmjenu koja se odnosi na članke 74 i 113 prijedloga Zakona, vezano za kratice akademskog naziva na diplomskoj razini. Naime, kratica „struč“ koja se stječe završetkom diplomskog stručnog studija neprepoznatljiva je i u Hrvatskoj i u inozemstvu. Kako bi se izbjegla diskriminacija stručnih studija, te pri tome uvažavajući i potrebu distinkcije između stručnih i sveučilišnih studija predlažem da kratice akademskog naziva na diplomskoj razini trebaju biti: SVEUČILIŠNI DIPLOMSKI STUDIJ: univ. mag. (odnosno univ. mag. ing.) STRUČNI DIPLOMSKI STUDIJ: mag. (odnosno mag. ing.) …dakle kao po sistemu kakav je na preddiplomskoj razini: SVEUČILIŠNI PREDDIPLOMSKI STUDIJ: univ. bacc. (odnosno univ. bacc. ing.) STRUČNI PREDDIPLOMSKI STUDIJ: bacc. (odnosno bacc. ing.) Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
194 Antonio Marin NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Podržavam nastojanje da se napokon zamjene stručni nazivi za diplomske studije, te da se napokon uvede red među specijalističke poslijediplomske studije. Posebno je nezgrapno i nelogično izvedeno da se završetkom specijalističkog diplomskog studija u području medicine dobije akademski naziv: "univ.mag.med", dok se iz drugih područja dobija: "univ.spec. s naznakom struke". Lp, AM Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
195 Fakultet organizacije i informatike ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 53. Potrebno je omogućiti i angažman naslovnog suradnika, odnosno osobe izabrane u naslovno suradničko zvanje. Prihvaćen Stavak 1. će se urediti.
196 Matija Mamić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Poštovani, Prijedlog zakona je u redu, podržavam ga međutim predlažem jednu izmjenu, a tiče se naziva nakon završenog studiranja. Kratica "struč." nije kratica iz latinskog jezika pa nije razumljiva ni u Hrvatskoj ni u inozemstvu stoga bih predložila izmjene naziva kako slijedi: SVEUČILIŠNI PREDDIPLOMSKI STUDIJ: univ. bacc. STRUČNI PREDDIPLOMSKI STUDIJ: bacc. SVEUČILIŠNI DIPLOMSKI STUDIJ: univ. mag. STRUČNI DIPLOMSKI STUDIJ: mag. Lijep pozdrav, MM 300=300 Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
197 Zvonimir Jelčić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu #300je300 #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
198 Luka Kulenović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam Zakon u cijelosti uz jednu malu izmjenu, a to je da kratice akademskog naziva treba promijeniti u bacc. (stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 113. Prijedloga zakona. Jasna je distinkcija između dva studija, a time se smanjuje i dosadašnja diskriminacija stručnih studija, a prednost je što su sve kratice na latinskom jeziku i univerzalno su prepoznatljive. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
199 ANĐELA UKAS NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
200 MARIO JURKO NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
201 Đorđe Skeledžija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
202 MARTINA MIČIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon koji će se predložiti i nadajmo se isto tako i usvojiti u što kraćem roku, uz jednu malu izmjenu vezanu uz kraticu akademskog naziva. Smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 11. prijedloga Zakona. Smatram da se treba smanjiti jasna diskriminacija prema stručnim studijima te da se i njima uvedu navedeni akademski nazivi kao što je i mag. nakon završenog diplomskog, jer 300=300. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
203 MARINA SLOBOĐANAC NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
204 DEJANA SOKOLOVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
205 IVAN PAVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu #300je300 #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
206 Jure Perić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskogstudija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
207 Fakultet organizacije i informatike ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 100. U članku 100. stavak 1. točka 8. vezano uz preustroj i okrupnjavanja javnih znanstvenih instituta nije jasno zašto se to eksplicitno navodi. Po svemu sudeći, slovo Zakona potiče usitnjavanje sveučilišta i okrupnjavanje instituta?! Predlažemo obrisati riječ „okrupnjavanje“ i usitnjavanje i ostaviti „preustroj“. Prihvaćen Iz točke 8. stavka 1. članka 100 prijedloga Zakona brisat će se riječ okrupnjavanje.
208 Fakultet organizacije i informatike ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 67. U članku 67. stavak 2. propisuje se da je 1 ECTS 30 sati rada, ali ne piše „studentskoga rada“. Prihvaćen Stavak 2. će se urediti.
209 Fakultet organizacije i informatike ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 66. Članak 66. stavak 2. točka 3. potrebno je izmijeniti na način da u studijskom programu nisu ostvareni ishodi učenja, nego planirani ishodi učenja. Prihvaćen Stavak 2. točka 3 će se izmijeniti.
210 Marino Mance NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam Zakon u cjelosti, uz izmjenu kratice akademskog naziva. Smatram da je najbolje rješenje sljedeće: za preddiplomsku razinu prijedlog bacc.(stručni studij) i univ bacc.(sveučilišni studij). A za diplomskoj razini mag.(stručni studij) i univ.mag. (Sveučilišni studij). Prijedlozi se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija. Također je i prednost toga što su kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljive. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
211 Dorotea Kršnjavi ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 73. Mišljenja sam da bi, ukoliko se radi o visokom obrazovanju, trebalo izdavati ispravu naziva "diploma", a ne "svjedodžba". Isto tako, osim dopunske isprave o studiju i diplomu bi trebalo (uz diplomu na hrvatskom jeziku) izdati i na engleskom jeziku, što bi uvelike olakšalo nostrifikaciju. Prihvaćen Članak 73. će se urediti na način da će se diploma izdavati nakon završetka prijediplomskog, diplomskog i poslijediplomskog te integriranog studija te će se i diploma izdavati na engleskom jeziku.
212 MIREL MUSLIJA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
213 Dorotea Kršnjavi ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Radi jasnije podjele na stručne i sveučilišne studije, predlažem da se završetkom sveučilišnih i stručnih prijediplomskih, diplomskih studija i sveučilišnih poslijediplomskih specijalističkih studija izmjene nazivi i da glase: - sveučilišnih prijediplomskih studija: sveučilišni prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc. uz naznaku struke) - sveučilišnih diplomskih studija: sveučilišni magistar uz naznaku struke (univ. mag. uz naznaku struke) - stručnih prijediplomskih studija: prvostupnik uz naznaku struke (bacc. uz naznaku struke) - stručnih diplomskih studija: magistar uz naznaku struke (mag. uz naznaku struke) - specijalističkih poslijediplomskih studija: sveučilišni specijalist uz naznaku struke: (univ. spec. uz naznaku struke) uz naznaku za tehničke i medicinske znanosti - sveučilišni specijalist inženjer (univ. spec. ing.) i sveučilišni specijalist doktor (univ. spec. dr.) tj. da u čl. 74. stavci 2, 3 i 4. glase: (2) Završetkom sveučilišnoga prijediplomskog studija student stječe akademski naziv sveučilišni prvostupnik (univ. baccalaureus) uz naznaku struke ( univ. bacc . uz naznaku struke). Završetkom stručnoga prijediplomskog studija student stječe stručni naziv prvostupnik (baccalaureus) uz naznaku struke (bacc. uz naznaku struke). (3) Završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija student stječe akademski naziv sveučilišni magistar uz naznaku struke (univ. mag. uz naznaku struke). Završetkom sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija iz područja medicine, veterine i stomatologije student stječe akademski naziv doktor uz naznaku struke ( dr. uz naznaku struke). Završetkom sveučilišnoga diplomskog studija za programe iz područja tehničkih znanosti i neke programe iz područja biotehničkih znanosti student stječe akademski naziv sveučilišni magistar inženjer uz naznaku struke (univ. mag. ing . uz naznaku struke). Završetkom stručnoga diplomskog studija student stječe stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag. uz naznaku struke). Završetkom stručnoga diplomskog studija iz tehničkog područja student stječe stručni naziv magistar inženjer uz naznaku struke (mag. ing. uz naznaku struke). (4) Završetkom sveučilišnoga poslijediplomskog specijalističkog studija student stječe akademski naziv sveučilišni specijalist uz naznaku struke (univ. spec. uz naznaku struke). Završetkom poslijediplomskoga specijalističkog studija iz područja medicine, veterine i stomatologije student stječe akademski naziv sveučilišni specijalist doktor uz naznaku struke (univ. spec. dr. uz naznaku struke). Završetkom poslijediplomskoga specijalističkog studija iz područja tehničkih znanosti student stječe akademski naziv sveučilišni specijalist inženjer uz naznaku struke (univ. spec. ing. uz naznaku struke). Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
214 Dorotea Kršnjavi ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 113. Prijedlog promjene čl. 113. st. 1. u nazivu "sveučilišni specijalistički studij" da glasi: "sveučilišni poslijediplomski specijalistički studij" radi jasnoće da se radi o poslijediplomskoj razini studija. Prijedlog promjene čl. 113. st. 3. da glasi: "Osobe koje su prije stupanja na snagu ovoga Zakona stekle akademski naziv mag. struke, stupanjem na snagu ovoga Zakona stječu akademski naziv sveučilišni magistar uz naznaku struke (univ. mag. uz naznaku struke), osobe koje su prije stupanja na snagu ovog Zakona stekle stručni naziv stručni specijalist određene struke, stupanjem na snagu ovoga Zakona stječu stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag. uz naznaku struke). Osobe koje su prije stupanja na snagu ovoga Zakona stekle akademski naziv mag. ing. određene struke iz tehničkog područja, stupanjem na snagu ovoga Zakona stječu naziv sveučilišni magistar inženjer uz naznaku struke (univ. mag. ing. uz naznaku struke). Osobe koje su prije stupanja na snagu ovoga Zakona stekle stručni naziv stručni specijalist određene struke iz tehničkog područja, stupanjem na snagu ovoga Zakona stječu stručni naziv magistar inženjer uz naznaku struke (mag. ing. uz naznaku struke). Na zahtjev osobe koja je završila studij visoko učilište obvezno je izdati uvjerenje o ujednačavanju stručnoga naziva. Prihvaćen Članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
215 Natalija Mendek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
216 Mario Dadić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Predlažem da se za kraticu akademskog naziva predloži bacc. (za stručne studije) i univ.bacc (za sveučilišne studije) na preddiplomskim razinama te mag. (za stručne studije) i univ.mag (za sveučilišne studije) na diplomskoj razini. Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
217 Institut za fiziku ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 97. Predlažemo da se u stavku 2. iza visoko učilište doda i javni znanstveni instituti namjenska sredstva troše u svrhu unaprjeđenja djelatnosti visokog obrazovanja i znanstvene odnosno umjetničke djelatnosti. Znanstveno vijeće Instituta za fiziku Prihvaćen Članak 97. stavak 2. prijedloga Zakona će se doraditi.
218 Institut za fiziku ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 102. Predlažemo da se programski ugovor zaključuje na 4 ili 5 godina, jer je rok od 3 godine prekratak za izvođenje strateških prilagodbi i ciljeva u skladu s nacionalnim strateškim dokumentima. Naime, radi se po prirodi stvari o dugoročnijim razvojnim aktivnostima, koje, ako su ambiciozno zamišljene, zahvaćaju niz razina unutarnjeg i vanjskog djelovanja i prilagodbi instituta. One onda zahtijevaju više vremena za uspješno i sveobuhvatno izvođenje. Znanstveno vijeće Instituta za fiziku Prihvaćen U stavku 3. članku 102. prijedloga Zakona propisat će se razdoblje od četiri godine za sklapanje programskog ugovora.
219 MATE BALIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
220 Milvia Gulešić Machata ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 50. TRENUTAČNO: Za potrebe izvođenja sveučilišnog studija jezika i književnosti na visokom učilištu može se zaposliti lektor stranog jezika. Kriterije za izbor na radno mjesto lektora stranog jezika utvrđuje visoko učilište općim aktom. PRIJEDLOG: Za potrebe sveučilišnog studija jezika i književnosti te za potrebe sveučilišne nastave hrvatskog kao drugog i stranog jezika na visokom učilištu može se zaposliti lektor. Kriterije za izbor na radno mjesto lektora utvrđuje visoko učilište općim aktom. OBJAŠNJENJE: Trenutačna formulacija ne obuhvaća sve lektore jer ne obuhvaća lektore hrvatskog jezika. S jedne strane, lektori hrvatskog jezika važni su za studij hrvatskog jezika i književnosti, tj. za studij nacionalne filologije i zapošljavaju se za izvođenje nastave na njemu. Lektorska je nastava potpuno integrirana u studijske programe hrvatskog jezika i književnosti te se izvodi u obliku obveznih i izbornih kolegija. S druge strane, kao što nastavu hrvatskog jezika na inozemnim sveučilištima za potrebe studija hrvatskog jezika i književnosti, ali i za potrebe drugih studija i sveučilišnih programa, izvode lektori hrvatskog jezika, tako nastavu hrvatskog kao drugog i stranog jezika za potrebe stranih studenata koji studiraju u Hrvatskoj izvode lektori hrvatskoga jezika, bilo u okvirima studija hrvatskog jezika i književnosti ili u okvirima drugih studija i sveučilišnih programa. Centri za učenje hrvatskog kao drugog i stranog jezika i različiti programi učenja hrvatskog kao drugog i stranog jezika postoje na svim hrvatskim sveučilištima i na njima se zapošljavaju lektori hrvatskog jezika, npr. lektori zaposleni na Croaticumu – Centru za hrvatski kao drugi i strani jezik Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izvode sveučilišnu nastavu hrvatskog kao drugog i stranog jezika već 60 godina. Prihvaćen Članak 50. će se izmijeniti na način da obuhvaća i lektore hrvatskog jezika.
221 MARKO PERIĆ ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Predlažem da se, s obzirom na jednako trajanje stručnih i sveučilišnih studija i jednak broj bodova izjednači titula za sve prvostupnike i da glasi bacc. struke. Analogno tomu, za diplomske studije predlažem titulu mag. struke. Ovime bi se izbjegla diskriminacija stručnih studija. Primjerice, stručni preddiplomski studiji onemogućavaju trajno zaposlenje u srednjim školama. 300=300 Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
222 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 93. Komentar Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci Predlažemo da se stavak 1. članka 93. izmijeni na sljedeći način: „Rektorski zbor Republike Hrvatske čine rektori svih sveučilišta u Republici Hrvatskoj. U radu Rektorskog zbora sudjeluje predstavnik Zbora veleučilišta. Predstavnik Hrvatskog studentskog zbora sudjeluje u radu Rektorskog zbora, bez prava glasa. Predsjednika Rektorskog zbora članovi biraju natpolovičnom većinom glasova svih članova." Prihvaćen Članak 93. stavak 1. prijedloga Zakona će se dopuniti.
223 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Komentar Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci Nazivi „stručni prvostupnik“ i „stručni magistar“ koje bi student stekao završetkom stručnog prijediplomskog, odnosno stručnog diplomskog studija, neadekvatni su, jer impliciraju da su te osobe po nečemu „stručnije“ od „običnih“ prvostupnika ili magistara koji svoje akademske nazive stječu završetkom sveučilišnih prijediplomskih, odnosno sveučilišnih diplomskih studija. To je nešto što smatramo nužnim ispraviti, jer će dovesti do velikih nedoumica u svakodnevnoj komunikaciji, ali i prilikom apliciranja na radna mjesta. Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
224 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 60. Komentar Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci Analogno stavku 2. članka 58. o prijediplomskim studijima, smatramo nužnim navesti u stavku 2. članka 60. da studenti završetkom integriranog studija u trajanju od pet, odnosno šest godina, stječu najmanje 300, odnosno najmanje 360 ECTS bodova, kako se ne bi dovodili u pitanje potencijali ECTS-i koje na druge načine student može steći tijekom studija. Amandman: ispred „300 ECTS bodova“ te ispred „360 ECTS bodova“ uvrstiti riječ „najmanje“. Prihvaćen Članak 60. će se urediti.
225 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 59. Komentar Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci Analogno stavku 2. članka 58. o prijediplomskim studijima, smatramo nužnim navesti u stavku 2. članka 59. da studenti završetkom dvogodišnjeg odnosno jednogodišnjeg diplomskog studija stječu najmanje 120, odnosno najmanje 60 ECTS bodova, kako se ne bi dovodili u pitanje potencijali ECTS-i koje na druge načine student može steći tijekom studija. Amandman: ispred „120 ECTS bodova“ te ispred „60 ECTS bodova“ uvrstiti riječ „najmanje“. Prihvaćen Članak 59. će se urediti.
226 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 10. Komentar Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci Predlažemo da se stavak 3. članka 10. izmjeni kako slijedi: „Sveučilište kao sastavnicu bez pravne osobnosti može osnovati fakultet, odjel, institut, centar, zavod ili drugu ustrojbenu jedinicu sveučilišta.“ Prihvaćen Članak 10. stavak 3. izmijeniti će se na način da će sveučilište moći osnovati i fakultete kao sastavnicu bez pravne osobnosti.
227 BORIS AKRAP NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Postovani, osobno podrzavam zakon u cijelosti, s tim da treba promijeniti kraticu akademskog naziva. Mislim da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. Navedeno bi studentima olaksalo mobilnost i zaposlenje u svijetu a i smanjilo zbrku. Posteno gledajuci i razmisljajuci zdravorazumski, ovi prijedlozi kratica mag. i univ.mag. su normalni i logicni. Svugdje u svijetu je to normalno samo kod nas u HR postoji struc.spec. a ne mag. LP, Boris 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
228 PETAR CICVARIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.(stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
229 Nikola Kaurin NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
230 Batinić Nataša NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, osim u vezi naziva koji se stječu završetkom studija. Kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljive. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
231 Anita Matić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu izmjenu vezanu za kratice akademskog naziva. Smatram da je najbolje predložiti bacc. (stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljive. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
232 Anto Šibenik NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.(stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.(stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
233 Marinela Perica NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam prijedlog zakona uz malu korekciju. Za kratice akademskih naziva predlažem bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Moj prijedlog odnosi se na članke 74 i 113 prijedloga zakona. Na taj način jasna bi bila razlika sveučilišnih i stručnih studija, kratice bi bile latinske, međunarodno prepoznatljive, a ne kao pto je u prijedlogu Zakona kombinacija hrvatsko/latinskih kratica, koja ni s jednog aspekta ne zvuči i ne izgleda dobro. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
234 Saša Ćupurdija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam prijedlog Zakona, osim u vezi naziva koji se stječu završetkom studija. Bilo bi poželjno da su kratice akademskih naziva predložene na način da se postavi jasna razlika između sveučilišnih i stručnih studija, a da pritom nema diskriminacije prema stručnim studijima. Npr: bacc. ( stručni studij) i univ. bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ. mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedeni prijedlog odnosi se na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. Također, prednost navedenih kratica jest ta, što su u ovom obliku univerzalno prepoznatljive. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
235 Božana Tomašević NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način postojat će jasna distinkcija između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
236 Dinko Franotović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Ja sam za prijedlog zakona; međutim, treba promijeniti kratice naslova tako da se koristi samo latinica; ovo bi trebalo biti u skladu s načinom na koji se kratice koriste drugdje u svijetu. Nakon završetka preddiplomskog studija na nekom sveučilištu, predlažem da se naziv skrati kao univ.bacc. Nakon završetka preddiplomskog studija na stručnoj instituciji, predložio bih skraćenje naziva bacc. Nakon završetka diplomskog studija na nekom sveučilištu, predložio bih skraćenje naziva univ.mag. Nakon završetka diplomskog studija na stručnoj instituciji, predložio bih skraćenje naziva mag. Navedeni prijedlog odnosi se na članke 74 i 113 prijedlog zakona. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
237 ANA-MARIJA DŽAJA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Prijedlog zakona podržavam u potpunost uz jednu izmjenu. Naime za kratice akademskih naziva predlažem bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedeni prijedlog odnosi se na članke 74 i 113 prijedloga zakona. Smatram da na ovaj način s jedne strane imamo jasno razlikovanje između sveučilišnih i stručnih studija dok s druge strane smanjujemo dosadašnju diskriminaciju stručnih studija. Također smatram da je prednost navedenih kratica ta što su u ovom obliku univerzalno prepoznatljive. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
238 DOMAGOJA BULJAN BARBAČA ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Zbog bolje prepoznatljivosti studenata na tržištu rada nužno je korigirati akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.). Dr. sc. Domagoja Buljan Barbača, prof. v. š. u t. z. Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
239 Gabrijela Kapetanić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam prijedlog zakona, no ipak uz jednu izmjenu koja se tiče samih kratica titula zvanja da iste budu samo na latinskom jeziku kako je to i inače u svijetu. Tako bih nakon završetka sveučilišnog preddiplomskog studija predložila kraticu zvanja univ.bacc., nakon završetka stručnog preddiplomskog studija kraticu bacc., završetkom sveučilišnog diplomskog studija kraticu univ.mag, te nakon završetka stručnog diplomskog studija kraticu mag. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
240 ŠIME VIŠIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Smatram da je najbolje u zakonu napraviti izmjenu akademskih naziva bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
241 Stefani Stuparić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz izmjenu kratica akademskog naziva, smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
242 Endi Topić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Zakon u cijelosti podržavam, ali uz jednu izmjenu po pitanju kratice akademskog naziva. Smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc.(sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag.( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Uz ovu izmjenu imamo jasnu distinkciju između dva studija te prednost što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljive. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
243 Natalija Dobrica NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz izmjenu kratica akademskog naziva, smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
244 Davor Švaić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 87. Člankom 87. stavkom 1. normirano je: Nacionalno vijeće sastoji se od 15 članova, od kojih su četiri znanstvena savjetnika ili znanstvena savjetnika u trajnom izboru, sedam redovitih profesora ili redovitih profesora u trajnom izboru, dva profesora stručnog studija ili profesora stručnog studija u trajnom izboru te dvije osobe iz područja poduzetništva. U radu Nacionalnog vijeća sudjeluje jedan predstavnik reprezentativnih sindikata u djelatnosti znanosti i visokog obrazovanja bez prava odlučivanja. Predlažemo iza riječi sedam redovitih profesora ili redovitih profesora u trajnom izboru dodati riječi: “od kojih je jedan u umjetničko-nastavnom zvanju.” Prihvaćen Članak 87. stavak 1. prijedloga Zakona dopunit će se na način da je najmanje jedan član iz umjetničkog područja.
245 Davor Švaić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 85. Člankom 85. stavkom 2. normirano je Umjetnik je osoba sa stečenim akademskim stupnjem doktora umjetnosti, osoba upisana na doktorski studij ili magistar umjetnosti koji se bavi umjetničkom djelatnošću u svrhu obavljanja poslova u visokom obrazovanju. Mislimo da status umjetnika ne mora nužno vezan uz akademski stupanj tako da ovo nije dobra normiranost. Predlažemo izmjenu članka 85. stavka 3. tako da isti glasi: Znanstvenik se upisuje u Upisnik znanstvenika, a umjetnik u Upisnik umjetnika u sustavu visokog obrazovanja. Prihvaćen Članak 85. stavak 2. prijedloga Zakona će se doraditi.
246 Davor Švaić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 73. U članku 73. stavku 2. nedostaju riječi integrirani studij koje predlažemo dodati iza riječi diplomskog. Prihvaćen Stavak 2. će se urediti.
247 Davor Švaić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 68. Člankom 68. stavkom 2. se onemogućuju nijanse upisa manjeg ili većeg broja ECTS-a godišnje. Trebalo bi dodati “u pravilu” jer se gotovo nikad ne upisuje točan broj ECTS-a godišnje, ali na razini ukupnog trajanja studija mora biti minimalno 60 godišnje. Prihvaćen Stavak 2. će se urediti.
248 Davor Švaić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 52. Predlažemo izmjenu članka 52. Stavka 2. tako da se iza riječi znanstvenom dodaju riječi: ” i umjetničkom … području i polju…“. Predlažemo da navedeni članak glasi:: Stručno povjerenstvo koje se sastoji od najmanje tri člana zaposlena na radnome mjestu više ili iste hijerarhijske razine u odnosu na radno mjesto na koje se zapošljava osoba koja zamjenjuje privremeno nenazočnog zaposlenika, u istom znanstvenom i umjetničkom području i polju, mišljenjem u pisanom obliku utvrđuje ispunjavanja li kandidat kriterije za predmetno radno mjesto. Prihvaćen Stavak 2. će se nadopuniti.
249 Davor Švaić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 50. Člankom 50. stavkom 2. normirano je sljedeće: Na visokom učilištu u inozemstvu može se zaposliti lektor hrvatskog jezika i književnosti na osnovi ugovora o radu na određeno vrijeme sklopljenog s visokim učilištem u Republici Hrvatskoj ili Ministarstvom. Predlažemo da članak 50. stavak 2. glasi: “Za potrebe izvođenja sveučilišnog studija u dramskoj (gluma) i glazbenoj umjetnosti (pjevanje) na visokom učilištu može se zaposliti lektor hrvatskog ili stranog jezika. Kriterije za izbor na radno mjesto lektora stranog jezika propisuje visoko učilište općim aktom.” Mislimo da bi bilo dobro ovisno o mogućnostima Sveučilišta, odnosno fakulteta ili umjetničke akademije moći zaposliti lektora a ne samo ako se radi o izvođenju sveučilišnog studija jezika i književnosti, odnosno na predmetnom visokom učilištu u inozemstvu. Prihvaćen Članak 50. će se izmijeniti na način da obuhvaća i lektore hrvatskog jezika.
250 Davor Švaić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 17. Člankom 17. stavkom 2. normirano je sljedeće: Umjetnička akademija je sastavnica sveučilišta s pravnom osobnosti koja obavlja djelatnost visokog obrazovanja, umjetničku i stručnu djelatnost. Smatramo da umjetničke akademije obavljaju, osim umjetničke, i znanstvenu djelatnost. Također, nastavno na stavak 1., i fakulteti mogu obavljati umjetničku djelatnost (npr. Arhitektonski fakultet). Isto tako predlažemo iza riječi umjetničku dodati riječi: te znanstvenu. Člankom 17. stavkom 4. normirano je sljedeće: Položaj vjerskog fakulteta, odnosno umjetničke akademije kao sastavnice javnoga sveučilišta uređuje se ugovorom između sveučilišta i osnivača vjerskog fakulteta, odnosno umjetničke akademije, uz pridržavanje međunarodnih ugovora. Mislimo da je ovdje neophodno razdvojiti vjerski fakultet i umjetničke akademije. Prihvaćen Članak 17. će se urediti.
251 FRANE PRUŽE NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
252 HELGA KURBALIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da za kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc. (stručni studij) i univ.bacc. (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ. mag. (sveučilišni studij) na diplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag. (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
253 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 60. U čl. 60. st. 2. ispred 300 ECTS bodova te ispred 360 ECTS bodova uvrstiti riječ „najmanje“. Prihvaćen Članak 60. će se urediti.
254 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 59. U čl. 59. st. 2. ispred 120 ECTS bodova te ispred 60 ECTS bodova uvrstiti riječ „najmanje“. Prihvaćen Članak 59. će se urediti.
255 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 100. Potrebno je snažnije naglasiti razvojnu komponentu ustroja i rada institucija u sustavu, a posebno instrumente internacionalizacije djelovanja: u čl. 100. st. 1. alineja 6 se mijenja i glasi „poticanje međunarodne mobilnosti i međuinstitucijske suradnje, s posebnom podrškom uključivanju u mreže sveučilišta u sklopu inicijative europskih sveučilišta“. Prihvaćen Točka 6. stavka 1. članka 100. prijedloga Zakona uredit će se na način da glasi: poticanje međunarodne mobilnosti i međunarodne međuinstitucionalne suradnje s posebnom podrškom uključivanju u mreže sveučilišta u sklopu inicijative europskih sveučilišta.
256 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 44. U čl. 44. st 3. treba predvidjeti iznimku za umjetnička radna mjesta kao što je učinjeno u čl. 39. st. 3. Prihvaćen Stavak 4. članka 44. prijedloga Zakona će se dopuniti na način da asistent u umjetničkom području nije obvezan upisati i pohađati doktorski studij.
257 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 39. U čl. 39. st 7. treba predvidjeti iznimku za umjetnička radna mjesta kao što je učinjeno u čl. 39. st. 3. Prihvaćen Stavak 7. će se revidirati.
258 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 17. Iz čl. 17., st. 1. i 2. briše se „s pravom osobnosti“. Prihvaćen Članak 17. će se urediti.
259 Maja Savić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, sumatram kako studenti stručnih studija, isto kao i sveučilišnih ulažu mnogo truda i vremena u učenje te ne vidim smisao u diskriminaciji ikoga. Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
260 VALENTINA FRČKO NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc. (stručni studij) i univ.bacc. (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag. (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
261 Vanja Marjanović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz izmjenu kratica akademskog naziva, smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
262 TAMARA LJIKAR NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, podržavam Zakon u cijelosti, uz jednu izmjenu. Za kraticu akademskog naziva predlažem bacc.( stručni studij) i univ.bacc. (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.(stručni studij) i univ.mag. (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način postoji jasna distinkcija između dva studija, ali se smanjuje dosadašnja diskriminacija stručnih studija. Osim navedenog, prednost je što su sve kratice na latinskom te su univerzalno prepoznatljivije. 300=300 Srdačan pozdrav, Tamara Ljikar Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
263 Toni Jelinić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Slažem se sa prijedlogom kojim se konačno izbacuje iz primjene nesretni naziv stručni specijalist. Promjena stečenog naziva na stručni magistar je korak naprijed koji pomaže da se poštenije prepoznaju visoko obrazovane osobe na tržištu rada. Smatram da bi jednu stvar trebalo korigirati, a to su kratice koje dolaze uz stečene nazive. U svrhu ujednačavanja i održavanja uniformnosti svih kratica njihovim potpunim svođenjem na latinski jezik i izbjegavanja konfuzije zbog potencijalne hrvatsko-latinske kratice i da se jasno razlikuju sveučilišni i stručnih studiji, predlažem da se tekst izmijeni na slijedeće: sveučilišni prvostupnici dobivaju kraticu univ. bacc., sveučilišni magistri dobivaju kraticu univ. mag., stručni prvostupnici dobivaju kraticu bacc., a stručni magistri dobivaju kraticu mag. Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
264 Dijana Peric Tatalovic NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Smatram da strucni studiji trebaju biti u rangu sa sveucilisnim. Na oba studija se ulaze puno vremena i truda da bi se steklo odredeno zvanje,a i znanje. Smatram da je najbolje predloziti bacc.za strucne studije i univ.bacc za sveucilisne studije na preddiplomskoj razini, a na diplomskoj razini mag.za strucne studije i univ.mag za sveucilisne studije. Na ovaj nacin se vidi razlika a opet veleucilisni studiji nisu diskriminirani,te su prepoznatljivi u Europi. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
265 Silvana Soldo Jocić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način postojat će jasna distinkcija između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
266 Robert Radiković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Ovim putem iskazujem svoju punu podršku izmjeni Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da za kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga predmetnog Zakona. Na ovaj način imamo jasnu razliku između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. Mladi ljudi mahom odlaze iz ove zemlje tražeći bolje uvjete za život općenito, nemojmo da ova postojeća diskriminacija traje i dalje te da diplome stručnih studija budu prepoznate u stranim zemljama, a u matičnoj zemlji deklarirane kao diplome studija niže vrijednosti. Izmjena gore spomenutih kratica će riješiti većinu gorućih problema studenata stručnih studija u Hrvatskoj, a opet neće nikome biti na štetu ili degradaciju. To nas vodi prema ravnopravnosti i približavanja međunarodnim standardima kojima toliko težimo. 300=300 Srdačan pozdrav, Robert Radiković Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
267 ELVISA ŠALDIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz izmjenu kratice akademskog naziva. Smatram da je najbolje predložiti bacc. (stručni studij) i univ.bacc. (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag. (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na navedeni način imamo bitnu razliku između dva studija. Također, smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno prepoznatljive. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
268 PETAR ZOVKO NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
269 Slađana Miletić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, podržavam Zakon uz izmjenu kratica akademskih naziva gdje su skraćenice bacc. za stručni studij i univ. bacc. za sveučilišni studij na preddiplomskoj razini, kao i mag. za stručni studij i univ. mag za sveučilišni studij na diplomskoj razini, a navedene izmjene odnose se na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. Na taj način bi se smanjila dosadašnja diskriminacija stručnih studija i imali bi akademske nazive koji su prepoznati i izvan Republike Hrvatske. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
270 MONIKA JURA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
271 Marijo Čiča NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon koji će se predložiti i nadajmo se isto tako i usvojiti u što kraćem roku, uz jednu malu izmjenu, a to je da za kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.(stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. Uz ovu izmjenu imamo jasnu distinkciju između dva studija te smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija. Također bitno je naglasiti i prednost što su sve kratice na latinskom te su samim time i univerzalno prepoznatljive. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
272 Vladimir Jelenčić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
273 IVAN VRBATOVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon uz izmjenu kratica akademskih naziva gdje je bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Ovako se smanjuje dosadašnja diskriminacija stručnih studija i akademsko nazivlje je lako prepoznatljivo u međunarodnim okvirima. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
274 MARIN FUŠTIN NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
275 Ivica Sočković ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Podržavam Zakon uz izmjenu članka 74., stavak 2, 3 i 4. (2) Završetkom sveučilišnoga prijediplomskog studija student stječe akademski naziv sveučilišni prvostupnik (univ. baccalaureus) uz naznaku struke ( univ. bacc . uz naznaku struke). Završetkom stručnoga prijediplomskog studija student stječe stručni naziv prvostupnik (baccalaureus) uz naznaku struke ( bacc. uz naznaku struke). (3) Završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija student stječe akademski naziv sveučilišni magistar uz naznaku struke (univ. mag. uz naznaku struke). Završetkom sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija iz područja medicine, veterine i stomatologije student stječe akademski naziv doktor uz naznaku struke ( dr. uz naznaku struke). Završetkom sveučilišnoga diplomskog studija za programe iz područja tehničkih znanosti i neke programe iz područja biotehničkih znanosti student stječe akademski naziv sveučilišni magistar inženjer uz naznaku struke ( univ. mag. ing . uz naznaku struke). Završetkom stručnoga diplomskog studija student stječe stručni naziv magistar uz naznaku struke ( mag. uz naznaku struke). Završetkom stručnoga diplomskog studija iz tehničkog područja student stječe naziv magistar inženjer uz naznaku struke ( mag. ing. uz naznaku struke). (4) Završetkom sveučilišnoga specijalističkog studija student stječe akademski naziv sveučilišni specijalist uz naznaku struke ( univ. spec. uz naznaku struke). Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
276 Ivica Sočković ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Ne slažem se s navedenim prijedlogom jer se ponovno predlaže za stručne studije naziv u kratici struč, što je do sada bilo samo za stručne diplomske studije, a sada se predlaže i za stručne prijediplomske studije (za prijediplomske studije struč. bacc., a za stručne diplomske studije struč. mag.). Ako smatrate da su za stručne studije dobre kratice struč. zašto za sveučilišne ne predlažete kraticu sveuč.? Sada se predlaže izmjena i za sveučilišne specijalističke studije umjesto dosadašnje kratice univ. spec. predlaže se samo spec. i naznaka struke, a univ.spec. predlaže se samo za područje medicine, veterine i stomatologije. Smatram da se ovaj članak treba izmijeniti tako da kratica za stručne studije bude bacc. i mag. uz naznaku struke, a za sveučilišne studije univ.bacc. i univ.mag. Za sveučilišne specijalističke poslijediplomske studije treba biti kratica za sve jednako, univ spec, kao što je bilo do sada. Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
277 Kristina Vicković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, no uz jednu malu izmjenu. Smatram da je za kraticu akademskog naziva najbolje predložiti bacc. (stručni studij) i univ. bacc. (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini, te mag. (stučni studij) i univ. mag. (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene odnose se na članke 74, i 113. prijedloga zakona. Ovim imamo jasnu distikciju između dva studija a također i smanjenje diskriminacije stručnih studija. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
278 ROBERT VNUČEC NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
279 Nikolina Paun NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
280 Karmela Barišić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. ;l. 74., stavak 4. treba dodati dva područja farmacije i medicinske biokemije; obrazloženje: u ta dva područja postoje specijalizacije u zdravstvu pa bi se nazivi trebali razlikovati, dosadašnji ak. naziv koji se stjecao završetkom poslijediplomskih specijalističkih studija iz farmacije i medicinske biokemije bio je sveučilišni magistar uz naznaku struke (univ. spec. uz naznaku struke) i tako bi i dalje trebalo ostati ;l. 74., stavak 5. • čl. 74., stavak 5., završetkom doktorskoga studija stječe se ak. stupanj. doktora znanosti uz naznaku znanstvenoga područja, a ne kako je predloženo "uz naznaku struke" Prihvaćen Članak 74. će se urediti na način da će se dodati farmacija i biokemija te će se ispraviti stavak 5.
281 Tihana Pavošević NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon, ali uz jednu izmjenu, a to je kratica akademskog naziva. Prijedlog - bacc. ( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini, te mag.(stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
282 Valentina Ivok NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Podržavam zakon, ali uz jednu izmjenu, a to je kratica akademskog naziva. Prijedlog - bacc. ( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini, te mag.(stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Jedini smo primjer u EU koji zakonskom regulativom diskriminira dio studenata, odnosno studente stručnih studija. U svijetu, tako i u EU ne postoji naziv struč. spec. s naznakom struke, nego su svi master ili mag. i sveučilišni studiji i specijalistički diplomski stručni studiji. Studenti nemaju jednaka prava kao kolege iz čitave Europske unije. Bologna i smjernice UNESCO-a ne predviđaju dijeljenje studenata na one više i manje vrijedne. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
283 Helena Delaš ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 50. Članak 50, stavak (1): TRENUTAČNO: Za potrebe izvođenja sveučilišnog studija jezika i književnosti na visokom učilištu može se zaposliti lektor stranog jezika. Kriterije za izbor na radno mjesto lektora stranog jezika utvrđuje visoko učilište općim aktom. PRIJEDLOG: Za potrebe sveučilišnog studija jezika i književnosti te za potrebe sveučilišne nastave hrvatskog kao drugog i stranog jezika na visokom učilištu može se zaposliti lektor. Kriterije za izbor na radno mjesto lektora utvrđuje visoko učilište općim aktom. OBJAŠNJENJE: Trenutačna formulacija ne obuhvaća sve lektore jer ne obuhvaća lektore hrvatskog jezika. S jedne strane, lektori hrvatskog jezika važni su za studij hrvatskog jezika i književnosti, tj. za studij nacionalne filologije i zapošljavaju se za izvođenje nastave na njemu. Lektorska je nastava potpuno integrirana u studijske programe hrvatskog jezika i književnosti te se izvodi u obliku obveznih i izbornih kolegija. S druge strane, kao što nastavu hrvatskog jezika na inozemnim sveučilištima za potrebe studija hrvatskog jezika i književnosti, ali i za potrebe drugih studija i sveučilišnih programa, izvode lektori hrvatskog jezika, tako nastavu hrvatskog kao drugog i stranog jezika za potrebe stranih studenata koji studiraju u Hrvatskoj izvode lektori hrvatskoga jezika, bilo u okvirima studija hrvatskog jezika i književnosti ili u okvirima drugih studija i sveučilišnih programa. Centri za učenje hrvatskog kao drugog i stranog jezika i različiti programi učenja hrvatskog kao drugog i stranog jezika postoje na svim hrvatskim sveučilištima i na njima se zapošljavaju lektori hrvatskog jezika, npr. lektori zaposleni na Croaticumu – Centru za hrvatski kao drugi i strani jezik Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izvode sveučilišnu nastavu hrvatskog kao drugog i stranog jezika već 60 godina. dr. sc. Helena Delaš, viša lektorica na Katedri za hrvatski standardni jezik Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Prihvaćen Članak 50. će se izmijeniti na način da obuhvaća i lektore hrvatskog jezika.
284 VALENTINA ŠAKA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
285 IVA ŠAKA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI 300=300. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
286 IVA ŠAKA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam ovaj Zakon u cijelosti, ali uz jednu izmjenu koja se odnosi na akademski naziv. Smatram da je za nas studente stručnih studija najbolje koristiti kraticu bacc., a za ostale studente sveučilišnih studija kraticu univ.bacc na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Te izmjene se odnose na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. Na taj način će biti jasna razlika između stručnih i sveučilišnih studija, ali isto tako će se smanjit diskriminacija stručnih studija. Predložene kratice će biti na latinskom te će zbog toga Hrvatskoj i svijetu biti prepoznatljivije. Naših 300 bodova sa stručnih studija vrijede jednako kao i 300 bodova sa sveučilišnih studija. 300=300. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
287 Luka Delak ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 93. Članak 93. stavak 1. Amandman: predlažemo da se stavak 1. članka 93. izmijeni na sljedeći način: „Rektorski zbor Republike Hrvatske čine rektori svih sveučilišta u Republici Hrvatskoj. U radu Rektorskog zbora sudjeluje predstavnik Zbora veleučilišta. Predstavnik Hrvatskog studentskog zbora sudjeluje u radu Rektorskog zbora, bez prava glasa. Predsjednika Rektorskog zbora članovi biraju natpolovičnom većinom glasova svih članova. - Luka Delak, predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci Prihvaćen Članak 93. stavak 1. prijedloga Zakona će se dopuniti.
288 JELENA ZORIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon uz jednu izmjenu i to da uz naziv na preddiplomskoj razini za stručni studij bude kratica bacc., a za sveučilišni studij univ.bacc. Na diplomskoj razini da naziv za stručni studij bude mag., a za sveučilišni studij univ.mag. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. Razlozi navedenih prijedloga su jasna distinkicija između dva studija, te osobito smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, ali i to da su kratice na latinskom jeziku te samim time i univerzalno prepoznatljive. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
289 Luka Delak ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Članak 74. stavak 2. i stavak 3. Komentar: nazivi „stručni prvostupnik“ i „stručni magistar“ koje bi student stekao završetkom stručnog prijediplomskog, odnosno stručnog diplomskog studija, neadekvatni su, jer impliciraju da su te osobe po nečemu „stručnije“ od „običnih“ prvostupnika ili magistara koji svoje akademske nazive stječu završetkom sveučilišnih prijediplomskih, odnosno sveučilišnih diplomskih studija. To je nešto što smatramo nužnim ispraviti, jer će dovesti do velikih nedoumica u svakodnevnoj komunikaciji, ali i prilikom apliciranja na radna mjesta. - Luka Delak, predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
290 Luka Delak ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 60. Članak 60. stavak 2. Komentar: analogno stavku 2. članka 58. o prijediplomskim studijima, smatramo nužnim navesti u stavku 2. članka 60. da studenti završetkom integriranog studija u trajanju od pet, odnosno šest godina, stječu najmanje 300, odnosno najmanje 360 ECTS bodova, kako se ne bi dovodili u pitanje potencijali ECTS-i koje na druge načine student može steći tijekom studija. Amandman: ispred „300 ECTS bodova“ te ispred „360 ECTS bodova“ uvrstiti riječ „najmanje“. - Luka Delak, predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci Prihvaćen Članak 60. će se urediti.
291 Luka Delak ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 59. Članak 59. stavak 2. Komentar: analogno stavku 2. članka 58. o prijediplomskim studijima, smatramo nužnim navesti u stavku 2. članka 59. da studenti završetkom dvogodišnjeg odnosno jednogodišnjeg diplomskog studija stječu najmanje 120, odnosno najmanje 60 ECTS bodova, kako se ne bi dovodili u pitanje potencijali ECTS-i koje na druge načine student može steći tijekom studija. Amandman: ispred „120 ECTS bodova“ te ispred „60 ECTS bodova“ uvrstiti riječ „najmanje“. - Luka Delak, predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci Prihvaćen Članak 59. će se izmijeniti.
292 Antonija Babić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Podržavam prijedlog zakona uz jednu izmjenu koja se odnosi na članke 74 i 113 prijedloga Zakona te da se za kraticu akademskog naziva predloži bacc. (za stručne studije) i univ.bacc (za sveučilišne studije) na preddiplomskim razinama te mag. (za stručne studije) i univ.mag (za sveučilišne studije) na diplomskoj razini. Istaknula bi da ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i time su univerzalno prepoznatljivije. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
293 Antonija Babić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 113. Podržavam prijedlog zakona uz jednu izmjenu koja se odnosi na članke 74 i 113 prijedloga Zakona te da se za kraticu akademskog naziva predloži bacc. (za stručne studije) i univ.bacc (za sveučilišne studije) na preddiplomskim razinama te mag. (za stručne studije) i univ.mag (za sveučilišne studije) na diplomskoj razini. Istaknula bi da ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i time su univerzalno prepoznatljivije. Prihvaćen Članak 74 i 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
294 Luka Delak ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 10. Članak 10., stavak 3. Amandman: predlažemo da se stavak 3. članka 10. izmjeni kako slijedi: „Sveučilište kao sastavnicu bez pravne osobnosti može osnovati fakultet, odjel, institut, centar, zavod ili drugu ustrojbenu jedinicu sveučilišta.“ - Luka Delak, predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci Prihvaćen Članak 10. stavak 3. izmijeniti će se na način da će sveučilište moći osnovati i fakultete kao sastavnicu bez pravne osobnosti.
295 IVAN MALBAŠA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
296 KARLO MAČEK NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
297 LEO LJUBIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
298 ANDREA MILJAN NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
299 MARTIN MILJAN NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
300 Antonio Lucić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
301 Robert Medvedić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. I da konačno naše obrazovanje "europeiziramo", a ne što hodamo kao guske u magli dok nas kolege sa Sveučilišta gledaju kao guske neobičnog perja i nazivlja, a Poslodavci još i više. Štovano Ministarstvo, umijmo lice obrazovanja Z A J E D N O! Yo! 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
302 Anita Filipović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon uz jednu izmjenu i to da uz naziv na preddiplomskoj razini za stručni studij bude kratica bacc., a za sveučilišni studij univ.bacc. Na diplomskoj razini da naziv za stručni studij bude mag., a za sveučilišni studij univ.mag. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. Razlozi navedenih prijedloga su jasna distinkicija između dva studija, te osobito smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, ali i to da su kratice na latinskom jeziku te samim time i univerzalno prepoznatljive. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
303 Sven Danko NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
304 MATEO HORVAT NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
305 SLAVEN TOLIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz par malih izmjena. Naime za kraticu akademskog ili stručnog naziva predlažem bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Također smatram da se ova diplomska razina odnosi i na one koji su završili jednogodišnji specijalistički diplomski stručni studij (180+60) jer tada i nije postojalo dvogodišnji. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
306 Ivana Ujević NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
307 KATARINA ŠLJIVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
308 Stjepan Kaša NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
309 Jakov Brešić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da za kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc. (stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
310 Mario Franušić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
311 LUKA TARABARIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
312 Ivan Kovačić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, u potpunosti podržavam zakon. Smatram da kratice trebaju biti bacc. i mag. za stručne studije, te univ.bacc i univ.mag. za sveučilišne studije. Slične primjere možete naći u Sloveniji (univerzitetni diplomirani XXX in diplomirani XXX VS), i u međunarodnoj abrevaciji M.Sc.Eng, M.Sc.Econ., itd... (sveučilišne titule), M.Eng, M.Econ. itd. (profesonalne titule). Sve ostalo što se prihvati, opet neće biti u potpuno jasno rješenje sukladno rješenjima drugih država Europe. Također, predlažem da se vrate kratice struka na Hrvatski jezik, primjer za građevinarstvo mag.ing.građ., za razliku od sadašnjih struč.spec.ing.aedif., kratice struke koje u Hrvatskoj nitko ne prepoznaje. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
313 MIHAELA SERTIĆ ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 36. Podržavam nacrt prijedloga zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, no ipak bih se osvrnula na kratice akademskih naziva pa stoga predlažem da se na preddiplomskoj razini usvoji bacc. kod stručnih studija, a univ.bacc kod sveučilišnih studija, zatim na diplomskoj razini mag. uz naznaku struke kod stručnih studija, a kod sveučilišnih studija univ.mag. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 113. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. Smatram da bi se na ovaj način otklonila diskriminacija prema svim studentima stručnih studija. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
314 Elvis Gašparić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
315 PETAR MARIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
316 BARBARA BARAT NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
317 Mijo Čavlina NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc. (stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način postići će se jasna distinkcija između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
318 Petar Blažić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Zakon podržavam, ali uz jednu izmjenu. Izmjena se odnosi na to da se za kraticu akademskog naziva predloži bacc. (stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
319 Marjan Šarić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 113. Podržavam zakon u cjelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. 300=300 Prihvaćen Članak 74 i 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
320 Marjan Šarić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Podržavam zakon, uz jednu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva predlažem bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Smatram da bi se ovim prijedlogom bi se izrazila jasna razlika između dva studija, ali također i smanjila dosadašnja diskriminacija stručnih studija. Prednost je i što su sve kratice na latinskom jeziku i univerzalno su prepoznatljive. 300=300 Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
321 SUZANA ČELIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc. (stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način postići će se jasna distinkcija između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
322 LUKA VICIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da za kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc. (stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
323 MARTIN KREŠIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc. (stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
324 ANDREJ PEŠA MATANOVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da za kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
325 Andrija Tadić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc. (stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
326 Iva Pištelek Ivezić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
327 DUJE MARKOV NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
328 Emanuela Čurčić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
329 Tea Šajnović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
330 MARGARETA BRKIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
331 Jelena Dajković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam Zakon, uz jednu izmjenu koja se odnosi na članke 74 i 113. Smatram da je najbolje predložiti da kratica akademskog naziva bude bacc. (stručni studij) i univ.bacc. (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag. (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Tako bi postojala jasna distinkcija između dva studija, ali bi došlo do smanjenja dosadašnje diskriminacije stručnih studija. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
332 STJEPAN ŠAF NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti. Smatram da je za kraticu akademskog naziva najbolje predložiti bacc. (stručni studij) i univ.bacc. (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag. (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljive. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
333 MARIJA BABIĆ TONČIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 S ppstovanjem, Marija B.Toncic Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
334 TANJA BIJELIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon, ali uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
335 MATIJA TRŽAČKI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, u pravilu podržavam prijedlog zakona uz malu korekciju. Predlažem kratice titule zvanja samo na latinskom kako bi bile prepoznatljive u cijelom svijetu. - nakon završetka sveučilišnog prijediplomskog studija kraticu - univ.bacc. - nakon završetka stručnog prijediplomskog studija kraticu - bacc. - nakon završetka sveučilišnog diplomskog studija kraticu - univ.mag. - nakon završetka stručnog diplomskog studija kraticu - mag. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
336 MATEJA ZORIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon, uz jednu malu izmjenu. Smatram da je za kraticu akademskog naziva najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Kao argumentaciju mogu ponuditi jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
337 Matko Milić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti napokon bi donio odredjenu pravdu u nase obrazovanje, te naravno da ga kao takvim podrzavam. Ovakvim i slicnim zakonima radimo male korake prema tome da se mladi ne iseljavalju i da ne traze standardizaciju i red izvan Hrvatske. Osobno bih jedino predlozio malu izmjenu, a to je da bi naziv morao biti koncipiran na sljedeći način: bacc. (za stručne studije) i univ. bacc. (za sveučilišne studije) na preddiplomskoj razini, te mag. (za stručne studije) i univ. mag. (za sveučilišne studije) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Kao netko tko je cesto vani, svjestan sam koliko je bizarno lose forsirati rijeci sa slovima jedinstvenima nekom jeziku, tako da "čćđš" i slicna slova nikako ne bi trebala biti forsirana, pogotovo u necem toliko vaznom kao akademske titule, stoga "struč" u nazivlju struč. mag. nikako nema smisla i opet se vrtimo u krug. Razumljive titule su vrlo vazne i tuzno je sto uopce trebamo govoriti o ovim stvarima. Lijepi pozdrav, Matko Milic Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
338 DOMINIK NOSIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, podržavam navedeni Zakon o visokom obrazovanju i znanstevnoj djelatnosti, no uz malu dopunu. Smatram da bi naziv morao biti koncipiran na sljedeći način: bacc. (za stručne studije) i univ. bacc. (za sveučilišne studije) na preddiplomskoj razini, te mag. (za stručne studije) i univ. mag. (za sveučilišne studije) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Prednost ovakvog nazivlja je ta što su sve kratice na latinskom jeziku i univerzalno su prepoznatljivije. Također smatram da se ovakvim nazivljem smanjuje dosadašnja diskriminacija stručnih studija, te se olakšava buduće zaposlenje - nigdje u EU ne postoji struč. spec. Lijep pozdrav Nosić Dominik Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
339 TEA ODRLJIN NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
340 ANDRIJA OVAS NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon, ali uz jednu malu izmjenu, a to je da se kratice akademskog naziva preimenuju u bacc. (stručni studij) i univ.bacc. (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini, te mag. (stručni studij) i univ.mag. (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Tako bi i dalje postojala jasna distinkcija između dva studija, ali bi došlo i do smanjenja dosadašnje diskriminacije stručnih studija, te je prednost ta što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
341 Danijela Jakir NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon, ali uz jednu malu izmjenu, a to je da se kratice akademskog naziva preimenuju u bacc. (stručni studij) i univ.bacc. (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini, te mag. (stručni studij) i univ.mag. (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Tako bi i dalje postojala jasna distinkcija između dva studija, ali bi došlo i do smanjenja dosadašnje diskriminacije stručnih studija, te je prednost ta što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
342 VIKTORIJA STEPINAC NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon, uz jednu malu izmjenu. Smatram da je za kraticu akademskog naziva najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Kao argumentaciju mogu ponuditi jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
343 Mia Rogulj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon, ali uz jednu malu izmjenu, a to je da se kratice akademskog naziva preimenuju u bacc. (stručni studij) i univ.bacc. (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini, te mag. (stručni studij) i univ.mag. (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Tako bi i dalje postojala jasna distinkcija između dva studija, ali bi došlo i do smanjenja dosadašnje diskriminacije stručnih studija, te je prednost ta što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
344 Ivo Jakir NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, podržavam navedeni Zakon o visokom obrazovanju i znanstevnoj djelatnosti, no uz malu dopunu. Smatram da bi naziv morao biti koncipiran na sljedeći način: bacc. (za stručne studije) i univ. bacc. (za sveučilišne studije) na preddiplomskoj razini, te mag. (za stručne studije) i univ. mag. (za sveučilišne studije) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Prednost ovakvog nazivlja je ta što su sve kratice na latinskom jeziku i univerzalno su prepoznatljivije. Također smatram da se ovakvim nazivljem smanjuje dosadašnja diskriminacija stručnih studija, te se olakšava buduće zaposlenje - nigdje u EU ne postoji struč. spec. Lijep pozdrav, Ivo Jakir 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
345 NIKOLINA BLAŽEVAC NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon koji će se predložiti i nadajmo se isto tako i usvojiti u što kraćem roku, uz jednu malu izmjenu, a to je da za kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 11. prijedloga Zakona. Uz ovu izmjenu imamo jasnu distinkciju između dva studija te smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija. Također bitno je naglasiti i prednost što su sve kratice na latinskom te su samim time i univerzalno prepoznatljive. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
346 MARIN BUTIR NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon, uz jednu malu izmjenu. Smatram da je za kraticu akademskog naziva najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Kao argumentaciju mogu ponuditi jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
347 Aleksandar Škurić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram, da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
348 Maja Elez Mladenović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram, da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
349 Filip Petrovic NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatramo da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Kao argumentaciju mogu ponuditi jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
350 Mila Knežević Musulin NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Zakon podržavam u cijelosti, međutim uz prijedlog izmjene za kraticu akademskog naziva. Smatram da je prikladno predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc.(sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag.( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Uz ovu izmjenu imamo jasnu distinkciju između dva studija te smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija. Također bitno je naglasiti i prednost što su sve kratice na latinskom te su samim time i univerzalno prepoznatljive. 300 = 300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
351 DANIJELA CAR NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz predloženu izmjenu za kraticu akademskog naziva. Smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc.(sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag.( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Uz ovu izmjenu imamo jasnu distinkciju između dva studija te prednost što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljive. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
352 Jelena Cvitanušić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 50. Članak 50, stavak (1): TRENUTAČNO: Za potrebe izvođenja sveučilišnog studija jezika i književnosti na visokom učilištu može se zaposliti lektor stranog jezika. Kriterije za izbor na radno mjesto lektora stranog jezika utvrđuje visoko učilište općim aktom. PRIJEDLOG: Za potrebe sveučilišnog studija jezika i književnosti te za potrebe sveučilišne nastave hrvatskog kao drugog i stranog jezika na visokom učilištu može se zaposliti lektor. Kriterije za izbor na radno mjesto lektora utvrđuje visoko učilište općim aktom. OBJAŠNJENJE: Trenutačna formulacija ne obuhvaća sve lektore jer ne obuhvaća lektore hrvatskog jezika. S jedne strane, lektori hrvatskog jezika važni su za studij hrvatskog jezika i književnosti, tj. za studij nacionalne filologije i zapošljavaju se za izvođenje nastave na njemu. Lektorska je nastava potpuno integrirana u studijske programe hrvatskog jezika i književnosti te se izvodi u obliku obveznih i izbornih kolegija. S druge strane, kao što nastavu hrvatskog jezika na inozemnim sveučilištima za potrebe studija hrvatskog jezika i književnosti, ali i za potrebe drugih studija i sveučilišnih programa, izvode lektori hrvatskog jezika, tako nastavu hrvatskog kao drugog i stranog jezika za potrebe stranih studenata koji studiraju u Hrvatskoj izvode lektori hrvatskoga jezika, bilo u okvirima studija hrvatskog jezika i književnosti ili u okvirima drugih studija i sveučilišnih programa. Centri za učenje hrvatskog kao drugog i stranog jezika i različiti programi učenja hrvatskog kao drugog i stranog jezika postoje na svim hrvatskim sveučilištima i na njima se zapošljavaju lektori hrvatskog jezika, npr. lektori zaposleni na Croaticumu – Centru za hrvatski kao drugi i strani jezik Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izvode sveučilišnu nastavu hrvatskog kao drugog i stranog jezika već 60 godina. Jelena Cvitanušić, lektorica u Croaticumu na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Prihvaćen Članak 50. će se izmijeniti na način da obuhvaća i lektore hrvatskog jezika.
353 Ivan Gluhačić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Poštovani, U potpunosti podržavam zakon te smatram da je potrebna jedna manja izmjena. Kratice akademskog naziva trebale bi glasiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Kratice moraju biti na latinskom jeziku kako bi bile univerzalno prepoznatljive u svim sustavima obrazovanja i vrednovanja i u skladu sa studijma unutar cijele EU i izvan EU. Stoga predlažem: - nakon završetka sveučilišnog prijediplomskog studija kraticu - univ.bacc. - nakon završetka stručnog prijediplomskog studija kraticu - bacc. - nakon završetka sveučilišnog diplomskog studija kraticu - univ.mag. - nakon završetka stručnog diplomskog (specijalističkog) studija kraticu - mag. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
354 Sanela Ognjenović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
355 Blaženka Balent ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 113. Poštovani, Predlažem da se zbog neprepoznatljivosti, prefiks struč. ne koristi u akademskim nazivima, odnosno da se koriste samo kratice koje jasno upućuju na stupanj obrazovanja. 300=300. Za međusobne razlike, ako postoje, imamo odgovarajuće isprave odnosno dopunske isprave o završenom studiju. Nitko se ne želi "prodavati" za nešto što nije. Međutim ja konkretno imam velike probleme u firmi zbog akademskog naziva i kratice. Ovaj zakon se pripremao vrlo dugo, mislim da bi se konačno i kod nas trebao u potpunosti uskladiti sa HKO okvirom kao i u drugim zemljama članicama EU. Dakle 300=300, a kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc. ( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
356 Blaženka Balent ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Poštovani, podržavam predloženi zakon, ali uz jednu izmjenu, a to je da za kratice akademskog naziva predlažem sljedeće: - nakon završetka sveučilišnog prijediplomskog studija kratica bude univ.bacc. - nakon završetka stručnog prijediplomskog studija kratica bude bacc. - nakon zavretka sveučilišnog diplomskog studija kratica bude univ.mag. - nakon završetka stručnog diplomskog studija kratica bude mag. Ovim prijedlogom bi se izrazila jasna razlika između dva studija, ali također i smanjila dosadašnja diskriminacija stručnih studija. Prednost je i što su sve kratice na latinskom jeziku i univerzalno su prepoznatljive. 300=300 Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
357 NEDJELJKO NEDIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu izmjenu za kraticu akademskog naziva. Smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc.(sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag.( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Uz ovu izmjenu imamo jasnu distinkciju između dva studija te prednost što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljive. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
358 Anamarija Sedlar NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon, ali uz jednu malu izmjenu, a to je da se kratice akademskog naziva preimenuju u bacc. (stručni studij) i univ.bacc. (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini, te mag. (stručni studij) i univ.mag. (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Tako bi i dalje postojala jasna distinkcija između dva studija, ali bi došlo i do smanjenja dosadašnje diskriminacije stručnih studija, te je prednost ta što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
359 Tomislav Duvančič NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon, ali uz jednu malu izmjenu, a to je da se kratice akademskog naziva preimenuju u bacc. (stručni studij) i univ.bacc. (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini, te mag. (stručni studij) i univ.mag. (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Tako bi i dalje postojala jasna distinkcija između dva studija, ali bi došlo i do smanjenja dosadašnje diskriminacije stručnih studija, te je prednost ta što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
360 Ante Smilović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cjelosti,uz izmjenu da kratica akademskog naziva bude bacc. (Stručni studij ) na prediplomskoj razini,a mag. (Stručni studij) na diplomskoj razini. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
361 Mario Gotal NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI 300=300 Slažem se s prijedlogom zakona, ali imam opasku na članke 74. i 113. Izmjenom kratica akademskog naziva idemo u smjeru da "naši" nazivi budu prepoznatljivi u Europi, a onda u kratice ponovno guramo hrvatske nazive i specijalne hrvatske znakove, konkretno slovo "č". Mislim da nema potrebe da budemo posebni po tom pitanju. Korištenje isključivo latinskih naziva kratica je standard kojeg se treba držati jer on jamči postizanje željenog efekta prepoznatljivosti diploma u EU. Kako je već i u prethodnim komentarima predloženo, i moj je prijedlog korištenje kratica bacc. za stručni studij, a univ.bacc. za sveučilišni studij na preddiplomskoj razini, te mag.za stručni studij i univ.mag. za sveučilišni studij na diplomskoj razini. Kratice mogu biti i drugačije, ali isključivo latinske. U slučaju da u kraticama ostanu hrvatski nazivi smatram da ovom izmjenom zakona nije napravljeno dovoljno po pitanju prepoznatljivosti u EU. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
362 Hannah Vanessa Brendel NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
363 TOMISLAV SLABINJAC NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Podržavam zakon uz male izmjene kratica stečenih zvanja sveučilišnih i stručnih studija, što je navedeno u člancima 74. i 113. prijedloga. Predlažem da stručne nazive imenujemo univerzalnim, tj.latinskim izrazima po kojima bi bili svugdje prepoznati. Svaki naziv sa uključenom hrvatskom riječju stvara komplikacije na svakom koraku! Za stručne studije preddiplomske razine predlažem bacc./bacc.ing., a za sveučilišne preddiplomske univ.bacc./univ.bacc.ing. Za specijalističke stručne studije diplomske razine predlažem mag./mag.ing., a za sveučilišne diplomske univ.mag./univ.mag.ing. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
364 Ivana Vukic NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
365 PAVAO BADURINA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
366 Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 77. U stavku 1. točci 2. predlažemo dodati tekst: „i umjetničkom“ Prihvaćen Stavak 1. će se urediti.
367 Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 73. U stavku 2. dodati riječi "te integriranog" iza riječi "poslijediplomskog studija". Prihvaćen Stavak 2. će se urediti.
368 Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 17. Uz stavak 4: Mislimo da je ovo nepotrebno za umjetničke akademije, nije jasno razvidno o kakvom se položaju niti ugovoru ovdje radi. Umjetnička akademija treba imati jednakopravnu normiranost kao i fakultet. Ukoliko je akademija vezana uz vjerski fakultet (npr sakralna muzika, akademija za sakralnu umjetnost) tada će se već kroz položaj vjerskog fakulteta regulirati posebnim ugovorom. Stoda smatramo potpuno nepotrebnim i nerazumljivim ovakav prijedlog da se umjetničke akademije izdvaja od drugih fakulteta posebnim ugovorom. Prihvaćen Članak 17. stavak 4. će se izmijeniti.
369 Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 17. Uz stavak 2: umjetničke akademije obavljaju, osim umjetničke, i znanstvenu djelatnost. Također, nastavno na st. 1, i fakulteti mogu obavljati umjetničku djelatnost (npr. Arhitektonski fakultet, Tekstilno-tehnološki itd). Predlažemo dodati u stavak 2. riječ "i znanstvenu" Prihvaćen Članak 17. će se izmijeniti.
370 Tanja Salak ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 50. Članak 50, stavak (1): TRENUTAČNO: Za potrebe izvođenja sveučilišnog studija jezika i književnosti na visokom učilištu može se zaposliti lektor stranog jezika. Kriterije za izbor na radno mjesto lektora stranog jezika utvrđuje visoko učilište općim aktom. PRIJEDLOG: Za potrebe sveučilišnog studija jezika i književnosti te za potrebe sveučilišne nastave hrvatskog kao drugog i stranog jezika na visokom učilištu može se zaposliti lektor. Kriterije za izbor na radno mjesto lektora utvrđuje visoko učilište općim aktom. OBJAŠNJENJE: Trenutačna formulacija ne obuhvaća sve lektore jer ne obuhvaća lektore hrvatskog jezika. S jedne strane, lektori hrvatskog jezika važni su za studij hrvatskog jezika i književnosti, tj. za studij nacionalne filologije i zapošljavaju se za izvođenje nastave na njemu. Lektorska je nastava potpuno integrirana u studijske programe hrvatskog jezika i književnosti te se izvodi u obliku obveznih i izbornih kolegija. S druge strane, kao što nastavu hrvatskog jezika na inozemnim sveučilištima za potrebe studija hrvatskog jezika i književnosti, ali i za potrebe drugih studija i sveučilišnih programa, izvode lektori hrvatskog jezika, tako nastavu hrvatskog kao drugog i stranog jezika za potrebe stranih studenata koji studiraju u Hrvatskoj izvode lektori hrvatskoga jezika, bilo u okvirima studija hrvatskog jezika i književnosti ili u okvirima drugih studija i sveučilišnih programa. Centri za učenje hrvatskog kao drugog i stranog jezika i različiti programi učenja hrvatskog kao drugog i stranog jezika postoje na svim hrvatskim sveučilištima i na njima se zapošljavaju lektori hrvatskog jezika, npr. lektori zaposleni na Croaticumu – Centru za hrvatski kao drugi i strani jezik Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izvode sveučilišnu nastavu hrvatskog kao drugog i stranog jezika već 60 godina. Tanja Salak Croaticum Filoziofski fakultet u Zagrebu Prihvaćen Članak 50. će se izmijeniti na način da obuhvaća i lektore hrvatskog jezika.
371 Mateja Pištelek ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Podržavam prijedlog zakona ali uz izmjenu kratica akademskog nazivlja: - bacc. (preddiplomski stručni studij) / univ. bacc. (preddiplomski sveučilišni studij) - mag. (diplomski stručni studij) / univ. mag. (diplomski sveučilišni studij). Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. Smatram kako bi se kratice trebale uskladiti s ostalim dražavama članica EU-a koje su također dio Bolonjskog procesa (kao i Republika Hrvatska). Također, nedopustivo je da se za završene preddiplomske studije tehničkih/biotehničkih znanosti izgubi naziv inženjer uz kraticu prvostupnika. Tako da bi taj dio zakona trebao glasiti: "Završetkom sveučilišnoga prijediplomskog studija za programe iz područja tehničkih znanosti i neke programe iz područja biotehničkih znanosti student stječe akademski naziv prvostupnik (baccalaureus) inženjer uz naznaku struke (univ. bacc. ing. uz naznaku struke). Završetkom stručnoga prijediplomskog studija iz tehničkog područja student stječe stručni naziv stručni prvostupnik (baccalaureus) inženjer uz naznaku struke (bacc. ing. uz naznaku struke)." Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
372 Mateja Pištelek ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. (2) Završetkom sveučilišnoga prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik (baccalaureus) uz naznaku struke (univ. bacc. uz naznaku struke). Završetkom sveučilišnoga prijediplomskog studija za programe iz područja tehničkih znanosti i neke programe iz područja biotehničkih znanosti student stječe akademski naziv prvostupnik (baccalaureus) inženjer uz naznaku struke (univ. bacc. ing. uz naznaku struke). Završetkom stručnoga prijediplomskog studija student stječe stručni naziv stručni prvostupnik (baccalaureus) uz naznaku struke (bacc. uz naznaku struke). Završetkom stručnoga prijediplomskog studija iz tehničkog područja student stječe stručni naziv stručni prvostupnik (baccalaureus) inženjer uz naznaku struke (bacc. ing. uz naznaku struke). (3) Završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija student stječe akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag. uz naznaku struke). Završetkom sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija iz područja medicine, veterine i stomatologije student stječe akademski naziv doktor uz naznaku struke (dr. uz naznaku struke). Završetkom sveučilišnoga diplomskog studija za programe iz područja tehničkih znanosti i neke programe iz područja biotehničkih znanosti student stječe akademski naziv magistar inženjer uz naznaku struke (univ. mag. ing. uz naznaku struke). Završetkom stručnoga diplomskog studija student stječe stručni naziv stručni magistar uz naznaku struke (mag. uz naznaku struke). Završetkom stručnoga diplomskog studija iz tehničkog područja student stječe stručni naziv stručni magistar inženjer uz naznaku struke (mag. ing. uz naznaku struke). Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
373 Akademija dramske umjetnosti ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 85. Člankom 85. stavkom 2. normirano je Umjetnik je osoba sa stečenim akademskim stupnjem doktora umjetnosti, osoba upisana na doktorski studij ili magistar umjetnosti koji se bavi umjetničkom djelatnošću u svrhu obavljanja poslova u visokom obrazovanju. Mislimo da status umjetnika ne mora nužno vezan uz akademski stupanj tako da ovo nije dobra normiranost. Predlažemo izmjenu članka 85. stavka 3. tako da isti glasi: Znanstvenik se upisuje u Upisnik znanstvenika, a umjetnik u Upisnik umjetnika u sustavu visokog obrazovanja. Prihvaćen Članak 85. stavak 2. prijedloga Zakona će se doraditi.
374 Akademija dramske umjetnosti ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 87. Člankom 87. stavkom 1. normirano je: Nacionalno vijeće sastoji se od 15 članova, od kojih su četiri znanstvena savjetnika ili znanstvena savjetnika u trajnom izboru, sedam redovitih profesora ili redovitih profesora u trajnom izboru, dva profesora stručnog studija ili profesora stručnog studija u trajnom izboru te dvije osobe iz područja poduzetništva. U radu Nacionalnog vijeća sudjeluje jedan predstavnik reprezentativnih sindikata u djelatnosti znanosti i visokog obrazovanja bez prava odlučivanja. Predlažemo iza riječi sedam redovitih profesora ili redovitih profesora u trajnom izboru dodati riječi: “od kojih je jedan u umjetničko-nastavnom zvanju.” Prihvaćen Članak 87. stavak 1. prijedloga Zakona dopunit će se na način da je najmanje jedan član iz umjetničkog područja.
375 Filip Kelemen ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 76. Poštovani, imam primjedbu vezano za članak 76. stavak 2 koji izričito zabranjuje redovno studiranje uz zasnovani radni odnos. Smatram da je navedeni članak nepravedan iz više razloga te onemogućuje studiranje određenom dijelu društva, pogotovo onim starijima koji su dulje vrijeme u radnom odnosu što nije u skladu s direktivama bolonjskog procesa koji bi svima trebao omogućiti studiranje bez obzira na životne okolnosti. Prvi problem je što veliki dio studijskih programa nudi studiranje isključivo u redovnom statusu (nema mogućnosti izvanrednog studiranja). Osobe u radnom odnosu koje se žele dalje školovati automatski nemaju mogućnost studiranja na navedenim studijima te su u startu diskriminirane pošto im se ne omogućuje školovanje jer bi im jedina mogućnost upisa bila uz uvjet da daju otkaz. Izvanredni studenti po novome imaju mogućnost rada preko student servisa, međutim apsurdno bi bilo za očekivati da osoba u tridesetim ili četrdesetim godinama daje otkaz na radnom mjestu i ide raditi preko student servisa. Zabrana radnog odnosa u velikom djelu i ograničava osobe koje su završile preddiplomski studij (VŠS) te stupili u radni odnos i nakon određenih godina odlučile upisati diplomski studij. Stavlja ih se u nepovoljan položaj pošto se tada mogu upisati samo na studijske programe diplomske razine koji nude izvanredno studiranje (kojih je izrazito malo pošto ih je većina isključivo u redovnom obliku). Navedeni članak 76. stavka 2 bi imao smisla kada bi samo izvanredno studiranje bilo do kraja uređeno i kada bi svaki studijski program nudio mogućnost redovnog i izvanrednog studiranja. Tada bi se moglo reći da svi imaju pravo studiranja pod jednakim uvjetima. Ovako se samo diskriminiraju osobe koje se žele dalje školovati i usavršavati. Prihvatljivo bi bilo i da se omogući redovno studiranje uz radni odnos, ali bez studenskih prava. S poštovanjem, F.K. Prihvaćen Stavak 2. će se urediti.
376 Akademija dramske umjetnosti ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 73. U članku 73. stavku 2. nedostaju riječi integrirani studij koje predlažemo dodati iza riječi diplomskog. Prihvaćen Stavak 2. će se urediti.
377 Akademija dramske umjetnosti ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 52. Predlažemo izmjenu članka 52. Stavka 2. tako da se iza riječi znanstvenom dodaju riječi: ” i umjetničkom … području i polju…“. Predlažemo da navedeni članak glasi:: Stručno povjerenstvo koje se sastoji od najmanje tri člana zaposlena na radnome mjestu više ili iste hijerarhijske razine u odnosu na radno mjesto na koje se zapošljava osoba koja zamjenjuje privremeno nenazočnog zaposlenika, u istom znanstvenom i umjetničkom području i polju, mišljenjem u pisanom obliku utvrđuje ispunjavanja li kandidat kriterije za predmetno radno mjesto. Prihvaćen Stavak 2. će se nadopuniti.
378 Akademija dramske umjetnosti ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 17. Člankom 17. stavkom 4. normirano je sljedeće: Položaj vjerskog fakulteta, odnosno umjetničke akademije kao sastavnice javnoga sveučilišta uređuje se ugovorom između sveučilišta i osnivača vjerskog fakulteta, odnosno umjetničke akademije, uz pridržavanje međunarodnih ugovora. Mislimo da je ovdje neophodno razdvojiti vjerski fakultet i umjetničke akademije. Prihvaćen Članak 17. stavak 4. će se izmijeniti.
379 Akademija dramske umjetnosti ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 17. Člankom 17. stavkom 2. normirano je sljedeće: Umjetnička akademija je sastavnica sveučilišta s pravnom osobnosti koja obavlja djelatnost visokog obrazovanja, umjetničku i stručnu djelatnost. Smatramo da umjetničke akademije obavljaju, osim umjetničke, i znanstvenu djelatnost. Također, nastavno na stavak 1., i fakulteti mogu obavljati umjetničku djelatnost (npr. Arhitektonski fakultet). Isto tako predlažemo iza riječi umjetničku dodati riječi: te znanstvenu. Prihvaćen Članak 17. prijedloga Zakona će se urediti.
380 Branka Bjelanović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
381 Boris Bjelanović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
382 Nikola Mandić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 53. Čl. 53. predviđa mogućnost izbora u naslovno zvanje samo nastavnika, a ne i suradnika – radi specifičnosti pojedinih visokih učilišta, kao što su pomorska visoka učilišta, i potrebe da se u izvođenju određenih vježbi na simulatorima i u plovidbenoj i stručnoj praksi angažiraju stručnjaci izvan sustava visokog obrazovanja, trebalo bi predvidjeti mogućnost izbora i suradnika u naslovna zvanja, kao što je to bilo i prema trenutno važećem Zakonu. Prihvaćen Stavak 1. će se urediti.
383 Miroslav Policki ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 60. "(2) Sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij traje pet godina i njegovim se završetkom stječe 300 ECTS bodova ili traje šest godina i njegovim se završetkom stječe 360 ECTS bodova." U citiranom tekstu predlažem dodavanje riječi "najmanje" nakon obje instance riječi "stječe". Obrazloženje: predloženom promjenom se daje fleksibilnost studentima da upisuju kolegije od interesa čak i ako bi time imali više ECTS bodova od iznosa potrebnog za završetak studija, umjesto da moraju upisivati kolegije za koje nemaju interes samo da bi time ostvarili točno propisani broj ECTS bodova. Također, predloženom promjenom se omogućuje nadprosječno sposobnim studentima koji mogu savladati povećano studijsko opterećenje da steknu dodatna znanja. Prihvaćen Članak 60. će se urediti.
384 Miroslav Policki ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 59. "(2) Sveučilišni, odnosno stručni diplomski studij koji student upisuje nakon trogodišnjega sveučilišnog, odnosno stručnoga prijediplomskog studija traje dvije godine te se njegovim završetkom stječe 120 ECTS bodova. Sveučilišni, odnosno stručni diplomski studij koji student upisuje nakon četverogodišnjega sveučilišnog, odnosno stručnoga prijediplomskog studija traje jednu godinu i njegovim se završetkom stječe 60 ECTS bodova." U citiranom tekstu predlažem dodavanje riječi "najmanje" nakon obje instance riječi "stječe". Obrazloženje: predloženom promjenom se daje fleksibilnost studentima da upisuju kolegije od interesa čak i ako bi time imali više ECTS bodova od iznosa potrebnog za završetak studija, umjesto da moraju upisivati kolegije za koje nemaju interes samo da bi time ostvarili točno propisani broj ECTS bodova. Također, predloženom promjenom se omogućuje nadprosječno sposobnim studentima koji mogu savladati povećano studijsko opterećenje da steknu dodatna znanja. Prihvaćen Članak 59. će se izmijeniti.
385 Miroslav Policki ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 55. "(3) Odluka etičkog povjerenstva o eventualnom kršenju etičkog kodeksa dostavlja se čelniku visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta koji je dužan postupiti u skladu s pravilnikom o stegovnoj odgovornosti." Predlažem da se u citiranom tekstu riječ "eventualnom" zamijeni riječju "potencijalnom", budući da smatram da predložena riječ jasnije izražava da odluka iz citiranog teksta može zaključiti da kršenja etičkog kodeksa je ili nije bilo. Prihvaćen Stavak 3. će se urediti.
386 DARKO MATOVAC ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 50. Članak 50, stavak (1): TRENUTAČNO: Za potrebe izvođenja sveučilišnog studija jezika i književnosti na visokom učilištu može se zaposliti lektor stranog jezika. Kriterije za izbor na radno mjesto lektora stranog jezika utvrđuje visoko učilište općim aktom. PRIJEDLOG: Za potrebe sveučilišnog studija jezika i književnosti te za potrebe sveučilišne nastave hrvatskog kao drugog i stranog jezika na visokom učilištu može se zaposliti lektor. Kriterije za izbor na radno mjesto lektora utvrđuje visoko učilište općim aktom. OBJAŠNJENJE: Trenutačna formulacija ne obuhvaća sve lektore jer ne obuhvaća lektore hrvatskog jezika. S jedne strane, lektori hrvatskog jezika važni su za studij hrvatskog jezika i književnosti, tj. za studij nacionalne filologije i zapošljavaju se za izvođenje nastave na njemu. Lektorska je nastava potpuno integrirana u studijske programe hrvatskog jezika i književnosti te se izvodi u obliku obveznih i izbornih kolegija. S druge strane, kao što nastavu hrvatskog jezika na inozemnim sveučilištima za potrebe studija hrvatskog jezika i književnosti, ali i za potrebe drugih studija i sveučilišnih programa, izvode lektori hrvatskog jezika, tako nastavu hrvatskog kao drugog i stranog jezika za potrebe stranih studenata koji studiraju u Hrvatskoj izvode lektori hrvatskoga jezika, bilo u okvirima studija hrvatskog jezika i književnosti ili u okvirima drugih studija i sveučilišnih programa. Centri za učenje hrvatskog kao drugog i stranog jezika i različiti programi učenja hrvatskog kao drugog i stranog jezika postoje na svim hrvatskim sveučilištima i na njima se zapošljavaju lektori hrvatskog jezika, npr. lektori zaposleni na Croaticumu – Centru za hrvatski kao drugi i strani jezik Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izvode sveučilišnu nastavu hrvatskog kao drugog i stranog jezika već 60 godina. Uime Croaticuma - Centra za hrvatski kao drugi i strani jezik Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dr. sc. Darko Matovac, lektor, voditelj Croaticuma Prihvaćen Članak 50. će se izmijeniti na način da obuhvaća i lektore hrvatskog jezika.
387 Goran Cindrić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon uz izmjenu da kratica akademskog naziva bude bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Ove izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
388 Metalurški fakultet ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Smatramo kako se za završene studente prijediplomskih tehničkih studija treba zadržati kratica ing., tako da akademski naziv glasi bacc.ing. s naznakom struke. Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
389 Metalurški fakultet ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 73. Smatramo kako se i završetkom prijediplomskog studija treba izdavati diploma, a ne svjedodžba, koja je više primjenjiva za npr. kratki stručni studij. Prihvaćen Članak 73. će se urediti na način da će se diploma izdavati nakon završetka prijediplomskog, diplomskog i poslijediplomskog te integriranog studija.
390 OLIVERA ČEJIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon uz izmjenu da kratica akademskog naziva bude bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Ove izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
391 Ivan Meštrović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, nadam se da će ovim zakonom otići u povijest nesretni STRUČNI SPECIJALIST. Podržavam zakon, ali uz jednu malu izmjenu: predlažem da se na preddiplomskoj razini završetkom stručnog studija stječe naziv bacc; a završetkom sveučilišnog studija stječe naziv univ.bacc. Na diplomskoj razini predlažem da se završetkom stručnog studija stječe naziv mag; a završetkom sveučilišnog studija stječe naziv univ.mag. Na ovaj način bi se smanjile konfuzije i kratice bi dobile na prepoznatljivosti van granica RH. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
392 Dorijan Bahnjik NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
393 Damir Jugo ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 91. Poštovani, člankom 91. propisano je da „Matično povjerenstvo: …utvrđuje ispunjava li nastavnik, odnosno znanstvenik u postupku zapošljavanja na slobodno radno mjesto … Nacionalne veleučilišne kriterije….“ Iz predmetne odredbe proizlazi da se ispunjavanje uvjeta provodi samo kod zasnivanja radnog odnosa „u postupku zapošljavanja“, ali ne i kod angažiranja naslovnog nastavnika što je omogućeno Člankom 53. Predlažemo odredbu članka 91. proširiti na način da Matično povjerenstvo utvrđuje ispunjavanje uvjeta, osim u postupku zapošljavanja, i kod angažiranja naslovnih nastavnika. Radi usklađenosti postupka predlažemo istu dopunu u članku 90. u kojem je isto propisano za Matične odbore i postupke zapošljavanja na sveučilištu. S poštovanjem, dr. sc. Damir Jugo, prof. v. š. Predsjednik Vijeća veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske Prihvaćen Članak 91. stavak 2. točka 1. prijedloga Zakona dopunit će se.
394 Damir Jugo ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 78. Poštovani, člankom 78. propisano je da „student koji studira u redovitom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na…“ U ovu odredbu predlažemo dodati i studente koji studiraju redovito na stručnom kratkom studiju. S poštovanjem, dr. sc. Damir Jugo, prof. v. š. Predsjednik Vijeća veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske Prihvaćen Članak 78. će se urediti.
395 Damir Jugo ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 73. Poštovani, člankom 73. propisano je da „nakon završetka prijediplomskog studija i stručnoga kratkog studija studentu izdaje svjedodžba“. Mišljenja smo da izdavanje svjedodžbe, umjesto diplome, predstavlja obezvrjeđivanje prvostupnika koji ionako imaju izazove sa zapošljivosti. Pored toga, kada se svjedodžba kao javna isprava prevede na engleski jezik kao „certificate“ prepoznatljivost hrvatskih prvostupnika na europskom tržištu mogla bi biti značajno ugrožena, a njihovo se obrazovanje poistovjetiti s programima cjeloživotnog učenja čime bismo ih mogli postaviti u podređeni položaj u odnosu na kandidate iz drugih država. Također, valja imati na umu da su za profesije koje su Direktivom regulirane na razini Europske unije, npr. „prvostupnici/prvostupnice sestrinstva“ pristupanjem Hrvatske u Europsku uniju provedena tehnička usklađivanja te bi promjene stručnog, odnosno akademskog naziva u ovom području moguće zahtijevale dodatne prilagodbe europskog zakonodavstva. S poštovanjem, dr. sc. Damir Jugo, prof. v. š. Predsjednik Vijeća veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske Prihvaćen Članak 73. će se urediti na način da će se diploma izdavati nakon završetka prijediplomskog, diplomskog i poslijediplomskog te integriranog studija.
396 Damir Jugo ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 59. Poštovani, člankom 59. propisano je da „sveučilišni diplomski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući sveučilišni prijediplomski studij. Stručni diplomski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući stručni ili sveučilišni prijediplomski studij.“ Međutim, mogućnost upisa na sveučilišni diplomski i na stručni diplomski studij nije predviđena za osobe koje su završile integrirani studij te predlažemo odredbu nadopuniti sukladno. U istom članku predlaže se otvoriti mogućnost studentima koji su završili preddiplomski, odnosno prijediplomski studij u trajanju od 4 godine i stekli 240 ECTS boda, da mogu upisati i diplomski studij u trajanju od 2 godine, odnosno 120 ECTS boda te tako ukupno steći 360 ECTS bodova. S poštovanjem, dr. sc. Damir Jugo, prof. v. š. Predsjednik Vijeća veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske Prihvaćen Članak 59. će se izmijeniti.
397 Damir Jugo ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. Poštovani, člankom 37. propisano je da se „nastavnici na veleučilištu zapošljavaju na nastavna radna mjesta“. Također se navodi kako „nastavu na veleučilištu mogu izvoditi nastavnici izabrani na znanstveno-nastavna radna mjesta“. Kako se navedene odredbe ne bi tumačile kao međusobno isključive, predlažemo dodati veznik „i“ te da promijenjena odredba glasi kako slijedi: „Nastavu na veleučilištu mogu izvoditi I nastavnici izabrani na znanstveno-nastavna radna mjesta“. S poštovanjem, dr. sc. Damir Jugo, prof. v. š. Predsjednik Vijeća veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske Prihvaćen Članak 37. prijedloga Zakona će se urediti.
398 Damir Jugo ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 75. Poštovani, Vijeće veleučilišta i visokih škola razumije činjenicu kako je nužno imati pouzdane evidencije na nacionalnoj razini, no istovremeno smatra kako nije primjenjivo niti primjereno sva visoka učilišta, posebno ona privatnih osnivača, Zakonom obvezivati na korištenje jednog određenog informacijskog sustava, a koji se razvija na nacionalnoj razini i koji u datom trenutku ima određeni naziv. Navedenim informacijskim sustavima primarna svrha je pružanje podrške procesu, a ne vođenje evidencija. Vijeće je mišljenja kako bi se te dvije svrhe mogle razdvojiti na način da se sva visoka učilišta jednako obveže na vođenje evidencija i dostavljanje podataka ili njihovu redovitu razmjenu s određenim sustavom, ali da procesnu podršku visoka učilišta imaju mogućnosti razvijati samostalno i kroz vlastite postojeće ili nove informacijske sustave. S poštovanjem, dr. sc. Damir Jugo, prof. v. š. Predsjednik Vijeća veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske Prihvaćen Stavak 1. će se urediti na način da se omogući interoperabilnost evidencija.
399 Damir Jugo ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 112. Poštovani, Vijeće veleučilišta i visokih škola mišljenja je kako odredba iz članka 58. kojom „sveučilišni, odnosno stručni prijediplomski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući program srednjoškolskog obrazovanja u trajanju od najmanje četiri godine i položila državnu maturu.“ predstavlja prepreku internacionalizaciji visokog obrazovanja postavljajući neostvarive uvjete pred kandidate koji žele studirati u Hrvatskoj, a dolaze iz zemalja u kojima ne postoji sustav državne mature. Stoga predlažemo za takve osobe predvidjeti izuzeće na isti način kao što je to u članku 112. učinjeno za osobe koje su srednjoškolsko obrazovanje završile prije 2010. godine. Predlažemo u tekst dodati i „sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij“. Predlažemo da se članak 112. izmijeni na sljedeći način: „Iznimno od članka 58. stavka 3. ovoga Zakona, osoba koja je prije 2010. godine bez položene državne mature završila odgovarajući program srednjoškolskog obrazovanja u trajanju od najmanje četiri godine, te osoba koja je završila odgovarajuće obrazovanje u ukupnom trajanju od 12 godina u inozemstvu, može upisati sveučilišni, odnosno stručni prijediplomski studij te sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij, u skladu s uvjetima propisanim općim aktom visokog učilišta“. S poštovanjem, dr. sc. Damir Jugo, prof. v. š. Predsjednik Vijeća veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske Prihvaćen Predlagatelj će doraditi članak 112. prijedloga Zakona.
400 Filip Perković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
401 Lea Lazzarich ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 57. čl.57, st.7 dodati: Završni radovi svih razina studija (prijediplomski, diplomski, integrirani) pohranjuju se u repozitorij sastavnice. obrazloženje: ovo je bila važna stavka prethodnog zakona, procedure su jasne, treba zadržati već stečenu dobru praksu, osobito stoga što nam je u temeljni načelima znanosti jasno definirana otvorena znanost. RH već ima izvrstan sustav repozitorija i treba ih razvijati dalje. Prihvaćen Stavak 7. će se urediti.
402 Lea Lazzarich ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 62. ćl.62, st. 7: doktorski rad učiniti dostupnim javnosti objavom u repozitoriju sastavnice, te poveznicom na mrežnu stranicu ustanove (nema potrebe da se rad stavlja na dva mjesta: otvoreni pristup u repozitorij ustanove, link na mrežnu stranicu, a nacionalni repozitorij automatski "pobire" sve repozitorije sastavnica) Prihvaćen Stavak 7. će se urediti.
403 DOMAGOJ RAJČIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
404 Slavko žaper NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
405 Hrvatsko društvo sveučilišnih lektora ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 50. Članak 50, stavak (1): TRENUTAČNO: Za potrebe izvođenja sveučilišnog studija jezika i književnosti na visokom učilištu može se zaposliti lektor stranog jezika. Kriterije za izbor na radno mjesto lektora stranog jezika utvrđuje visoko učilište općim aktom. PRIJEDLOG: Za potrebe sveučilišnog studija jezika i književnosti te za potrebe sveučilišne nastave hrvatskog kao drugog i stranog jezika na visokom učilištu može se zaposliti lektor. Kriterije za izbor na radno mjesto lektora utvrđuje visoko učilište općim aktom. Komentar Hrvatskog društva sveučilišnih lektora: Trenutačnom formulacijom nisu obuhvaćeni lektori hrvatskog jezika koji su važan dio studija hrvatskog jezika i književnosti. Lektorska je nastava potpuno integrirana u studijske programe hrvatskog jezika i književnosti te se izvodi u obliku obveznih i izbornih kolegija. Nadalje, lektori hrvatskog jezika su zaposleni kao strani lektori na inozemnim sveučilištima za potrebe studija hrvatskog jezika i književnosti, ali i za potrebe drugih studija i sveučilišnih programa. Osim toga, oni izvode nastavu hrvatskog kao drugog i stranog jezika za potrebe stranih studenata koji studiraju u Hrvatskoj. Centri za učenje hrvatskog kao drugog i stranog jezika i različiti programi učenja hrvatskog kao drugog i stranog jezika postoje na svim hrvatskim sveučilištima i na njima se zapošljavaju lektori hrvatskog jezika, npr. lektori zaposleni na Croaticumu – Centru za hrvatski kao drugi i strani jezik Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izvode sveučilišnu nastavu hrvatskog kao drugog i stranog jezika već 60 godina. Uime Hrvatskog društva sveučilišnih lektora Predsjednica: dr. sc. Inja Skender Libhard Prihvaćen Članak 50. će se izmijeniti na način da obuhvaća i lektore hrvatskog jezika.
406 LUCIJA KADIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
407 Gordana Gojsek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
408 SINIŠA ZORICA ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Prijedlog studentske inicijative 300=300 je dobar i treba ga prihvatiti. Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
409 Valentina Kobra NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI 300=300 Podržavam zakon u cijelosti i smatram da je potrebno pod HITNO napraviti izmjene uz kratice akademskih naziva i to kako slijedi na: 1. preddiplomskoj razini: - bacc.( stručni studij) - univ.bacc (sveučilišni studij) 2. diplomskoj razini: - mag.( stručni studij) - univ.mag ( sveučilišni studij) Navedene izmjene kratica akademskih naziva odnose se na 74. i 113. članak prijedloga Zakona. Nadam se pozitivnom ishodu ovog Zakona i prestanku diskriminacije našeg akademskog naziva jer sam već i sama osobno nekoliko puta bila prozvana da mojih "stručnih" 3+2 nije isto kao i nečije "magistarsko" 3+2. Broj bodova je isti, broj godina školovanja je isti stoga NE ŽELIM da trpimo ovu diskriminaciju i dalje, niti ja osobno, a niti svi moji kolege koji su također završili svoje "stručno" školovanje i to na pošten i mukotrpan način baš kao i oni kojima uz ime i prezime piše kratica mag. 300 neka bude 300. I za nas i za njih. LP, Valentina - struč.spec.oec. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
410 GITA FRANKOVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
411 NATALIJA BOJIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon uz izmjene kratice akademskih naziva. Smatram kako bi sveučilišni studiji trebali ostati (kako je zapravo do sada i bilo) na kratici univ.bacc. za preddiplomske studije i na kratici univ.mag. za diplomske studije. Nadalje, stručni studiji ne bi u svojoj kratici trebali imati nikakvo slovo "č" jer time opet odskaču - kako se kratice akademskih naziva uvijek pišu na latinskom jeziku, a kako dobro znamo da u latinskom jeziku nema slova "č", smatram kako mu tu niti nije mjesto. Stručni studiji bi trebali imati kraticu bacc. za prijediplomski studij i kraticu mag. za diplomski studij. Navedene izmjene odnose se na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. Na taj način studenti stručnih studija neće morati inozemnim poslodavcima nadugo i naširoko objašnjavati što su oni to točno završili jer će kratice biti vrlo jasno prepoznatljive. Također, ne mogu se oteti dojmu da se potajno opet pokušava degradirati stručni studij. Do ovog prijedloga zakona za završen preddiplomski stručni studij diplome su se najnormalnije izdavale s kraticom bacc., a sada nam se pokušava podvaliti struč.bacc. Smatram da bi se trebali ugledati na to kako je prije bilo (bacc.) i isto to samo preslikati i na diplomske stručne studije - mag. Isto tako, kako stoji na samim stranicama Vlade Republike Hrvatske - "U svrhu stvaranja Europskog prostora visokog obrazovanja Hrvatska je, uz još 48 europskih zemalja, provela reformu visokog obrazovanja poznatu kao Bolonjski proces." Ako smo već dio Bolonjskog procesa i ako se hvalimo time kako smo se uskladili s 48 drugih europskih zemalja, jedini logičan slijed bio bi da imamo i iste akademske nazive koji su vrlo dobro prepoznati u ostalim članicama EU-a. Ne vidim zašto bi se Republika Hrvatska, a time i njeni studenti, morali opet razlikovati i iskakati od drugih članica. 300 = 300 Natalija Bojić Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
412 MATEA BROZOVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cjelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc. (stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
413 Antonio Jakelić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Radim za internacionalnu tvrtku i putujem širom svijeta. Često sam u jako neugodnoj situaciji da na osnovu postojeće titule moram objašnjavati koju sam visoku školu završio i što znači moja titula. Podržavam zakon koji će se predložiti i nadajmo se isto tako i usvojiti u što kraćem roku, uz jednu malu izmjenu vezanu uz kraticu akademskog naziva. Smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 11. prijedloga Zakona. Smatram da se treba smanjiti jasna diskriminacija prema stručnim studijima te da se i njima uvedu navedeni akademski nazivi kao što je i mag. nakon završenog diplomskog, jer 300=300. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
414 Toni Diklić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
415 Helena Nežić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
416 ŠIME ŠEVERDIJA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
417 Ivana Liović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
418 Marin Dostal NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da uz kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljive. 300 = 300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
419 DOMINIK FREČKO NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, podržavam doneseni Zakon međutim slažem se s nemalim brojem komentara koji se tiču članka 74. i članka 113., točnije akademskih, odnosno stručnih naziva. Smatram da bi nakon završenog preddiplomskog sveučilišnog studija kratica akademskog naziva trebala glasiti univ.bacc. (sveučilišni prvostupnik), odnosno da bi nakon završenog preddiplomskog stručnog studija kratica stručnog naziva trebala glasiti bacc. (stručni prvostupnik). Analogno tome mislim da bi nakon diplomskog sveučilišnog studija kratica akademskog naziva trebala glasiti univ.mag. (sveučilišni magistar), a nakon specijalističkog diplomskog stručnog studija mag. (stručni magistar). Razlog takvom mišljenju je na prvom mjestu smanjenje diskriminacije prema stručnim studijima, ali s jasnom razlikom između dvije "vertikale" u našem visokom obrazovanju, a zatim i prilagođavanje svih kratica latinskom jeziku kao i njihova univerzalna prepoznatljivost. Lijep pozdrav. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
420 IVAN TOLIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da uz kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljive. 300 = 300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
421 JAKOV PILIPOVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da uz kraticu akademskog naziva najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Srdačan pozdrav, Jakov Pilipović Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
422 IVAN BIONDA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da uz kraticu akademskog naziva najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
423 Lucija Markuz NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da uz kraticu akademskog naziva najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
424 SANDA LUCIJA UDIER ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 50. Članak 50, stavak (1): TRENUTAČNO: Za potrebe izvođenja sveučilišnog studija jezika i književnosti na visokom učilištu može se zaposliti lektor stranog jezika. Kriterije za izbor na radno mjesto lektora stranog jezika utvrđuje visoko učilište općim aktom. PRIJEDLOG: Za potrebe sveučilišnog studija jezika i književnosti te za potrebe sveučilišne nastave hrvatskog kao drugog i stranog jezika na visokom učilištu može se zaposliti lektor. Kriterije za izbor na radno mjesto lektora utvrđuje visoko učilište općim aktom. OBJAŠNJENJE: Trenutačna formulacija ne obuhvaća sve lektore jer ne obuhvaća lektore hrvatskog jezika. S jedne strane, lektori hrvatskog jezika važni su za studij hrvatskog jezika i književnosti, tj. za studij nacionalne filologije i zapošljavaju se za izvođenje nastave na njemu. Lektorska je nastava potpuno integrirana u studijske programe hrvatskog jezika i književnosti te se izvodi u obliku obveznih i izbornih kolegija. S druge strane, kao što nastavu hrvatskog jezika na inozemnim sveučilištima za potrebe studija hrvatskog jezika i književnosti, ali i za potrebe drugih studija i sveučilišnih programa, izvode lektori hrvatskog jezika, tako nastavu hrvatskog kao drugog i stranog jezika za potrebe stranih studenata koji studiraju u Hrvatskoj izvode lektori hrvatskoga jezika, bilo u okvirima studija hrvatskog jezika i književnosti ili u okvirima drugih studija i sveučilišnih programa. Centri za učenje hrvatskog kao drugog i stranog jezika i različiti programi učenja hrvatskog kao drugog i stranog jezika postoje na svim hrvatskim sveučilištima i na njima se zapošljavaju lektori hrvatskog jezika, npr. lektori zaposleni na Croaticumu – Centru za hrvatski kao drugi i strani jezik Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izvode sveučilišnu nastavu hrvatskog kao drugog i stranog jezika već 60 godina. dr. sc. Sanda Lucija Udier, viša lektorica Croaticum - Centar za hrvatski kao drugi i strani jezik Odsjek za kroatistiku Filozofski fakultet Sveučilište u Zagrebu Prihvaćen Članak 50. će se izmijeniti na način da obuhvaća i lektore hrvatskog jezika.
425 Lara Cetinjanin NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, podržavam Zakon, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatramo da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. Pohvalno je što se napokon netko zauzeo za problematiku stručnih studija i nastoji spriječiti diskriminaciju koja se provodi godinama. Stručni i sveučilišni studiji nisu jednaki, ali su jednako vrijedni. 300=300! Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
426 Marinela Aleksovski ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 50. Predlaže se izmjena stavka (1) u čl. 50: TRENUTAČNO: Za potrebe izvođenja sveučilišnog studija jezika i književnosti na visokom učilištu može se zaposliti lektor stranog jezika. Kriterije za izbor na radno mjesto lektora stranog jezika utvrđuje visoko učilište općim aktom. PRIJEDLOG: Za potrebe sveučilišnog studija jezika i književnosti te za potrebe sveučilišne nastave hrvatskog kao drugog i stranog jezika na visokom učilištu može se zaposliti lektor. Kriterije za izbor na radno mjesto lektora utvrđuje visoko učilište općim aktom. OBJAŠNJENJE: Trenutačna formulacija ne obuhvaća sve lektore jer ne obuhvaća lektore hrvatskog jezika. S jedne strane, lektori hrvatskog jezika važni su za studij hrvatskog jezika i književnosti, tj. za studij nacionalne filologije i zapošljavaju se za izvođenje nastave na njemu. Lektorska je nastava potpuno integrirana u studijske programe hrvatskog jezika i književnosti te se izvodi u obliku obveznih i izbornih kolegija. S druge strane, kao što nastavu hrvatskog jezika na inozemnim sveučilištima za potrebe studija hrvatskog jezika i književnosti, ali i za potrebe drugih studija i sveučilišnih programa, izvode lektori hrvatskog jezika, tako nastavu hrvatskog kao drugog i stranog jezika za potrebe stranih studenata koji studiraju u Hrvatskoj izvode lektori hrvatskoga jezika, bilo u okvirima studija hrvatskog jezika i književnosti ili u okvirima drugih studija i sveučilišnih programa. Centri za učenje hrvatskog kao drugog i stranog jezika i različiti programi učenja hrvatskog kao drugog i stranog jezika postoje na svim hrvatskim sveučilištima i na njima se zapošljavaju lektori hrvatskog jezika, primjerice lektori zaposleni na Croaticumu – Centru za hrvatski kao drugi i strani jezik Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izvode sveučilišnu nastavu hrvatskog kao drugog i stranog jezika već punih šezdeset godina. Marinela Aleksovski, viša lektorica Croaticum, Filozofski fakultet Sveučilište u Zagrebu Prihvaćen Članak 50. će se izmijeniti na način da obuhvaća i lektore hrvatskog jezika.
427 PETAR PEPUR ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Podržavam studentsku inicijativu za usklađivanjem akademskih i stručnih naziva te smatram da je nužno korigirati akademske i stručne nazive na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.). dr.sc. Petar Pepur, prof.v.š. Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
428 Ana Bašić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon, ali uz jednu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc. ( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini, te mag.(stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
429 RANKA ĐURĐEVIĆ ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 50. Članak 50, stavak (1): TRENUTAČNO: Za potrebe izvođenja sveučilišnog studija jezika i književnosti na visokom učilištu može se zaposliti lektor stranog jezika. Kriterije za izbor na radno mjesto lektora stranog jezika utvrđuje visoko učilište općim aktom. PRIJEDLOG: Za potrebe sveučilišnog studija jezika i književnosti te za potrebe sveučilišne nastave hrvatskog kao drugog i stranog jezika na visokom učilištu može se zaposliti lektor. Kriterije za izbor na radno mjesto lektora utvrđuje visoko učilište općim aktom. OBJAŠNJENJE: Trenutačna formulacija ne obuhvaća sve lektore jer ne obuhvaća lektore hrvatskog jezika. S jedne strane, lektori hrvatskog jezika važni su za studij hrvatskog jezika i književnosti, tj. za studij nacionalne filologije i zapošljavaju se za izvođenje nastave na njemu. Lektorska je nastava potpuno integrirana u studijske programe hrvatskog jezika i književnosti te se izvodi u obliku obveznih i izbornih kolegija. S druge strane, kao što nastavu hrvatskog jezika na inozemnim sveučilištima za potrebe studija hrvatskog jezika i književnosti, ali i za potrebe drugih studija i sveučilišnih programa, izvode lektori hrvatskog jezika, tako nastavu hrvatskog kao drugog i stranog jezika za potrebe stranih studenata koji studiraju u Hrvatskoj izvode lektori hrvatskoga jezika, bilo u okvirima studija hrvatskog jezika i književnosti ili u okvirima drugih studija i sveučilišnih programa. Centri za učenje hrvatskog kao drugog i stranog jezika i različiti programi učenja hrvatskog kao drugog i stranog jezika postoje na svim hrvatskim sveučilištima i na njima se zapošljavaju lektori hrvatskog jezika, npr. lektori zaposleni na Croaticumu – Centru za hrvatski kao drugi i strani jezik Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izvode sveučilišnu nastavu hrvatskog kao drugog i stranog jezika već 60 godina. Prihvaćen Članak 50. će se izmijeniti na način da obuhvaća i lektore hrvatskog jezika.
430 KRISTIJAN PERKOVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
431 ANTE PRSTEC NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljive. Navedene izmjene odnose se na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
432 Ivan Andrić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljive. Navedene izmjene odnose se na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
433 LUKA TUDEK NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Podržavam prijedlog zakona uz izmjenu da je kratica akademskog naziva najbolja: bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini. mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. Takvim će kraticama biti jasno vidljiva razlika stručnog i sveučilišnog studija, a neće biti degradacije stručnog studija. Na taj će način i inozemnim poslodavcima biti razumljivija sama razina obrazovanja studenta stručnih studija. Obzirom smo već dio Bolonjskog procesa i ako se hvalimo time kako smo se uskladili s 48 drugih europskih zemalja, jedini logičan slijed bio bi da imamo i jednake akademske nazive koji su vrlo dobro prepoznati u ostalim članicama EU. Ne vidim zašto bi se Republika Hrvatska, a time i njeni studenti, opet morali razlikovati i iskakati od drugih članica. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
434 Anamarija Suša NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Podržavam prijedlog zakona uz izmjenu da je kratica akademskog naziva najbolja: bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini. mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Prijedlog sam naveo iz razloga što je jasno vidljiva razlika između stručnog i sveučilišnog, a neće biti degradacije stručnog studija. Obzirom da su moji prijedlozi na latinskom neće biti problema prilokom prevođenja u EU. Lp, Anamarija Suša Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
435 FRANO VUKASOVIĆ-LONČAR NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc. ( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
436 Helena Ponoš NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon uz male izmjene kratice akademskih naziva, koje se odnose na članke 74. i 113. navedenog prijedloga Zakona. Sveučilišni studiji bi trebali ostati (kako je zapravo do sada i bilo) na kratici univ.bacc. za preddiplomske studije i na kratici univ.mag. za diplomske studije. Stručni studiji bi trebali imati kraticu bacc. za preddiplomski studij i kraticu mag. za diplomski studij. Na taj način i inozemnim poslodavcima će biti razumljivija sama razina obrazovanja studenta stručnih studija. Obzirom smo već dio Bolonjskog procesa i ako se hvalimo time kako smo se uskladili s 48 drugih europskih zemalja, jedini logičan slijed bio bi da imamo i iste akademske nazive koji su vrlo dobro prepoznati u ostalim članicama EU-a. Ne vidim zašto bi se Republika Hrvatska, a time i njeni studenti, morali opet razlikovati i iskakati od drugih članica. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
437 Matej Stipić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Apsulutno podržavam zakon uz male izmjene kratice akademskih naziva, koje se odnose na članke 74. i 113. navedenog prijedloga Zakona. . Smatram da bi sveučilišni studiji trebali ostati (kako je zapravo do sada i bilo) na kratici univ.bacc. za preddiplomske studije i na kratici univ.mag. za diplomske studije. Nadalje, stručni studiji ne bi u svojoj kratici trebali imati nikakvo slovo "č" jer time opet odskaču - kako se kratice akademskih naziva uvijek pišu na latinskom jeziku, a kako dobro znamo da u latinskom jeziku nema slova "č", smatram kako mu tu niti nije mjesto te izgleda pomalo smiješno. Stručni studiji bi trebali imati kraticu bacc. za preddiplomski studij i kraticu mag. za diplomski studij. Navedene izmjene odnose se na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. Na taj način i inozemnim poslodavcima će biti razumljivija sama razina obrazovanja studenta stručnih studija. Obzirom smo već dio Bolonjskog procesa i ako se hvalimo time kako smo se uskladili s 48 drugih europskih zemalja, jedini logičan slijed bio bi da imamo i iste akademske nazive koji su vrlo dobro prepoznati u ostalim članicama EU-a. Ne vidim zašto bi se Republika Hrvatska, a time i njeni studenti, morali opet razlikovati i iskakati od drugih članica. 300 = 300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
438 Mihaela Belković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Podržavam prijedlog zakona, ali predlažem malu korekciju kratica akademskog naziva: - bacc. (stručni studij) i univ.bacc. (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini. - mag. (stručni studij) i univ.mag. (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. - univ.spec.mag. (sveučilišni studij) na poslijediplomskoj razini Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 113. navedenog prijedloga Zakona. Lp, Mihaela Belković Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
439 NENAD BORLINIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon koji će se predložiti, a nadam se i usvojiti u što kraćem roku uz jednu izmjenu, a to je da za kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. 300=300. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
440 Lorena Fićurin NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon koji će se predložiti i nadajmo se isto tako i usvojiti u što kraćem roku, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 11. prijedloga Zakona. Smatram da se treba smanjiti jasna diskriminacija prema stručnim studijima te da se i njima uvedu navedeni akademski nazivi kao što je i mag. nakon završenog diplomskog, jer 300=300. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
441 Franjo Duić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Podržavam zakon uz jednu malu izmjenu, a to je da kratica akademskog naziva bude bacc. za stručni studij, odnosno univ.bacc. za sveučilišni studij. Navedeno donosi puno bolju usklađenost i prepoznatljivost studija unutar kako cijele Europske Unije, tako i šire. Tome pridonosi i činjenica što će sve kratice na latinskom jeziku biti univerzalno prepoznatljive. Stoga predlažem: - nakon završetka sveučilišnog prijediplomskog studija kraticu - univ.bacc. - nakon završetka stručnog prijediplomskog studija kraticu - bacc. - nakon završetka sveučilišnog diplomskog studija kraticu - univ.mag. - nakon završetka stručnog diplomskog (specijalističkog) studija kraticu - mag. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
442 Krunoslav Letić A)  Pregled stanja, a) Razlozi zbog kojih se Zakon donosi Podržavam zakon uz izmjene kratice akademskih naziva. Smatram kako bi sveučilišni studiji trebali ostati (kako je zapravo do sada i bilo) na kratici univ.bacc. za preddiplomske studije i na kratici univ.mag. za diplomske studije. Nadalje, stručni studiji ne bi u svojoj kratici trebali imati nikakvo slovo "č" jer time opet odskaču - kako se kratice akademskih naziva uvijek pišu na latinskom jeziku, a kako dobro znamo da u latinskom jeziku nema slova "č", smatram kako mu tu niti nije mjesto. Stručni studiji bi trebali imati kraticu bacc. za prijediplomski studij i kraticu mag. za diplomski studij. Navedene izmjene odnose se na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. Na taj način studenti stručnih studija neće morati inozemnim poslodavcima nadugo i naširoko objašnjavati što su oni to točno završili jer će kratice biti vrlo jasno prepoznatljive. Također, ne mogu se oteti dojmu da se potajno opet pokušava degradirati stručni studij. Do ovog prijedloga zakona za završen preddiplomski stručni studij diplome su se najnormalnije izdavale s kraticom bacc., a sada nam se pokušava podvaliti struč.bacc. Smatram da bi se trebali ugledati na to kako je prije bilo (bacc.) i isto to samo preslikati i na diplomske stručne studije - mag. Isto tako, kako stoji na samim stranicama Vlade Republike Hrvatske - "U svrhu stvaranja Europskog prostora visokog obrazovanja Hrvatska je, uz još 48 europskih zemalja, provela reformu visokog obrazovanja poznatu kao Bolonjski proces." Ako smo već dio Bolonjskog procesa i ako se hvalimo time kako smo se uskladili s 48 drugih europskih zemalja, jedini logičan slijed bio bi da imamo i iste akademske nazive koji su vrlo dobro prepoznati u ostalim članicama EU-a. Ne vidim zašto bi se Republika Hrvatska, a time i njeni studenti, morali opet razlikovati i iskakati od drugih članica. 300 = 300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
443 KATARINA JANDREJ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon koji će se predložiti, a nadam se i usvojiti u što kraćem roku uz jednu izmjenu, a to je da za kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. 300=300. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
444 NATALIJA PERKOVIĆ ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Poštovani, Zakonodavac je dužan i nadasve obvezan osigurati prepoznatljivost akademskog naziva SVIMA u skladu sa Bolonjskim procesom i ostalim članicama EU-a, što sada nije slučaj. Dakle treba se voditi 300=300 kako bi stupanj obrazovanja bio prepoznat jasno i bez dvojbe, kako kod nas tako i u svijetu. Kratice ne bi trebale sadržavati hrvatske riječi stručni/ sveučilišni, već isključivo (univ. mag., univ.bacc.) za sveučilišnu i (mag., bacc.) Prednost je i što su sve kratice na latinskom jeziku i univerzalno su prepoznatljive. Stoga predlažem: - nakon završetka sveučilišnog prijediplomskog studija kraticu - univ.bacc. - nakon završetka stručnog prijediplomskog studija kraticu - bacc. - nakon završetka sveučilišnog diplomskog studija kraticu - univ.mag. - nakon završetka stručnog diplomskog (specijalističkog) studija kraticu - mag. Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
445 IVAN POSAVEC NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Podržavam zakon uz jednu malu izmjenu, a to je da kratica akademskog naziva bude bacc. za stručni studij, odnosno univ.bacc. za sveučilišni studij. Navedeno donosi puno bolju usklađenost i prepoznatljivost studija unutar kako cijele Europske Unije, tako i šire. Tome pridonosi i činjenica što će sve kratice na latinskom jeziku biti univerzalno prepoznatljive. Stoga predlažem: - nakon završetka sveučilišnog prijediplomskog studija kraticu - univ.bacc. - nakon završetka stručnog prijediplomskog studija kraticu - bacc. - nakon završetka sveučilišnog diplomskog studija kraticu - univ.mag. - nakon završetka stručnog diplomskog (specijalističkog) studija kraticu - mag. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
446 JURAJ PLEŠA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Podržavam zakon uz jednu malu izmjenu, a to je da kratica akademskog naziva bude bacc. za stručni studij, odnosno univ.bacc. za sveučilišni studij. Navedeno donosi puno bolju usklađenost i prepoznatljivost studija unutar kako cijele Europske Unije, tako i šire. Tome pridonosi i činjenica što će sve kratice na latinskom jeziku biti univerzalno prepoznatljive. Stoga predlažem: - nakon završetka sveučilišnog prijediplomskog studija kraticu - univ.bacc. - nakon završetka stručnog prijediplomskog studija kraticu - bacc. - nakon završetka sveučilišnog diplomskog studija kraticu - univ.mag. - nakon završetka stručnog diplomskog (specijalističkog) studija kraticu - mag. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
447 BORNA TONKOVIĆ ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Poštovani, Po mojem mišljenju zakon bi se trebao izmijeniti. Konkretno smatram da kratica akademskog naziva treba biti bacc. za stručni studij, odnosno univ.bacc. za sveučilišni studij. Sve kratice bi trebale biti na latinskom jeziku kako bi bile univerzalno prepoznatljive i u skladu sa studijma unutar cijele EU, pa i šire. Stoga predlažem: - nakon završetka sveučilišnog prijediplomskog studija kraticu - univ.bacc. - nakon završetka stručnog prijediplomskog studija kraticu - bacc. - nakon završetka sveučilišnog diplomskog studija kraticu - univ.mag. - nakon završetka stručnog diplomskog (specijalističkog) studija kraticu - mag. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. 300=300 Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
448 Ivan Jažić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Slažem se s prijedlogom Zakona osim u dijelu u kojem će ponovno ostati kratica "struč." koja je na hrvatskom jeziku, a ostatak titule na latinskom jeziku. Stoga predlažem sljedeće nazive: - nakon završetka sveučilišnog prijediplomskog studija da kratica bude univ.bacc. - nakon završetka stručnog prijediplomskog studija da kratica bude bacc. - nakon završetka sveučilišnog diplomskog studija kratica bude univ.mag. - nakon završetka stručnog diplomskog studija kratica bude mag. Ovim prijedlogom bi se izrazila jasna distinkcija između stručnih i sveučilišnih studijskih programa, a stavljanje prefiksa stručni ispred titule mag. predstavljala bi ponovnu izravnu diskriminaciju studenata stručnih studija na tržištu rada, te ju smatram krajnje nepotrebnom budući da je razlika izmedju dvije vrste studija (stručnih i sveučilišnih) vidljiva u samom sadržaju studija. Također, smatram da bi se Republika Hrvatska trebala ugledati u ostatak zemalja članica EU i u potpunosti na pravilan način implementirati odredbe (EKO), odnosno ne izmišljati nepostojeće akademske nazive kojima diskreditira vlastite državljane u ostvarivanju njihovih zakonskih prava, stečenih po završetku petogodišnjeg stručnog studija. Nadalje, smatram da većina stručnih studija u Republici Hrvatskoj ima isti plan i program te iste ishode kao i sveučilišni studijski programi, stoga predlažem reviziju akreditacija visokih sveučilišta koja izvode stručne studije na pogrešan način budući da praksa koja je sastavni dio stručnih studija uporno izostaje, budući da nastavni planovi i programi većine fakulteta koji izvode stručne studije, ne udovoljavaju uvjetima stručnog studija. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
449 MILA GUĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Slažem se s prijedlogom Zakona osim u dijelu u kojem će ponovno ostati kratica "struč." koja je na hrvatskom jeziku, a ostatak titule na latinskom jeziku. Stoga predlažem sljedeće nazive: - nakon završetka sveučilišnog prijediplomskog studija da kratica bude univ.bacc. - nakon završetka stručnog prijediplomskog studija da kratica bude bacc. - nakon završetka sveučilišnog diplomskog studija kratica bude univ.mag. - nakon završetka stručnog diplomskog studija kratica bude mag. Ovim prijedlogom bi se izrazila jasna razlika između dva studija, ali također i smanjila dosadašnja diskriminacija stručnih studija. Navedene izmjene se odnose na članke 113 i 74 prijedloga Zakona. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
450 Dražen Petrović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon koji će se predložiti i nadajmo se isto tako i usvojiti u što kraćem roku, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 11. prijedloga Zakona. Smatram da se treba smanjiti jasna diskriminacija prema stručnim studijima te da se i njima uvedu navedeni akademski nazivi kao što je i mag. nakon završenog diplomskog, jer 300=300. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
451 JURAJ ZRINJSKI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Podržavam zakon uz jednu malu izmjenu, a to je da kratica akademskog naziva bude bacc. za stručni studij, odnosno univ.bacc. za sveučilišni studij. Navedeno donosi puno bolju usklađenost i prepoznatljivost studija unutar kako cijele Europske Unije, tako i šire. Tome pridonosi i činjenica što će sve kratice na latinskom jeziku biti univerzalno prepoznatljive. Stoga predlažem: - nakon završetka sveučilišnog prijediplomskog studija kraticu - univ.bacc. - nakon završetka stručnog prijediplomskog studija kraticu - bacc. - nakon završetka sveučilišnog diplomskog studija kraticu - univ.mag. - nakon završetka stručnog diplomskog (specijalističkog) studija kraticu - mag. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
452 Karlo Majetić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Podržavam zakon uz jednu malu izmjenu, a to je da kratica akademskog naziva bude bacc. za stručni studij, odnosno univ.bacc. za sveučilišni studij. Navedeno donosi puno bolju usklađenost i prepoznatljivost studija unutar kako cijele Europske Unije, tako i šire. Tome pridonosi i činjenica što će sve kratice na latinskom jeziku biti univerzalno prepoznatljive. Stoga predlažem: - nakon završetka sveučilišnog prijediplomskog studija kraticu - univ.bacc. - nakon završetka stručnog prijediplomskog studija kraticu - bacc. - nakon završetka sveučilišnog diplomskog studija kraticu - univ.mag. - nakon završetka stručnog diplomskog (specijalističkog) studija kraticu - mag. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
453 Nikola Milina ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Poštovani, radi bolje prepoznatljivosti u inozemstvu i bolje usklađenosti s kraticama na razini europske unije, Zakonodavac mora osigurati prepoznatljivost akademskog naziva SVIMA u skladu sa Bolonjskim procesom i ostalim članicama EU-a, što sada nije slučaj. Dakle treba se voditi 300=300 kako bi stupanj obrazovanja bio prepoznat jasno i bez dvojbe, kako kod nas tako i u svijetu. Kratice ne bi trebale sadržavati hrvatske riječi stručni/ sveučilišni, već isključivo (univ. mag., univ.bacc.) za sveučilišnu i (mag., bacc.) Prednost je i što su sve kratice na latinskom jeziku i univerzalno su prepoznatljive. Stoga predlažem: - nakon završetka sveučilišnog prijediplomskog studija kraticu - univ.bacc. - nakon završetka stručnog prijediplomskog studija kraticu - bacc. - nakon završetka sveučilišnog diplomskog studija kraticu - univ.mag. - nakon završetka stručnog diplomskog (specijalističkog) studija kraticu - mag. Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
454 ANNAMARIA OREŠKOVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Podržavam zakon uz jednu malu izmjenu, a to je da kratica akademskog naziva bude bacc. za stručni studij, odnosno univ.bacc. za sveučilišni studij. Navedeno donosi puno bolju usklađenost i prepoznatljivost studija unutar kako cijele Europske Unije, tako i šire. Tome pridonosi i činjenica što će sve kratice na latinskom jeziku biti univerzalno prepoznatljive. Stoga predlažem: - nakon završetka sveučilišnog prijediplomskog studija kraticu - univ.bacc. - nakon završetka stručnog prijediplomskog studija kraticu - bacc. - nakon završetka sveučilišnog diplomskog studija kraticu - univ.mag. - nakon završetka stručnog diplomskog (specijalističkog) studija kraticu - mag. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
455 Ana Tomašić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Slažem s prijedlogom Zakona osim u dijelu u kojem će ponovno ostati kratica "struč." koja je na hrvatskom jeziku, a ostatak titule na latinskom jeziku. Završila sam 3+2, stekla 300 ETC bodova te sam sada struč. spec.ing.mech. Stoga predlažem za kratice akademskog naziva sljedeće: - nakon završetka sveučilišnog prijediplomskog studija kratica bude univ.bacc. - nakon završetka stručnog prijediplomskog studija kratica bude bacc. - nakon zavretka sveučilišnog diplomskog studija kratica bude univ.mag. - nakon završetka stručnog diplomskog studija kratica bude mag. Ovim prijedlogom bi se izrazila jasna razlika između dva studija, ali također i smanjila dosadašnja diskriminacija stručnih studija. Stručni studiji više se bave konkretnom problematikom i izučavanjem iz prakse dok su sveučilišni studiji više fokusirani na znanstveno područje. Tržištu rada potrebna su oba, no to ne daje za pravo da jedni budu diskriminirani. Prednost predloženih kratica je da sve budu na latinskom jeziku i univerzalno prepoznatljive. Te predlažem mogućnost daljnjeg školovanja za stručne studije. 300=300 Hvala Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
456 JASMINA PUHARIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, obzirom da se nalazimo u izazovnom vremenu i radnoj mobilnosti, iako velika većina ipak želi ostati u svojoj Domovini bitno je da naše obrazovanje, a koje smo mahom stekli vlastitim sredstvima (nerijetko uz rad i obitelj) bude razumljivo i prihvaćeno i u državama članicama EU kojoj pripadamo. Stoga se slažem s prijedlogom Zakona osim u dijelu u kojem će ponovno ostati kratica "struč." koja je na hrvatskom jeziku, a ostatak titule na latinskom jeziku. Završila sam 3+2, stekla 300 ETC bodova te sam sada struč. spec.admin.publ. Predlažem da se distinkcija između sveučilišnih i stručnih studija jasno naznači u smislu struke. Ja kao stručni specijalist javne uprave nikako ne mogu biti magistar prava (niti to želim), moje područje rada je javna uprava i moje stečeno zvanje je, za sada najviše u javnoj upravi, dok za isto radno mjesto više se cijene i kotiraju magistri prava, jer u i našem području specijalist i dalje ostaje nerazumljiv poslodavcu. Stoga predlažem za kratice akademskog naziva sljedeće: - nakon završetka sveučilišnog prijediplomskog studija kratica bude univ.bacc. - nakon završetka stručnog prijediplomskog studija kratica bude bacc. - nakon zavretka sveučilišnog diplomskog studija kratica bude univ.mag. - nakon završetka stručnog diplomskog studija kratica bude mag. Ovim prijedlogom bi se izrazila jasna razlika između dva studija, ali također i smanjila dosadašnja diskriminacija stručnih studija. Stručni studiji više se bave konkretnom problematikom i izučavanjem iz prakse dok su sveučilišni studiji više fokusirani na znanstveno područje. Tržištu rada potrebna su oba, no to ne daje za pravo da jedni budu diskriminirani. Prednost predloženih kratica je da sve budu na latinskom jeziku i univerzalno prepoznatljive. Te predlažem mogućnost daljnjeg školovanja za stručne studije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
457 NIKOLINA MARKOVIĆ ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 76. Smatram nepotrebno ograničavanje studiranja i zapošljavanja (stavak 2.) Što je sa redovnim studentima koji u tijeku godine dobe priliku za zapošljavanje/ samozapošljavanje? Trebali bi ugroziti financijski status plaćajući punu godinu ili odbiti posao koji se ne nalazi svaki dan?? Znači po ovom prijedlogu zakona proračun bi se rasteretio kada bi redovni studenti koji se zaposle plaćali studiranje, a istovremeno se dozvoljava rad preko student servisa izvanrednim studentima umjesto poticanja njihovog zapošljavanja što bi rezultiralo plaćanjem poreza to jest punjenjem proračuna. Ukratko, zapošljavanje = plaćanje poreza tj punjenje proračuna a onda je svejedno odvajaju li se ta sredstva za sufinanciranje studija ili do punjenja proračuna ne dolazi već se samo sufinancira studij. Prihvaćen Stavak 2. će se urediti.
458 NIKOLINA MARKOVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, podržavam navedeni zakon, ali uz jednu izmjenu koja se odnosi na kratice. Za kratice akademskog naziva predlažem sljedeće: bacc. (stručni studij) i univ.bacc. (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 113 i 74 prijedloga Zakona. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
459 Antonio Matičević NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, podržavam navedeni zakon u cijelosti, uz jednu izmjenu, a to je da smatram da je za kraticu akademskog naziva najbolje predložiti sljedeće: bacc. (stručni studij) i univ.bacc. (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 113 i 74 prijedloga Zakona. Mislim da bi na taj način bi bila jasna distinkcija između dva studija te bi se smanjila dosadašnja diskriminacija stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
460 NEVEN PFEIFER ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Poštovani, podržavam zakon, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Sa navedenim izmjenama se postiže jasna distinkcija između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
461 MARIJA BIBIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Ovim putem želim napisati da podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da smatram da je za kraticu akademskog naziva najbolje predložiti sljedeće: bacc. (stručni studij) i univ.bacc. (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na taj način bi bila jasna distinkcija između dva studija, te bi se smanjila dosadašnja diskriminacija stručnih studija kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Hvala! Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
462 Valentina Velčić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Ovim putem želim napisati da podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da smatram da je za kraticu akademskog naziva najbolje predložiti sljedeće: bacc. (stručni studij) i univ.bacc. (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na taj način bi bila jasna distinkcija između dva studija, te bi se smanjila dosadašnja diskriminacija stručnih studija kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
463 Filip Zloković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Ovim putem želim napisati da podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da smatram da je za kraticu akademskog naziva najbolje predložiti sljedeće: bacc. (stručni studij) i univ.bacc. (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na taj način bi bila jasna distinkcija između dva studija, te bi se smanjila dosadašnja diskriminacija stručnih studija kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
464 DOROTEJA HAĐASIJA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu u člancima 74. i 113. prijedloga zakona. Smatram da je za kraticu akademskog naziva najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Na taj način se dobiva jasna distinkcija između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
465 ANDREAS KOLENDA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Podržavam zakon uz jednu malu izmjenu, a to je da kratica akademskog naziva bude .bacc za stručni studij, odnosno univ.bacc. za sveučilišni studij. Navedeno donosi puno bolju usklađenost i prepoznatljivost studija unutar kako cijele Europske Unije, tako i šire. Tome pridonosi i činjenica što će sve kratice na latinskom jeziku biti univerzalno prepoznatljive. Stoga predlažem: - nakon završetka sveučilišnog prijediplomskog studija kraticu - univ.bacc. - nakon završetka stručnog prijediplomskog studija kraticu - bacc. - nakon završetka sveučilišnog diplomskog studija kraticu - univ.mag. - nakon završetka stručnog diplomskog (specijalističkog) studija kraticu - mag. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
466 Jure Koljanin NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, radi bolje prepoznatljivosti u inozemstvu i bolje usklađenosti s kraticama na razini europske unije, Zakonodavac mora osigurati prepoznatljivost akademskog naziva SVIMA u skladu sa Bolonjskim procesom i ostalim članicama EU-a, što sada nije slučaj. Dakle treba se voditi 300=300 kako bi stupanj obrazovanja bio prepoznat jasno i bez dvojbe, kako kod nas tako i u svijetu. Kratice ne bi trebale sadržavati hrvatske riječi stručni/ sveučilišni, već isključivo (univ. mag., univ.bacc.) za sveučilišnu i (mag., bacc.) Prednost je i što su sve kratice na latinskom jeziku i univerzalno su prepoznatljive. Stoga predlažem: - nakon završetka sveučilišnog prijediplomskog studija kraticu - univ.bacc. - nakon završetka stručnog prijediplomskog studija kraticu - bacc. - nakon završetka sveučilišnog diplomskog studija kraticu - univ.mag. - nakon završetka stručnog diplomskog (specijalističkog) studija kraticu - mag. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
467 TIHANA PAVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, podržavam predloženi zakon uz jednu izmjenu, a to je da za kratice akademskog naziva predlažem sljedeće: - nakon završetka sveučilišnog prijediplomskog studija kratica bude univ.bacc. - nakon završetka stručnog prijediplomskog studija kratica bude bacc. - nakon zavretka sveučilišnog diplomskog studija kratica bude univ.mag. - nakon završetka stručnog diplomskog studija kratica bude mag. Ovim prijedlogom bi se izrazila jasna razlika između dva studija, ali također i smanjila dosadašnja diskriminacija stručnih studija. Prednost je i što su sve kratice na latinskom jeziku i univerzalno su prepoznatljive. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
468 TIHANA PAVIĆ ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Slažem se sa prijedlogom kojim se konačno izbacuje iz primjene nesretni naziv stručni specijalist. Promjena stečenog naziva na stručni magistar je korak naprijed koji pomaže da se poštenije prepoznaju visoko obrazovane osobe na tržištu rada. Smatram da bi jednu stvar trebalo korigirati, a to su kratice koje dolaze uz stečene nazive. U svrhu ujednačavanja i održavanja uniformnosti svih kratica njihovim potpunim svođenjem na latinski jezik i izbjegavanja konfuzije zbog potencijalne hrvatsko-latinske kratice i da se jasno razlikuju sveučilišni i stručnih studiji, predlažem da se tekst izmijeni na slijedeće: sveučilišni prvostupnici dobivaju kraticu univ. bacc., sveučilišni magistri dobivaju kraticu univ. mag., stručni prvostupnici dobivaju kraticu bacc., a stručni magistri dobivaju kraticu mag. Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
469 Lucija Košec NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon uz jednu malu izmjenu, a to je da kratica akademskog naziva bude .bacc za stručni studij, odnosno univ.bacc. za sveučilišni studij. Što se tiče preddiplomske razine mag.(stručni studij) i univ.nag. (sveučilišni studij). Navedene izmjene odnose se na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Naime, time se postiže postoji jasna distrikcija između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija. Također, prednost toga je što se koriste kratice na latinskom nazivu te su univerzalno prepoznatljive. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
470 IVAN ZORIĆ ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Poštovani, u pravilu podržavam prijedlog zakona uz malu korekciju. Predlažem kratice titule zvanja samo na latinskom kako bi bile prepoznatljive u cijelom svijetu. - nakon završetka sveučilišnog prijediplomskog studija kraticu - univ.bacc. - nakon završetka stručnog prijediplomskog studija kraticu - bacc. - nakon završetka sveučilišnog diplomskog studija kraticu - univ.mag. - nakon završetka stručnog diplomskog studija kraticu - mag. 300=300 Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
471 Ivan Brala NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam nacrt prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti uz izmjenu članka 74., stavak 2. i 3., te članka 113. stavak 3., prijedloga Zakona. Predlažem da se na preddiplomskoj razini završetkom stručnog studija stječe naziv bacc; a završetkom sveučilišnog studija stječe naziv univ.bacc. Na diplomskoj razini predlažem da se završetkom stručnog studija stječe naziv mag; a završetkom sveučilišnog studija stječe naziv univ.mag. Ovakvim prijedlogom jasno se ističu razlike između stručnog i sveučilišnog studija, a istovremeno bi se stalo na kraj trenutnom diskriminatornom nazivu struč.spec. Bitno je osigurati da naziv bude jednostavan i prepoznatljiv. Ivan Brala Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
472 Robert Belković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Podržavam prijedlog zakona ali predlažem malu korekciju kratica akademskog naziva: - bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini. - mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. - univ.spec.mag (sveučilišni studij) na poslijediplomskoj razini Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 113. navedenog prijedloga Zakona. Lp Robert Belković Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
473 KREŠIMIR LOVRIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, podržavam Zakon uz jednu izmjenu, a to da je za kraticu akademskog naziva najbolje predložiti bacc. (stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. Lijep pozdrav, Krešimir Lovrić Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
474 Ivan Marinčić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Zakon podržavam, no molim izmjenu koja se odnosi na članke 74 i 113 prijedloga Zakona u smislu da kratica akademskog naziva bude bacc. (stručni studij) i univ.bacc. (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini, te mag. (stručni studij) i univ.mag. (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Prednost ovakvog naziva je ta što su sve kratice na latinskom jeziku i univerzalno su prepoznatljive. Nazivi koje zakon predlaže su diskriminirajući i otežavaju zapošljavanje studentima nakon završetka studija. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
475 SANJIN VRANKOVIĆ ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. održavam prijedlog zakona uz izmjenu da je kratica akademskog naziva najbolja: bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini. mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Prijedlog sam naveo iz razloga što je jasno vidljiva razlika između stručnog i sveučilišnog, a neće biti degradacije stručnog studija. Obzirom da su moji prijedlozi na latinskom neće biti problema prilokom prevođenja u EU. sanjin vranković Lp, Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
476 SANJIN VRANKOVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam prijedlog zakona uz izmjenu da je kratica akademskog naziva najbolja: bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini. mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Prijedlog sam naveo iz razloga što je jasno vidljiva razlika između stručnog i sveučilišnog, a neće biti degradacije stručnog studija. Obzirom da su moji prijedlozi na latinskom neće biti problema prilokom prevođenja u EU. Lp, Sanjin Vranković Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
477 Vid Krajačić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Podržavam prijedlog zakona uz izmjenu da je kratica akademskog naziva najbolja: bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini. mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Prijedlog sam naveo iz razloga što je jasno vidljiva razlika između stručnog i sveučilišnog, a neće biti degradacije stručnog studija. Obzirom da su moji prijedlozi na latinskom neće biti problema prilokom prevođenja u EU. Lp, Vid Krajačić Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
478 Željka Duvnjak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Uz podršku Zakonu podnosim prijedlog izmjene stručnog naziva, na način da se akademski nazivi formuliraju kao bacc. za studente stručnih studija te univ.bacc za studente sveučilišnih studija na preddiplomskoj razini te mag.(stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Ovakvim rješenjem se jasno ističu razlike između stručnog i sveučilišnog studija, te se izbjegava diskriminacija stručnih studija. Kvalifikacije imaju važnu ulogu u povećanju zapošljivosti, olakšavanju mobilnosti i pristupa daljnjem obrazovanju, a odgovarajući akademski naziv odnosno univerzalne kratice na latinskom olakšavaju prepoznavanje stupnja obrazovanja pojedinca. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
479 Hrvoje Pavletić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovana/i, molim da mi netko prstom točno pokaže gdje počinje/završava struka (primjena), a gdje počinje/završava znanost (istraživanje i razvoj). Stava sam da su te dvije grane međusobno jako isprepletene i da su podjednako važne! Kako su razlike u ishodima studiranja unaprijed jasno definirane, bilo bi zgodno imati i međunarodno prevodive nazive nakon završetka studija. Stoga je nužno imati i manje razlike u nazivima nakon završetka studija. Nacrt prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti podržavam, no predlažem izmjenu koja se odnosi na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. Predlažem da se na preddiplomskoj razini završetkom stručnog studija stječe naziv bacc; a završetkom sveučilišnog studija stječe naziv univ.bacc. Na diplomskoj razini predlažem da se završetkom stručnog studija stječe naziv mag; a završetkom sveučilišnog studija stječe naziv univ.mag. Prednost ovakvog označavanja zvanja je u tome što bi u tom slučaju sve kratice bile na latinskom jeziku, odnosno bile bi međunarodno prevodljive. Time bi se dokinuo trenutni diskriminatorni naziv struč.spec; dok bi se istovremeno poslodavcima olakšala razumljivost kratica prilikom zapošljavanja bilo u Republici Hrvatskoj, bilo u inozemstvu! Hvala na razumijevanju! S poštovanjem, Hrvoje Pavletić (300=300). Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
480 Jure Koljanin ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 113. Poštovani, smatram da je korištenje hrvatskih naziva u akademskim nazivima zastarjelo i nekompatibilno s ostatkom Europe. Stoga predlažem: - nakon završetka sveučilišnog prijediplomskog studija kraticu - univ.bacc. - nakon završetka stručnog prijediplomskog studija kraticu - bacc. - nakon završetka sveučilišnog diplomskog studija kraticu - univ.mag. - nakon završetka stručnog diplomskog (specijalističkog) studija kraticu - mag. Prednost je i što su sve kratice na latinskom jeziku i univerzalno su prepoznatljive. Još jednom napominjem oznaka kratice ˝struč˝ nije prepoznatljiva, radim u stranoj firmi (EU) i imam velikih problema u objašnjavanju i prevodu kratice ˝struč˝. Srdačan pozdrav... Prihvaćen Članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
481 Miroslav Pivac NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, podržavam Zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc. (stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
482 Jure Koljanin ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Poštovani, radi bolje prepoznatljivosti u inozemstvu i bolje usklađenosti s kraticama na razini europske unije, Zakonodavac mora osigurati prepoznatljivost akademskog naziva SVIMA u skladu sa Bolonjskim procesom i ostalim članicama EU-a, što sada nije slučaj. Dakle treba se voditi 300=300 kako bi stupanj obrazovanja bio prepoznat jasno i bez dvojbe, kako kod nas tako i u svijetu. Kratice ne bi trebale sadržavati hrvatske riječi stručni/ sveučilišni, već isključivo (univ. mag., univ.bacc.) za sveučilišnu i (mag., bacc.) Prednost je i što su sve kratice na latinskom jeziku i univerzalno su prepoznatljive. Stoga predlažem: - nakon završetka sveučilišnog prijediplomskog studija kraticu - univ.bacc. - nakon završetka stručnog prijediplomskog studija kraticu - bacc. - nakon završetka sveučilišnog diplomskog studija kraticu - univ.mag. - nakon završetka stručnog diplomskog (specijalističkog) studija kraticu - mag. Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
483 SELMA BOSNIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Zakon podržavam, no molim izmjenu koja se odnosi na članke 74 i 113 prijedloga Zakona u smislu da kratica akademskog naziva bude bacc. (stručni studij) i univ.bacc. (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini, te mag. (stručni studij) i univ.mag. (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Prednost ovakvog naziva je ta što su sve kratice na latinskom jeziku i univerzalno su prepoznatljive. Nazivi koje zakon predlaže su diskriminirajući i otežavaju zapošljavanje studentima nakon završetka studija. Budimo dio promjena na bolje! 300=300! Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
484 Navi Ratsec ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Poštovani, podržavam predloženi zakon uz jednu izmjenu, a to je da za kratice akademskog naziva predlažem sljedeće: - nakon završetka sveučilišnog prijediplomskog studija kratica bude univ.bacc. - nakon završetka stručnog prijediplomskog studija kratica bude bacc. - nakon zavretka sveučilišnog diplomskog studija kratica bude univ.mag. - nakon završetka stručnog diplomskog studija kratica bude mag. Ovim prijedlogom bi se izrazila jasna razlika između dva studija, ali također i smanjila dosadašnja diskriminacija stručnih studija. Prednost je i što su sve kratice na latinskom jeziku i univerzalno su prepoznatljive. 300=300 Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
485 DUBRAVKA VUKIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam prijedlog zakona u potpunosti i izmjene koje se odnose na članke 74 i 113. Dubravka Vukić Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
486 Marko Cicvarić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, podržavam Zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc. (stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
487 Ivana Gagula NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam Zakon, uz jednu malu izmjenu: predlažem kraticu akademskog naziva bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
488 Davor Lovrek Seničić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam Zakon, uz jednu malu izmjenu: predlažem kraticu akademskog naziva bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
489 Goran novoselac NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, u cijelosti podržavam ovaj Zakon, ali uz izmjenu prema kojoj bi akademski nazivi na preddiplomskoj razini trebali glasiti: bacc. za stručne studije te univ.bacc za sveučilišne studije, a na diplomskoj razini mag. za stručne studije te univ.mag za sveučilišne studije. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
490 JOSIPA TOKIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam prijedlog zakona i nadam se da će se što prije usvojiti uz izmjenu članaka 74. i 113. Naime smatram da je bolja opcija da nakon završetka preddiplomskog stručnog studija kratica akademskog naziva bude bacc. (univ. bacc. preddiplomski sveučilišni) te nakon završetka specijalističkog diplomskog studija da titula bude mag (univ. mag. sveučilišni diplomski studij). Ovakve kratice su prepoznatljivije i jasnije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
491 LUCIJA JURAN NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Podržavam Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, no uz malu izmjenu koja se odnosi na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Predlažem da kratica akademskog naziva bude bacc. (stručni studij) i univ.bacc. (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini, te mag. (stručni studij) i univ.mag. (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Prednost ovakvog naziva je ta što su sve kratice na latinskom jeziku i univerzalno su prepoznatljive. Također smatram da se navedenim izmjenama smanjuje dosadašnja diskriminacija stručnih studija, te olakšava buduće zaposlenje. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
492 MATEO SMETKO NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, podržavam Zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc. (stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljive. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
493 SANJA BARIŠIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, u cijelosti podržavam ovaj Zakon, ali uz izmjenu prema kojoj bi akademski nazivi na preddiplomskoj razini trebali glasiti: bacc. za stručne studije te univ.bacc za sveučilišne studije, a na diplomskoj mag. za stručne studije te univ.mag za sveučilišne studije. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
494 STELLA SABLJIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, u cijelosti PODRŽAVAM ovaj Zakon, ali uz izmjenu prema kojoj bi akademski nazivi na preddiplomskoj razini trebali glasiti: bacc. za stručne studije te univ.bacc za sveučilišne studije, a na diplomskoj mag. za stručne studije te univ.mag za sveučilišne studije. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Smatram da studenti stručnih studija ulažu OGROMAN trud i rad u svoje obrazovanje, postižu izvrsne rezultate zbog čega ne zaslužuju da njihov akademski naziv degradira sve ono što se godinama gradilo te da budu ne prepoznatljivi na tržištu rada. Isto tako, iznimno važnim smatram uvođenje poslijediplomskog studija za studente koji su završili specijalistički diplomski stručni studij jer svatko tko ima predispozicije za daljnji nastavak svog obrazovanja trebao bi imati priliku za to, a ne da bude diskriminiran samo zato što je završio stručni studij. Riječ je brojnim studentima koji redovno dobivaju dekanove nagrade i priznanja za svoj rad, a onda nemaju priliku više ulagati u isto! 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
495 Jerko Bašić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon, uz slijedeću izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatramo da je najbolje predložiti bacc.(stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.(stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Iznimno važnim smatram uvođenje poslijediplomskog studija za studente koji su završili specijalistički diplomski stručni studij odnosno da ne postoje zapreke za daljnje školovanje. Ovim izmjenama Zakona bi se smanjila dosadašnja diskriminacija stručnih studija, a prednost je što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljive. 300=300 Jerko Bašić Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
496 ANDREA PERIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatramo da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Kao argumentaciju mogu ponuditi jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
497 Saša Drlja ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Poštovani, Ovaj članak predstavlja diskriminaciju trajno. Zakonodavac mora osigurati prepoznatljivost akademskog naziva SVIMA u skladu sa nacionalnim HKO-om i ostalim članicama EU-a, što sada nije slučaj i nije slučaj prema prijedlogu ovog članka. Dakle treba se voditi 300=300 kako bi stupanj obrazovanja bio prepoznat jasno i bez dvojbe, kako kod nas tako i u svijetu. Za međusobne razlike imamo diplome i dopunske isprave o studiju. Članak 74 treba glasiti: (1) Završetkom studija student stječe odgovarajući stručni ili akademski naziv ili akademski stupanj te druga prava u skladu s posebnim propisima. (2) Završetkom sveučilišnoga prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik (baccalaureus) uz naznaku struke ( bacc . uz naznaku struke). Završetkom stručnoga prijediplomskog studija student stječe stručni naziv stručni prvostupnik (baccalaureus) uz naznaku struke ( bacc. uz naznaku struke). - bez struč. nije prepoznatljivo!!! (3) Završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija student stječe akademski naziv magistar uz naznaku struke ( mag. uz naznaku struke). Završetkom sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija iz područja medicine, veterine i stomatologije student stječe akademski naziv doktor uz naznaku struke ( dr. uz naznaku struke). Završetkom sveučilišnoga diplomskog studija za programe iz područja tehničkih znanosti i neke programe iz područja biotehničkih znanosti student stječe akademski naziv magistar inženjer uz naznaku struke ( mag. ing . uz naznaku struke). Završetkom stručnoga diplomskog studija student stječe stručni naziv stručni magistar uz naznaku struke ( mag. uz naznaku struke) - bez struč. nije prepoznatljivo!!! . Završetkom stručnoga diplomskog studija iz tehničkog područja student stječe stručni naziv stručni magistar inženjer uz naznaku struke ( mag. ing. uz naznaku struke). - bez struč. nije prepoznatljivo!!! (4) Završetkom sveučilišnoga specijalističkog studija student stječe akademski naziv specijalist uz naznaku struke ( spec. uz naznaku struke). Završetkom poslijediplomskoga specijalističkog studija iz područja medicine, veterine i stomatologije student stječe akademski naziv sveučilišni specijalist uz naznaku struke ( univ. spec. uz naznaku struke). (5) Završetkom doktorskog studija student stječe akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc. uz naznaku struke) i doktora umjetnosti uz naznaku struke ( dr. art. uz naznaku struke). (6) Završetkom stručnoga kratkog studija student stječe stručni naziv stručni pristupnik uz naznaku struke. (7) Kratica akademskih i stručnih naziva iz stavaka 2. do 4. ovoga članka navodi se iza imena i prezimena osobe, dok se kratica akademskog stupnja iz stavka 5. ovoga članka navodi ispred imena i prezimena osobe. (8) Akademski ili stručni naziv ili akademski stupanj oduzima se ako se utvrdi da je stečen protivno propisanim uvjetima za njegovo stjecanje, grubim kršenjem pravila studija ili na temelju završnog, diplomskog, specijalističkog, odnosno doktorskog rada koji je plagijat ili krivotvorina. Pokretanje i provođenje postupka oduzimanja akademskog ili stručnog naziva ili akademskog stupanja provodi se u skladu s odredbama općeg akta visokog učilišta na kojemu je stečen akademski ili stručni naziv ili akademski stupanj. Dakle, kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc. ( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
498 Saša Drlja ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 113. Poštovani, Predlažem da se zbog neprepoznatljivosti, prefiks struč. ne koristi u akademskim nazivima, odnosno da se koriste samo kratice koje jasno upućuju na stupanj obrazovanja. 300=300. Za međusobne razlike, ako postoje, imamo odgovarajuće isprave odnosno dopunske isprave o završenom studiju. Nitko se ne želi "prodavati" za nešto što nije. Međutim ja konkretno imam velike probleme u firmi zbog akademskog naziva i kratice. Ovaj zakon se pripremao vrlo dugo, mislim da bi se konačno i kod nas trebao u potpunosti uskladiti sa HKO okvirom kao i u drugim zemljama članicama EU. Dakle 300=300, a kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc. ( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
499 Josip čondić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Podržavam zakon, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. 300=300 Zahvaljujem se. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
500 Marinko Stojkov ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 10. Molim da se razmotri prijedlog da se svim prethodno stečenim ustanovama koje imaju status fakulteta a nemaju pravnu osobnost, isti ne ukida. Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu je imao pravnu osobnost cijelo vrijeme svojega postojanja dok je bio sastavni dio Sveučilišta J.J. Strossmayer. Osnivanjem Sveučilišta u Slavonskom Brodu prema novoj organizaciji izgubio je pravnu osobnost, ali je i dalje izuzetno važan kao jezgra novog Sveučilišta.Vjerujem da je u redu ideja članka 10. da se novoformirane ustanove trebaju dijeliti po pravnoj osobnosti na fakultete odnosno odjele, ali postojeće stanje svakako treba zadržati radi tradicije, prepoznatljivosti i većeg potencijala za sudjelovanje na projektima. Prihvaćen Članak 10. stavak 3. biti će izmijenjen na način da će sveučilišta moći osnivati fakultete kao sastavnice bez pravne osobnosti.
501 Igor Prašnikar NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani! Slažem se i pozdravljam prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. Mišljenja sam da je u cijelosti dobar, te osim nekih izmjena na koje su već cijenjene kolegice i kolege iznjele svoje prijedloge i izmjene (čl. 47. i 113. prijedloga zakona), prijedlog je prihvatljiv. Srdačan pozdrav. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
502 Josipa Pleša NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, podržavam Zakon, uz izmjenu: kraticu akademskog naziva bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Ovim izmjenama Zakona bi se smanjila dosadašnja diskriminacija stručnih studija, a prednost je što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljive. 300=300 Josipa Pleša Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
503 Ines Smiljan NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, podržavam ovaj Zakon, ali uz izmjenu prema kojoj bi akademski nazivi na preddiplomskoj razini trebali glasiti: bacc. za stručne studije te univ.bacc za sveučilišne studije, a na diplomskoj razini mag. za stručne studije te univ.mag za sveučilišne studije. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Smatram da studenti stručnih studija ulažu velik trud i rad u svoje obrazovanje, postižu izvrsne rezultate zbog čega ne zaslužuju da njihov akademski naziv degradira ono u što su godinama ulagali. Također, iznimno važnim smatram uvođenje poslijediplomskog studija za studente koji su završili specijalistički diplomski stručni studij odnosno da ne postoje zapreke za daljnje školovanje studentima koji imaju mogućnosti za to. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
504 Ivana Vukelić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, u cijelosti podržavam ovaj Zakon, ali uz izmjenu prema kojoj bi akademski nazivi na preddiplomskoj razini trebali glasiti: bacc. za stručne studije te univ.bacc za sveučilišne studije, a na diplomskoj mag. za stručne studije te univ.mag za sveučilišne studije. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Smatram da studenti stručnih studija ulažu itekakav trud i rad u svoje obrazovanje, postižu izvrsne rezultate zbog čega ne zaslužuju da njihov akademski naziv degradira sve ono što se godinama gradilo te da budu neprepoznatljivi na tržištu rada. Isto tako, iznimno važnim smatram uvođenje poslijediplomskog studija za studente koji su završili specijalistički diplomski stručni studij jer svatko tko ima predispozicije za daljnji nastavak svog obrazovanja trebao bi imati priliku za to, a ne da bude diskriminiran samo zato što je završio stručni studij. Riječ je brojnim studentima koji redovno dobivaju dekanove nagrade i priznanja za svoj rad, a onda nemaju priliku više ulagati u isto. 300=300 Ivana Vukelić Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
505 Helena Stanić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da smatram da je za kraticu akademskog naziva najbolje predložiti sljedeće: bacc. (stručni studij) i univ.bacc. (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na taj način bi bila jasna distinkcija između dva studija, te bi se smanjila dosadašnja diskriminacija stručnih studija kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
506 Adrijana Stanić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Ovim putem želim napisati da podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da smatram da je za kraticu akademskog naziva najbolje predložiti sljedeće: bacc. (stručni studij) i univ.bacc. (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na taj način bi bila jasna distinkcija između dva studija, te bi se smanjila dosadašnja diskriminacija stručnih studija kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
507 KSENIJA IVANKOVIĆ ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 113. Podržavam prijedlog zakona u potpunosti i izmjene koje se odnose na članak 113. Prihvaćen Članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
508 KSENIJA IVANKOVIĆ ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Podržavam prijedlog zakona u potpunosti i izmjene koje se odnose na članak 74. Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
509 ANTONETA RAKOVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
510 MATEA STJEPIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, no uz jednu malu izmjenu, a to je da za kraticu akademskog naziva smatram da je prikladnije i bolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na taj način bismo bili prepoznati i u ostatku Europe i ne bi dolazilo do nedoumica i nesporazuma oko toga koji smo akademski naziv stekli svojim obrazovanjem. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
511 Žana Ćetojević-Tisaj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovanje, podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način bi imali jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznate. Sve više mladih nakon završetka srednjih škola, a tu su i gimnazije upisuje stručne studije i nisu upoznati s trenutnim problemima oko priznavanja istih stoga se treba regulirati naziv koji će steći nakon završetka studija od 3 ili 5 godina. 300=300 Žana Ćetojević-Tisaj Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
512 Andrea Cikojević NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovanje, Podržavam većinu prijedloga Zakona. Ne podržavam navedeno pod člancima 74. i 113. te smatram da je dobar slijedeći prijedlog kratica akademskih naziva: na preddiplomskoj razini bacc.za stručni studij i univ. bacc za sveučilišni studij a na diplomskoj razini mag.za stručni studij i univ. mag za sveučilišni studij. Kao što je već navedeno, na ovaj način bi imali jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljive. 300=300 Andrea Cikojević Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
513 IVANA BLAJIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovanje, Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. Također smatram da se ovakvim nazivljem smanjuje dosadašnja diskriminacija stručnih studija, te se olakšava buduće zaposlenje - nigdje u EU ne postoji struč. spec.. Pokažimo da smo europska zemlja, a ne samo članica EU! 300=300 Ivana Blajić Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
514 Sveučilište u Slavonskom Brodu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 10. Sveučilište u Slavonskom Brodu predlaže da se u članku 10. stavku 3. omogući da i integrirana sveučilišta mogu imati u svom sastavu fakultete (bez pravne osobnosti), kako je to i u nekim drugim zemljama. Na ovaj način sačuvala bi se međunarodna prepoznatljivost ustanove koja se godinama gradi i koja je važna u aktivnostima internacionalizacije. Npr. Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu postoji od 1979. godine i ima značajnu međunarodnu prepoznatljivost u srednjoj i jugoistočnoj Europi. Prema trenutno predloženom tekstu Nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti on se više ne bi mogao zvati fakultetom. Napominjemo, kako se nastava u području tehničkih znanosti, znanstvenom polju strojarstvo, u Slavonskom Brodu izvodi počevši od 1962. u suradnji s Fakultetom strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. Danas se na Strojarskom fakultetu u Slavonskom Brodu izvode sve razine sveučilišnih studija: preddiplomski, diplomski, poslijediplomski specijalistički i poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij. Izostavljanjem iz naziva Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu riječi „fakultet“, dovest će do gubitka prepoznatljivosti ustanove koja je razvijana dugi niz godina te posljedično dovesti i do smanjenja broja upisanih studenata u 1. godinu studija na svim razinama sveučilišnih studija. izv. prof. dr. sc. Krunoslav Mirosavljević prorektor za projekte i međuinstitucionalnu suradnju Prihvaćen Članak 10. stavak 3. biti će izmijenjen na način da će sveučilišta moći osnivati fakultete kao sastavnice bez pravne osobnosti.
515 BRUNO POLONIJO ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 113. Ista kritika kao u članku 74.. Smatram da je korištenje hrvatskih naziva u akademskim nazivima zastarjelo i nekompatibilno s ostatkom Europe. U idealnom svijetu ne bi ni morali pričati o tome jer bi svi i stručni i sveučilišni studiji bili jednaki i 300 = 300, ali kad se već radi razlika trebalo bi taj zakon ipak bolje prilagoditi cjelokupnom EU tržištu. Tako umjesto struč. mag koristi samo mag, a za sveučilišne magistre univ. mag Prihvaćen Članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
516 BRUNO POLONIJO ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. U pravilu se slažem s novim zakonom iako smatram da bi trebalo uvesti korištenje isključivo latinskih imena kod akademskih kratica u svrhu ujednačavanja i održavanja uniformnosti svih kratica. Također uvođenjem korištenja latinskih akademskih kratica osigurava se veća kompatibilnost akademskih kratica s ostatkom EU. Prijedlog je dakle da sveučilišni prvostupnici dobivaju kraticu univ. bacc., sveučilišni magistri dobivaju kraticu univ. mag., stručni prvostupnici dobivaju kraticu bacc., a stručni magistri dobivaju kraticu mag. 300=300 Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
517 MARICA SOKOLIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon, uz jednu malu izmjenu, a to je da kratice akademskog naziva budu bacc. (stručni studij) i univ. bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
518 DARIO BARIČEVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon uz izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Uz navedene izmjenu imamo jasnu razliku između dva studija te prednost što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljive za razliku od dosadašnjeg stanja. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
519 Jelena Čolić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI U potpunosti podrzavam zakon, ali uz izmjenu kratice akademskog naziva, mislim da je najbolje predložiti bacc. (stručni studij) i univ.bacc. (sveučilišni studij) za preddiplomsku razinu, a mag. (stručni studij) i univ.mag. (sveučilišni studij) za diplomsku razinu. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
520 Mihaela Špehar NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram, da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
521 Tomislav Beram NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu izmjenu za kraticu akademskog naziva. Smatram da je najbolje predložiti bacc. ( stručni studij) i univ.bacc.(sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini (zadrzati trenutno stanje), a sukladno tome mag.( stručni studij) i univ.mag.( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
522 Ivan Komadina NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu izmjenu za kraticu akademskog naziva. Smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc.(sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag.( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Uz ovu izmjenu imamo jasnu distinkciju između dva studija te prednost što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljive. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
523 Daniela Tomić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu kratice akademskog naziva. Smatram da je najbolje predložiti bacc. (za stručni studij) i univ.bacc. (za sveučilišni studij) kao što je bilo i do sada na preddiplomskoj razini te mag. (za stručni studij) i univ.mag. (za sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
524 MARTIN ČUKOVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam Zakon uz izmjene u člancima 74. i 113. Predlažem kratice akademskih naziva: bacc.(stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini, mag.(stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
525 Jurica Ceković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam izmjenu zakona, ali kako bi se mogla ponuditi jasna distinkcija između stručnih i sveučilišnih studija, predlažem da se kratica akademskog naziva za stručni studij piše bacc. i univ.bacc za svečilišni studij na preddiplomskoj razini, a kod diplomske razine da to bude mag. za stručni studij i univ.mag za sveučilišni studij. Treba ponuditi jasnu distinkciju, ali i smanjiti trenutnu diskriminaciju stručnih studija! 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
526 ANA KNEZOVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, podržavam zakon, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Bila bi jasna distinkciju između dva studija, ali bi se smanjenjile dosadašnje diskriminacije stručnih studija, a prednost je što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
527 Adrijana Kovač NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Bila bi jasna distinkciju između dva studija, ali bi se smanjenjile dosadašnje diskriminacije stručnih studija, a prednost je što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
528 Marina Mihalj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
529 PETAR FAVRO NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
530 MARIJA MARELJA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. Također smatram da je daljnja diskriminacija stručnih studija u vidu onemogućavanja daljnjeg obrazovanja na poslijediplomskim doktorskim studijima, ili čak sveučilišnim poslijediplomskim specijalističkim studijima, samo daljnje srozavanje države koja namjerno degradira kvalitetne i obrazovane ljude. 300=300 Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
531 Tonija Krkić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon uz izmjene kratice akademskih naziva. Smatram kako bi sveučilišni studiji trebali ostati (kako je zapravo do sada i bilo) na kratici univ.bacc. za prijediplomske studije i na kratici univ.mag za diplomske studije. Nadalje, stručni studiji ne bi u svojoj kratici trebali imati nikakvo slovo "č" jer time opet odskaču - kako se kratice akademskih naziva uvijek pišu na latinskom jeziku, a kako dobro znamo da u latinskom jeziku nema slova "č", smatram kako mu tu niti nije mjesto. Stručni studiji bi trebali imati kraticu bacc. za prijediplomski studij i kraticu mag. za diplomski studij. Navedene izmjene odnose se na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. Na taj način studenti stručnih studija neće morati inozemnim poslodavcima nadugo i naširoko objašnjavati što su oni to točno završili jer će kratice biti vrlo jasno prepoznatljive. Također, kako stoji na samim stranicama Vlade Republike Hrvatske - "U svrhu stvaranja Europskog prostora visokog obrazovanja Hrvatska je, uz još 48 europskih zemalja, provela reformu visokog obrazovanja poznatu kao Bolonjski proces." Ako smo već dio Bolonjskog procesa i ako se hvalimo time kako smo se uskladili s 48 drugih europskih zemalja, jedini logičan slijed bio bi da imamo i iste akademske nazive koji su vrlo dobro prepoznati u ostalim članicama EU-a. Ne vidim zašto bi se Republika Hrvatska, a time i njeni studenti, morali opet razlikovati i iskakati od drugih članica. 300 = 300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
532 ANTONIO ŠUŠNJARA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam Zakon uz izmjene u člancima 74. i 113. Predlažem kratice akademskih naziva: bacc.(stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini, mag.(stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
533 LEONARDO MAX GOLUŠIN ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 76. Poštovani, smatram da stavak (2) ovog članka diskriminatoran prema studentima slabijeg financijskog statusa, a osobito prema onima koji ne žive u mjestu studiranja. Prema tom stavku, mnogi studenti bi izgubili pravo studiranja jer ne postoji izvanredni studij na velikoj većini fakulteta. Student sam na diplomskom studiju fakulteta elektrotehnike i računarstva i poznajem puno kolega koji trenutno imaju redovan posao ili započinju svoje startupe što je također spriječeno ovim stavkom jer nakon što osnuju svoj startup izgubili bi pravo studiranja. Ukoliko se ovaj stavak želi uključiti u zakon, trebao bi na svim ili velikoj većini fakulteta postojati izvanredni studij uz redovni kako bi studenti mogli nastaviti studirati. Alternativno, ovaj stavak bi se mogao izostaviti i samo se oslanjati na pravilo da student gubi studentska prava ukoliko stupi u radni odnos. Prihvaćen Stavak 2. će se urediti.
534 Ivana Ajduković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam Zakon uz izmjene u člancima 74. i 113. Predlažem kratice akademskih naziva: bacc.(stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini; mag.(stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. 300=300 !!!!!! Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
535 Marija Gavran NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Podržavam prijedlog zakona sa izmjenom da je kratica akademskog naziva budu: bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini. mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. S poštovanjem, Marija Gavran Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
536 Mateja Pištelek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon uz izmjene kratice akademskih naziva. Smatram kako bi sveučilišni studiji trebali ostati (kako je zapravo do sada i bilo) na kratici univ.bacc. za preddiplomske studije i na kratici univ.mag. za diplomske studije. Nadalje, stručni studiji ne bi u svojoj kratici trebali imati nikakvo slovo "č" jer time opet odskaču - kako se kratice akademskih naziva uvijek pišu na latinskom jeziku, a kako dobro znamo da u latinskom jeziku nema slova "č", smatram kako mu tu niti nije mjesto. Stručni studiji bi trebali imati kraticu bacc. za prijediplomski studij i kraticu mag. za diplomski studij. Navedene izmjene odnose se na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. Na taj način studenti stručnih studija neće morati inozemnim poslodavcima nadugo i naširoko objašnjavati što su oni to točno završili jer će kratice biti vrlo jasno prepoznatljive. Također, ne mogu se oteti dojmu da se potajno opet pokušava degradirati stručni studij. Do ovog prijedloga zakona za završen preddiplomski stručni studij diplome su se najnormalnije izdavale s kraticom bacc., a sada nam se pokušava podvaliti struč.bacc. Smatram da bi se trebali ugledati na to kako je prije bilo (bacc.) i isto to samo preslikati i na diplomske stručne studije - mag. Isto tako, kako stoji na samim stranicama Vlade Republike Hrvatske - "U svrhu stvaranja Europskog prostora visokog obrazovanja Hrvatska je, uz još 48 europskih zemalja, provela reformu visokog obrazovanja poznatu kao Bolonjski proces." Ako smo već dio Bolonjskog procesa i ako se hvalimo time kako smo se uskladili s 48 drugih europskih zemalja, jedini logičan slijed bio bi da imamo i iste akademske nazive koji su vrlo dobro prepoznati u ostalim članicama EU-a. Ne vidim zašto bi se Republika Hrvatska, a time i njeni studenti, morali opet razlikovati i iskakati od drugih članica. 300 = 300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
537 Renato Mešnjak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, podržavam navedeni prijedlog zakona uz napomenu da kratice bi morale biti na latinskom kako bi bile prepoznate u EU i svijetu. Bilo kakva dijakritička slova, u ovome slučaju "č", kao takva su nepoznanica i opet će dovoditi do neprepoznavanja i pogrešnog tumačenja. Prema članku 74 i 113 prijedloga Zakona sugeriram da kratice budu - na preddiplomskoj razini: bacc. (za stručni studij), univ. bacc. (za sveučilišni studij) - na diplomskoj razini: mag. (za stručni studij), univ. mag. (za sveučilišni studij) 300 = 300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
538 EMINA HESKI HASAN NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu kratice akademskog naziva. Smatram da je najbolje predložiti bacc. (za stručni studij) i univ.bacc. (za sveučilišni studij) kao što je bilo i do sada na preddiplomskoj razini te mag. (za stručni studij) i univ.mag. (za sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. Ne razumijem potrebu za guranjem ove kratice struč., kako to prevesti, zar uistinu ne postoji ništa adekvatnije u latinskom jeziku budući da su akademski nazivi temeljeni na njemu? Takva vrsta naziva (mislim na struč. spec.) već sada nije prepoznata u zemljama članicama EU. Po navedenom novom nacrtu prijedloga Zakona svi koji su završili stručni studij imati će ovaj smiješni akademski naziv te neće biti priznati na tržištu rada u RH, a tako niti u EU i svijetu. Kako uopće u 21. stoljeću u doba globalizacije možemo u akademski naziv staviti riječ neprepoznatljivu široj zajednici koja u sebi ima slovo ''Č''? Znamo da većina alfabeta danas ni ne poznaje to slovo, a kamoli će netko imati interes za takvu titulu. Zvuči kao nešto krivotvoreno. Da ne spominjemo da se time (in)direktno degradira i sveučilišne studije, godinama su prepoznati kao univ. bacc., a sada će biti bacc. što su unazad 10-ak godina bili stručni studiji? Općenito je kratica univ. bila prikladna, ima latinske korijene, veže se za instituciju sveučilišta, dostojanstvena je i smislena u međunarodnim krugovima. Primjerice, kako da uopće poslodavci sada znaju koja razina je bacc., koja univ.bacc., a koja struč.bacc.? Ili ćemo naprosto svakih 5-10 godina plaćati sveučilištima i veleučilištima po 500,00kn kako bismo imali diplome s ažuriranim akademskim nazivima? Valjda je to cjeloživotno obrazovanje o kojem se bruji. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
539 ANAMARIJA NIKOLIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, podržavam navedeni prijedlog Zakona uz naglasak na izmjenu koja se odnosi na kraticu akademskog naziva. Uzimajući u obzir da je Hrvatska članica Europske Unije, nacionalno zakonodavstvo bi trebalo biti u skladu sa pravnom stečevinom Europske Unije, a upravo unutar EU ne postoje nazivi struč. spec s naznakom struke, niti je takve nazive moguće pravovaljano prevesti čime stečeno obrazovanje postaje bezvrijedno. Stoga, referirajući se na članke 74. i 113. nacrta Zakona predlažem izmjenu akademskog naziva bacc. (stručni studij) i univ. bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini, te mag. (stručni studij) i univ. mag. (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Predloženom izmjenom uspostavlja se jasna distinkcija između stručnog i sveučilišnog studija, a kratice navedene isključivo na latinskom jeziku omogućavaju njihovu prepoznatljivost unutar cijele EU. Važno je napomenuti i činjenicu da studenti stručnih studija nemaju pravo upisa poslijediplomskih studija, čime ih se uskraćuje u pogledu dodatnog obrazovanja, na čemu bi isto trebalo poraditi kako ne bi ostali u nezavidnom položaju. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
540 SANJA MARTINOVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu kratice akademskog naziva. Smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. Isto tako želim dodati da su studenti stručnih studija zakinuti za pravo upisa poslijediplomskih studija, a koje im se pravo obećava već nekoliko godina. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
541 MARTINA ARAPOVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
542 PAULA CVENIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon s korekcijom u vezi kratice akademskog naziva i predlažem: bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasno razlikovanje između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
543 Davorin Bokšić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Nije potrebno vršiti nikakvu podjelu između osoba koje su završile stručni ili sveučilišni studij! Zašto država u kojoj sam studirao dopušta da stručni studij bude postavljen u nezavidan položaj u odnosu na sveučilišni, a zakonskom regulativom dopušta postojanje istih? Zašto je onda prvobitno osmišljen stručni studij? Akademski nazivi moraju biti izjednačeni! Doduše sve se svodi na koliko znaš i koliko si sposoban snaći se u poslovnom svijetu, ali vršiti podjele je samo još jedan način povećanja odljeva mozgova. Završio sam stručni specijalistički diplomski studij i nemam trenutno mogućnost nastaviti daljnje školovanje u najbolju volju, a u znanja i iskustva ne nedostaje. Izjednačavanje akademski naziva i omogućavanje nastavka školovanja je nešto što treba dovesti u red i omogućiti svima koji pokazuju određenu razinu znanja i snalažljivosti. Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
544 Dragutin Barišić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam prijedlog zakona, uz jednu izmjenu, a to je da su kratice akademskog naziva bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljive. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
545 ADRIJANA RUKAVINA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon uz bitnu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini- odnosi se na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Tako bi sve kratice na latinskom bile univerzalne. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
546 ANAMARIA DOKMANIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u potpunosti, uz jednu izmjenu. Smatram da je kao kraticu akademskog naziva najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Te izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Navedene izmjene pridonose smanjenju dosadašnje diskriminacije stručnih studija te smatram da je od velikog značaja to što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
547 PATRIK SADAIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
548 Tomislav Dragun ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 106. U potpunosti podržavam prijedlog Zakona, ponajviše izmjene koje se odnose na članke 74 i 113. Krajnje vrijeme je da se akademski nazivi usklade s Europskim, tj da se diskriminanti naziv "stručni specijalist" zauvijek promijeni. Upravo taj akademski naziv čini studente stručnih studija neprepoznatljivim i manje vrijednim na tržištu rada. Također smatram da bi ispravan akademski naziv nakon završenog diplomskog stručnog studija trebao biti "mag.", bez prefiksa "struč." koji i dalje radi diskriminaciju. S poštovanjem, Tomislav Dragun 300=300 Prihvaćen Članak 74. i 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
549 TOMISLAV SESER ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Predložene kratice titula će opet uzrokovati probleme koje su imale i skraćenice titula iz prethodnog zakona, konkretno dio "struč.", koji nije prepoznat kako u poslovnom svijetu u RH, tako ni u Europskom prostoru visokog obrazovanja. Prijedlog ispravnih titula koje bi bile jednoznačno definirane i ne bi uzrokovale zabunu je: (2) Završetkom sveučilišnoga prijediplomskog studija student stječe akademski naziv sveučilišni prvostupnik (baccalaureus) uz naznaku struke ( univ. bacc . uz naznaku struke). Završetkom stručnoga prijediplomskog studija student stječe stručni naziv stručni prvostupnik (baccalaureus) uz naznaku struke ( bacc. uz naznaku struke). (2) Završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija student stječe akademski naziv sveučilišni magistar uz naznaku struke ( univ. mag. uz naznaku struke). Završetkom sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija iz područja medicine, veterine i stomatologije student stječe akademski naziv doktor uz naznaku struke ( dr. uz naznaku struke). Završetkom sveučilišnoga diplomskog studija za programe iz područja tehničkih znanosti i neke programe iz područja biotehničkih znanosti student stječe akademski naziv sveučilišni magistar inženjer uz naznaku struke ( univ. mag. ing . uz naznaku struke). Završetkom stručnoga diplomskog studija student stječe stručni naziv stručni magistar uz naznaku struke ( mag. uz naznaku struke). Završetkom stručnoga diplomskog studija iz tehničkog područja student stječe stručni naziv stručni magistar inženjer uz naznaku struke ( mag. ing. uz naznaku struke). Ovim prijedlogom skraćenice titula bile bi u skladu s sa skraćenicama iz Europskog prostora visokog obrazovanja, kao npr: skraćenica univ. mag. ing. el. bi odgovarala skraćenici Msc.E.E., a skraćenica mag. ing. el. bi odgovarala skraćenici M.E.E. Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
550 MARIO VEREŠ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Podržavam prijedlog zakona uz izmjenu da je kratica akademskog naziva najbolja: bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini. mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na taj način je vidljiva razlika između stručnog i sveučilišnog, bez degradacije stručnog studija. Obzirom da su moji prijedlozi na latinskom neće biti problema prilokom prevođenja u EU. Lijep pozdrav, Mario Vereš Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
551 Danijel Hajduk NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
552 Nikolina Mrnjavac NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
553 SERĐO POPOVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. Mislim da je vrijeme da se napravi prava stvar. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
554 IVONA KOVAČEVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
555 Marko Maloča NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Podržavam prijedlog zakona uz izmjenu da je kratica akademskog naziva najbolja: bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini. mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Prijedlog sam naveo iz razloga što je jasno vidljiva razlika između stručnog i sveučilišnog, a neće biti degradacije stručnog studija. Obzirom da su moji prijedlozi na latinskom neće biti problema prilokom prevođenja u EU. Lp, Marko Maloča Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
556 DINA MEHMEDOVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
557 IVANA ANTUNOVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Podržavam prijedlog zakona uz jednu preinaku koja se tiče akademskih naziva koji se u konačnici dodjeljuju studentima. Naime diplomirala sam ima 7 godina i još uvijek moram svakom potencijalnom poslodavcu objasniti što je to struč.spec. O strancima da ne govorimo. Niti je prepoznatljivo, niti je prevodivo niti se može više tolerirati ako ćemo težiti Europi i ostatku razvijenog svijeta. Krajnje je vrijeme da se akademski nazivi korigiraju na sljedeći način: bacc. za stručni studij te univ.bacc. za sveučilišni studij za završenu preddiplomsku razinu te mag. za stručni studij a univ.mag za završenu diplomsku razinu. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Ukoliko se isto ne korigira postojanje stručnih studija gubi smisao. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
558 FRANJO DONČIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc. za stručni studij te univ.bacc. za sveučilišni studij za završenu preddiplomsku razinu te mag. za stručni studij a univ.mag za završenu diplomsku razinu. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Neka bude akademsko zvanje prepoznatljivo na tržištu rada u EU. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
559 VLATKA ČOVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
560 ANTONIO TONKOVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc. za stručni studij te univ.bacc. za sveučilišni studij za završenu preddiplomsku razinu te mag. za stručni studij a univ.mag za završenu diplomsku razinu. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Neka bude akademsko zvanje prepoznatljivo na tržištu rada u EU. Srdačan pozdrav! Antonio Tonković Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
561 Valent Fileš NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI U potpunosti podržavam zakon, uz jednu malu promjenu, a to je da skraćenica akademskog naziva za preddiplomski stručni studij bude bacc. i univ.bacc za sveučilišni studij na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Izmjene se odnose na članke 74. i 113. Nacrta zakona. Na taj način imamo jasnu razliku između te dvije vrste studija, a također smanjujemo postojeću diskriminaciju stručnih studija, kao i prednost da su sve kratice na latinskom, što ih čini univerzalnijima. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
562 Iva Hendelja NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam ovaj zakon u cijelosti, ali uz jednu malu izmjenu koja se odnosi na kraticu akademskog naziva. Smatram da je najbolje predložiti naziv bacc.(stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
563 Saša Slišković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, podržavam navedeni Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti s time da akademske nazive treba izmjeniti u bacc. (stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. Ovim izmjenama akademskih naziva postiže se jasna distinkcija između dvije vrste studija, smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija te univerzalna prepoznatljivost. Lijep pozdrav! Saša Slišković 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
564 BISERKA VINCEK NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, podržavam prijedlog Zakona u potpunosti, uz jednu iznimku. Predlažem da kratice akademskih naziva budu sljedeće: - završetkom prijediplomskih stručnih studija - bacc. - završetkom prijediplomskih sveučilišnih studija - univ.bacc. - završetkom diplomskih stručnih studija - mag. - završetkom diplomskih sveučilišnih studija - univ.mag. Navedene izmjene odnose se na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. Na ovaj način postoji jasna distinkcija između stručnih i sveučilišnih studija, a sve kratice su pisane istim jezikom (latinskim) pa je i kratica univerzalno prepoznatljiva, za razliku od predložene kombinacije hrvatskog i latinskog jezika (struč. bacc. / struč.mag.) koja je razumljiva jedino govornicima hrvatskog jezika. Srdačan pozdrav! Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
565 DORA DELIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Podrzavam ovaj zakon u cijelosti, ali uz jednu malu izmjenu koja se odnosi na kraticu akademskog naziva. Smatram da je najbolje predložiti naziv bacc.(stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način stvara se jasna distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije u Hrvatskoj i diljem svijeta. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
566 Jelena Malekinušić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 113. Poštovani, Podržavam zakon uz izmjenu da akademski naziv za studente sveučilišnih studija bude univ. bacc odnosno univ. mag. uz naznaku struke, a za studente stručnih studija bacc. odnosno mag. uz naznaku struke kako bi svi studenti bili prepoznati u cijelom svijetu. 300=300 Prihvaćen Članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
567 Jelena Malekinušić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Poštovani, Podržavam zakon uz izmjenu da akademski naziv za studente sveučilišnih studija bude univ. bacc odnosno univ. mag. uz naznaku struke, a za studente stručnih studija bacc. odnosno mag. uz naznaku struke kako bi svi studenti bili prepoznati u cijelom svijetu. Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
568 Lorena Sajković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam donošenje ovog zakona. Voljela bih da se uvede jedna promjena koja bi se odnosila na članke 74. i 113. Predlažem akademske nazive kako slijedi:bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
569 Ana-Marija Čaleta NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, podržavam prijedlog Zakona u cijelosti, ali uz izmjenu članaka 74 i 113 prijedloga Zakona koji se odnose na kratice akademskih naziva. Prijedlog izmjena je da kratica akademskog naziva bude bacc. za stručni studij te univ.bacc. za sveučilišni studij za završenu preddiplomsku razinu te mag. za stručni studij a univ.mag za završenu diplomsku razinu. Također bi trebalo razmotriti da se studentima stručnih studija omogući nastavak studiranja na poslijediplomskim studijima. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
570 JELENA ZRINSKI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu izmjenu koja se odnosi na članke 74. i 113. prijedloga Zakona, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc. (stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Na taj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljive. 300=300 Lijep pozdrav, Jelena Zrinski Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
571 MARTINA ČOVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, podržavam zakon u cijelosti, ali uz malu izmjenu, a to je da za kratice akademskog naziva predlažem sljedeće: - nakon završetka sveučilišnog prijediplomskog studija kratica bude univ.bacc, -nakon završetka stručnog prijediplomskog kratica bude bacc. -nakon završetka sveučilišnog diplomskog studija kratica bude univ.mag. te nakon završenog stručnog diplomskog studija kratica bude mag. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljive. 300=300 300=300 Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
572 Vedrana Anđelić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, podržavam prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. Nadam se da će Zakon biti izglasan te da će se ispraviti jedna velika nepravda prema studentima stručnih studija u Republici Hrvatskoj, a vezano uz stručni naziv koji se dobiva po završetku diplomskom stručnog studija. Smatram da bi se trebala maknuti čudna oznaka struč. koja nigdje u svijetu nije poznata niti prepoznata i koncipirati nazivlje na sljedeći način: bacc. (za stručne studije) i univ. bacc. (za sveučilišne studije) na preddiplomskoj razini, te mag. (za stručne studije) i univ. mag. (za sveučilišne studije) na diplomskoj razini ukoliko je potrebno jasno naznačiti tko je završio stručni, a tko sveučilišni studij. S poštovanjem Vedrana Anđelić Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
573 Mirela Tudić Rengel NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, podržavam predloženi prijedlog zakon, no smatram da nije dobra postojeća regulativa da se u kraticama koriste hrvatski i latinski znakovi, ako je ikako moguće da probate koristiti samo latinske. Moj prijedlog jest: - nakon završetka sveučilišnog prijediplomskog studija kraticu - univ.bacc. - nakon završetka stručnog prijediplomskog studija kraticu - bacc. - nakon završetka sveučilišnog diplomskog studija kraticu - univ.mag. - nakon završetka stručnog diplomskog (specijalističkog) studija kraticu - mag. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
574 Toni Karabatić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
575 Doris Vico NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Podržavam zakon uz male izmjene kratica stečenih zvanja sveučilišnih i stručnih studija, što je navedeno u člancima 74. i 113. prijedloga. Predlažem da stručne nazive imenujemo univerzalnim, tj.latinskim izrazima po kojima bi bili svugdje prepoznati. Svaki naziv sa uključenom hrvatskom riječju stvara komplikacije na svakom koraku! Za stručne studije preddiplomske razine predlažem bacc./bacc.ing., a za sveučilišne preddiplomske univ.bacc./univ.bacc.ing. Za specijalističke stručne studije diplomske razine predlažem mag./mag.ing., a za sveučilišne diplomske univ.mag./univ.mag.ing. Hvala! Lijep pozdrav! Doris 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
576 Marin Spajić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, podržavam zakon, uz prijedlog izmjena kratica naziva bacc. za stručne studije, te univ.bacc. za sveučilišne studije na preddiplomskim studijima. Na diplomskoj razini, predlažem da bi stručni studiji trebali imati kraticu mag. a sveučilišni univ.mag. Navedene izmjene odnose se na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Hvala. Lijep pozdrav 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
577 IVANA ČOBANKOVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon s korekcijom u vezi akademskog naziva i predlažem bacc.(stručni studij) i univ.bacc. (sveučilišni studij) na prediplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag. (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene se izmjene odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasno razlikovanje dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su kratice na latinskom i univerzalno prepoznatljive. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
578 Andrea Bilješko NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon s korekcijom u vezi akademskog naziva i predlažem bacc.(stručni studij) i univ.bacc. (sveučilišni studij) na prediplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag. (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene se izmjene odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasno razlikovanje dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su kratice na latinskom i univerzalno prepoznatljive. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
579 Božica Lekić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon s korekcijom u vezi kratice akademskog naziva i predlažem: bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasno razlikovanje između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Lijep pozdrav, Božica Lekić Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
580 IVAN ŠIMUNOVIĆ ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Podržavam predloženi zakon ali predlažem jednu izmjenu vezano za akademske i stručne kratice. Radi bolje prepoznatljivosti u inozemstvu i bolje usklađenosti s kraticama na razini europske unije, kratice ne bi trebale sadržavati hrvatske riječi stručni/ sveučilišni, već isključivo (univ. mag., univ.bacc.) za sveučilišnu i (mag., bacc.) za stručnu razinu. Srdačan pozdrav, Ivan Šimunović Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
581 Gabrijela Fistrić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani podrzavam zakon u cijelosti. Predlažem izmjenu, kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
582 MARKO ELEK NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon s korekcijom u vezi kratice akademskog naziva i predlažem: bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasno razlikovanje između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
583 Roko Švenjak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Prijelog za izmjenu :kraticu akademskog naziva predložiti bacc.( stručni studij) i univ. bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ. mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
584 Ivana Štulec NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, podržavam navedeni Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, no uz malu dopunu, a to je da za kraticu akademskog naziva smatram da mora biti: bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. Lijep pozdrav! Ivana Štulec 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
585 Ana Štulec NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, podržavam navedeni Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, no uz malu dopunu, a to je da za kraticu akademskog naziva smatram da mora biti: bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. Lijep pozdrav! Ana Štulec 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
586 Anita Vidic NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, podržavam predloženi zakon i predlažem: - nakon završetka sveučilišnog prijediplomskog studija kraticu - univ.bacc. - nakon završetka stručnog prijediplomskog studija kraticu - bacc. - nakon završetka sveučilišnog diplomskog studija kraticu - univ.mag. - nakon završetka stručnog diplomskog (specijalističkog) studija kraticu - mag. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
587 IVAN GUZIĆ ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Poštovani, podržavam zakon u cijelosti, uz korekciju kratice akademskog naziva, za koju smatram kako je najbolje predložiti bacc. (stručni studij) i univ. bacc. (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini, te mag. (stručni studij) i univ. mag. (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 113. prijedloga novog Zakona. Navedena korekcija pridonosi jasnoj distinkciji među dvama studijima, smanjuje se dosadašnja diskriminacija stručnih studija, a prednost je i što su sve kratice na latinskom jeziku te univerzalno prepoznatljive. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
588 TENA MIRKOVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon s korekcijom u vezi kratice akademskog naziva i predlažem: bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasno razlikovanje između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
589 Igor Sivć ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Poštovani, podržavam predloženi zakon, ali uz jednu izmjenu, a to je da za kratice akademskog naziva predlažem sljedeće: - nakon završetka sveučilišnog prijediplomskog studija kratica bude univ.bacc. - nakon završetka stručnog prijediplomskog studija kratica bude bacc. - nakon završetka sveučilišnog diplomskog studija kratica bude univ.mag. - nakon završetka stručnog diplomskog studija kratica bude mag. - nakon završetka sveučilišnog specijalističkog studija kratica bude univ.pro.mag., čime bih se oznaka struč. zamijenila sa univerzalnom oznakom za "professional" (eng, specijalist) i "professional" (lat: specijalist, ekspert) odnosno kraticom pro. Ovim prijedlogom bi se izrazila jasna razlika između dva studija, ali također i smanjila dosadašnja diskriminacija stručnih studija. Prijedlogom za sveučilišni specijalistički studij bi se jasno odredila specijalizacija. Prednost je i što su sve kratice na latinskom jeziku i univerzalno su prepoznatljive. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
590 Nikolina Mihanović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Prijedlog zakona podržavam u cjelosti, osim što smatram da nedostaje predložiti kraticu akademskog naziva bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedeni prijedlog odnosi se na članke 74 i 113 prijedloga Zakona te smatram da su neophodne u donošenju ovakvog zakona kako bi se prepoznatljivost dva različita, ali jednako vrijedna, studija prepoznali i unutar i izvan RH. Jako je važno izbjeći diskriminaciju vezanu za nazive i stručne studije u odnosu na one sveučilišne jer nismo isti, ali smo sigurno jednako vrijedni. Inicijativa 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
591 FILIP TRINAJSTIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cjelosti, uz jednu izmjenu: za kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.(stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini, te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene se izmjene odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imali bi jasnu distinkciju između dva studija kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
592 IVAN PAVLOVIĆ ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. U članku 74. stava (2) i (3) potrebno je napraviti usklađivanje. Prije svega treba se odrediti želimo li koristiti hrvatsko ili latinsko nazivlje. Koristiti nekakav kvazi oblik hrvatsko-latinskog je besmislen. Cijela ideja je bila ukloniti struč., prema tome smislenije je pisati kratice bez toga a prilagoditi sveučilišnu titulu. Jer u suprotnom, zašto onda nije struč.mag.inž.? Stručnim studijima ostaviti kratice bacc. i mag., sveučilišnim dodati samo univ. ispred bacc. i mag. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
593 IVANA JURIČIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cjelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
594 Karlo Granić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 51. Ovaj članak 51. pod točkama (1) i (2) je zaista smiješan. Uz poštovanje prema godinama, ipak, istini za volju, treba kazati kako čovjek iznad 65 godina starosti nema što raditi u javnim institucijama i državnim službama; tako ni u znanstveno-nastavnim zvanjima. Ovo je jedna lobistička odluka koja ide "u prilog" ovoj grupaciji zaposlenika. Ovo može značiti i to kako mozak ove grupacije dulje radi na potrebnom nivou.Nisam siguran kako znanstvenici u STEM kategoriji mogu odolijevati novim tehnologijama u današnjem vremenu. Bilo bi lijepo vidjeti koji komentar po ovom pitanju.Nadalje, ako postoji potreba za nečijim uslugama, postoje drugačije vrste angažiranja. Također, ako znanstvena institucija ima potrebe za produljenjem zapošljavanja redovitog profesora do akademske godine u kojoj je navršio 70 godina života, onda sama institucija nije vodila računa o svojim potrebama jer nije "odgojila" potrebnog znanstvenika. Ovo je također jedan od mnogih problema zbog kojih mlade znanstvenike Republika Hrvatska ne može zadržati; naime, kako će znanstveno i nastavno osoblje ovim Zakonom dobiti produljenje radnog vijeka, tako će i mladi potencijal imati manje mogućnosti zapošljavanja na ovim institucijama. Prihvaćen Članak 51. stavak 1. prijedloga Zakona prilagoditi će se u odnosu na dobnu granicu odlaska u mirovinu.
595 TAMARA SLIŠKOVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, također podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ. bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ. mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
596 ANTEA PEROVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, također podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ. bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ. mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
597 Franciska Jozić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, u potpunosti podržavam izmjenu Zakona. Kao bivša studentica i stručnog i sveučilišnog studija te sa završena dva specijalistička diplomska studija, s punom odgovornošću mogu reći da smo nepravedno diskriminirani godinama. Krajnje je vrijeme da se promijeni stečeno zvanje, prihvaćamo da se i dalje vidi razlika stručnog i sveučilišnog studija te ne tražimo izjednačavanje, već minimum onoga što nam pripada, a to je zvanje stručnog magistra. Dovoljan dokaz toga je nepostojeće zvanje stručnog specijalista u Europi. Molim vas da promijenite hitno Zakon i naravno omogućite retroaktivnu zamjenu zvanja, jer ovo do sad je bilo neprihvatljivo, diskriminirajuće na sve načine, da ne kažem ponižavanje našeg truda i rada. Pet godina studija za dobivanje zvanja stručnog specijalista je neprihvatljivo. Ne samo da nismo prepoznati u Europi, nego često i u Hrvatskoj, s puno tečajeva se dobiva zvanje specijalista. Osobno, umorna sam od objašnjavanja naziva stručni specijalist. Studij koji sam željela u Rijeci se ne izvodi kao sveučilišni, za što nisam kriva, a mogućnosti studiranja u Zagrebu nisam imala, dakle, trebala sam studirati nešto što ne želim, kako bih bila magistra. Svi imamo svoje razloge studiranja na stručnim studijima i smatram da nitko nema pravo omalovažavati niti potcjenjivati nas. Meni osobno studiranje na sveučilišnom studiju je išlo lakše i bolje te ne mogu dozvoliti stalnu degradaciju stručnih studija. Kako sam završila dva specijalistička diplomska u Rijeci, isto tako sam mogla završiti sveučilišna u Zagrebu. Također, kao studentici stručnog studija učinjena mi je velika nepravda jer su jedne godine stipendije dobili studenti s manje bodova od mene, jer su studirali na sveučilišnom. Ne znam otkud nekome pravo da dodjeljuje stipendije prema vrsti studija, ako su uvjet bili bodovi. Sve sam to pretrpjela i trpim godinama nepravdu. Molimo vas, dajte nam minimum onoga što nam pripada. Srdačan pozdrav, Franciska Jozić, struč.spec.ing.pošt i cest.prom., s nadom u brzu primjenu zvanja u struč.mag.ing. Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive kvalifikacija.
598 Martina Skočibušić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, podržavam predloženi zakon i predlažem: - nakon završetka sveučilišnog prijediplomskog studija kraticu - univ.bacc. - nakon završetka stručnog prijediplomskog studija kraticu - bacc. - nakon završetka sveučilišnog diplomskog studija kraticu - univ.mag. - nakon završetka stručnog diplomskog (specijalističkog) studija kraticu - mag. Ovim prijedlogom bi se smanjila dosadašnja diskriminacija stručnih studija. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
599 IVAN ŽUPAN NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani također podrzavam zakon u cjelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
600 Domagoj Vičić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani također podrzavam zakon u cjelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
601 Duje Jerončić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, podržavam predstavljeni zakon uz male izmjene: Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga zakona. Smatram da je potrebno napraviti jasnu razliku između dva studija i samim tim predlažem kratice za akademske nazive - nakon završetka sveučilišnog prijediplomskog studija kraticu - univ.bacc. - nakon završetka stručnog prijediplomskog studija kraticu - bacc. - nakon završetka sveučilišnog diplomskog studija kraticu - univ.mag. - nakon završetka stručnog diplomskog (specijalističkog) studija kraticu - mag. Prednost ovih izmjena je univerzalno prepoznavanje kratica te smanjenje diskriminacije prema stručnim studijima. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
602 Luka Grgić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljive. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
603 MARIJANA ČERKEZ ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Poštovani, Podržavam Zakon u cijelosti, ali smatram da je nužno uskladiti u čl.74. i 113. Zakona, kratice akademskih naziva i to na sljedeći način: - bacc. (stručni studij) i univ.bacc. (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini - mag. (stručni studij) i univ.mag. (sveučilišni studij) na diplomskoj razini Ovim prijedlogom bi se izrazila jasna razlika između dva studija, smanjila dosadašnja diskriminacija stručnih studija, uskladili bi se ostalim članicama EU koje provode Bolonjski proces te bi smanjili (ili poželjno uklonili) problem raspoznavanja akademskih i stručnih naziva. 300=300 S poštovanjem Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
604 MIRKO MIHALJEVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, podržavam predloženi zakon i predlažem: - nakon završetka sveučilišnog prijediplomskog studija kraticu - univ.bacc. - nakon završetka stručnog prijediplomskog studija kraticu - bacc. - nakon završetka sveučilišnog diplomskog studija kraticu - univ.mag. - nakon završetka stručnog diplomskog (specijalističkog) studija kraticu - mag. Ovim prijedlogom bi se izrazila jasna razlika između dva studija, ali i smanjila dosadašnja diskriminacija stručnih studija. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
605 Marko Markić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
606 IVAN DŽOLAN NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cjelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
607 Marin Šop ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Poštovani, podržavam predloženi zakon, ali je potrebno usklađivanje u vezi kratica akademskih i stručnih naziva. Osobe koje završe sveučilišne prijediplomske, diplomske i specijalističke studije u svojim akademskim nazivima bi trebali sadržavati latinsku kraticu (univ.bacc, univ.mag ili univ.spec) dok osobe koje završe stručne prijediplomske i diplomske studije u svojim stručnim nazivima samo latinske kratice bacc i mag. Bilo kakvo korištenje kratica s dijakritičkim znakovima nije prepoznatljivo u ostalim članicama EU koje su provele Bolonjski proces te se opet dovodi do problema u raspoznavanju akademskih i stručnih naziva. S poštovanjem Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
608 PATRICIJA STJEPANOVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, podržavam predloženi zakon. No, mislim da je potrebna izmjena što se tiče kratica akademskih naziva. Koriste se kratice na latinskom jeziku, i moje mišljenje je da se ne bi trebali koristiti hrvatski dijakritički znakovi. Stoga predlažem: - nakon završetka sveučilišnog prijediplomskog studija kraticu - univ.bacc. - nakon završetka stručnog prijediplomskog studija kraticu - bacc. - nakon završetka sveučilišnog diplomskog studija kraticu - univ.mag. - nakon završetka stručnog diplomskog (specijalističkog) studija kraticu - mag. Ovim prijedlogom bi se izrazila jasna razlika između dva studija, ali i smanjila dosadašnja diskriminacija stručnih studija. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
609 INES PAHLJINA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, podržavam zakon, uz prijedlog izmjena kratica naziva bacc. za stručne studije, te univ.bacc. za sveučilišne studije na preddiplomskim studijima. Na diplomskoj razini, predlažem da bi stručni studiji trebali imati kraticu mag. a sveučilišni univ.mag. Navedene izmjene odnose se na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Hvala. Lijep pozdrav 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
610 DRAŽEN BETLEMOVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, podržavam zakon, uz prijedlog izmjena kratica naziva bacc. za stručne studije, te univ.bacc. za sveučilišne studije na preddiplomskim studijima. Na diplomskoj razini, predlažem da bi stručni studiji trebali imati kraticu mag. a sveučilišni univ.mag. Navedene izmjene odnose se na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Hvala. Lijep pozdrav 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
611 Marko Vreš ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, O B R A Z L O Ž E N J E Poštovani, u sferi visokog školstva visoko je zastupljen latinski jezik koji uz svijetski primjenjiv engleski jezik tvori bazu prepoznatljivih titula akademskih građana. Izmjena zakona trebala bi ukinuti domaće riječi u titulama te primjeniti; konkretno na razini 7; svučilišnom diplomskom studija u nazivu univ. mag., a na veleučilišnom diplomskom studiju mag. Na primjeru strojarstva konkretno univ.mag.ing.mech. i mag.ing.mech. imaju direkt engleski prijevod, nedvojbeno prepoznat u svijetu. Tako bi se npr. mogao izbjeći i/ili olakšati postupak nostrifikacije diplome u slučaju da se nastavi školovanje ili traži posao u inozemstvu, a pogotovo kada bi se zatražilo od sveučilišta/veleučilišta izdavanje diplome na nekom stranom jeziku, te naravno da se izbjegne potencijalni sraz u domaćim poduzećima kada se dođe na razgovor za posao sa veleučilišnom diplomom. Komentar se odnosi na članak 74 i 113, iz oba na odlomak 3. S poštovanjem, Marko Vreš Prihvaćen Članak 74. i 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
612 VJEKOSLAV VALENTA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Lp Valenta v. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
613 LEO LICUL NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu izmjenu koja se odnosi na članke 74. i 113. prijedloga Zakona, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc. (stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Na taj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljive. 300=300 Lijep pozdrav, Leo Licul Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
614 Antonio Petrović ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Poštovani, podržavam predloženi zakon. No, mislim da je potrebna izmjena što se tiče kratica akademskih naziva. Koriste se kratice na latinskom jeziku, i moje mišljenje je da se ne bi trebali koristiti hrvatski dijakritički znakovi. Stoga predlažem: - nakon završetka sveučilišnog prijediplomskog studija kraticu - univ.bacc. - nakon završetka stručnog prijediplomskog studija kraticu - bacc. - nakon završetka sveučilišnog diplomskog studija kraticu - univ.mag. - nakon završetka stručnog diplomskog (specijalističkog) studija kraticu - mag. Ovim prijedlogom bi se izrazila jasna razlika između dva studija, ali i smanjila dosadašnja diskriminacija stručnih studija. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
615 MARIO TADIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon s korekcijom u vezi kratice akademskog naziva i predlažem: bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasno razlikovanje između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
616 FILIP KOLENKOVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, podržavam zakon, uz prijedlog izmjena kratica naziva bacc. za stručne studije, te univ.bacc. za sveučilišne studije na preddiplomskim studijima. Na diplomskoj razini, predlažem da bi stručni studiji trebali imati kraticu mag. a sveučilišni univ.mag. Navedene izmjene odnose se na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Hvala. Srdačan pozdrav 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
617 MISLAV IVANEK NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, podržavam zakon, uz prijedlog izmjena kratica naziva bacc. za stručne studije, te univ.bacc. za sveučilišne studije na preddiplomskim studijima. Na diplomskoj razini, predlažem da bi stručni studiji trebali imati kraticu mag. a sveučilišni univ.mag. Navedene izmjene odnose se na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Hvala. Lijep pozdrav 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
618 MARGARETA KOVAČEVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Podrzavam zakon u cjelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
619 Dragan Babić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 113. Poštovani, Podržavam zakon uz izmjenu da akademski naziv za studente sveučilišnih studija bude univ. bacc odnosno univ. mag. uz naznaku struke, a za studente stručnih studija bacc. odnosno mag. uz naznaku struke kako bi svi studenti bili prepoznati u cijelom svijetu. Srdačan pozdrav. Prihvaćen Članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
620 ANTONIO VULETIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, podržavam zakon, uz prijedlog izmjena kratica naziva bacc. za stručne studije, te univ.bacc. za sveučilišne studije na preddiplomskim studijima. Na diplomskoj razini, predlažem da bi stručni studiji trebali imati kraticu mag. a sveučilišni univ.mag. Navedene izmjene odnose se na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Hvala. Lijep pozdrav 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
621 Ana-Marija Maršić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, mislim da je krajnje vrijeme da se donošenjem ovog Zakona ispravi nepravda nanesena studentima stručnih studija a pogotovo specijalističkih diplomskih stručnih studija. Naziv stručni specijalist ne da nije prepoznat nigdje u EU, nego ni u Hrvatskoj nitko ne razumije što ste završili, koju uopće stručnu spremu imate a da ne spominjem omalovažavanje i podsmijeh na koji nailazimo. Za mukotrpnih 5 godina studiranja, praktički zajedno s kolegama sa sveučilišnih studija na skoro svim kolegijima i u velikom dijelu s istom literaturom, a naposljetku i s jednakim brojem ECTS bodova, da na kraju svega budemo omalovaženi s nerazumljivim nazivom iza imena nakon diplome, mislim da je uistinu ponižavajuće. Stvarno je krajnje vrijeme da nas se prestane tretirati kao građane/studente drugog reda. Jednako smo vrijedni. Podržavam zakon u cijelosti, uz izmjenu u članku 74. i čl. 113. Mišljenja sam da bi kratice akademskih naziva trebali biti uređene na način - bacc. (stručni studij) i univ. bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.(stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Kratica struč. ispred mag. na diplomskoj razini za stručne studije i struč. ispred bacc. na prijediplomskom stručnom studiju je potpuno nepotrebna i neprepoznatljiva izvan granica RH. Uvođenjem univ.bacc. za sveučilišne prijediplomske studije i univ. mag za diplomske sveuč. studije te bacc. za prijediplomski stručni studij i mag. za diplomski stručni studij bi donekle bila ispravljena nepravda koju godinama doživljavamo. Također, tužno je i neprihvatljivo da ne postoji mogućnost nastavka stručnih studija na poslijediplomskim studijima, da nema mogućnosti za dodatnim stjecanjem znanja i da nam se uskraćuje prilika za napredovanjem. S poštovanjem, Ana-Marija Maršić 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
622 Nina Fakin NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Podržavam zakon, uz prijedlog izmjene kratice akademskog naziva bacc. (stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.(stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene odnose se na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Srdačan pozdrav, Nina Fakin Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
623 BRANKO DOBRAVC NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, I dalje treba ostaviti kraticu bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na taj način se točno zna razlika između dva studija a prednost je što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. lp, Branko Dobravc Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
624 Ante Vrekalo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Podržavam zakon u cijelosti, uz izmjenu - kratice akademskog naziva bacc. (stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.(stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. 300=300 Lp, Ante Vrekalo Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
625 Zlatko Pračić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 113. Podržavam zakon u cjelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
626 Zlatko Pračić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Podržavam zakon u cjelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
627 Hrvoje Puče ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 113. Poštovani, Sukladno mojem komentaru na članak 74., također smatram da bi točka 3. članka 113. trebala biti ispravljena na način da se uskladi sa nazivima akademskih titula univ.bacc. odnosno univ.mag. za akademske titule odnosno bacc. te mag. za stručne nazive. Prihvaćen Članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
628 LOVRO HABEK NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Mišljenja sam kako bi kratica akademskog naziva morala biti bacc. (stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Smatram kako bi se na ovakav način uvela jasna distinkcija između sveučilišnih i stručnih studija, a pritom bi potisnuli diskriminaciju koju stručni studiji već godinama proživljavaju. Bilo bi vrijeme da stručni studiji uživaju važnost kao i u drugim zemljama Europe. 300=300! Lovro Habek Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
629 KARLO CAR NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, podržavam navedeni Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, no uz malu dopunu, a to je da za kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. S poštavanjem Karlo Car Lijep pozdrav! 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
630 Teo Amižić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Pružam stopostotnu podršku zakona u cijelosti, ali uz jednu malu izmjenu, a to je da smatram da je kraticu akademskog naziva najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Tako se dobije jasna distinkcija između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatije. 300=300! Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
631 Hrvoje Puče ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Poštovani, Moj komentar odnosi se na članak 74., vezano za akademske i stručne nazive. Smatram da bi kratice akademskih, odnosno stručnih naziva trebale glasiti ovako: - nakon završetka sveučilišnog prijediplomskog studija kratica akademskog naziva bi bila univ.bacc. - nakon završetka stručnog prijediplomskog studija kratica stručnog naziva bi bila bacc. - nakon završetka sveučilišnog diplomskog studija kratica akademskog naziva bi glasila univ.mag. - nakon završetka stručnog diplomskog studija kratica stručnog naziva bi glasila mag. Na ovaj način zadržava se jasna razlika između sveučilišnog i stručnog studija te se ujedno prestaje ponižavati polaznike stručnih studija. Kao što su i drugi naveli, prednost je i što su sve kratice na latinskom jeziku i univerzalno su prepoznatljive. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
632 Barbara Štrkalj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam Zakon u cijelosti uz jednu malu izmjenu, a to je da kratice akademskog naziva treba promijeniti u bacc. (stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 113. Prijedloga zakona. Jasna je distinkcija između dva studija, a time se smanjuje i dosadašnja diskriminacija stručnih studija, a prednost je što su sve kratice na latinskom jeziku i univerzalno su prepoznatljive. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
633 TEA VITAS NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Podržavam Zakon u cijelosti ali smatram kako je potrebna jedna mala izmjena. Naime, potrebno je kao kraticu akademskog naziva za stručni studij navesti bacc. i univ.bacc. za sveučilišni studij na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 113. Prijedloga zakona. Mislim da se na ovaj način pravi jasna razlika između dva studija i izbjegava se diskriminacija stručnih studija, a vrlo je bitno i to da sve kratice budu univerzalno prepoznatljive. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
634 Antonela Bićanić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cjelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
635 JELENA RINČIĆ ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Poštovani, podržavam predloženi zakon, ali uz jednu izmjenu, a to je da za kratice akademskog naziva predlažem sljedeće: - nakon završetka sveučilišnog prijediplomskog studija kratica bude univ.bacc. - nakon završetka stručnog prijediplomskog studija kratica bude bacc. - nakon zavretka sveučilišnog diplomskog studija kratica bude univ.mag. - nakon završetka stručnog diplomskog studija kratica bude mag. Ovim prijedlogom bi se izrazila jasna razlika između dva studija, ali također i smanjila dosadašnja diskriminacija stručnih studija. Prednost je i što su sve kratice na latinskom jeziku i univerzalno su prepoznatljive. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
636 IVAN JOSIPOVIĆ ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Poštovani, ako imamo latinske kratice, ne možemo ubacivati hrvatske riječi, pogotovo ne sa znakovima č i ć koji ni ne postoje u drugim jezicima. Prijedlog kratica: SVEUČILIŠNI PRIJEDIPLOMSKI STUDIJ: univ. bacc. STRUČNI PRIJEDIPLOMSKI STUDIJ: bacc. SVEUČILIŠNI DIPLOMSKI STUDIJ: univ. mag. STRUČNI DIPLOMSKI STUDIJ: mag. Lijep pozdrav, Ivan Josipović Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
637 Matija Žužinjak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cjelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
638 Ena Čepek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon koji će se predložiti i nadajmo se isto tako i usvojiti u što kraćem roku, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 11. prijedloga Zakona. Smatram da se treba smanjiti jasna diskriminacija prema stručnim studijima te da se i njima uvedu navedeni akademski nazivi kao što je i mag. nakon završenog diplomskog, jer 300=300. ✨ Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
639 Roberto Petak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Podržavam ovaj zakon uz sljedeće izmjene, a to je da kratice akademskih naziva za sveučilišne studije razine VŠS imaju naziv univ.bacc te VSS univ.mag., dok za stručne studije razine VŠŠ imaju naziv bacc. te VSS mag. 300=300. Lp Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
640 ANDREJ LEKIĆ ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Podržavam Prijedlog Zakona isključivo uz izmjenu dosadašnjih kvalifikacija stručnih specijalista stručnog diplomskog studija u magistra struke prilikom dovršetka istog. Također ukazujem na problematiku pojedinih stručnih naziva poput prvostupnika/struč.specijalista javne uprave koji nema logike iza sebe i jednostavno nema značenje. Isti se treba preimenovati u upravnog pravnika s obzirom na količinu i tematiku pravnih predmeta i opisa poslova s kojim bi se isti ti prvostupnici i specijalisti susretali u svome radu. Ipak se odlučuje o pravima i obvezama građana a zna se tko o tome odlučuje - pravnici! Naravno da mora biti jasna distinkcija između pravnika i upravnog pravnika, no shodno prethodno navedenom isto se treba ujednačiti s EU. Nema logike da moja diploma kao stručnog specijalista više vrijedi u EU nego u vlastitoj državi. Velika je diskriminacija i jednostavno se treba spriječiti nastanak problema, a ne da nam prvo treba presuda Suda EU da bi nešto našem zakonodavcu postalo jasno. Građani i studenti pokažite svoj stav! Mojih 5 godina teškog školovanja je identično školovanju svakog drugog studenta (i sveučilišnog i stručnog). 300 = 300 Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
641 Leon Dijanežević NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, predlažem izmjenu članka 74. i 113. na način da uz naziv struke sveučilišni prvostupnici dobiju kraticu univ. bacc., sveučilišni magistri dobiju kraticu univ. mag., stručni prvostupnici dobiju kraticu bacc., a stručni magistri dobiju kraticu mag. Lijep pozdrav, Leon Dijanežević 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
642 Goran Nikačević ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Poštovani, podržavam predloženi zakon, ali uz jednu izmjenu, a to je da za kratice akademskog naziva predlažem sljedeće: - nakon završetka sveučilišnog prijediplomskog studija kratica bude univ.bacc. - nakon završetka stručnog prijediplomskog studija kratica bude bacc. - nakon zavretka sveučilišnog diplomskog studija kratica bude univ.mag. - nakon završetka stručnog diplomskog studija kratica bude mag. Ovim prijedlogom bi se izrazila jasna razlika između dva studija, ali također i smanjila dosadašnja diskriminacija stručnih studija. Prednost je i što su sve kratice na latinskom jeziku i univerzalno su prepoznatljive. 300=300 Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
643 Mateja Jančin Bečić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Podržavam navedeni zakon, međutim smatram da nije u redu kako se koristi kratica struč. jer se u hrvatskom jeziku koriste latinske kratice za akademske nazive, pa otkud sada taj struč, ista nelogičnost kao i struč.spec. koji nije niti bio prevodiv na druge jezike. Smatram da umjesto struč. mag. i struč. bacc. bi trebalo uvesti bacc. i mag. (za stručne studije), a univ.bacc te univ.mag (za sveučilišne studije) - izmjene u članku 74. i 113. ovog prijedloga Zakona. Na taj se način ipak vidi razlika između 2 vrste studija. Srdačan pozdrav, Mateja Jančin Bečić, bacc.admin.publ. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
644 Anamaria Šarčević NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, podržavam izmjenu zakona, ali predlažem da kratica akademskog naziva bude bacc. (stručni studij) i univ.bacc. (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini, te mag. (stručni studij) i univ.mag. (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Tako će biti prepoznata razlika između dva studija i kratice su na latinskom i prepoznatljive. S poštovanjem, Anamaria 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
645 DEJAN MANCE NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam izmjenu zakona ali predlažem da kratica akademskog naziva bude bacc. (stručni studij) i univ.bacc. (sveučilišni studij) za prediplomsku razinu i mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Tako će biti prepoznata razlika između dva studija i kratice su na latinskom i prepoznatljive. Lijep pozdrav, Dejan Mance 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
646 IVAN IVOŠEVIĆ ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Poštovani, podržavam predloženi zakon, s time da predlažem izmjene u članku 74. na način da se stručni nazivi nakon završetka studija izmjene te bi nakon završetka prijediplomskog studija stručni studenti dobivali titlu bacc, sveučilišni univ. bacc, (pojedini fakulteti izdaju diplome s tim nazivom), na diplomskoj razini stručni studenti mag, sveučilišni univ. mag. Time bi se sveučilišne titlule nadovezale na točku (4) članka 74. sveučilišnog specijalista (univ.spec). Na takav način bi se bolje uskladile stručne i sveučilišne title i nazivi. 300=300 Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
647 Ivana Tomljenović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Podržavam izmjenu zakona ali predlažem da kratica akademskog naziva bude bacc. (stručni studij) i univ.bacc. (sveučilišni studij) za prediplomsku razinu i mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Tako će biti prepoznata razlika između dva studija i kratice su na latinskom i prepoznatljive. Srdačan pozdrav, Ivana Tomljenovć, struč.spec.admin.publ. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
648 KRISTIAN ROMAC ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Podržavam zakon, ali uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. 300=300 Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
649 TOMISLAV LOPANDIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam izmjenu zakona ali predlažem da kratica akademskog naziva bude bacc. (stručni studij) i univ.bacc. (sveučilišni studij) za prediplomsku razinu i mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Tako će biti prepoznata razlika između dva studija i kratice su na latinskom i prepoznatljive. Lijep pozdrav, Tomislav Lopandić Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
650 DORIS LICUL NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu izmjenu koja se odnosi na članke 74. i 113. prijedloga Zakona, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc. (stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Na taj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljive. 300=300 Lijep pozdrav, Doris Licul Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
651 BORIS RAČKI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, podržavam navedeni Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, no uz malu dopunu. Smatram da bi nazivlje moralo biti koncipirano na sljedeći način: bacc. (za stručne studije) i univ. bacc. (za sveučilišne studije) na preddiplomskoj razini, te mag. (za stručne studije) i univ. mag. (za sveučilišne studije) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Prednost ovakvog nazivlja je ta što su sve kratice na latinskom jeziku i univerzalno su prepoznatljivije. Također smatram da se ovakvim nazivljem smanjuje dosadašnja diskriminacija stručnih studija, te se olakšava buduće zaposlenje - nigdje u EU ne postoji struč. spec. Lijep pozdrav! Boris Rački 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
652 Vinko Ružević NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, podržavam navedeni Zakon o visokom obrazovanju i znanstevnoj djelatnosti, no uz malu dopunu. Smatram da bi nazivlje moralo biti koncipirano na sljedeći način: bacc. (za stručne studije) i univ. bacc. (za sveučilišne studije) na preddiplomskoj razini, te mag. (za stručne studije) i univ. mag. (za sveučilišne studije) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Prednost ovakvog nazivlja je ta što su sve kratice na latinskom jeziku i univerzalno su prepoznatljivije. Također smatram da se ovakvim nazivljem smanjuje dosadašnja diskriminacija stručnih studija, te se olakšava buduće zaposlenje - nigdje u EU ne postoji struč. spec. Lijep pozdrav, Vinko Ružević! 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
653 Igor Kuna NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon koji će se predložiti i nadajmo se isto tako i usvojiti u što kraćem roku, uz jednu malu izmjenu vezanu uz kraticu akademskog naziva. Smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 11. prijedloga Zakona. Smatram da se treba smanjiti jasna diskriminacija prema stručnim studijima te da se i njima uvedu navedeni akademski nazivi kao što je i mag. nakon završenog diplomskog, jer 300=300. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
654 TIHOMIR GLATKI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, podržavam zakon, te prelažem kratice akademskog naziva bacc. (za stručni studij) i univ.bacc (za sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini, te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
655 Ante Zekanović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu izmjenu - kratice akademskog naziva bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
656 Karlo Erdelja NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc. (stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
657 BISERKA SVIBEN ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 113. Podržavam zakon, ali uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
658 BISERKA SVIBEN ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Podržavam zakon, ali uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. 300=300 Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
659 Stipo Čavara ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 113. Podržavam zakon, ali uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
660 Stipo Čavara ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Podržavam zakon, ali uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. 300=300 Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
661 Toni Piplica NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Ove izmjene su 'long overdue', kako Amerikanci kažu. 😊 Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu minornu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc. (stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. Na taj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljive. Nadam se da ćete uvažiti ovaj, prije svega pragmatičan prijedlog. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
662 Ana Jukić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 113. Komentar koji je unesen na članku 74 prenijeti i na ovaj. Smatram da ostavljanje titule sa predznakoč "struč." svakako ne pridonosi internacionalnoj prepoznatljivosti studenata stručnih studija, te je potrebno iznaći rješenje koje će biti povoljno za studente oba tipa studija. Sukladno tome predlažem u potpunosti ukloniti predznak "struč." i zadržati se na tituli "mag.____" za stručne studije, odnosno radi jednostavnije klasifikacije sveučilišnog studija dodati predznak "univ.mag.____". jer zašto bi se stručnom studiju ostavilo "struč.", a sveučilišnim univ. a ne primjerice "sveuč." Prihvaćen Članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
663 Ana Jukić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Poštovani, svakako pozdravljam svaku pozitivnu promjenu prema studentima, kao i konačno priznavanje studija i njihove jednakosti, jer je jednaki trud uložen, kao i financijska sredstva, suza, neprospavanih noći i ostalo… Vrijeme da se konačno studentima prizna sve uloženo, bez obzira o kojem se usmjerenju radilo. Nadalje, predložena kratica „struč.spec.“ nikako nije prepoznatljiva niti značna, u okvirima RH, a niti izvan nje. Poslodavci često imaju upitnike iznad glave što je to struč.spec. Kako će diplomanti primjerice u jednoj Sloveniji ili Kanadi (ovo su primjeri samo- odnosi se na sve druge zemlje svijeta) objasniti što znači „struč.“ u tituli. Predlažem nekakvo univerzalnije rješenje na zadovoljstvo studenata sveučilišnih ali i stručnih studija. Shodno navedenom predlažem izmijeniti predložene titule „mag.____“ za stručne studije, odnosno „univ.mag.____“ za sveučilišne studije. Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
664 Rudi Štekl NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. Nadam se da će ovaj prijedlog zakona konačno biti usvojen i da će isti biti temelj promijene diskriminiranja stručnih studija u Republici Hrvatskoj, a naglasak bi stavio na denominirajući i "nakaradni" naziv specijalist na diplomskoj razini koji se dobiva nakon završetka 5 godina stručnog studija. Podržavam prijedlog uvođenje naziva stručni magistar u titulu koja se stječe nakon završetka istog, međutim, smatram da bi prijedlog zakona u članku 74 i 113 i prema HKO bio smisleniji i jasniji u smjeru naziva magistar uz naznaku struke, kako je trenutno napravljena jasna distinkcija ali ne i diskriminacija na preddiplomskoj razini, zaključno univ. mag (sveučilišni studij) i mag. (stručni studij) uz naznaku struke. Nigdje u okruženju zemalja EU koji imaju vrlo visok standard obrazovanja ne postoji ovakva kvalifikacija spec. koja se „nota bene“ ne može prevesti na engleski jezik ili je u najmanju ruku konfuzna. Isto tako nepojmljivo je da studenti stručnih studija nakon 5 godina fakulteta ne mogu upisati doktorski studiji, odnosno otežan im je upis ili je na nekim fakultetima gotov pa nemoguć. Nepojmljivo je da smo u 2022. godini i da ovi problemi još uvijek nisu riješeni, nije čudo da toliko studenti odlaze studirati u zemlje okruženja i nažalost više se ne vraćaju! Lp, Rudi Štekl Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
665 ANICA VALENTA ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. Poštovani, smatram da bi se u članku 2. tebalo dodati i nastavnike kao nositelje djelatnosti visokog obrazovanja. s obzirom da se članak 2. odnosi na osnovna načela visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti. Anica Valenta, mag.prim educ., učitelj mentor Prihvaćen U članku 2. stavku 4. točka 3. i 10. dodati će se ‘nastavnika’.
666 Leon Dijanežević ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 113. Poštovani, predlažem izmjenu članka 113. na način da uz naziv struke stručni prvostupnici dobiju kraticu bacc., a stručni magistri dobiju kraticu mag. Lijep pozdrav, Leon Dijanežević Prihvaćen Članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
667 Leon Dijanežević ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Poštovani, predlažem izmjenu članka 74. na način da uz naziv struke sveučilišni prvostupnici dobiju kraticu univ. bacc., sveučilišni magistri dobiju kraticu univ. mag., stručni prvostupnici dobiju kraticu bacc., a stručni magistri dobiju kraticu mag. Lijep pozdrav, Leon Dijanežević Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
668 Enes Midžić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 17. čl 17. (4) Uvrštavanje Umjetničkih akademija u istu ravan s Katoličkim bogoslovnim fakultetima, s kojima se potpisuje posebni ugovor sa Sveučilištem, postavlja pitanje statusa Akademija koje su ravnopravne sastavnice s fakultetima, te je potpisivanje posebnog ugovora nepoznanica glede statusa i sadržaja ugovora. Prihvaćen Umjetnička akademija će se brisati iz članka 17. stavka 4.
669 Enes Midžić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 17. Čl. 17. (2) Umjetnička akademija je sastavnica sveučilišta s pravnom osobnosti koja obavlja djelatnost visokog obrazovanja, umjetničku, znanstvenu i stručnu djelatnost. Prihvaćen Članak 17. će se urediti.
670 Ivana Bašić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. Predlaže se izmjena stavka (1): Nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna i nastavna radna mjesta. Na nastavna radna mjesta nastavnici se na sveučilištu zapošljavaju ako postoji opravdana potreba. Ako je riječ o kolegijima koji su temeljno zastupljeni u nekom drugom znanstvenom području, polju ili grani (npr. kolegiji iz stranog jezika struke), nastavnici se mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta predavača. Isključivo za potrebe sveučilišnog studija jezika i književnosti nastavnici se mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta lektora. Za potrebe sveučilišnih umjetničkih studija nastavnici se mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta umjetničkog suradnika i korepetitora. Nastavnici se na sveučilištu mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta i kada se na sveučilištu izvodi stručni studij. Obrazloženje: Budući da je nastava koju izvode nastavnici u nastavnim zvanjima u potpunosti integrirana u studijske programe te se izvodi u obliku obveznih i izbornih kolegija, nastavna radna mjesta nikako ne čine iznimku nego moraju biti navedena ravnopravno s ostalim radnim mjestima na sveučilištu. Nadalje, Zakon treba jasno popisati i opisati profile nastavnih mjesta koja tradicionalno postoje na sveučilištu. Sveučilišni studiji filologije nezamislivi su bez lektorske nastave, umjetnički studiji bez umjetničkih suradnika i korepetitora, a nastava općih predmeta koju izvode predavači integralni je dio studijskih programa na sveučilištu. Osim toga, nastava na sveučilištu po definiciji mora biti znanstveno utemeljena te je formulacija o kolegijima koji „ne zahtijevaju znanstveni pristup“ neopravdana, negativno diskriminatorna i ne odgovara stvarnom stanju u sustavu. dr.sc. Ivana Bašić, viši lektor Odsjek za anglistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu Prihvaćen Predložena nadopuna norme predstavlja iznimku koja se može samo usko primjenjivati te u tom smislu ne predstavlja učinkovito normativno rješenje
671 Kristijan Poljanec ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 51. Slažem se sa komentarom da treba jasno obrazložiti zašto se dobna granica pomiče za dvije godine, budući da ovo pomicanje ima implikacije na mogućnosti napredovanja ostalih nastavnika. Prihvaćen Članak 51. stavak 1. prijedloga Zakona prilagoditi će se u odnosu na dobnu granicu odlaska u mirovinu sukladno propisima o radu.
672 EDUARD FOT ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 113. Predlažem i da se u ovom članku promijene kratice u duhu mog komentara na članak 74. Prihvaćen Članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
673 EDUARD FOT ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Poštovani, načelno se slažem i pozdravljam članak 74 kojim se konačno izbacuje iz primjene nesretni naziv stručni specijalist. Promjena stečenog naziva na stručni magistar je veliki korak naprijed koji pogoduje svim studentima (domaćim i inozemnim) koji završavaju stručne a i sveučilišne studije u Hrvatskoj, i pomaže im da se poštenije i bez diskriminacije probiju na domaće i inozemno tržište rada. Smatram da bi jednu stvar trebalo korigirati, a to su kratice koje dolaze uz stečene nazive. Prema trenutno važećem Zakonu o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (NN 107/07, 118/12) i prema objavljenim integriranim popisima akademskih/stručnih naziva i njihovih kratica se u ovom trenutku dobivaju sljedeće kratice: sveučilišni prvostupnici dobivaju kraticu univ. bacc., sveučilišni magistri dobivaju kraticu mag., stručni prvostupnici dobivaju kraticu bacc., a stručni specijalisti struč. spec. U svrhu ujednačavanja i održavanja uniformnosti svih kratica njihovim potpunim svođenjem na latinski jezik i izbjegavanja konfuzije zbog potencijalne hrvatsko-latinske kratice i dijakritičkog znaka, a da se u isto vrijeme održi jasno razlikovanje sveučilišnih i stručnih studija, predlažem da se tekst izmijeni na slijedeće: sveučilišni prvostupnici dobivaju kraticu univ. bacc., sveučilišni magistri dobivaju kraticu univ. mag., stručni prvostupnici dobivaju kraticu bacc., a stručni magistri dobivaju kraticu mag. Navodim i link koji vodi na sliku koja ilustrira prijedlog na primjeru inženjera građevinarstva: https://ibb.co/jMQtfLm Nadam se da ćete uvažiti prijedlog. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
674 INSTITUT DRUŠTVENIH ZNANOSTI IVO PILAR ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 92. Predlažemo da se iz članka 4 izbriše restriktivna odredba da naslovni nastavnici/znanstvenici ne mogu biti članovi odbora i povjerenstava. Naime oni se biraju po istim kriterijima i ispunjavaju iste zahtjeve kao i nastavnici/znanstvenici na znanstveno-nastavnim radnim mjestima. Prihvaćen Članak 92. stavak 4. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
675 INSTITUT DRUŠTVENIH ZNANOSTI IVO PILAR ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 51. Smatramo da bi trebalo dodatno obrazložiti zašto se podiže dobna granica za prestanak ugovora o radu sa 65 na 67 godina. Takva odredba treba biti usklađena sa relevantnim odredbama Zakona o radu. Prihvaćen Članak 51. stavak 1. prijedloga Zakona prilagoditi će se u odnosu na dobnu granicu odlaska u mirovinu sukladno propisima o radu.
676 Boris Jokić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 83. - Čl. 83. – Predlažemo radikalnu izmjenu ovog članaka kojim se određuje obuhvat znanstvene djelatnosti. U svim stavkama ovaj članak nedovoljno precizno određuje obuhvat i mnoge znanstvene ustanove i znanstvenice i znanstvenici ne mogu se prepoznati u njegovom određenju. Dihotomno određenje na temeljno i primijenjeno istraživanje nije u skladu s postulatima suvremene znanosti. Još više se to odnosi na određenje temeljnog znanstvenog istraživanja koje se dijeli na eksperimentalni i teorijski rad. Predlažemo zamjenu termina eksperimentalni u empirijski (koji uključuje ekspirementalne i kvazieksperimentalne dizajne, ali i brojne druge). Institut za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ) Nije prihvaćen Predlagatelj je mišljenja da je člankom 83. obuhvaćena znanstvena djelatnost u cijelosti u smislu prijedloga Zakona.
677 Boris Jokić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 34. - Čl. 34. st. 3. predlažemo značajnu doradu na način da se: o Dio (1) formulira kao u trenutno važećem Zakonu i to na način da Znanstveno vijeće donosi znanstvenu politiku. Takvo rješenje nije hrvatski specifikum. Brojni znanstveni instituti u EU (Max Planck, Češka akademija znanosti…) upravo kroz Znanstvena vijeća donošenjem znanstvenih politika upravljaju vlastitim razvojem i pridonose široj dobrobiti zajednice. o (6) - predlažemo da se riječ 'predlaže' zamijeni s 'donosi'. Institut za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ) Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata.
678 Boris Jokić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 31. - Čl. 31. st.1. - u određenju predlažemo da se uz znanstvene i stručne navedu i razvojni projekti. - Čl. 31. st. 2. - nedovoljno obuhvatno određuje djelatnost javnih znanstvenih instituta. To se posebice odnosi na društvenu ulogu koju instituti imaju i mogu imati u budućnosti. Predlažemo da se u ovom dijelu primjene prijedlog rješenja iz čl. 83. Prijedloga zakona. Institut za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ) Nije prihvaćen U odnosu na stavak 1 predloženo je već obuhvaćeno navedenim. U odnosu na stavak 2. predlagatelj Zakona smatra da je isti dovoljno obuhvatio djelatnost znanstvenih instituta.
679 Sveučilište u Dubrovniku ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 99. Prijedlog je u članku 99. stavku 1.: - preformulirati podstavak 5. tako da glasi: „sredstva za tekuće i investicijsko održavanje nastavne, znanstvene, umjetničke i druge infrastrukture“ - brisati podstavak 7. s obzirom da se ponavlja - u podstavku 10. iza riječi troškove dodati „ i vanjsku suradnju“. Nije prihvaćen Članak 99. stavak 1. uredit će se na način da osnovnu proračunsku komponentu čini plaća i materijalna prava zaposlenih, materijalni troškove poslovanja i sredstva za druge osnovne troškove.
680 Sveučilište u Dubrovniku ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 97. Predlaže se u članku 97. stavku 1. preformulirati prvu rečenicu na način da glasi; „Sredstva iz državnog proračuna Republike Hrvatske doznačuju se javnom visokom učilištu tijekom tekuće akademske godine, odnosno javnom znanstvenom institutu tijekom tekuće kalendarske godine na temelju programskog ugovora i u cjelokupno predviđenom iznosu.“ Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu s propisima kojima se uređuje izvršavanje državnog proračuna.
681 Sveučilište u Dubrovniku ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 82. Predlaže se iza članka 82. dodati naslov „Otvorena znanost“ i novi članak 82. a koji glasi: „Članak 82.a (1) Znanstvena se istraživanja provode u skladu s načelima otvorene znanosti i temelje se na otvorenom i suradničkom procesu istraživanja, na otvorenom pristupu rezultatima znanstveno-istraživačkog rada (publikacijama, istraživačkim podacima, softveru i dr.) te otvorenoj i interoperabilnoj istraživačkoj infrastrukturi. (2) Modalitete i instrumente podrške i osiguravanja otvorene znanosti, kao i način donošenja i provedbe Plana za otvorenu znanost, ministar utvrđuje pravilnikom.“ Nije prihvaćen Predloženo je obuhvaćeno člankom 2. stavak 4. točka 2.
682 Sveučilište u Dubrovniku ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 76. S obzirom da i poslijediplomski studiji predviđaju studiranje u punoj nastavnoj satnici / punom radnom vremenu, predlaže se za studente tih studija na odgovarajući način isključiti primjenu odredbe kojom ne mogu biti u radnom odnosu niti obavljati samostalnu djelatnost obrta ili drugog slobodnog zanimanja. Nije prihvaćen Poslijediplomski studiji nisu redovni studiji te se ne podrazumijeva ograničenja koja proizlaze iz redovitog statusa i radnog odnosa.
683 Sveučilište u Dubrovniku ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 39. Predlaže se u stavcima 1., 3. i 4. članka 39. dodati da osoba, uz navedeno, mora imati potrebne psihofizičke osobine. U prilog tome ide usluga psihologijske selekcije koju bez naknade provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje. Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata.
684 Hrvatsko društvo inženjera geotehnike ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Iza stavka (8) dodaje se novi stavak (9) koji glasi: U smislu ovoga Zakona, pojam struka izjednačava se sa znanstvenim poljem za prvu i drugu razinu visokog obrazovanja (prijediplomski i diplomski studij), odnosno sa znanstvenim područjem za treću razinu visokog obrazovanja (sveučilišni specijalistički i doktorski studij). Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata.
685 Ured pučke pravobraniteljice ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 80. Stavkom 1. navedenog članka je propisana mogućnost mirovanja studentskih prava i obveza, između ostaloga i u slučaju bolovanja duljih od tri mjeseca. Međutim, obzirom na to da je redovitost pohađanja nastave u sustavu visokog obrazovanja često preduvjet za mogućnost pristupa ispitu, smatramo potrebnim regulirati i situacije u slučaju opravdanog izostanka zbog bolesti u trajanju kraćem od 3 mjeseca čime se, između ostaloga, izbjegava i mogućnost diskriminacije studenata temeljem zdravstvenog stanja. Nije prihvaćen Predlagatelj Zakona smatra da je predloženo predviđeno drugim opravdanim slučajevima propisanim zakonom odnosno općim aktom visokog učilišta.
686 Sveučilište u Dubrovniku ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. Predlaže se u članku 12. stavku 3. podstavku 2. dodati riječi „i važećim propisima“. Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata.
687 Ured pučke pravobraniteljice ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 77. Obzirom da stavak 4. navedenog članka predviđa pogodnost studiranja prema prilagođenim uvjetima za kategorizirane sportaše i vrhunske umjetnike, smatramo potrebnim definirati pojam vrhunskog umjetnika. Stavkom 4. navedenog članka je propisano da student u redovitom statusu ima pravo jednom ponavljati svaku studijsku godinu. Međutim, kako iz navedenoga proizlazi da studenti u izvanrednom statusu nemaju navedeno pravo, smatramo da je isto potrebno pojasniti ili Zakonom definirati mogućnosti koje, vezano uz ponavljanje studijske godine, stoje na raspolaganju izvanrednim studentima. Nije prihvaćen Studiranje sukladno stavku 3. će urediti visoko učilište sukladno autonomiji i akademskoj samoupravi. Izvanredni studenti obvezno su završiti studij najkasnije u roku koji je određen stavkom 5. Ponavljanje godine za izvanredne studente urediti će visoko učilište svojim aktima.
688 Ured pučke pravobraniteljice ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 76. Vezano uz članak 76. stavak 5. točku 3. kojom je propisano da status studenta prestaje i isključenjem sa studija, smatramo da je, zbog ozbiljnog učinka navedene mogućnosti na budućnost pojedinca, uvjete zbog kojih se student može isključiti trebalo propisati zakonom. Nije prihvaćen Navedeno će se urediti općim aktom ili statutom sukladno autonomiji i akademskoj samoupravi visokog učilišta.
689 Sveučilište u Dubrovniku ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. Predlaže se u članku 12. stavku 1. podstavku 3. iza riječi „znanstveno-nastavnim“ dodati zarez i riječ „nastavnim“. Nije prihvaćen Predloženo je obuhvaćeno i drugim radnim mjestima.
690 Ured pučke pravobraniteljice ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 72. Kako se navodi, ovim se člankom, kroz sustav ocjenjivanja, primjenjuju načela Europskog prostora visokog obrazovanja te se stvaraju bolji uvjeti za takozvanu "odlaznu" i "dolaznu“ mobilnost studenata odnosno međunarodnu razmjenu studenata na hrvatskim visokim učilištima. Obzirom da različite zemlje EU imaju različite skale, uglavnom brojčanih ocjena (primjerice ocjenama od 1-10 (NL), od 1-6 (A), od -03 do 12 (DK) ili obrnutom skalom od 5 do 1 koji je najbolja ocjena (D), dok su ocjene označene slovima specifičnost ocjenjivanja studenata na sveučilištima UK i USA u obrazloženju Zakona je potrebno pojasniti kako povezivanje slovnih sa brojčanim ocjenama doprinosi primjeni načela Europskog prostora obrazovanja. Također predlažemo obrazložiti i status kolegija koji se ocjenjuju opisno – tko i kako definira opisne ocjene i koji je status kolegija koji se ocjenjuju opisno u kontekstu prikupljanja ECTS bodova i kako se ti kolegiji valoriziraju obzirom da ne ulaze u prosjek ocjena studija. Nadalje, a kada je riječ o dolaznoj i odlaznoj mobilnosti studenata odnosno međunarodnoj razmjeni studenata, i ovdje koristimo prigodu ukazati na učinak tzv. integriranih preddiplomskih i diplomskih studija, čiji koncept ima krajnje negativan učinak na studentsku mobilonost i to kako međunarodnu, tako i horizontalnu i vertikalnu. Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata.
691 Ozren Jureković ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 58. Polaganje državne mature člankom 58. stavak 3. Nacrta Zakona uvodi se kao uvjet za upis na studija nakon završenog četverogodišnjeg srednjoškolskog obrazovanja. Ova odredba dovodi u nepovoljan položaj učenike srednjih strukovnih škola koji svoje srednjoškolsko obrazovanje, u trajanju od najmanje četiri godine, završavaju obranom završnog rada, a ne polaganjem ispita državne mature te čije srednjoškolsko obrazovanje ne podrazumijeva stjecanje svih znanja potrebnih za polaganje državne mature. Osim toga, ovakva odredba praktički potpuno onemogućava dolazak i upis na studije u RH stranim studentima (EU i van EU). Povećanje broja stranih studenata od strateške je važnosti za RH i naš visokoobrazovni sustav i to je istaknuo u više navrata i iz samog MZO-a. Moguće je da se, nakon ove javne rasprave, dopuni Nacrt Zakona te se stranim studentima omogući upis na studije uz nostrifikaciju srednjoškolske svjedodžbe. Tada bi naši maturanti strukovnih škola bili dodatno diskriminirani jer bi uvjeti za upis na studije za njih bili stroži od onih po kojima bi se upisivali strani studeni. U želji da se svim maturantima sa završenom četverogodišnjom srednjom školom omogući pristup visokom obrazovanju bez diskriminacije po vrsti završene srednje škole ili državljanstva, predlažem da se članak 58. stavak 3. Nacrta Zakona izmijeni tako da glasi: Sveučilišni, odnosno stručni prijediplomski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući program srednjoškolskog obrazovanja u trajanju od najmanje četiri godine. Stručni prijediplomski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući stručni kratki studij. Uvjete upisa na sveučilišni, odnosno stručni prijediplomski studij utvrđuje visoko učilište. Nije prihvaćen Predlagatelj smatra da je minimalni uvjet za pristup visokom obrazovanju četverogodišnje srednjoškolsko obrazovanje sukladno članku 7. Zakona o hrvatskom kvalifikacijskom okviru.
692 Ured pučke pravobraniteljice ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 71. Stavkom 10. navedenog članka otvorena je mogućnost donošenja odluke o povjeravanju izvođenja nastave iz određenog kolegija uglednom inozemnom/gostujućem profesoru. Iako se time doprinosi raznolikosti i konkurentnosti visokog obrazovanja, a obzirom da navedena mogućnost preskače procedure koje su propisane za izbor odnosno zapošljavanje na radnim mjestima nastavnika i znanstvenika, i inozemnim profesorima omogućava izravan ulazak u sustav visokog obrazovanja u statusu gostujućeg profesora, a što proizvodi i financijske učinke, smatramo potrebnim pobliže definirati kriterije temeljem kojih se nekoga smatra uglednim inozemnim profesorom te zakonski regulirati temeljne odrednice njegovog statusa i prava koja može ostvariti kao gostujući profesor kao i vremenskog perioda. Nije prihvaćen Predloženo će se urediti općim aktima visokog učilišta.
693 Sveučilište u Dubrovniku ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. Predlaže se u članku 2. stavku 4. brisati podstavak 2. te u istom članku dodati novi stavak 6. koji glasi: „(6) Djelatnost visokog obrazovanja te znanstvena i umjetnička djelatnost temelje se na načelima otvorene znanosti.“ Nije prihvaćen Predlagatelj smatra da je isto riješeno člankom 2. stavkom 4. točka 2.
694 Ured pučke pravobraniteljice ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 61. Obzirom da stavak 1. navedenog članka izrijekom propisuje da se sveučilišni specijalistički studij izvodi na poslijediplomskoj razini, predlažemo da se zadržati terminologiju iz sada važećeg Zakona „poslijediplomski specijalistički studij“, čime je odmah razvidno o kojoj se razini studija radi Nadalje, obzirom da stavak 2. navedeni studij definira kao studij koji studenta osposobljava za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije , a gledano s aspekta Zakona o suzbijanju diskriminacije koji jamči i zaštitu od diskriminacije temeljem obrazovanja u sustavu obrazovanja, smatramo da je pristup poslijediplomskom doktorskom i sveučilišnom specijalističkom studiju potrebno omogućiti i diplomantima stručnog diplomskog studija kao što je to slučaj u većini EU zemalja. U protivnom je potrebno, imajući u vidu odredbu članka 9. ZSD-a, ponuđeno zakonsko rješenje dodatno obrazložiti te dokazati da navedeno rješenje koje to onemogućava, doprinosi legitimnom cilju. Nije prihvaćen Predlagatelj smatra da je terminologija iz članka 61. u skladu sa jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima i u skladu sa tekstom prijedloga Zakona iz kojeg je razvidno da se specijalistički i doktorski izvode na poslijediplomskoj razini. Pristup sveučilišnom specijalističkom studiju omogućen je osobama koje su završile stručni diplomski studij u stavku 4. ovog članka.
695 Hrvatsko društvo inženjera geotehnike ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Želimo skrenuti pažnju na činjenicu da se ovim člankom definira obavezna naznaka struke iza akademskog naziva/stupnja, dok istovremeno "struka" niti u ovom Zakonu, jednako kao niti u bilo kojem drugom Zakonu ili pravnom dokumentu u Republici Hrvatskoj, nije pojmovno određena. Zbog toga dolazi do značajnih razlika u tumačenju pojma "struka" od strane hrvatskih visokih učilišta te posljedično tomu i do značajnih razlika u načinu određivanja akademskih naziva. Budući da takvo stanje dovodi do konfuzije u gospodarskim subjektima, javnim službama, komorama i drugim entitetima koji se u definiranju radnog prava i postupaka zapošljavanja pozivaju na odredbe Zakona kojim se regulira područje visokog obrazovanja, smatramo da bi ovim Zakonom trebalo definirati pojam "struka". Stoga predlažemo da se u smislu ovoga Zakona, pojam "struka" izjednači sa znanstvenim poljem za prvu i drugu razinu visokog obrazovanja, odnosno sa znanstvenim područjem za treću razinu visokog obrazovanja (primjerice: prvostupnik inženjer strojarstva, magistar inženjer građevinarstva, doktor tehničkih znanosti i sl.) te da visoka učilišta u skladu s tim određuju akademske nazive i stupnjeve. Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata.
696 Ured pučke pravobraniteljice ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 56. Obzirom na moguću ozbiljnost posljedica utvrđene stegovne odgovornosti zaposlenika visokog učilišta koja može rezultirati i izvanrednim otkazom ugovora o radu, smatramo da je, u skladu s odredbom članka 18. Ustava RH, u stegovnom postupku potrebno osigurati i mogućnost ulaganja pravnog lijeka na odluku stegovnog povjerenstva. Stoga je visoka učilišta potrebno zakonski obvezati na uspostavu dvostupanjskog stegovnog postupka i osigurati mogućnost izjavljivanja žalbe protiv prvostupanjske odluke u skladu sa Zakonom. Nije prihvaćen Isto će se urediti pravilnikom o stegovnoj odgovornosti.
697 Ured pučke pravobraniteljice ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 55. Navedenim člankom uređuje se etička odgovornost nastavnika, znanstvenika i suradnika zbog čega se na visokim učilištima i znanstvenim institutima donosi Etički kodeks i osniva etičko povjerenstvo koje promiče i štiti etička načela u visokom obrazovanju i znanosti. Stavkom 3. je propisano da etičko povjerenstvo donosi odluku o eventualnom kršenju etičkog kodeksa koju dostavlja čelniku visokog učilišta. Međutim, kako neetično postupanje može predstavljati ili dovesti i do povrede radnih i drugih obveza iz rada, smatramo da u Zakonu treba jasno naznačiti da utvrđivanje stegovne odgovornosti, čak i ako je vezana uz neetično postupanje, mora biti predmet zasebnog, stegovnog postupka u kojem je potrebno utvrditi eventualnu povredu radnih obveza i stegovnu odgovornost. Nije prihvaćen Predloženo će se urediti pravilnikom o stegovnoj odgovornosti.
698 Ured pučke pravobraniteljice ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 42. U stavku 1. potrebno je precizirati tko i kako pokreće postupak reizbora, da li je to visoko učilište odnosno znanstveni institut, ili osoba kojoj ističe rok od 5 godina od posljednjeg izbora. Također je potrebno propisati rok za pokretanje postupka reizbora, jer predložena stipulacija omogućava široko tumačenje i pokretanje postupka nakon što protekne rok od posljednjeg izbora, što može dovesti do situacije da se za osobu koja je zaposlena temeljem ugovora o radu na neodređeno vrijeme, u periodu od 6 mjeseci koliko je prema prijedlogu Zakona potrebno za provedbu i okončanje postupka reizbora, ne zna je li izabrana odnosno kakav joj je radno pravni status nikav status. Nadalje, obzirom da stavak 3. navedenog članka propisuje da se na postojeće radno mjesto reizabire nastavnik odnosno znanstvenik koji je ispunio polovinu nacionalnih i dodatnih kriterija za više radno mjesto, smatramo da je, zbog očuvanja i podizanja kvalitete znanstvenog rada i visokog obrazovanja potrebno propisati koliko se puta osoba koja u nekoliko petogodišnjih razdoblja ne uspije ispuniti više od polovice kriterija za više radno mjesto, može reizabrati na postojeće radno mjesto. Nije prihvaćen Postupa reizbora sukladno članku 42. stavku 2. prijedloga Zakona provodi se prema postupku koji je propisan člankom 43. prijedloga Zakona u kojem je jasno navedeno kako se pokreće postupak i rok za pokretanje postupka. Predlagatelj je mišljenja kako nije potrebno zakonom propisati koliko puta se osoba može reizabrati na postojeće radno mjesto.
699 Ured pučke pravobraniteljice ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 31. Stavak 2. alineja 2., kojom je propisano da znanstveni instituti diseminiraju rezultate istraživanja radi jačanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, potrebno je uskladiti s odredbom članka 2. stavak 4. točka 4. kojom je propisano da se znanstvena djelatnost temelji na javnoj dostupnosti rezultata znanstvenih istraživanja i umjetničkog stvaralaštva te stoga predlažemo brisati riječi „radi jačanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva“, budući da je to samo jedan segment javnog života čijem razvoju mogu doprinijeti rezultati znanstvenih istraživanja. Stoga bi znanstvene institute trebalo obvezati da diseminiraju rezultate svih znanstvenih istraživanja iz područja svoga djelovanja, rada i interesa. Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. Predloženo je propisano člankom 2. stavkom 4. točkama 2. i 4. prijedloga Zakona.
700 Ured pučke pravobraniteljice ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 25. U stavku 2. je propisano da članovi upravnog vijeća javnog veleučilišta moraju imati odgovarajuće obrazovanje i iskustvo koje je nužno za procjenu zakonitosti i svrhovitosti obavljanja djelatnosti veleučilišta. Radi transparentnosti postupka smatramo da je Zakonom potrebno definirati što se smatra odgovarajućim obrazovanjem i nužnim iskustvom vezano uz obavljanje navedene ovlasti koje su vrlo specifične i za koje se traži i druga vrsta obrazovanja i druga vrsta iskustva. Nije prihvaćen Navedeno će se propisati statutom pojedinog veleučilišta.
701 Ured pučke pravobraniteljice ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 15. Kako proizlazi iz navedene odredbe, namjera zakonodavca jest da ukupan broj članova sveučilišnog vijeća, zajedno sa predsjednikom čini neparan broj članova, što nije jasno stipulirano odredbom u kojoj je navedeno da se sastoji od 5 do 9 članova. Stoga je navedeno potrebno jasno stipulirati odredbom da sveučilišno vijeće zajedno sa predsjednikom ima neparan broj članova u rasponu od 5 do 9. Nije prihvaćen Predlagatelj Zakona smatra da je odredba jasna.
702 Ured pučke pravobraniteljice ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 4. U stavku 3. točka 4., kao jedan od segmenata autonomije sveučilišta je navedeno i odlučivanje o prihvaćanju projekata i međunarodnoj suradnji. Predlažemo pisati „sudjelovanje u projektima“, što uključuje predlaganje projekata, apliciranje za njihovo financiranje, pridruživanje odnosno sudjelovanje u već odobrenim projektima i sl. U stavku 5. je propisano da na prostoru sveučilišta mogu bez suglasnosti rektora djelovati državna tijela i tijela državne uprave koja su ovlaštena obavljati inspekcijski nadzor. Obzirom da navedena stipulacija onemogućava nesmetani pristup sveučilištu onim tijelima koja obavljaju upravni nadzor, predlažemo da se i ona izrijekom navedu tako da se nesmetani pristup sveučilištu osigura i državnim tijela i tijelima državne uprave koja su ovlaštena obavljati upravni nadzor. Navedeno je potrebno kako bi se i tijelima upravnog nadzora omogućilo zakonito djelovanje na prostoru sveučilišta bez suglasnosti rektora i nesmetano obavljanje posla za kojeg su ovim Zakonom i ovlaštena. Nije prihvaćen Stavak 3. točka 4. ne odnosi na projekte. Točka 5. odnosi se samo na inspekcijski nadzor.
703 Sandra Lovrenčić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 78. S obzirom na argumente za čl. 76., st. 2. da treba omogućiti radni odnos redovitim studentima, trebalo bi ovdje dodati st. 2.: Iznimno, studentu koji studira u redovitom statusu te je u radnom odnosu, za vrijeme trajanja radnog odnosa miruju pravo na zdravstveno osiguranje (ovo treba proceduralno riješiti, jer ugovor o radu može biti na nekoliko tjedana), pravo na prehranu te pravo na obavljanje studentskih poslova. Student koji studira u redovitom statusu te koristi pravo na subvencionirano stanovanje dužan je nadoknaditi razliku do pune cijene razmjerno trajanju radnog odnosa. Student koji studira u redovitom statusu dužan je nadoknaditi troškove studija razmjerno trajanju radnog odnosa, ako je koristio pravo na punu subvenciju participacije u troškovima studija. Mogu se uvesti i kazne ako student koristi neko pravo koje ne smije koristiti za vrijeme radnog odnosa. Nije prihvaćen Predloženo će se riješiti u članku 76. prijedloga Zakona.
704 Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46.  Smatramo kako je potrebno ispitati i promisliti razloge za korištenje slobodne studijske godine i za znanstvenike na institutima.  Predlažemo dodati odredbu kako se korištenje ovog prava detaljnije razrađuje Kolektivnim ugovorom. Nije prihvaćen U odnosu na članak 46. slobodna studijska godina koristi se za oslobođenje od nastave i nastavnog procesa, a u svrhu znanstvenog rada za što predlagatelj Zakona smatra da se ne ostvaruje u okviru predloženog.
705 Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 118. U odnosu na stavak 2. još jednom ističemo potrebu propisivanja prijelaznog perioda, odnosno potrebu propisivanja obveze Nacionalnom vijeću da prilikom propisivanja Nacionalnih sveučilišnih, znanstvenih i umjetničkih kriterija predvidi primjereno vremensko razdoblje između objave novih Nacionalnih sveučilišnih, znanstvenih i umjetničkih kriterija i njihovog stupanja na snagu. Naime, s obzirom da se sukladno čl. 110. st. 1. prijedloga Zakona rokovi za izbor odnosno reizbor nastavnika počinju računati danom izbora ili reizbora na radno mjesto, pojedini će se zaposlenici u trenutku donošenja novih kriterija naći u situaciji da im je preostalo još vrlo malo vremena za prilagodbu novim kriterijima, a koji im do tog trenutka nisu bili poznati. Propisivanjem obveze predviđanja primjerenog prijelaznog razdoblja omogućio bi se dovoljan vremenski period svim zaposlenicima za prilagodbu novim kriterijima, odnosno omogućila bi se produljena primjena do tada važećih kriterija čime bi se na pravičan način omogućio izbor odnosno reizbor zaposlenicima koji su svoj rad obavljali prema tim kriterijima. Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata.
706 Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 86.  Kao što smo već istaknuli u komentaru na čl. 42., smatramo kako bi Nacionalno vijeće trebalo donositi i kriterije za reizbor nastavnika, odnosno znanstvenika, a ne da isti budu definirani ovim Zakonom kao polovina Nacionalnih sveučilišnih, znanstvenih i umjetničkih kriterija. Na taj način bi moglo kriterije za reizbor prilagoditi težini pojedinih Nacionalnih kriterija za izbor i mogućnostima njihova ispunjenja, vodeći pritom računa o specifičnostima pojedinih znanstvenih područja i polja.  Predlažemo da se NV ima ovlast donošenja izbornih uvjeta za brže napredovanje ili preskakanje radnih mjesta za najuspješnije.  U stavku 1 u točki 3 bi trebalo propisati da NV može davati mišljenja općenito o aktima strateškog planiranja RH iz rakursa znanosti i visokog obrazovanja, a ne samo na one akte koji se odnose na obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja i znanosti. Nije prihvaćen Navedeno će biti uređeno Nacionalnim sveučilišnim, znanstvenim i umjetničkim kriterijima. Predlagatelj je mišljenja kako nema potrebe dopuniti članak 86. stavak 1. točku 3. prijedloga Zakona jer je predložena formulacija jasnija.
707 Hrvatsko knjižničarsko društvo ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 10. Članak 10. (dodati st. 5.) (1) Sveučilište obavlja djelatnost visokog obrazovanja, znanstvenu odnosno umjetničku djelatnost i stručnu djelatnost u najmanje dva znanstvena područja, odnosno u znanstvenom i umjetničkom području te u najmanje tri polja. Sveučilište može obavljati i druge djelatnosti u skladu sa zakonom i statutom. (2) Sveučilište kao sastavnicu s pravnom osobnosti može osnovati fakultet ili umjetničku akademiju. (3) Sveučilište kao sastavnicu bez pravne osobnosti može osnovati odjel, institut, centar, zavod ili drugu ustrojstvenu jedinicu sveučilišta. (4) Sveučilište može osnovati pravnu osobu čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata i sveučilišta (5) Sveučilište može imati i druge sastavnice, koje služe zadovoljavanju sveučilišnih potreba (primjerice zaklade, fondacije, udruge, studentske centre, zdravstvene ustanove, knjižnice, tehnologijske centre, informatičke, kulturne, sportske) (6) Unutarnji ustroj sveučilišta i njegovih sastavnica uređuje se statutom sveučilišta u skladu s ovim Zakonom. OBRAZLOŽENJE: U cijelosti su izostavljene određene sastavnice koje su navedene u postojećem zakonu (knjižnice, zdravstvene ustanove u kojima se izvodi nastava, …) Stoga predlažemo da se umetne ovaj stavak, prema postojećem zakonu 'Ustroj sveučilišta i njegove sastavnice', čl. 54. st. 2. Sveučilište ne može osnovati pravnu osobu – ustanovu čiji je osnivač RH, a prava i dužnosti ima Vlada, kao što su to zdravstvene ustanove koje su glavna nastavna baza za izvođenje nastave na svim medicinskim fakultetima. Te ustanove nisu obuhvaćene st. 4. Nije prihvaćen Predloženo je obuhvaćeno stavkom 3.
708 Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 54. Člankom 54. stavkom 3. određeno je da se Postupak imenovanja i prava profesora emeritusa, odnosno znanstvenika emeritusa uređuje statutom sveučilišta, fakulteta, umjetničke akademije, odnosno znanstvenog instituta. Budući se radi o pitanjima u kojima može doći do izmjena u regulaciji, smatramo da se ista trebaju uređivati drugim općim aktom ustanove, a ne statutom. Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata.
709 Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 53. Odredbe članka 53. krajnje su nejasne. Nije jasno što znači „angažirati“ naslovnog nastavnika odnosno naslovnog znanstvenika? Gdje se odnosno kako nađe naslovni nastavnik ili znanstvenik, ako ne putem javnog natječaja? Netko ga poznaje, preporuči? Kako se odgovarajuće primjenjuje članak 40. koji upravo regulira postupak zapošljavanja na temelju javnog natječaja na postupak izbora na naslovna radna mjesta koji se provodi bez javnog natječaja? Što se od tog članka uopće može primijeniti? Sadašnji Zakon je predviđao naslovna zvanja samo na visokim učilištima i mogućnosti sudjelovanja naslovnog nastavnika i suradnika u nastavi dijela ili cijele nastave određenog predmeta. Sada je moguće da naslovni nastavnik/znanstvenik obavlja sve poslove radnog mjesta na visokim učilištima , ali i da institut angažira naslovnog znanstvenika. Ako naslovni nastavnik / znanstvenik može raditi sve poslove kao i redovno zaposlen nastavnik/znanstvenik, osim što mu se naknada za rad isplaćuje kao drugi dohodak, odnosno ne prima plaću i nema nikakva materijalna prava iz radnog odnosa, postavlja se pitanje, zašto bi bilo koji poslodavac zasnivao radni odnos sa zaposlenikom (raspisivao javni natječaj, isplaćivao plaću svih 12 mjeseci u godini, isplaćivao druga materijalna prava iz radnog odnosa) ako mu sve poslove koje mu obavlja zaposleni nastavnik/znanstvenik može obaviti osoba preko ugovora o djelu i to samo u onom dijelu godine (semestra) u kojem treba izvoditi nastavu. Nije prihvaćen Predlagatelj Zakona smatra da su odredbe jasne. Obzirom se ne radi o radnom mjestu postupak angažiranja će visoko učilište urediti svojim općim aktima.
710 Filip Dujmić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 43. Potrebno je definirati, odnosno dodati stavak da nastavnik koji zadovoljava uvjete samostalno putem faluktetskog vijeća pokreće izbor na više radno mjesto ispunjavanjem kriterija za izbor na više radno mjesto po isteku 5 godina od zadnjeg izbora. S obzirom na to da je u dijelu gdje se govori o „Posljedicama koje će proisteći donošenjem Zakona" navedeno: „Zakon bi trebao pozitivno utjecati na zadržavanje studenata i znanstvenika, odnosno trebao bi spriječiti odljev studenata i znanstvenika." Potrebno je zakonom urediti da nastavnik koji je zadovoljio sve propisane kriterije za izbor u više zvanje bude omogućen izbor na više radno mjesto po isteku roka od pet godina od zadnjeg izbora. A nastavnik koji nije zadovoljio propisane kriterije za izbor u više zvanje u roku od pet godina pokreće reizbor na postojeće radno mjesto. (1) Nastavnik, odnosno znanstvenik koji je na radnome mjestu proveo najmanje pet godina izabire se na više radno mjesto. (2) Postupak izbora na više radno mjesto pokreće se odlukom senata, fakultetskog ili akademijskog vijeća, vijeća veleučilišta, odnosno znanstvenog vijeća na zahtjev nastavnika odnosno znanstvenika. Sastavni dio odluke o pokretanju postupka izbora nastavnika, odnosno znanstvenika na više radno mjesto čini odluka o imenovanju stručnog povjerenstva. Nije prihvaćen Znanstveni instituti odnosno visoka učilišta interni aktima i u skladu sa financijskim planom rade raspored radnih mjesta te utvrđuju potrebu otvaranja novih radnih mjesta koja su potrebna za napredovanje.
711 Hrvatsko knjižničarsko društvo ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 95. Predlaže se dodati novi članak nakon čl. 95. s nadnaslovom "Knjižnice", a tekst članka bi glasio: „Knjižnice iz sustava visokog obrazovanja i znanstvene i umjetničke djelatnosti obvezni su dio informacijske, obrazovne, nastavne, znanstvenoistraživačke, kulturne i javne djelatnosti." OBRAZLOŽENJE U Nacrtu prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti nije jasno istaknut položaj i status knjižnica, gdje se uloga knjižnice spominje samo u stavku 77. u kontekstu besplatnog korištenja građe knjižnice. S obzirom na opseg, važnost, složenost i ulogu knjižnica iz sustava visokog obrazovanja i znanosti, smatramo da bi se njezina uloga trebala više istaknuti jednim zajedničkim člankom kojim bi se jasno istaknuo njezin status na razini institucija. Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata jer je navedeno uređeno propisima kojima se uređuje knjižnična djelatnost.
712 Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 50. Ako se propisuje da se lektori zapošljavaju za potrebe izvođenja sveučilišnog studija jezika i književnosti – tada se treba propisati i to da ih se može zaposliti na sveučilištu odnosno njegovoj sastavnici, a ne na visokom učilištu, budući da se na sveučilištu izvode sveučilišni studiji. Predlažemo da se povratak na radno mjesto jamči od podnošenja zahtjeva lektora, da osoba izbjegne nezaposlenost 30 dana. Nije prihvaćen Visoko učilište je nadređen pojam sveučilištu. U odnosu na stavak 2. rok se mora vezati uz činjenicu prestanka važenja ugovora o radu obzirom se i zahtjev za povratak na radno mjesto ne može postaviti prije prestanka ugovora o radu.
713 Filip Dujmić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 41. Potrebno je definirati, odnosno dodati stavak da nastavnik koji zadovoljava uvjete pokreće izbor na više radno mjesto čim stekne uvjete po isteku 5 godina. S obzirom na to da je u dijelu gdje se govori o „Posljedicama koje će proisteći donošenjem Zakona" navedeno: „Zakon bi trebao pozitivno utjecati na zadržavanje studenata i znanstvenika, odnosno trebao bi spriječiti odljev studenata i znanstvenika." Potrebno je zakonom urediti da nastavnik koji je zadovoljio sve propisane kriterije za izbor u više zvanje bude omogućen izbor na više radno mjesto po isteku roka od pet godina. A nastavnik koji nije zadovoljio propisane kriterije za izbor u više zvanje u roku od pet godina pokreće reizbor na postojeće radno mjesto. Nije prihvaćen Znanstveni instituti odnosno visoka učilišta interni aktima i u skladu sa financijskim planom rade raspored radnih mjesta te utvrđuju potrebu otvaranja novih radnih mjesta koja su potrebna za izbor na više radno mjesto.
714 Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 47. Trebalo bi propisati u roku od 30 dana od pisanog zahtjeva nastavnika/znanstvenika, kako bi se na posao mogao vratiti u kontinuitetu, a ne čekati na povratak cijelih mjesec dana – što će raditi za to vrijeme - prijaviti se na Zavod za zapošljavanje? Nije prihvaćen Rok je potrebno vezati uz dan prestanka obavljanja dužnosti.
715 Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37.  Odredba članka 37. stavka 1. kojom je određeno da se nastavnici na sveučilištu zapošljavaju na znanstveno-nastavna i umjetničko-nastavna radna mjesta, a iznimno i na nastavna radna mjesta pogrešno je napisana budući da pretpostavlja da netko već treba biti nastavnik da bi se zaposlio na navedena radna mjesta. Ista primjedba odnosi se i na st. 2-4 članka 37. Na radna mjesta se ne zapošljava nastavnik, nego osoba s odgovarajućim kvalifikacijama koja ispunjava uvjete za zapošljavanje.  Također, nejasno je što bi to bili kolegiji na sveučilištu koji ne zahtijevaju znanstveni pristup. Predlažemo navedeni stavak preciznije definirati na sljedeći način: "Na sveučilištu se osobe zapošljavaju na znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna i nastavna radna mjesta. Na nastavna radna mjesta osobe se na sveučilištu zapošljavaju ako postoji opravdana potreba. Ako je riječ o kolegijima koji su temeljno zastupljeni u nekom drugom znanstvenom području, polju ili grani (npr. kolegiji iz stranog jezika struke), osobe se mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta predavača. Isključivo za potrebe sveučilišnog studija jezika i književnosti osobe se mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta lektora. Za potrebe sveučilišnih umjetničkih studija osobe se mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta umjetničkog suradnika i korepetitora. Osobe se na sveučilištu mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta i kada se na sveučilištu izvodi stručni studij."  Dodatno, u pokušaju definiranja radnih mjesta, iste bi bilo smislenije pobrojati ovisno o vrsti ustanova na kojima se ustrojavaju i to po mogućnosti sustavno, u odvojenim člancima.  Odredba članka 37. stavka 2. kojom je određeno da nastavu na veleučilištu mogu izvoditi nastavnici izabrani na znanstveno-nastavna radna mjesta može imati višestruko značenje pa bi bilo dobro precizirati što ona točno znači. Znači li navedena odredba da se na veleučilištima također mogu provoditi izbori na znanstveno-nastavna radna mjesta odnosno ustrojavati takva radna mjesta ili da se na veleučilištima priznaje izbor na znanstveno-nastavno radno mjesto prethodno proveden na bilo kojoj sastavnici bilo kojeg sveučilišta u RH pri čemu se onda tu osobu koja je na znanstveno-nastavnom radnom mjestu na nekom sveučilištu može zaposliti i na veleučilištu (npr. u dopunskom radnom odnosu ili u nepunom radnom vremenu). U potonjem slučaju ponovno je nejasno na kojem radnom mjestu, na nekom od nastavnih radnih mjesta ili na znanstveno-nastavnom radnom mjestu, ili ju se može angažirati kao vanjskog suradnika temeljem ugovora o djelu, a na temelju njenog prethodnog izbora na znanstveno-nastavnom radnom mjestu u RH? Sva opisane mogućnosti pretpostavljaju da već zaposlenu osobu na znanstveno-nastavnom radnom mjestu na nekom sveučilištu, dodatno angažira i veleučilište. Osim što se postavlja pitanje zašto je ova mogućnost predviđena u odnosu na osobe zaposlene na ZN radnim mjestima na sveučilištu, a nije i za recimo nastavna radna mjesta na sveučilištu, koja vjerojatno bolje odgovaraju potrebama nastave na veleučilištu, otvara se i pitanje u koju to poziciju dovodi osobe na nastavnim radnim mjestima na veleučilištima? Ovakvo rješenje ne može se opravdati ni po principu reciprociteta (da se na veleučilištima želi dopustiti rad znanstveno-nastavnog kadra koji je inače svojstven sveučilištima, kao što se iznimno, na sveučilištu dopušta postojanje nastavnih radnih mjesta) jer se mogućnost postojanja nastavnih radnih mjesta na sveučilištu veže uz postojanje objektivne potrebe za takvim radnim mjestima (opći i stručni predmeti, izvedba stručnih studija), dok na veleučilištima slične potrebe u smislu izvedbe predmeta koji zahtijevaju znanstveni pristup zapravo nema ili ima rijetko. Eventualno potrebna suradnja sa sveučilištima radi podizanja kvalitete nastave, može se ostvariti kroz gostujuća predavanja i neke druge vidove suradnje visokih učilišta, a ne stvaranjem ovakve vrste konkurencije znanstveno-nastavnog kadra sa sveučilišta s nastavnim na veleučilištima.  Odredba članka 37. stavka 3. kojom je određeno da se znanstvenici na znanstvenim institutima zapošljavaju na znanstvena radna mjesta značila bi da se osobe znanstvenici na institutima zapošljavaju samo na znanstvena radna mjesta, što nije točno. Na institutima ima puno zaposlenih osoba koje se i po važećem ZZDVO-u smatraju znanstvenicima, a nisu zaposleni na znanstvenim radnim mjestima, već primjerice na stručnim ili suradničkim (poslijedoktorand). NAPOMENA. Ako se pak u obzir uzme definicija znanstvenika iz članka 85. ovog Prijedloga Zakona po kojoj je znanstvenik osoba sa stečenim akademskim stupnjem doktora znanosti, osoba upisana na doktorski studij ili magistar znanosti koji se bavi znanstvenom djelatnošću, onda je krug znanstvenika na institutima koji se ne zapošljavaju na znanstvena radna mjesta još i širi.  Potrebno je razmotriti i pitanje opravdanosti postojanja suradničkih radnih mjesta na veleučilištima, posebno u kontekstu odredbe članka 44. stavka 4. ovog prijedloga Zakona sukladno kojoj asistenti na veleučilištu nisu dužni upisati ni pohađati doktorski studij, slijedom čega niti nemaju pravo na pokriće troškova takvog studija. Navedena odredba bi značila da asistent na veleučilištu nema obvezu znanstvenog istraživanja u svrhu izrade i obrane doktorske disertacije, a što je zapravo glavni sadržaj, svrha i cilj radnog mjesta asistenta na sveučilištu? Što asistent na veleučilištu u tom slučaju radi i zbog čega se zapošljava na veleučilištu?  Odredba čl. 37. stavka 5. određuje da se stručni suradnici, osim za provođenje stručnih i znanstvenih projekata (što nije sporno), zapošljavaju i radi održavanja nastave. Nastavni rad ove kategorije zaposlenika nije trenutno normiran Kolektivnim ugovorom za znanost i visoko obrazovanje (niti je to na tom mjestu bilo moguće s obzirom na heterogenost takvih radnih mjesta). Stoga bi njihovo uključivanje u nastavu bez propisivanja određenih kriterija i ograničenja, a imajući u vidu njihove niže koeficijente u odnosu na znanstveno-nastavno i nastavno osoblje moglo dovesti do problema njihovog pretjeranog uključivanja u nastavu. Smatramo kako bi nastavni rad stručnih radnih mjesta trebao biti iznimka i specifično reguliran u odnosu na nastavu koju izvode nastavna i znanstveno-nastavna radna mjesta. Trebalo bi uputiti na statute fakulteta i sveučilišta da to pitanje pobliže reguliraju s obzirom na spomenutu heterogenost.  Nacrt Zakona ni na koji način ne regulira postojeća projektna istraživačka radna mjesta ustrojena na visokim učilištima, nastala iz znanstvenih i stručnih potreba učilišta, a koja nisu predviđena dosadašnjim zakonom (sic). Stoga predlažemo regulaciju tih radnih mjesta kao posebne vrste radnih mjesta na sveučilištima u Republici Hrvatskoj, a koja se može primijeniti i na administrativna radna mjesta na projektima na sljedeći način: „ISTRAŽIVAČKA RADNA MJESTA NA ZNANSTVENIUM PROJEKTIMA NA SVEUČILIŠTIMA Istraživačka radna mjesta na znanstvenim projektima na sveučilištu odnosno pojedinoj njegovoj sastavnici su: mlađi istraživač, istraživač, iskusni istraživač, vodeći istraživač. Uvjete za zapošljavanje na istraživačka radna mjesta na znanstvenim projektima propisuje sveučilište odnosno sastavnica sveučilišta. Osobe zaposlene na istraživačkim radnim mjestima obavljaju isključivo visokostručni i znanstveni rad na znanstvenim projektima. Iznimno, osobe zaposlene na istraživačkim radnim mjestima mogu sudjelovati u nastavi, sukladno općem aktu Sveučilišta ili njegove sastavnice na kojoj su zaposleni. Za obavljanje poslova na istraživačkim radnim mjestima, sklapa se ugovor o radu na određeno vrijeme sukladno općem propisu koji uređuje sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme. S osobama na istraživačkim radnim mjestima na sveučilištu odnosno pojedinoj njegovoj sastavnici za koje postoji potreba da na dva ili više projekata ograničenog trajanja rade u kontinuitetu dulje vrijeme od vremena na koje je sukladno općem propisu moguće sklopiti radni odnos na određeno vrijeme, obvezno se sklapa ugovor o radu na neodređeno vrijeme. Prestanak potrebe za radom osobe zaposlene na istraživačkom radnom mjestu uslijed završetka postojećih i izostanka novih znanstvenih projekata na kojima bi istraživač mogao biti zaposlen kod poslodavca predstavlja opravdani razlog za otkazivanje ugovora o radu poslovno uvjetovanim otkazom. Poslodavac na istraživačko radno mjesto na kojem je bio zaposlen istraživač kojemu je prestao radni odnos poslovno uvjetovanim otkazom, na to radno mjesto ne može zaposliti drugu osobu godinu dana od dana prestanka radnog odnosa istraživača poslovno uvjetovanim otkazom, bez da prethodno ponudi ponovno zasnivanje radnog odnosa istraživaču kojem je radni odnos prestao poslovno uvjetovanim otkazom. Plaća, kao i sva druga materijalna prava zaposlenika na istraživačkim radnim mjestima osigurava se iz sredstva znanstvenog odnosno znanstvenih projekata na kojima je istraživač zaposlen sukladno općim i posebnim propisima koji uređuju plaće u javnim službama.“ Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. Ustroj radnih mjesta uredit će se općim aktom visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta.
716 SANJA MATIĆ SKOKO NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI predsjednica ZV-a Instituta za oceanografiju i ribarstvo u ime navedenog tijela Pozdravljamo uvođenje Združenih studija što predstavlja pozitivni pomak prema ravnopravnijem sudjelovanju javnih znanstvenih instituta u organizaciji doktorskih studija i otvara im mogućnost da budu nositelji istih. U članku 64 stavak 1 treba izbaciti riječ iznimno koja u ovom kontekstu nema nikakvo značenje. Riječ iznimno u zakonima nije poželjna jer ništa ne zabranjuje i svatko je može tumačiti kako hoće, osim u slučaju kada se te iznimne situacije za koje nešto vrijedi ili ne vrijedi taksativno navedu, što ovdje nije slučaj. Nije prihvaćen Iznimka postoji jer je visoko obrazovanje primarno vezano uz visoka učilišta.
717 SANJA MATIĆ SKOKO NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI predsjednica ZV-a Instituta za oceanografiju i ribarstvo u ime navedenog tijela U slučaju Upravnih vijeća u javnim znanstvenim institutima (članak 33) ne postaje nikakvi kriteriji koje treba ispunjavati osoba koja će biti predstavnik osnivača u Upravnom vijeću, te koja je odgovornost tih članova za odluke vezane uz rad institucije. Predlažemo da se donesu jasni kriteriji. Nije prihvaćen Predlagatelj je mišljenja kako nema razloga za propisivanje kriterija za članove Upravnog vijeća.
718 Branko Štefanović (Sveučilište VERN') ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 97. Članak 97., stavak (1): Sredstva iz državnog proračuna Republike Hrvatske doznačuju se javnom visokom učilištu, odnosno javnom znanstvenom institutu na temelju programskog ugovora. Osvrt: Ako su ovom odredbom privatna visoka učilišta i privatni znanstveni instituti, kao javne ustanove prema Zakonu o ustanovama, isključeni iz prava korištenja sredstava državnog proračuna, u koji proračun uplaćuju sredstva jednako kao i javna/državna visoka učilišta i instituti, radi se o izričitoj diskriminaciji javnih ustanova na osnovi vlasništva, odnosno osnivača. Prijedlog: Izmijeniti stavak tako da on glasi: Sredstva iz državnog proračuna Republike Hrvatske doznačuju se visokom učilištu, odnosno znanstvenom institutu na temelju programskog ugovora. Nije prihvaćen Člankom 97. prijedloga Zakona propisuje se financiranje javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta.
719 Branko Štefanović (Sveučilište VERN') ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 79. Članak 79., stavak (1): Student državljanin Republike Hrvatske, odnosno državljanin države članice Europske unije koji studira u redovitom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju na javnom visokom učilištu ostvaruje pravo na subvencioniranje troškova školarine iz državnog proračuna, u skladu s uredbom iz članka 102. stavak 10. ovoga Zakona. Osvrt: U prethodnome osvrtu na članak 7. stavak (1). Nacrta, podrobno je pojašnjeno da, sukladno referentnim odredbama ovoga Nacrta i odredbama Zakona u ustanovama (dalje ZOU), podjela na javna i privatna visoka učilišta ne stoji budući da su sve ustanove javne pa tako i sva visoka učilišta jesu javna. Shodno tome, visoka učilišta treba podijeliti prema njihovim osnivačima na državna i privatna, a ne na javna i privatna. U ovome članku 79. stavku (1) riječ je o pravu „…na subvencioniranje troškova školarine iz državnog proračuna…“ i to za studente javnih visokih učilišta. • Ako se, slijedom referentnih odredbi ovoga Nacrta i ZOU-a, u ovome Nacrtu prihvati podjela na državna i privatna visoka učilišta, a to bi jedino bilo ispravno, onda članak 79., stavak (1), ostane li ovakav kakav jest, vrijedi za redovne studente svih visokih učilišta, dakle i privatnih, jer su i ona javna. • Ako se u ovome Nacrtu prihvati podjela na državna i privatna visoka učilišta, što bi jedino bilo ispravno, a korištenje prava iz članka 79. stavka (1) se izrijekom ograniči samo na studente državnih visokih učilišta, onda bi posljednju riječ trebao imati Ustav Republike Hrvatske, a Članak 65. Ustava RH glasi: Osnovno je školovanje obvezatno i besplatno. Svakomu je dostupno, pod jednakim uvjetima, srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje u skladu s njegovim sposobnostima. Uskraćivanjem korištenja Ustavom zajamčenih prava studentima privatnih visokih učilišta (koja su javne ustanove) da studiraju pod jednakim uvjetima kao i studenti na državnima, a to, između ostaloga, uključuje korištenje sredstava iz državnog proračuna, u koji su novac za školovanje uplaćivali njihovi roditelji jednako kao i roditelji studenata državnih visokih učilišta, ozakonjuje se diskriminacija na osnovu vlasništva, odnosno osnivačkih prava, javnih ustanova na kojima su ti studenti odlučili studirati. Prijedlog: Izmijeniti dio Stavka (1), članka 79. tako da glasi: Student … koji studira u redovitom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju na hrvatskom visokom učilištu ostvaruje pravo na subvencioniranje troškova školarine iz državnog proračuna … Nije prihvaćen Privatna visoka učilišta ne osniva Republika Hrvatska te stoga niti ne mogu biti predmet subvencioniranja iz državnog proračuna.
720 Branko Štefanović (Sveučilište VERN') ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 69. Članak 69., stavak (2): Upis na studij provodi visoko učilište na temelju javnoga natječaja objavljenog na mrežnim stranicama visokog učilišta najkasnije 1. svibnja tekuće godine. Osvrt: Čemu služi ovaj rok 1. svibnja tekuće godine? Ako, recimo, visoko učilište dobije dopusnicu za određeni studij 2. svibnja, zar da čeka godinu dana na početak upisa studenata? Ovo je kontraproduktivno ograničenje. Prijedlog: Izostaviti rok. Nije prihvaćen Predlagatelj smatra da je rok potreban radi uređivanja sustava upisa na studij.
721 Branko Štefanović (Sveučilište VERN') ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 61. Članak 61., stavak (4): Iznimno, sveučilišni specijalistički studij može upisati i osoba koja je završila stručni diplomski studij uz polaganje razlikovnih ispita koje određuje visoko učilište i/ili uz najmanje pet godina radnoga staža u području izvođenja studija. Uvjete upisa na sveučilišni specijalistički studij propisuje visoko učilište. Osvrt: Što u ovome konkretnom slučaju znači „iznimno“!? U čemu je iznimnost i od čega? Koje bi to bile iznimke? Tko i kako ih utvrđuje? Ovako sročeno, ostavlja prostor za različite proizvoljne interpretacije „iznimnog”, a time i ovog stavka. Prijedlog Članak 61.stavak (4): U prvoj rečenici stavka izostaviti „iznimno“ Nije prihvaćen Iznimka je predviđena obzirom su uvjeti pristupa na razinu 7.2. uređeni Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.
722 Branko Štefanović (Sveučilište VERN') ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 15. Članak 15., stavak (1): Sveučilišno vijeće na javnom sveučilištu sastoji se od sedam članova. Tri člana sveučilišnog vijeća imenuje senat sveučilišta, a tri člana osnivač. Predsjednika sveučilišnog vijeća imenuju članovi ovoga vijeća zajednički. Ako članovi sveučilišnog vijeća zajednički ne imenuju predsjednika u roku tri mjeseca od dana imenovanja posljednjeg člana ovoga vijeća, predsjednika sveučilišnog vijeća imenuje Vlada Republike Hrvatske. Članak 15., stavak (2): Članovi sveučilišnog vijeća koje imenuje osnivač ne smiju biti državni dužnosnici, članovi Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj, službenici Ministarstva niti zaposlenici i vanjski suradnici tog sveučilišta. Osvrt: Ova dva, kao i preostali stavci članka 15., ostavljaju i dalje nejasnoću oko postojanja i djelovanja sveučilišnog vijeća na privatnim sveučilištima. Između redaka, a tako se ne bi smjeli pisati i čitati zakoni, naslućuje se da se čitav ovaj članak odnosi samo na javna/državna sveučilišta. Međutim, to bi trebalo jasnije istaknuti već u naslovu poglavlja. Prijedlog Izmijeniti naslov poglavlja tako da glasi: Sveučilišno vijeće na javnom (državnom) sveučilištu Nije prihvaćen U članku 15. stavak 13. jasno je naznačeno da se sastav, djelokrug i način izbora članova sveučilišnog vijeća privatnog sveučilišta utvrđuju statutom.
723 Branko Štefanović (Sveučilište VERN') ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 13. Članak 13., stavak (3): Rektor je obvezan podnijeti senatu i sveučilišnom vijeću godišnje izvješće o provedbi strategije razvoja sveučilišta Osvrt: Umjesto sveučilišnog vijeća, privatna sveučilišta imaju Upravno vijeće koje imenuje osnivač. Prijedlog: Izmjena stavka (3), tako da glasi: Rektor je obvezan podnijeti senatu i sveučilišnom vijeću javnih (državnih), odnosno Upravnom vijeću privatnih sveučilišta, godišnje izvješće o provedbi strategije razvoja sveučilišta. Nije prihvaćen Javna i privatna visoka učilišta su u pravilu izjednačena u pravima i obvezama u prijedlogu teksta Zakona osim u odnosu na osnivača.
724 Branko Štefanović (Sveučilište VERN') ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 13. Članak 13., stavak (2): Rektor ima sljedeće ovlasti*: 3. predlaže senatu donošenje općih akata te donosi opće akte, osim onih koje u skladu sa statutom donosi senat 5. predlaže sveučilišni proračun i financijski plan 6. upravlja izvršenjem sveučilišnog proračuna u skladu s ovim Zakonom, statutom sveučilišta i odredbama programskog ugovora 7. upravlja imovinom sveučilišta uz suglasnost senata * Pobrojane su samo ovlasti na koje se donji osvrt odnosi. Osvrt: Kod privatnih sveučilišta, zbog specifičnosti poslovanja i upravljanja te zaštite interesa osnivača, ovdje pobrojene ovlasti trebaju biti regulirane statutom sveučilišta. Prijedlog: Članak 13. stavak (2) izmijeniti tako da glasi: Rektor javnih (državnih) sveučilišta ima sljedeće ovlasti: … ovlasti ostaju kako je u Nacrtu. Dodaje se stavak: Rektor privatnih sveučilišta ima ovlasti određene statutom sveučilišta. Nije prihvaćen Javna i privatna visoka učilišta su u pravilu izjednačena u pravima i obvezama u prijedlogu teksta Zakona osim u odnosu na osnivača.
725 Branko Štefanović (Sveučilište VERN') ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. Članak 12., stavak (5): Studentski predstavnici u senatu imaju pravo suspenzivnog veta pri odlučivanju o pitanjima promjene uvjeta studija, izmjene nastavnih programa i izvedbenog plana studija pitanjima studentskog standarda te drugim pitanjima važnim za studente koja su utvrđena statutom sveučilišta... Osvrt: Prema ovome članku/stavku, sa samo 15% zastupljenosti studenti jedini imaju pravo veta u odlučivanju o izmjenama nastavnih programa i izvedbenih planova. Na temelju čega? Nastavni programi i izvedbeni planovi rezultat su ozbiljnoga rada nastavnih stručnjaka. Jesu li studenti dovoljno nastavno stručni u području svojih studija pa na temelju te stručnosti imaju pravo osporavati i suspendirati odluke nastavne struke i na taj način bitno usporavati stanovite dinamične procese razvoja studijskih programa!? Taj veto je kontraproduktivan, potencijalno štetan, a nikako koristan. Prijedlog Iz članka 12. ukloniti stavak (5). Nije prihvaćen Sukladno stavku 5. način upotrebe suspenzivnog veta i potrebna većina prilikom obveznoga ponovnog odlučivanja uređuje se statutom sveučilišta gdje će se prilikom uređivanja načina upotrebe voditi računa o načelu svrhovitosti.
726 Branko Štefanović (Sveučilište VERN') ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. Članak 12., stavak (3): Senat ima sljedeće ovlasti*: 3. donosi misiju i strategiju razvoja sveučilišta 5. donosi sveučilišni proračun i financijski plan 6. odlučuje o statusnim promjenama sveučilišta 8. odlučuje o osnivanju i ukidanju te promjeni statusa sastavnica 9. odlučuje o osnivanju pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata i sveučilišta 10. provodi postupak izbora i postupak razrješenja rektora i prorektora 11. imenuje čelnike pravnih osoba koje osnivaju sveučilišta * Pobrojane su samo ovlasti na koje se donji osvrt odnosi. Osvrt: Poglavlje Nacrta u kojem je ovaj članak nosi naslov Senat, dakle bez naznake radi li se o senatu javnih/državnih ili privatnih sveučilišta. Prema tome, stavak (3) članka 12, trebao bi se odnositi na sva sveučilišta. Međutim, gore pobrojane ovlasti na privatnim sveučilištima nisu i ne bi trebale biti ovlasti senata, već osnivača ili Upravnog vijeća. Prijedlog Članak 12., stavak (3): Senat javnih (državnih) sveučilišta ima sljedeće ovlasti: … ovlasti ostaju kako je u Nacrtu. Dodaje se stavak: Senat privatnih sveučilišta ima ovlasti određene statutom sveučilišta. Nije prihvaćen Javna i privatna visoka učilišta u pravilu su jednaka u odnosu na prava i obveze osim u odnosu na osnivača.
727 Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 40. (10) Predlažemo da se propiše daljnji tijek natječajnog postupka u slučaju da matični odbor utvrdi da predloženi kandidat ne ispunjava kriterije; poništava li se natječaj (jasno da da kad je samo jedan prijavljeni kandidat, ali je pitanje što u slučaju više prijavljenih kandidata). (11) Smatramo da nije prihvatljivo "rješenje" da netko stječe određeno pravo i zapošljava se pukom činjenicom propusta određenog tijela. Ako postoji bojazan da matični odbori neće u roku od 60 dana donijeti odluku, onda se može produljiti rok ili se u propisima koji definiraju rad matičnih odbora mogu propisati određene mjere/sankcije za takve slučajeve Nije prihvaćen Stavak 11. predložen je s ciljem povećanja produktivnosti postupka izbora, a do izbora u slučaju neispunjavanju kriterija ne bi smjelo doći jer stručno povjerenstvo također ocjenjuje ispunjavaju li kandidati Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterije. Dodatno, kandidati moraju ispuniti i dodatne kriterije utvrđene općim aktima visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta sukladno članku 39. stavku 1. prijedloga Zakona.
728 Branko Štefanović (Sveučilište VERN') ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 11. Članak 11. stavak (2): Osvrt: Bilo bi dobro omogućiti sveučilištima da, kad to smatraju potrebnim, instaliraju poslovodnu funkciju koja će od rektora preuzeti ovlasti i odgovornosti poslovno-financijskog upravljanja. Prijedlog: U Članak 11. stavak (2): ubaciti upravljačka tijela tako da glasi: Sveučilište može imati i druga upravljačka, nadzorna, stručna i savjetodavna tijela. Sastav, način osnivanja, djelokrug i ovlasti ovih tijela propisuje se statutom, u skladu s ovim Zakonom. Nije prihvaćen Predlagatelj Zakona smatra da upravljačka tijela moraju biti normirana propisom.
729 Vlatko Cvrtila ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 58. Stručni prijediplomski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući program srednjoškolskog obrazovanja u trajanju od najmanje četiri godine uz obavezno polaganje prijemnog ispita kojeg utvrđuje ustanova visokog obrazovanja koja izvodi taj stručni studij. Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu sa Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.
730 Vlatko Cvrtila ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 58. Ovom odredbom državna matura stavljena je u isti rang s dvogodišnjim stručnim kratkim studijem (120 ECTS), što ne može biti ekvivalent i čime se bitno podcjenjuje stručni kratki studij, odnosno precjenjuje državna matura. Budući da se radi o stručnom prijediplomskom studiju, bilo bi logično da ga mogu upisati i osobe koje su završile četverogodišnje strukovne srednje škole i bez državne mature, a razumljivo je da ga onda mogu upisati i osobe koje su završile stručne kratke studije. Učenici srednjih strukovnih škola obavezni su polagati državnu maturu radi upisa na sveučilišne ili stručne studije iako program tih škola nije dizajniran za polaganje državne mature. Da bi ostvarili povoljan rezultat, učenici strukovnih škola moraju pohađati posebne pripreme koje od njih zahtijevaju dodatne napore najčešće tijekom četvrtog razreda. Prošle godine državnoj maturi pristupilo je 29.532 učenika, od čega su njih 43% gimnazijalci, a ostatak učenici strukovnih škola (ukupno 16.833). Od tog broja, državnu maturu nije prošlo 4.704 učenika strukovnih škola (28%). Istodobno državnu maturu nije prošlo samo 360 učenika koji su završili gimnazije (od 12.699 koji su pristupili ili manje od 3%). Državna matura je zamišljena kao sustav vanjskog vrednovanja prije svega gimnazija i tako je dizajnirana, a podaci pokazuju kako veći broj učenika strukovnih škola pristupa maturi i to isključivo radi upisa na studij. Dio tih učenika upisuje sveučilišne, a dio stručne studije. Držimo opravdanim polaganje državne mature za upise na sveučilišne studije, dok bi za upis na stručne bilo dovoljno polaganje prijemnog ispita na ustanovama koje izvode tu vrstu studija. Ovime bi se državi smanjili troškovi provođenja državne mature, smanjio pritisak (i troškovi) učenika strukovnih škola i povećala odgovornosti ustanova visokog obrazovanja koje izvode stručne studije za provedbu prijemnog postupka. Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu sa Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.
731 Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 80. Predlažemo da se omogući podnošenje žalbe i provođenje drugostupanjskog postupka/donošenje drugostupanjskog rješenja unutar visokog učilišta koje student pohađa i to zbog kraćeg trajanja i osiguranja ekonomičnosti postupka, a potencijalno i zbog sprječavanja preopterećenosti upravnih sudova. Nije prihvaćen Predlagatelj smatra da je pravna zašita osigurana kroz upravni spor.
732 Branko Štefanović (Sveučilište VERN') ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 11. Članak 11., stavak (1): Sveučilištem upravljaju senat i rektor. Rad javnog sveučilišta i njegovih sastavnica nadzire sveučilišno vijeće. Osvrt: Ovo je jedan od primjera nejasnoće oko toga odnosi li se odredba na javna (državna), privatna ili i jedna i druga sveučilišta. Prva rečenica odredbe govori o tome tko upravlja sveučilištem, bez naznake radi li se o javnom (državnom) ili privatnom sveučilištu. Shodno tome ta rečenica se odnosi na sve. Rečenica u nastavku govori o nadziranju rada javnog (državnog) sveučilišta. Iz toga proizlazi da se ona ne odnosi na privatna sveučilišta. Nejasnoća je u tome što, u tako formuliranoj odredbi, nadzor nad radom privatnog sveučilišta ostaje visjeti u zraku. Osim toga nameće se pitanje: ne odnosi li se i prva rečenica samo na javna (državna) sveučilišta, ali je to u njoj zaboravljeno istaknuti? Sve bi bilo jasnije kad bi na početku teksta Zakona stajala odredba predložena u Općenitom osvrtu na Nacrt, a koja glasi: Odredbe ovoga zakona koje su propisane visokim učilištima bez navođenja radi li se o javnim (državnima) ili privatnima, vrijede jednako za sva visoka učilišta, kako javna (državna) tako i privatna. Ono što je odredbama ovog zakona izrijekom propisano javnim (državnim) visokim učilištima, privatna reguliraju svojim statutom i/ili drugim općim aktom. Nadalje, javna (državna) sveučilišta osniva država (Sabor, Vlada…) i financira ih država kao njihov osnivač. Logično je da i način upravljanja i nadzor rada javnih (državnih) sveučilišta određuje osnivač, u ovome slučaju država ovim zakonom. Međutim, privatno sveučilište osniva privatna pravna osoba i financira ga vlastitim sredstvima te kroz djelovanje na tržištu, bez državnih financijskih subvencija. Način upravljanja i nadzor nad radom privatnih sveučilišta zakon treba definirati sukladno toj činjenici, što znači da ga treba određivati osnivač statutom. Prijedlog: U članku 11. izmijeniti stavak (1), tako da glasi: Javnim (državnim) sveučilištem upravljaju senat i rektor. Rad javnog (državnog) sveučilišta i njegovih sastavnica nadzire sveučilišno vijeće. Privatnim sveučilištima upravlja rektor i tijela koja određuje statut sveučilišta. Rad privatnog sveučilišta i njegovih sastavnica nadzire Upravno vijeće. Nije prihvaćen Radi se o tijelima koja upravljaju sveučilištem i koja kao takva moraju biti propisana zakonom dok su upravljačke ovlasti podijeljene između čelnika tijela i kolektivnog tijela koje upravlja.
733 Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 14. Predlažemo da mandat rektora traje 3 godine s mogućnošću jednog reizbora jer se na taj način "prati vertikala" u odnosu na mandat dekana. Također, mandat od tri godine s mogućnošću ponovnog izbora ima veću motivacijsku "snagu" te također predstavlja mogućnost (u slučaju nezadovoljstva njihovim radom) izbora drugog rektora. Nije prihvaćen Mandat rektora određen je uzimajući u obzir novi model financiranja kroz programske ugovore o čijem ostvarenju rektor izvještava senat sukladno članku 13. prijedloga Zakona.
734 Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. Predlažemo da ostanu nepromijenjeni nazivi suradničkih radnih mjesta zbog jasnijeg razlikovanja "statusa" i kvalifikacija tih dviju kategorija "suradnika". Predlažemo da ostanu nepromijenjeni nazivi stručnih radnih mjesta (ili da se predlože neki drugi u odnosu na predložene) zbog prepoznatljivosti i jasnijeg razlikovanja stručnih radnih mjesta i "službeničkih" radnih mjesta koji su, prema predloženom, zapravo istih naziva. Razlika je u opisu, vrsti i složenosti poslova te pratećim koeficijentima prema Uredbi o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama. Nije prihvaćen Nazivi asistent i viši asistent više odgovaraju suradničkim radnim mjestima, odnosno opisu poslova i zadaća za navedena radna mjesta koja surađuju u visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. Nazivi doktorand i poslijedoktorand označavaju statuse osoba s obzirom na stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti stoga ne odgovaraju nazivima suradničkih radnih mjesta i opisom poslova i zadaća. Stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti i/ili doktora umjetnosti predstavlja dio obveza suradničkog radnog mjesta asistent. Poslijedoktorsko usavršavanje predstavlja samo dio poslova suradničkog radnog mjesta viši asistent.
735 Fakultet organizacije i informatike ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 97. Stavak (3): Predlažemo brisanje rečenice „Kriterije raspolaganja vlastitim prihodima ministar utvrđuje pravilnikom“. Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu sa Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske.
736 Branko Štefanović (Sveučilište VERN') ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 4. Članak 4. stavak (2): Akademska samouprava obuhvaća: točka 3. - upravljanje financijskim i drugim resursima, u skladu s načelom javne odgovornosti, ovim Zakonom i drugim propisima Osvrt: Što se tiče upravljanja financijskim sredstvima, novi zakon bi trebao konkretno i transparentno regulirati naplaćivanje školarina onim studentima koji na javnim (državnim) visokim učilištima studiraju o vlastitome trošku. Naime, ustaljena je praksa da javna (državna) visoka učilišta tim studentima naplaćuju nerealno niske školarine, koje ni približno ne pokrivaju troškove studija. Uslijed složenog i javnosti nedovoljno transparentnog modela financiranja i upravljanja financijama javnih/državnih visokih učilišta, takva praksa upućuje na mogućnost da se njome: A) nenamjenski troši javni (državni) novac, odnosno novac poreznih obveznika i to na štetu onih studenata koji ispunjavaju uvjete za tzv. besplatan studij, odnosno studij uz državnu potporu, odnosno studij koji plaćaju porezni obveznici; B) narušava ravnopravnost tržišnog natjecanja prelijevanjem novca poreznih obveznika na tržište, odnosno u tržišnu utakmicu s privatnim visokim učilištima, koja su također porezni obveznici. Pojašnjenja: A) Nenamjensko trošenje novca poreznih obveznika na moguću štetu studenata koji studiraju uz državnu potporu Svojevremeno je, iz vjerodostojnog izvora, javnosti prezentiran podatak da se po svakome studentu, koji „besplatno“ studira na preddiplomskom ekonomskom ili srodnom studiju, iz državnog proračuna izdvaja cca. 40.000 kn po godini studija, ne računajući kapitalna ulaganja u prostor, opremu i sl. Ako je taj podatak točan, a nema razloga za dvojbu oko toga, onda iznos od 40.000 kn godišnje predstavlja stvarnu cijenu tog studija po studentu, bez uračunatih kapitalnih ulaganja. To znači: Prvo, da svakome studentu koji ispunjava uvjete za „besplatno“ studiranje, javno/državno visoko učilište treba isporučiti studij ekvivalentne vrijednosti u pogledu standarda i kvalitete studiranja. Sudeći prema primjeru i iskustvu privatnih visokih učilišta (čije školarine u pravilu ne prelaze tridesetak tisuća kn uključujući kapitalna ulaganja u prostor, opremu …), takav studij, za koji se od poreznih obveznika naplaćuje 40.000 kn po studentu godišnje bez kapitalnih ulaganja, podrazumijevao bi studiranje najviše razine kvalitete - u malim interaktivnim grupama, uz visoko individualiziranu nastavu i vrhunsku opremu, visoko motivirane i dobro plaćene nastavnike, organiziranu i stručno mentoriranu studentsku praksu u suradnji s renomiranim gospodarskim subjektima, učinkovito administriranje procesa studiranja …. Drugo, prema odredbama Zakona o ravnopravnosti tržišnog natjecanja, jedino s tom ili cijenom studija višom od 40.000 kn godišnje po studentu, to visoko učilište smije izaći na tržište obrazovanja. Međutim, ne događa se ni prvo ni drugo, nego treće: To isto visoko učilište ostvaruje „vlastiti“ prihod naplaćujući taj isti studij na tržištu, ne po stvarnoj cijeni od 40.000 kn godišnje ili višoj, već po višestruko nižoj cijeni od samo cca 5.000 do 7.000 kn godišnje. Nameće se pitanje: tko pokriva razliku do stvarne, nekoliko puta više, cijene tog studija? Ne radi li se tu o prelijevanju novca poreznih obveznika na tržište? I to s posljedicom umanjenja kvalitete studiranja onim studentima kojima je taj novac namijenjen, koji su ispunili uvjete da im iznimno kvalitetno studiranje, u vrijednosti od 40.000 kn godišnje po glavi, plate porezni obveznici, a sada će dobiti studij bitno manje vrijednosti, kako bi se pokrila razlika između onih 40.000 kn i višestruko umanjenih školarina za studente koji uvjete za „besplatan“ studij nisu ispunili. Na to pitanje nema i ne će biti jasnog odgovora sve dok model financiranja i upravljanja financijama na javnim/državnim visokim učilištima ne bude do kraja transparentan i jasan, ne samo uključenim dionicima, nego i cjelokupnoj javnosti. B) Narušavanje ravnopravnosti tržišnog natjecanja Ne manje upitan učinak ove pojave jest kršenje odredbi Zakona o ravnopravnosti tržišnog natjecanja. U tome smislu, treba imati na umu sljedeće: • Zakon o ravnopravnosti tržišnog natjecanja primjenjuje se na sve oblike sprječavanja, ograničavanja i narušavanja ravnopravnosti tržišnog natjecanja od strane poduzetnika. • Članak 3. tog zakona izrijekom određuje da se i državna tijela, odnosno ustanove, kad izravno ili neizravno djeluju na tržištu, smatraju poduzetnicima. Javna (državna) visoka učilišta, naplaćujući studije studentima koji ih sami plaćaju, nedvojbeno djeluju na tržištu obrazovanja u međusobnoj konkurenciji i, naročito, u konkurenciji s privatnim visokim učilištima. Dakle, u tome segmentu njihova djelovanja, ovaj ih zakon definira kao poduzetnike. U smislu tog zakona i u mjeri u kojoj na tržište nastupaju višestruko nižim školarinama od realnih cijena studija, javna (državna) visoka učilišta preuzimaju i, kako je to u ovome zakonu definirano, „zlorabe dominantni tržišni položaj“. Ostvaruju ga dampinškim školarinama koristeći pritom novac poreznih obveznika te na taj način nepošteno konkuriraju ostalim sudionicima na tržištu, koji su i sami porezni obveznici. U tome kontekstu indikativna i ilustrativna je i ova pojava: Postoje primjeri kod pojedinih javnih (državnih) fakulteta da se domaćim studentima koji sami plaćaju studij naplaćuje godišnja školarina po cijeni od cca 7.000 kn. Taj isti studij s nastavom na engleskom jeziku naplaćuje se stranim studentima po cijeni od 28.000 kn. Razlika djelomično proizlazi iz činjenice da nastava na engleskom nešto poskupljuje studij, ali zasigurno ni približno četiri puta. Ta četverostruko niža cijena studiranja za domaće studente koji sami plaćaju studij, možebitan je rezultat prethodno opisanog prelijevanja novca namijenjenog studentima koji ispunjavaju uvjete za „besplatno“ studiranje, u pokrivanje razlike između niskih školarina onih domaćih studenata koji sami plaćaju studiranje i višestruko viših stvarnih troškova studija. Prijedlog: • nadopuna članka 4. u stavku (2), točki 3., tako da glasi: Akademska samouprava obuhvaća: … 3. upravljanje financijskim i drugim resursima, u skladu s načelom javne odgovornosti i financijske održivosti, te odredbama ovog Zakona i Zakona o ravnopravnosti tržišnog natjecanja i drugim propisima. • ugradnja posebnog članka koji glasi: Javno (državno) visoko učilište obvezno je utvrditi iznos sveukupnih godišnjih troškova po studentu koji studira uz državnu potporu za svaki pojedini studij. Godišnje školarine koje javna (državna) visoka učilišta naplaćuju po studentu za studiranje o vlastitome trošku ne smiju biti niže od sveukupnog iznosa koji se za studiranje uz državnu potporu na dotičnom studiju po studentu godišnje izdvaja iz državnog proračuna. Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata.
737 Ana Tkalac Verčič ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 87. Nužno je definirati kriterije kriterije znanstvene i/ili nastavne izvrsnosti za izbor članova Nacionalnog vijeća. Nije prihvaćen Predlagatelj Zakona smatra da kriterij kojim je propisano da se članovi Nacionalnog vijeća predlažu iz reda redovitih profesora, redovitih profesora u trajnom zvanju, znanstvenih savjetnika i znanstvenih savjetnika u trajnom zvanju upućuje na kriterij znanstvene i znanstveno-nastavne izvrsnosti kandidata.
738 Branko Štefanović (Sveučilište VERN') ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 7. U ovome osvrtu, uz odgovarajuće odredbe NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DEJLATNOSTI, uključene su i odgovarajuće odredbe Zakona o ustanovama. A) Odredbe NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DEJLATNOSTI (dalje Nacrt) • Članak 2. stavak (3) glasi: Djelatnost visokog obrazovanja obavlja se kao javna služba. • Prema članku 7. stavku (2), osnivači tzv. javnih visokih učilišta su Republika Hrvatska, Hrvatski sabor i Vlada Republike Hrvatske, ukratko država. • Prema članku 7. stavku (3) osnivači privatnih visokih učilišta su fizičke ili pravne osobe, uglavnom privatne. Ukratko: • sva visoka učilišta obavljaju javnu službu • jedne osniva država, • druge osnivaju privatni osnivači. B) Osvrt na odredbe Zakona o ustanovama (dalje ZOU) • Članak 1. kaže: Osnivanje i ustrojstvo ustanova regulirano je Zakonom o ustanovama. • Prema istom članku 1. stavku 2. (djelomičan citat): Ustanova se osniva za trajno obavljanje djelatnosti odgoja i obrazovanja, znanosti,… • Članak 6. određuje (citat): Javna ustanova osniva se za obavljanje djelatnosti ili dijela djelatnosti iz članka 1. stavka 2. ovoga Zakona ako je zakonom određeno da se ona obavlja kao javna služba. Ukratko: • ZOU regulira osnivanje i ustrojstvo ustanova • ustanove se osnivaju za obavljanje djelatnosti obrazovanja • Ako djelatnost obavlja kao javnu službu onda je to javna ustanova. Zaključak: Budući da je u članku 2. stavku(3) Nacrta, obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja definirano kao javna služba, onda su, slijedom članka 6. ZOU-a, sve ustanove koje se bave tom djelatnošću, konkretno u našem slučaju visokim obrazovanjem, javne ustanove, bez obzira na to tko im je osnivač. Vrijedi nadalje napomenuti da u daljnjem tekstu ZOU-a nema ni riječi o mogućoj podjeli ustanova na javne i privatne. Postoje samo javne ustanove. S obzirom na odredbe ZOU-a, koje jasno određuju da su sva visoka učilišta ustanove, te da su sve ustanove javne, jedno s drugim i sva visoka učilišta su javna. Zbog toga podjela na javna i privatna visoka učilišta ne odgovara zakonskim odredbama. Osim toga, takva podjela zbunjuje javnost navodeći je na pogrešan zaključak da ustanove čiji su osnivači privatne pravne osobe nisu javne ustanove. Budući da su sva visoka učilišta javne ustanove, te da je jednima osnivač država, a drugima privatne pravne osobe, te da se ona prva financiraju pretežito državnim, a ova potonja privatnim sredstvima, jedina na zakonu utemeljena podjela jest na državna i privatna visoka učilišta kao javne ustanove. Tome dodatno ide u prilog i međunarodna regulativa koja sveučilišta, pretežito financirana iz državnog proračuna/poreza, često naziva state universities. Prijedlog: Članak 7. stavak (1) izmijeniti, tako da glasi: Visoko učilište osniva se kao državno ili privatno visoko učilište. I jedno i drugo su javne ustanove. Preostali tekst Nacrta treba uskladiti s ovom izmjenom. Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata niti sa odredbama zakona o ustanovama.
739 Heli Hajdić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 111. članak 111. stavak 1. treba glasiti: 1) Postupak izbora na znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno, znanstveno, nastavno, suradničko i stručno zvanje i na odgovarajuće radno mjesto započet prije stupanja na snagu ovoga Zakona vodi se prema propisima koji su važili u trenutku pokretanja postupka. Nije prihvaćen Predloženo je obuhvaćeno člankom 111. stavcima 2. i 3. prijedloga Zakona. Važno je naglasiti razliku između započetih postupaka izbora u znanstvena zvanja i radna mjesta od postupaka izbora u ostala zvanja i radna mjesta. Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata.
740 Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 95. Komentar: uz elektroničku infrastrukturu (članak 95.) ovim je zakonom potrebno regulirati i informacijsku infrastrukturu koja se ne odnosi na sustave i aplikacije, nego primarno na informacijske izvore i usluge nužne za znanstveni i nastavni rad, a ostvaruje se kroz rad knjižnica u cjelovitom hrvatskom knjižničnom sustavu. Prijedlog novi članak koji se nastavlja na predloženi članak 95. Informacijska infrastruktura u visokom obrazovanju i znanosti Članak 96. (1) Informacijska infrastruktura u visokom obrazovanju i znanosti ustrojava se radi kvalitetne i djelotvorne uporabe informacijskih izvora i resursa te razvoja usluga za potrebe znanosti i visokog obrazovanja. (2) Informacijska infrastruktura uspostavlja se i razvija kroz knjižničnu djelatnost u skladu sa Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti te podzakonskim aktima i standardima za visokoškolske i znanstvene knjižnice koje donosi ministar znanosti. Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata jer je navedeno uređeno propisima kojima se uređuje knjižnična djelatnost.
741 Heli Hajdić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 113. U stavku 2. nakon riječi "obvezno je" dodati riječ "naziv" studijskog programa? U stavku 3. zadnja rečenica treba glasiti: Na zahtjev osobe koja je završila studij prema prijašnjem propisu visoko učilište obvezno je izdati uvjerenje o izjednačavanju stručnoga naziva u skladu s ovim Zakonom. Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata jer je sve obuhvaćeno člankom 113. prijedloga Zakona.
742 Heli Hajdić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 40. u stavku 10. dodati na kraju: Odluka Matičnog odbora dostavlja se visokom učilištu odnosno znanstvenom institutu. Nije prihvaćen Predlagatelj je mišljenja da je predložena odredba jasna.
743 Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. Budući da se u Nacrtu Prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti spominju znanstvena radna mjesta i s njima povezana znanstvena zvanja, dovodi se u pitanje mogućnost izbora i napredovanja postignutih znanstvenih zvanja bez odgovarajućih radnih mjesta. Mogu li ustanove koje nemaju ustrojena znanstvena radna mjesta, ali provode znanstvenu djelatnost, uputiti djelatnike u izbor za znanstveno zvanje? Molimo, jasnije odrediti. Predlaže se: Potrebno je u ovom zakonu ugraditi i urediti mogućnost izbora u znanstveno zvanje zaposlenika u svakoj ustanovi koja je akreditirana u znanosti (ili je u postupku akreditacije), a nije visoko učilište ili znanstveni institut (npr. NSK), bez da se radi i o znanstvenom radnom mjestu. Nije prihvaćen Prijedlogom Zakona ne uređuju se znanstvena zvanja.
744 Heli Hajdić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 42. (5) Nastavniku, odnosno znanstveniku koji nije reizabran na postojeće radno mjesto, može se nakon dvije godine od dana donošenja negativne odluke, ponoviti postupak reizbora. Ako i nakon ponovljenog postupka reizbora nakon dvije godine nastavnik odnosno znanstvenik ne bude reizabran na postojeće radno mjesto, prestaje mu radni odnos po sili zakona. Obrazloženje Ostaviti još jednu mogućnost reizbora nakon dvije godine, koji u slučaju negativne odluka dovodi do prestanka ugovora o radu. Treba voditi računa o pravnoj sigurnosti i ostaviti kontinuitet prema prijašnjem propisu. Nije prihvaćen Predlagatelj je mišljenja da je nastavnik, odnosno znanstvenik dužan u roku od pet godina ispuniti polovinu Nacionalnih sveučilišnih, znanstvenih i umjetničkih kriterija, odnosno Nacionalnih veleučilišnih kriterija i dodatnih kriterija za izbor na više radno mjesto kako bi bio reizabran na postojeće radno mjesto.
745 Heli Hajdić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 39. prijedlog stavka 8. Nacionalne znanstvene te umjetničke kriterije za pojedina znanstvena, odnosno umjetnička područja ili polja donosi Nacionalno vijeće. Nacionalne sveučilišne kriterije u pogledu nastavne i stručne djelatnosti donosi Rektorski zbor uz suglasnost Nacionalnog vijeća. Nacionalne veleučilišne kriterije donosi Zbor veleučilišta uz suglasnost Nacionalnog vijeća. Obrazloženje: Nacionalni kriteriji su postavljeni na sveučilištima i znanstvenim institutima na dvije razine: znanstveni i umjetnički koje donosi Nacionalno vijeće te Nacionalni sveučilišni kriteriji u pogledu ispunjavanja kriterija u pogledu nastavne i stručne djelatnosti koje donosi Rektorski zbor uz suglasnost Nacionalnog vijeća te Nacionalni veleučilišni kriteriji koji donosi Zbor veleučilišta uz suglasnost Nacionalnog vijeća, obrazloženje: Na ovaj su način izjednačena sva nacionalna tijela za donošenje nacionalnih kriterija, jer nema smisla da nacionalne veleučilišne kriterije donosi Zbor veleučilišta, a Rektorski zbor je samo predlagatelj. stavak 9. (9) Nacionalni znanstveni i umjetnički kriteriji te Nacionalni sveučilišni i Nacionalni veleučilišni kriteriji objavljuju se u Narodnim novinama. Dodatni kriteriji objavljuju se na mrežnim stranicama visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta na hrvatskom i engleskom jeziku. Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata.
746 Hrvatski sveučilišni sindikat ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 121. Poštovani, Zakonske odredbe koje su predviđene ovim Nacrtom toliko su opsežne da uistinu predstavljaju reformu. Ne treba ovdje diskutirati je li ona dobra ili loša ili čak potrebna ili nepotrebna (iako je u ovim uvjetima apsolutno nejasno nametnuta), međutim možete li zamisliti reformu sustava zdravsta i realizaciju i prilagodbu osnovnih akata unutar osam dana? U funkcionalnom je smislu to neozbiljno, dok se u sadržajnom smislu da iščitati kako predlagatelj ne razumije ono što j epredložio, kao ni trenutno funkcioniranje sustava znanosti i visokog obrazovanja. U koliko postoji konsenzus za afirmativnom nadogradnjom, ona bi trebala biti bez vremenskog pritiska, uz želju da se pomak ostvari, a ne "uhvati rok". Podržavamo prijedlog Sveučilišta u Zagrebu. Srdačan pozdrav, doc.dr.sc. Vlatka Vukelić. Nije prihvaćen Prijelaznim i završnim odredbama prijedloga Zakona propisan je rok od godine dana od dana stupanja na snagu Zakona za usklađivanje ustroja i tijela visokih učilišta, odnosno znanstvenih instituta. Nadalje, propisan je rok od šest mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona za usklađivanje statuta i drugih općih akata visokih učilišta, odnosno znanstvenih instituta, imenovanje Sveučilišnog vijeća i Nacionalnog vijeća te za donošenje podzakonskih propisa. Prijedlogom Zakona je ujedno propisano da će se propisi doneseni na temelju Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju primjenjivati sve do donošenja odgovarajućih propisa prema novom Zakonu. Predlagatelj ostaje pri svojem prijedlogu da Zakon stupi na snagu osmog dana od dana objave u Narodnim novinama.
747 Institut za filozofiju ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 33. St. 1. Smatramo da je potrebno odrediti tko može biti imenovan u UV od strane osnivača. Stoga predlažemo sljedeću formulaciju: “Natpolovični broj članova upravnog vijeća koje imenuje osnivač moraju imati doktorat znanosti iz istog ili srodnog znanstvenog područja kojemu pripada djelatnost instituta i višegodišnje iskustvo rada na znanstvenim projektima ili upravljanja ustanovama koje provode znanstvenu djelatnost.” Nije prihvaćen Predlagatelj je mišljenja kako nema razloga za propisivanje kriterija za imenovanje članova Upravnog vijeća imenovanih od strane osnivača. Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata.
748 Institut za filozofiju ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 64. Ako je jedan od ciljeva znanstvene djelatnosti „povezivanje znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja” (čl. 82, st. 1, al. 6.), onda je ograda “Iznimno,” kontradiktorna. Također, nema osnove za isključivanje privatnih znanstvenih instituta iz združenih studija. Prijedlog formulacije: „Združeni doktorski studij može zajednički izvoditi i znanstveni institut s najmanje jednim domaćim ili inozemnim visokim učilištem.” Nije prihvaćen Iznimka je zbog činjenice da visoka učilišta primarno obavljaju djelatnost visokog obrazovanja.
749 Staroslavenski institut ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 30. Potrebno je dodati da znanstvena djelatnost predstavlja djelatnost od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku. Nije prihvaćen Nije potrebno posebno isticati da je djelatnost visokog obrazovanja te znanstvena i umjetnička djelatnost od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku obzirom se smisao norme ostvaruje tekstom prijedloga Zakona kao što je predlagatelj naveo, osobito ako se ujedno ne navodi što je od općeg interesa za Republiku Hrvatsku u okviru ovog Zakona.
750 Staroslavenski institut ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. Predlaže se ostaviti nepromijenjene nazive suradničkih radnih mjesta koji bi i dalje glasili: asistent i poslijedoktorand. Nije prihvaćen Naziv viši asistent više odgovaraj opisu poslova i zadaća za navedeno radno mjesto koje surađuju u visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. Naziv poslijedoktorand označavaju status osobe s obzirom na stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti i stoga ne odgovara nazivu radnog mjesta niti opisu poslova i zadaća. Poslijedoktorsko usavršavanje predstavlja samo dio poslova suradničkog radnog mjesta viši asistent.
751 Institut za filozofiju ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 3. St. 1. U pojam akademske zajednice trebaju biti uključeni i znanstvenici sa znanstvenih instituta, tako da predlažemo sljedeću formulaciju: „Akademsku zajednicu čine nastavnici, znanstvenici, suradnici, studenti i drugi sudionici u procesu visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti.” St. 3. Predlažemo da se st. 3. raščlani u tri zasebna stavka, tako da svaka rečenica čini zaseban stavak. Nije prihvaćen Predlagatelj Zakona smatra da tekst stavka 1. obuhvaća navedeno.
752 Staroslavenski institut ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 35. Čl. 35. st. 2. toč. 3. dodati zarez i tekst: "uz prethodno mišljenje Znanstvenog vijeća" Nije prihvaćen Znanstveno vijeće bit će uključeno u prijedlog programskih ugovora kroz strategiju razvoja znanstvenog instituta, odnosno strateškog programa instituta koji će biti temelj za sklapanje programskih ugovora.
753 Staroslavenski institut ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 34. Dodati ovlast: "daje prethodno mišljenje o prijedlogu programskog ugovora". Nije prihvaćen Zakonom je propisano da znanstveno vijeće obavlja i druge poslove u skladu sa statutom i drugim općim aktima znanstvenog instituta. Znanstveno vijeće bit će uključeno u prijedlog programskih ugovora kroz strategiju razvoja znanstvenog instituta, odnosno strateškog programa instituta koji će biti temelj za sklapanje programskih ugovora.
754 Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 22. Nije jasno u stavku 4, zašto rektor (ili senat) ne može smijeniti dekana u ovakvim slučajevima kršenja zakonskih ili statutarnih odredbi sveučilišta, već tek može predložiti smjenu i to ne senatu, već fakultetskom vijeću. Ovakva rješenja doprinos su razmrvljenosti sveučilišta. Nema učinkovitog rada niti jedne institucije u složenim sustavima bez hijerarhije odlučivanja. Ako dekan nije proveo navedenu odluku rektora, on bi morao snositi konzekvence, jer u suprotnom se potkopava jedinstvo djelovanja sveučilišta i degradira njegov čelnik. Takve situacije valja rješavati otprilike na sljedeći način. Rektor treba imati mogućnost da u ovakvim slučajevima donese odluku o smjeni dekana. Fakultetsko vijeće može uložiti veto na takvu odluku dvotrećinskom većinom svojih članova. To veto zatim, može poništiti senat dvotrećinskom većinom članova senata. Time je stvorena neka check and balance situacija između prava na samoupravu sastavnice i prava sveučilišta da djeluje kao cjelina. Ako je autonomija sastavnice takove naravi da rektor ne može smijeniti dekana, onda jedinstvo djelovanja institucije kao funkcionalne cjeline ne postoji, a sveučilište postaje klub, a ne javna institucija. Kao što bez polaganja računa sveučilišta cijelome društvu njegova autonomija nije smislena, pa ni moguća, već se pretvara u samovolju, tako bez polaganja računa sastavnica upravi sveučilišta nije dopuštena niti njihova autonomija. Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu s autonomijom fakulteta odnosno umjetničke akademije.
755 Staroslavenski institut ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 32. Predlaže se dodati: "Znanstveno vijeće utvrđuje i provodi znanstvenu politiku znanstvenoga instituta." Nije prihvaćen Ovlasti znanstvenog vijeća utvrđuju se člankom 34. prijedloga Zakona i statutom znanstvenog instituta.
756 Fakultet šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 19. U članku 19. stavku 1. se izrijekom ne navode prodekani, a oni su članovi svih naših fakultetskih i akademijskih vijeća. Trebalo bi ili eksplicitno navesti prodekane ili napisati drugi članovi u skladu sa statutom fakulteta ili akademije. Nije prihvaćen Predloženo je obuhvaćeno točkom 2.
757 Fakultet šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 14. Predlažemo izmjenu članka 14. stavka 7. na način da se u rečenici "Sjednicom senata na kojoj se odlučuje o razrješenju rektora predsjeda najstariji član senata" doda riječ "nazočni" tako da rečenica glasi: "Sjednicom senata na kojoj se odlučuje o razrješenju rektora predsjeda najstariji nazočni član senata" Nije prihvaćen Presumpcija je da će svi članovi senata sudjelovati na sjednici.
758 Fakultet šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 15. Za tumačenje ove odredbe bitna je odredba članka 7. stavka 2. Zakona u kojoj je navedeno da: „ Javno visoko učilište osniva Republika Hrvatska…Osnivačka prava nad javnim visokim učilištem u ime Republike Hrvatske obavlja ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), u skladu s ovim Zakonom i aktom o osnivanju.“ Sveučilišno vijeće sastoji se od ukupno pet do devet članova. Ovisno o broju članova, dvoje, troje, odnosno četvero članova imenuje senat sveučilišta, a dvoje, troje, odnosno četvero imenuje osnivač. Predsjednika biraju ostali članovi zajednički. Ako se ne dogovore u roku, imenuje ga Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom na prijedlog Vlade Republike Hrvatske. Iz navedenoga bi stoga proizlazilo kako je vrlo izvjesno da će većina članova sveučilišnog vijeća biti oni koje imenuje država, a samo manjina oni koje imenuje senat sveučilišta jer ako članovi sveučilišnog vijeća zajednički ne izaberu predsjednika (odnosno ukoliko članovi koje je izabrao senat sveučilišta ne pristanu na prijedlog članova koje je imenovao osnivač), članovi koje imenuje osnivač moraju samo pričekati jer će u tom slučaju predsjednika sveučilišnog vijeća imenovati Hrvatski sabor na prijedlog Vlada Republike Hrvatske (koja imenuje i ministre). Na taj bi način prevlast u sveučilišnom vijeću bila osigurana članovima koje imenuje država, a ne sveučilište, čime se grubo narušava Ustavom Republike Hrvatske zajamčena autonomija Sveučilišta. Predlažemo izmijeniti na način da senat bira većinski broj članova sveučilišnog vijeća (3 od 5, 4 od 7, 5 od 9), a potom članovi sveučilišnog vijeća između sebe biraju predsjednika, a on mora biti iz reda članova koje je imenovao osnivač. Vezano za članak 15. stavak 4. smatramo da mandat članova sveučilišnog vijeća treba trajati 4 godine, odnosno koliko i mandat rektora. Vezano za članak 15. stavak 5. mišljenja smo da bi trebalo izbaciti navedeno pod rednim brojem 3. Vezano članak 15. stavak 8. smatramo da je odredba nejasno napisana. Može se tumačiti da rektor sudjeluje u radu sveučilišnog vijeća bez prava glasa samo do izbora predsjednika sveučilišnog vijeća (a kasnije ne sudjeluje u radu). Nije prihvaćen Predlagatelj smatra da nije izvjesno da će većinu članova sveučilišnog vijeća biti oni koje imenuje država. U stavku 3. navedeno je tko ne može biti član sveučilišnog vijeća što je suprotno tvrdnji da većinski utjecaj ima država. Zbog načela zaštite javnog interesa i zbog specifične uloge sveučilišnog vijeća predlagatelj zakona smatra da se uloga sveučilišnog vijeća može učinkovito ostvariti uz predloženi mandat. Predlagatelj Zakona smatra da je stavak 8. jasan.
759 Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 4. Nužno je definirati pojam autonomije sveučilišta, s obzirom na različite interpretacija u samoj akademskoj zajednici pa i zloupotrebe toga pojma. Stoga predlažemo: „Stavak 3a: Autonomija sveučilišta predstavlja institucionalni okvir čija je svrha zaštita akademskih prava i sloboda članova akademske zajednice te intelektualne neovisnosti sveučilišta od svakog političkog pritiska i ekonomske moći. Autonomija sveučilišta uključuje odgovornost prema široj društvenoj zajednici. Stavak 3b: Javne vlasti financiranjem osiguravaju autonomiju sveučilišta, u skladu s ovim Zakonom te jamče visoko obrazovanje kao javno dobro.“ Stavak 4 - potrebno je razmisliti je li suglasnost rektora na velikom sveučilištu s fakultetima koji imaju pravnu osobnost nepraktična pa predlažemo da suglasnost rektora može nadomjestiti suglasnost dekana, a što se može urediti statutom sveučilišta. Nije prihvaćen Predlagatelj Zakona smatra da je autonomija sveučilišta definirana jasno stavkom 3. Predlagatelj Zakona smatra da suglasnost rektora kao čelnika sveučilišta ne može nadomjestiti suglasnost dekana.
760 Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 3. Stavak 2. - neprirodno je koristiti pojam akademske slobode bez riječi „prava“. U samom stavku se spominju i prava pa je potrebno upotrijebiti prepoznatljivu sintagmu „akademska prava i slobode“. Nedostaje stavak 4. - Sindikat zahtijeva ugradnju stavka 4 koji bi regulirao pravo na štrajk za akademska prava i slobode.Upozoravamo da je Hrvatska jedina zemlja u demokratskom svijetu u kojoj nije moguć štrajk za akademska prava i slobode, zbog proturječnih i nejasnih odredbi Zakona o radu i zbog toga demokratskim standardima potpuno neprimjerenih i nestručnih odluka hrvatskih sudova, koji su primjerice poistovjetili način upravljanja kompanije u gospodarstvu s upravljanjem na sveučilištu i time zanemarili akademsku samoupravu, kao pravo sui generis. Štrajk je ljudsko pravo, potvrđeno međunarodnim konvencijama i nedopustivo je da pravni poredak u RH to nije jasno definirao. Prema ustavno- pravnim stručnjacima to je moguće napraviti samo u Zakonu o znanosti, jer takav specifikum nije moguće regulirati Zakonom o radu. Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata.
761 Stjepan Ćurčić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 26. Stavak 2. potrebno je promijeniti da glasi: Sastav vijeća veleučilišta, izbor članova ovoga vijeća i mandat uređuje se statutom veleučilišta. Studentski predstavnici, koje biraju studenti u skladu sa zakonom kojim se uređuju studentske organizacije i statutom veleučilišta, čine najmanje 15 % članova vijeća. Stavak 5. potrebno je promijeniti da glasi: Studentski predstavnici u vijeću veleučilišta imaju pravo suspenzivnog veta pri odlučivanju o pitanjima promjene uvjeta studija, izmjene nastavnih programa i izvedbenog plana studija, pitanjima studentskog standarda te drugim pitanjima važnim za studente koja su utvrđena statutom sveučilišta. Suspenzivni veto studentski predstavnici mogu upotrijebiti ako to zatraži natpolovična većina studentskih predstavnika u vijeću veleučilišta. Nakon suspenzivnog veta vijeće veleučilišta ponovo raspravlja o navedenom pitanju najranije u roku od deset dana. U ponovljenom odlučivanju odluka se donosi dvotrećinskom svih članova vijeća veleučilišta i na nju se ne može upotrijebiti suspenzivni veto. Nije prihvaćen Predlagatelj Zakona smatra da je udio od 10 % studentskih predstavnika optimalan uzimajući u obzir da je predviđena opcija veta u skladu sa stavkom 5. Suspenzivni veto urediti će se statutom veleučilišta koje donosi senat u čijem radu s pravom glasa sudjeluju i predstavnici studenata.
762 Stjepan Ćurčić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 25. Stavak 1. potrebno je promijeniti da glasi: Upravno vijeće javnog veleučilišta sastoji se od sedam članova. Predsjednika i tri člana upravnog vijeća imenuje osnivač, jednog člana imenuje vijeće veleučilišta, jednoga člana biraju zaposlenici veleučilišta, a jednoga studentski predstavnici. Nije prihvaćen Upravno vijeće je nadzorno tijelo veleučilišta dok je zastupljenost predstavnika studenata osigurana u Vijeću veleučilišta kao stručnom tijelu.
763 Stjepan Ćurčić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 24. Potrebno je dodati stavak 3. koji glasi: U sklopu tijela veleučilišta potrebno je osigurati zastupljenost studenata. Kako bi osigurali prisutnost i uključenost studenata na veleučilištu, potrebno je dodatnim člankom osigurati njihovu zastupljenost u svim tijelima veleučilišta. Nije prihvaćen Zastupljenost studenata je osigurana u Vijeću veleučilišta.
764 Stjepan Ćurčić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 19. Stavak 2. potrebno je promijeniti da glasi: Sastav fakultetskog, odnosno akademijskog vijeća, izbor članova ovoga vijeća i mandat propisuju se statutom fakulteta, odnosno umjetničke akademije. Studentski predstavnici koje biraju studenti u skladu sa zakonom kojim se uređuju studentske organizacije i statutom fakulteta, odnosno umjetničke akademije, čine najmanje 15 % članova fakultetskog vijeća od čega do 20 % mogu biti studenti poslijediplomskih studija, ako fakultet odnosno umjetnička akademija izvodi poslijediplomski studij. Stavak 5. potrebno je promijeniti da glasi: Studentski predstavnici u fakultetskom odnosno akademijskom vijeću imaju pravo suspenzivnog veta pri odlučivanju o pitanjima promjene uvjeta studija, izmjene nastavnih programa i izvedbenog plana studija, pitanjima studentskog standarda te drugim pitanjima važnim za studente koja su uređena statutom fakulteta, odnosno umjetničke akademije. Suspenzivni veto studentski predstavnici mogu upotrijebiti ako to zatraži natpolovična većina studentskih predstavnika u fakultetskom odnosno akademijskom vijeću. Nakon suspenzivnog veta fakultetsko odnosno akademijsko vijeće, ponovo raspravlja o navedenom pitanju najranije u roku od deset dana. U ponovljenom odlučivanju odluka se donosi dvotrećinskom većinom svih članova fakultetskog odnosno akademijskog vijeća i na nju se ne može upotrijebiti suspenzivni veto. Nije prihvaćen Predlagatelj Zakona smatra da je udio od 10 % studentskih predstavnika optimalan uzimajući u obzir da je predviđena opcija veta u skladu sa st.5. Predlagatelj također smatra optimalan udio od 20% studenata poslijediplomskih studija obzirom se radi o studentima koji su u pravilu u radnom odnosu na visokim učilištima, u ukupnom broju studenata su manje zastupljeni te čiji su uvjeti studiranja specifični u odnosu na ostatak studentske populacije. Suspenzivni veto urediti će se statutom sveučilišta koje donosi senat u čijem radu s pravom glasa sudjeluju i predstavnici studenata.
765 Stjepan Ćurčić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 15. Stavak 1. potrebno je promijeniti da glasi: Sveučilišno vijeće na javnom sveučilištu sastoji se od sedam članova. Tri člana sveučilišnog vijeća imenuje senat sveučilišta, tri člana osnivač, a jednog člana studentski zbor sveučilišta. Predsjednika sveučilišnog vijeća imenuju članovi ovoga vijeća zajednički između članova. Kako je predstavljeno Nacrtom zakona, Sveučilišno vijeće u svom formatu predstavlja izravan udar na autonomiju sveučilišta. Neophodna je uključivost studentskih predstavnika u svim tijelima sveučilišta pa tako i sveučilišnom vijeću kako bi se postigla zastupljenost svih dionika akademske zajednice i spriječila dominantnost predstavnika sveučilišta ili osnivača u ukupnom broju članova vijeća. Nije prihvaćen Osnivač i sveučilište predlažu jednak broj članova tako da ne postoji dominantnost niti jednog predlagatelja. Sukladno sveučilišnoj autonomiji i akademskoj samoupravi, sveučilište može predložiti člana iz redova predstavnika studenata.
766 Stjepan Ćurčić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. Stavak 2. potrebno je promijeniti da glasi: Sastav senata, izbor članova senata i mandat propisuje se statutom sveučilišta. Studentski predstavnici koje biraju studenti u skladu sa zakonom kojim se uređuju studentske organizacije i statutom sveučilišta, čine najmanje 15 % članova senata od čega do 20 % mogu biti studenti poslijediplomskih studija. Studentski zborovi svojim statutima propisuju sastav studentskih predstavnika u senatu. Stavak 5. potrebno je promijeniti da glasi: Studentski predstavnici u senatu imaju pravo suspenzivnog veta pri odlučivanju o pitanjima promjene uvjeta studija, izmjene nastavnih programa i izvedbenog plana studija, pitanjima studentskog standarda te drugim pitanjima važnim za studente koja su utvrđena statutom sveučilišta. Suspenzivni veto studentski predstavnici mogu upotrijebiti ako to zatraži natpolovična većina studentskih predstavnika u Senatu. Nakon suspenzivnog veta Senat ponovo raspravlja o navedenom pitanju najranije u roku od deset dana. U ponovljenom odlučivanju odluka se donosi dvotrećinskom većinom svih članova Senata i na nju se ne može upotrijebiti suspenzivni veto. Nije prihvaćen Predloženo će se urediti statutom sveučilišta u skladu sa stavkom 5.
767 Stjepan Ćurčić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 11. Dodati st. 3. koji glasi: U sklopu tijela sveučilišta neophodno je osigurati zastupljenost studenata. Nije prihvaćen Zastupljenost studenata obuhvaćena je tekstom prijedloga Zakona u odredbama kojima se uređuje sastav i rad pojedinih tijela.
768 Stjepan Ćurčić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. U stavku 2. potrebno je dodati: uključenosti studentica i studenata kao punopravnih članova akademske zajednice Nije prihvaćen Predlagatelj Zakona smatra da je isto obuhvaćeno člankom 2. stavak 2. točka 3. te odredbama prijedloga Zakona koje propisuju uključenost predstavnika studenata u tijelima visokih učilišta.
769 Sveučilište u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 121. Predlaže se promijeniti završnu odredbu članka 121. iz: „Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama.“ u: „Ovaj zakon stupa na snagu 1. listopada 2023. godine.“ Obrazloženje: Vakacijski rok za opći akt poput ovoga, koji je od sustavne važnosti za čitavo jedno područje morao bi iznositi kudikamo više od osam dana. U tako kratkom razdoblju nemoguće je provesti prilagodbu i prelazak na novi zakonski režim. Predlaže se rok stupanja na snagu zakona odrediti početkom prve cijele akademske godine koja uslijedi nakon objave u Narodnim novinama, dakle od 1. listopada 2023. Predložena zakonska odredba nije u suprotnosti s Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021.-2026., koji na stranici 879 određuje do kada se novi Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju planira donijeti. Nije prihvaćen Prijelaznim i završnim odredbama prijedloga Zakona propisan je rok od godine dana od dana stupanja na snagu Zakona za usklađivanje ustroja i tijela visokih učilišta, odnosno znanstvenih instituta. Nadalje, propisan je rok od šest mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona za usklađivanje statuta i drugih općih akata visokih učilišta, odnosno znanstvenih instituta, imenovanje Sveučilišnog vijeća i Nacionalnog vijeća te za donošenje podzakonskih propisa. Prijedlogom Zakona je ujedno propisano da će se propisi doneseni na temelju Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju primjenjivati sve do donošenja odgovarajućih propisa prema novom Zakonu. Predlagatelj ostaje pri svojem prijedlogu da Zakon stupi na snagu osmog dana od dana objave u Narodnim novinama.
770 Sveučilište u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 108. U članku 108. stavak 3. predlaže se dopuniti pročelnikom sveučilišnoga odjela tako da glasi: „Rektor javnog sveučilišta, dekan javnoga fakulteta, umjetničke akademije i veleučilišta i pročelnik sveučilišnog odjela izabran po drugi put prije stupanja na snagu ovoga Zakona, ostaje na istoj dužnosti do isteka mandata na koji je izabran bez mogućnosti ponovnog izbora.“ Na taj se način izjednačuje pravni položaj čelnika sveučilišta i njegovih sastavnica. Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata jer prijedlogom Zakona nisu propisani čelnici sveučilišnih odjela.
771 Sveučilište u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 103. U članku 103. stavku 1. predlaže se prije točke dodati riječi: „ne računajući iznos za izdatke za tekuće i investicijsko održavanje infrastrukture“. Obrazloženje: izdaci za tekuće i investicijsko održavanje ne mogu biti predmet penalizacije jer se poput plaća radi o troškovima hladnog pogona. Članak 103. programskom ugovoru uskraćuje svako obilježje ugovora, pa čak i disparitetnog ugovora ili ugovora s nepoštenim odredbama iz perspektive javnog sveučilišta. Riječ je o očiglednoj ucjeni u kojoj javno sveučilište mora sklopiti ugovor, a ne želi li ga sklopiti ili ga ne želi sklopiti pod određenim uvjetima, druga strana jednostavno može pričekati istek rokova, a javno sveučilište bit će snagom tih odredaba penalizirano. To ostavlja i mogućnost zloraba i prisile, što negira samu bit autonomije sveučilišta, a to se ogleda u tome što ove norme sile sveučilište na sklapanje programskog ugovora, neovisno kakav je sadržajem I odgovara li mu, samo zato da ne bi podleglo penalizaciji glede tih 95 %. Predložene izmjene u pogledu plaća i materijalnih prava zaposlenih te izuzimanje izdataka za tekuće i investicijsko održavanje infrastrukture od penalizacije, pretpostavka je da se navedena odredba zadrži. Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu s uvođenjem novog modela institucionalnog financiranja kroz programske sporazume koji je planiran reformama u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti s ciljem podizanja istraživačkog i inovacijskog kapaciteta.
772 Sveučilište u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 97. Članak 97. stavak 1. predlaže se promijeniti tako da glasi: „Sredstva iz državnog proračuna Republike Hrvatske doznačuju se javnom visokom učilištu, odnosno javnom znanstvenom institutu u cijelosti tijekom tekuće akademske godine na temelju programskog ugovora. Ako se programski ugovor ne sklopi u rokovima propisanim uredbom iz članka 102. stavka 10. ovoga Zakona, javno visoko učilište, odnosno javni znanstveni institut financira se sredstvima iz državnog proračuna u skladu s člankom 103. ovoga Zakona. Sredstva za plaće zaposlenih i vanjskih suradnika i njihova materijalna prava nisu obuhvaćeni programskim ugovorima, te se posebno doznačuju javnom visokom učilištu, odnosno javnom znanstvenom institutu neovisno o programskom ugovoru.“ Obrazloženje: Ministar i predstavnici Ministarstva u više su navrata u javnosti isticali kako predloženi zakon poboljšava položaj zaposlenih u sustavu znanosti. Istaknuli su da se osigurava napredovanje nastavnika, znanstvenika i suradnika ako ispune kriterije za napredovanje svakih pet godina (ili reizbor) te da se više neće provoditi natječaji obzirom da su oni suvišni. Sveučilište u Zagrebu takvo rješenje smatra smislenim. Međutim, nejasno je zbog čega bi visoka učilišta i znanstveni instituti pregovarali svake tri godine o plaćama i materijalnim pravima zaposlenih koja su propisana općim pravnim aktima i kolektivnim ugovorima. Rashodi zaposlenih već su unaprijed određeni i poznati te stoga nema smisla da se pregovori o programskim ugovorima opterećuju nečim što je već unaprijed zadano i na što je i samo Ministarstvo dalo suglasnost prilikom zapošljavanja znanstvenika, nastavnika i suradnika. Umjesto toga, u programskim ugovorima trebalo bi se pregovarati o potrebama za zapošljavanje u trogodišnjim programskim razdobljima, gdje bi se na temelju dogovora definiralo zapošljavanje novih nastavnika, znanstvenika, suradnika i ostalog osoblja sukladno ciljevima programskih ugovora te potrebama javnih učilišta i znanstvenih instituta. Članak 97. stavak 3. predlaže se promijeniti tako da glasi: „Javno visoko učilište, odnosno javni znanstveni institut samostalno raspolaže vlastitim prihodima u skladu s financijskim planom. Način trošenja vlastitih prihoda javno visoko učilište, odnosno javni znanstveni institut uređuje općim aktom.“ Obrazloženje: Protivno je financijskoj autonomiji sveučilišta da kriterije raspolaganja vlastitim prihodima ministar utvrđuje pravilnikom. Navedenu odredbu potrebno je stoga preinačiti ostavljajući samostalnost javnom visokom učilištu, odnosno javnom znanstvenom institutu da samo općim aktom uredi trošenje vlastitih prihoda. Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu s propisima kojima se uređuje izvršavanje državnog proračuna niti s uvođenjem novog modela institucionalnog financiranja kroz programske sporazume koji je planiran reformama u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti s ciljem podizanja istraživačkog i inovacijskog kapaciteta.
773 Sveučilište u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 99. U članku 99. stavku 1. predlaže se promijeniti točku 1. tako da glasi: „zapošljavanje nastavnika, znanstvenika, suradnika i ostalog osoblja sukladno ciljevima programskih ugovora i potrebama visokih učilišta i znanstvenih instituta“. Obrazloženje: Ministar i predstavnici Ministarstva u više su navrata u javnosti isticali kako predloženi zakon poboljšava položaj zaposlenih u sustavu znanosti i kako se napredovanje nastavnika, znanstvenika i suradnika osigurava kad ispune kriterije za napredovanje svakih pet godina (ili reizbor). Plaće i materijalna prava zaposlenih već su unaprijed određeni i poznati. Umjesto toga, u programskim ugovorima trebalo bi se pregovarati o potrebama za zapošljavanje u trogodišnjim programskim razdobljima, gdje bi se na temelju dogovora definiralo zapošljavanje novih nastavnika, znanstvenika, suradnika i ostalog osoblja sukladno ciljevima programskih ugovora te potrebama javnih učilišta i znanstvenih instituta. U članku 99. stavku 1. predlaže se brisati točku 7. („sredstva za tekuće i investicijsko održavanje nastavne, znanstvene i druge infrastrukture“), a točke 8.-10. preobrojčiti u 7.-9. Naime, u točki 5. već je sadržana gotovo identična odredba („sredstva za tekuće i investicijsko održavanje nastavne, znanstvene i umjetničke infrastrukture“) koja se ponavlja u točki 7. Nije prihvaćen Članak 99. stavak 1. uredit će se na način da osnovnu proračunsku komponentu čini plaća i materijalna prava zaposlenih, materijalni troškove poslovanja i sredstva za druge osnovne troškove. Iznos i udio osnovne proračunske komponente u ukupnom financijskom planu utvrđuje se u pregovaračkom postupku koji prethodi sklapanju programskog ugovora sukladno članku 98. stavku 2. prijedloga Zakona.
774 KRISTIAN VLAHOVIČEK ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 97. Stavak 1 izmijeniti da glasi: (1) Sredstva iz državnog proračuna Republike Hrvatske doznačuju se javnom visokom učilištu, odnosno javnom znanstvenom institutu na temelju programskog ugovora kojeg javno visoko učilište odnosno javni institut sklapa s ministarstvom nadležnim za znanost i visoko obrazovanje. Ako se programski ugovor ne sklopi u rokovima propisanim uredbom iz članka 102. stavka 10. ovoga Zakona, javno visoko učilište, odnosno javni znanstveni institut financira se sredstvima iz državnog proračuna u skladu s člankom 103. ovoga Zakona. Nije prihvaćen Člankom 102. stavkom 3. prijedloga Zakona propisano je da programski ugovor zaključuje ministar s javnim visokim učilištem, odnosno javnim znanstvenim institutom.
775 KRISTIAN VLAHOVIČEK ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 83. Iza članka 83 dodati članak 83a: Primjena rezultata znanstvene djelatnosti Članak 83.a (1) Znanstveni instituti i sveučilišta dužni su skrbiti o rezultatima znanstvene djelatnosti i poticati njihovu primjenu u gospodarstvu i za razvoj društva, u skladu s propisima kojima se uređuju radni odnosi i prava intelektualnog vlasništva. (2) Znanstveni instituti i sveučilišta obvezni su donijeti odgovarajuće akte u okviru svoje nadležnosti kojima se uređuje postupanje s rezultatima znanstvenih istraživanja, zaštita prava intelektualnog vlasništva i sva druga materijalna i nematerijalna dobra proistekla iz znanstvenih istraživanja djelomično ili u potpunosti. (3) Znanstveni instituti, sveučilišta i druga visoka učilišta mogu, sukladno statutu i aktima iz stavka 2. ovoga članka, ustrojiti ili osnovati urede za prijenos znanja i tehnologije ili tehnološko-inovacijske centre kao ustrojbene jedinice ili neprofitne organizacije radi poticanja i provođenja primjene inovacija proisteklih iz znanstvene djelatnosti. (4) Djelatnost ureda za prijenos znanja i tehnologije ili tehnološko-inovacijskih centara o obuhvaća poticanje gospodarskih i društvenih inovacija i njihovu primjenu u gospodarstvu, potragu za idejama i partnerima za prijenos tehnologije, procjenu komercijalnog potencijala tehnologija, provedbu komercijalizacije prijenosa tehnologije te brigu i pomoć u zaštiti intelektualnog vlasništva, poticanje i stručno podupiranje spin-out, spin-off i start-up projekata, poduzeća i centara kompetencija koji stvaraju i primjenjuju inovacije i kojima se povezuju praksa, znanost, umjetnost i visoko obrazovanje u svim područjima. (5) Osnivanje ureda za prijenos znanja i tehnologije ili tehnološko-inovacijskih centara u znanstvenim institutima i visokim učilištima uređuje se u okviru programskog ugovora u cilju komercijalizacije znanstvenih istraživanja te stručnog osposobljavanja znanstvenika i studenata. Nije prihvaćen Predlagatelj je mišljenja da je člankom 83. obuhvaćena znanstvena djelatnost u cijelosti u smislu prijedloga Zakona.
776 Sveučilište u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 96. Članak 96. predlaže se promijeniti tako da glasi: Članak 96. Visoka učilišta i znanstveni instituti financiraju se iz: 1. sredstava Državnog proračuna Republike Hrvatske za financiranje djelatnosti visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta kojem je osnivač Republika Hrvatska 2. sredstava proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za financiranje djelatnosti visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta koje je osnivala jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave prije stupanja na snagu ovoga Zakona 3. sredstava osnivača za financiranje djelatnosti privatnog visokog učilišta, odnosno privatnog znanstvenog instituta. 4. školarine studenata i drugih naknada polaznika obrazovnih programa 5. sredstava Hrvatske zaklade za znanost, sveučilišnih i ostalih zaklada 6. sredstava europskih strukturnih i investicijskih fondova te drugih fondova i programa Europske unije 7. prihoda ostvarenih od znanstvenih, umjetničkih i stručnih projekata, elaborata, ekspertiza, nakladničke i drugih srodnih djelatnosti 8. prihoda od fondova, donacija i drugih odgovarajućih izvora financiranja obrazovne, znanstvene i umjetničke djelatnosti. 9. prihoda koja ostvaruju iz drugih izvora, odnosno obavljanjem tržišnih djelatnosti koje ne štete ostvarivanju osnovne misije niti narušavaju ugled, neovisnost i dostojanstvo visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta 10. ostalih izvora. Obrazloženje koje se primjenjuje na ovu situaciju dano je u komentaru na početak Sedmog dijela, Financiranje visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti (uz čl. 95.). Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu je s propisima kojima se uređuje planiranje, izrada, donošenje i izvršavanje proračuna.
777 Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 102. - Stavak 4., točka 3. – izraz „financijska kvantifikacija ishoda djelatnosti visokog učilišta“ nije dovoljno jasan. Predlažemo definirati ili izostaviti, jer je u kontekstu ovog stavka i članka sasvim dovoljno navesti da programski ugovor obavezno mora sadržavati odredbe o „ostvarenju ugovorenih programskih ciljeva“. To je dovoljno, i jasno. - Stavak 10. - S obzirom na pozitivne primjere iz međunarodnog okruženja, bilo bi potrebno i korisno u tekstu Zakona bar okvirno navesti osnovne faktore i model (formulu) po kojoj će se dolaziti do iznosa osnovne proračunske komponente. Nije prihvaćen Proračunska formula, kriteriji utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti te kvalitativni i kvantitativni indikatori za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom utvrdit će se uredbom Vlade Republike Hrvatske sukladno članku 102. stavku 10. prijedloga Zakona. Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata.
778 Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 101. - Stavak 2. – Kao i kod razvojne komponente, udio moguće izvedbene komponente je previsok. Razvojna i izvedbena komponenta u kombinaciji mogu iznositi do 40 posto ukupne proračunske komponente što otvara mogućnost pretjerane arbitrarnosti u raspodjeli značajnih sredstva te stvaranja velikih nejednakosti u financijskom položaju ustanova. Nije prihvaćen Odredbom članka potiče se uspješnost u ostvarivanju ciljeva i pokazatelja sukladno planiranom uvođenju novog modela institucionalnog financiranja kroz programske sporazume koji je planiran reformama u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
779 Sveučilište u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 92. U članku 92. stavku 3. na kraju druge rečenice predlaže se dodati riječi: „članovi akademske zajednice i znanstvenici“, tako da ta rečenica glasi: „Kandidate za članove matičnih odbora predlažu Rektorski zbor Republike Hrvatske, sveučilišta, fakulteti, umjetničke akademije, javni znanstveni instituti, članovi akademske zajednice i znanstvenici.“ Krug ovlaštenih predlagatelja ne smije se iscrpljivati samo u pravnim osobama i time zanemarivati, pa i diskriminirati fizičke osobe – članove akademske zajednice i znanstvenike. Treba zadržati koncept postojećeg zakona u koji su kao ovlašteni predlagatelji uključene i fizičke osobe. Nije prihvaćen S ciljem prijave najizvrsnijih kandidata predlagatelj je mišljenja kako kandidate trebaju predlagati pravne, a ne fizičke osobe.
780 KRISTIAN VLAHOVIČEK ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 62. Stavak 4 izmijeniti da glasi: (4) Doktorski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij. Doktorski studij može upisati i osoba koja je završila stručni diplomski studij uz polaganje razlikovnih ispita koje određuje visoko učilište i/ili uz najmanje sedam godina radnoga staža u području izvođenja studija. Uvjete upisa na doktorski studij utvrđuje visoko učilište. Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu sa Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.
781 Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 99. - Novi stavak 1a. - Ovom članku nedostaje posebni stavak koji će eksplicitno definirati da masa plaća predviđena programskim ugovorom za obavljanje osnovne djelatnosti, ne može biti predmet ovrhe ili prenamjene za druge potrebe ustanova. Nadalje, treba jasno odrediti da se masa za plaće formira prema planiranom broju zaposlenika na bazi cijene rada koja se formira kao umnožak individualnog koeficijenta, visine osnovice za obračun plaće u javnim službama i dodataka temeljem kolektivnih ugovora. Drugim riječima nužno je plaće i materijalna prava zaposlenika definirati kao strogo namjenska i fiksna sredstva koja nisu na dispoziciji za druge potrebe, ali niti predmet manipulacije cijenom rada u sustavu. - Stavak 1. - Nejasno je što je izvor za financiranje svih pobrojanih stavki unutar osnovne proračunske komponente. Jesu li to samo sredstva osnivača iz državnog proračuna iz članka 96., stavka 1, odnosno sredstva državnog proračuna iz općih prihoda ili primitaka ili to obuhvaća i namjenska i vlastita sredstva i ako obuhvaća na koji način i u kojoj mjeri. Predlažemo ubaciti dodatni stavak (3.), koji bi jasno propisao da se prilikom utvrđivanja osnovne proračunske komponente ni na koji način ne uzimaju u obzir niti razmatraju ostali (vlastiti) prihodi javnog visokog učilišta, odnosno javnog znanstvenog instituta. Za razliku od pregovora i utvrđivanja razvojne proračunske komponenete, pri čemu je uobičajeno i poželjno u obzir uzeti i razmatranje projiciranih vlastitih prihoda ustanove. U točci 5. stavka 1 trebalo bi pored formulacije „sredstva za tekuće i investicijsko održavanje nastavne, znanstvene, umjetničke infrastrukture“ dodati „i druge infrastrukture“. U tom slučaju obuhvaćeno je sve što je potrebno, a točka 7. može se izostaviti (jer je velikim dijelom redundantna s točkom 5.). - Stavak 2. – Osnovna komponenta obuhvaća financiranje temeljne djelatnosti što je logično, međutim, bilo bi važno radi jasnoće, transparentnosti u praksi, ali i radi nekih drugih aspekata u problemima financiranja definirati što je to temeljna djelatnost, a što dopunska (vidi primjedbu na kraju ovog poglavlja o financiranju). Nije prihvaćen Iznos i udio osnovne proračunske komponente u ukupnom financijskom planu utvrđuje se u pregovaračkom postupku koji prethodi sklapanju programskog ugovora sukladno članku 98. stavku 2. prijedloga Zakona.
782 Sveučilište u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 93. U članku 93. stavak 1. predlaže se promijeniti treću rečenicu iz: „Predsjednika Rektorskog zbora članovi biraju natpolovičnom većinom glasova svih članova.“ u: „Status pojedinog sveučilišta u Rektorskom zboru, utjecaj njegova glasa i druga prava te obveze određuju se razmjerno broju osoba izabranih u znanstveno-nastavna zvanja na pojedinom sveučilištu.“ Sastav, struktura i glasovanje u Rektorskom zboru trebaju biti uređeni ili kao do sada ili, pak, alternativno kako se predlaže, ali uz pretpostavku da se pritom normativno uvaže stvarnosti glede veličine sveučilišta. Vrednovati doprinos sveučilišta per capita je samo nominalno ujednačavanje koje je u svojoj biti diskriminatorno jer ne uzima u obzir, primjerice, činjenicu da Sveučilište u Zagrebu ima više od 60 % svih studenata u Republici Hrvatskoj, dok je sa studentima specijalističkih i doktorskih studija taj udio još izrazitiji. Treba uvažiti stvarnost, a ne formalnom nominalnošću provoditi izjednačavanje koje to u biti nikako nije. Nije prihvaćen Predložena izmjena članka 93. stavka 1. prijedloga Zakona nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata.
783 Sveučilište u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 90. U članku 90. stavku 1. riječ „ministar“ predlaže se zamijeniti riječima „Nacionalno vijeće“ tako da stavak glasi: „Matični odbor osniva se za jedno ili više znanstvenih, umjetničkih, odnosno interdisciplinarnih polja. Broj matičnih odbora, njihovu nadležnost za pojedina polja i način rada pravilnikom utvrđuje Nacionalno vijeće.“ Ta odredba još je jedna u nizu koja daje golema ovlaštenja ministru. Koji su razlozi da se politici prepušta da odlučuju o broju matičnih odbora, njihovoj nadležnosti za pojedina polja i načinu rada? Je li moguće da za ministra bude izabrana osoba bez stručnih kvalifikacija da odlučuje o npr. nadležnostima matičnih odbora za pojedina polja (dakako da je moguće, jer ministarsko mjesto ponajprije je političko)? Zar nije logično i opravdano da o ovim pitanjima odlučuje Nacionalno vijeće, koje se sastoji od 15 članova, od kojih su četiri znanstvena savjetnika ili znanstvena savjetnika u trajnom izboru, sedam redovitih profesora ili redovitih profesora u trajnom izboru, dva profesora stručnog studija ili profesora stručnog studija u trajnom izboru te dvije osobe iz područja poduzetništva? Sveučilište u Zagrebu smatra da je ideja o slabljenju stručnih, a jačanju političkih čimbenika koji uređuju stručna pitanja u sustavu znanosti i visokog obrazovanja pogrešna, štetna i protivna proklamiranim ciljevima predložene reforme. Nije prihvaćen Sukladno propisima koji uređuju sustav državne uprave podzakonske propise u pravilu donosi nadležni ministar za resorno područje.
784 Sveučilište u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 81. Predlaže se promijeniti članak 81. stavak 2. tako da glasi: „Znanstvena i interdisciplinarna područja, polja i grane te umjetničko područje, polja i grane Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj utvrđuje pravilnikom.“ Predlaže se zadržavanje rješenja iz važećeg zakona prema kojem Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj utvrđuje znanstvena i umjetnička područja, polja i grane. Nacrt degradira Nacionalno vijeće i oduzima mu niz ovlasti te određivanje područja, polja i grana znanosti i umjetnosti prepušta ministru, čime izvršna vlast izravno zadire u Ustavom zajamčenu slobodu znanstvenog i umjetničkog stvaralaštva i njegovo strukturiranje. To je protivno i podjeli znanosti i umjetnosti prema Frascatskom priručniku Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj. Umjesto da se zadržava važnost i uloga krovnog nacionalnog tijela koje bi trebalo skrbiti za razvitak i kvalitetu cjelokupne znanstvene djelatnosti i sustava znanosti, Ministarstvo je odlučilo oslabiti ovo tijelo i niz njegovih ovlasti prenijeti na političku instancu – ministra, iako je ovdje riječ o uređivanju pitanja koja ne mogu biti u djelokrugu izvršne vlasti. Nije prihvaćen Sukladno članku 86. određeno je da Nacionalno vijeće prati razvoj znanstvenih i umjetničkih područja i polja te predlaže i potiče donošenje mjera za unapređenje visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti te tehnološkog razvoja dok će ministar sukladno stavku 2. ovog članka znanstvena i interdisciplinarna područja, polja i grane te umjetničko područje, polja i grane utvrditi pravilnikom obzirom sukladno propisima koje uređuju sustav državne uprave podzakonske propise u pravilu donosi nadležni ministar za resorno područje.
785 Sveučilište u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 40. Predlaže se promijeniti članak 40. stavak 13. tako da glasi: „S osobom izabranom u znanstveno- nastavna i umjetničko-nastavna zvanje sklapa se ugovor o radu na neodređeno vrijeme s obvezom provođenja reizbora ili izbora na više radno mjesto.“ Izričaj predložen u internetsko savjetovanje („S osobama izabranima na radna mjesta nastavnika i znanstvenika zaključuje se ugovor o radu na neodređeno vrijeme s obvezom provođenja reizbora ili izbora na više radno mjesto.“) i pojmovno i normativno zanemaruje postojanje znanstveno-nastavnih zvanja te činjenicu da su osobe izabrane u njih glede toga, ali i glede napredovanja u sustavu znanstveno-nastavnih zvanja stekle pravo ulaskom u taj sustav prema važećemu zakonodavstvu u tome trenutku. Ušavši u taj sustav one imaju ne samo da imaju stečeno pravo ostati u takvim zvanjima, nego i legitimno očekivanje napredovanja ili reizbora u takvom sustavu, neovisno o budućoj promjeni zakonskog okvira. Stoga i na razini norme i na razini pojma znanstveno-nastavna zvanja moraju ostati uređena te spomenuta kako na ovom mjestu, tako i svugdje drugdje u tekstu ovoga nacrta prijedloga Zakona gdje su zamijenjeni samo pukim radnim mjestima. Znanstveno-nastavno zvanje ne može se svesti samo na istoimeno radno mjesto (docenta, profesora…), jer je ono i stalan te trajan status na neodređeno uz navedeno legitimno očekivanje pa zakonodavac i sada i ubuduće to mora poštivati. Ti ljudi imaju pravo napredovati ili biti reizabrani u postojećem sustavu vlastita radnog odnosa na NEODREĐENO, a njihov se status zbog stečenih prava ne smije relativizirati ili svoditi na puko rado mjesto, koje se razmjerno jednostavno može dokinuti pukom promjenom u sistematizaciji. Članak 46. stavak 1. Jedinstvenih metodološko-nomotehnička pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (Narodne novine, br. 74/15) nalaže da se u čl. 40. st. 13. i drugdje normira u jednini, a ne u množini: „Pravilna je u propisu uporaba jednine, osim kada to sadržaj zahtijeva, dakle kada je uporaba množine neizbježna.“ Nije prihvaćen Prijedlogom Zakona ne uređuju se zvanja.
786 Sveučilište u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. Predlaže se promijeniti članak 37. stavak 1. prvu rečenicu tako da glasi: „Nastavnici na sveučilištu zaposleni su u znanstveno-nastavnim i umjetničko-nastavnim zvanjima i na radnim mjestima.“ Izričaj predložen u internetsko savjetovanje („Nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na znanstveno-nastavna i umjetničko-nastavna radna mjesta“) i pojmovno i normativno zanemaruje postojanje znanstveno-nastavnih zvanja te činjenicu da su osobe izabrane u njih glede toga, ali i glede napredovanja u sustavu znanstveno-nastavnih zvanja stekle pravo ulaskom u taj sustav prema važećemu zakonodavstvu u tome trenutku. Ušavši u taj sustav one imaju ne samo da imaju stečeno pravo ostati u takvim zvanjima, nego i legitimno očekivanje napredovanja ili reizbora u takvom sustavu, neovisno o budućoj promjeni zakonskog okvira. Stoga i na razini norme i na razini pojma znanstveno-nastavna zvanja moraju ostati uređena te spomenuta kako na ovom mjestu, tako i svugdje drugdje u tekstu ovoga nacrta prijedloga Zakona gdje su zamijenjeni samo pukim radnim mjestima. Napominjemo i opetujemo da tu promjenu treba dosljedno provesti u ČITAVOM ovom nacrtu prijedloga Zakona na svim normativnim mjestima, počevši od hijerarhije koja se sljedeća uređuje pa nadalje. U čitavom nacrtu prijedloga zakona dosljedno treba izričaj „u trajnom izboru“ zamijeniti sa „u trajnom zvanju“ Znanstveno-nastavno zvanje ne može se svesti samo na istoimeno radno mjesto (docenta, profesora…), jer je ono i stalan te trajan status na neodređeno uz navedeno legitimno očekivanje pa zakonodavac i sada i ubuduće to mora poštivati. Ti ljudi imaju pravo napredovati ili biti reizabrani u postojećem sustavu vlastita radnog odnosa na NEODREĐENO, a njihov se status zbog stečenih prava ne smije relativizirati ili svoditi na puko rado mjesto, koje se razmjerno jednostavno može dokinuti pukom promjenom u sistematizaciji. Nije prihvaćen Prijedlogom Zakona ne uređuju se zvanja. Osoba koja je izabrana u zvanje prije stupanja na snagu prijedloga Zakona zadržava stečeno zvanje sukladno članku 110.
787 KRISTIAN VLAHOVIČEK ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. Pojasniti stavak 2: (2) Sastav senata, izbor članova senata i mandat uređuje se statutom sveučilišta. Broj članova studentskih predstavnika koje biraju studenti u skladu sa zakonom kojim se uređuju studentske organizacije i statutom sveučilišta, čini do 10% članova senata od čega do 20% mogu biti studenti poslijediplomskih studija. Nije prihvaćen Predlagatelj smatra da je predloženi stavak 2. jasan.
788 Sveučilište u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 36. Predlaže se dopuniti članak 36. stavak 4. riječju „jednom“ tako da glasi: „Mandat ravnatelja javnog znanstvenog instituta traje četiri godine i može se jednom ponoviti.“ Dodavanjem riječi „jednom“ provodi se usklađivanje rješenja u ovom zakonu te se uspostavlja dosljednost, jer ako se mandat rektora smije jednom ponoviti i jednako tako mandat dekana, onda je logično i dosljedno da se i mandat ravnatelja instituta smije jednom ponoviti. Zašto bi ravnatelji javnih znanstvenih instituta izlazili iz takvog okvira dosljednosti? Ne postoji nijedan valjan i opravdan razlog za to. Nije prihvaćen S obzirom na to da se radi o velikom broju instituta koji su različiti po svojoj veličini, specifičnom znanstvenom području i polju djelovanja i istraživanja, te uzimajući u obzir kako temeljem sadašnjeg zakonskog okvira ne postoji ograničenje broja mandata ravnatelja što se pokazalo dobrim zakonskim rješenjem, predlagatelj ostaje pri svojem mišljenju kako ne bi smjelo biti ograničenja u broju mandata ravnatelja.
789 KRISTIAN VLAHOVIČEK ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 10. Dodati u stavak 1 primjenu istraživanja: (1) Sveučilište obavlja djelatnost visokog obrazovanja, znanstvenu odnosno umjetničku djelatnost i stručnu djelatnost te primjenjuje rezultate znanstvenih istraživanja u najmanje dva znanstvena područja, odnosno u znanstvenom i umjetničkom području te u najmanje tri polja. Sveučilište može obavljati i druge djelatnosti u skladu sa zakonom i statutom. Nije prihvaćen Predlagatelj Zakona smatra da je isto obuhvaćeno stavkom 1.
790 Sveučilište u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 20. U članku 20. stavku 2. predlaže se brisati točku 4. („4. izrađuje prijedlog programskog ugovora fakulteta, odnosno umjetničke akademije“), a točke 5.-8. preobrojčiti u točke 4.-7. Obrazloženje: Nacrt ne donosi jasna pravila sklapanja programskih ugovora na sveučilištima čije sastavnice imaju pravnu osobnost i ostavlja to pitanje otvoreno različitim tumačenjima, a u čl. 102. st. 10. određuje da sadržaj programskog ugovora, proračunsku formulu, pokazatelje i kriterije utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokove sklapanja programskog ugovora te kvalitativne i kvantitativne indikatore za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom Vlada Republike Hrvatske utvrđuje uredbom. Ni takvo duboko neodrživo rješenje, koje Vladi omogućuje da arbitrarno mijenja sve bitne elemente programskih ugovora i time dovede visoka učilišta u potpuno podređeni položaj prema Vladi i Ministarstvu nije dovoljno predlagatelju zakona. Članak 103. programskom ugovoru uskraćuje svako obilježje ugovora, pa čak i disparitetnog ugovora ili ugovora s nepoštenim odredbama iz perspektive javnog učilišta. Riječ je o očiglednoj ucjeni u kojoj javno učilište mora sklopiti ugovor, a ne želi li ga sklopiti ili ga ne želi sklopiti pod određenim uvjetima koje diktira politička vlast, druga strana jednostavno može pričekati istek rokova, a javno učilište bit će snagom tih odredaba penalizirano. To ostavlja i mogućnost zloraba i prisile, što negira samu bit autonomije sveučilišta, a to se ogleda u tome što ove norme sile sveučilište na sklapanje programskog ugovora, neovisno kakav je sadržajem i odgovara li mu, samo zato da ne bi podleglo penalizaciji. Kako bi u potpunosti osiguralo podređen položaj visokih učilišta, ministarstvo je i sredstva za plaće zaposlenih i njihovih materijalna prava obuhvatilo programskim ugovorima. Premda se radi o stavkama koje ne mogu biti podložne pregovorima, jer se plaće zaposlenih i njihova materijalna prava utvrđuju kolektivnim ugovorom u skladu sa zakonom, o njima bi također prema mišljenju Ministarstva trebalo pregovarati svake tri godine. Nejasno je o čemu bi visoka učilišta pregovarala s Ministarstvom glede plaća zaposlenih, ali jasno je da njihovim uvrštavanjem u programske ugovore prijetnja penalizacije postaje prijetnja financijskog opstojnosti institucija. Jer ako visoka učilišta na pristanu na diktat Ministarstva, 5 % smanjit će se sredstva za plaće, i ona će se umanjivat za 5 % svake godine sve do sklapanja programskog ugovora. Umjesto da se odredilo da će se prilikom sklapanja programskih ugovora pregovarati o potrebama za zapošljavanje u trogodišnjim programskim razdobljima, gdje bi se na temelju dogovora definiralo zapošljavanje novih nastavnika, znanstvenika, suradnika te ostalog osoblja sukladno ciljevima programskih ugovora te potrebama javnih učilišta i znanstvenih instituta, Ministarstvo je odlučilo u programske ugovore uključiti plaće svih zaposlenika, za koje je već dalo suglasnost o zapošljavanju, s jednim ciljem - kako bi u potpunosti osiguralo podređenost učilišta Ministarstvu. Umjesto da je Ministarstvo predložilo rješenja koja bi osigurala jačanje strateškog planiranja, izvrsnosti i financijske odgovornosti znanstvenih i visokoobrazovnih institucija te transparentnost njihova poslovanja, cilj Ministarstva je da preko odredbi o financiranju visokih učilišta i znanstvenih instituta uspostavi potpunu kontrolu nad upravljanjem sveučilištem. Takva namjera jasno proizlazi iz niza odredbi ovog i drugih prijedloga nacrta zakona kojima se oduzimaju ovlasti, i to u potpuno stručnim pitanjima, Nacionalnom vijeću za Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj i drugim neovisnim tijelima, s ciljem da se sva moć nad sustavom koncentrira u ministru kao političkom nositelju vlasti. Međutim, kako bi se uistinu osigurala potpuna kontrola nad sustavom znanosti i visokog obrazovanja, potrebno je oslabjeti položaj visokih učilišta u pregovorima oko programskih ugovora. Zbog toga i neodređenost zakonskih normi glede postupka pregovaranja i otvaranje mogućnosti da sastavnice pregovaraju o programskim ugovorima izravno s Ministarstvom mimo Sveučilišta. Navedenim se ne samo zadire u organizacijsku autonomiju Sveučilišta, nego se de iure i de facto dezintegrira Sveučilište u jednom od najbitnijih područja, suprotno deklariranoj intenciji nacrta prijedloga da se stvori pravni i financijski okvir za organizacijsku i funkcionalnu integraciju sveučilišta. Time Nacrt razbija Sveučilište na pojedine sastavnice i slabi položaj Sveučilišta i sastavnica u pregovaračkom procesu s Ministarstvom. Iz niza odredbi proizlazi kako je to prikriveni cilj ovog nacrta prijedloga, jer slabljenjem sveučilišta osigurava se položaj Ministra i Vlade kao apsolutnog upravljača cijelim sustavom. Zbog toga dekan ne bi imao stvarnu ovlast izrađivati prijedlog programskog ugovora fakulteta, odnosno umjetničke akademije, pa takvu stipulaciju valja obrisati. Nije prihvaćen U odnosu na stavak 4. predloženo nije u skladu s autonomijom fakulteta i umjetničke akademije.
791 Sveučilište u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 19. Predlaže se promijeniti članak 19. stavak 2. tako da glasi: „Sastav fakultetskog, odnosno akademijskog vijeća, izbor članova ovoga vijeća i mandat uređuju se statutom fakulteta, odnosno umjetničke akademije. Studentski predstavnici koje biraju studenti u skladu sa zakonom kojim se uređuju studentske organizacije i statutom fakulteta, odnosno umjetničke akademije čine do 15 % članova fakultetskog vijeća.“ Obrazloženje: U odnosu na nacrt dan u internetsko savjetovanje, broj studentskih predstavnika predlaže se povećati za 50 % - na ukupno do 15 % članova vijeća. Studente je potrebno sukladno dobrim praksama u europskom visokom obrazovanju u što većoj mjeri uključiti u rad visokih učilišta, pa tako i u fakultetsko/akademijsko vijeće. Kontradiktorno je da, s jedne strane, predlagatelj govori o potrebi što većeg uključivanja hrvatskog visokog obrazovanja i znanosti u europski prostor visokog obrazovanja, a s druge strane predlaže rješenja koja su suprotna tradiciji i standardima europskih sveučilišta. Probleme koje predlagatelj ističe, od niske reprezentativnosti i time dvojbenog legitimiteta studentskih predstavnika, potrebno je riješiti drugim zakonskim režimima koji će osigurati veću participaciju i legitimitet studentskih predstavnika, što nije predmet ovog zakona. Namjerno se predlaže odredba općenitijeg izričaja, spominjući samo udio do 15 % studentskih predstavnika u vijeću, ostavljajući fakultetskim/akademijskim statutima strukturnu razradu tih 15 %, tj. kako će pojedine kategorije studenata biti zastupljene u tih 15 %. Takav pristup i davanje mogućnosti da se taj udio odredi statutom sveučilišta ili pojedinog fakulteta/akademije također je snažan izričaj sveučilišne autonomije koji je ujedno situacijski uvjetovan – razlikuje se od jednoga do drugoga visokog učilišta. U članku 19. stavku 3. predlaže se brisati točku 3. („3. usvaja prijedlog programskog ugovora fakulteta, odnosno umjetničke akademije“), a točke 4.-13. preobrojčiti u točke 3.-12. Obrazloženje: Nacrt ne donosi jasna pravila sklapanja programskih ugovora na sveučilištima čije sastavnice imaju pravnu osobnost i ostavlja to pitanje otvoreno različitim tumačenjima, a u čl. 102. st. 10. određuje da sadržaj programskog ugovora, proračunsku formulu, pokazatelje i kriterije utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokove sklapanja programskog ugovora te kvalitativne i kvantitativne indikatore za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom Vlada Republike Hrvatske utvrđuje uredbom. Ni takvo duboko neodrživo rješenje, koje Vladi omogućuje da arbitrarno mijenja sve bitne elemente programskih ugovora i time dovede visoka učilišta u potpuno podređeni položaj prema Vladi i Ministarstvu nije dovoljno predlagatelju zakona. Članak 103. programskom ugovoru uskraćuje svako obilježje ugovora, pa čak i disparitetnog ugovora ili ugovora s nepoštenim odredbama iz perspektive javnog učilišta. Riječ je o očiglednoj ucjeni u kojoj javno učilište mora sklopiti ugovor, a ne želi li ga sklopiti ili ga ne želi sklopiti pod određenim uvjetima koje diktira politička vlast, druga strana jednostavno može pričekati istek rokova, a javno učilište bit će snagom tih odredaba penalizirano. To ostavlja i mogućnost zloraba i prisile, što negira samu bit autonomije sveučilišta, a to se ogleda u tome što ove norme sile sveučilište na sklapanje programskog ugovora, neovisno kakav je sadržajem i odgovara li mu, samo zato da ne bi podleglo penalizaciji. Kako bi u potpunosti osiguralo podređen položaj visokih učilišta, ministarstvo je i sredstva za plaće zaposlenih i njihovih materijalna prava obuhvatilo programskim ugovorima. Premda se radi o stavkama koje ne mogu biti podložne pregovorima, jer se plaće zaposlenih i njihova materijalna prava utvrđuju kolektivnim ugovorom u skladu sa zakonom, o njima bi također prema mišljenju Ministarstva trebalo pregovarati svake tri godine. Nejasno je o čemu bi visoka učilišta pregovarala s Ministarstvom glede plaća zaposlenih, ali jasno je da njihovim uvrštavanjem u programske ugovore prijetnja penalizacije postaje prijetnja financijskog opstojnosti institucija. Jer ako visoka učilišta na pristanu na diktat Ministarstva, 5 % smanjit će se sredstva za plaće, i ona će se umanjivat za 5 % svake godine sve do sklapanja programskog ugovora. Umjesto da se odredilo da će se prilikom sklapanja programskih ugovora pregovarati o potrebama za zapošljavanje u trogodišnjim programskim razdobljima, gdje bi se na temelju dogovora definiralo zapošljavanje novih nastavnika, znanstvenika, suradnika te ostalog osoblja sukladno ciljevima programskih ugovora te potrebama javnih učilišta i znanstvenih instituta, Ministarstvo je odlučilo u programske ugovore uključiti plaće svih zaposlenika, za koje je već dalo suglasnost o zapošljavanju, s jednim ciljem - kako bi u potpunosti osiguralo podređenost učilišta Ministarstvu. Umjesto da je Ministarstvo predložilo rješenja koja bi osigurala jačanje strateškog planiranja, izvrsnosti i financijske odgovornosti znanstvenih i visokoobrazovnih institucija te transparentnost njihova poslovanja, cilj Ministarstva je da preko odredbi o financiranju visokih učilišta i znanstvenih instituta uspostavi potpunu kontrolu nad upravljanjem sveučilištem. Takva namjera jasno proizlazi iz niza odredbi ovog i drugih prijedloga nacrta zakona kojima se oduzimaju ovlasti, i to u potpuno stručnim pitanjima, Nacionalnom vijeću za Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj i drugim neovisnim tijelima, s ciljem da se sva moć nad sustavom koncentrira u ministru kao političkom nositelju vlasti. Međutim, kako bi se uistinu osigurala potpuna kontrola nad sustavom znanosti i visokog obrazovanja, potrebno je oslabjeti položaj visokih učilišta u pregovorima oko programskih ugovora. Zbog toga i neodređenost zakonskih normi glede postupka pregovaranja i otvaranje mogućnosti da sastavnice pregovaraju o programskim ugovorima izravno s Ministarstvom mimo Sveučilišta. Navedenim se ne samo zadire u organizacijsku autonomiju Sveučilišta, nego se de iure i de facto dezintegrira Sveučilište u jednom od najbitnijih područja, suprotno deklariranoj intenciji nacrta prijedloga da se stvori pravni i financijski okvir za organizacijsku i funkcionalnu integraciju sveučilišta. Time Nacrt razbija Sveučilište na pojedine sastavnice i slabi položaj Sveučilišta i sastavnica u pregovaračkom procesu s Ministarstvom. Iz niza odredbi proizlazi kako je to prikriveni cilj ovog nacrta prijedloga, jer slabljenjem sveučilišta osigurava se položaj Ministra i Vlade kao apsolutnog upravljača cijelim sustavom. Zbog toga fakultet/akademija ne može samostalno pregovarati ni odlučivati o programskom ugovoru. Nije prihvaćen Predlagatelj Zakona smatra da je udio od 10 % studentskih predstavnika optimalan uzimajući u obzir da je predviđena opcija veta u skladu sa stavkom 5. Suspenzivni veto urediti će se statutom sveučilišta koje donosi senat u čijem radu s pravom glasa sudjeluju i predstavnici studenata. Točku 4. stavka 3. nije moguće brisati u zbog autonomije sastavnica.
792 Sveučilište u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. Predlaže se promijeniti članak 12. stavak 2. tako da glasi: „Sastav senata, izbor članova senata i mandat uređuje se statutom sveučilišta. Studentski predstavnici koje biraju studenti u skladu sa zakonom kojim se uređuju studentske organizacije i statutom sveučilišta, čine do 15 % članova Senata.“ U odnosu na nacrt dan u internetsko savjetovanje, broj studentskih predstavnika predlaže se povećati za 50 % - na ukupno do 15 % članova Senata. Studente je potrebno sukladno dobrim praksama u europskom visokom obrazovanju u što većoj mjeri uključiti u rad visokih učilišta, pa tako i u Senat. Kontradiktorno je da, s jedne strane, predlagatelj govori o potrebi što većeg uključivanja hrvatskog visokog obrazovanja i znanosti u europski prostor visokog obrazovanja, a s druge strane predlaže rješenja koja su suprotna tradiciji i standardima europskih sveučilišta. Probleme koje predlagatelj ističe, od niske reprezentativnosti i time dvojbenog legitimiteta studentskih predstavnika, potrebno je riješiti drugim zakonskim režimima koji će osigurati veću participaciju i legitimitet studentskih predstavnika, što nije predmet ovog zakona. Namjerno predlažemo odredbu općenitijeg izričaja, spominjući samo udio do 15 % studentskih predstavnika u Senatu, ostavljajući sveučilišnim statutima strukturnu razradu tih 15 %, tj. kako će pojedine kategorije studenata biti zastupljene u tih 15 %. Smatramo da je takav pristup i davanje mogućnosti da se taj udio odredi statutom sveučilišta također snažan izričaj sveučilišne autonomije koji je ujedno situacijski uvjetovan – razlikuje se od sveučilišta do sveučilišta. Nadalje, predlaže se dopuniti članak 12. stavak 3. točkom 12. koja bi glasila: „12. potvrđuje izbor dekana fakulteta i umjetničkih akademija i pročelnika sveučilišnih odjela“, a točke 12.-19. preobrojčiti u 13.-20. Time bi se zadržala ovlast Senat da potvrđuje izbor dekana fakulteta i umjetničkih akademija i pročelnika sveučilišnih odjela. Ta njegova ovlast do sada nikada nije bila sporna i uvijek je postojala u pozitivnim okvirima. Također, riječ je o ustaljenoj praksi da sveučilište kao pravna osoba nadređena sastavnici mora potvrditi izbor čelnika te sastavnice. Senat je najvažnije kolegijalno tijelo sveučilišta koje vodi brigu o razvoju sveučilišta kao cjeline, pa i njezinim sastavnicama. S obzirom na sve navedeno nužno je zadržati rješenje koje postoji u pozitivnom zakonskom režimu. Nije prihvaćen Predlagatelj Zakona smatra da je udio od 10 % studentskih predstavnika optimalan uzimajući u obzir da je predviđena opcija veta u skladu sa stavkom 5. U odnosu na stavak 3. i prijedlog točke 12. predlagatelj Zakona smatra da isto nije u skladu sa autonomijom sastavnica.
793 Sveučilište u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 18. Predlaže se promijeniti članak 18. stavak 1. tako da glasi: „Fakultet ima fakultetsko vijeće i dekana. Umjetnička akademija ima akademijsko vijeće i dekana.“ Iz toga stavka, kakav je predložen u internetsko savjetovanje („Fakultetom upravljaju fakultetsko vijeće i dekan. Umjetničkom akademijom upravljaju akademijsko vijeće i dekan.“), proizlazi da na fakultetu i akademiji postoje dva tijela upravljanja: vijeće i dekan. To je potrebno izmijeniti. Naime, po osnovnoj logici (i konceptu) podjele vlasti, pa i na fakultetu/akademiji, njime upravlja dekan kojemu u radu pomažu prodekani (usp. čl. 20. st. 4.). U članku 20. st. 1. Nacrta jasno se navodi sljedeće: „Dekan je čelnik fakulteta, odnosno umjetničke akademije. Dekan predstavlja i zastupa fakultet, odnosno umjetničku akademiju te odgovara za zakonitost rada fakulteta, odnosno umjetničke akademije. Dekan ima ovlasti i obveze ravnatelja ustanove.“ Dekan (zajedno s prodekanima) je dakle upravljačko tijelo koje podrazumijeva i pravo na upravljanje, ali i odgovornost za to upravljanje, i to odgovornost prema pravilima vlastitih općih akata, i odgovornost prema pozitivnopravnom okviru Republike Hrvatske. Fakultetsko/akademijsko vijeće je stručno vijeće ustanove i pandan je parlamentu (zakonodavnom tijelu). Ono niti upravlja fakultetom/akademijom, niti njegovi članovi za to mogu snositi odgovornost. Najvažnije, predloženo zakonsko rješenje stvorit će dodatne probleme u postupku javne nabave. Prema mišljenju Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta od 31. ožujka 2017. godine u pogledu primjene Zakona o javnoj nabavi, u slučaju ako ostane predloženo rješenje tada će se odgovarajuće odredbe Zakona o javnoj nabavi primjenjivati na članove fakultetskog/akademijskog vijeća, čime će stvoriti nepotrebne dodatne administrativne poslove koji će znatno opteretiti funkcioniranje fakulteta/akademije. Nije prihvaćen Radi se o tijelima koja upravljaju fakultetom dok su upravljačke ovlasti podijeljene između čelnika tijela i kolektivnog tijela.
794 Sveučilište u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 11. Predlaže se promijeniti članak 11. stavak 1. tako da glasi: „Sveučilište ima senat i rektora. Rad javnog sveučilišta i njegovih sastavnica nadzire sveučilišno vijeće.“ Iz prve rečenice toga stavka predložene u internetsko savjetovanje („Sveučilištem upravljaju senat i rektor“) proizlazi da su na sveučilištu dva tijela upravljanja: senat i rektor. To je potrebno izmijeniti. Naime, po osnovnoj logici (i konceptu) podjele vlasti, pa i na sveučilištu, njime upravlja rektor zajedno s prorektorima. U članku 13. Nacrta jasno se navodi sljedeće: „Rektor je čelnik sveučilišta. Rektor predstavlja i zastupa sveučilište te odgovara za zakonitost rada sveučilišta. Rektor ima ovlasti i obveze ravnatelja ustanove.“ Rektor (zajedno s prorektorima) je dakle upravljačko tijelo koje podrazumijeva i pravo na upravljanje, ali i odgovornost za to upravljanje, i to sveučilišnu odgovornost prema pravilima vlastitih sveučilišnih propisa, i odgovornost prema pozitivnopravnom okviru Republike Hrvatske. Senat je stručno vijeće i pandan je parlamentu (zakonodavnom tijelu). Ono niti upravlja sveučilištem, niti za to članovi senata mogu snositi odgovornost. Najvažnije, predloženo zakonsko rješenje će stvoriti dodatne probleme u postupku javne nabave. Prema mišljenju Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta od 31. ožujka 2017. godine u pogledu primjene Zakona o javnoj nabavi, u slučaju ako ostane predloženo rješenje tada će se odgovarajuće odredbe Zakona o javnoj nabavi primjenjivati na članove senata, čime će stvoriti nepotrebne dodatne administrativne poslove koji će znatno opteretiti funkcioniranje sveučilišta. Nije prihvaćen Radi se o tijelima koja upravljaju sveučilištem dok su upravljačke ovlasti podijeljene između čelnika tijela i kolektivnog tijela koje upravlja.
795 Maja Novak Lađarević ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. Čl. 46, stavak (1) treba uskladiti s kolektivnim ugovorom za znanost i visoko obrazovanje, a prema kojemu se omogućava korištenje slobodne studijske godine i za osobe zaposlene na nastavnom radnom mjestu. Nije prihvaćen U Kolektivnom ugovoru za znanost i visoko obrazovanje u članku 42. stavku 1. stoji da je u svrhu znanstvenog, nastavnog, umjetničkog ili stručnog rada, zaposleniku u znanstvenom, znanstveno-nastavnom, umjetničko-nastavnom i nastavnom zvanju i na odgovarajućem radnom mjestu može se odobriti pravo na slobodnu studijsku godinu (sabbatical). Dakle u Kolektivnom ugovoru se govori o zvanju i odgovarajućem radnom mjestu dok se ne govori o vrsti radnog mjesta. Slobodna studijska godina koristi se za oslobođenje od nastave i nastavnog procesa a u svrhu znanstvenog rada za što predlagatelj Zakona smatra da se ne ostvaruje u okviru ovog radnog mjesta.
796 Maja Novak Lađarević ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. U prijedlog Zakona (čl. 2, 12, 37) nužno je uvrstiti NASTAVNIKE U NASTAVNIM ZVANJIMA, a koji su uz znanstvenike i umjetnike nositelji djelatnosti visokog obrazovanja. Budući da je nastava koju izvode nastavnici u nastavnim zvanjima u potpunosti integrirana u studijske programe te se izvodi u obliku obveznih i izbornih kolegija, nastavna radna mjesta nikako ne mogu činiti iznimku nego moraju biti navedena ravnopravno s ostalim radnim mjestima na sveučilištu. Osim toga, kolegiji koje izvode zaposlenici u nastavnim zvanjima često se izvode izvan matičnih ustanova na kojima su diplomirali, ali to NIKAKO NE ZNAČI DA NE PRIMJENJUJU ZNANSTVENI PRISTUP područja kojem pripadaju. Nedopustivo je da prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti implicira da se u sustavu znanosti i visokog obrazovanje ne slijede znanstveni principi, odnosno da nastavnici u svom radu nemaju znanstveni pristup ili obvezu znanstvenog pristupa. Ovakva je formulacija ne samo nekorektna prema nastavnicima u nastavnim zvanjima, već potkopava cijeli sustav koji odjednom, eto - ne mora nužno i uvijek slijediti znanstveni pristup (ali, valjda, samo u slučaju nastavnih radnih mjesta?!). Ovakav je prijedlog duboko uvredljiv i odraz je dugogodišnjeg sustavnog degradiranja, omalovažavanja i obezvređivanja nastavnika u nastavnim zvanjima, a koji bi trebali biti (i suštinski to i jesu) ravnopravni članovi akademske zajednice. Podupirem prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. Predlaže se izmjena stavka (1) čl. 37, tako da glasi: (1) Nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna i NASTAVNA radna mjesta. (2) Na nastavna radna mjesta nastavnici se na sveučilištu zapošljavaju ako postoji opravdana potreba. Ako je riječ o kolegijima koji su temeljno zastupljeni u nekom drugom znanstvenom području, polju ili grani (npr. kolegiji iz stranog jezika struke), nastavnici se mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta predavača. Isključivo za potrebe sveučilišnog studija jezika i književnosti nastavnici se mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta lektora. Za potrebe sveučilišnih umjetničkih studija nastavnici se mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta umjetničkog suradnika i korepetitora. Nastavnici se na sveučilištu mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta i kada se na sveučilištu izvodi stručni studij. Nije prihvaćen Predložena nadopuna norme predstavlja iznimku koja se može samo usko primjenjivati te u tom smislu ne predstavlja učinkovito normativno rješenje. Na sveučilištu je temeljna djelatnost ona koja zahtijeva znanstveni pristup stoga je u potpunosti opravdana iznimka zapošljavanja na nastavna radna mjesta.
797 Marieta Dajkovic ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. Čl.46: Podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke u visokoškolskim ustanovama i brojnih sudionika rasprave da se slobodna studijska godina omogući i nastavnicima u nastavnim zvanjima. U kolektivnom ugovoru za znanost i visoko obrazovanje koji je trenutno na snazi ugovorena je mogućnost korištenja slobodne studijske godine i za osobe zaposlene na nastavnom radnom mjestu, što je potrebno i opravdano jer i osobe u nastavnim zvanjima na sveučilištu imaju obvezu (i potrebu) znanstvenog i stručnog rada i doprinosa, a uz značajno nastavno opterećenje koje imaju mogućnost korištenja studijske godine olakšava im rad na većim i dugotrajnijim projektima poput pisanja knjige, rada na izradi rječnika, sveučilišnog udžbenika i slično. Marieta Djaković, viši predavač, Nije prihvaćen Slobodna studijska godina koristi se za oslobođenje od nastave i nastavnog procesa a u svrhu znanstvenog rada za što predlagatelj Zakona smatra da se ne ostvaruje u okviru ovog radnog mjesta.
798 Maja Novak Lađarević ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. Prijedlog Zakona potpuno neopravdano (ali uporno i dosljedno) izostavlja nastavnike u nastavnim zvanjima, koji su uz znanstvenike i umjetnike nositelji djelatnosti visokog obrazovanja. Podupirem prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama, u skladu s kojim stavak (1) članka 12. treba promijeniti tako da glasi: (1) Senat sveučilište čine: 1. rektor, 2. čelnici sastavnica sveučilišta, 3. predstavnici zaposlenika na znanstveno-nastavnim, NASTAVNIM, suradničkim i drugim radnim mjestima, 4. studentski predstavnici te 5. drugi članovi u skladu sa statutom sveučilišta. Nije prihvaćen Predloženo je obuhvaćeno stavkom 1. točkom 3.
799 Maja Novak Lađarević ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 1. Čl. 1, stavak (1) odnosi se na temeljna načela obavljanja djelatnosti visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti. Visoko obrazovanje se prvenstveno očituje kroz nastavnu djelatnost, a nositelji djelatnosti visokog obrazovanja su primarno nastavnici, a ne isključivo znanstvenici i umjetnici, stoga je potrebno u prvoj i drugoj rečenici uz znanstvene i umjetničke djelatnosti dodati i nastavnu djelatnost. Podupirem prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama, kako slijedi: "(1) Ovim Zakonom uređuju se temeljna načela obavljanja djelatnosti visokog obrazovanja, NASTAVNE, znanstvene i umjetničke djelatnosti. Utvrđuje se osnivanje i djelovanje ustanova u sustavu visokog obrazovanja, NASTAVNE, znanstvene i umjetničke djelatnosti, postupak zapošljavanja na radna mjesta i napredovanje nastavnika, znanstvenika i suradnika zaposlenih u ovim ustanovama te njihova prava i obveze, kao i osnovna pitanja izvođenja studija te prava i obveze studenata, obavljanje NASTAVNE, znanstvene i umjetničke djelatnosti, potpora obavljanju ovih djelatnosti, financiranje visokog obrazovanja, NASTAVNE, znanstvene i umjetničke djelatnosti te se uređuje obavljanje nadzora i prekršajne odredbe." Također, ne spominju se stručni rad i stručna djelatnost, stoga podupirem prijedlog Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, kako slijedi: "Navedeni članak ne spominje stručni rad ili stručnu djelatnost ustanova kao materiju ovog Zakona, iako se kasnije u čl. 2, stavku 2, točci 5. Zakona ističe jedinstvo stručnog i obrazovnog rada u svrhu osposobljavanja za specifična znanja i vještine. Stručni rad je u praksi sastavni dio radnog procesa ustanova, nekada kao nerazdvojni dio nastavnog i znanstvenog procesa, a nekada kao zasebni rad za tržište te bi ga kao takvog Zakon trebao u adekvatnoj mjeri prepoznati, kategorizirati i regulirati. Stručni rad predviđen je statutima naših sveučilišta, uvjet je rektorskog zbora za izbor u nastavna zvanja i propisuje se u općim aktima ustanova. On je također i sastavni dio ugovora o radu zaposlenika na nekim ustanovama. - Posebno je potrebno definirati dopuštene vrste stručnog rada, njegov moguć opseg na javnoj ustanovi te radno pravni status takvog rada. Bitno je i pitanje plaćanja stručnog rad za tržište, oko čega bi Zakon trebao dati određene smjernice jer je praksa ustanova uvelike neujednačena te dovodi do niza radno-pravnih, upravnih i financijskih poteškoća. - Predlažemo u članku 1 stručni rad samo spomenuti, i to onaj koji je u funkciji misije javne ustanove, a u dijelu o financiranju dati osnovne smjernice regulacije i ograničenja te klasificirati vrste dopuštenog stručnog rada, što se dalje mora razraditi pravilnikom Ministarstva sukladno obavezama iz Zakona o proračunu." Nije prihvaćen Prijedlogom Zakona uređuje se djelatnost visokog obrazovanja što je širi pojam koji obuhvaća i nastavnu djelatnost stoga je nema potrebe isticati kao posebnu. Predlagatelj Zakona smatra da je stručni rad obuhvaćen člankom 2. stavkom 2. točka 5. prijedlogom Zakona.
800 Paola Horvat Sovilj ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 61. Člankom 61. potrebno je precizirati jednake uvjete za upis na poslijediplomski specijalistički studij osobama koje su stekle razinu 7.1. HKO bez distinkcije stručni/sveučilišni te predlažem brisanje dijela odredbi o iznimnom upisu stručnih studenata. Ako se „poslijediplomski specijalistički studiji izvode radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija“, kako se navodi u većini postdiplomskih specijalističkih programa, onda je nerazumljivo iz kojeg razloga se završenim studentima stručnih studija onemogućava daljnje usavršavanje. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1. Obzirom da se poslijediplomski studij izvodi kao sveučilišni, te da ovdje već postoji stanovita vertikalna i horizontalna prohodnost prema doktorskom studiju, studentima koji dolaze sa stručnih studija moglo bi se ponuditi polaganje dodatnih kolegija u slučaju da žele nastaviti obrazovanje na doktorskom studiju. Jedino tako se postiže potpuno odbacivanje diskriminatornog stava prema stručnim studijima. Nije prihvaćen Iznimka je predviđena obzirom su uvjeti pristupa na razinu 7.2. uređeni Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.
801 MARKO PAVASOVIĆ ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 39. Prijedlog izmjene stavka (1) - briše se: "te dodatne dodatne kriterije utvrđene općim aktom visokog učilišta i znanstvenog instituta (u daljnjem tekstu: dodatni kriteriji)". Nije prihvaćen S ciljem poticanja izvrsnosti kriterija za izbora i podizanja kvalitete, a pri tome uzimajući u obzir različitosti ustanova i znanstvenih, odnosno umjetničkih područja i polja u kojima obavljaju djelatnost, predloženo je propisivanje dodatnih kriterija uz Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterije.
802 MARKO PAVASOVIĆ ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 43. Prijedlog za dodavanje stavka (12): "Ako se jasno utvrdi da zaposlenik ispunjava kriterije za izbor na više znanstveno-nastavno radno mjesto u odnosu na ono na koje se bira, posebnom odlukom stručnog vijeća visokog učilišta i uz suglasnost zaposlenika, natječaj za izbor može biti raspisan i ranije od rokova propisanih tim stavcima, ali ne prije nego što isteknu tri godine od njegovog prethodnog izbora na radno mjesto s nižim zvanjem. Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata.
803 MARKO PAVASOVIĆ ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 53. Prijedlog izmjene stavka (3) . briše se: "pri čemu se za izbor naslovnog nastavnika, odnosno naslovnog znanstvenika ne raspisuje javni natječaj". Nije prihvaćen Ne radi se o radnom mjestu stoga ne proizlazi obveza javnog natječaja.
804 MARKO PAVASOVIĆ ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 53. Poštovani, postavlja se objektivno pitanje zašto se po prvi puta u ZZiDVO uvodi članak o naslovnim nastavnicima?. Člankom 40. i terminom "slobodno radno mjesto" je jasno (doduše implicitno) da je novo zapošljavanje uvjetovano principom "1 za 1", a u čl. 53. dopuštate izbor naslovnog nastavnika bez javnog natječaja. Što se time postiže i kako se odabire naslovni nastavnik bez javnog natječaja? Direktnim dogovorom čelne osobe sastavnice i potencijalnog kandidata? Nije prihvaćen Ne radi se o radnom mjestu stoga ne proizlazi obveza javnog natječaja. Obzirom se ne radi o radnom mjestu postupak angažiranja će visoko učilište urediti svojim općim aktima.
805 Florijan Galić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, kao student i osoba upućena u rad studentskih zborova i bivši potpredsjednik Studentskog zbora Strojarskog fakulteta u Slavonskom Brodu, smatram da studentskim predstavnicima treba onemogućiti sudjelovanje u glasanju za izbor rektora/dekana zbog smanjenja malverzacija koje se mogu dogoditi, ogledno na primjerima koje čujemo iz Sveučilišnog zbora u Zagrebu u prošlom mandatu i mnogim drugim. Suspenzijski veto na odluke vezane uz studentski standard su odličan iskorak u pravom smjeru gdje se ojačava studentska populacija, a ne studentski predstavnici kao pojedinci. U stavku (5) ovog članka je navedeno "(...) Studentski predstavnici u fakultetskom, odnosno akademijskom vijeću ne sudjeluju u glasanju u postupku izbora nastavnika i suradnika na radna mjesta.". Preporučio da se ovaj stavak proširi na način da studentski predstavnici u fakultetskom, odnosno akademskom vijeću ne sudjeluju u glasanju pri izboru dekana fakulteta, te ostalih članova uprave. Ovaj prijedlog pravdam činjenicom da studentima tijekom studiranja nije previše bitno tko je na mjestu dekana fakulteta, a dok imaju pravo glasa često se može dešavati trgovina utjecajem od strane kandidata za izbor dekana. S ovime bi to bilo smanjeno. Nije prihvaćen U odnosu na stavak 5. isto nije moguće obzirom u postupku izbora sudjeluju osobe na istim ili hijerarhijskim višim radnim mjestima sukladno odredbama prijedloga Zakona.
806 Josip Bota ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 26. „(6) Dekan je dužan uvrstiti kao točku dnevnog reda sjednice vijeća veleučilišta bilo koju inicijativu podržanu od minimalno 10% članova vijeća veleučilišta“ Predlažem ovu stavku uvrstiti u zakon kako bi se implementirala u poslovnik o radu vijeća veleučilišta. Na ovaj način vijeće veleučilišta ima značajniju ulogu u upravljanju fakultetom. Nije prihvaćen Predloženo se može propisati statutom pojedinog veleučilišta.
807 Josip Bota ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 19. „(6) Dekan je dužan uvrstiti kao točku dnevnog reda sjednice fakultetskog, odnosno akademijskog vijeća bilo koju inicijativu podržanu od minimalno 10% članova fakultetskog, odnosno akademijskog vijeća“ Predlažem ovu stavku uvrstiti u zakon kako bi se implementirala u poslovnik o radu fakultetskog, odnosno akademijskog vijeća. Na ovaj način fakultetsko, odnosno akademijsko vijeće ima značajniju ulogu u upravljanju fakultetom. Nije prihvaćen Predloženo će se urediti statutom fakulteta odnosno umjetničke akademije.
808 Sveučilište u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 7. Predlaže se promijeniti članak 7. stavak 2. tako da glasi: „Javno visoko učilište osniva Republika Hrvatska. Javno sveučilište osniva se zakonom. Javno veleučilište osniva se uredbom Vlade Republike Hrvatske. Javni fakultet, odnosno javna umjetnička akademija osniva se odlukom sveučilišta. Osnivačka prava nad javnim visokim učilištem obavlja Hrvatski sabor, u skladu s ovim Zakonom i aktom o osnivanju.“ Obrazloženje: Umjesto jačanja autonomije sveučilišta, nacrt prijedloga ovog, kao i ostalih zakona koje ministarstvo priprema u okviru reforme sustava znanosti i visokog obrazovanja, koncentrira svu moć i vlast nad cijelim sustavom u ruke jednog čovjeka – ministra, a podredno njime Vlade RH. U tom cilju niz ovlasti koje su do sada imala druga tijela koja sudjeluju u razvoju i financiranju visokog obrazovanja i znanosti, na primjer u ovom zakonu Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, sada se prenose izravno na ministra, čak i kada odlučuje o potpuno stručnim pitanjima. Predloženi stavak konkretno obezvrjeđuje ulogu Hrvatskog sabora, čija osnivačka prava se sada prenose na Ministarstvo. Tako sada više neće postojati između ostalog obveza da sveu