Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
---|---|---|---|---|---|
1 | Boris Jokić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Institut za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ) je na sastanku svih znanstvenika i suradnika održanom 31. svibnja 2021. godine usuglasio sljedeća stajališta vezana uz Nacrt prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (Prijedlog zakona). U svojim prijedlozima i osvrtima ograničili smo se na pitanja znanstvene djelatnosti te javnih znanstvenih instituta. IDIZ podržava nacrt Prijedloga zakona uz ispravke određenih nedostataka i dodatno zakonsko specificiranje određenih predloženih rješenja posebice u dijelu Prijedloga zakona koji se tiče novog oblika financiranja ustanova u znanosti i visokom obrazovanju. U Prijedlogu zakona nalaze se brojna kvalitetna zakonska rješenja čija implementacija može pridonijeti poboljšanju sustava znanosti u Republici Hrvatskoj. To se prije svega odnosi na olakšavanje postupka napredovanja na radna mjesta te usmjerenje k jačanju odgovornosti ustanova za upravljanje u višegodišnjem razdoblju. Predlažemo predlagateljima Prijedloga zakona da promijene/dopune sljedeće dijelove Prijedloga zakona: - Čl. 31. st.1. - u određenju predlažemo da se uz znanstvene i stručne navedu i razvojni projekti. - Čl. 31. st. 2. - nedovoljno obuhvatno određuje djelatnost javnih znanstvenih instituta. To se posebice odnosi na društvenu ulogu koju instituti imaju i mogu imati u budućnosti. Predlažemo da se u ovom dijelu primjene prijedlog rješenja iz čl. 83. Prijedloga zakona. - Čl. 33. st. 3. predlažemo značajnu doradu na način da se o Dio (2) '(Upravno vijeće znanstvenog instituta) donosi misiju i strategiju razvoja znanstvenog instituta') promijeni i to tako da Upravno vijeće donosi Godišnji plan izvršenja strategije razvoja znanstvenog instituta. Posebice snažno zagovaramo uklanjanje ovlasti Upravnom vijeću za donošenje misije instituta. Taj element nužno treba ostati u ovlastima Znanstvenog vijeća. Također ovakvo rješenje u izrazitoj je koliziji s odlomcima preambule kojom se nagoviješta povećanje odgovornosti i samostalnosti znanstvenih ustanova. Hrvatska je jedna od potpisnica Bonske deklaracije koja naglašava: 'We will continue to strengthen academic freedom and institutional autonomy coupled with long-term as well as reliable and stable institutional financing as necessary prerequisites for freedom of scientific research, including modern and accessible research infrastructures and institutions, adequate research careers, in particular for early-stage researchers, and incentives for open collaborations.' Predloženo rješenje protivno je ovakvom određenju. o Dio (9) 'Predlaže osnivaču promjenu djelatnosti i statusne promjene znanstvenog instituta' detaljnije objasni ili izbaci. Posebice se to odnosi na dio u kojem se spominju 'statusne promjene'. - Čl. 34. st. 3. predlažemo značajnu doradu na način da se: o Dio (1) formulira kao u trenutno važećem Zakonu i to na način da Znanstveno vijeće donosi znanstvenu politiku. Takvo rješenje nije hrvatski specifikum. Brojni znanstveni instituti u EU (Max Planck, Češka akademija znanosti…) upravo kroz Znanstvena vijeća donošenjem znanstvenih politika upravljaju vlastitim razvojem i pridonose široj dobrobiti zajednice. o (6) - predlažemo da se riječ 'predlaže' zamijeni s 'donosi'. - Čl. 35. st. 2. - predlažemo dodavanje stavke 'izrađuje Godišnji plan izvršenja strategije razvoja znanstvenog instituta' - Čl. 36. st. 7. – predlažemo dodavanje 'viših znanstvenih suradnika' kao mogućih vršitelja dužnosti ravnatelja. - Čl. 39. st. 6. –Formulacija 'natprosječno uspješan student' nije dovoljno jasna. - Čl. 48. st. 1. – Predlažemo da se formulacija 'za vrijeme trajanja rodiljskog dopusta' promijeni u 'za vrijeme rodiljnog/roditeljskog/posvojiteljskog dopusta'. - Čl. 51. st. 1. – IDIZ snažno zagovara da prestanak ugovora o radu ostane na 65 godina života. Takvu odluku smo prije deset godina usvojili na razini naše ustanove s ciljem da se omogući razvoj karijera mlađih znanstvenica i znanstvenika. Upravo takva odluka nam je omogućila razvoj u izazovnim okolnostima. Smatramo da je ovakvo rješenje pogodovanje određenim interesnim strukturama, a da je za dobrobit sustava znanosti i visokog obrazovanja nužno voditi računa o mlađim znanstvenicama i znanstvenicima. - Čl. 83. – Predlažemo radikalnu izmjenu ovog članaka kojim se određuje obuhvat znanstvene djelatnosti. U svim stavkama ovaj članak nedovoljno precizno određuje obuhvat i mnoge znanstvene ustanove i znanstvenice i znanstvenici ne mogu se prepoznati u njegovom određenju. Dihotomno određenje na temeljno i primijenjeno istraživanje nije u skladu s postulatima suvremene znanosti. Još više se to odnosi na određenje temeljnog znanstvenog istraživanja koje se dijeli na eksperimentalni i teorijski rad. Predlažemo zamjenu termina eksperimentalni u empirijski (koji uključuje ekspirementalne i kvazieksperimentalne dizajne, ali i brojne druge). - Čl. 87. st. 3. Predlažemo osnivanje Vijeća znanstvenih instituta kao tijela koje će predlagati članove Nacionalnog vijeća iz redova znanstvenih savjetnika (nalik Rektorskom zboru ili Vijeću veleučilišta). - SEDMI DIO – Financiranje visokog obrazovanje i znanstvene djelatnosti. IDIZ smatra da je višegodišnje programsko financiranje put kojim se mogu ostvariti pozitivniji ishodi znanstvene djelatnosti u Hrvatskoj. Rješenja u ovom dijelu Prijedloga zakona zahtijevaju dodatnu razradu u vidu preciznijeg određenja tri komponente te posebice sadržaja i postupka pregovaranja. - Čl. 102. st. 3. - Snažno se zalažemo za Programske ugovore u trajanju od četiri ili pet godina. U dijelu Zakona koji će definirati temeljna načela znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja potrebno je naglasiti načela otvorene znanosti i otvorenog obrazovanja. - U dijelu Zakona koji će definirati financiranje znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja potrebno je definirati mogućnosti financiranja aktivnosti vezanih uz otvaranje i popularizaciju znanosti. - U dijelu Zakona koji će se odnositi na informacijski sustav znanosti potrebno je osigurati transparentnost i što je moguće otvorenije korištenje podataka koje će takav sustav sadržavati, a u skladu s načelima otvorene znanosti. - U dijelu Zakona kojim će se urediti vrednovanje znanstvene uspješnosti ustanova, projekata i pojedinaca, kao i vrednovanje kvalitete obrazovnog procesa ustanova i pojedinaca potrebno je predvidjeti vrednovanje primjene načela i doprinos otvorenoj znanosti i otvorenom obrazovanju. Također snažno podržavamo Uvrštavanje sljedećeg članka o otvorenoj znanosti i otvorenom obrazovanju kojeg predlaže Inicijativa za Hrvatski oblak za otvorenu znanost (HR-OOZ): Članak 1. (1) Znanstvena se istraživanja provode u skladu s načelima otvorene znanosti i temelje se na otvorenom i suradničkom procesu istraživanja, na otvorenom pristupu svim rezultatima znanstveno-istraživačkog rada (publikacijama, istraživačkim podacima, softveru i dr.) te otvorenoj i interoperabilnoj istraživačkoj infrastrukturi. (2) Publikacije nastale u potpunosti ili djelomično financiranjem javnim sredstvima moraju biti dostupne u otvorenom pristupu kroz institucijski repozitorij ustanove ili neki drugi otvoreno dostupni digitalni repozitorij koji je dio hrvatske otvorene istraživačke i obrazovne infrastrukture. (3) Istraživački podaci i drugi rezultati nastali na temelju istraživanja koja se u potpunosti ili djelomično financiraju javnim sredstvima, a koji nisu obuhvaćeni stavkom 2, moraju biti dostupni u otvorenom pristupu kroz institucijski repozitorij ustanove ili neku drugu vjerodostojnu otvoreno dostupnu istraživačku infrastrukturu po načelu "otvoreni koliko god je moguće, zatvoreni samo koliko je neophodno" u skladu s FAIR principima (istraživački podaci moraju biti pronalažljivi, dostupni, interoperabilni i ponovno upotrebljivi). (4) U cilju postizanja široke i jednake dostupnosti obrazovanja i unapređenja kvalitete obrazovnog procesa i ishoda obrazovanja, potiče se primjena načela otvorenog obrazovanja, posebno različitosti u načinima učenja i poučavanja, načinima stvaranja i dijeljenja znanja te uporaba i stvaranje otvorenih obrazovnih sadržaja. (5) Kod vrednovanja znanstvene uspješnosti institucija, projekata i pojedinaca, kao i kod vrednovanja kvalitete obrazovnog procesa institucija i pojedinaca, kriterije je potrebno formulirati tako da se između ostaloga potiče inovativnost, suradnja, dijeljenje, transparentnost i otvorenost kao doprinos otvorenoj znanosti i otvorenom obrazovanju. (6) Otvorena istraživačka infrastruktura omogućava provođenje istraživanja u skladu s načelima otvorene znanosti, a uključuje podatkovnu infrastrukturu za pohranu i upravljanje podacima, posebno digitalne repozitorije i arhive, informacijske sustave i baze podataka, napredne računalne sustave za obradu podataka, komunikacijske mreže, softver otvorenog koda, druge digitalne usluge, alate i komponente e-infrastrukture, kao i istraživačku opremu i skupove instrumenata otvoreno dostupnih istraživačkoj zajednici. Poseban dio otvorene istraživačke infrastrukture čine i sami podaci u otvorenom pristupu: podaci o sustavu znanosti i znanstvenoj djelatnosti, publikacije, istraživački podaci i drugi rezultati nastali kao rezultat istraživačke djelatnosti. (7) Otvorena istraživačka infrastruktura se izgrađuje i njome se upravlja na održiv i transparentan način, s učešćem predstavnika zajednice korisnika u upravljačkim tijelima. Hrvatska istraživačka infrastruktura treba se graditi u skladu s međunarodnim standardima i dobrim praksama, i uklapati u postojeće europske i globalne infrastrukture. (8) Ministarstvo nadležno za znanost donosi nacionalnu politiku i akcijski plan otvorene znanosti za razdoblje od 5 godina u kojem će se utvrditi modaliteti i instrumenti osiguravanja otvorene znanosti. U skladu s 58-godišnjom tradicijom aktivnog sudjelovanja u progresivnim promjenama, IDIZ je spreman dati svoj doprinos implementaciji predloženog Zakona. Institut za društvena istraživanja u Zagrebu Ravnatelj Boris Jokić | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
2 | Sveučilište u Dubrovniku | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 78. | Predlaže se detaljnije regulirati prava redovitih studenata državljana trećih zemalja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
3 | Sveučilište u Dubrovniku | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 63. | S obzirom da su u Upisniku studijskih programa od stupanja na snagu ZIDZZDVO (Narodne novine broj 94/13) do danas upisana samo dva kratka stručna studija, očigledno akademska zajednica i tržište rada nisu pokazali interes za isti, pa bi i zakonodavac to trebao prepoznati i razmotriti da li je sustavu i dalje potrebna takva vrsta studija. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
4 | ANTE ČOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj donijelo je na sjednici, održanoj 21. prosinca 2020., Odluku o imenovanju Stručnog povjerenstva za zakonske akte koji uređuju sustav znanosti i visokog obrazovanja (Klasa: 030-02/21-02/0002; Urbroj: 355-08-21-0001). Povjerenstvo je imenovano u reprezentativnom sastavu tako da je 28 njegovih članova pokrilo gotovo sve segmente sustava znanosti i visokog obrazovanja. U Odluci je precizno utvrđen zadatak Povjerenstva: „Zadatak Povjerenstva je provesti stručnu analizu postojećih zakona i pravilnika koji reguliraju sustav znanosti i visokog obrazovanja, podnijeti Nacionalnom vijeću za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj rezultate analize, te mu predložiti rješenja za poboljšanje i unaprjeđenje sustava na temelju Polazišta za strukturnu reformu sustava znanosti i visokog obrazovanja usvojenih na sjednici Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj.“ U ovom važnom programskom dokumentu Nacionalnog vijeća za znanost, visoko o obrazovanje i tehnološki razvoj, na koji se poziva predmetna Odluka, formulirani su načelni stavovi kao koncepcijska podloga i polazište za strukturnu reformu sustava, kao i za realizaciju ciljeva hrvatske „Nacionalne razvojne strategije 2030“, poglavito prioritetne politike razvoja znanosti i tehnologije, strateškog cilja 1. Konkurentno i inovativno gospodarstvo, te prioritetne javne politike unaprjeđenja visokog obrazovanja, strateškog cilja 2. Obrazovani i zaposleni ljudi. Dokument u nastavku prenosim u cijelosti: POLAZIŠTA ZA STRUKTURNU REFORMU SUSTAVA ZNANOSTI I VISOKOG OBRAZOVANJA 1. Potreba za strukturnom reformom sustava znanosti i visokog obrazovanja proizlazi iz povećane odgovornosti akademske zajednice za ukupan hrvatski razvoj u novoj stvarnosti. Ubrzani razvoj novih tehnologija i inovativnih procesa rezultira promjenom cjelokupne tehnološke paradigme u kojoj je ljudski rad, pored prirodnih resursa i proizvodnoga kapitala, bio tek jedan od triju proizvodnih faktora. U novim tehnološkim i organizacijskim obrascima, ljudski potencijali postaju (infrastrukturna) pretpostavka inovativnoga učinkovitoga korištenja ostalih dvaju faktora; prirodnih resursa i proizvodnoga kapitala. Otuda potreba prilagodbe hrvatskoga sustava novoj, u svjetskim razmjerima prepoznatoj, vodećoj ulozi obrazovanja i znanstvenih istraživanja u ukupnom društvenom, gospodarskom, kulturnom i umjetničkom kao i osobnom razvoju. 2. Trostruka je (samo)odgovornost sustava znanosti i visokog obrazovanja. Prvo je odgovornost za ukupan razvoj hrvatskog društva i države. Drugo je odgovornost za održivi razvoj i opstanak čovječanstva i života na Zemlji. Treće je odgovornost za vlastitu kvalitetu kako bi mogla odgovoriti prvim dvjema zadaćama. Nacionalno vijeće smatra da akademska znanstvena zajednica predstavlja vrh iznad kojeg nema drugih znanstveno-stručnih autoriteta pa načelno nema tko, osim nje same, ocjenjivati kvalitetu nastavnika, programa i institucija, što povećava njenu društvenu odgovornost. Ova činjenica (kao jedan od ključnih razloga autonomije) ujedno traži regulirano podvrgavanje etičkim i bioetičkim normama i udovoljavanje trajno rastućim kriterijima međunarodno vidljive znanstveno-nastavne izvrsnosti. 3. Temelj odgovornosti akademske zajednice je međunarodno usporediv rast kvalitete poučavanja i znanstvenih istraživanja. Filozofski, kulturni, estetski, etički i bioetički aspekti nove stvarnosti zahtijevaju institucionalna rješenja koja potiču ubrzan razvoj i sustava i kvalitete znanosti i visokoga obrazovanja te intenziviranje i podizanje međunarodne relevantnosti znanstvenih istraživanja i inovacijske aktivnosti, što podrazumijeva jačanje suradnje s privatnim i javnim gospodarskim sektorom. Sustav stalnog unapređenja kvalitete valja poticati bez diskriminacije, jednako u javnim i privatnim visokim učilištima. To je temeljni preduvjet sustizanja europskog razvojnog koraka i ugradbe hrvatske nacionalne prepoznatljivosti u evoluciju europskog civilizacijskog kruga. Stoga su načela i stavovi strateških dokumenata Europskog prostora visokog obrazovanja (EHEA) i Europskog istraživačkog prostora (ERA), kojima Europska unija identificira ključne zadaće sustava znanosti i visokog obrazovanja u europskom razvoju, potreban sastavni dio hrvatske strategije i institucionalnog uređenja sustava znanosti i visokog obrazovanja, kao i ranije usvojeni hrvatski dokumenti poglavito Strategija pametne specijalizacije (S3) i Strategija obrazovanja, znanosti i tehnološkog razvoja (SOZT). 4. Hrvatsko državno osamostaljenje i stvaranje suverene demokratske države nakon 1990., stvorili su povoljno okruženje za razvoj visokog obrazovanja i znanstvenih istraživanja. U razdoblju 1990-2018. broj studenata je više nego udvostručen: od blizu 70 na 157 000. Uspješnost studiranja je također povećana. Broj studenata koji diplomiraju je utrostručen, od 10 tisuća na preko 33. Broj doktora znanosti i doktorskih kandidata povećan je za 53%. Osobito je impresivan obuhvat stanovništva u studentskoj dobi (19-23) tercijarnim obrazovanjem koje je poraslo od 1/5 (22%) na gotovo 2/3 (64%). Hrvatski sustav visokog obrazovanja, kvalitetu kojeg treba bitno unaprjeđivati promišljenim i dubokim strukturnim reformama, u osnovi daje solidnu i kvalitetnu preddiplomsku i dijelom diplomsku nastavu. To potvrđuje interes velikih stranih kompanija koje u sve većem broju nude studentima hrvatskih sveučilišta stipendije i buduće zaposlenje već na trećoj godini studija. Pored toga naši diplomanti s lakoćom upisuju poslijediplomske studije elitnih europskih i američkih sveučilišta. Naše doktorske studije treba pak bitno i cjelovito unaprijediti i istraživački povezati s znanstvenim institutima. Potrebu kritičke analize pozitivnih rezultata visokog obrazovanja valja staviti u kontekst izrazito nepovoljnih trendova u financiranju, koji osobito u razdoblju krize 2009-2015 bitno utječu kako na kvalitetu tako i na poziciju nacionalnog sustava u europskom okruženju jer je: državni proračun povećan (+8,5%), proračun MZO za Visoko obrazovanje i znanost u njemu je smanjen (-4,5%), broj studenata na visokim učilištima je povećan (+11,6%) 5. Hrvatska na općenito niskoj razini ukupnih ulaganja, relativno učinkovito ulaže u znanost, jer relativno mali broj radova objavljen s još manje uloženih financijskih sredstava, daje rezultat iznad prosjeka. Prema Nature Global Indexu (NGI) kojeg objavljuje časopis Nature Hrvatska se, među 27 članica EU, po znanstvenoj produktivnosti nalazi na 19 mjestu. Istodobno, prema EUROSTAT-u, Hrvatska se s udjelom javnih bruto izdvajanja za istraživanje od 0,4% BDP nalazi na 23. mjestu među članicama EU. Međutim, gotovo konstantna hrvatska vrhunska znanstvena produkcija od 4% tijekom ovog razdoblja rezultira posebno zabrinjavajućom činjenicom po kojoj je hrvatska znanost „zarobljena“ u tzv. niskoj ravnoteži odnosno ravnoteži pri relativno visokom stupnju „nezaposlenosti“ znanstvenih resursa. Ocjenu, koja na prvo mjesto kao uzrok zaostajanja, stavlja javno financiranje, Europska komisija temelji na konkretnim pokazateljima. Hrvatska se s 0,79% izdataka za I&R u 2014. nalazi na 25. mjestu između 28 članica EU. Hrvatska se s 1,03% izdataka za I&R u 2004. nalazila na 16. mjestu između 28 članica EU. Hrvatska je jedina članica EU koja je u desetljeću 2004-2014 smanjila ukupan iznos izdvajanja za I&R od 345 na 340 milijuna €. Spoznaja kako je hrvatska znanstveno-istraživačka produkcija kvalitetom zaostaje za EU prosjekom važna je za početnu ocjenu stanja kao i sugestija Europske komisije kako bez promjene u strukturi proračunskih izdataka u korist prometa i znanosti i obrazovanja, Hrvatska ne može ostvariti održivi rast. Stoga Nacionalno vijeće treba posebno naglašavati kako povećanje izdataka za znanost na 1,11% BDP koje bilježi EUROSTAT u 2019. ne znači i povećanje nacionalnih izdvajanja. Ona su i nadalje oko 0,4% javnih i oko 0,41% BDP ulaganja poslovnog sektora. Ostatak oko 0,3% su sredstva EU fondova. To potvrđuje i činjenica kako su sadašnja nacionalna proračunska izdvajanja za znanost oko 350 milijuna € gotovo ista kao i prije 15 godina, pa su hrvatska izdvajanja za znanost po stanovniku ispod 50% prosječnog EU izdvajanja. 6. Duboke strukturne reforme počivaju na dva stožerna subjekta koja kao jedini stvaratelji znanstveno-obrazovne dodane vrijednosti, čine početak i kraj reformi. Sve ostalo su institucionalni i ustrojbeni podupiratelji i poticatelji. Prvi stožerni subjekt je student, organski povezan sa svijetom rada, ohrabrivan u buđenju intelektualne radoznalosti, te u punoj kritičkoj i kreativnoj slobodi. Interakcija studiranja/istraživanja i svijeta rada čini studiranje relevantnim, a društvenu praksu sposobnu odgovoriti socijalnim, tehnologijskim i drugim izazovima. Polazište je, prije svega, maksimalna usklađenost ponude obrazovnih programa s identificiranim sposobnostima i sklonostima studenata, potom sa strateškim razvojnim interesima društva i države, a tek nakon toga s trenutačnim potrebama tržišta rada. Nema veće štete niti po individualnu produktivnost niti po društvenu konkurentnost, od prinude osobe da radi posao koji niti voli niti ima za nj sklonosti. Sa stajališta nacionalnoga blagostanja, takva prinuda predstavlja razoran i najskuplji gubitak nacionalnih resursa. Drugi stožerni subjekt je nastavnik/istraživač, sposoban prenositi znanje i osobito poučavati kako učiti i istraživati. On je ključni, stvarni provoditelj reforme. Istinska realizacija propisanih ishoda učenja i stvarna kvaliteta istraživanja bit će onoliko životni koliko su sposobni i motivirani nastavnici/istraživači. Zato je nezaobilazan razlog reforme stvaranje poticajnoga institucionalno-financijskoga okvira za kvalitetnoga nastavnika/istraživača prema međunarodno usporedivim kriterijima. 7. Dva temeljna, međusobno povezana, reformska cilja proizlaze iz narečenih polazišta i identificiranih subjekata. Prvi je snažnije povezivanje i brže usklađivanje s potrebama hrvatskog društva i gospodarstva. To podrazumijeva uvođenje obvezne prakse studenata tijekom svake godine u gospodarskim i društvenim subjektima, postupno širenje obveze (reguliranih profesija) obnavljanja profesionalne licence za obavljanje stručnih poslova i na ostale struke. Ovu obvezu valja povezati s cjeloživotnim obrazovanjem i potrebom tercijarno obrazovanih i ostalih zaposlenika da kontinuirano obnavljaju znanja kraćim programima u sustavu visokoga obrazovanja. Sustav znanosti i visokog obrazovanja ima posebnu odgovornost u umrežavanju i projektnom okrupnjavanju kapaciteta za istraživanje i razvoj usitnjenih hrvatskih gospodarskih subjekata. Drugi je jačanje međunarodne konkurentnosti putem snažnije internacionalizacije. Rast kvalitete nalaže izlazak podobnih hrvatskih programa izvođenih i na svjetskim jezicima na međunarodno visokoobrazovno tržište. Sposobnost privlačenja stranih studenata prema konkurentskim uvjetima, što podrazumijeva i razrađeni sustav njihovog stipendiranja, može biti jedan od prihvatljivih indikatora kvalitete. Paralelno izvođenje programa na hrvatskom i svjetskom jeziku istodobno je i dobar put razvoja moderne hrvatske znanstvene terminologije i doprinos razvoju nacionalnog identiteta. 8. Učinkovito institucionalno uređenje strukturnih reformi, među ostalim, znači i racionalnu „trodiobu ovlasti“ u sustavu između sveučilišta, državne uprave (MZO) i državnih strateških tijela (NVZVOTR). Načela po kojima se valja ustrojiti institucionalna pozicija i umrežavanje glavnih dionika sustava su : a) Sveučilišta - autonomija uz odgovornost. Podrazumijeva savjet sveučilišta koji u novoj ulozi i proširenom sastavu osigurava javni interes. Ima zadaću strateške procjene usklađenosti sveučilišnih programa s društvenim potrebama i dugoročnim potrebama tržišta rada. Ako je ona pozitivna, tada AZVO nezavisnim i transparentnim postupkom međunarodnog recenziranja utvrđuje je li program dovoljno kvalitetan za dopusnicu. Druga bitna poluga autonomije uz odgovornost je senat sveučilišta pa valja razraditi elemente programske, financijske i upravljačke autonomije sveučilišta što uključuje i kriterije demokratskog biranja rektora i svih drugih dužnosnika. b) Državna uprava (MZO) kao drugi dionik „trodiobe“ operativno upravlja sustavom s brojnim stručnim zadaćama kao što su; izdavanje/ukidanje (temeljem prijedloga AZVO) dopusnica za obavljanje znanstvene i visokoobrazovne djelatnosti, upravni, inspekcijski i financijski nadzor, analiza upisa i upisnih kvota, uspješnosti završetka studija i zapošljavanja, vođenje evidencije nadarenih i nagrađivanih studenata, uspostava evidencije i politike nagrađivanja najuspješnijih znanstvenika i najbolje ocijenjenih nastavnika. c) NVZVOTR kao nacionalno strateško tijelo treći je dionik „trodiobe“. Ono po svom sastavu (predstavnici gospodarstva, poduzetnika, sveučilišta i javnih instituta) ojačano autoritetom Hrvatskog sabora čini kvalificirano „posredničko“ tijelo s primarnom zadaćom harmoniziranja upravno-administrativne i sveučilišno-autonomne vertikale sustava i usklađivanje s potrebama gospodarstva i državnim interesima. To među ostalim znači snaženje objektivnih i mjerljivih parametara kvalitete u Mreži visokoškolskih institucija i javnih instituta. Podrazumijeva razradu kriterija raspodjele proračunskih sredstava namijenjenih financiranju znanosti i visokog obrazovanja i osobito kriterija prema kojima se sklapaju ugovori o programskom financiranju između sveučilišta i MZO. 9. „Normativni optimizam“ kao surogat i prepreka provođenju strukturnih reformi. Model „normativnog optimizma“ općenito radom na strukturnim reformama podrazumijeva donošenje novih propisa kojima se „inovativno“ reguliraju iste (neprovedene) zadaće postojećih propisa. Relativno usko područje znanosti i visokog obrazovanja s ukupno oko 14.000 nastavnika-istraživača i suradnika sistemski trenutno uređuje 13 zakona: Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakon o osiguranju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju, Zakon o hrvatskom (nacionalnom) kvalifikacijskom okviru, Zakon o hrvatskim državnim nagradama za znanost, Zakon o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju, Zakon o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija, Zakon o dokazivanju stečene školske spreme, Zakon o hrvatskoj zakladi za znanost, Zakon o državnoj potpori za istraživačke-razvojne projekte, Zakon o Agenciji za mobilnost i programe Europske unije, Zakon o državnom proračunu, Zakon o izvršenju državnog proračuna, Zakon o ustanovama. 10. Deformiranje državnih potreba i akademske inicijative kao rezultat prekomjernog birokratiziranja. Izravan rezultat „normativnog optimizma“ su ekspandirajuća upravno-administrativna tijela; agencije, uprave, službe, odjeli, direkcije i druga tijela i ad hoc povjerenstva. Ovdje valja posebno naglasiti kako se ne radi o ljudima koji u njima rade, jer oni rade svoj posao kao i svi ostali, a mnogi i bolje. Radi se naprosto o sistemskoj poziciji koja ima svoju vlastitu samošireću logiku. U nužnom dokazivanju opravdanosti svog postojanja ta tijela (ne sva) kreiraju labirint od gotovo 100 pravilnika, poslovnika, registara i pod-registara, upisnika, postupovnika, naputaka, odluka, uputa i slično, izvan javnog i transparentnog uvida u procedure i operacije. Stalna proizvodnja nebrojenih formulara, upitnika i obrazaca stvarne državne potrebe deformira do neprepoznatljivosti, a sveučilišno-institutsku inicijativu i inovativnost zatrpava administrativnim košmarom. PRIJEDLOG ZA IZRADU SMJERNICA REFORME SUSTAVA ZNANOSTI I VISOKOG OBRAZOVANJA Povjerenstvo Nacionalnog vijeća za zakonske akte koji uređuju sustav znanosti i visokog obrazovanja obavilo je, nakon intenzivnog devetomjesečnog rada, povjerenu zadaću te je na sjednici 17. rujna 2021. usvojilo Nacrt prijedloga zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Povjerenstvo je uz Nacrt priložilo Napomenu, u kojoj je objašnjena metodologija rada, te opsežno Uvodno obrazloženje u kojem je sistematizirana dokumentacija i stručna podloga kojom se Povjerenstvo služilo u izradi Nacrta prijedloga zakona. Tako zaokruženi, cjeloviti dokument (182 str.) Povjerenstvo je 14. listopada 2021. uputilo Nacionalnom vijeću za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj. Ono što se dalje događalo s ovom respektabilnom inicijativom Nacionalnog vijeća predstavlja trijumf mediokracije (vladavine mediokriteta) i usporedivo je s izrezivanjem nepodobnih osoba sa službenih fotografija u totalitarnim režimima. Ovdje je iz službene rasprave o reformi sustava znanosti i visokog obrazovanja, konstantnim političkim pritiscima iz Ministarstva znanosti i obrazovanja, sustavno odstranjen („izrezan“) intelektualno superiorni strateški dokument Povjerenstva Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje samo zato da bi isto to Ministarstvo u prostoru javne rasprave osiguralo monopolističku poziciju za svoje diletantske i koruptivno motivirane zakonske inicijative. Strateški dokument Povjerenstva Nacionalnog vijeća za akte koji uređuju sustav znanosti i visokog obrazovanja dobio je određenu satisfakciju u Zaključcima Senata Sveučilišta u Zagrebu od 22. ožujka 2022. gdje je prihvaćen „kao polazišna podloga za raspravu o cjelovitoj reformi sustava znanosti i visokog obrazovanja.“ Na tragu Zaključaka Senata Sveučilišta u Zagrebu predlažem da Vlada Republike Hrvatske obustavi postupak donošenja Nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti te da formira radnu skupinu meritornoga i reprezentativnog sastava sa zadaćom da, uzimajući u prvom redu u obzir Program Vlade Republike Hrvatske (2020.-2024.) i strateški dokument Povjerenstva Nacionalnog vijeća za akte koji uređuju sustav znanosti i visokog obrazovanja, izradi smjernice za reformu sustava znanosti i visokog obrazovanja kao obvezujući okvir za izradu novih zakonskih prijedloga u području znanosti i visokog obrazovanja. U tu svrhu kao stratešku podlogu i polazište u prilogu u cijelosti prenosim Nacrt prijedloga zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju s uvodnom napomenom i obrazloženjem, koji je izradilo Povjerenstvo za akte koji uređuju sustav znanosti i visokog obrazovanja Nacionalnog vijeća za znanost i visoko obrazovanje. Grafički prilozi i bilješke koji se nisu mogli prenijeti u aplikaciju e-Savjetovanja dostupni su na http://www.unizg.hr/fileadmin/rektorat/Novosti_press/Vijesti_velike/Rektorat_dogadanja_2022/ozujak_ZZDiVO_-_Nacrt_finalno.pdf Prof. dr. sc. Ante Čović, Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu ************************** Republika Hrvatska Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj Povjerenstvo za zakonske akte koji uređuju sustav znanosti i visokog obrazovanja Zagreb, rujan 2021. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU NAPOMENA Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, na svojoj 49. sjednici održanoj 21. prosinca 2020. godine, imenovalo je Stručno povjerenstvo za zakonske akte koji uređuju sustav znanosti i visokog obrazovanja Zadatak je Povjerenstva bio provesti stručnu analizu postojećih zakona i pravilnika koji reguliraju sustav znanosti i visokog obrazovanja, podnijeti Nacionalnom vijeću za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj rezultate analize, te mu predložiti rješenja za poboljšanje i unaprjeđenje sustava na temelju Polazišta za strukturnu reformu sustava znanosti i visokog obrazovanja usvojenih na 49. redovitoj sjednici Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj. Polazišta za strukturnu reformu Nacionalnog vijeća, među ostalim ističu 2 međusobno povezana cilja: • Prvi je snažnije povezivanje i brže usklađivanje s potrebama hrvatskog društva i gospodarstva. Sustav znanosti i visokog obrazovanja ima posebnu odgovornost u umrežavanju i projektnom okrupnjavanju kapaciteta za istraživanje i razvoj usitnjenih hrvatskih gospodarskih subjekata. • Drugi je jačanje međunarodne konkurentnosti putem snažnije internacionalizacije. Rast kvalitete nalaže izlazak podobnih hrvatskih studijskih programa izvođenih i na svjetskim jezicima na međunarodno visokoobrazovno tržište. Povjerenstvo je svoj pristup reformskim zadaćama utemeljilo na državnim strateškim dokumentima kao što su osobito; • Strategija obrazovanja, znanosti i tehnološkog razvoja (2014), • Strategija pametne specijalizacije (2016), • Akcijski plan provedbe strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije (2018) • Program Vlade Republike Hrvatske (2020-2024) • Nacionalni plan oporavka i otpornosti (2021 – 2026) • Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine, poglavito prioritetne politike razvoja znanosti i tehnologije, strateškog cilja 1. Konkurentno i inovativno gospodarstvo, te prioritetne javne politike unaprjeđenja visokog obrazovanja, strateškog cilja 2. Obrazovani i zaposleni ljudi. Povjerenstvo je realizaciji svoje zadaće pristupilo slijedećim aktivnostima; • detaljnom kronološkom i sadržajnom analizom 15 izmjena i dopuna temeljnog Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju tijekom 15 godina od njegovog donošenja 2003. godine do posljednjih izmjena 2018. godine, • analitičkim pregledom 15 drugih zakona koji u cjelini, ili djelomično reguliraju područje znanosti i visokog obrazovanja, • uvidom u dosadašnje zakonske inicijative i prijedloge MZO, Nacionalnog vijeća i sveučilišta koji još nisu ušli u formalnu zakonsku proceduru, • analizom nacionalne i europske statističke dokumentacije; broja i strukture upisanih studenata, diplomanata, polaznika doktorskih poslijediplomskih studija, nastavnika i istraživača, kvalifikacijske strukture zaposlenih i nezaposlenih, strukturnih poslovnih pokazatelja hrvatskog gospodarstva, te iscrpnih komparativnih strukturnih i financijskih podataka članica EU Povjerenstvo je svoju aktivnost tijekom devet mjeseci organiziralo na slijedeći način; • polazeći od zadaće Nacionalnog vijeća te analize zakonskog okvira, stvarnih procesa u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, te relevantnih statističkih pokazatelja, usuglašeni su glavni reformski ciljeve za koje treba potražiti odgovarajuća zakonska rješenja, • utvrđeno je, među ostalim, kako je zakone o osiguranju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju, o akademskim i stručnim nazivima i studentskom zboru, te priznavanju stečene školske spreme, moguće ugraditi u temeljni zakon. Pored toga konstatirane su prilagodbe koje treba učiniti u Zakonu o zakladi za znanost i Zakonu o državnoj potpori za istraživanja i razvoj, kako bi sustav bio konzistentan, • rad Povjerenstva organiziran je u 7 radnih skupina prema glavnim dijelovima zakona, koje su u preko 30 radnih sastanak obavile detaljne stručne rasprave, • nakon završetka rada radnih skupina, njihovi koordinatori su tijekom ljeta i 5 intenzivnih sastanaka, usklađivali prijedloge i stavove i usuglasili konzistentan i cjelovit prijedlog, • Povjerenstvo je na svojoj sjednici u 17. rujna 2020. godine usvojilo Nacrt prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Prijedlog koji Stručno povjerenstvo za zakonske akte koji uređuju sustav znanosti i visokog obrazovanja dostavlja Nacionalnom vijeću za znanost visoko obrazovanje i tehnološki razvoj sastoji se od dva dijela. Prvi dio čini Uvodno obrazloženje sastavljeno od 6 poglavlja. Osloncem na strateške državne dokumente, kao ishodište reforme, definirane su društvena, osobna, identitetska i razvojna odgovornost akademske zajednice za ukupan hrvatski napredak. Samo-odgovornost znanstvene akademske zajednice, koja je pretpostavka uspješnosti njene šire društvene uloge, obrađuje se komparativnom europskom analizom i detaljnom ocjenom stanja u hrvatskim znanstvenim istraživanjima, inovacijama i visokom obrazovanju. Drugi dio čini sam tekst Nacrta prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju koji se sastoji od 11 poglavlja i 243 članka. Uključene su, među ostalim, odredbe o osiguranju kvalitete s naglaskom na stručnu nezavisnost Agencije za znanost i visoko obrazovanje. Predložena je obveza znanstvenog napredovanja prema međunarodnim kriterijima znanstvene izvrsnosti, mogućnosti ubrzanog napredovanja posebno nadarenih znanstvenika s međunarodno priznatim rezultatima, te regulirana mogućnost gubitka radnog mjesta u slučaju neispunjenja uvjeta za izbor u znanstveno zvanje. Predložena reforma visokog obrazovanja podrazumijeva, obvezno i postupno uvođenje mentorske nastave i mentorske studentske prakse, pojačanu mobilnost i internacionalizaciju. Razrađen je koncept sveučilišne autonomije u uvjetima pojačane društvene odgovornosti i razgraničena uloga državnih i autonomnih sveučilišnih tijela u strateškom vođenju i upravljanju istraživačko-nastavnim procesima i organizacijama. Nov reformski pristup. Novim reformskim pristupom u središte se reforme stavlja studente i nastavnike kao subjekte reforme. Sveučilišta, te državna upravna (ministarstvo) i strateška (Nacionalno vijeće) tijela su infrastrukture, koje programski i organizacijski spajaju studente i nastavnike u obrazovno istraživačkom procesu i suradnji s društvom i gospodarstvom. Ponuđeni reformski pristup pri tome polazi od bitne razlike između donošenja (jednokratnog čina) i provođenja (stalna aktivnost) reforme. S jedne je strane donošenje zakonodavnog okvira, sporazumom strateških državnih tijela s jedne strane te visokoškolskih ustanova, sindikata, te stručnih i udruga civilnog društva s druge strane. Svi oni zajedno, donošenjem zakona, institucionalno omogućuju reformu (jednokratan normativan čin). S druge su strane ministarstvo i druga državna tijela zadužena za provođenje znanstveno-obrazovne politike. Njihovom se svakodnevnom aktivnošću i suradnjom s drugim dionicima (sveučilišta, nastavnici i studenti) konkretiziraju i realiziraju reformski zahvati u sustavu (stalna aktivnost na ostvarenju normativnog). Sustavno promišljanje, cjelovitost i dubina predloženog reformskog zahvata, kojemu je u ishodištu postupan i kontinuiran rast kvalitete istraživanja, poučavanja, te institucija, ishoda učenja i stečenih kvalifikacija, čini hrvatsku znanstvenu djelatnost i visoko obrazovanje sposobnima provesti zadaće iz Nacionalne strategije razvoja Republike Hrvatske do 2030. godine i učinkovito apsorbirati sredstva iz Nacionalnog plana otpornosti i oporavka (2021-2026). Kazalo: PRVI DIO - UVODNO OBRAZLOŽENJE 10 I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA 10 II. ZAKONODAVNI I INSTITUCIONALNI OKVIR 10 III. RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA – ODGOVORNOST AKADEMSKE ZAJEDNICE 12 1. Društvena odgovornost znanstvene akademske zajednice. 12 2. Dvostruka osobna odgovornost 13 3. Identitetska odgovornost 14 4. Razvojna odgovornost znanstvene akademske zajednice 17 IV. OCJENA STANJA – SAMOODGOVORNOST AKADEMSKE ZAJEDNICE 20 IV-I. ZNANOST I INOVACIJE 20 1. Hrvatski i EU trendovi znanstvenih istraživanja 21 2. Kompatibilnost znanstvenoistraživačkih politika Hrvatske i Europske komisije (EK) 25 3. Učinkovitost hrvatskih ulaganja u znanost 33 IV-II. VISOKO OBRAZOVANJE 40 1. Dinamika hrvatskoga visokoga obrazovanja 40 2. Hrvatski, globalni i EU obrazovni trendovi 41 3. Elementi kvalitete nastave i mobilnosti. 46 4. Racionalnost ustroja hrvatskog sustava visokog obrazovanja 50 IV-III. HRVATSKI VISOKOOBRAZOVNI ZNANSTVENI SUSTAV I TRŽIŠTE RADA 53 1. Ponuda 54 2. Potražnja. 56 3. „Ravnoteža“ 63 V. CILJEVI I OSNOVNA REFORMSKA RJEŠENJA 67 1. Dva subjekata 67 2. Dvije infrastrukture 70 VI. ZAKLJUČNA OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA 76 DRUGI DIO – NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU (str. 80-182) 78 I. OPĆE ODREDBE 79 II. NACIONALNO VIJEĆE ZA ZNANOST, VISOKO OBRAZOVANJE I TEHNOLOŠKI RAZVOJ 85 III. OSIGURAVANJE KVALITETE U ZNANOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU 92 1. OPĆE ODREDBE 92 2. SUSTAV OSIGURAVANJA I UNAPRJEĐIVANJA KVALITETE VISOKOG OBRAZOVANJA I ZNANSTVENE DJELATNOSTI 93 3. INICIJALNA AKREDITACIJA ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI VISOKOG OBRAZOVANJA 94 4. INICIJALNA AKREDITACIJA ZA IZVOĐENJE STUDIJSKOG PROGRAMA 97 5. INICIJALNA AKREDITACIJA ZA OBAVLJANJE ZNANSTVENE DJELATNOSTI 101 6. REAKREDITACIJA VISOKIH UČILIŠTA I ZNANSTVENIH ORGANIZACIJA 102 7. VANJSKO VREDNOVANJE UNUTARNJEG SUSTAVA OSIGURAVANJA I UNAPRJEĐIVANJA KVALITETE (AUDIT) 103 8. TEMATSKO VREDNOVANJE 104 9. POSTUPCI VANJSKOG VREDNOVANJA S INOZEMNIM OBILJEŽJIMA 105 10. DIONICI SUSTAVA OSIGURAVANJA I UNAPRJEĐIVANJA KVALITETE VISOKOG OBRAZOVANJA I ZNANSTVENE DJELATNOSTI 107 10.1. OPĆE ODREDBE 107 10.2. AGENCIJA ZA ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE 108 IV. SUSTAV ZNANSTVENE DJELATNOSTI 114 1. OPĆE ODREDBE O ZNANSTVENOM RADU I DJELATNOSTI 114 2. ZNANSTVENI INSTITUTI 116 3. KOLABORATIVNI ZNANSTVENI PROGRAMI, ZNANSTVENI CENTRI IZVRSNOSTI I ZNANSTVENO-TEHNOLOGIJSKI PARKOVI 118 4. ZNANSTVENICI I SURADNICI 119 V. SUSTAV VISOKOG OBRAZOVANJA 129 1. VISOKA UČILIŠTA 129 A. OSNIVANJE I POČETAK RADA VISOKIH UČILIŠTA 129 B. SVEUČILIŠTE 131 C. SASTAVNICE SVEUČILIŠTA 136 D. VELEUČILIŠTE I VISOKA ŠKOLA 141 2. STUDIJI NA VISOKIM UČILIŠTIMA 141 A. VRSTE STUDIJA 141 B. UPIS NA STUDIJ, NJEGOVO USTROJSTVO I IZVEDBA 147 C. ZAVRŠETAK STUDIJA 150 3. STUDENTI 152 4. NASTAVNICI I SURADNICI 157 VI. REKTORSKI ZBOR I VIJEĆE VELEUČILIŠTA I VISOKIH ŠKOLA 167 VII. FINANCIRANJE ZNANSTVENE DJELATNOSTI I VISOKOG OBRAZOVANJA 168 1. FINANCIRANJE IZ PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE 169 2. PLAĆE I PRIMANJA ZAPOSLENIKA I VANJSKIH SURADNIKA U SUSTAVU ZNANOSTI I VISOKOG OBRAZOVANJA 172 3. FINANCIRANJE MJERAMA POTPORE ISTRAŽIVANJA I RAZVOJA 174 VIII. ETIKA U ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU 175 IX. NADZOR 176 X. PREKRŠAJNE ODREDBE 177 XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE 179 PRVI DIO - UVODNO OBRAZLOŽENJE I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA Ustavna osnova za donošenje Zakona sadržana je u članku 1., 49., 55., 63., 67., 68. i 69. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 85/2010. - pročišćeni tekst i 5/2014. - Odluka Ustavnoga suda Republike Hrvatske). Nacrt Zakona usklađen je s - člankom 1. st. 1. Ustava Republike Hrvatske (dalje u tekstu Ustava RH) (Narodne novine, broj 85/2010. - pročišćeni tekst) kojim je Republika Hrvatska definirana kao jedinstvena, nedjeljiva, demokratska i socijalna država, - člankom 49. st. 3. kojim Hrvatska država jamči poticanje gospodarskoga napretka i socijalnoga blagostanja svojih građana, - člankom 55. st 2. Ustava RH kojim Hrvatska država jamči slobodno biranje poziva i zaposlenja - člankom 63. Ustava RH kojim Hrvatska država jamči stvaranje socijalnih, kulturnih, odgojnih, materijalnih i drugih uvjeta kojima se promiče ostvarivanje prava na dostojan život, - člankom 66. st. 1. Ustava RH kojim Hrvatska država jamči obrazovanje dostupno svakomu, pod jednakim uvjetima, u skladu s njegovim sposobnostima, - člankom 68. Ustava RH kojim Hrvatska država jamči autonomiju sveučilišta i samostalno odlučivanje o svom ustroju i djelovanju, u skladu sa zakonom, - člankom 69. Ustava RH kojim Hrvatska država jamči slobodu znanstvenoga, kulturnoga i umjetničkoga stvaralaštva (st 1.), poticanje i pomaganje razvitka znanosti, kulture i umjetnosti (st. 2.), zaštitu znanstvenih, kulturnih i umjetničkih dobara kao duhovnih narodnih vrednota (st. 3.). II. ZAKONODAVNI I INSTITUCIONALNI OKVIR Zakonodavni okvir razvoja sustava znanosti i visokoga obrazovanja temelji se na - Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju-pročišćeni tekst (NN 123/03., 105/04., 174/04., 2/07. – Odluka Ustavnoga suda Republike Hrvatske, 46/07., 45/09., 63/11., 94/13., 139/13., 101/14. – Odluka Ustavnoga suda Republike Hrvatske, 60/15. – Odluka Ustavnoga suda Republike Hrvatske, i 131/17. – Uredba Vlade Republike Hrvatske, NN 131/17., 96/18.), - Zakonu o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (NN 107/07., 118/12.), - Zakonu o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija (NN 158/2003., 198/03., 138/06., 124/09., 45/11.), - Zakonu o dokazivanju stečene školske spreme (NN 27/1976.), - Zakonu o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama (NN 71/2007.), Zakonu o obavljanju studentskih poslova (NN 96/2018., 16/20.), - Zakonu o obrazovanju odraslih (NN 17/2007., 101/07, 24/10), - Zakonu o hrvatskom kvalifikacijskom okviru (NN 22/13., NN 41/16. - Odluka Ustavnoga suda, 64/18., 47/20.), - Zakonu o osiguranju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju (NN 45/09.), - Zakonu o Hrvatskoj zakladi za znanost (NN 117/01., 92/10., 78/12.), - Zakonu o hrvatskim državnim nagradama za znanost (NN 108/1995., 104/1997., 142/2008.), - Zakonu o Agenciji za mobilnost i programe Europske unije (NN 121/2017.), - Zakonu o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte (NN 64/2018.), - Zakonu o proračunu (NN 87/2008., 109/07., 136/12., 15/15.), - Zakonu o izvršavanju državnog proračuna (NN 135/2020.), - Zakonu o ustanovama (N | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
5 | Sveučilište u Dubrovniku | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. | Ako nije predviđeno da osobe na stručnim radnim mjestima budu nositelji kolegija, prijedlog je preformulirati stavak 5. članka 37. na način da glasi: „…te održavanja dijela nastave koja ne zahtijeva znanstveni pristup.“. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
6 | Sveučilište u Dubrovniku | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 15. | Predlaže se u članku 15. stavku 3. utvrditi kriterije za članstvo u sveučilišnom vijeću, kao što su primjerice odgovarajuće obrazovanje i potrebno iskustvo. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
7 | Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 88. | U svijetu su ovakva tijela predviđena kao buffer tijela koja se formiraju od članova imenovanih od akademske zajednice i članova iz akademske zajednice i šire koje imenuje aktualna vlast. Ako je Ministarstvo odlučilo samo predlagati Saboru sve predstavnike, onda bi bilo barem poželjno prije izbora kandidata oglasiti kriterije po kojima će se vršiti izbor kako bi maksimalno objektiviziralo izbor ljudi prema kriteriju kompetentnosti u razumijevanju sustava, a ne prema kriteriju političke pripadnosti. Predlažemo da se ugradi takva obaveza Ministarstva. | Primljeno na znanje | Člankom 87. prijedloga Zakona propisano je iz kojih redova se biraju članovi Nacionalnog vijeća. Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
8 | Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 93. | Rektorski zbor RH ne mogu činiti privatna sveučilišta iz višestrukih razloga. Radi se o problematici javnih sveučilišta koja su počesto u konkurentskim odnosima s privatnima. Neprofitna orijentacija i javno dobro su temeljne vrijednosti javnog sveučilišta. Nadalje, značaj privatnih je nesrazmjeran javnim sveučilištima, profesionalna razina također, a osim toga malih privatnih sveučilišta može biti jako puno, što je posebni problem sastava i odlučivanja u Rektorskom zboru. Valja razumijevati različite uloge, a osobito motivacijske strukture privatnog i javnog visokog obrazovanja pa da se brzo shvati da to ne ide zajedno. Osim toga to je nerazumna promocija privatnog na račun javnoga. U nekim skandinavskim zemljama privatna sveučilišta nisu dopuštena, što ne zagovaramo, ali upozoravamo na razliku. Neprihvatljivo je da sveučilište koje čini 60-70% kapaciteta hrvatskog visokoškolskog sustava ima isti broj glasova kao i svi ostali. Trebalo bi formirati ljestvicu broja glasova pri odlučivanju u Rektorskom zboru, a koja nije sasvim proporcionalna veličini sveučilišta, ali nije niti načelo jedno sveučilište jedan glas. Za uzor treba uzeti EU parlament u kojem Njemačka ima 20 puta više stanovnika od Hrvatske, ali nema toliko više glasova nego Hrvatska, ali ipak ima više. Postoje modeli. Treba napisati da na prijedlog Ministarstva Rektorski zbog može sudjelovati u pregovorima za sklapanje kolektivnog ugovora, a ne da obavezno sudjeluje, jer moguće je da to Rektorski zbor ne želi, ili pak Ministarstvo to ne želi. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
9 | Ured pučke pravobraniteljice | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 60. | Vezano uz integrirane studije skrećemo pozornost da su oni specifičnost visokog obrazovanja u RH koja ima izravan utjecaj na mobilnost studenata čije je aktivno promicanje jedna od ključnih postavki bolonjskog sustava visokog obrazovanja. Naime, integrirani studiji onemogućavaju i unutarnju i međunarodnu mobilnost (promjenu studija nakon završetka prijediplomskog studija, nastavak studija na diplomskoj razini u inozemstvu i sl.), čime se studente iz RH dovodi u nejednak položaj na jedinstvenom obrazovnom prostoru EU. Također, integrirani programi utječu na dolaznu mobilnost studenata što svakako ima reperkusije i na međunarodnu konkurentnost navedenih studija u EU jer, zbog specifične, integrirane organizacije, sprječavaju dolazak stranih studenata na nastavak studija na diplomskoj razini u RH. Obzirom na navedeno smatramo da njihovo ustrojavanje treba dopustiti samo u iznimnim opravdanim slučajevima kada studij nije moguće organizirati u skladu sa bolonjskim sustavom visokog obrazovanja odnosno prijediplomskoj i diplomskoj razini. Obzirom da su u većini EU zemalja studiji koji su u RH integrirani, organizirani po principu prijediplomskog i diplomskog studija, smatramo da je to važno i da bi se studentima omogućilo mobilnost, promjenu studija ili upis diplomskog studija u inozemstvu što predmnijeva ostvareni status prvostupnika koji se dokazuje diplomom. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
10 | Sveučilište u Dubrovniku | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Sveučilište u Dubrovniku prepoznaje napore koje je resorno ministarstvo poduzelo u smjeru osuvremenjivanja temeljnog propisa koji uređuje visokoškolsku i znanstvenu djelatnost. S obzirom da je u ovom kontekstu nužno razmotriti predložene zakonske odredbe iz više perspektiva različitih dionika u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, u nastavku se osvrćemo na pojedine odredbe Nacrta prijedloga Zakona. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
11 | Ured pučke pravobraniteljice | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 59. | Kako iz stipulacije stavka 1. navedenog članka proizlazi, predloženim se zakonom u potpunosti onemogućava nastavak obrazovanja diplomantima stručnih studija na poslijediplomskoj razini. Također, navedena odredba, za razliku od većine zemalja EU, onemogućava horizontalnu mobilnost studenata sa stručnih na sveučilišne studije, što u svojoj suštini ima negativan učinak na mobilnost studenata što je temeljna vrijednost bolonjskog sustava visokog obrazovanja. Također, apsolutno onemogućavanje prelaska sa stručnog na sveučilišni studij u suprotnosti je i sa Nacionalnim planom za unaprjeđenje socijalne dimenzije visokog obrazovanja kojom je kao jedan od ciljeva definirano i olakšavanje studiranja ranjivim i podzastupljenim skupinama studenata kojima je ovako strogim pravilima znatno otežan pristup znanosti. Time se onemogućava prevladavanje individualnih teškoća pojedinaca što svakako smanjuje i mogućnosti uspjeha. Prema podacima EUROSTAT-a iz 2016. godine na stručne studije su uglavnom usmjereni studenti iz obitelji slabijeg imovnog stanja, i to u statusu izvanrednih studenata. Njima je, kako se predlaže ovim zakonskim prijedlogom, i dalje u potpunosti onemogućen nastavak formalnog obrazovanja na poslijediplomskoj razini, onemogućen im je upis poslijediplomskih studija, uključivo i poslijediplomski specijalistički studij, što smatramo da je potrebno ispraviti te im, uz određene uvjete omogućiti poslijediplomsko visoko obrazovanje. Pritom je važno imati na umu kako je u većini zemalja EU moguće upisati poslijediplomski studij, bilo znanstveni, bilo stručni, nakon završenog diplomskog stručnog studija. | Primljeno na znanje | U stavku 3. jasno stoji da iznimno, sveučilišni diplomski studij može upisati i osoba koja je završila odgovarajući stručni prijediplomski studij u skladu s općim aktom visokog učilišta koje provodi taj studij te uz polaganje razlikovnih ispita koje određuje visoko učilište. |
12 | Ured pučke pravobraniteljice | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 43. | Kao i u članku 42., u stavku 2. navedenog članka predlažemo propisati u kojem roku se pokreće postupak izbora na više radno mjesto i na čiju inicijativu. Također, stavkom 3. je propisano da se u stručno povjerenstvo imenuju zaposlenici koji su na hijerarhijski višoj razini ali u istom znanstvenom odnosno umjetničkom području i polju u odnosu na radno mjesto za koje se provodi izbor. Obzirom da umjetnička i znanstvena područja obuhvaćaju i interdisciplinarna područja znanosti i umjetnosti, predlažemo da se navedenom odredbom definira u kojem će se sastavu formirati stručno povjerenstvo u slučaju izbora na više radno mjesto u interdisciplinarnim područjima. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. Predlagatelj je mišljenja da je norma jasna. |
13 | Ured pučke pravobraniteljice | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 40. | Iz odredbe navedenog članka, kojim se uređuje postupak provedbe natječaja za izbor nastavnika, znanstvenika i suradnika na slobodno radno mjesto proizlazi da se postupak odabira provodi bez osobnog kontakta i obavljenog razgovora sa pojedinim kandidatom koji ispunjava formalne uvjete natječaja. Kako je propisano u stavku 6. Povjerenstvo provjerava ispunjavaju li prijavljeni kandidati formalne uvjete i temeljem toga predlažu najboljeg kandidata, iako nije jasno po kojem kriteriju se kandidati ocjenjuju odnosno kako se odlučuje tko je najbolji kandidat između svih koji ispunjavaju sve formalne uvjete. Temeljem navedene odluke senat odnosno vijeće, bez razgovora sa kandidatom, odlučuje o usvajanju odnosno odbijanju navedenog prijedloga i to u dugačkom roku od 30 dana. Pri tome nije jasno ima li uvid u dokumentaciju svih prijavljenih kandidata. Također nije razrađeno iz kojih se razloga pojedini prijedlog može odbiti. Navedena odluka se dostavlja nadležnom matičnom odboru odnosno matičnom povjerenstvu koji ponovno utvrđuju ispunjava li kandidat Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterije, odnosno Nacionalne veleučilišne kriterije iako je njihovo ispunjavanje, sukladno članku 39. stavku 1. preduvjet za zapošljavanje na znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna, znanstvena i nastavna radna mjesta, a stavak 6. članka 40. propisuje da stručno povjerenstvo ocjenjuje i njihovo ispunjavanje. Tu su propisani i izuzetno dugi rokovi koji sami za sebe proces zapošljavanja produžuju na 150 dana, a sa vremenom za obavljanje potrebnih administrativnih radnji može se protegnuti i na 6 mjeseci, za koje vrijeme nitko od uključenih nema obvezu razgovarati sa prijavljenim kandidatima ili na drugi način provjeravati njihove kompetencije. Obzirom da su koraci natječajnog postupka za zapošljavanje nastavnika, znanstvenika i suradnika propisani stavcima od 1. do 11., a u stavku 12. je propisano da se u slučaju izbora suradnika na slobodno radno mjesto ugovor o radu sklapa nakon donošenja odluke o usvajanju mišljenja stručnog povjerenstva iz stavka 6., nejasno je da li se na zapošljavanje suradnika primjenjuje neka skraćena procedura, ili je potrebno provesti sve korake kao i za zapošljavanje nastavnika i znanstvenika. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
14 | Ured pučke pravobraniteljice | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 39. | Postupajući po pritužbama vezano uz zapošljavanje nastavnika, znanstvenika i suradnika u sustavu visokog obrazovanja, pučka pravobraniteljica je uočila da visoka učilišta u pravilu nemaju sistematizaciju radnih mjesta iz koje bi bilo vidljivo koliko ljudi je zaposleno odnosno koliko ih je potrebno zaposliti, na kojim radnim mjestima te koji su opći, a koji posebni uvjeti koje moraju ispunjavati kandidati na svim sistematiziranim radnim mjestima. Stoga pritužbe koje smo zaprimali ukazuju kako postoji mogućnost da se uvjeti prilagođavaju kompetencijama točno određenog kandidata čime se utječe na samu svrhu natječajnih postupaka. Da bi se to u budućnosti izbjeglo, potrebno je visoka učilišta obvezati da sistematizacijom radnih mjesta, pravilnikom o unutarnjem redu ili nekim drugim internim aktom precizno propišu sva sistematizirana radna mjesta sa točno definiranim uvjetima kojima će, uz razinu i vrstu obrazovanja, pobliže odrediti potrebno znanje i vještine kao i druge karakteristike koje su potrebne za obavljanje poslova svakog pojedinog radnog mjesta, kao što je to slučaj i sa drugim javnim službama. Iako navedena obveza proizlazi iz odredbe članka 39. stavka 1., pritužbe koje zaprimamo ukazuju na potrebu da se to izrijekom propiše, te u tom smislu predlažemo nadopuniti odredbu stavka 6. članka 37. i obvezati čelnike visokih učilišta da uz ustroj radnih mjesta, općim aktom definiraju i uvjete za svako od njih. S navedenim je potrebno uskladiti i stavak 9. članka 39. tako da se njime propiše da se dodatni kriteriji, koji su za svako radno mjesto sistematizirani na visokom učilištu jasno definirani općim aktom, objavljuju se i na mrežnim stranicama visokog učilišta odnosno znanstvenog instituta na hrvatskom i engleskom jeziku. Vezano uz stavak 6. članka 39. i stavak 3. članka 79., predlažemo propisati barem osnovne kriterije po kojim se utvrđuje da je netko natprosječno odnosno iznimno uspješan student kako bi se, obzirom da je to uvjet za zapošljavanje na suradničkom radnom mjestu asistenta u javnoj službi, ujednačili kriteriji procjene natprosječne uspješnosti. Također predlažemo u čitavom zakonskom tekstu ujednačiti terminologiju te, primjerice u konkretnom slučaju, odlučiti se ili za sintagmu „natprosječno uspješan student“ ili „iznimno uspješan student“. Ukoliko nije riječ o istom pojmu, tada je potrebno pojasniti razliku. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
15 | Ured pučke pravobraniteljice | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 22. | Predloženim člankom rektor sveučilišta dobio je ovlast procjenjivati eventualne nezakonitosti općeg akta fakulteta ili umjetničke akademije, a iz obrazloženja odredbe nije jasno koji je smisao i cilj navedene odredbe. Stavkom 2. je propisana da je dekan obavezan uskladiti odluku fakulteta/umjetničke akademije sa rektorovim upozorenjem u kojem izražava mišljenje (smatra) da je riječ o aktu koji je u suprotnosti sa zakonom odnosno statutom sveučilišta. Ogluha na rektorovo upozorenje može dovesti i do razrješenja dekana što, u kontekstu zajamčene akademske samouprave i pravne osobnosti fakulteta djeluje suviše otegotno kako u odnosu na dekana kao čelnika fakulteta, tako i za funkcioniranje čitavog sustava visokog obrazovanja. S druge strane, u člancima 104. i 105. je propisano da primjenu Zakona i temeljem njega donesenih propisa nadzire Ministarstvo, koje provodi i upravni nadzor u sklopu kojega utvrđuje i jesu li opći akti visokih učilišta u skladu sa Zakonom ili drugim propisom. Ministarstvo može, kako se dalje navodi, opći akt obustaviti od izvršenja te podnijeti prijedlog Visokom upravnom sudu RH za ocjenu njegove zakonitosti. Obzirom na navedeno, smatramo potrebnim uskladiti navedene odredbe te jasno propisati tko nadzire usklađenost općih akata visokog učilišta s zakonom i drugim propisima. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
16 | Ured pučke pravobraniteljice | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 19. | Stavak 1. navedenog članka propisuje tko čini fakultetsko vijeće (dekan, predstavnici nastavnika, suradnika i drugih zaposlenika i studentski predstavnici). Iako je stavkom 2. propisano da se sastav fakultetskog vijeća propisuje statutom fakulteta, istom se odredbom detaljno razrađuje zastupljenost studentskih predstavnika u fakultetskom vijeću (10% članova fakultetskog vijeća), što je u međusobnoj koliziji. Ukoliko je intencija zakonodavca osigurati minimalnu zastupljenost studentskih predstavnika u fakultetskom vijeću, to je potrebno i jasno navesti odredbom iz koje će proizlaziti da najmanje 10% članova fakultetskog vijeća mora biti iz redova studentskih predstavnika. Ukoliko to nije bila namjera, potrebno je navedenu odredbu dodatno obrazložiti i pojasniti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
17 | Ured pučke pravobraniteljice | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 10. | Stavak 5. navedenog članka propisuje da se unutarnji ustroj sveučilišta i njegovih sastavnica uređuje statutom sveučilišta u skladu sa ovim Zakonom. S druge strane, člankom 17. je propisano da su fakulteti i umjetničke akademije sastavnice sveučilišta koje imaju pravnu osobnost, a njihovo unutarnje ustrojstvo se uređuje njihovim statutom koji mora biti u skladu sa statutom sveučilišta. Stoga je navedene odredbe potrebno međusobno uskladiti vodeći računa o tome da su fakulteti i umjetničke akademije, kao sastavnice sveučilišta sa pravnom osobnosti, ovlaštene svojim statutom same uređivati svoj unutarnje ustrojstvo u skladu sa Zakonom i statutom sveučilišta. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
18 | Ured pučke pravobraniteljice | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 8. | U stavku 3. propisano je da suglasnost na naziv visokog učilišta koje izvodi studije u području reguliranih profesija daje Ministarstvo. Međutim, iz navedene odredbe nije jasno je li riječ o odobravanju samog statusa takve ustanove ili naziva „visoko učilište“ koji ne mora jamčiti i sam status. Stoga predlažemo to jasnije stipulirati, kako bi se izbjeglo krivo razumijevanje odredbe. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. Predlagatelj propisa je mišljenja da je stavak 3. jasan. |
19 | Ured pučke pravobraniteljice | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 5. | Nejasan je smisao i intencija odredbe 3. kojom je propisano da se na postupak kojim se odlučuje o pravima i obvezama nastavnika, znanstvenika, suradnika i studenata, te na postupak kojeg vode matični odbori odnosno matična povjerenstva, primjenjuju odredbe zakona kojim je uređen opći upravni postupak, a ista nije pojašnjena niti u obrazloženju. Naime, osim Zakona o radu, na radne odnose u javnim službama primjenjuju se i odredbe kolektivnih ugovora - Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama te Kolektivnog ugovora za znanost i visoko obrazovanje, iz čijih odredaba proizlazi da se radni odnos u sustavu visokog obrazovanja zasniva temeljem ugovora o radu čiji je sadržaj propisan odredbom članka 15. Zakona o radu. Obzirom na navedeno, nejasno je na koje se postupke misli u odredbi kojom je propisano da se na postupak kojim se odlučuje o pravima i obvezama nastavnika, znanstvenika, suradnika i studenata, primjenjuju odredbe zakona kojim je uređen opći upravni postupak. Stoga predlažemo doraditi navedenu odredbu te pojasniti u kojim se postupcima primjenjuje Zakon o upravnom postupku – u postupcima u kojima se o pravima i obvezama aktera u sustavu visokog obrazovanja primjenjuje u okviru dodijeljenih javnih ovlasti ili je riječ o nekim drugim postupcima. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
20 | Ured pučke pravobraniteljice | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | na središnjem državnom internetskom portalu (e-Savjetovanja) je otvoreno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. U skladu s ovlastima koje proizlaze iz čl. 18. st.2. Zakona o pučkom pravobranitelju (NN, br. 76/12) dostavljamo Vam naše mišljenje i prijedloge. Uvodno skrećemo pozornost na obrazloženje Zakona koje samo prepričava sadržaj odredbi što nije u skladu s pravilima nomotehnike i Poslovnika Hrvatskog sabora koji u članku 175. propisuje da se u obrazloženju zakona daju objašnjenja pojedinih odredbi koje sadrži prijedlog zakona. Prepričavanjem sadržaja zakonskih odredbi, a bez dodatnog pojašnjenja intencije zakonodavca i cilja predložene norme onemogućava se informirani uvid u nova zakonska rješenja te otežava njihova buduća primjena. Stoga predlažemo doraditi obrazloženje na način da se njime doista i pojasne ponuđena zakonska rješenja te svrha njihovog predlaganja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
21 | Josip Periša | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 70. | Članak 70. (1) Ako stara akademska godina završava 30. rujna, zašto se do sada nije uspjelo omogućiti studentima izlazak na ispitni rok do posljednjeg dana date akademske godine, nego ispitni rokovi završavaju do 23. rujna zbog ISVU-problema? Hoće li sada studenti moći izlaziti na ispitne rokove do kraja tekuće akademske godine? | Primljeno na znanje | Pitanje nije predmet ovog prijedloga Zakona. |
22 | Josip Periša | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 15. | Članak 15. (1) 1. Kako ćemo znati i prema kojoj pravnoj osnovi imamo li u Sveučilišnom vijeću 5, 7 ili 9 članova te zašto su te razlike važne? 2. Ako je Sveučilišno vijeće tijelo analogno Sveučilišnom savjetu, onda sedmi član treba biti student predložen od Studentskog zbora Sveučilišta, a izabran većinom glasova na datoj sjednici Zbora. Ako je, kako ste i sami rekli, cilj njegovati dobre studentske europske prakse u svim tijelima Sveučilišta, kako je onda micanje studenta, u načelnom smislu (!), bolje od stavljanja Predsjednika Vijeća na prijedlog VRH? | Primljeno na znanje | Sveučilište će u skladu sa sveučilišnom autonomijom i akademskom samoupravom odrediti broj članova sveučilišnog vijeća. |
23 | Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 45. | Nejasno je zašto se predlagatelj Zakona odlučio za izrazito nepovoljno rješenje koje dovodi do prestanka radnog odnosa temeljem samog zakona, a ne na način kako je to propisano Zakonom o radu, uobičajenom procedurom redovitog otkazivanja ugovora o radu. Na ovaj način suradnik ostaje bez ikakvih prava iz radnog odnosa koja bi imao u slučaju redovitog otkazivanja ugovora o radu. Smatramo kako je poželjno zadržati trenutno zakonsko rješenje prema kojem se u slučaju kada je suradnik negativno ocjenjen dvije godine uzastopno pokreće postupak redovitog otkazivanja ugovora o radu (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika). Također, nije sasvim jasno što u smislu stavka 4. znači sintagma „dvije godine uzastopno“. Naime, u stavku 2. navedeno je kako se rad suradnika ocjenjuje najmanje jednom godišnje, što znači da to može biti i češće. Ako je dvije godine koje nisu uzastopne, trebalo bi ostaviti ustanovi mogućnost (ne obavezu) da taj radni odnos prekine u proceduri koja je ovdje predložena, ili takvu odredbu i slična pitanja ostaviti Kolektivnom ugovoru i na njega uputiti. | Primljeno na znanje | Predlagatelj Zakona smatra da je članak 45. jasan. |
24 | Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 44. | Apsolutno je neodrživ prijedlog da se asistenti zapošljavaju na rok kraći od 6, odnosno 5 ili preciznije 4 i pol godine na institutima. Punih trideset godina u ovoj zemlji asistenti imaju radni odnos na 5 odnosno 6 godina na određeno vrijeme. Bilo je i ranijih pokušaja razbijanja takvih ugovora na kraće rokove, ali se od toga odustalo jer se shvatilo da prekarni radni režimi za tako osjetljivu populaciju predstavljaju za malu zemlju ozbiljno slabljenje znanstvenog kadrovskog potencijala i stimuliranje talentiranih ljudi da napuste svoju zemlju. Tajna uspješnih radnih odnosa u sustavu znanosti je balans između potrebne sigurnosti radnog mjesta i potrebne nesigurnosti. Radni odnos na određeno vrijeme na 6 odnosno 5 godina je dovoljno nesiguran za mladog čovjeka da se ne opusti i da ga potakne na rad i uspješnu karijeru, ali ga ne možemo zapošljavati od godine na godinu, jer su to mladi ljudi koji moraju imati barem neku sigurnost da mogu zasnovati obitelj i imati djecu. Navedena odredba znači da ugovor o radu asistenta može biti zaključen na bilo koje razdoblje do najdulje 6 godina (pa i primjerice na samo nekoliko mjeseci ili godinu dana). Smatramo kako je potrebno jasno propisati minimalno trajanje ugovora o radu kao i do sada za radno mjesto asistenta (po mogućnosti različitog, kraćeg minimalnog trajanja za asistente koji ne sudjeluju u nastavi), a koje bi objektivno omogućavalo asistentu završetak doktorskog studija, kao temeljnog zahtjeva i svrhe ovog radnog mjesta. Zakonom treba razlikovati pojedine kategorije asistenata koje postoje u praksi te jasno diferencirati njihova prava i obveze, što ovim Zakonom nije riješeno. Ovim člankom bi trebalo jasno utvrditi i da se prava iz radnog odnosa asistenata čija se plaća osigurava iz projekata ne mogu razlikovati od prava asistenata čija se plaća osigurava iz državnog proračuna. Ovakvom generalnom odredbom stavka 1. ne samo da su obuhvaćene razne heterogene skupine asistenata na visokim učilištima, već su na potpuno jednak način propisana prava i obaveze asistenata i na znanstvenim institutima. Međutim, to će za posljedicu imati, kao i do sada, postojanje različitih kategorija asistenata, sa bitno različitim pravima i obvezama. Trenutno se problem javlja kod asistenata zaposlenih za potrebe rada na konkretnom projektu iz kojega se financira njihova plaća, a koji se obično zapošljavaju na određeno vrijeme, do završetka projekta (u pravilu na 3 godine). Propisivanje minimalnog trajanja ugovora o radu asistenta omogućilo bi ovoj kategoriji asistenata da ostanu zaposleni i nakon završetka projekta, uz osiguravanje plaće iz sredstava programskog ugovora, i to do zakonom propisanog minimalnog trajanja ugovora o radu, a koje bi im omogućilo uspješan završetak doktorskog studija. U odnosu na stavak 4. ovog članka, postavlja se pitanje svrhovitosti radnih mjesta asistenata na veleučilištima, osobito s obzirom na odredbu članka 44. stavka 4. prema kojoj navedeni asistenti nemaju dužnost upisa doktorskog studija. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. Predlagatelj je mišljenja kako propisivanjem minimalnog, odnosno obveznog trajanja ugovora o radu na određeno za asistente nije u skladu s propisima kojima se uređuju radni odnosi jer nije moguće zakonom unaprijed utvrditi rok u kojem će pojedini asistent izvršiti obveze propisane zakonom. |
25 | Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 43. | Člankom 43. stavkom 1. propisano je da se nastavnik/znanstvenik koji je na radnom mjestu proveo najmanje 5 godina može izabrati na više radno mjesto. Odredba je neprecizna – nejasno je misli li se na bilo koje više radno mjesto ili na prvo više radno mjesto? Također, otvara se pitanje, može li osoba bez obzira na vrijeme provedeno na određenom radnom mjestu, aplicirati na slobodno radno mjesto temeljem raspisanog javnog natječaja? S obzirom na odredbu zakona da se reizbor provodi na pet godina, je li izbor na više radno mjesto bez raspisivanja javnog natječaja moguće provesti u bilo kojem trenutku nakon provedbe reizbora zaposlenika? Primjereno bi bilo propisati da se za izbor na svako radno mjesto odgovarajuće uvažavaju sva postignuća zaposlenika, pri čemu se za reizbor/izbor određeni dio njih posebno zahtjeva i vrednuje u određenom razdoblju prije reizbora odnosno izbora. Tako se uvažava ukupni znanstveni, nastavni, stručni ili umjetnički doprinos nastavnika, znanstvenika, umjetnika, a ne da ga se svodi na zaposlenika koji u pravilnim vremenskim razdobljima poslodavcu isporučuje tražene outpute, bez uvažavanja bilo kakvog prethodnog njegovog rada. Nejasno je zašto se propisuje da se uvažavaju isključivo uvjeti za izbor na više radno mjesto ostvareni od posljednjeg izbora/reizbora. Smatramo da bi se uvjeti za izbor morali procjenjivati najmanje od prošlog izbora, odnosno omogućiti da se zaposleniku u postupku izbora vrednuju svi uvjeti koji nisu vrednovani u izborima na kojima je biran na viša radna mjesta. Ova odredba Prijedloga Zakona ograničavajuća je i za donositelje Nacionalnih uvjeta izbora/reizbora jer će morati voditi računa da u uvjete za izbor ne stave one koji se ne mogu ispuniti u petogodišnjim razdobljima, a na strani zaposlenika će dolaziti do niza kalkulacija u pogledu vremena objave znanstvenih radova i drugih publikacija, naročito knjiga. Sva pitanja uvjeta za izbor/reizbor moraju se ostaviti nadležnim tijelima za njihovo donošenje, koji najprikladnije mogu procijeniti njihovu važnost za izbore na pojedina radna mjesta. Iz stavka 1. proizlazi da se zaposlenik koji je na radnome mjestu proveo najmanje pet godina može izabrati na više radno mjesto, ali i ne mora. Postavlja se pitanje što je sa zaposlenikom koji ispunjava sve potrebne uvjete za izbor na više radno mjesto, međutim, iz nekog razloga (primjerice nedostatka koeficijenata) u odnosu na njega bude proveden postupak reizbora? Prema tekstu prijedloga Zakona ne postoji mogućnost da se takvi zaposlenici izaberu na više radno mjesto prije proteka 5 godina od reizbora. Prema našem mišljenju potrebno je Zakonom predvidjeti takvu mogućnost. U slučaju kada nadležno vijeće usvoji negativno mišljenje ili odbije usvojiti pozitivno – postupak izbora/reizbora se za zaposlenika u tom trenutku završava – negativno. Dalje se u postupak na matične odbore/povjerenstva takvo izvješće ne šalje – šalje se samo pozitivno mišljenje. Što su onda opcije zaposlenika koji nije zadovoljan mišljenjem povjerenstva. Nema predviđenog pravnog lijeka, a posljedica je neizbor na više radno mjesto odnosno neprovedeni reizbor (jer se ove odredbe primjenjuju i na postupak reizbora!) i prestanak radnog odnosa na temelju samog zakona. Apsolutno je potrebno predvidjeti odgovarajuće pravne lijekove nakon svakog stadija postupka u kojem odluka za zaposlenika u bilo kojem postupku postaje konačna. Također, nejasno je što je sa slučajem kada nadležno tijelo donese odluku kojom ne potvrđuje da zaposlenik ispunjava uvjete za izbor/reizbor? Koji su pravni lijekovi na raspolaganju zaposleniku, od kojeg roka? Kome se dostavlja ta odluka i u kojem roku? Znači li to za zaposlenika koji nije izabran na više radno mjesto obvezu pokretanja postupka reizbora? U kojem roku počinje teći rok od 6 mjeseci za provođenje reizbora? Potrebno je jako precizno razraditi postupak provedbe izbora na viša radna mjesta, osobito ako će se on primjenjivati i na reizbore jer o njima zaista ovisi radni odnos zaposlenika, ili uputiti na Kolektivni ugovor. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. Predlagatelj je mišljenja da je norma jasna. |
26 | Josip Periša | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. | Članak 12. (2) Kako je točno "niska reprezentativnost i samim time dvojbeni legitimitet" razlog smanjenju broja studenata u Senatu za više od 40% uz jednog doktoranda te kako je točno u interesu studentske populacije manje studentskih glasova u načelnom smislu? U skladu s time, je li "niska reprezentativnost i samim time dvojbeni legitimitet" dovoljno dobar univerzalan kriterij za smanjenje broja studenata koji se treba odnositi i na postotak studenata u Fakultetskim vijećima ili je ovaj argument za smanjenje studenata ekskluzivan, tj. selektivno i arbitrarno odabran, isključivo vezan za Senat te ako jest, zašto? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
27 | Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 105. | Smatramo kako bi ovim Zakonom trebala biti propisana izričita ovlast Ministarstva, sukladno Zakonu o ustanovama, da provodi upravni nadzor nad cjelokupnom zakonitošću rada i općih akata visokih učilišta i znanstvenih instituta, kako je to regulirano i trenutnim Zakonom. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
28 | Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 56. | Sadašnji ZZDVO predviđa stegovnu odgovornost isključivo nastavnika i suradnika, ali ne i stegovnu odgovornost svih zaposlenika. Nacrt sada donosi proširenje stegovne odgovornosti na sve zaposlenike visokih učilišta i znanstvenih instituta. Smatramo kako u odnosu na povrede radnih obveza nenastavnog/neznanstvenog osoblja nije racionalno provoditi stegovni postupak, već se dovoljna svrha po potrebi postiže primjenom Zakona o radu i njegovih odredaba za slučaj povreda obveza iz radnog odnosa. Također, posljednji dio rečenice stavka 1. određuje da zaposlenik stegovno odgovara i za narušavanje ugleda visokog učilišta odnosno znanstvenog instituta. Ovakva formulacija obuhvaća mogućnost da zaposlenik bude odgovoran za sva postupanja kojima je posljedica narušavanje ugleda ustanove, neovisno jesu li ona bila utemeljena i opravdana ili nisu. Primjerice, zaposlenik koji javno opravdano i osnovano upozori na određene nepravilnosti na visokom učilištu, također će svojim postupanjem narušiti ugled visokog učilišta, a po formulaciji iz članka 56. stavka 1. i takvo bi postupanje bilo podložno stegovnoj odgovornosti. Potrebno je preciznije odrediti razloge stegovne odgovornosti. Čitav članak bi trebalo bolje tehnički urediti. Stavak 5. trebao bi biti stavak 2., odnosno slijediti odmah iza stavka 1. Nejasno je što se htjelo propisivanjem stavka 2. kojim je određeno da visoko učilište, odnosno znanstveni institut osniva stegovno povjerenstvo, kada istodobno niti je određen njegov sastav, ni ovlasti ni nadležnosti. Također, nejasno je zašto ovlaštenja tijela iz stavka 3. ovog članka nisu napisana u odredbama koje reguliraju nadležnosti senata, FV-a, AV-a odnosno vijeća veleučilišta, nego ovdje na izdvojenom mjestu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
29 | Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 55. | Člankom 55. stavkom 1. propisano je da visoko učilište/znanstveni institut osniva etičko povjerenstvo radi promicanja i zaštite etičkih načela. Logično je da se radi promicanja i zaštite etičkih načela donosi etički kodeks, nakon čega je funkcija etičkog povjerenstva postupanje u slučajevima njegovog kršenja. Dakle, treba stajati da se radi ispunjenja navedenih ciljeva donosi etički kodeks. Člankom 55. stavkom 2. propisano je da etički kodeks donosi senat, fakultetsko vijeće, akademijsko vijeće, vijeće veleučilišta, odnosno znanstveno vijeće – dakle propisana je nadležnost tijela za donošenje, međutim, nigdje nije propisana obveza donošenja takvog akta niti rok u kojem je to ustanova dužna učiniti. Nejasno je zašto je nadležnost pojedinih tijela za donošenje etičkih kodeksa izdvojena u ovom članku, a nije napisana kod pobrajanja nadležnosti tih tijela ranije u samom tekstu Prijedloga Zakona. Etičkim kodeksom se ne utvrđuju „etička djela“ kako određuje članak 55. stavak 2. (eventualno bi se moglo govoriti o „neetičkim djelima“), nego se njime definiraju načela i pravila profesionalne etike kojih su se zaposlenici dužni pridržavati u profesionalnom i javnom djelovanju i u vezi čijih je kršenja u odgovarajućoj proceduri moguće zatražiti utvrđivanje neetičnog postupanja zaposlenika, a koje onda može biti i osnova za daljnju stegovnu odgovornost zaposlenika. Člankom 55. stavkom 3. propisano je da se odluka etičkog povjerenstva o eventualnom kršenju etičkog kodeksa dostavlja čelniku visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta koji je dužan postupiti u skladu s pravilnikom o stegovnoj odgovornosti. Ovakva vrsta odredbe ne spada u zakon, već u opći akt visokog učilišta/znanstvenog instituta. Zakon na općeniti način treba propisati da etička odgovornost ne isključuje stegovnu, odnosno može biti osnova stegovne odgovornosti sukladno općem aktu visokog učilišta/znanstvenog instituta. Člankom 55. stavkom 4. određeno je da Nacionalno vijeće donosi smjernice kojim utvrđuje minimalna etička načela. Postavlja se pitanje – donosi li Nacionalno vijeće smjernice ili utvrđuje minimalna etička načela? Smjernica označava pravac u kojem je potrebno djelovati pa je nejasno kako je moguće kroz smjernice utvrditi minimalna etička načela, koja zatim postaju i sastavni dio etičkih kodeksa ustanova. Zašto jednostavno nije napisano da NV utvrđuje minimalna etička načela koja su polazišta za donošenje etičkih kodeksa visokih učilišta i znanstvenih instituta, a što jasno proizlazi iz ovlasti Nacionalnog vijeća (članak 86. stavak 1. točka 7.)? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. Smisao odredbe upravo se očituje u tome da Nacionalno vijeće donosi smjernice kojim utvrđuje minimalna etička načela. Minimalna etička načela čine sastavni dio etičkog kodeksa visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta što podrazumijeva da ih svako visoko učilište odnosno znanstveni institut može dodatno razraditi što se nikako ne može smatrati nepovoljnim ili neučinkovitim rješenjem. Osim toga, treba imati na umu i specifičnosti znanstvenih područja te umjetničkog područja jer svako područje znanosti odnosno umjetnosti ima svoje posebnosti koje se trebaju odraziti kroz nadogradnju minimalnih etičkih načela. Ono što predlagatelj Zakona želi postići je da se visoka učilišta moraju držati određenog standarda koji je postavljen u tim minimalnim etičkim načelima dok je svaka nadogradnja samo dodana vrijednost. |
30 | Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 52. | Osim što je nejasno kako će se dolaziti do takvih osoba (jer ne postoji ni obveza nekog internog ili javnog poziva), nejasno je i što je svrha zapošljavanja na određeno vrijeme od 6 mjeseci u odnosu na osobe koje su odsutne često i dulje razdoblje. Ne bi li bilo za te svrhe prikladnije provesti jednostavni javni natječaj preko službenih stranica visokog učilišta koji je otvoren npr. 8 dana i zaposliti osobu na određeno, do povratka nenazočnog zaposlenika na rad. Otvara se pitanje tko zamjenjuje asistenta ili asistenticu kada je privremeno nenazočna (npr. porodiljni). Ne može ju zamjenjivati asistent jer je to per definitionem osoba koja upisuje doktorski studij. Otvara se pitanje u kojim poslovima ga zamjenjuje. Ima smisla samo zamjena na poslovima nastave, ali ne i u poslovima znanosti, jer je posao asistenta u znanosti pohađanje doktorskog studije ili rad na doktorskoj disertaciji i s njom povezanim istraživanjem? Preostaje ili zapošljavanje na 25% radnog vremena (ograničenje iz Kolektivnog ugovora) ili preuzimanje njegovih vježbi u okviru unutarnjih kadrovskih kapaciteta. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
31 | Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 42. | Članak 42. predviđa bitno pooštravanje uvjeta reizbora i posljedica neudovoljavanju uvjetima za reizbor. Sadašnja situacija na primjeru znanstveno-nastavnog radnog mjesta: uvjeti reizbora su određeni Odlukom Nacionalnog vijeća te je za reizbor dovoljno udovoljiti trećini uvjeta za izbor u više znanstveno zvanje te jednom uvjetu Rektorskog zbora. U slučaju ne udovoljavanja uvjeta (negativnog izvješća), postupak reizbora se ponavlja nakon 2 godine te ako je izvješće i tada negativno dolazi do otkaza skrivljenim ponašanjem radnika. Po Prijedlogu Zakona, uvjeti reizbora su određeni već samim zakonom (polovina uvjeta za izbor) pri čemu u slučaju ne udovoljavanja uvjetima, dolazi do prestanka radnog odnosa odmah, temeljem zakona, dakle bez bilo kakvih prava zaposlenika. Nejasno je zašto je zakonom kao uvjet za reizbor određena baš polovima uvjeta za izbor na više radno mjesto. Ako ne postoji obveza izbora na više radno mjesto, tada bi logično bilo da se za ostanak na istom radnom mjestu od zaposlenika traži ispunjenje polovine, odnosno nekog dijela uvjeta za izbor na radnom mjestu na kojem jest. Zašto bi zaposlenik trebao ispunjavati uvjete radnog mjesta (ili dio njih) na kojem možda nikada neće biti zaposlen pri čemu mu radni odnos prestaje u slučaju da se utvrdi da ne udovoljava polovini uvjeta za izbor na neko drugo radno mjesto, na kojem uopće nije zaposlen? Nejasno je također, iz kojeg razloga se uvjeti reizbora određuju samim Prijedlogom Zakona. Zakonom ne bi smjeli biti propisani uvjeti reizbora, već bi se njihovo određivanje u cijelosti moralo prepustiti tijelu nadležnom za donošenje uvjeta izbora budući da se u vrijeme donošenja zakona ne može znati sadržaj niti težina uvjeta za izbor; primjereno je da se taj segment, kao što je to slučaj i sa uvjetima za izbor na radna mjesta prepusti Nacionalnom vijeću odnosno Vijeću veleučilišta, koji bi na prijedlog matičnih odbora odnosno rektorskog zbora, adekvatnije mogli urediti uvjete reizbora, vodeći računa o specifičnosti pojedinih znanstvenih područja i polja i razlici u težini ispunjenja pojedinih uvjeta za reizbor. Moramo se prisjetiti postupaka donošenja sada važećih uvjeta za reizbor kada smo u prvom nacrtu Odluke o uvjetima reizbora imali slučaj da su za pojedina područja (nenamjerno) de facto propisani stroži uvjeti nego za izbor. Nije isključeno da se to sada ponovi. Također, zaposlenik da bi bio reizabran mora ispuniti i polovinu dodatnih uvjeta za izbor na više radno mjesto koje propisuje sama ustanova. Može se dogoditi da pojedine ustanove propišu takve dodatne uvjete čija polovina će biti izazov ispuniti i vrlo dobrim nastavnicima/znanstvenicima, a da radi njihove naravi, specifičnosti ili specifičnosti znanstvenog područja u kojem obavljaju svoj rad, to u roku od 5 godina neće moći učiniti. Posljedica će biti da i u relativno visokom stupnju karijere, primjerice, kao redoviti profesori, ostanu bez posla i to temeljem samog zakona, bez ikakvih prava. Za slučaj da kriteriji za reizbor ipak ostanu propisani Zakonom kao polovina kriterija za izbor, naglašavamo potrebu preciznog utvrđenja da se tako definirani kriteriji za reizbor primjenjuju tek od trenutka početka primjene novodonesenih Nacionalnih kriterija za izbor, a posebno uvažavajući potrebu propisivanja prijelaznog razdoblja za početak primjene istih. Način prestanka radnog odnosa zaposlenika uslijed ne udovoljavanja uvjetima reizbora – prestanak ugovora o radu zaposlenika temeljem zakona je neprihvatljiv jer je prema zaposleniku neopravdano penalizirajući, a pravno je sporan budući da nema razloga zašto bi radni odnos prestajao temeljem samog zakona, a ne na način kako je to propisano općim propisom koji regulira radne odnose u RH. Posljedica ne udovoljavanju uvjeta za reizbor je prestanak radnog odnosa po sili zakona – to znači odmah i bez bilo kakvih prava iz radnog odnosa (dakle, nema otkaznog roka niti otpremnine, učinak kao da osoba ima ugovor o radu na određeno vrijeme). Budući da već i sada imamo slučajeve gdje se na pojedinim ustanovama za izbor na najviša radna mjesta traže uvjeti koje realno dobar dio zaposlenika nikada neće moći ispuniti (npr. vođenje međunarodnog kompetitivnog projekta za znanstvenog savjetnika u trajnom zvanju koji uvjet bi se mogao tražiti za reizbor na radno mjesto profesora, a taj uvjet ne može biti ispunjen polovično – vođenje pola projekta ili projekta do pola), za razliku od onoga što možda pretpostavljamo, ovakva regulacija bi moguće mogla pogoditi i znanstvenike koji su jako solidni, ali radi nemogućnosti ispunjenja jednog specifičnog uvjeta neće biti u mogućnosti ispuniti polovinu uvjeta za izbor na naviše znanstveno radno mjesto, pa je rezultat toga da će pred kraj karijere možda ostati i nezaposleni. Ovo sigurno neće biti najčešći primjer, ali je moguć po prijedlogu Zakona. Treba uvažavati da je u pojedinim znanstvenim područjima jako teško ostvariti pojedine uvjete koji su pretpostavka izbora, a nekad će i polovina uvjeta zapravo značiti ispunjenje cijelog. Npr. ako se traži knjiga, ne može se napisati pola knjige, ako se traži mentorstvo s uspješno obranjenom doktorskom disertacijom, to ne može biti polovično, jedan CC rad ne može biti pola tog rad. Posebno valja upozoriti na situaciju koja je moguća ako se uzmu u obzir odredbe članka 42. stavka 1. i stavka 5. Prijedloga. Naime, članom 42. stavkom 1. određeno je da postupak reizbora treba biti okončan najkasnije u roku šest mjeseci od dana pokretanja postupka, dok je stavkom 5. istog članka određeno da nastavniku, odnosno znanstveniku koji nije reizabran na postojeće radno prestaje radni odnos po sili zakona. Iz navedenih odredbi Prijedloga Zakona, proizlazi da bi po sili zakona mogao prestati i radni odnos i onoga zaposlenika koji u naravi ispunjava uvjete reizbora, ali u odnosu na kojeg postupak reizbora nije dovršen u roku od 6 mjeseci od njegova pokretanja, pri čemu razlog nedovršavanja postupka uopće ne mora biti na strani zaposlenika, nego recimo ustanovi. Primjerice, neki proceduralni razlozi (npr. neslaganja u mišljenju povjerenstva oko ispunjavanja uvjeta, nepravovremeni rad članova povjerenstva radi opravdanog ili neopravdanog razloga i sl.) Tu će biti ispunjeni svi uvjeti za prestanak radnog odnosa temeljem zakona (po zakonskoj formulaciji dovoljno je da zaposlenik „nije reizabran“ – ne piše da se mora utvrditi da ne ispunjava uvjete za reizbor!) do kojeg će i doći, a zaposlenik neće imati na raspolaganju bilo kakav pravni lijek da si pomogne. Člankom 42. stavkom 2. Prijedloga Zakona određeno je da se reizbor nastavnika, odnosno znanstvenika provodi prema postupku koji je propisan za izbor nastavnika, odnosno znanstvenika na više radno mjesto člankom 43. ovoga Zakona. Primjenom navedenih odredbi, potpuno izostaje mogućnost da zaposlenik na bilo koji način preispita donesenu odluku povjerenstva o neispunjavanju uvjeta za reizbor. Nije navedeno kada je takva odluka konačna za zaposlenika, ima li protiv nje zaposlenik pravo na žalbu/pokretanje upravnog spora i u kojem trenutku– što su sve i pitanja koja ili nisu uopće ili nisu adekvatno riješena ni u kojem postupku izbora na radna mjesta – ni u postupku izbora po javnim natječaju niti u postupku izbora na viša radna mjesta. Samo u tim slučajevima, posljedice su manje za zaposlenika. U ovom slučaju, institut reizbora, koji može rezultirati prestankom radnog odnosa zaposlenika reguliran je s ukupno 5 stavaka jednog članka Zakona, pri čemu jedan stavak ni nema sadržaja nego je njime upućeno na odgovarajuću primjenu nejasnih i nerazrađenih odredbi drugog članka Prijedloga Zakona. To je stvaranje velike pravne nesigurnosti za zaposlenike. U Prijedlogu Zakona svakako je potrebno uvjete reizbora ostaviti tijelima koje utvrđuju i uvjete izbora, brisati odredbe o izboru/reizboru „na“ pet godina, a propisati provedbu tih postupaka „svakih“ 5 godina, precizno i jasno regulirati provedbu postupka reizbora s pravom zaposlenika na preispitivanje donesene odluke ili ostaviti trenutnu regulaciju postupka provedbe reizbora i posljedica ne udovoljavanja uvjetima za reizbor (ponavljanje postupka u roku od dvije godine, otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika u slučaju ponovljenog negativnog izvješća). Stavak 5: Ako je nastavnik bio u procesu izbora na više radno mjesto, ali je ustanovljeno da nema uvjete onda se otvara pitanje roka za reizbor, jer mu je isteklo vrijeme u prethodnom postupku izbora na više radno mjesto. Trebalo bi definirati da rok počinje teći od dana prekida postupka izbora na više radno mjesto. Niz je sličnih pitanja koje Zakon nije riješio. Neke je nužno da riješi Zakon, a dio pitanja može se prepustiti Kolektivnom ugovoru pa je nužno da Zakon uputi na Kolektivni ugovor. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
32 | Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 41. | Prema sadašnjim odredbama ZZDVO-a, nastavnik/znanstvenik može, ako za to udovoljava uvjetima, biti izabran na više radno mjesto već nakon tri godine provedene na nižem radnom mjestu (dakle od izbora do izbora mora proći najmanje 3 godine). Člankom 41. stavkom 1. određeno je da se izbor nastavnika odnosno znanstvenika na radno mjesto provodi na 5 godina, a člankom 41. stavkom 2. da se nakon proteka tog roka od 5 godina nastavnik/znanstvenik reizabire na postojeće radno mjesto ili izabire na više radno mjesto. Ako se izbor na radno mjesto provodi na 5 godina, postavlja se pitanje na kojem radnom mjestu je nastavnik/znanstvenik zaposlen za vrijeme trajanja postupaka reizbora/izbora, a koji sukladno odredbama članaka 42. i 43. Prijedloga Zakona traju do 6 mjeseci (cca 180 dana). Ovakva odredba nije ni u skladu s člankom 40. stavkom 13. kojim je određeno da se s osobama izabranima na radna mjesta nastavnika i znanstvenika zaključuje ugovor o radu na neodređeno vrijeme s obvezom provođenja reizbora ili izbora na više radno mjesto. Dosljedno je propisati ne da se reizbor/izbor provodi na 5 godina, nego da se svakih 5 godina provodi reizbor nastavnika odnosno znanstvenika, pri čemu se onda ne otvaraju prethodno navedena pitanja, već je jasno da temeljem sklopljenog ugovora o radu na neodređeno vrijeme zaposlenik nastavlja raditi na svom radnom mjestu do okončanja postupka izbora/reizbora. Člankom 41. stavkom 3. konstatira se da je izborom nastavnika/znanstvenika na najviša nastavna odnosno znanstvena radna mjesta okončan postupak napredovanja/reizbora. Osim što se nigdje ne definira što je to postupak napredovanja (u drugim odredbama Prijedloga govori se uvijek o „izboru na više radno mjesto), iz navedene odredbe proizlazi da jedan postupak napredovanja/reizbora traje de facto cijelu karijeru nastavnika/znanstvenika do izbora na najviše radno mjesto, a što nije točno. Za svaki reizbor i izbor na više radno mjesto (napredovanje) provode se posebni postupci reizbora i izbora, u odnosu na koje je člancima 42. i 43. izričito propisano u kojem roku moraju biti okončani/ili će se smatrati okončanima (članak 42.st.1.- glasi: Postupak reizbora…..treba biti okončan najkasnije u roku šest mjeseci od dana pokretanja postupka). Dakle, članak 41. stavak 2. mora se preformulirati na način da izborom na najviša nastavna / znanstvena radna mjesta prestaje obveza reizbora. Izbor na više radno mjesto nije niti formuliran kao obveza, a jasno je da se nakon izbora na najviše radno mjesto, daljnji izbori ne mogu provoditi. Također, nejasno je prestaje li i u kojem trenutku obveza reizbora za nastavna radna mjesta na sveučilištima, budući da ista nisu precizno ni definirana slijedom čega nije jasno radi li se o samo dva stupnja (predavaču i višem predavaču) nastavnih radnih mjesta na sveučilištima ili na sveučilištima postoje sva četiri stupnja (predavač, viši predavač, profesor stručnog studija i profesor stručnog studija u trajnom izboru). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. Predlagatelj je mišljenja da su predložene odredbe jasne. |
33 | Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 40. | Člankom 40. stavkom 1. određeno je da se na slobodno radno mjesto zapošljava u postupku pokrenutom javnim natječajem. Postavlja se pitanje što je to slobodno radno mjesto, jer to Prijedlogom Zakona nigdje nije određeno. Vjerojatno se misli na novootvorena suradnička i docentska radna mjesta, međutim to mogu biti i upražnjena sistematizirana radna mjesta (odlazak iz sustava, prestanak radnog odnosa radi neispunjavanja uvjeta za reizbor). S obzirom da prijedlogom Zakona nije propisano da se na slobodno radno mjesto ne smije javiti osoba koja je trenutno zaposlena na ustanovi koja je raspisala javni natječaj, čini se kako ova odredba omogućava izigravanje odredbi o izboru na više radno mjesto temeljem kojih napredovanje nije moguće prije isteka roka od 5 godina od posljednjeg izbora/reizbora. Možda je upravo to i intencija predlagača da omogući ranije napredovanje temeljem raspisanog javnog natječaja, a ne i putem izbora na više radno mjesto. Samo tada ranije napredovanje nije posljedica zadovoljavanja uvjeta kvalitete, već slučajnog događaja, koji je nastupio oslobađanjem slobodnog radnog mjesta. PRIMJER 1. Možemo imati ovakvu situaciju – radi odlaska iz sustava ostaje slobodno (nepopunjeno) radno mjesto npr. redovitog profesora. Kako se sukladno Prijedlogu Zakona to slobodno radno mjesto popunjava u postupku pokrenutom javnim natječajem, na to radno mjesto mogao bi se javiti i zaposlenik koji je u radnom odnosu na toj ustanovi na nižem radnom mjestu – izvanrednog profesora i temeljem javnog natječaja biti izabran na više radno mjesto. Znači, ovisno o slobodnim radnim mjestima, neki zaposlenici bi mogli napredovati i prije isteka roka od 5 godina na radnom mjestu na koja su izabrani. PRIMJER 2. U vezi posljednje navedenog, potencijalno se javlja situacija u kojoj je moguće u cijelosti izigrati institut reizbora i pravnih posljedica neudovoljenju uvjetima za reizbor. Naime, kad nastavnik/znanstvenik ne udovolji uvjetima reizbora – prestaje mu radni odnos po sili zakona. Ostaje slobodno (upražnjeno) radno mjesto koje se popunjava javnim natječajem. Što priječi tog zaposlenika koji nije udovoljio uvjetima reizbora da se kroz javni natječaj ponovno zaposli na svom istom radnom mjestu s kojeg je otišao radi ne udovoljavanja uvjetima za reizbor? Vrlo je vjerojatno da će za njega biti i najbolji kandidat jer je na tom radnom mjestu radio. Također, takav zaposlenik se može javiti i na natječaj za popunjavanje bilo kojeg drugog nižeg radnog mjesta, npr. ako se u tom slučaju ustanova odluči umjesto višeg radnog mjesta, otvoriti docentsko slobodno radno mjesto. U tom slučaju takav će kandidat biti nesumnjivo puno bolji odnosno s puno boljim znanstvenim i nastavnim rezultatima od primjerice poslijedoktoranda koji se natječe za slobodno docentsko radno mjesto. Prijedlogom Zakona su pooštreni uvjeti reizbora i pooštrena je sankcija za njihovo neispunjavanje (prestanak radnog odnosa temeljem zakona bez ikakvih prava zaposlenika), a istodobno zakon je u ovom dijelu nekonzistentan u regulaciji omogućavajući izigravanje predviđenog sustava i situacije u kojima se ista pravila neće primjenjivati na jednak način prema svim zaposlenicima. Člankom 40. stavkom 3. određuje se da se stručno povjerenstvo u postupku izbora na radna mjesta temeljem javnog natječaja sastoji od tri člana zaposlenih na radnom mjestu iste ili više hijerarhijske razine. Međutim, nigdje u Prijedlogu zakona nisu utvrđene nikakve hijerarhijske razine. U naslovu članka 38. Prijedloga govori se o hijerarhiji radnih mjesta - a što s obzirom na značenje pojma „hijerarhija“ nije prihvatljiva klasifikacija. Naime, ne postoji niti treba postojati bilo kakva nadređenost/podređenost različitih redovnih nastavnih, znanstvenih i suradničkih radnih mjesta višim radnim mjestima. Primjerice, možemo govoriti da je mentor redoviti profesor nadređen suradniku, ali mu nije nadređen svaki redoviti profesor na fakultetu. Također, voditelj projekta ima određena prava prema suradnicima na projektu. Taj voditelj može biti, a često i jest na nižem radnom mjestu nego suradnik, ali mu je u određenom pogledu nadređen. Dovoljno je napisati da članovi povjerenstva moraju biti zaposleni na jednakom ili višem radnom mjestu od radnog mjesta za koje se provodi izbor. Slijedom odredbe članka 40. stavka 3. Prijedloga Zakona mnoge ustanove bit će suočene s činjenicom da za sastav povjerenstva nemaju zaposlenih osoba na odgovarajućim, jednakim ili višim radnim mjestima. Posljedica će biti da će za pojedine ustanove, njihove zaposlenike birati članovi povjerenstva od kojih niti jedan član nije zaposlenik ustanove na kojoj se provodi javni natječaj. U vezi situacije gdje izvješće povjerenstva pišu osobe koje nisu zaposlenici ustanove koja provodi javne natječaje, potrebno je propisati osnovu na kojoj će ti zaposlenici biti dužni sudjelovati u takvim povjerenstvima – dakle obavljati rad za de facto drugu ustanovu u kojoj nisu zaposleni. Pojedine ustanove će u tom smislu imati jako veliko opterećenje, dok ga druge uopće neće imati. Predlažemo razmotriti i prijedlog po kojem bi povjerenstva u svim slučajevima bila sastavljena od osoba koje nisu zaposlenici ustanove na kojoj se provodi javni natječaj, a što bi možda bio dobar mehanizam otklanjanja često prisutne pristranosti među zaposlenicima iste ustanove koji su članovi povjerenstva. Člankom 40. stavkom 4. propisano je da javni natječaj ne smije trajati kraće od 30 dana od dana raspisivanja javnog natječaja u Narodnim novinama, međutim, nije određeno koliko javni natječaj mora biti objavljen na EURAXESS-u. Po odredbi članka 40. stavka 4. dovoljno je da je objavljen bilo kada tijekom trajanja roka nakon objave u Narodnim novinama. Nadalje, ovako proveden javni natječaj kandidatima koji su sudjelovali na javnom natječaju ali nisu predloženi kao najbolji kandidati ne daje bilo kakvu mogućnost provjere pravilnosti ili zakonitosti postupka utvrđivanja najboljeg kandidata od strane povjerenstva, pri čemu je za njih postupak provedbe zapošljavanja na temelju javnog natječaja završen upravo u trenutku donošenja mišljenja povjerenstva. Za sudionike natječaja nije predviđena niti mogućnost uvida u natječajnu dokumentaciju niti nikakav pravni lijek, primjerice da se barem obrate nadležnom vijeću s pisanom pritužbom ili žalbom na provedeni postupak utvrđivanja najboljeg kandidata prije nego vijeće, sukladno članku 40. stavku 8. donese odluku o usvajanju/odbijanju mišljenja stručnog povjerenstva. Člankom 40. stavkom 10. određeno je da nadležni matični odbor/povjerenstvo odlukom utvrđuje ispunjava li predloženi kandidat Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterije, odnosno Nacionalne veleučilišne kriterije, međutim sukladno odredbama članka 39. prijedloga zakona, postoje i drugi zakonski uvjeti za izbor na radno mjesto, čiju ispunjenost ocjenjuje i stručno povjerenstvo prilikom utvrđivanja najboljeg kandidata. Potvrđuje li nadležni matični odbor/povjerenstvo i njihovu ispunjenost? Također, u natječajnom postupku nije pitanje samo ispunjava li kandidat nacionalne uvjete, nego je li to i najbolji kandidat (jer svi kandidati vjerojatno i ispunjavaju nacionalne uvjete, inače se ne bi prijavljivali na natječaj) – tko to kontrolira, i je li kontrola potrebna? Nama se čini da bi suština postupka pred matičnim odborom trebala biti upravo kontrola pravilnosti utvrđenja i ispunjenosti uvjeta za izbor na radno mjesto koje je utvrdilo nadležno povjerenstvo i nadležno vijeće visokog učilišta/znanstvenog instituta, dakle potvrda tako donesenog mišljenja. Ovako ispada kao da se vode odvojeni postupci, o istoj stvari u kojoj matični odbori/povjerenstva ne kontroliraju čak ni sve uvjete za izbor. Zakonska presumpcija da se radi propusta donošenja odluke u zakonskom roku smatra da je kandidat ispunio Nacionalne uvjete za izbor na radno mjesto, još uvijek ne znači da ih je ispunio sve (i one koje su zakonom određene) i da je najbolji kandidat. Stoga, matični odbor/povjerenstvo mora kontrolirati sve uvjete. Postoji li način da se to osigura? Nigdje i ni na koji način nisu predviđeni pravni lijekovi za slučaj da se odluka nadležnog matičnog odbora/povjerenstva razlikuje od mišljenja povjerenstva, odnosno da MO/P ne donese pozitivnu odluku za kandidata? Može li se kandidat žaliti/pokrenuti upravni spor? Što je u tom postupku tada s onim kandidatima na natječaju koji su ispunjavali sve uvjete ali nisu izabrani kao najbolji kandidati? Odredba članka 40. stavka 13. nespojiva je s odredbama o ograničavanju trajanja izbora/reizbora na radno mjesto nastavnika i znanstvenika iz članka 41. stavka 1. Naime, ako se propiše da se s nastavnikom za određeno radno mjesto sklapa ugovor o radu na neodređeno vrijeme s obvezom reizbora/izbora svakih 5 godina, tada to znači da je izbor na navedeno radno mjesto neodređenog odnosno neograničenog trajanja uz uvjet ispunjenja propisane obveze reizbora. Međutim ako se odredi da se izbor/reizbor provodi na (!) 5 godina, nakon čega se provodi postupak reizbora ili izbora na više radno mjesto, onda se za obavljanje poslova ograničenog trajanja na de facto 5 godina na određenom radnom mjestu ne može sklapati ugovor o radu na neodređeno vrijeme, jer se ne radi o zapošljavanju na neodređeno, nego na određeno vrijeme – za vrijeme trajanja izbora – na 5 godina. Ako se ipak propiše sklapanje ugovora na neodređeno, pri čemu u slučaju ne udovoljavanja uvjetima reizbora, dolazi do prestanka radnog odnosa temeljem zakona (kao što se to čini ovim Prijedlogom Zakona), tada je zapravo postignut učinak kao da zaposlenik zapravo ima ugovor o radu na određeno vrijeme, jer njegovim prestankom (bez potrebe njegova otkazivanja, već samo na temelju zakona) zaposlenik neće imati nikakva prava povezana s činjenicom prestanka radnog odnosa na neodređeno vrijeme. Dodatno se otvara i pitanje – ako se osoba na nastavno/znanstveno radno mjesto izabire na 5 godina, nakon čega se provodi izbor/reizbor koji postupak traje cca 6 mjeseci – na kojem je radnom mjestu ta osoba za vrijeme trajanja tih postupaka? Dakle, zakonodavac se treba odlučiti radi li se ovdje o radnom odnosu na neodređeno vrijeme uz uvjet reizbora/izbora na radno mjesto (propisano člankom 40. stavkom 13.) ili se radi o izboru na radna mjesta na određeno vrijeme (propisano člankom 41.), ali tada status zaposlenika i postupak izbora/reizbora mora dodatno i dosljedno urediti, što sada nije slučaj. Jednostavnijim riječima: Radni odnos se sklapa na neodređeno vrijeme uz obavezu izbora ili reizbora na više radno svakih pet godina. Razlika je u tome je li obaveza reizbora propisana na 5 godina, ili svakih 5 godina. U slučaju neispunjenja ovog uvjeta radni odnos prestaje otkazom ugovora o radu sukladno općem propisu o radu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
34 | Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | Sam naziv ovog članka pogrešno upućuje na postojanje položaja podređenosti i nadređenosti između zaposlenika na nižim odnosno višim stupnjevima radnih mjesta. Naime, korištenje riječi hijerarhija implicira da su zaposlenici na nominalno višim radnim mjestima nadređeni zaposlenicima na nominalno nižim radnim mjestima, što nije točno. Hijerarhija među tim radnim mjestima može na pojedinom visokom učilištu proizlaziti iz određenih položaja pojedinih zaposlenika, međutim nikako iz same činjenice da je neko radno mjesto nominalno niže ili više od drugoga. Naslov treba jednostavno glasiti: Stupnjevi radnih mjesta nastavnika, znanstvenika i suradnika. Člankom 38. stavkom 1. određeni su nazivi znanstveno-nastavnih i umjetničko-nastavnih radnih mjesta te kratice naziva tih radnih mjesta. U kraticama naziva radnih mjesta, nalaze se i kratice akademskih naziva odnosno stupnjeva doktora znanosti (dr.sc.)/doktor umjetnosti (dr.art). Akademski naziv/stupanj ne pripada radnom mjestu nego osobi koja se na radno mjesto zapošljava te je preduvjet zapošljavanja na radnom mjestu. Stoga se ne može koristiti za određivanje kratice radnog mjesta. Osim toga, korisno je razmisliti da se kratice naziva pojednostave, tj. pokrate. Jednostavnije kratice bi olakšale razumijevanje naših nazivlja u odnosu na ljude koji nisu u sustavu. Primjerice doc. dr. sc sasvim uvjerljivo može biti zamijenjen samo s kraticom doc. sc, jer radno mjesto docent ne može biti bez doktorata pa se to podrazumijeva, ali ne mora biti u znanosti pa se to mora napisati, jer postoji i doc.art. Vrijedi isto i za prof. sc. Člankom 38. stavkom 2. određena su znanstvena radna mjesta od najnižeg prema višem (treba stajati najvišem). Postavlja se pitanje zašto i znanstvenim radnim mjestima nisu određene kratice? Odredbe ovog prijedloga Zakona propustile su precizno definirati koja nastavna radna mjesta postoje na sveučilištima, a koja na veleučilištima, slijedom čega ostaje nejasno postoje li treći i četvrti stupanj radnog mjesta predavača (profesor stručnog studija i profesor stručnog studija u trajnom izboru) samo na veleučilištima ili i na sveučilištima. Ako je zaista intencija predlagatelja da na sveučilištima i dalje postoje samo dva stupnja nastavnih radnih mjesta: predavač i viši predavač, naš je prijedlog da se Zakonom uspostavi i treći stupanj radnog mjesta predavača kako bi sva nastavna radna mjesta na sveučilištima imala jednak broj stupnjeva odnosno jednaku mogućnost napredovanja. Stavkom 4. ovog članka propisuju se nastavna radna mjesta na umjetničkim akademijama, odnosno umjetničkim odjelima sveučilišta te se grupiraju u dvije skupine. Pritom nije jasno koja su točno prava i obveze novopredviđenih radnih mjesta korepetitora te što točno čini razliku između novih radnih mjesta korepetitora (korepetitora, viših korepetitora i korepetitora savjetnika) i postojećih radnih mjesta umjetničkih suradnika (umjetničkih suradnika, viših umjetničkih suradnika i umjetničkih savjetnika). Također, nejasno je znači li ovakva podjela da na umjetničkim akademijama ne mogu postojati nastavna radna mjesta iz skupine predavača? U članku 38. stavku 7. bi, sukladno njegovom sadržaju, trebalo urediti kratice radnih mjesta kojima se pridodaju akademski nazivi/stupnjevi osobe zaposlene na takvom radnom mjestu, a ne da se to nespretno čini stavkom 1. ovog članka. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
35 | SANJA MATIĆ SKOKO | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | predsjednica ZV-a Instituta za oceanografiju i ribarstvo u ime navedenog tijela Smatramo da javni znanstveni instituti zaslužuju imati tijelo koje bi bilo pandan Rektorskom zboru koje bi artikuliralo određene interese ovog dijela sustava, obavljalo određene funkcije, osobito u području definiranja različitih kriterija, te bilo viša instanca Znanstvenim vijećima pojedinih Instituta za mnoga pitanja (primjerice, etička pitanja). Predlažemo da se u Zakonu predvidi takvo tijelo, te navedu njegove zadaće i ovlasti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
36 | SANJA MATIĆ SKOKO | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | predsjednica ZV-a Instituta za oceanografiju i ribarstvo u ime navedenog tijela Ovaj Nacrt Zakona (članak 41) je propustio uvesti obvezu napredovanja u znanstvenim radnim mjestima, što ga u tom djelu ne čini reformskim ukoliko pretpostavimo da je cilj reforme podizanje kvalitete. U definiranju postupka izbora na više radno mjesto i prije isteka od 5 godina (što je određeni pokazatelj izvrsnosti) (članak 43, stavak 12) nepotrebno se propustilo navesti kriterije. Umjesto toga će ti kriteriji biti propisani posebnim Pravilnikom kojeg donosi ministar. Predlažemo da se kriteriji navedu u Zakonu. Iz Nacrta zakona nije jasno da li nakon izbora na više radno mjesto Ministarstvo preuzima financiranje povećane plaće djelatnika, ili se i dalje provodi politika koeficijenata. Ovo bi trebalo jasno napisati u Zakonu. | Primljeno na znanje | Stavak 12. članka 43. ne nalazi se u objavljenom prijedlogu Zakona. |
37 | SANJA MATIĆ SKOKO | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | predsjednica ZV-a Instituta za oceanografiju i ribarstvo u ime navedenog tijela U članku 31 stavak 4 se navodi da javni znanstveni instituti izrađuju znanstvene i stručne podloge za potrebe RH. Smatramo da javni znanstveni instituti trebaju imati i tu društveno korisnu ulogu i funkciju i staviti se na raspolaganje državi kada je potrebna pomoć oko izrade stručnih i strateških dokumenata. Međutim, ova aktivnost Instituta mora biti valorizirana prilikom vrednovanja njihovog rada. Također je potrebno osigurati da stručni poslovi za potrebe RH ne budu takvog obima koji bi ugrozio temeljnu misiju javnih znanstvenih instituta, a to je znanstveno-istraživačka djelatnost. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
38 | SANJA MATIĆ SKOKO | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | predsjednica ZV-a Instituta za oceanografiju i ribarstvo u ime navedenog tijela Za javne znanstvene institute, Nacrt zakona donosi povećanja ovlasti Upravnih vijeća i određenu marginalizaciju Znanstvenih vijeća. Naime, lista ovlasti Upravnih vijeća jako se povećala u odnosu na sve prethodne inačice Zakona. Primjerice, Upravno vijeće donosi misiju i strategiju razvoja znanstvenog instituta (na prijedlog Znanstvenog vijeća) ili Upravno vijeće predlaže osnivaču promjenu djelatnosti i statusne promjene znanstvenog instituta. Dakle, znanstvenici instituta nemaju nikakvu ulogu u utvrđivanju i provođenju znanstvene politike, donošenju misije i strategije razvitka svoje vlastite institucije. Štoviše, ništa ih se neće pitati kada osnivač odluči promijeniti njihovu djelatnost ili status. Umjesto toga, o tome će odlučivati osnivač preko većine u Upravnom vijeću. Istovremeno, uloga Znanstvenih vijeća je marginalizirana i svedena na tehničke zadatke i davanje neobaveznih mišljenja. U svim dosadašnjim inačicama Zakona, prva točka u nabrajanju ovlasti Znanstvenog vijeća bila je: Utvrđuje i provodi znanstvenu politiku instituta. U ovom Nacrtu Zakona ovakva je formulacija izbačena. Predlažemo da se ovako definirana uloga Znanstvenog vijeća vratiti u ovaj Nacrt zakona. Znanstveno vijeće je u javnim znanstvenim institutima iznimno važno tijelo kojem treba prepustiti vođenje znanstvene politike instituta. Uloga osnivača je da kroz Upravno vijeće kontrolira zakonitost rada Instituta, te opravdanost trošenja financijskih sredstava. Uloga osnivača je također da donese transparentne kriterije kojima će ocjenjivati znanstvenu uspješnost i rezultate Instituta, a sustav nagrađivanja upravo se treba temeljiti na toj ocjeni. Razumijemo, motive osnivača da financira one znanstvene teme koje su od strateške važnosti za RH i za to postoje brojni alati kojima se to može poticati (javni pozivi za znanstvene i projekte kroz Zakladu za znanost ili druge izvore financiranja). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
39 | SANJA MATIĆ SKOKO | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | predsjednica ZV-a Instituta za oceanografiju i ribarstvo u ime navedenog tijela U Članku 102. stavak 10 Nacrta zakona stoji da će sadržaj programskog ugovora, proračunsku formulu, pokazatelje i kriterije utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokove sklapanja programskog ugovora, te kvalitativne i kvantitativne indikatore za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom Vlada RH propisati Uredbom. Ipak, smatramo da bi bilo dobro da se ovaj dio Zakona proširi za par stranica, gdje bi se dalo više detalja o samim Programskim ugovorima i postupku pregovaranja, vrednovanju rezultata (tko vrednuje, po kojim kriterijima i tko donosi te kriterije), o čemu se sve može pregovarati (primjerice, jesu li nova radna mjesta predmet pregovaranja i kako se to odražava na ostale financijske stavke programskog ugovora). Zalažemo se princip da ulaganja u institucije (financijska sredstva, infrastruktura, kapitalna oprema, ljudski potencijal, osobito karijere mladih znanstvenika) moraju biti u korelaciji s rezultatima vrednovanja. Institucije koje ostvaruju dobre rezultate i pokazuju pozitivne trendove zaslužuju veću pažnju. Varijabilni dio u programskim ugovorima, koji se jedini dovodi u vezu s ostvarenim rezultatima, čini svega 15% financijskih sredstava iz programskih ugovora. Možda bi taj udio trebao biti veći. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
40 | SANJA MATIĆ SKOKO | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | predsjednica ZV-a Instituta za oceanografiju i ribarstvo, u ime navedenog tijela Problematiku znanosti i visokog obrazovanja trenutno regulira 16 različitih zakona. Šteta je što ovaj Nacrt zakona nije objedinio barem nekoliko najvažnijih zakona, posebice Zakon o osiguravanju kvalitete, te Zakon o Hrvatskoj zakladi za znanost, što bi svakako dalo cjelovitiji i vjerodostojniji uvid u smjer reformi sustava znanosti i visokog obrazovanja u RH. Jednako tako, smatramo da bi bilo bolje da su rješenja mnogih pitanja, za koja se u Nacrtu zakona kaže da će biti naknadno regulirana Pravilnicima i Uredbama, već ugrađena u Nacrt. Programski ugovori su jedan od ključnih reformskih elemenata koje donosi Nacrt zakona. Model organizacije znanstveno-istraživačkog rada, njegovog financiranja i vrednovanja ostvarenih rezultata kroz Programske ugovore ocjenjujemo pozitivno i smatramo da taj model ima veliki potencijal ako ga se razradi na način koji će omogućavati podizanje uvjeta za rad (ulaganje u infrastrukturu, opremu i osobito ljudski potencijal), biti značajna financijska potpora istraživačkim aktivnostima, potaknuti razradu objektivnih kriterija vrednovanja, te ulaganja u institucije dovesti u vezu s rezultatima vrednovanja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
41 | Hrvatska udruga za znanstvenu komunikaciju - ZNAK | II. PREGLED STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA, B) Osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom | Iz nacrta prijedloga Zakona nije vidljivo na koji način će prijedlog unaprijediti znanost i visoko obrazovanje u RH, te pridonijeti ostvarivanju očekivanih ishoda. Europska strategija razvoja sveučilišta, znanosti i istraživanja promiče izvrsnost, inovativnost, jednakost, raznolikost, inkluzivnost (pritom se ne misli na mobilnost koja je zapravo opisana kao inkluzivnost u ovom nacrtu prijedloga Zakona) i održivost, i to prvenstveno putem javnog financiranja, a što se ne iščitava iz nacrta prijedloga. Iako pozdravljamo namjeru da se unaprijede i olakšaju procesi u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, omogući veća mobilnost te otvori prostor za transformaciju u ekološki prihvatljivije (što ne pretpostavlja isključivo uporabu zelenih tehnologija već i optimiranje procesa rada te učinkovitije korištenje resursa) i digitalno društvo, smatramo da bi prijedlog trebalo doraditi kao osnovu za postizanje tih ciljeva, a pritom sačuvati autonomiju sveučilišta, te osigurati zakonske pretpostavke za financiranje i djelovanje znanstvenih i znanstveno-stručnih društava te znanstvenog izdavaštva, kao važnih segmenata znanstvenog djelovanja u RH. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
42 | MARIJO RAJIČ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Ovaj Nacrt Zakona prepoznaje potencijal dualnog obrazovanja i usklađivanja s potrebama tržišta rada što je jedini način kako sustavno pristupiti stvaranju gospodarski povoljnog okruženja za mlade naraštaje. U prijedlogu su vidljivi pomaci u dobrom smjeru kada govorimo o digitalnoj transformaciji i poticanju mobilnosti s uvođenjem digitalnih diploma i novih načina ocjenjivanja. Na koncu, novi zakon potiče primijenjenu znanost i razmjenu iskustava odnosno suradnju akademske zajednice i poslodavaca. Ovakvim pristupom zakon stvara pozitivne promjene koje će kvalitetnije pripremati mlade za suvremenu ekonomiju, zadržavati i privlačiti visokoobrazovani kadar natrag u Hrvatsku i možebitno postaviti naš akademski sustav na kartu najkompetitivnijih u ovom dijelu Europe i svijeta. Marijo Rajič Glavni tajnik Koordinacije županijskih savjeta mladih Republike Hrvatske | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
43 | Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 62. | (7) Predlažemo detaljnije i jasnije propisivanje ove obveze. Je li intencija obveza da svi doktorski radovi budu trajno dostupni u otvorenom pristupu? Sudeći prema prvoj rečenici – da; no u drugoj se rečenici koristi samo riječ objaviti, što ostavlja prostor za interpretaciju jer u praksi nacionalnog/sveučilišnog/fakultetskog repozitorija rad se može objaviti u: a) Otvorenom pristupu (rad i podaci o radu dostupni su javnosti) b) Otvorenom pristupu nakon N-broja mjeseci (rad je dostupan javnosti nakon nekog vremena, a podaci o radu odmah) c) Ograničeni pristup na pripadnike znanstvene zajednice (rad je dostupan suženoj javnost, a podaci o radu dostupni su javnosti) d) Ograničeni pristup na pripadnike matične ustanove (rad je dostupan dodatno suženoj javnosti, a podaci o radu dostupni su javnosti) e) Zatvoreni pristup (rad je nedostupan, a podaci o radu dostupni su javnosti) Također, u izdavaštvu općenito objava nije sinonim za javnu dostupnost bez ograničenja, stoga bi trebalo pobliže definirati što se misli pod objaviti u drugoj rečenici ovog članka. U slučaju da se misli na dostupnost rada u otvorenom pristupu bez ograničenja, otvara se pitanje što je s onim radovima u kojima postoje "pitanja" iz područja autorskih i srodnih prava/prava intelektualnog (industrijskog) vlasništva. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. Predlagatelj je mišljenja da su obveze jasno propisane. |
44 | Branko Štefanović (Sveučilište VERN') | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 10. | Članak 10. stavak (1): Sveučilište obavlja djelatnost visokog obrazovanja, znanstvenu odnosno umjetničku djelatnost i stručnu djelatnost u najmanje dva znanstvena područja … Osvrt: Ovaj članak, stavak (1), koji podrazumijeva obavljanje obrazovne i znanstvene djelatnosti u paketu, u kombinaciji sa člankom 2., stavkom (2), koji utemeljenje visokog obrazovanja određuje kao nedjeljivost nastavnog rada i znanstvenog istraživanja …, neizravno isključuje mogućnost sveučilištima da se alternativno opredijele za znanstvena istraživanja, ili za prijenos znanja, odnosno nastavničku aktivnost. Znanost, posebice istraživanja u područjima znanosti, i obrazovanje, posebice nastavna aktivnost u visokom obrazovanju, međusobno su povezane, ali istovremeno bitno različite „discipline“ u smislu pretpostavljenih osobina, afiniteta, sposobnosti, kompetencija… njihovih aktera. Iz tog razloga, a s namjerom da se i jednima i drugima pruži mogućnost maksimalnog angažmana i razvoja u područjima djelovanja koja ih vesele i za koja su kompetentni, u posthumboltovskom vremenu neka akademski napredna okruženja sveučilištima otvaraju prostor za odabir hoće li biti research universities ili teaching universities ili oboje. Uz pretpostavljenu obvezatnu suradnju između ta dva tipa sveučilišta, bilo bi to u interesu izvrsnosti kako u područjima znanosti tako i u sveučilišnoj visokoj naobrazbi. Prijedlog: U kontekstu najavljivanih ozbiljnih reformi sveučilišnog obrazovanja, sveučilištima kao ustanovama treba otvoriti mogućnost definiranja vlastite „institucijske profilacije“, odnosno odabira hoće li djelovati kao: • znanstveno istraživačko sveučilište (research university) ili/i • visokoobrazovno sveučilište (teaching university) | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
45 | Ana Tkalac Verčič | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 14. | Rektora javnoga sveučilišta trebali bi birati nastavnici svih sastavnica Sveučilišta (docenti, izvanredni profesori, redoviti profesori, redoviti profesori u trajnom zvanju) iz reda redovitih profesora i redovitih profesora u trajnom zvanju. Takav pristup izboru rektora bio bi transparentniji i smanjio bi mogućnost izbornih manipulacija. Delegatski sustav izbora nema opravdanja, osim ostvarenja partikularnih interesa. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
46 | Ana Tkalac Verčič | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 92. | Nužno je definirati kriterije kriterije znanstvene i/ili nastavne izvrsnosti za izbor članova Matičnih povjerenstava. | Primljeno na znanje | Predlagatelj Zakona smatra da kriterij kojim je propisano da se članovi matičnih odbora biraju iz reda redovitih profesora, redovitih profesora u trajnom zvanju, znanstvenih savjetnika i znanstvenih savjetnika u trajnom zvanju upućuje na kriterij izvrsnosti izbora. |
47 | Hrvatska udruga za znanstvenu komunikaciju - ZNAK | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 96. | Financiranje znanstvenog izdavaštva se u nacrtu prijedloga novog Zakona ne spominje osim kao izvor vlastitih prihoda znanstvenih instituta i visokih učilišta. U važećem Zakonu čl. 108 je navedeno da se znanstveno izdavaštvo, znanstvene konferencije te znanstveno i znanstveno-stručne udruge financiraju iz proračunskih sredstava, što je u ovom nacrtu prijedloga u potpunosti izostavljeno. Izuzimanjem tih stavki iz nacrta prijedloga gubi se zakonska osnova za njihovo financiranje, što nije u skladu sa smjernicama razvoja otvorene znanosti u EU, posebice Akcijskog plana za dijamantni otvoreni pristup (https://eua.eu/news/845:eua-signs-action-plan-for-diamond-open-access.html). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
48 | Hrvatski sveučilišni sindikat | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 15. | Poštovani, Vezano uz članak 15., što je ujedno i najbolji dokaz koliko je vremena još potrebno do donošenja konačnog prijedloga nacrta nekog novog zakona, niz je nedosljednosti unutar samog sustava i koncepta djelovanja i rada Sveućilišnog vijća. Naime, istaknute su forme "ako ovo, onda ono" što je zakonski gledano - neprihvatljivo. Članova je ili 4 ili 9 i o čemu to točno ovisi, odnosno o čemu predlagatelj misli da to ovisi kada ovaj koncept tako postavlja. Odnosno ili je tijelo potrebno ili nije, a ako jest unaprijed je nužno znati zašto ono mora imati 4 ili 9 članova, jer ovo nije zamišljeno kao "pro forme" tijelo u koje će se imenovati pojedinci radi zadovoljavanja različitih društvenih grupa, pa će ih trebati više ili manje. Potom je nedosljednost u tomu što nije jasno tko predlaže tog 5.tog, odnosno 9.tog člana (rektor??). Također, kaže se kako oni između sebe biraju predsjednika, a naknadno je navedeno kako rektor javnog sveučilišta predsjeda sjednicom ovoga tijela. Također, navedeno je tko ne bi smjeli biti članovi toga tijela, no nije navedeno tko su prihvatljivi kandidati. Sve ovo upućuje na izuzetno ozbiljnu doradu ovoga članka, jer on može dugoročno biti opasan po cijeli sustav, a s obzirom na ovlasti koje su mu ovim nacrtom povjerene. Srdačan pozdrav, doc.dr.sc. Vlatka Vukelić. | Primljeno na znanje | Sveučilište će u skladu sa sveučilišnom autonomijom i akademskom samoupravom odrediti broj članova sveučilišnog vijeća. Sveučilište i osnivač samostalno donose stručnu odluku tko će biti imenovan u ovo tijelo. |
49 | Hrvatska udruga za znanstvenu komunikaciju - ZNAK | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 5. | U drugom dijelu nacrta prijedloga Zakona se uopće ne spominju ostali subjekti znanstvene djelatnosti, navedeni u sadašnjoj verziji Zakona u čl. 24, u što spadaju između ostalog znanstvene i znanstveno-stručne udruge i Hrvatska zaklada za znanost, niti se spominju ustanove od posebnog značaja, navedene u čl. 22 sadašnjeg Zakona, u koje spadaju HAZU i Leksikografski zavod "Miroslav Krleža". Nejasno je zašto su ti subjekti izuzeti iz nacrta prijedloga novog Zakona, jer se time gubi zakonska osnova za financiranje njihovog djelovanja, što će se negativno odraziti na ukupan znanstveni sustav. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
50 | DAMIR STANZER | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, II. PREGLED STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA | Ne slažem se s tvrdnjom Agencije za mobilnost i programe Europske unije: "u točki II. Pregled stanja i osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom te posljedice koje će proisteći donošenjem Zakona jasno je prikazano trenutačno stanje visokog obrazovanja i znanosti u Republici Hrvatskoj, razlozi zbog kojih se donosi novi Zakon, kao i strateška osnova za donošenje Zakona." Naime, trenutačno stanje u točki II. prikazano je neispravnim grafikonima i pripadajućim tekstualnim komentarima. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
51 | Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja | A) Pregled stanja, a) Razlozi zbog kojih se Zakon donosi | Opis stanja, tekstualni dio i prikazani grafikoni, nisu u potpunosti ispravni. Primjerice, navedeno je da je „Hrvatskoj za projekte u sklopu programa Obzor 2020 dodijeljen ukupan iznos od samo 137 milijuna eura pa se u usporedbi s drugim državama članicama EU-a nalazi među zemljama koje su povukle najmanje sredstava iz programa Obzor 2020“. No sam Horizon 2020 u gomili statističkih podataka za Hrvatsku navodi da je na 24. mjestu (od 29) po broju istraživača na 1 milijun stanovnika, po pokazatelju „R&D intensity ranking“ smo na 23. mjestu (od 29), po pokazatelju „Participation rank“ smo na 23. mjestu (od 29), a po podjeli budžeta („Budget share rank“) smo upravo na 24. mjestu (od 29), pa se čini da smo po raspodjeli novca iz europskih projekata točno tamo gdje i trebamo biti. Grafikoni na slici 4 i slici 7 sadrže vrlo zastarjele podatke prosjeka godina 1996-2017., u prosjeku opisuju stanje u godini 2007. te su s te strane neprimjeren opisu današnjeg stanja. Nisu svi podaci iz preambule pouzdani i na tome bi trebalo ozbiljno poraditi. Osim toga tekst samog Nacrta zakona ne korespondira svim zaključcima i intencijama preambule, koja na nekim mjestima nudi i najavljuje neoliberalni pristup visokom obrazovanju (sugestije o većoj tržišnoj aktivnosti ustanova – sustavu treba upravo suprotno). Implementaciju takvih stavova u tekstu Nacrta nismo uočili, ali smo uočili tendenciju prekarijata predviđenog za suradnička radna mjesta. Stoga ocjene i zaključke iz preambule valja uskladiti s tekstom Zakona, a iz teksta zakona izbaciti odredbe pretjerano nesigurnih radnih režima, koji se oslanjaju na nepouzdane podatke iz preambule. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju |
52 | Institut za filozofiju | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 86. | Ako je Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj nadležno i za umjetničku djelatnost (vidi čl. 86. st. 1. al. 1, 2, 3, 6, 9, 11), onda mu treba promijeniti naziv u “Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje, znanost, umjetnost i tehnološki razvoj”. St. 1. al. 7. “donosi minimalna etička načela” je problematično (usp. čl. 55.). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
53 | Institut za filozofiju | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 55. | Ovaj članak ne predviđa postojanje saborskog Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju ili sličnog nacionalnog tijela. To znači da znanstveni instituti i visoka učilišta nemaju prizivnu instancu, dok sveučilišta imaju (prva instanca su etička povjerenstva fakulteta, druga instanca su etički savjeti sveučilišta). Jedan način da se ovome doskoči jest da se Nacionalnom vijeću dodijeli uloga najviše instance arbitriranja u etičkim pitanjima. Međutim, to može biti loš način, jer nije izvjesno da Nacionalno vijeće posjeduje odgovarajuću ekspertizu, a gotovo je sigurno da ne raspolaže s potrebnim vremenom za pažljivo razmatranje pojedinačnih etičkih slučajeva. K tome, preporuka je da postoje nacionalna tijela koja se bave zaštitom i promidžbom etike u znanosti i visokom obrazovanju. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
54 | Staroslavenski institut | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 102. | U ovaj je članak potrebno unijeti zaštitnu klauzulu kojom se garantira visina plaća ugovorena prilikom sklapanja programskog ugovora te podrobnije razrađuje način i rokovi sklapanja dodatka programskom ugovoru u slučaju povećanja rashoda za plaće i materijalna prava te povećanje materijalnih troškova poslovanja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
55 | Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 10. | Ovom formulacijom iz stavka 1 omogućuje se bujanje već i ovako velikog broja sveučilišta u RH. Treba li svaka županija imati sveučilište u vrijeme modernih komunikacijskih tehnologija? Sveučilište bi trebalo biti sve-učiliše. Ako zbog razvojnih, nacionalnih i populacijskih razloga (nikako ne i politikantskih) treba postojati manje sveučilište u nekim udaljenijim područjima (npr. Dubrovnik), tada bi trebalo napisati da u takvim iznimnim slučajevima zakonodavac može osnovati sveučilište koje ne zadovoljava sve uvjete iz Zakona, ali ne manje od sljedećih uvjeta i pobrojati ih…, pri čemu se Vlada RH obavezuje osigurati sve kadrovske i materijalne uvjete za razvoj takvog sveučilišta. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
56 | Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 36. | Stavkom 4. ovoga članka propisano je da mandat ravnatelja javnog znanstvenog instituta traje četiri godine i može se ponoviti, bez posebno propisanog ograničenja. Nejasno je iz kojeg razloga predlagatelj Zakona smatra da se mandat ravnatelja treba moći neograničeno ponavljati, posebice uzevši u obzir što se ovim prijedlogom Zakona mandati rektora i dekana ograničavaju na samo dva mandata. Sve mandate, rektora, dekana i ravnatelja treba ujednačeno riješiti. | Primljeno na znanje | S obzirom na to da se radi o velikom broju instituta koji su različiti po svojoj veličini, specifičnom znanstvenom području i polju djelovanja i istraživanja, te uzimajući u obzir kako temeljem sadašnjeg zakonskog okvira ne postoji ograničenje broja mandata ravnatelja što se pokazalo dobrim zakonskim rješenjem, predlagatelj ostaje pri svojem mišljenju kako ne bi smjelo biti ograničenja u broju mandata ravnatelja. |
57 | Institut za filozofiju | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Institut za filozofiju podupire donošenje novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti te predlaže sljedeće izmjene Nacrta prijedloga (ad čl. 3, 33, 55, 64, 83, 86 i 87.). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
58 | Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 21. | Stavak 2. Dekan sklapa ugovor na puno radno vrijeme. Ovdje ostaje cijeli prostor nejasnoća i nereguliranosti. Otvara se pitanje: je li on sklapa novi ugovor ili potpisuje aneks postojećeg? S obzirom na praksu, preferencije čelnika i odredbe Kolektivnog ugovora moguće je da dekan zadržava dio nastavnih ili znanstvenih obaveza. Stoga je potrebno propisati da li on uz upravljačke poslove, odnosno poslovne obaveze može raditi i dio nastavnih i znanstvenih obaveza. Kolektivni ugovor je to predvidio kao mogućnost. Za daljnju regulaciju omjera mogućih aktivnosti te oblika ugovornog odnosa i vraćanja na staro radno mjesto treba uputiti na Kolektivni ugovor. Zanimljivo da su u stavku 7. ovog članka svi uvjeti za postupak razrješenja dekana i za samo razrješenje postavljeni logično i drugačije nego za razrješenje rektora (trećina i polovina članova je cenzus za postupak, odnosno razrješenje). Predviđa se u neredovitim situacijama i predsjedanje najstarijeg člana (kod sveučilišnog vijeća predlaže se predsjedanje rektora). | Primljeno na znanje | Navedeno je riješeno propisima koji uređuju radne odnose. |
59 | Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 20. | Sindikat je višekratno upozorio na amatersko upravljanje našim ustanovama. Njima često upravljaju ljudi koji nemaju specifična znanja iz financijskog poslovanja, znanja o upravljanju ljudima i resursima, iz ekonomike poslovanja te iz pravnih i radno-pravnih pitanja. Kadrovski potencijal stručnih ljudi u ovim pitanjima, pogotovo na nekim fakultetima je nedostatan, kao posljedica niskih plaća i zabrane zapošljavanja. Ovaj problem valja riješiti. Taman kada dekani pohvataju neka iskustva prestaje im mandat. Prvo, držimo da se mandati trebaju uskladiti s mandatom rektora, dakle, četiri plus moguće četiri godine. Drugo, valja uvesti ili ravnatelje fakulteta, koji bi imali specifična znanja potrebna za upravljanje ustanovama, ili uvesti licencu za upravljanje, koju dekani dobivaju na temelju seminara koje bi Ministarstvo ili sveučilište moralo organizirati za sve novoizabrane čelnike naših ustanova. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
60 | Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 19. | O studentskim predstavnicima u fakultetskim vijećima vrijedi analogija za komentar koji smo dali vezano za predstavnike studenata u senatu. U odnosu na stavak 3. točku 4. ističemo kako iz stipulacije predmetne odredbe, kao i drugih odredaba prijedloga Zakona, nije jasno na kojoj se razini sklapaju programski ugovori, odnosno sklapa li fakultet koji je sastavnica sveučilišta koje je već sklopilo programski ugovor također i pojedinačni programski ugovor ili je takva opcija moguća samo u slučaju kada sveučilište nije sklopilo programski ugovor ili u slučaju kada ga je sveučilište sklopilo, ali pojedini fakultet nije uključen u sadržaj i primjenu istog. Pretpostavljamo kako će navedena pitanja biti uređena uredbom Vlade iz članka 102. st. 10. prijedloga Zakona, međutim, mišljenja smo kako je potrebno navedena pitanja preciznije urediti već samim Zakonom. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
61 | Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 16. | Nije jasno kako tumačiti da Vlada ima svoje osnivačke ovlasti u smislu Zakona o ustanovama i odlučivanja o statusnim promjenama javnih sveučilišta u slučaju kada nema inicijative odnosno prijedloga samog sveučilišta. Je li jedini način na koji može doći do izdvajanja sastavnice, iz sastava postojećega javnog sveučilišta i osnivanja novoga javnog sveučilišta samo i isključivo na prijedlog dvije trećine svih članova senata javnog sveučilišta? Stvari nisu decidirane i netko bi mogao tako interpretirati tekst stavka 1. Ukoliko je to zaista intencija ove odredbe, riječ je o, prema našem mišljenju, pretjeranom ograničavanju osnivačkih ovlasti RH u odnosu na javna sveučilišta, odnosno posljedično o uskraćivanju državi mogućnost reorganizacije visokog obrazovanja. OSNIVAČKA ULOGA I OSNIVAČKI POTENCIJAL DRŽAVE Niti sveučilište niti njegove sastavnice nisu čimbenik koji može i smije sprječavati postupak izdvajanja neke sastavnice i osnivanja novoga sveučilišta, kao što niti sastavnice ne mogu raditi to na svoju ruku. Sveučilište nije klub. O tome može odlučivati samo i jedino država kao osnivač sveučilišta. Sveučilište može dati tek mišljenje, ali blokirati proces je nezamislivo. Na taj način državi bi bila uskraćena mogućnost reorganizacije visokog obrazovanja. Takva uskrata nema veze s autonomijom sveučilišta. To bi u demokratskom i društvenom smislu bilo apsolutno neprihvatljivo jer bi građanima onemogućilo da, posredstvom države, zaštite svoje legitimne interese i aspiracije za poboljšanjem uvjeta na sveučilištu i za odgovornim i transparentnim funkcioniranjem javne institucije. Tako nešto petrificiralo bi status quo, što je anakrono s obzirom na dinamiku modernih društava. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
62 | Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 15. | Stavak 1: Sveučilišno vijeće je tijelo nadzora i zato bi u njemu trebao biti i jedan član najreprezentativnijeg sindikata koji djeluje na sveučilištu. Sindikat je jedan od četiri ključna čimbenika sustava (stakeholdera) koji s obzirom na iskustvo i vrstu aktivnosti može biti od važne pomoći u pitanjima s kojima se bavi sveučilišno vijeće. On može biti dodatni član vijeća u sveučilišnoj kvoti, s time da bi ta kvota onda imala nekoga tko ne dolazi iz upravljačkih struktura, niti u njihovo ime, a veoma je važno da se čuje glas iz rakursa znanstvenika i nastavnika koji nisu upravljači u sustavu, već imaju svoje akademske, radno-pravne i profesionalne probleme. To je doprinos demokratizaciji i većem stupnju kontrole na sveučilištu po nizu pitanja koja se tiču pojedinaca na sveučilištu. Ako se takav logičan, koristan i demokratičan prijedlog ne prihvati, onda se sindikalnog predstavnika barem treba uključiti u rad vijeća, bez prava glasa. Valja primijetiti da je predstavnik sindikata, i predstavnik zaposlenika prisutan u mnogim tijelima naših ustanova od upravnih vijeća instituta, senata, fakultetskih vijeća, vijeća veleučilišta. Ne vidimo niti jedan razlog da se predstavnik sindikata ne uključi i u rad sveučilišnog vijeća. Stavak 3: Valjalo bi još jednom razmisliti da članovi sveučilišnog vijeća koje imenuje osnivač te predsjednik sveučilišnog vijeća ne smiju biti zaposlenici i vanjski suradnici tog, ali niti drugih sveučilišta. Doduše, time se smanjuje kompetentni ljudski potencijal za razumijevanje i odlučivanje o sveučilištu pa bi o tome trebalo razmisliti i vidjeti iz kojih društvenih skupina bi osnivač mogao imenovati svoje članove sveučilišnog vijeća. Stavak 5: Nije racionalno da je za pokretanje postupka razrješenja rektora potrebna dvotrećinska većina članova sveučilišnog vijeća. Time se može opstruirati inicijalni postupak, koji nikako nije i odluka. Dvotrećinska većina bi imala smisla u slučaju odluke o razrješenju rektora kada bi sveučilišno vijeće imalo ovlast razrješenja, ali za sam postupak, to doista nema smisla. Štoviše, mi držimo da bi sveučilišno vijeće trebalo imati ovlast razrješenja rektora, koju bi tada u tom slučaju trebalo izglasati najmanje dvotrećinski, i uz obaveznu verifikaciju na Senatu u tajnom glasovanju (običnom većinom). S obzirom da ovo tijelo nema upravljačke funkcije već nadzorne, za što postoji vitalni interes građana i poreznih obveznika, onda ovakav prijedlog ne može biti protivan načelu autonomije sveučilišta, jer je sastavni dio pojma autonomije u svim međunarodnim kodifikacijama pojam „accountability“ ili polaganje računa društvenom okruženju. Stavak 6: Nije jasno čemu ovaj stavak. Sveučilišnom vijeću ovlasti daje zakonodavac, a ne netko treći. Ako nadležnosti sveučilišnog vijeća ne smiju imati utjecaja na autonomiju, onda zakonodavac neka to niti ne dopusti. Koliko vidimo predlagač to nije niti dopustio, štoviše sveo je ulogu sveučilišnog vijeća ispod realnih potreba hrvatskog društva i samog sveučilišta. Odredba da se vijeću ne smiju dati nadležnosti, djeluje kao ustavna odredba koja je namijenjena zakonodavcu. Kome je ovdje ona namijenjena? Osim toga, da bi se moglo napisati takav stavak mora se imati definiran pojam autonomije sveučilišta, što treba napraviti u članku 4. iz kojeg će se vidjeti što je svrha uopće autonomije sveučilišta, sukladno međunarodnoj kodifikaciji tog pojma. Stavak 8: Neprihvatljivo je da rektor ima bilo kakvu funkciju u sveučilišnom vijeću. To je contradictio in adjecto. To negira svrhu nadzorne funkcije sveučilišnog vijeća. Privremeno predsjedanje treba pripasti najstarijem članu vijeća dok se ne izabere predsjednik. Stavak 11. Neprihvatljivo je da sveučilišno vijeće konstatira kako postoje nepravilnosti u radu sveučilišta i u radu rektora i da je jedina moć sveučilišnog vijeća da o tome obavijesti senat, i to, ne radi smjene ili druge vrste odgovornosti, već radi raspravljanja o tom pitanju. Neshvatljivo. Također, treba svakako navesti da sveučilišno vijeće mora dati i rok u kojem je nužno poduzeti mjere da se uklone nepravilnosti. REZIME: Država se nema što petljati u akademska pitanja, ali mora imati obavezu u nadzoru nad upravno-financijskim pitanjima. Moraju postojati jamstva za odgovorno upravljanje financijama te za ulogu zadnjeg arbitra u slučaju blokade zakonitog, demokratskog i učinkovitog postupanja (pravo na suspenziju odluka tijela sveučilišta). Mora postojati tijelo koje ima kapacitet da učinkovito nadzire zakonitost i odgovorno postupanje uprave sveučilišta, na što nas upućuje obilje nedavnih primjera nezakonitog postupanja, nezakonitog zapošljavanja i neodgovorne upotrebe javnih sredstava u rektoratu jednog sveučilišta, na štetu većine njegovih sastavnica. Mora postojati tijelo koje predstavlja građane i porezne obveznike i štiti njihov legitimni interes da sveučilište funkcionira odgovorno prema cijelome društvu, prema poreznim platišama, roditeljima studenata, ali i prema produktivnim dijelovima sveučilišta. Prema aktualnom Nacrtu, u ovom članku u stavku 2., predsjednika sveučilišnog vijeća imenuje se dogovorom članova ovoga vijeća, a ako nema dogovora imenuje ga Sabor. Međutim, potpuno je besmisleno da to Sabor treba raditi s dvotrećinskom većinom. To je doprinos blokadi sustava i delegitimaciji demokratske većine, jer neka manjinska oporbena politička skupina može trgovati s tim presudnim pitanjem koji se tiče nadzora nad radom sveučilišta, tim prije jer je još jedan čudan prijedlog u tekstu Zakona unesen, a to je da dok se ne imenuje predsjednik sveučilišnim vijećem upravlja onaj koji treba biti nadziran. Doista neshvatljivo. Valja znati da je u mnogim razvijenim demokratskim zemljama država prisutnija neusporedivo jače i više nego što je ovdje riječ kod sveučilišnog vijeća i to u mnogim drugim funkcijama (sve do imenovanja rektora, o čemu u dijelu naše sveučilišne javnosti postoji zaprepašćujuće nepoznavanje stvari). Tijela nadzora nisu svagdje buffer tijela u kojima zajednički sjede predstavnici akademske zajednice i države. Stoga bez dominantne uloge države takva tijela nemaju svrhu, jer autonomiju sveučilišta ne mogu ugrožavati građani sa svojim legitimnim interesom za kontrolom stanja na državnom sveučilištu, posredstvom jedino mogućeg entiteta u društvu koji to može raditi, a to je država. Autonomiju može ugroziti neka politika. U tom slučaju to postaje politički i demokratski problem i tada je potrebno voditi političku bitku i zato je važno imati pravo na štrajk za ugrožavanje autonomije sveučilišta, što u ovom Nacrtu nema unatoč našem inzistiranju. Međutim, ovdje na ovom pitanju i u ovom kontekstu koji se tiče izgradnje sustava i mehanizama država nije isto što i politika. Država je ovdje terminus tehnicus. Stoga, ne čini se smislenim zbog moguće slutnje da bi neka politika u budućnosti mogla ugroziti autonomiju sveučilišta onemogućiti građanima konstituiranje sustava, tj. tijela i mehanizama, koja će osigurati njihovu stvarnu i stalno prisutnu potrebu nadzora nad sveučilištem. Iz tih svih razloga ovi se prijedlozi u Nacrtu Zakona čine apsolutno iracionalnim i društveno štetnim. To rješenje u pogledu uloge osnivača u neskladu je s međunarodnom stvarnošću i aktualnim trendovima. To rješenje doprinos je petrifikaciji status quo-a, što je sasvim suprotno potrebama sveučilišta i društva u modernim i dinamičnim vremenima. U tom kontekstu i u toj funkciji vijeće bi trebalo imati i ovlast potvrđivanja izbora rektora. Jer tek je tada rektorov autoritet neupitan, ako iza njega stoji i demokratska većina kao zastupnik interesa građana, i tek tada postoji izvjesnost da će taj rektor voditi brigu o korisnoj i aktivnoj ulozi sveučilišta u društvu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
63 | Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 14. | Za izbor rektora vrijedi ista argumentacija kao i za izbor senata. To je u praksi dokazano neuspješan model. Ovakav način izbora olakšava održanje status quoa na sveučilištu. Vrijedi ista preporuka: ostavimo to statutima sveučilišta, kada već ne postoji politička hrabrost da se upravljanje sveučilištem uredi na moderan način po bilo kojem modelu zapadnih demokratskih zemalja, u kojima je izbor rektora demokratski legitimiran od strane većine kvalificiranih članova akademske zajednice, a često i dodatno od strane države kao financijera i posrednika između poreznih obveznika i akademske zajednice. Kao alternativu predlažemo izbor rektora javnim natječajem koji provodi Sveučilišno vijeće, a čiji izbor potvrđuje senat, ili obrnuto. Potpuno je besmisleno da se kao uvjet za pokretanje postupka razrješenja rektora traži natpolovična većina članova senata. Ako postoji natpolovična većina za postupak onda je rektoru legitimitet već time uvjerljivo poljuljan. Primjereno demokratskim standardima za postupak bi bilo pristojno tražiti 10 posto članova senata. Broj od dvije trećine članova senata potrebnih za razrješenje rektora postavljen je nerazumno za tako odgovornu dužnost. Iz odredbe stavka 7. proizlazi da rektor koji svojim nesavjesnim ili nepravilnim radom prouzroči sveučilištu ili sastavnici veću štetu može i dalje ostati na funkciji ako ga podupire svega trećina članova senata. Mišljenja smo da bi, posebice imajući u vidu značaj razloga za razrješenje navedenih u točkama 3. i 4. stavka 6., natpolovična većina glasova trebala biti dovoljna za razrješenje rektora. Za pitanje kršenja zakona s većim posljedicama ili nanošenja veće štete razriješiti rektora treba moći Sveučilišno vijeće običnom većinom. Suprotstavljanje ovakvom rješenju u ime navodne autonomije sveučilišta je znak već poslovične zloupotrebe ili nerazumijevanja toga pojma. Nema autonomije bez odgovornosti prema široj društvenoj zajednici. Uloga sveučilišnog vijeća je nadzorna koja mora imati i snagu odlučivanja o blokadi nezakonitih i štetnih odluka i smjeni onih koji krše društvene norme. Sveučilišno vijeće nije revizija. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
64 | MARIJA TOMAS | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 40. | PRIMJEDBA SE PODNOSI U IME VIJEĆA BIOTEHNIČKOG PODRUČJA: Nadležnosti Vijeća područja propisana je člankom 23. Statuta Sveučilišta u Zagrebu. Vijeće biotehničkog područja između ostalog potvrđuje izbore u znanstveno-nastavna te nastavna zvanja za koje postupke izbora provode nadležne sastavnice. Prema prijedlogu novog Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju ukida se dualizam zvanja i radnih mjesta te za nastavna i znanstveno-nastavna radna mjesta ostaju samo radna mjesta. Ostaju minimalni, tzv. nacionalni kriteriji, ali ovaj puta za znanstvena i znanstveno-nastavna radna mjesta. Kriterije donosi Nacionalno vijeće, na prijedlog matičnih odbora koji se osnivaju na razini polja. Ustanove (Fakulteti) su dobili veću autonomiju u postupku izbora, ali uz finalnu kontrolnu točku matičnih odbora za izbore na nova radna mjesta i napredovanja. Ustanove (Fakulteti) su dobile obavezu propisivanja dodatnih kriterija (viših od nacionalnih) za napredovanje. Primjerice, potvrda izbora u znanstveno-nastavno zvanje docent ili izvanredni profesor više ne bi bila u nadležnosti Vijeća područja već Matičnog odbora kao ni utvrđivanje kriterija izbora u znanstveno-nastavna te nastavna zvanja. Smatramo kako se normativnom regulacijom navedenom u članku 40. stavku 3. Zakona gubi status Ovlaštenog vijeća te svi fakulteti koji imaju dva zaposlena nastavnika u određenom polju umjetnosti mogu u tom polju izabirati nastavnike. Time se ruše i razvodnjavaju dosad postignuti kriteriji izbora u zvanja koji su u dijelu postupka bili u nadležnosti Ovlaštenih vijeća. U cilju osiguravanja kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti, posebice za umjetničko područje, trebalo bi zadržati komponentu izbora u zvanja putem ovlaštenih Vijeća kao dio postupka koji bi prethodio izboru u odgovarajuće radno mjesto. Matični je odbor (barem do sada) odlučivao o tome ispunjava li kandidat-pristupnik uvjete za izbor u znanstvenu komponentu znanstveno-nastavnog zvanja. Pitanja koja se tiču nastave, institucionalnog i van institucionalnog rada i druga pitanja utvrđivalo je nadležno Vijeće područja Sveučilišta odnosno Senat. Postojale su dvije različite instance koje su propitivale raznorodne vrste uvjeta, ispunjava li ih predloženik-pristupnik natječaja ili ne. Stoga Vijeće biotehničkog područja smatra da je regulacija važećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju pravilnija i da ju ne treba mijenjati. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
65 | MARIJA TOMAS | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 21. | Odredba članka 21. stavka 7. nije u skladu (nije razmjerna) s člankom 14. stavkom 7. Za pokretanje postupka razrješenja rektora je potrebna dvotrećinska većina, a za pokretanje postupka razrješenja dekana jedna trećina članova fakultetskog, odnosno akademijskog vijeća. Vezano za odredbu članka 21. stavka 8. smatramo da bi bilo dobro predvidjeti i ulogu rektora, odnosno senata. Ako fakultetsko, odnosno akademijsko vijeće ne može izabrati dekana velika je vjerojatnost da neće moći imenovati ni vršitelja dužnosti dekana. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
66 | Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. | SASTAV SENATA Dosadašnji sastav senata pokazao se neučinkovitim ili nesposobnim ostvarivati svoju svrhu, što je opće poznata činjenica u javnom životu RH. Budući da se iz ovog Nacrta da iščitati da očito ne postoji politička volja izvršne vlasti koja bi bila spremna propisati sastav i način rada senata, a koji bi onemogućio ispoljene slabosti, bilo bi možda najbolje Zakonom uputiti na više modela izbora i sastavljanja senata (izbori na sveučilištu među nastavnicima, izbori po znanstveno-nastavnim područjima ili poljima itd, ili pak postojeći delegatski model) pa neka statutima sama sveučilišta sebi izaberu neko rješenje. Manje je zlo prepustiti ta pitanja sveučilištima samima kroz njihove statute nego obavezati i one zdrave intelektualne sredine na dokazano neuspješan sustav upravljanja sveučilištima po kojemu senat čine osobe koje se nalaze u izravnoj financijskoj ovisnosti o rektoru i koje nemaju puno manevarskog prostora za brigu o sveučilištu samome jer nose teret brige o fakultetima kojima su na čelu. Takav delegatski sistem formiranja Senata znači da u njemu svi prije svega brinu o partikularnim interesima onih koji su ih izabrali, tj. svojih sastavnica, a ne postoji pravi motiv za brigu o sveučilištu kao cjelini pa toga gotovo da i nema. Ako o tome ne brine niti rektor na primjereni način onda nastupa pravi poremećaj vrijednosti i funkcioniranja, kao što nas praksa na to upozorava. STUDENTI U odnosu na predloženi tekst članka 12. stavak 2. mislimo da se Zakonom treba uputiti na statute sveučilišta po tom pitanju. Zakon bi trebao tek odrediti najmanji postotak studenata članova Senata. Napisati fiksni postotak je neprovediva odredba. Trebalo bi uputiti na statute da odrede na svakom sveučilištu broj studenata poslijediplomskih studija, iako tu postoje velike dvojbe. Ako se radi o asistentima onda su oni primarno zaposlenici sveučilišta, a ne studenti, a ako se radi o studentima poslijediplomskih studija koji nisu zaposlenici sveučilišta, otvara se pitanje koji je razlog njihovog sudjelovanja u Senatu, koji je stupanj njihove zainteresiranosti i kako će se oni birati? Mislimo da su neka druga pitanja studentske participacije neusporedivo relevantnija. Ovim putem posebno ističemo kako smatramo nužnim propisati obvezu studenata da participiraju u izborima za sastav studentskog zbora čime bi se nedvojbeno osigurao održivi legitimitet studentskih predstavnika, baš kao što bi trebalo mogućnost njihova ocjenjivanja nastavnika pretvoriti u njihovo pravo i obavezu. U stavku 5 bilo bi dobro prepustiti statutima sveučilišta da odlučuju o tome trebaju li studenti sudjelovati u postupku izbora rektora i prorektora. S obzirom na izostanak održive izborne legitimacije studentskih predstavnika držimo da se to pitanje treba prepustiti statutima samih ustanova, ako se već nema volje propisati obavezno glasovanje na studentskim izborima. Druga je mogućnost da studentski predstavnici mogu sudjelovati u radu Senata samo ako je na izbore izašao zakonom određeni kvalificirani broj studenata, npr. trećina ili četvrtina studenata na sveučilištu. Takvi izbori se mogu odvijati i elektorski pri čemu elektori moraju imati potrebni cenzus na svojim ustanovama. Ako nemaju ne mogu ući u elektorsku skupštinu. STATUSNE PROMJENE U odnosu na stavak 3. točku 6. i 8. ističemo kako je potrebno preciznije stipulirati doseg ovlasti senata prilikom odlučivanja o pitanjima koja se tiču statusnih promjena sveučilišta, odnosno uskladiti i razjasniti ovlasti iz ove točke i ovlasti iz čl. 16. Zakona. Prema točki 6. i 8. ovdje proizlazi da Senat odlučuje o statusnim promjenama na sveučilištu. Nije jasno radi li to uz suglasnost Vlade RH ili samostalno. S obzirom da je člankom 16. propisano da jednu takvu statusnu promjenu (izdvajanje sastavnice i osnivanje novog sveučilišta) može tek predložiti Vladi RH, koja dakle, kao osnivač, o tome odlučuje, otvara se pitanje da li ostale promjene može donositi sa ili bez suglasnosti Vlade RH. Ostale su promjene internog karaktera, npr. spajanje fakulteta, osnivanje novih fakulteta i slično. Zakon bi trebao odgovoriti radi li to senat samostalno ili uz suglasnost osnivača. KAKO TO SENAT PROVODI REIZBORE I IZBORE NA RADNA MJESTA U odnosu na točku 13. istog članka, a s obzirom da navedeno nije detaljnije pojašnjeno ni u člancima koji govore o izboru na radna mjesta, ukazujemo kako ostaje nejasno u kojim to slučajevima Senat provodi reizbore i izbore na znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna, znanstvena, nastavna, suradnička i stručna radna mjesta zaposlenika sveučilišta. Je li riječ samo o izborima zaposlenika s kojima sveučilište sklapa ugovore o radu ili je riječ o sudjelovanju senata u postupku izbora zaposlenika pojedinih sastavnica te na koji način se to sudjelovanje senata realizira. Nadamo se da nije riječ o ovom potonjem . | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
67 | Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 11. | Nejasno je na koji točno način sveučilišno vijeće nadzire rad sastavnica javnog sveučilišta, što proizlazi iz odredbe stavka 1. ovog članka, s obzirom da u članku 15. koji detaljnije uređuje ovlasti sveučilišnog vijeća nije navedena niti jedna konkretna ovlast koja bi istom tijelu omogućavala nadzor nad radom sastavnica. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
68 | Branko Štefanović (Sveučilište VERN') | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | OPĆENITI OSVRT NA Nacrt Predložene promjene, koje unaprjeđuju odnos prema stručnoj visokoj naobrazbi te, naročito, one koje umanjuju diskriminirajući odnos prema privatnome sektoru visokog obrazovanja, doprinijet će razvoju visokoobrazovnog sustava u cjelini i njegovom prilagođavanju potrebama tržišta rada i razvoja gospodarstva. U tome smislu, posebno su korisne predložene odredbe koje: • omogućuju prelazak studenata sa stručne na sveučilišnu vertikalu uz polaganje razlikovnih ispita • ozakonjuju naziv stručni magistar, umjesto postojećeg dvojbeno smislenog naziva stručni specijalist • uključuju rektore svih privatnih sveučilišta u sastav Rektorskog zbora, umjesto da ih, prema postojećem zakonu, predstavlja samo rektor jednog od njih Imajući u vidu specifičnosti djelovanja, naročito poslovnog djelovanja, privatnih sveučilišta u odnosu na javna (državna), a posljedično i razlike u modelima upravljanja istima, u Nacrtu nerijetko nije dovoljno jasno istaknuto koje se odredbe odnose na sva visoka učilišta, koje samo na javna (državna), a koje samo na privatna. Sa ciljem uklanjanja mogućih nejasnoća, bilo bi dobro u odgovarajućem dijelu zakona, poželjno već u uvodnim napomenama, uvrstiti članak sljedećeg sadržaja: Odredbe ovoga zakona koje su propisane visokim učilištima bez navođenja radi li se o javnim/državnima ili privatnima, vrijede jednako, kako za javna/državna tako i za privatna. Ono što je odredbama ovog zakona izrijekom propisano isključivo državnim visokim učilištima, privatna reguliraju svojim statutom i/ili drugim općim aktom. Svi daljnji članci Nacrta trebali bi biti prilagođeni ovoj uvodnoj odredbi. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
69 | MARIJA TOMAS | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 56. | Radni odnos zaposlenika visokih učilišta zasniva se ugovorom o radu pa je Zakon o radu opći propis koji se primjenjuje u radu tih zaposlenika. Zakon o radu više ne poznaje disciplinsku (stegovnu) odgovornosti radnika jer su te su odredbe davno brisane, dok su zadržane u ovom Zakonu. Zakonom je određeno da zaposlenik visokog učilišta može stegovno odgovarati samo za djelo koje je u vrijeme počinjenja prema pravilniku o stegovnoj odgovornosti bilo propisano kao stegovno djelo i za koje je bila propisana stegovna sankcija. U praksi je pravilo da se povrede radne obveze ne navode taksativno, već primjerice jer je vrlo teško unaprijed točno definirati sve moguće pojavne oblike povreda. Ukoliko se neka povreda „zaboravi“ navesti u popisu stegovnih djela, tu povredu neće biti moguće ni sankcionirati jer će naknadno nadopunjavanje popisa biti irelevantno s obzirom da djelo mora biti propisano kao stegovno djelo u trenutnu njegovog počinjenja. Na ovaj bi način mnoga djela, koja objektivno jesu povrede radne obveze, mogla ostati nesankcionirana samo zato što nisu na vrijeme predviđena u pravilnicima. Stoga predlažemo Zakon uskladiti sa Zakonom o radu i brisati ovu odredbu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
70 | MARIJA TOMAS | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 51. | Potrebno je s Ministarstvom uskladiti primjenu ove odredbe kako bi se osigurali dodatni koeficijenti za zaposlenike čije je napredovanje odgođeno uslijed produžene mogućnosti rada zaposlenika koji će umjesto sa 65 godina, otići u mirovinu sa 67 godina. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
71 | Stjepan Ćurčić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 77. | Ne vidim smisao ograničavanja trajanja studiranja izvanrednim studentima jer sami snose troškove svog studiranja i prilagođavaju ga radnim obvezama. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
72 | Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 5. | Iz odredbe stavka 3. dalo bi se zaključiti da se želi isključiti primjena odredaba općih propisa o radu na određene aspekte radnopravnih odnosa zaposlenika u sustavu visokog obrazovanja te znanstvene i umjetničke djelatnosti. Naime, nejasno je na koje se točno postupke kojima se odlučuje o pravima i obvezama nastavnika, znanstvenika i suradnika referira stavak 3. ovog članka. Nastavnici, znanstvenici i suradnici primarno su zaposlenici ustanova koji u vezi prava i obveza iz radnog odnosa sklapaju ugovore o radu te je o njihovim pravima i obvezama prvenstveno ovlašten odlučivati poslodavac unutar njihovog radnopravnog odnosa, u kojem slučaju se nedvojbeno primjenjuju opći propisi o radu. Odredbom članka 5. stavka 3. zapravo se određuje da se na odlučivanje o pravima i obvezama nastavnika, znanstvenika i suradnika primjenjuje Zakon o općem upravnom postupku što bi značilo da će primjerice o pravu na godišnji odmor nastavnika (pravo iz radnog odnosa) fakultet odlučivati u upravnom postupku. To bi ujedno značilo i da ako zaposlenik nije zadovoljan s rješenjem o korištenju godišnjeg odmora, protiv njega može podnijeti žalbu, a zatim pokrenuti i upravni spor. Pretpostavljamo da to ipak nije bila intencija predlagatelja stoga predlažemo da se u stavku 3. precizno navede da se na radnopravni status zaposlenih u javnim ustanovama primjenjuju opći propisi o radu, osim u slučajevima određenima Zakonom, kada se na odlučivanje o pojedinim pravima i obvezama primjenjuje opći propis kojim je uređen upravni postupak. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
73 | Sveučilište u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 110. | Stručni nositelji izrade nacrta prijedloga zakona u prijelaznim odredbama svugdje polazi od činjenično pogrešne premise da su do sada, tj. prema sada važećemu ili ranije važećim režimima u području znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja, postojala znanstveno-nastavna radna mjesta ili umjetničko-nastavna radna mjesta. Postojala su i postoje znanstveno-nastavna i umjetničko nastavna ZVANJA, te odgovarajuća radna mjesta. Sve takve odredbe (među kojima su odredbe članka 110. ogledni primjeri) treba cjelovito izmijeniti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
74 | Sveučilište u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 109. | Članak 109. predlaže se dopuniti novim stavkom 3.: „Konstituirajuću sjednicu saziva i vodi rektor sveučilišta bez prava glasa, do izbora predsjednika sveučilišnog vijeća u skladu s ovim Zakonom.“ Predloženim stavkom ispunjava se pravna praznina o tom tko saziva i vodi sjednice sveučilišnog vijeća do izbora njegova predsjednika. | Primljeno na znanje | Predloženo je propisano člankom 15. stavkom 8. prijedloga Zakona. |
75 | Hrvatska udruga za znanstvenu komunikaciju - ZNAK | A) Pregled stanja, a) Razlozi zbog kojih se Zakon donosi | Analiza postojećeg stanja nije utemeljena na novijim podacima i metodološki je netočna, na što su mnoge kolege upozovarale, uključujući prof. Damira Stanzera s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Zagrebu. To potvrđuje i istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta u Stanfordu (https://journals.plos.org/plosbiology/article/authors?id=10.1371/journal.pbio.3000918), prema kojem je 47 hrvatskih znanstvenika (od toga njih pola sa Sveučilišta u Zagrebu) u top 2 % najcitiranijih znanstvenika u svijetu. Osim toga, 134 hrvatska znanstvena časopisa su indeksirana u bazi WoS CC (https://mjl.clarivate.com/search-results), a njih 163 u bazi Scopus (https://www.scimagojr.com/journalrank.php?country=HR), po čemu smo daleko bolji od zemalja (npr. Austrije, Belgije, Češke, Švedske, Danske) s kojima smo uspoređeni u analizi postojećeg stanja. Pritom ne treba zanemariti činjenicu da smo prema % BDP-a koji izdvajamo za znanost i znanstveno izdavaštvo pri dnu ljestvice europskih zemalja, što pri analizi nije uopće uzeto u obzir. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju |
76 | Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 103. | - Stavak 2. – smatramo da je neprihvatljivo, neprimjereno, suprotno inozemnim primjerima i ponovo praktično neostvarivo da se u slučaju nepotpisivanja programskog ugovora sredstva doznačena javnom visokom učilištu, odnosno javnom znanstvenom institutu umanjuju za 5 % svake godine sve do sklapanja programskog ugovora. Predlažemo formulaciju prema kojoj će se u svakoj godini u kojoj programski ugovor nije dogovoren ustanovi privremeno doznačiti 95 % ponuđene osnovne proračunske komponente. Takva mjera je razumna za privremeno financiranje ustanove do završetka pregovaračkog postupka (što je i temeljni smisao). Kao što smo najavili kod članka 96. na ovom mjestu navodimo motive koji Zakonu imperativno nedostaju, a koje nismo ranije objasnili: - Kategorizacija stručnog rada (vezani stručni rad za znanost i nastavu i stručni rad za tržište – u okviru poslova iz ugovora o radu ili izvan tog okvira), te ograničenja takvoga rada s obzirom na sadržaj (zabrana trivijalnog rada i nelojalne konkurencije, dopuštenje i poticanje visokospecijaliziranog stručnog rada potrebnog društvu i misiji ustanove). - Radi jasnoće i konzistentnosti u odnosu na razne aspekte i probleme financiranja, smatramo nužnim u Zakonu razlikovati i definirati temeljnu i dopunsku djelatnost javnih visokih učilišta i znanstvenih instituta. Temeljna djelatnost je spomenuta u članku o osnovnoj proračunskoj komponenti, ali nigdje nije definirana, a to je nužno kako radi povezanosti s izvorima financiranja, tako i radi razlikovanja vrsti stručnog rada, jer jedan dio stručnog rada mora biti dio temeljne djelatnosti, a drugi svakako ide u dopunsku djelatnost. Osnovnu djelatnost čine znanstvena istraživanja, nastava i umjetnička djelatnost, kao i stručni rad kada je on neposredna pretpostavka ili posljedica znanstvenog rada ili je u funkciji kvalitete nastavnog i znanstvenog procesa. Prilikom sklapanja programskih ugovora nužno je predvidjeti da se osnovna djelatnost primarno financira sredstvima osnivača i namjenskim prihodima. Dopunske djelatnosti mogu obuhvaćati poslove kojima se visoka učilišta i javni instituti smiju baviti sukladno ovom Zakonu te podzakonskim aktima koji reguliraju ova pitanja, poput pravilnika iz članka 97. ovog Zakona i Kolektivnog ugovora za znanost i visoko obrazovanje, te se obavljanje takvih poslova u pravilu treba financirati iz nenamjenskih donacija i vlastitih prihoda ustanove, a iznimno i sredstvima općih prihoda i primitaka državnog proračuna, ako za to postoji važan društveni i razvojni interes (ako i kada tako odluči financijer). Primjerice, u kategoriju dopunskih poslova pripadaju stručni i znanstveni projekti visokih učilišta i javnih instituta koji se obavljaju za tržište i u tržišnim uvjetima, kao i različite vrste nastavnih programa, tečajeva, radionica i slično, koji se ne smatraju studijima u smislu ovog Zakona i nisu dio temeljne djelatnosti (normirane radnim normama Kolektivnog ugovora). - Jasna regulacija načina plaćanja stručnog rada – u redovnom radnom vremenu, u prekovremenom radu i putem (autorskog) ugovora o djelu - Ograničenja takvog stručnog rada s obzirom na visinu primitaka (opcija) tragom prakse i pravilnika naših ustanova. - Neka od tih i slijedećih pitanja se mogu urediti i Pravilnikom Ministarstva, neka Kolektivnim ugovorom ali Zakon bi morao dati izričita ovlaštenja Ministarstvu odnosno Kolektivnom ugovoru za takvu regulaciju. - Zakonom je nužno regulirati ono što lex specialis može regulirati drugačije od lex generalisa, a što je specijalna potreba našeg sustava, i što ne mogu niti Pravilnik Ministarstva niti Kolektivni ugovor. To su: 1. pitanja uklanjanja pretjeranog ograničenja broja prekovremenih sati u kreativnom radu, 2. otvoriti mogućnost planiranja prekovremenog rada u našem sustavu, što se pokazuje kao nužnost ako hoćemo da naše ustanove djeluju zakonito. 3. specijalna regulacija rada na (autorski) ugovor o djelu, koja mora biti fleksibilnija od generalne regulacije ovoga pitanja. Ova gore tri pitanja ne mogu biti uređena Pravilnikom, već samo Zakonom. - Znanstveni rad za tržište: kada jeste javna služba, i kada može biti financiran od države, a kada ne. Ostali sadržaji koji nedostaju: - Definiranje rada na patentima i inovacijama (je li to stručni ili znanstveni rad); - Nedostaje proces zaključivanja programskih ugovora; - Propisati obaveznu solidarnost i smanjenje nejednakosti među ustanovama - između onih koji imaju mogućnost ostvarenja vlastitih prihoda i onih koji to nikako nemaju: osnivanje fonda za izravnanje materijalnog standarda iz sredstava vlastitih prihoda i sredstava državnog proračuna. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
77 | Sveučilište u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 95. | Budući da je u internetskom savjetovanja glava VII. i njezin naslov ponuđen kao nastavak članka 95. (koji pripada u VI. dio, Potpora visokom obrazovanju, znanstvenoj i umjetničkoj djelatnosti), osvrt na Sedmi dio zakona: Financiranje visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti, daje se ovdje, a sadržajno se odnosi na cijeli sedmi dio (čl. 96.-103.). Odredbe o financiranju su nepotpune, neprecizne, nadasve nedorečene i time podložne različitim i tumačenjima. Takvo zakonsko rješenje nije prihvatljivo. Nacrtom se u potpunosti mijenja način financiranja sustava znanosti i visokog obrazovanja, a Ministarstvo predloženim zakonskim rješenjima uvodi konfuziju, pravnu nesigurnost i ne samo da narušava, nego u potpunosti ukida financijsku autonomiju sveučilišta. Ovo je već vidljivo u definiranju izvora sredstava za financiranje visokih učilišta (čl. 96.), jer ona de facto gube vlastite prihode (skoro svi prihodi visokih učilišta i znanstvenih instituta su određeni kao sredstva osnivača ili namjenska sredstva). Navedeno nema samo puko terminološko značenje, nego će u kontekstu primjene zakona o državnom proračunu izazvati negativne posljedice na financijsko poslovanje visokih učilišta. Čak ni takvo drastično ograničavanje financijske autonomije sveučilišta nije dovoljno Ministarstvu, pa čl. 97. st. 3. određuje da ministar pravilnikom utvrđuje kriterije raspolaganja vlastitim prihodima. Drugim riječima, čak i o malom dijelu sredstava kojim bi visoka učilišta mogla samostalno raspolagati, ministar će odrediti način na koji se ona mogu koristiti. Predloženi način financiranja visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti u potpunosti ukida financijsku autonomiju sveučilišta, i stavlja ministra i politiku kao odlučujućeg faktora u upravljanju sveučilištem. Podređenost visokih učilišta Ministarstvu i političkoj vlasti očituje se i u zakonodavnom okviru za sklapanje programskih ugovora. Nacrt ne samo što ne donosi jasna pravila sklapanja programskih ugovora na sveučilištima čije sastavnice imaju pravnu osobnost, i ostavlja ovo pitanje otvoreno različitim tumačenjima, već u čl. 102. st. 10. određuje da sadržaj programskog ugovora, proračunsku formulu, pokazatelje i kriterije utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokove sklapanja programskog ugovora te kvalitativne i kvantitativne indikatore za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom Vlada Republike Hrvatske utvrđuje uredbom. Ni takvo duboko neodrživo rješenje koje omogućuje vladi da arbitrarno mijenja sve bitne elemente programskih ugovora i time dovede visoka učilišta u potpuno podređeni položaj prema Vladi i Ministarstvu nije dovoljno ovlaštenom predlagatelju zakona. Ide se i dalje od toga. Zbog toga Ministarstvo predlaže da ako se programski ugovor ne sklopi u rokovima propisanim uredbom, za sljedeću akademsku godinu doznačit će se 95 % osnovne proračunske komponente koja je ponuđena u pregovaračkom postupku. U biti, članak 103. programskom ugovoru uskraćuje svako obilježje ugovora, pa čak i disparitetnog ugovora ili ugovora s nepoštenim odredbama iz perspektive javnog sveučilišta. Riječ je o očiglednoj ucjeni u kojoj javno sveučilište mora sklopiti ugovor, a ne želi li ga sklopiti ili ga ne želi sklopiti pod određenim uvjetima koje diktira politička vlast, druga strana jednostavno može pričekati istek rokova, a javno sveučilište bit će snagom ovih odredaba penalizirano. To ostavlja i mogućnost zloraba i prisile, što negira samu bit autonomije sveučilišta, a to se ogleda u tome što ove norme sile sveučilište na sklapanje programskog ugovora, neovisno kakav je sadržajem i odgovara li mu, samo zato da ne bi podleglo penalizaciji. Konačno, kako bi u potpunosti osiguralo podređen položaj visokih učilišta, ministarstvo je i sredstva za plaće zaposlenih i njihovih materijalna prava obuhvatilo programskim ugovorima. Premda se radi o stavkama koje ne mogu biti podložne pregovorima, jer se plaće zaposlenih i njihova materijalna prava utvrđuju kolektivnim ugovorom u skladu sa zakonom, o njima bi također prema mišljenju Ministarstva trebalo pregovarati svake tri godine. Nejasno je o čemu bi visoka učilišta pregovarala s Ministarstvom glede plaća zaposlenih, ali jasno je da njihovim uvrštavanjem u programske ugovore prijetnja penalizacije postaje prijetnja financijskog opstojnosti institucija. Jer ako visoka učilišta na pristanu na diktat Ministarstva, 5 % smanjiti će se sredstva za plaće, i ona će se umanjivat za 5 % svake godine sve do sklapanja programskog ugovora. Umjesto da se odredilo da će se prilikom sklapanja programskih ugovora pregovarati o potrebama za zapošljavanje u trogodišnjim programskim razdobljima, gdje bi se na temelju dogovora definiralo zapošljavanje novih nastavnika, znanstvenika, suradnika te ostalog osoblja sukladno ciljevima programskih ugovora, te potrebama javnih učilišta i znanstvenih instituta, Ministarstvo je odlučilo u programske ugovore uključiti plaće svih zaposlenika, za koje je već dalo suglasnost o zapošljavanju, s jednim ciljem - kako bi u potpunosti osiguralo podređenost sveučilišta Ministarstvu. Umjesto da je Ministarstvo predložilo rješenja koja bi osigurala jačanje strateškog planiranja, izvrsnosti i financijske odgovornosti znanstvenih i visokoobrazovnih institucija, te transparentnost njihova poslovanja, cilj Ministarstva je da preko odredbi o financiranju visokih učilišta i znanstvenih instituta uspostavi potpunu kontrolu nad upravljanjem sveučilištem. Ovakva namjera jasno proizlazi iz niza odredbi ovog i drugih prijedloga nacrta zakona kojima se oduzimaju ovlasti, i to u potpuno stručnim pitanjima, Nacionalnom vijeću za Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj i drugim neovisnim tijelima, s ciljem da se sva moć nad sustavom koncentrira u Ministru kao političkom nositelju vlasti. Prenošenje osnivačkih prava na Ministarstvo, i time obezvrjeđivanje uloge Hrvatskog sabora, sastav sveučilišnog vijeća, te odredbe o financiranju u potpunosti razotkrivaju tu namjeru. Međutim, kako bi se uistinu osigurala potpuna kontrola nad sustavom znanosti i visokog obrazovanja, potrebno je oslabjeti položaj visokih učilišta , odnosno sveučilišta u pregovorima oko programskih ugovora. Zbog toga i neodređenost zakonskih normi glede postupka pregovaranja, i otvaranje mogućnosti da sastavnice pregovaraju o programskim ugovorima izravno s Ministarstvom mimo Sveučilišta. Navedenim se ne samo zadire u organizacijsku autonomiju Sveučilišta, već se de iure i de facto dezintegrira Sveučilište u jednom od najbitnijih područja, suprotno deklariranoj intenciji nacrta prijedloga da se stvori pravni i financijski okvir za organizacijsku i funkcionalnu integraciju sveučilišta, Ne samo što nacrt prijedloga razbija Sveučilište na pojedine sastavnice, već time i slabi položaj Sveučilišta i sastavnica u pregovaračkom procesu s Ministarstvom, te otvara mogućnost da Ministarstvo politikom divide et impera u potpunosti razjedini Sveučilište. Ovo će imati pogubne posljedice za Sveučilište u cjelini. Iz niza odredbi proizlazi kako je ovo i prikriveni cilj ovog nacrta prijedloga, jer slabljenjem Sveučilišta osigurava se neprikosnoveni položaj Ministra i Vlade kao apsolutnog upravljača cijelim sustavom. Predloženo zakonsko uređenje u suprotnosti je s ustavnim jamstvom autonomije, dosadašnjim zakonskim uređenjem, te odlukama Ustavnog suda. Stoga je nužno napraviti niz izmjena u nacrtu prijedloga zakona, posebno u pogledu financiranja sustava visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti, kako bi se osigurala organizacijska i financijska autonomija sveučilišta, ostvario pravni i financijski okvir za organizacijsku i funkcionalnu integraciju sveučilišta, te onemogućila politička kontrola nad sveučilištem. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
78 | KRISTIAN VLAHOVIČEK | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 61. | Stavak 4 izmijeniti da glasi: (4) Sveučilišni specijalistički studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij. Sveučilišni specijalistički studij može upisati i osoba koja je završila stručni diplomski studij uz polaganje razlikovnih ispita koje određuje visoko učilište i/ili uz najmanje pet godina radnoga staža u području izvođenja studija. Uvjete upisa na sveučilišni specijalistički studij utvrđuje visoko učilište. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
79 | Sveučilište u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 86. | Predlaže se zadržavanje rješenja iz važećeg zakona prema kojemu je Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj najviše stručno tijelo koje se brine za razvitak i kvalitetu cjelokupne znanstvene djelatnosti i sustava znanosti, visokog obrazovanja i tehnološkog razvoja u Republici Hrvatskoj. Prijedlog nacrta degradira Nacionalno vijeće i oduzima mu niz ovlasti. Umjesto da se zadržala važnost i uloga ovog krovnog nacionalnog tijela koje bi trebalo skrbiti za razvitak i kvalitetu cjelokupne znanstvene djelatnosti i sustava znanosti, Ministarstvo je odlučilo oslabiti ovo tijelo i niz njegovih ovlasti prenijeti na političku instancu – ministra, iako se njima uređuju potpuno stručna pitanja. Administrativne poslove za Nacionalno vijeće ovim se Nacrtom predlaže prebaciti s Agencije za znanost i visoko obrazovanje (kako je u aktualnom zakonu) izravno na Ministarstvo, iako je Ustavni sud Republike Hrvatske u točki 4.2.1. Odluke broj U-II-1304/2013 od 16. srpnja 2013. (Narodne novine, broj 99/13, https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2013_07_99_2258.html) već utvrdio da je Nacionalno vijeće: - „tijelo posebne vrste koje je odgovorno Hrvatskomu saboru i ne spada među upravna tijela i organizacije pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta“ - „neovisno saborsko tijelo“ - „stručno tijelo Hrvatskoga sabora od posebnoga značenja“ - „tijelo javne vlasti“. Stoga takva etatizacija Nacionalnog vijeća nije prihvatljiva. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
80 | KRISTIAN VLAHOVIČEK | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 43. | Jezični popravak u stavku 11: (11) Nakon dostave odluke iz stavka 9., odnosno nastupom pretpostavke iz stavka 10. ovog članka visoko učilište, odnosno znanstveni institut s izabranim kandidatom sklapa dodatak ugovoru o radu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
81 | Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 96. | - Stavak 3. alineja 1.- Školarine se trenutno tretiraju kao vlastiti prihod i koriste se za najrazličitije namjene što u sustavu stvara motivaciju za povećanjem školarina. Sukladno čl. 52. Zakona o proračunu, namjenskim prihodima mogu se definirati prihodi za posebne namjene, čije se korištenje i namjena utvrđuju zakonom. Shodno tome, ovaj Zakon treba školarine studenata definirati kao prihode za posebne namjene koji se mogu koristiti isključivo za dodatno poboljšanje kvalitete nastave, uvjeta studiranja i za naknadu troškova održavanja nastave studenata koji plaćaju školarine. - Stavak 3., alineja 4: Odredbe treba uskladiti sa Zakonom o proračunu jer nije jasno govori li ova alineja o namjenskim ili vlastitim prihodima. Prihodi od pobrojanih aktivnosti smatraju se vlastitim prihodima, ako su ostvareni obavljanjem poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima te ako ih mogu obavljati i drugi pravni subjekti izvan općeg proračuna. U suprotnom riječ je o namjenskim prihodima. - Stavak 4. – Umjesto trenutne formulacije trebalo bi izravno samo napisati što to čini vlastite prihode, na isti način na koji su opisana sredstva osnivača i namjenski prihodi u prethodnim stavcima. Dakle sadržaj već dobrim dijelom postoji u predmetnom stavku 4., ali je bolje formulaciju uskladiti sa Zakonom o proračunu i izravno napisati da vlastite prihode čine „sredstva pribavljena iz drugih izvora, odnosno obavljanjem poslova za tržište i u tržišnim uvjetima, a koje mogu obavljati i drugi pravni subjekti izvan općeg proračuna te koji ne štete ostvarivanju osnovne misije niti narušavaju ugled, ekonomsku i akademsku neovisnost i dostojanstvo visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta.“ - Otvaraju se pitanja: kakve su posljedice nepoštivanja ovoga članka, odnosno je li ovaj članak deklaracija, instrukcija ili norma koja obavezuje. Kako osigurati njegovu primjenu? Ovom poglavlju o financiranju nedostaju krucijalni sadržaji nužni za odgovarajuće i transparentno funkcioniranje sustava. S obzirom da su primjedbe u ovoj raspravi organizirane na način da se unose prema člancima pa ono što nedostaje teško se može smjestiti uz neki konkretni članak, one motive i ona pitanja koje treba ugraditi u Zakon navesti ćemo na kraju poglavlja. | Primljeno na znanje | Članak 96. prijedloga Zakona je u skladu s propisima kojima se uređuje planiranje, izrada, donošenje i izvršavanje proračuna. |
82 | Maja Novak Lađarević | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 41. | Podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. Stavak (3) članka 41. trebao bi glasiti: "Izborom nastavnika, odnosno znanstvenika na radno mjesto redovitog profesora u trajnom izboru, znanstvenog savjetnika u trajnom izboru, PREDAVAČA SAVJETNIKA U TRAJNOM IZBORU i profesora stručnog studija u trajnom izboru okončan je postupak napredovanja, odnosno reizbora." | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
83 | Maja Novak Lađarević | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 39. | Nedopustivo je da čl. 39., stavak (4) izjednačava uvjete za nastavno radno mjesto, suradničko radno mjesto asistenta i stručno radno mjesto. Nastavnici u nastavnim zvanjima predavača i viših predavača dosad su, uz ostale uvjete, morali ispunjavati i uvjet od najmanje tri godine radnog iskustva u struci (za predavače), odnosno najmanje pet godina radnog iskustva u struci (za više predavače) te imati pozitivno ocijenjeno nastupno predavanje kod prvog izbora u zvanje. Prema trenutnom prijedlogu, u nastavna zvanja predavača i višeg predavača moguće je izabrati početnika bez ikakvog iskustva u nastavnom radu. Pritom su nastavnici u nastavnim zvanjima na sveučilištima nositelji svojih kolegija, kreiraju njihove silabuse, određuju ciljeve, brinu o postizanju ishoda učenja, održavaju sve oblike nastave (predavanja, vježbe, seminare) te u konačnici vrednuju i ocjenjuju rad studenata kroz pismene i usmene ispite. Usporedbe radi, asistenti ne mogu biti nositelji, držati predavanja ili ocjenjivati studente, a postoje i razlozi zašto je tome tako. Smatram da početnici bez iskustva ne bi smjeli biti birani u nastavna zvanja, uz svu odgovornost koju ta zvanja podrazumijevaju. Ukoliko je, pak, intencija upravo izjednačiti nastavno zvanje predavača/višeg predavača i suradničko zvanje asistenta, tada je jedno od to dvoje suvišno pa se može i ukinuti. Ili predavačima/višim predavačima treba smanjiti nastavnu normu i omogućiti stjecanje doktorata znanosti pa ih na taj način uistinu izjednačiti s asistentima. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
84 | Denis Škulec | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, podržavam nacrt prijedloga zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
85 | Maja Novak Lađarević | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | Prema načelu pravednosti, predavačima na sveučilištu nužno je omogućiti napredovanje nakon izbora u zvanje višeg predavača, čime bi im se omogućio ravnopravan položaj u odnosu na ostale kategorije nastavnika u sustavu visokog obrazovanja. U tom smislu podupirem prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. Osim toga, u skladu s proklamiranim ciljevima promicanja izvrsnosti i istraživačkog rada, krajnje je vrijeme da sustav znanosti i visokog obrazovanja iznađe način kako nastavnike u nastavnim zvanjima poduprijeti u stjecanju doktorata znanosti umjesto što ih se u tome sustavno obeshrabruje (primjerice, megalomanskom nastavnom normom, nedostupnošću ikakve financijske potpore, pa i omalovažavajućim stavom da njihov rad ionako "ne zahtijeva znanstveni pristup", kako navodi čl. 37, stavak (1) ovog prijedloga Zakona) - iako je, nota bene, doktorat znanosti jedan od uvjeta Rektorskog zbora za izbor u nastavna zvanja predavača i višeg predavača (!). Sustav znanosti i visokog obrazovanja već dugo njeguje maćehinski, diskriminatoran i neprincipijelan odnos prema nastavnicima u nastavnim zvanjima predavača i viših predavača, dok trenutni prijedlog Zakona takav odnos samo dodatno legitimira. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
86 | MATEA TEKIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, podržavam nacrt prijedloga zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju . |
87 | Branko Štefanović (Sveučilište VERN') | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 63. | Članak 63. Naslov: Kratki studij Osvrt: Budući da se iza naslova u Članku 63. nadalje govori isključivo o stručnom kratkom studiju, ovakav naslov zbunjuje, jer izaziva dojam da, osim stručnih, postoje još neki, recimo sveučilišni ili neki drugi kratki studiji, koji nisu obuhvaćeni ovim poglavljem zakona. A takvih drugih kratkih studija nema. Logično je, stoga, da i naslov bude sukladan. Prijedlog Promijeniti naslov u: Stručni kratki studij | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
88 | MIROSLAV VRANIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, podržavam nacrt prijedloga zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. Lijep pozdrav, Miroslav Vranić Studenska inicjativa "300=300" | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
89 | MARIETA DJAKOVIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 41. | Podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. Marieta Djaković, viša predavačica | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
90 | MARIETA DJAKOVIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | Podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. Marieta Djaković, viši predavač | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
91 | MARIETA DJAKOVIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. | Podupirem prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. Marieta Djaković, viši predavač | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju |
92 | MARIETA DJAKOVIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. | U potpunosti podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. Nastavna djelatnost je jedna od ključnih djelatnosti visokoškolskih ustanova. Marieta Djaković, viša predavačica | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
93 | ANITA MILANOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | 300=300 | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
94 | Maja Novak Lađarević | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. | Nedopustivo je da čl. 2 izostavlja nastavnu djelatnost i nastavnike, a odnosi se na osnovna načela visokog obrazovanja. Visokoobrazovne institucije primarno vrše upravo nastavnu djelatnost, a nositelji su nastavne djelatnosti primarno nastavnici, a ne isključivo znanstvenici i umjetnici. Podržavam prijedloge izmjena i obrazloženja Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
95 | Sveučilište u Zagrebu | A) Pregled stanja, a) Razlozi zbog kojih se Zakon donosi | Objektivna, cjelovita i pouzdana analiza postojećeg stanja pretpostavka je kvalitetne reforme sustava znanosti i visokog obrazovanja. Nažalost, podaci kojima Ministarstvo i njegovi predstavnici u nacrtu prijedloga zakona, kao i u javnim istupima o reformi sustava znanosti i visokog obrazovanja potkrjepljuju potrebu izmjene zakonodavnog okvira su nepotpuni, netočni i u pojedinim dijelovima tendenciozni. Istaknuti ćemo nekoliko takvih primjera koji pokazuju neozbiljan i površan pristup analizi postojećeg stanja, a koji dovode u pitanje pojedine zaključke na kojima se temelji prijedlog reforme sustava znanosti i visokog obrazovanja i donošenja novog zakonskog okvira. Prvo, Ministarstvo polazi od iznimno velikog broja visokih učilišta u Republici Hrvatskoj u odnosu na druge države. Pri tom se broj od 129 visokih učilišta u Republici Hrvatskoj komparativno uspoređuje s Austrijom, Češkom, Irskom i Slovenijom. Nije jasno na temelju kojih kriterija su odabrane baš te, a ne neke druge države, i je li na tako sporadičnom (i nereprezentativnom) uzorku moguće donositi bilo kakve zaključke. Možda je Ministarstvo kao kriterij uzelo izdvajanje za istraživanje, visoko obrazovanje i razvoj, prema kojemu je 2020. g. Austrija izdvajala 1.364,20 EUR, Češka 400,80 EUR, dok Hrvatska samo 154,40 EUR po stanovniku. Ili je možda kao kriterij uzet broja studenata, ili se radi o nekim drugi parametrima koje Ministarstvo smatra bitnim? Ne znamo, jer nigdje nismo čuli niti mogli iščitati objašnjenje zašto su baš te države uzete u razmatranje, tako da nije jasno zašto je broj visokih učilišta u odabranim zemljama relevantan za zaključak da u Hrvatskoj postoji preveliki broj visokih učilišta. Puno ozbiljniji nedostatak analize s kojom je Ministarstvo izašlo u javnost pitanje je ukupnog broja visokih učilišta u navedenim državama. Dok su u slučaju Hrvatske u brojku od 129 visoka učilišta uključena sva javna i privatna sveučilišta (9), fakulteti (66), umjetničke akademije (6), sveučilišni odjeli (11), veleučilišta (17), i visoke škole (17), isto nije učinjeno za ostale države koje su uključene u ovu komparativnu analizu. Uzmimo za primjer Češku na čijem primjeru Ministarstvo tvrdi da postoji samo 69 visokih učilišta. Poražavajuće je što je dovoljno samo otići na stranice češke Nacionalne agencije za međunarodno obrazovanje i istraživanje (https://portal.studyin.cz/en/find-your-institution/ ) kako bi saznali da u Češkoj postoji 26 javnih, 2 državne i 33 privatnih visokoobrazovnih institucija koje imaju svoje sastavnice. Tako npr. Karlovo sveučilište u Pragu ima 17 fakulteta, 4 sveučilišna instituta, 5 sveučilišnih odjela itd.; Masarykovo sveučilište u Brnu ima 10 fakulteta s više od 200 odjela i klinika; Češko tehničko sveučilište u Pragu (CTU) ima 8 fakulteta i jedan institut; Sveučilište u Ostravi ima 6 fakulteta; Tehnološko sveučilište u Brnu ima 8 fakulteta i 2 sveučilišna instituta; Sveučilište Palacky u Olomoucu ima 8 fakulteta, Sveučilište Zapadne Češke u Plzenu ima 9 fakulteta i 2 instituta. Samo s ovih 7 javnih sveučilišta došli smo do broja od više od 80 visokih učilišta, sukladno kriterijima prema kojima je Ministarstvo došlo do brojke od 129 visoka učilišta u Republici Hrvatskoj. Problem je međutim u tome da je ostalo još ukupno 19 javnih, 2 državne i 33 privatne visokoobrazovne institucije čije sastavnice nismo pridodali navedenoj brojci. Drugim riječima, u Češkoj Republici postoji znatno veći broj visokih učilišta nego što je Ministarstvo prikazalo, ako zbrajamo javna i privatna sveučilišta, fakultete, umjetničke akademije, sveučilišne odjele itd., tj. ako se koristi ista polazišna matrica za analizu kao i u Republici Hrvatskoj. Slično vrijedi i za Austriju. Ministarstvo ovdje navodi da je broj visokih učilišta 82. Publikacija austrijskog saveznog ministarstva za obrazovanja, znanost i istraživanje iz 2020. godine pokazuje međutim da je 2019. godine u Austriji postojalo ukupno 79 javnih i privatnih sveučilišta (Grunddaten zum österreichischen Billdungsystem, 2019 / Key Figures on the Austrian educational system, 2019, Wissenschaft in Österreich / Statistiken – 2020, Bundesministerium, Bildung, Wissenschaft und Forschung). Ako naglasimo da Sveučilište u Beču ima 20 sastavnica, Sveučilište u Innsbrucku 16, Sveučilište u Grazu 6, itd., jasno je kako je ukupan broj visokih učilišta u Austriji, sukladno kriterijima Ministarstva, znatno veći od prikazanog. Ozbiljna analiza o opravdanosti ili neopravdanosti broja visokih učilišta treba se temeljiti na jasnoj i istovjetnoj metodologiji, tj. da se uspoređuju jednake, a ne različite kategorije. Osim toga, za donošenje meritornih zaključaka na temelju komparativnog pristupa bilo bi poželjno u analizu uključiti sve, a ne samo neke države članice EU, jer potonje pokazuje tendencioznost, da se uzima nekoliko država koje bi možda mogle potvrditi stavove Ministarstva, a ne uzima se u obzir druge koje u cijelosti devalviraju zaključke našeg ministarstva. Uostalom, i sam grafički prikaz s kojim je Ministarstvo izašlo u javnost naslovljen je „Trenutno stanje broja visokih učilišta u zemljama EU“. Drugo, u javnoj raspravi o nacrtu zakona predstavnici Ministarstva polaze od prevelikog broja studijskih programa u odnosu na ostale zemlje EU. Analiza podataka s kojim je Ministarstvo izašlo u javnost ponovno pokazuje nedostatke i slabosti u analitičkom pristupu. Za početak, ponovno su odabrane samo neke države članice EU (Austrija, Danska, Estonija, Finska, Latvija, Norveška i Slovenija) bez jasnih kriterija zašto su ove države odabrane za usporedbu, ili zašto nije rađena analiza na temelju istih država kao i kod broja visokih učilišta. Ponovno, s obzirom da je naslov grafičkog prikaza broj studijskih programa u zemljama EU, onda je Ministarstvo trebalo navesti sve države članice kao pokazatelj da li imamo previše ili premalo studijskih programa, te usporediti ih s drugim podacima relevantnim za donošenje navedenog zaključka. I kod ove analize puno ozbiljnije pitanje je da li se uspoređuje usporedivo, i da li se na istim kriterijima zbrajaju studijski programi u Hrvatskoj i drugim državama. Zbunjujuće je što Ministarstvo i u pogledu broja studijskih programa u Hrvatskoj barata različitim podacima, te nije jasno da li Hrvatska ima 1638, 1541 ili 1734 studijskih programa. Treće, Ministarstvo ističe kako na visokim učilištima broj zaposlenih neopravdano raste u odnosu na kontinuirano manji broj osoba koje upisuju visoko obrazovanje. Pri tom navodi da je broj zaposlenih na visokim učilištima u studenom 2016. g. iznosio 14 630, dok u studenome 2021. g. evidentirano je 15.433 zaposlenih, što je povećanje od 5 %, ili od 803 zaposlena. Pri tom Ministarstvo zanemaruje činjenicu da je četvrtina od broja zaposlenih u navedenom razdoblju zaposleno na javnim sveučilištima osnovanim od strane Republike Hrvatske u posljednjih nekoliko godina. Istovremeno, Ministarstvo potpuno zanemaruje i svjesno zaboravlja da je u posljednjih sedam godina značajno povećanje broja zaposlenih posljedica odluke Ministarstva o administrativnom prenošenju radnih mjesta znanstvenih novaka s pripadajućim koeficijentima na ustanove u sustavu visokog obrazovanja. Time su se postojeća proračunska sredstva programa usavršavanja više stotina znanstvenih novaka izravno preusmjerili sveučilištima u formi trajnih koeficijenata za kadrovsku obnovu sveučilišta. Dok s jedne strane Ministarstvo sada ističe kako problemi u sustavu proizlaze iz neopravdanog povećanja broja zaposlenih na teret sredstava državnog proračuna i prevelikog broja visokih učilišta, prigodno zaboravlja da je do povećanja broja zaposlenih došlo na temelju odluka samog Ministarstva. Isto tako Ministarstvo sada ističe da u Hrvatskoj postoji preveliki broj visokih učilišta i ustanova u sustavu visokog obrazovanja, a s druge strane Republika Hrvatska je u posljednjih 20 godina osnovala 5 novih javnih sveučilišta (do 2002. godine imali smo 4 javna sveučilišta). Od toga su u posljednjih sedam godina osnovana dva nova javna sveučilišta. Sveučilište u Zagrebu uvijek je podupiralo nova sveučilišta i razvoj sustava znanosti i visokog obrazovanja, ali s obzirom na argumentaciju Ministarstva Sveučilište smatra da se Ministarstvo treba odrediti prema pitanju politike dugoročnog razvoja visokoobrazovnog sustava, i što država želi ili ne želi podupirati i osnivati. Prilikom argumentacije razloga za donošenja novog zakona mnogi problemi na koje Ministarstvo ukazuje (preveliki broj visokih učilišta, rast broja zaposlenih na teret sredstava državnog proračuna, studijskih programa itd.) proizlaze iz politike koju vodi Ministarstvo i državna vlast u posljednjih 20 godina, a ne javna sveučilišta. Novi zakonodavni okvir koji se sada predlaže na temelju tih i takvih argumenata ne može i neće u tom pogledu ništa promijeniti. Četvrto, u pogledu indikatora znanstvene izvrsnosti, neprihvatljivo je da se Ministarstvo u ocjeni stanja hrvatske znanosti koristi zastarjelim podacima. Podaci na temelju kojih Ministarstvo predlaže najveći reformski zahvat u sustavu znanosti temelji se na podacima o citiranosti radova po znanstveniku za razdoblje od 1996. do 2017. godine (slika 4), broju patenata na milijun stanovnika za 2017. godinu (slika 5), najboljih 10% znanstvenih radova kao funkcije udjela BDP-a koji se ulaže u istraživanje i razvoj za razdoblje od 2016-2018. (slika 6), te prosjeku citiranosti po radu u odnosu na udio ulaganja u istraživanje i razvoj u BDP-u, prosjek 1996-2017. g. (slika 7). Umjesto da Ministarstvo na temelju najnovijih podataka vjerodostojno i pouzdano predstavi trenutno stanje hrvatske znanosti, oslanjamo se na zastarjele podatke iz 2017. i 2018. godine, bez podataka za posljednjih 5 godina. Još manje je jasno zašto su za ocjenu učinkovitosti sustava koji se temelji na Zakonu donesenim 2003. godine relevantni podaci za razdoblje od 1996. do 2003.godine. Uz sve navedeno, upitni su zaključci do kojih dolazi Ministarstvo. Obzirom da se Ministarstvo koristi podacima iz 2018./2017. i prijašnjih godina, skrenuti ćemo pažnju na zaključak Europske komisije iz 2018. godine kako je učinkovitost izdataka za istraživanje i razvoj u Hrvatskoj u skladu s usporedivim gospodarstvima. Europska komisija međutim upozorava kako je u usporedbi s prosjekom EU-a, uspješnost zemlje u smislu kvalitete znanstvenih radova vrlo niska. Kao uzrok zaostajanja za ostalim državama članicama EU, Komisija na prvo mjesto stavlja javno financiranje. Ili kako se u izvješću navodi, „to je velikim dijelom rezultat nedostatnih javnih ulaganja u istraživanje i razvoj.“ Peto, iz prethodnog proizlazi da osim što Ministarstvo nije ponudilo utemeljenu kritičku analizu krupnih nedostataka, ali i pozitivnih rezultata hrvatskog sustava znanosti i visokog obrazovanja na temelju najnovijih i točnih podataka, u potpunosti je propustilo staviti ocjenu objektivnog stanja u kontekst primarnog problema sustava, dugotrajnog funkcioniranja temeljem niske razine financiranja što ima višestruko negativan učinak na učinkovitost cijelog sustava. Analiza uspješnosti (ili neuspješnosti) hrvatske znanosti u proteklih 20 godina bez uzimanja u razmatranje dugotrajne podfinanciranosti visokog obrazovanja i znanosti zanemaruje jedan od bitnih problema koji značajno utječu na kvalitetu kao i na položaj nacionalnog sustava u odnosu na europsko okruženje. To je sigurno relevantno ako se rade komparativne usporedbe s drugim državama članicama EU, a posebno u pogledu učinkovitosti hrvatskih ulaganja u znanost što se ističe kao jedan od bitnih ciljeva predložene reforme. Komparativnom analizom podataka bjelodano je zaostajanje Republike Hrvatske u nacionalnim javnim/proračunskim izdvajanjima za znanost i visoko obrazovanje. Ne ulazeći dublje u analizu, želimo istaknuti da se Hrvatska nalazi na začelju u pogledu izdvajanja za istraživanje, visoko obrazovanje i razvoj. Dok su u EU u 2020. godini izdvajanja za znanost i visoko obrazovanje iznosila 2,32 posto BDP-a, ili 695,60 EUR po stanovniku, u Republici Hrvatskoj 1,25%, ili 154,40 EUR po stanovniku. Očigledno je da ako želimo povećati uspješnost našeg sustava znanosti i obrazovanja i približiti se u tom pogledu ostalim državama članicama EU, kako je nužno i značajno povećanje financiranja sustava. Stoga je potpuno neprihvatljiva ocjena koju Ministarstvo iznosi, da uzmemo li u obzir ulaganja u istraživanje i razvoj iz državnog proračuna i broj najboljih znanstvenih radova, možemo zaključiti da bi broj najboljih znanstvenih radova za Hrvatsku mogao biti mnogo veći s istim ili manjim ulaganjima. Izvor: Eurostat 2020 Denmark 1.624,80 € Sweden 1.623,80 € Belgium 1.378,80 € Austria 1.364,20 € Norway 1.349,80 € Germany 1.273,20 € Finland 1.254,70 € Luxembourg 1.157,60 € Ireland 925,60 € France 805,60 € Slovenia 480,70 € Italy 425,30 € Czechia 400,80 € Estonia 361,90 € Spain 333,10 € Portugal 314,30 € Greece 230,80 € Hungary 224,80 € Lithuania 204,70 € Cyprus 199,50 € Poland 192,10 € Malta 169,40 € Croatia 154,40 € Slovakia 153,70 € Latvia 109,10 € Bulgaria 75,30 € Romania 53,10 € Zaključno, Sveučilište u Zagrebu ne bježi od činjenice kako naš sustav znanosti i visokog obrazovanja zaostaje za većinom država članica EU-a ne samo zbog niske razine financiranja, već i zbog niza drugih slabosti, te da su nužne promjene kako bi povećali efikasnost znanstveno-istraživačke djelatnosti i kvalitetu sustava visokog obrazovanja. Međutim, najveća reforma u posljednjih 20 godina, kojom se koncepcijski mijenja sustav znanosti i visokog obrazovanja, zavrjeđuje studiozniji pristup temeljen na najnovijim, točnim i potpunim podacima. Objektivna ocjena stanja kao polazište institucionalnih reformi pretpostavka je za osmišljavanje ispravnih rješenja i nužnih promjena te njihovog ugrađivanja u novu legislativu s ciljem stvaranja kvalitetnije, društveno odgovornijeg i međunarodno prepoznatljivog sustava znanosti i visokog obrazovanja. Drugim riječima, pretpostavka uspješne reforme bilo kojeg sustava, pa i znanosti i visokog obrazovanja, objektivno je sagledavanje postojećeg stanja. Nažalost, ova kratka analiza pokazuje kako je Ministarstvo propustilo napraviti dubinsku analizu postojećeg stanja temeljenu na objektivnim pokazateljima, koja bi poslužila kao podloga za ovu sveobuhvatnu reformu sustava znanosti i visokog obrazovanja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
96 | PAOLA HORVAT SOVILJ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 112. | Ovako koncipiran članak 112. omogućuje diskriminaciju prema dobi za sve osobe koje su maturu položile prije uvođenja državne mature 2010. i kao takav je neodrživ. Osobe koje su maturirale po tada važećim zakonima ne smiju biti diskriminirane ili prisiljavane na ponovno polaganje jer je riječ o bezrazložnom zadiranju u već stečena prava. Potrebno je omogućiti pristup nastavku školovanja pod jednakim uvjetima za sve visokoobrazovne programe. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
97 | MARKO PAVASOVIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 39. | Poštovani, zašto se zakonski nameće obveza uvođenja dodatnih kriterija od strane visokog učilišta? Što Nacionalni, sveučilišni, znanstveni i umjetnički kriteriji, kako ih nazivate, nisu dovoljni? Uvođenje ili ne uvođenje dodatnih uvjeta propisanih internim aktima pojedine sastavnice je autonomno pravo sastavnice i ne smije biti zakonski uvjetovano. | Primljeno na znanje | S ciljem poticanja izvrsnosti kriterija za izbora i podizanja kvalitete, a pri tome uzimajući u obzir različitosti ustanova i znanstvenih, odnosno umjetničkih područja i polja u kojima obavljaju djelatnost, predloženo je propisivanje dodatnih kriterija uz Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterije. |
98 | MARKO PAVASOVIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 40. | Poštovani, uvođenjem termina "slobodno radno mjesto" u stavku (1) implicirate na mogućnost novog zapopšljavanja po principu "1 za 1" (oslobođenje radnog mjesta prestankom ugovora o radu). Pretpostavka je da time ukidate koeficijente u sustavu znanosti i visokog obrazovanja. Ukoliko je to cilj, svjesni ste da ograničavate nova zaposlenja, a time i ne dozvoljavate izvršavanje odredbi iz KUZVO-a koji se odnose na opterećenja nastavnika i suradnika u radnim satima u nastavni na godišnjoj razini. Što ako je saastavnici, sukladno maksimalnom propisanom nastavnom opterećenju nastavnika i suradnika, nužno potreban novi nastavnik? Da li smatrate da ste navedeno riješili uvođenjem naslovnog nastavnika u prijedlog Zakona i time prepustili sastavnici da se time sama brine kako će ispuniti uvjete iz KUZVO-a jer je sastavnica dužna financirati naslovnog nastavnika iz vlastitih sredstava? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
99 | Florijan Galić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 19. | Poštovani, kao student i osoba upućena u rad studentskih zborova i bivši potpredsjednik Studentskog zbora Strojarskog fakulteta u Slavonskom Brodu, smatram da studentskim predstavnicima treba onemogućiti sudjelovanje u glasanju za izbor rektora/dekana zbog smanjenja malverzacija koje se mogu dogoditi, ogledno na primjerima koje čujemo iz Sveučilišnog zbora u Zagrebu u prošlom mandatu i mnogim drugim. Suspenzijski veto na odluke vezane uz studentski standard su odličan iskorak u pravom smjeru gdje se ojačava studentska populacija, a ne studentski predstavnici kao pojedinci. U stavku (5) ovog članka je navedeno "(...) Studentski predstavnici u fakultetskom, odnosno akademijskom vijeću ne sudjeluju u glasanju u postupku izbora nastavnika i suradnika na radna mjesta.". Preporučio da se ovaj stavak proširi na način da studentski predstavnici u fakultetskom, odnosno akademskom vijeću ne sudjeluju u glasanju pri izboru dekana fakulteta, te ostalih članova uprave. Ovaj prijedlog pravdam činjenicom da studentima tijekom studiranja nije previše bitno tko je na mjestu dekana fakulteta, a dok imaju pravo glasa često se može dešavati trgovina utjecajem od strane kandidata za izbor dekana. S ovime bi to bilo smanjeno. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
100 | Josip Bota | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 26. | Predlažem osiguravanje reprezentativnost studentskih predstavnika na način da se uvede obavezno glasovanje prilikom upisa u novu akademsku godinu ili uz definiranje minimalnog praga izlaznosti od 30% studentskog glasačkog tijela veleučilišta. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
101 | Sveučilište u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 6. | Predlaže se brisanje članka 6. stavka 4. (kao i odgovarajućeg dijela odredbe članka 7. stavka 2.). Apsurd je da javno visoko učilište može biti ustrojeno kao ustrojstvena jedinica tijela državne uprave. Sustav državne uprave s jedne i sustav visokog obrazovanja s druge strane dva su odvojena sustava koja imaju svoje posebitosti i koja su bitno različita, od ustavnog jamstva sveučilišne autonomije, sustava napredovanja itd., što otvara niz pitanja u pogledu funkcioniranja tako ustrojenih javnih visokih učilišta. Ujedno naznačeno uređenje ograničava i sužava sveučilišnu autonomiju koja je zajamčena čl. 68. Ustava. Umjesto predloženog, Sveučilište u Zagrebu predlaže da se zadrži postojeće uređenje prema kojemu sveučilište ili veleučilište i Vlada Republike Hrvatske mogu posebnim sporazumom ustrojiti posebne studijske programe za potrebe vojnog, policijskog i/ili diplomatskog obrazovanja u okviru sveučilišta ili veleučilišta. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
102 | Sveučilište u Zagrebu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Predlaže se promjena naziva zakona u: Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Od Ministarstva znanosti i obrazovanja predloženo inverzirano rješenje predstavlja potpuni diskontinuitet i naziva i posljedične strukture zakona. Također, osim diskontinuiteta, koji je i meritorno i tehnički, pa i nomotehnički nepotreban i neoportun, postavlja se pitanje poručuje li se time nešto što je u biti drugačije od dosadašnjih shvaćanja, tj. poručuje li se da znanstvena djelatnost jest drugotna i da nju stvara visoko obrazovanje, a ne kao do sada da visoko obrazovanje proizlazi iz znanstvene djelatnosti kao prvotne i najvažnije kategorije. U tom smislu, neodrživo je predloženo rješenje stručnog nositelja izrade propisa koje se obrazlaže time da većinu materije obuhvaća visoko obrazovanje, a ne znanstvena djelatnost. Time obrazlagati takav diskontinuitet smatramo neodrživim. Promjena naziva, kako je predlažemo, podrazumijeva i rekonceptualizaciju strukture općeg akta tako da na prvo mjesto dođe materija znanstvene djelatnosti, a zatim materija visokog obrazovanja. Ad Opće odredbe Sveučilište u Zagrebu provelo je javnu raspravu na sastavnicama i vijećima područja o nacrtu Zakona. U cilju da se izbjegne dupliranje komentara u pogledu pojedinih odredbi nacrta Zakona, Sveučilište u Zagrebu dalo je komentare i prijedloge izmjena nacrta Zakona na najvažnije odredbe te odredbe koje se odnose izravno na Sveučilište. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
103 | Sveučilište u Zagrebu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Sveučilište u Zagrebu Senat Klasa: 602-03/22-07/03 Urbroj: 380-020/284-22-6 Zagreb, 22. ožujka 2022. Nakon provedene javne rasprave na sastavnicama i vijećima područja Sveučilišta u Zagrebu, a na temelju članka 29. Statuta Sveučilišta u Zagrebu i prijedloga Povjerenstva za analizu nacrtâ zakonskih prijedloga u sklopu rasprave o reformi sustava znanosti i visokog obrazovanja te prijedloga Rektorskog kolegija u širem sastavu od 21. ožujka 2022., Senat Sveučilišta u Zagrebu, na 10. sjednici u 353. ak. god. održanoj 22. ožujka 2022., donijelo je ZAKLJUČKE O NACRTIMA ZAKONÂ O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU U KONTEKSTU CJELOVITE REFORME SUSTAVA ZNANOSTI I VISOKOG OBRAZOVANJA I. Nacrt prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koji je izradilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja odbacuje se u cijelosti zbog: • netransparentnog postupka izrade, • nesuglasnosti s Poslovnikom Hrvatskog sabora (čl. 174.) i Poslovnikom Vlade Republike Hrvatske (čl. 29. st. 3. i 4.), jer mu nedostaju procesne pretpostavke za donošenje zakona: 1. ustavna osnova donošenja zakona, 2. ocjena stanja i osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom te utvrđenje posljedica koje će donošenjem zakona proisteći, 3. ocjena i izvori potrebnih sredstava za provođenje zakona i 4. obrazloženje predloženoga teksta zakona, • narušavanja ustavne vrijednosti autonomije sveučilišta kao i drugih ustavnih vrijednosti (sastavom sveučilišnog vijeća osigurana je prevlast političkih struktura, a njegovim širokim ovlastima omogućen je upravljački utjecaj na sveučilišni život), • isključivanja „akademskih sloboda, akademske samouprave i autonomije sveučilišta“ te „poštivanja i afirmacije ljudskih prava“ (citati iz važećeg Zakona) iz kruga temeljnih načela visokog obrazovanja, • izravnog uplitanja Ministarstva u poslove akademske samouprave (predviđeno je da ministar donosi pravilnik o prijevremenom napredovanju, st. 12. čl. 43., a također i pravilnik o kriterijima raspolaganja vlastitim prihodima javnog visokog učilišta, odnosno javnog znanstvenog instituta, st. 2. čl. 97.) i izvorne ovlasti sveučilišne autonomije (u čl. 6 predviđeno je da ministarstvo može izvan sveučilišta osnovati javni fakultet ili umjetničku akademiju), • obezvrjeđivanja uloge i statusa senata kojemu su oduzete brojne ovlasti koje su sadržane u važećim propisima (odlučivanje o uvjetima studiranja i studentskom standardu, o koordiniranju međunarodne suradnje, o izdavačkoj djelatnosti, potvrđivanje izbora dekana fakulteta i umjetničkih akademija itd.), • obezvrjeđivanja uloge i statusa Rektorskog zbora u čiji sastav ulaze rektori svih sveučilišta, a ne samo rektori javnih sveučilišta kako je propisano važećim Zakonom, • deklasiranja uloge i statusa Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj koje je od „najvišeg stručnog tijela koje se brine za razvitak i kvalitetu cjelokupne znanstvene djelatnosti i sustava znanosti, visokog obrazovanja i tehnološkog razvoja u Republici Hrvatskoj“ (čl. 6. važećeg Zakona) svedeno na manipulativni upravljački instrument izvršne vlasti; predviđeno je ne samo da Ministarstvo preuzme od AZVO-a administrativne i stručne poslove za Nacionalno vijeće nego i da, umjesto nadležnog saborskog odbora, utvrđuje kandidate za članove Nacionalnog vijeća; preko Nacionalnog vijeća Ministarstvo bi ostvarilo kontrolu i nad matičnim odborima koje imenuje Nacionalno vijeće, dok se predviđenim ukidanjem područnih znanstvenih vijeća Nacionalnom vijeću oduzimaju osnovne stručne kompetencije, • srozavanja profesionalnog dostojanstva zaposlenika u znanstvenim i znanstveno-nastavnim zvanjima (ukidanje znanstvenih i znanstveno-nastavnih zvanja, ukidanje slobodne studijske godine za osobe na znanstveno-nastavnim mjestima nižim od mjesta redovitog profesora kojima je taj institut najpotrebniji, ukidanje kraćih ili duljih izbivanja radi znanstvenog, umjetničkog ili stručnog usavršavanja itd.), • nerazumijevanja biomedicinskog područja, koje prednjači udjelom u ukupnoj znanstvenoj produkciji, izostanka regulacije ili nedorađenih odredbi koje se odnose na specifičnosti tog područja (kumulativni radni odnosi, izvođenje kliničke nastave, nastavne baze, sveučilišne bolnice, inozemna nastava, kadrovski deficit itd.) • nerazumijevanja visokoškolskog umjetničkog obrazovanja, derogiranja svih dosadašnjih postignuća u uređenju visokoškolskog umjetničkog područja, podržavanja neravnopravnog tretmana nastavnika u umjetničko-nastavnim i znanstveno-nastavnim zvanjima (radnim mjestima), neuvažavanja specifičnosti obrazovnog procesa u umjetničkom području (pojedinačni, mentorski rad, visok udio vanjske suradnje itd.), • neodgovornog ukidanja znanstvenih centara izvrsnosti koji su u važećem Zakonu definirani kao „znanstvena organizacija ili skupina znanstvenika koja po originalnosti, značenju i aktualnosti rezultata svoga znanstvenog rada ide u red najkvalitetnijih organizacija ili skupina u svijetu unutar svoje znanstvene discipline“ (čl. 29), • ignoriranja potrebe za znanstvenim radnim mjestima u laboratorijima, istraživačkim jedinicama i centrima izvrsnosti na fakultetima, što je naglašeno važno za tehničko i prirodoslovno područje, • uništavanja same ideje programskog ugovaranja uvođenjem penalizacije kao sredstva prisile nad drugom stranom ugovornog odnosa, čime se pregovaranje pretvara u diktat, • izostavljanja istraživačkih i obrazovnih infrastruktura kao njihova povezivanja s međunarodnim infrastrukturama iz zakonske regulacije te nejasnog tretiranja e-infrastrukture, • nekonzistentnog i pogrešnog tretiranja informacijskih sustava u znanosti i visokom obrazovanju, • niza nepromišljenih i neprovedivih zakonskih rješenja, • izostanka nužnih obrazloženja, posebice za radikalne zahvate u postojeći sustav znanosti i visokog obrazovanja (dokument koji je trebao sadržavati obrazloženja i koji je neslužbenim putem dospio u javnost u punoj je diskrepanciji sa tekstom Nacrta prijedloga Zakona). II. Nacrt prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, koji je izradilo Povjerenstvo za zakonske akte koji uređuju sustav znanosti i visokog obrazovanja Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, prihvaća se kao polazišna podloga za raspravu o cjelovitoj reformi sustava znanosti i visokog obrazovanja. Za provedbu cjelovite reforme sustava znanosti i visokog obrazovanja nužno je u prvom koraku napraviti ekspertnu analizu postojećeg stanja, a zatim u primjerenim rokovima provesti temeljitu raspravu u akademskoj zajednici, u institucijama znanosti i visokog obrazovanja te u najširem krugu zainteresirane javnosti. III. Odbijaju se isforsirani reformski zahvati u sustav znanosti i visokog obrazovanja na temelju neverificiranih ciljeva i pod pritiskom dodjeljivanja europskih sredstava, što se doživljava kao financijska ucjena, kao udar na profesionalno dostojanstvo djelatnika u sustavu te kao poništavanje autonomije u donošenja meritornih strateških odluka unutar sustava znanosti i visokog obrazovanja. IV. U skladu s time odbacuje se isforsirano i nelogično donošenje novog ili mijenjanje postojećeg Pravilnika o izboru u znanstvena zvanja, posebice prije nego se izradi „odgovarajuća ekspertna analiza radno-pravnog okvira znanstvenog rada“, koja je kao preduvjet navedena u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti (str. 883). Donošenje novog ili mijenjanje postojećeg Pravilnika o izboru u znanstvena zvanja nelogično je i besmisleno u kontekstu odredbi Nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, prema kojima se ukidaju znanstvena i znanstveno-nastavna zvanja, pa bi donošenjem novog zakona takav pravilnik postao bespredmetnim u trenutku donošenja. V. S obzirom na posebni položaj koji Sveučilište u Zagrebu ima u sustavu znanosti i visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj, s oko 50% udjela prema broju studenta i s preko 50% udjela u ukupnim znanstvenim postignućima prema različitim parametrima, očekuje se da ovi zaključci neće biti ignorirani u daljnjoj raspravi i provedbi reforme sustava znanosti i visokog obrazovanja te se, pod tom pretpostavkom, dostavljaju Nacionalnom vijeću za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, Vladi Republike Hrvatske, Hrvatskom saboru, Predsjedniku Republike Hrvatske, Ministarstvu znanosti i obrazovanja, Rektorskom zboru, senatima javnih sveučilišta u Republici Hrvatskoj, javnim znanstvenim institutima kao i hrvatskoj javnosti. Rektor prof. dr. sc. Damir Boras, v. r. OBRAZLOŽENJE 1) Cjelovita reforma sustava znanosti i visokog obrazovanja kao okvir rasprave Na temelju čl. 13. Statuta Sveučilišta u Zagrebu i preporuke Rektorskog kolegija u užem sastavu rektor je 3. siječnja 2022. godine donio Odluku o imenovanju Povjerenstva za analizu nacrtâ zakonskih prijedloga u sklopu rasprave o reformi sustava znanosti i visokog obrazovanja (Klasa: 602-03/22-07/3; Urbroj: 380-012/246-22-1). Povjerenstvo je dobilo zadaću analizirati nacrte zakonskih prijedloga u sklopu rasprave o reformi sustava znanosti i visokog obrazovanja, valorizirati i sistematizirati rezultate rasprave na sastavnicama Sveučilišta te pripremiti platformu za raspravu na tematskoj sjednici Senata. Nacrt prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, koji je izradilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja, dostavljen je prvi put sveučilištima 24. veljače 2022., uoči sjednice Rektorskog zbora od 25. veljače 2022., na kojoj su ministar znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Radovan Fuchs i državni tajnik Ivica Šušak predstavili Nacrt prijedloga Zakona. Tom je prilikom zaključeno da će u iduća tri tjedna, do 18. ožujka 2022. javna sveučilišta provesti raspravu o Nacrtu. Na sjednici Rektorskog kolegija u užem sastavu 28. veljače 2022. ocijenjeno je da je, s obzirom na dalekosežne implikacije i posljedice te zakonske inicijative, raspoloživi rok za raspravu prekratak, te je utvrđen vremenski plan i način provođenja javne rasprave u vremenski zadanom okviru. Slijedom rasprave i mišljenja, donesenog na Rektorskom kolegiju, rektor prof. dr. sc. Damir Boras uputio je 28. veljače 2022. poziv dekanicama i dekanima, članovima Senata i članovima vijeća područja da se, povodom zakonske inicijative Ministarstva znanosti i obrazovanja, aktivno uključe u šire zasnovanu raspravu o stvaranju novog zakonodavnog okvira za sveobuhvatnu reformu sustava znanosti i visokog obrazovanja. U pozivu su dane smjernice o načinu provođenja rasprave: „S obzirom na činjenicu da je problematika znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja, osim u temeljnom Zakonu, regulirana dijelom ili u cijelosti u čak 15 drugih zakona, jasno je da se o Nacrtu zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokog obrazovanja ne može raspravljati izolirano, ne uzimajući u obzir cjelinu zakonske regulative za to područje. Takav cjeloviti pristup primijenjen je u paralelnoj zakonskoj inicijativi Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj. Nacionalno vijeće imenovalo je 21. prosinca 2020. godine Povjerenstvo zakonske akte koji uređuju sustav znanosti i visokog obrazovanja. Povjerenstvo je imenovano u reprezentativnom sastavu u koji su ušli predstavnici svih sveučilišta i više znanstvenih instituta. Nakon devetomjesečnog rada Povjerenstvo je završilo rad te je 14. listopada 2021. Nacionalnom vijeću uputilo Nacrt prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Posebna vrijednost ovog zakonskog nacrta sastoji se u cjelovitom pristupu kojim je zakonsko uređenje područja znanosti i visokog obrazovanja sagledano u cjelini i u relaciji prema zakonskim rješenjima u drugim zakonima. U tom smislu, radi cjelovitog sagledavanja zakonskih rješenja u javnu raspravu na Sveučilištu u Zagrebu, koja se ne bi trebala odvijati kao rasprava o jednom nacrtu zakona nego kao rasprava o cjelovitoj reformi sustava znanosti i visokog obrazovanja, upućujemo oba zakonska nacrta. Molimo čelnike sastavnica Sveučilišta da s priloženim materijalima upoznaju sve djelatnike svojih sastavnica, da organiziraju tematske sjednice fakultetskih i akademijskih vijeća te da rezultate provedene javne rasprave dostave na Sveučilište najkasnije do utorka 15. ožujka 2022. kako bi posebno povjerenstvo, na temelju rezultata javne rasprave, moglo pripremiti platformu za raspravu na sjednici Senata.“ U raspravi je dostavljenim komentarima, primjedbama i sugestijama sudjelovalo pet vijeća područja kao i 24 sastavnice Sveučilišta te više djelatnika Sveučilišta s individualnim prilozima: a) Vijeće umjetničkoga područja s dokumentom u kojem su objedinjeni prilozi tri akademije i jednog fakulteta: • Akademija dramske umjetnosti • Akademija likovnih umjetnosti • Muzička akademija • Arhitektonski fakultet b) Vijeće tehničkoga područja te dodatno sa zasebnim prilozima fakulteta iz tog područja: • Fakulteta elektrotehnike i računarstva • Fakulteta strojarstva i brodogradnje • Fakulteta prometnih znanosti • Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta • Tekstilno-tehnološkog fakulteta • Geotehničkog fakulteta • Grafičkog fakulteta • Metalurškog fakulteta c) Vijeće društveno-humanističkoga područja te dodatno sa zasebnim prilozima fakulteta iz tog područja: • Fakulteta hrvatskih studija • Ekonomskog fakulteta • Fakulteta organizacije i informatike • Fakulteta političkih znanosti • Fakulteta filozofije i religijskih znanosti • Kineziološkog fakulteta • Učiteljskog fakulteta d) Vijeće biotehničkoga područja te dodatno sa zasebnim prilozima fakulteta iz tog područja: • Agronomskog fakulteta • Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije • Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta e) Vijeće biomedicinskoga područja f) Prirodoslovno-matematički fakultet g) Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu 2) Usporedna sadržajna analiza Nacrta prijedloga Zakona MZO-a i Nacrta prijedloga Zakona Povjerenstva Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj [Tablična analiza ne može se prenijeti u sustav esavjetovanja.gov.hr/ pa se upućuje na činjenicu da je ona dostupna na stranicama 6-12 PDF-a http://www.unizg.hr/fileadmin/rektorat/Novosti_press/Mediji/Priopcenja/Zakljucci_Senata_o_nacrtima_zakona_koji_se_odnose_na_reformu_sustava_znanosti_i_visokoga_obrazovanja.pdf ] 3) Pravna analiza ključnih odredbi i implikacija u Nacrtu prijedloga Zakona MZO-te u Nacrtu prijedloga Zakona Povjerenstva Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj a) Neodrživost argumenta da brojnost novela i četiri odluke Ustavnog suda RH zahtijevaju novi zakon U nastavku se donosi izbor različitih općih akata (namjerno su obuhvaćeni različiti takvi akti da se vidi netočnost tvrdnje Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske) koji su novelirani jednako ili više nego važeći Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a nikada se nije postavljalo pitanje donošenje novoga propisa. • Zakon o obvezama i pravima državnih dužnosnika (NN br. 101/98, 135/98, 105/99, 25/00, 73/00, 30/01, 59/01, 114/01, 153/02, 163/03 – vidjeti članak 21. Zakona o sprječavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti, 16/04, 30/04, 187/04, 121/05, 151/05 - Uredba o dopuni, 141/06, 17/07, 34/07 - Odluka USRH, 107/07, 60/08, 38/09, 150/11, 22/13, 22/13 – vidjeti članak 7. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posebnim pravima predsjednika Republike Hrvatske po prestanku obnašanja dužnosti, 103/14 – Odluka USRH, 3/15 – Uredba, 93/16, 44/17 – vidjeti članak 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom saboru i 66/19) • Uredba o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u državnoj službi (NN, br. 37/01, 38/01 - ispravak, 71/01, 89/01, 112/01, 7/02 – ispravak, 17/03, 197/03, 21/04, 25/04, 92/05, 131/05, 81/06, 11/07, 47/07, 109/07, 58/08, 32/09, 140/09, 21/10, 38/10, 77/10, 113/10, 22/11, 142/11, 31/12, 49/12, 60/12, 65/12, 78/12, 82/12, 100/12, 124/12, 140/12, 16/13, 25/13, 52/13, 96/13, 126/13, 2/14, 94/14, 140/14, 151/14, 76/15, 100/15, 71/18, 73/19, 63/21 i 13/22) • Uredba o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama (NN, broj 25/13, 72/13,151/13, 09/14, 40/14, 51/14, 77/14, 83/14, 87/14, 120/14, 147/14, 151/14, 11/15, 32/15, 38/15, 60/15, 83/15, 112/15, 122/15, 10/17, 39/17, 40/17, 74/17, 122/17, 9/18, 57/18, 59/19, 79/19, 119/19, 50/20, 128/20, 141/20, 17/21, 26/21, 137/21 i 9/22) • Zakon o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika (NN, br. 10/99, 25/00, 1/01-Uredba, 30/01, 59/01, 114/01, 116/01, 64/02, 153/02, 17/04, 8/06, 142/06, 34/07 - Odluka USRH, 134/07 - Uredba, 146/08, 155/08 – Uredba, 39/09, 155/09 – Uredba, 14/11, 154/11 – Uredba – prestala važiti, 12/12, 143/12, 100/14 – Odluka USRH, 147/14,120/16 i 16/19) • Sudski poslovnik (NN, br. 37/14, 49/14, 8/15, 35/15, 123/15, 45/16, 29/17, 33/17 – ispravak, 34/17, 57/17, 101/18, 119/18, 81/19, 128/19, 39/20, 47/20, 138/20, 147/20, 70/21, 99/21 i 145/21) • Zakon o parničnom postupku, Službeni list SFRJ, br. 4/77 – 35/91; Nar. nov., br. 26/91, 53/91, 91/92, 112/99, 88/01 – v. čl. 50. Zakona o arbitraži, 117/03, 88/05 – v. čl. 129. Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona, 2/07 – v. Odluku USRH od 20. prosinca 2006., 84/08, 96/08 – v. Odluku USRH od 9. srpnja 2008., 123/08 – ispravak, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 – v. Odluku USRH od 11. srpnja 2014., 70/19. • Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN, br. 91/96, 68/98 – vidjeti članak 12. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, 137/99 - Odluka USRH, 22/00 - Odluka USRH, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 – pročišćeni tekst i 94/17 – ispravak) • Zakon o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (NN, br. 92/96, 39/99 - Odluka USRH, 42/99 - ispravak Odluke USRH, 92/99 - ispravak, 43/00 - Odluka USRH, 131/00 - Odluka USRH, 27/01 - Odluka USRH, 34/01 – ispravak Odluke USRH, 65/01 - Odluka USRH, 118/01 - Odluka USRH, 80/02, 81/02 – ispravak i 98/19) [ovdje imamo 7 odluka Ustavnog suda RH + 1 ispravak odluke Ustavnog suda RH pa nije donesen novi zakon] • Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN, br. 87/08, 86/09, 92/10, 105/10 – ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 126/12 – pročišćeni tekst, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19 i 64720 - Uredba) • Zakon o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (NN, br. 33/92, 57/92 – Uredba, 77/92, 86/92 - pročišćeni tekst, 58/93, 2/94, 76/94, 108/95, 108/96 – vidjeti članak 77. Zakona o pravima hrv. branitelja…, 82/01, 94/01 – vidjeti članak 148. Zakona o pravima hrvatskih..., 103/03,148/13 i 98/19) • Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (NN, br. 174/04, 92/05, 2/07, 107/07, 65/09, 137/09, 146/10, 55/11, 140/12, 19/13 – pročišćeni tekst, 33/13, 148/13 i 92/14 i 121/17- vidjeti članak 216. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, njegovim stupanjem na snagu 14. prosinca 2017. prestaje važiti Zakon, osim članaka 13. ‒ 30., 33. i 33.a koji prestaju važiti 1. siječnja 2019.) • Odluka o utvrđivanju Popisa dijagnostičkih i terapijskih postupaka u zdravstvenim djelatnostima - vremenski i kadrovski normativi (NN br. 15/92, 29/93, 65/93, 31/95, 73/99, 3/00, 18/00, 118/01, 44/02, 76/02, 85/02, 92/02, 130/02, 151/02, 11/03, 32/03, 43/03, 203/ 03, 30/05, 88/05, 136/06, 16/07, 40/07, 57/07, 80/07, 84/07 - ispravak, 98/07, 111/07, 130/07, 54/08, 85/08, 133/08, 2/09, 10/09 – ispravak, 17/09, 110/10, 49/13, 65/13, 99/13, 103/13, 125/13, 34/14 i 74/14) • Odluka o osnovama za sklapanje ugovora u provođenju specifične zdravstvene zaštite (NN, br. 47/14, 157/14, 139/15, 28/16, 26/17, 132/17, 119/18, 32/19, 128/19, 22/20, 147/20, 119/21 i 145/21) • Odluka o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja (NN, br. 56/17, 73/17 – ispravak, 30/18, 35/18 – ispravak, 119/18, 32/19, 62/19, 94/19, 104/19, 22/20, 84/20, 123/20, 147/20, 12/21, 45/21 i 144/21) • Pravilnik o plaćanju naknada za pravo uporabe adresa, brojeva i radiofrekvencijskog spektra (NN, br. 154/08, 28/09 – ispravak, 97/10, 92/12, 62/14, 147/14, 138/15, 77/16, 126/17, 55/18, 99/18, 64/19, 73/20, 139/21 i 141/21) b) Sustavnost pristupa i drugi opći akti Izrada nacrta prijedloga zakona iz područja znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja podrazumijeva sustavnost pristupa i uzimanje u obzir analizu čitavoga niza općih akata, počevši od Ustava RH i pravoga značenja njegova čl. 68, preko općih akata zakonskog i podzakonskog ranga, ali i na osobit način kolektivnih ugovora koji predstavljaju mjerodavno pravo i specijalniji akt u odnosu na opći radnopravni režim. Propis zakonskoga ranga zakona iz područja znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja čini sedes materiae, pa čak i svojevrstan zakon od sistemskog značenja, međutim on tu nije ni približno jedini režim koji se pojavljuje, nego postoji još niz specijalnih i nadovezujući režima s kojima on mora biti usklađen i kojima se nužno mora prilagoditi. Također, pristupanje izradi takvog zakonskoga općeg akta prethodno podrazumijeva široku i stručnu analizu područja i predmeta normiranja kako bi se ono temeljilo na pouzdanim i empirijski potvrđenim podatcima. Naznačene zahtjeve poštovao je Nacrt prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju koji je izradilo Povjerenstvo za zakonske akte koji uređuju sustav znanosti i visokog obrazovanja, dok Nacrt prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti ne samo da to nije proveo i uvažio, nego je u mnogim područjima proturječan specijalnim važećim zakonskim režimima. Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju u normativnom smislu je lex specialis i sedes materiae. U tom području on je pravi sistemski zakon, a takvi zakoni traže stabilnost i kontinuitet, poput – primjerice – Zakona o parničnom postupku, čija se novela baš sada priprema i koji je isti zakon kakav je donesen 1978. godine. Premda je potonji zakon izrazito noveliran, mijenjan odlukama Ustavnog suda RH, a u krajnjoj liniji pisan je i na više jezika, on je uvijek ostao onaj isti zakon iz 1978. godine. [Zakon o parničnom postupku, Službeni list SFRJ, br. 4/77 – 35/91; Nar. nov., br. 26/91, 53/91, 91/92, 112/99, 88/01 – v. čl. 50. Zakona o arbitraži, 117/03, 88/05 – v. čl. 129. Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona, 2/07 – v. Odluku USRH od 20. prosinca 2006., 84/08, 96/08 – v. Odluku USRH od 9. srpnja 2008., 123/08 – ispravak, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 – v. Odluku USRH od 11. srpnja 2014., 70/19]. Status i funkciju kakav u parničnom procesu ima Zakon o parničnom postupku, u području znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja ima Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i stoga ni meritorno ni nomotehnički ne postoji potreba za donošenjem novoga zakona ili uvođenjem kakvih oštrih obrata u kontinuitet i ustaljenu paradigmu na kojoj počiva to područje. Dakako, određene intervencije i poboljšice potrebne su i dobrodošle, ali ne oštri obrati poput takvih koji su predviđeni u Nacrtu prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. c) Koncept i naziv zakona te pitanje kontinuiteta Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju sistemski je zakon koji ima načelno i konceptualno značenje. Kada se kaže da je sistemski misli se na to da je on postavio paradigmu znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja koja ne samo da je trajna i dugovjeka kategorija, nego je ujedno riječ o sistemskoj paradigmi koja podrazumijeva kontinuitet, stečenost određenih prava, ali i činjenicu da su neke njegove norme primjenom konzumirale prava i ovlaštenja njegovih adresata te da se u njih, stoga jer su stečena i konzumirana, ne može povratno (retroaktivno) zadirati. Nacrt prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju koji je izradilo Povjerenstvo za zakonske akte koji uređuju sustav znanosti i visokog obrazovanja temelji se na institucionalnom kontinuitetu, svijesti o konzumiranju postojećih normi i stečenim pravima, te stoga zadržava postojeći naziv zakona (koji se uvriježio i koji faktički u stvarnosti ima svoju ustaljenu pokratu (ZZDVO). To nužno podrazumijeva i zadržavanje postojeće strukture i dvodijelnosti kod kojih na prvo mjesto ide znanstvena djelatnost, a zatim visoko obrazovanje. Nacrt prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti u cijelosti napušta postojeću paradigmu i kontinuitet stvarajući ni iz čega neka nova i revolucionarna rješenja koja nemaju ni tradiciju ni kontinuitet i koja ne pokazuju svijest o tome da se neke stvari ne mogu mijenjati jer su normativno konzumirane i pripadaju kategoriji stečenih prava. To se dijelom ogleda i u sasvim novom nazivu zakona, koji suprotno svoj dosadašnjoj normativnoj stvarnosti i praksi na prvo mjesto stavlja visoko obrazovanje, a na drugo znanstvenu djelatnost. To se onda nužno prelijeva i na strukturu zakona, jer se na prvom mjestu uređuje visoko obrazovanje, a zatim znanstvena djelatnost, što je potpuno obrnuto nego sve što je do sada postojalo. Osim diskontinuiteta, koji je i meritorno i tehnički, pa i nomotehnički nepotreban i neoportun, postavlja se pitanje poručuje li se time nešto što je u biti drugačije od dosadašnjih shvaćanja, tj. poručuje li se da znanstvena djelatnost jest drugotna i da nju stvara visoko obrazovanje, a ne kao do sada da visoko obrazovanje proizlazi iz znanstvene djelatnosti kao prvotne i najvažnije kategorije. Nacrt prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju koji je izradilo Povjerenstvo za zakonske akte koji uređuju sustav znanosti i visokog obrazovanja sveobuhvatniji je u kontekstu opsežne analize predstavljene u uvodnom obrazloženju. Jasno se može vidjeti da se reforme pokreću radi potreba društva, a ne radi pristupa sredstvima iz EU fondova – kao što je to slučaj u Nacrtu prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. Na taj način je prijedlog koji je izradilo Povjerenstvo za zakonske akte koji uređuju sustav znanosti i visokog obrazovanja sustavno promišljen, dubinski, nudi sustavna dugoročna rješenja i ima cjelovit obuhvat. Važno je napomenuti da je taj prijedlog također usuglašen s temeljnim i aktualnim dokumentima kao što su Program Vlade Republike Hrvatske (2020.-2024.), Nacionalni plan oporavka i otpornosti (2021.-2026.) i Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. U obrazloženju Nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti može se zaključiti da su izmjene gotovo isključivo temeljene na novom modelu financiranja, odnosno implementaciji cjelovitih programskih ugovora čija je strateška podloga Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2020.-2026. Nacrt prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti ne sadržava analizu postojećeg stanja te jasnu nit vodilju koja povezuje postojeće stanje s ciljevima iz nacionalne strategije ili EU strateških okvira i ciljeva. Osim toga, podcijenjena je uloga sveučilišta te se zakonom ruši autonomija sveučilišta i njegovih sastavnica. d) Autonomija Sveučilišta Članak 68. Ustava RH jamči autonomiju Sveučilišta. Riječ je o, normativno gledajući, vrlo snažnom i rezolutnom ustavnom izričaju koji se ne svodi samo na to da sveučilišna sloboda postoji ili da se podrazumijeva, nego da se ona baš jamči. Bit toga je da je sveučilište samosvojno, a njegovo ustrojstvo, unutarnja organizacija i djelovanje njegovi vlastiti, i ničiji tuđi – pogotovo ne političke vlasti. Jamstvo autonomije sveučilišta iz čl. 68. Ustava RH znači da ona predstavlja stvarnost i da efektivno postoji, a ne to da je krinka ili privid ili kakva nominalna ili deklarativna kategorija koja efektivno ne postoji. Takva autonomija sveučilišta postoji od osnivanja suvremene hrvatske države i odgovarajuće je vrednovana u Nacrtu prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju koji je izradilo Povjerenstvo za zakonske akte koji uređuju sustav znanosti i visokog obrazovanja. Autonomija sveučilišta ponajprije podrazumijeva da je sveučilište stvarno i kao partner otpočetka uključeno u izradu propisa koji se na njega odnose. To sa Nacrtom prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti uopće nije bio slučaj, nego je Rektorskom zboru taj tekst dostavljen na očitovanje kao gotov i zadan manje od 24 sata prije negoli im je predstavljen, a zatim je za tako važan i sistemski zakon ostavljeno samo tri tjedna za očitovanje, i to u uvjetima kada je riječ o sasvim novom zakonu koji stubokom, konceptualno i paradigmatski mijenja čitav koncept znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja. To sveučilišna autonomija sigurno nije jer je u takvom kontekstu uključivanje sveučilišta u nešto što je zadano i već gotovo ekscesni formalizam i samo razlog da je akademska zajednica tobože formalno bila upoznata s njegovim sadržajem, a u stvarnosti je dovedena pred potpuno gotov čin. Smisao primjene zakona iz čl. 68. st. 2. Ustava RH nije da se njegovim pravilima autonomija ograničuje i sužuje, devalvira ili u cijelosti obezvrjeđuje, što se Nacrtom prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti grubo čini. U najvećoj mjeri to se čini uvođenjem Sveučilišnog vijeća, njegovom strukturom, načinom izbora njegova predsjednika u kojem može sudjelovati Vlada RH (čl. 15. st. 1.) i posebno njegovim ovlastima u čl. 15. st. 4. koje, kako god se nazivale, sigurno se ne svode na nadzor (kao nadzornog tijela, što je dobrodošlo), nego su čisti čini upravljanja, a to dodatno postaje vidljivim u tome da ono može pokrenuti postupak za razrješenje rektora. Premda Ustav RH jamči da sveučilište samostalno odlučuje o svojem ustrojstvu i djelovanju, politička vlast posredstvom Sveučilišnog vijeća, osim upravljanja sveučilištem, zapravo može utjecati i na to tko će biti rektor. Prema tome, zakonska razrada čl. 69. Ustava RH u biti znači devalvaciju te ustavne odredbe i negiranja sveučilišne autonomije. Postojeći Sveučilišni savjet ima isključivo nadzorne ovlasti. Sveučilišno vijeće – nominalno je nadzorno tijelo, u stvarnosti upravlja sveučilištem. U čl. 11. st. 1. normativno se ustvrđuje da je sveučilišno vijeće nadzorno tijelo. To je tijelo koje bi trebalo zamijeniti savjet sveučilišta, međutim, s njime nema gotovo nikakve poveznice. Apsurdan je broj i način imenovanja četvorice od sedam članova što u biti čini politička vlast. Trojicu imenuje osnivač (=Hrvatski sabor), a predsjednika imenuje šest članova (ali ne među sobom, nego to mora biti netko sedmi), no ako se ne mogu među sobom dogovoriti, toga sedmoga imenuje Vlada RH kao politička vlast. To otvara golem prostor manipulacijama, tj. da se svjesno izbjegava dogovor šestorice članova kako bi politička vlast mogla postaviti predsjednika toga tijela. Osim što može pokrenuti postupak razrješenja rektora, to tijelo temeljem čl. 15. st. 4. u stvarnosti, gledajući meritum, a ne pogrešno nazivanje stvari, ima upravljačke, a ne samo nadzorne ovlasti, što je iz perspektive sveučilišne autonomije neprihvatljivo. Posebno se te stvarne upravljačke kompetencije ogledaju u njegovoj ovlasti da potvrđuje prijedloge Programskog ugovora. Riječ je o zadnjem koraku prije negoli se temeljem čl. 98 započnu pregovori s Ministarstvom o programskom ugovoru, jer taj članak predviđa njegovo formuliranje kroz neku vrstu pregovora tih dviju strana. Položaj Sveučilišnog vijeća je takav da nakon niza koraka koji se poduzimaju najprije na sastavnicama, pa zatim na sveučilištu, na kraju sve ovisi o njemu i njegovoj odluci hoće li ga potvrditi ili ne. Potvrđivanje nije nadzorna funkcija, nego takva koja odlučuje, a samim time je i upraviteljska. Sveučilišno vijeće pritom može obezvrijediti čak četiri prethodna koraka od kojih se dva odvijaju na sastavnici (izrada prijedloga programskog ugovora od dekana – čl. 20. prihvaćanje dekanova prijedloga na vijeću sastavnice – čl. 19.), rektorov prijedlog ukupnog programskog ugovora – čl. 13 i prijedlog programskog ugovora koji prihvaća senat – čl. 13.) Sveučilišno vijeće kao koncept je neodrživo. Kada se uređuje sastav Sveučilišnog vijeća ide se logikom 3 člana (daje Sveučilište) + 3 (daje Sabor RH) + 1 (koji je predsjednik i kojega in ultima linea imenuje Vlada RH). Postavlja se pitanje o tome tko saziva sjednicu vijeća s 3+3, prema kojim pravilima, kako to vijeće djeluje i odlučuje, jer ono se u biti konstituira tek izborom sedmoga članka koji je predsjednik i koji glede toga ima inicijativu, no on dok nije imenovan ne postoji. Osim što je takav sastav i provenijencija članova nonsens (to je specifikum kakav nigdje drugdje ne postoji) i flagrantni mehanizam potencijalne političke kontrole nad sveučilištem, on ne može funkcionirati jer u biti to vijeće mora djelovati prije svojega konstituiranja | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
104 | prof. dr. sc. Josip Jurčević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | ODBOR ZA ZNANOST I VISOKO OBAZOVANJE DOMOVINSKOG POKRETA SMATRA DA JE NUŽNO OBUSTAVITI POSTUPKE DONOŠENJA PAKETA ZAKONA U REŽIJI AKTUALNOG MINISTRA ZNANOSTI I OBRAZOVANJA POLAZEĆI OD NAČELNOG STAVA DA DIONICI SUSTAVNE POLITIČKE KORUPCIJE NE MOGU PROVODITI REFORMU SUSTAVA ZNANOSTI I VISOKOG OBRAZOVANJA. STAJALIŠTE ODBORA ZA ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE DOMOVINSKOG POKRETA ŠIROKO JE ELABORIRANO I POTKRIJEPLJENO ANALITIČKIM PODACIMA TE JE U FORMI ZAHTJEVA I APELA UPUĆENO NA RELEVANTNE POLITIČKE I DRUŠTVENE ADRESE. ODBOR ZA ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE DOMOVINSKOG POKRETA SMATRA DA JE ARGUMENTACIJU KOJA JE IZNESENA U ZAHTJEVU/APELU POTREBNO UZETI U OBZIR U SKLOPU SAVJETOVANJA SA ZAINTERSIRANOM JAVNOŠĆU O NACRTU PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI. Domovinski pokret Odbor za znanost i visoko obrazovanje Vlaška ulica 81a 10000 Zagreb Ne mogu dionici sustavne političke korupcije provoditi reformu sustava znanosti i visokog obrazovanja PREDMET: A. Zahtjev za obustavljanje reformskog procesa sustava znanosti i visokog obrazovanje dok nadležna tijela ne rasvijetle osnovane sumnje u političku korupciju u resornom vođenju tih sustava B. Apel za aktivnu podršku u stvaranju društvene i političke spremnosti za borbu protiv sustavne političke korupcije počevši od Ministarstva znanosti i obrazovanja Adresati Zahtjeva: Mr. sc. Andrej Plenković, predsjednik Vlade Republike Hrvatske Kardinal Josip Bozanić, nadbiskup, Zagrebačka nadbiskupija Gđa Zlata Hrvoj-Šipek, glavna državna odvjetnica, Državno odvjetništvo Republike Hrvatske Gosp. Gordan Jandroković, predsjednik Hrvatskog sabora Gosp. Nikola Grmoja, predsjednik Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije Hrvatskog sabora Akademik Željko Reiner, predsjednik Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskog sabora Gđa Marija Jelkovac, predsjednica Odbora za zakonodavstvo Hrvatskog sabora Gosp. Mišel Jakšić, predsjednik Odbora za pravosuđe Hrvatskog sabora Gosp. Domagoj Hajduković, predsjednik Odbora za europske poslove Hrvatskog sabora Gđa Katica Glamuzina, predsjednica Odbora za predstavke i pritužbe Hrvatskog sabora Gđa Nataša Novaković, predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa Adresati Apela: Gosp. Zoran Milanović, Predsjednik Republike Hrvatske Gđa Ursula von der Leyen, Predsjednica Europske komisije Gđa Tamara Laptoš, glavna tužiteljica u Uredu europskog javnog tužitelja Rektori javnih sveučilišta Klubovi zastupnika u Hrvatskom saboru Predsjednici parlamentarnih stranaka Znanstvene i kulturne institucije Udruge građana i strukovne organizacije Sredstva javnog priopćavanja A. ZAHTJEV ZA OBUSTAVLJANJE REFORMSKOG PROCESA SUSTAVA ZNANOSTI I VISOKOG OBRAZOVANJA DOK NADLEŽNA TIJELA NE RASVIJETLE OSNOVANE SUMNJE U POLITIČKU KORUPCIJU U VOĐENJU TIH SUSTAVA O pojmu sustavne političke korupcije Pojam „sustavne političke korupcije“ ovdje koristimo u smislu kako ga je definirao poznati sigurnosni stručnjak prof. dr. sc. Mirko Bilandžić: „Sustavna politička korupcija dominantan je oblik upravljanja Hrvatskom, dominantan oblik društvenih odnosa, osvajanja vlasti i održavanja na vlasti. Takav model nije rezultirao samo urušavanjem, uništavanjem ili pljačkom hrvatske države i hrvatskog društva, već su nepotizmi, klijentelizmi, kronizmi i prljavo-partikularni interesi i utjecaji doveli do negativne kadrovske selekcije i bitnih deficita institucionalnih državnih kapaciteta.“ [Ivan Perkov „Sustavna politička korupcija ozbiljna je prijetnja Hrvatskoj“, intervju s prof. Mirkom Bilandžićem, Universitas (Split-Zagreb), br.143, 27. rujna 2021., str. 16] Sustavna politička korupcija (dalje: SUPOK) patološka je socio-politička pojava koja se generira u sferi politike i državnih institucija odakle se prelijeva na ukupne društvene odnose i zbivanja. SUPOK sustavno uništava produktivne društvene potencijale, antagonizira društvene energije koje, u najboljem slučaju, završavaju u stagnaciji općeg društvenog razvoja, a najčešće u procesima propadanja kao što je evidentno u akutnom stanju hrvatske države i društva. Na razini društvene svijesti SUPOK proizvodi frustracije širokih razmjera, stvara osjećaj beznađa te pokreće mehanizam paničnog bijega iz besperspektivne situacije, što je rezultiralo samoubilačkom stopom iseljavanja koja bjelodano potvrđuje da su procesi propadanja doprli do same srži nacionalne opstojnosti. SUPOK kao patološka socio-politička pojava može poprimiti različite oblike od širokog spektra kaznenih djela preko političkih devijacija do etičkih prijestupa. Utoliko je u detektiranje, istraživanje i stručno elaboriranje ovog problema potrebno, u interdisciplinarnoj interakciji, uključiti veći broj znanstvenih disciplina. O razmjerima i ozbiljnosti problema svjedoči činjenica da je detektiran čak i u teološkoj perspektivi, gdje je poznat pod nazivom „strukture grijeha“. O tome papa Ivan Pavao II. izrijekom govori u enciklici Solicitudo rei socialis iz 1987. godine [usp. Stipe Tadić, „Grijesi i strukture“, Nova prisutnost, 10/2012., str. 397-398], na što se u našim prilikama, s iznimnim javnim odjekom, u više navrata pozivao kardinal Josip Bozanić. Međutim, sustav znanosti, unutar kojega bi trebalo istražiti problem i postaviti konceptualni okvir za njegovo praktično rješavanje, dospio je i sam pod izravnu kontrolu sustava političke korupcije, koji je upravo na ogledan način izgrađen u resoru Ministarstva znanosti i obrazovanja, što se očituje u pritiscima, ucjenama, prijetnjama, besmislenim direktivama, nazivanjima, pozivanjima u Ministarstvo, trgovačkim pogodovanjima, nevjerojatnim komplotima, dirigiranjem medija, tabuiziranjem i sličnim koruptivnim alatima kojima vrhuška iz resornog ministarstva na dnevnoj bazi „upravlja“ sustavom znanosti i visokog obrazovanja. Iz navedenoga proizlazi neotklonjiv zaključak da borbu protiv političke korupcije treba pod hitno početi upravo od resora znanosti i obrazovanja. Urgentnost političke, istražne i pravosudne intervencije u resor iz kojega se upravlja sustavima znanosti i visokog obrazovanja potencirana je grčevitim pokušajem aktualnog ministra i kompaktne koruptivne mreže oko njega da neformalnu praksu SUPOK-a, koju se još uvijek ima osnove smatrati devijantnom, najavljenom sveobuhvatnom promjenom zakonskog okvira ozakoni te u najavljenoj sveobuhvatnoj reformi sustava znanosti i visokog obrazovanje pretvori u institucionalni standard. Transformacija Nacionalnog vijeća prema zamišljenom zakonu To se može ilustrirati na primjeru predviđenog transformiranja uloge Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj (dalje: Nacionalno vijeće) u sklopu sveobuhvatne reforme sustava znanosti i visokog obrazovanja. Prema važećem Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju Nacionalno vijeće definirano je kao „najviše stručno tijelo koje se brine za razvitak i kvalitetu cjelokupne znanstvene djelatnosti i sustava znanosti, visokog obrazovanja i tehnološkog razvoja u Republici Hrvatskoj“ (čl. 6. st. 1.). Da bi moglo autonomno obavljati zadaće „najvišeg stručnog tijela“ Nacionalno vijeće stavljeno je pod ingerenciju Hrvatskog sabora kao nositelja zakonodavne vlasti, pa je tako predviđeno da članove i predsjednika Nacionalnog vijeća imenuje Sabor na prijedlog saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu. Odnos prema izvršnoj vlasti jasno je postavljen u odredbi da Nacionalno vijeće „na svoje sjednice poziva ministra te po potrebi druge članove Vlade RH, koji mogu sudjelovati u raspravi bez prava glasa“. Unatoč izričitoj volji zakonodavca da Nacionalno vijeće djeluje u potpunoj neovisnosti u odnosu na izvršnu vlast, aktualni ministar ostvario je, zahvaljujući sustavu političke korupcije, potpunu kontrolu nad radom „najvišeg stručnog tijela“. SUPOK je iznimno učinkovit oblik djelovanja jer neformalno povezuje pojedince bez obzira na njihovu pripadnost različitim institucijama ili različitim stranama u podjeli vlasti. Bilo je dovoljno da aktualni ministar, kao predstavnik izvršne vlasti, s predsjednicom Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu, kao predstavnicom zakonodavne vlasti, uspostavi zakulisni dosluh o budućem sastavu Nacionalnog vijeća da bi preko „svojih ljudi“ zagospodario „najvišim stručnim tijelom“. Na njihovu nesreću operaciju su izveli traljavo tako da je imenovanje novih članova Nacionalnog vijeća, s jedne strane, osporeno utemeljenim i neugodnim prigovorima dok je, s druge strane, završilo u humorističkim vodama nakon što je novi sastav Nacionalnog vijeća, zbog visokog udjela ministrovih lovačkih drugara, koje je u suradnji s predsjednicom Odbora uspio ubaciti u prijedlog za imenovanje, prozvan „lovačkim društvom“. Saborski zastupnik i član Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Damir Bakić razotkrio je u saborskoj raspravi skandalozni postupak u kojem je Odbor predložio osam novih članova Nacionalnog vijeća [https://www.youtube.com/watch?v=FMNRDrhcHCI]. Prijedlog novih članova izglasan je na temelju „papirića iz hlača i sakoa“, pri čemu predsjednica Odbora nije dopustila raspravu prije nego tek nakon obavljenog glasovanja, što je zastupnik Bakić ocijenio „nezamislivim i negacijom parlamenta“. Na prigovor da u odabiru predloženika nisu bili uvaženi kriteriji iz javnog poziva i odgovarajuće zakonske odredbe (znanstveni doprinos, regionalna zastupljenost, zastupljenost znanstvenih i umjetničkih područja, rodna ravnopravnost) samouvjerena predsjednica Odbora dala je antologijski odgovor u stilu „sanctae simplicitatis“ da će se „ubuduće o tome voditi računa“. U Nacrtu prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, koji je početkom ožujka ove godine iz radionice u Ministarstvu znanosti i obrazovanja neplanirano i nakratko dospio u stvarnu javnu raspravu, predviđeno je da Nacionalno vijeće, koje je inače u Nacrtu izgubilo prestižnu oznaku „najvišeg stručnog tijela“, imenuje Hrvatski sabor na prijedlog Ministarstva. Taj radikalni zahvat u postojeću regulaciju, koji u bitnome mijenja status Nacionalnog vijeća, vješto je prikriven i odaje ga tek uzgredno preciziranje da će Ministarstvo pritom „voditi računa o razmjernoj zastupljenosti znanstvenih područja i umjetničkog područja te regionalnoj zastupljenosti članova“ (čl. 88. st. 3. Nacrta). Time otpada potreba za „papirićima iz hlača i sakoa“ i za nametanjem predizborne šutnje prije glasovanja. Drugim riječima, aktualni ministar svoje devijantno ponašanje prema važećim propisima kojim je, u tehnologiji sustavne političke korupcije, „najviše stručno tijelo“ uspio pretvoriti u poslušničko tijelo izvršne vlasti, svojim Nacrtom zakona pokušava legalizirati i nametnuti kao institucionalni standard. Bila bi to konačna pobjeda sustavne političke korupcije, jer bi ona time postala zakon, a borba protiv korupcije postala bi protuzakonita djelatnost. Ovdje treba tek naznačiti da se aktualni ministar, kao što je to opisano u slučaju Nacionalnog vijeća, na isti način, dakle prema nekom zamišljenom svom zakonu koji se tek nedavno pojavio u formi nacrta, odnosio i prema drugim tijelima u sustavu visokog obrazovanja, pri čemu je posebnu brutalnost iskazao početkom 2021. godine u neviđenim pritiscima na Sveučilišni savjet Sveučilišta u Zagrebu, preko kojega je pokušao destabilizirati jedini sveučilišni sustav u državi koji je u stanju pružiti otpor Ministarstvu kako bi time pripremio teren za nadolazeću veliku zakonodavnu obmanu. U čemu se sastoji velika zakonodavna obmana ministra Radovana Fuchsa? Dobro je poznato da je Radovan Fuchs već bio ministar (2009.-2012.), ali je zbog efekta kratkog kolektivnog pamćenja slabo poznato da je njegov prethodni mandat završio fijaskom. Pokušaj da njemu svojstvenim metodama nametne paket od tri zakona za područje znanosti i visokog obrazovanja neslavno je propao 2011. godine u plebiscitarnom odbijanju koje je uspjelo kao nikad dotad objediniti akademsku zajednicu, ali i znatno šire društvene snage uključujući i suprotstavljene političke stranke. U uređenoj državi ne bi se moglo dogoditi da netko s takvom hipotekom za vratom ponovno postane ministar. Ako bi se nekom zabunom to i dogodilo, parametrima zdrave pameti nije moguće shvatiti da bi takvom resornom ponavljaču smjela dopustiti nova prilika da istim metodama, s istim ciljevima i akterima reprizira resorno zlostavljanje akademske populacije iz prethodnog mandata. Nova prilika stvorila se slijedom nevolja koje su snašle Europu i posebice Hrvatsku, koju je uz pandemiju dodatno pogodio snažni potres. Kako nevolje, prema narodnoj mudrosti, nikada ne dolaze same nego se vole grupirati tako se navedenim nevoljama, u slučaju Hrvatske, pridružila i treća u obliku reprize Fuchsovih zakona iz 2011. godine. Za razliku od prve dvije, ova treća se mogla spriječiti. Tako dolazimo do problema resorne samovolje aktualnog ministra, koju može provoditi s obzirom na evidentnu činjenicu da je od mandatara dobio carte blanche za slobodnu eksploataciju resora bez ikakvih ograničenja. Pitanje o razlozima i stvarnim motivima za tu vrstu iživljavanja izvršne vlasti nad najobrazovnijim dijelom nacije odnosi se na više razine vlasti, što ovdje nije u fokusu. Nova prilika ukazala se u obliku Uredbe 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. veljače 2021. o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost [https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=uriserv%3AOJ.L_.2021.057.01.0017.01.HRV&toc=OJ%3AL%3A2021%3A057%3ATOC] (dalje: Uredba), koja je otvorila mogućnost da države članice iz europskih fondova dobiju znatna bespovratna financijska sredstva radi ublažavanja posljedica krize uzrokovane pandemijom te radi jačanja otpornosti na krizne izazove. Uredbom su države članice, koje se žele uključiti u mehanizam dodjele europskih sredstava, dobile obvezu da do 30. travnja 2021. Europskoj komisiji dostave Nacionalni plan oporavka i otpornosti (skraćeno: Nacionalni plan). Plan oporavka i otpornosti zamišljen je kao „sveobuhvatni i koherentni paket mjera za provedbu reformi i javnih ulaganja“ (čl. 17. st. 1.). Uredba je međutim neoprezno otvorila mogućnost da se nacionalni plan oporavka i otpornosti, kao administrativni preduvjet za dobivanje europskih sredstava, može integrirati u jedinstveni dokument s nacionalnim programom reformi (čl. 18. st.3). S obzirom na činjenicu da pritom nisu propisane procedure i pravila za takvo povezivanje raznorodnih dokumenta, time su širom otvorena vrata za političke manipulacije kojima se dodjela europskih sredstava može iskoristiti kao financijska ucjena za provođenje samovoljnih mjera pod krinkom nužnih reformi. Nacionalni program reformi zahtijeva bitno različitu metodologiju izrade i bitno različitu proceduru donošenja od Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, koji se donosi u prigodnu svrhu „povlačenja“ europskih sredstava. Nacionalni program reformi kao strateški dokument može donijeti samo Hrvatski sabor. Naravno da je Hrvatska, čim se ukazala prilika, ušla na „širom otvorena vrata“ i krenula pogrešnim putem, posebice što se tiče reforme sustava znanosti i visokog obrazovanja. To je izrijekom potvrdio gosp. Andrej Plenković, predsjednik Vlade Republike Hrvatske u uvodnom obrazlaganju „Informacije o sažetku Nacrta Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026.“ koja se kao točka našla na dnevnom redu Hrvatskog sabora znakovitog datuma 1. travnja 2021. Tom prigodom premijer je rekao: „Dakle, kao što znate, Nacionalni plan oporavka i otpornosti, koji će biti fuzioniran s Nacionalnim programom reformi, u svojoj je naravi akt koji usvaja Vlada Republike Hrvatske, a ne Hrvatski sabor.“ Ovdje se ne može ulaziti u analizu je li uopće i u kojoj bi mjeri tehnologija „fuzioniranja“ bila zlorabljena u drugim dijelovima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, ali sa sigurnošću možemo tvrditi da je aktualni ministar znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Radovan Fuchs upravo u toj tehnologiji izveo svoju veliku zakonodavnu obmanu u području znanosti i visokog obrazovanja. Njegova se velika zakonodavna obmana sastoji od inicijalnog podmetanja vlastitih interesnih projekcija pod krinkom neupitnih reformi u Nacionalni plan oporavka i otpornosti, te potom od niza krupnih prevara i raznih smicalica, pomoću kojih, nakon što je Nacionalni plan odobren, nastoji forsiranjem tzv. „promjene zakonodavnog okvira“ brzinski provesti svoju inicijalno podmetnutu kvazireformu. Pritom se kao momentom pritiska, kao što je to od samog početka bilo zamišljeno, u prvom redu služi financijskom ucjenom „povlačenja“ europskih sredstava, ali i brojnim drugim, već spomenutim koruptivnim pomagalima. Inicijalno podmetanje Inicijalno ugrađivanje zamisli ministra Fuchsa i njegova interesnog kruga pod maskom nužnih reformi u tekst nacrta Nacionalnog plana oporavka i otpornosti počelo je u odajama Ministarstva nekoliko mjeseci prije nego je donesena Uredba, u vrijeme kada se inače na razini Vlade užurbano radilo na pripremanju nacrta Nacionalnog plana. Na izradi dijela nacrta Nacionalnog plana koji se odnosio na znanost i visoko obrazovanje radilo je nekoliko dužnosnika i službenika, među kojima je bila samo jedna osoba s iskustvom u znanosti i visokom obrazovanju te s odgovarajućim konceptualnim kapacitetom. Budući da je zastupala heretičke stavove - da bi u izradu Nacionalnog plana trebalo uključiti akademsku zajednicu, te posebno Rektorski zbor i Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, zatim da u Nacionalni plan treba uvrstiti znanstvene centre izvrsnosti kao i sustav znanstvenog izdavaštva te da treba osigurati ravnopravan tretman društveno-humanističkih znanosti – bila je tretirana kao protivnik reformskih ideja te je postupno dospjela u izolaciju. Bile su to zabranjene teme. Ako bi nešto od tih tema uspjela uvrstiti u tekst nacrta Nacionalnog plana, to bi preko noći bilo izbrisano. Premda je bila u nadređenom statusu državne tajnice, bila je izložena svojevrsnom mobingu od strane podobnih službenika iz ministrova povjerljivog kruga. Jedini izlaz iz neprijateljskog radnog okruženja i psihički nepodnošljive situacije bila je ostavka na dužnost državne tajnice. Razriješena je dužnosti 4. ožujka 2021., čime je bila uklonjena i zadnja prepreka da ministar i njegov amaterski krug modeliraju svoj dio nacrta Nacionalnog plana prema vlastitim željama. U onome što su napravili zrcali se tragični raskorak između visokih ambicija koje prelaze u megalomaniju i više nego skromnih kompetencija koje su tek dostajale da se rječnikom, kakav obožava europska birokracija, sroči programski galimatijas kojemu je svrha ionako bila da prikrije stvarne namjere, ali da, nakon što se pribavi blagoslov europskih tijela, formalno omogući njihova realizacija u obliku paketa novih zakona. Pitanje je zašto ministar koji bi se, zajedno sa svojim diletantskim timom, morao svojski namučiti da korektno provede i minornu novelaciju zakona, preuzima megalomansku zadaću donošenja paketa zakona kojim se želi stvoriti „novi zakonodavni okvir“ i obaviti „sveobuhvatnu reformu“ sustava znanosti i visokog obrazovanja. O njihovu diletantizmu i nedoraslosti za zahtjevnije zakonodavne projekte dovoljno svjedoči podatak da Ministarstvo pravosuđa i uprave ne može potvrditi usklađenost nacrta prijedloga zakona sa Zakonom o općem upravnom postupku, zbog čega se ne može započeti zakonodavni postupak. Naime, Vlada RH u 13. sazivu na 24. sjednici održanoj 24. svibnja 2016. donijela je Zaključak o obvezi dostave Izjave o usklađenosti nacrta prijedloga zakona sa Zakonom o općem upravnom postupku [ https://vlada.gov.hr/UserDocsImages//2016/Sjednice/2016/24%20sjednica%20Vlade//24%20-%2017.pdf]. Njime su obvezana središnja tijela državne uprave da u pripremi nacrta prijedloga zakona koji sadržava odredbe kojima se uređuju pojedina pitanja upravnog postupka dostave Ministarstvu uprave Izjavu o usklađenosti nacrta prijedloga zakona i Prikaz usklađenosti postupovnih odredbi sa Zakonom o općem upravnom postupku. Nacrt prijedloga zakona uz koji nije priložena potpisana Izjava o usklađenosti nacrta prijedloga zakona neće se uputiti u daljnji zakonodavni postupak, nego će se vratiti stručnom nositelju na doradu. Izjava o usklađenosti nacrta prijedloga zakona i Prikaz usklađenosti postupovnih odredbi sa Zakonom o općem upravnom postupku predviđaju da ministarstvo koje predlaže nacrt zakona mora jednoznačno i uvjerljivo ispuniti rubrike: Odredbe nacrta prijedloga zakona koje se odnose na upravno postupanje (broj članka i tekst odredbi), Odredbe Zakonom o općem upravnom postupku, koje dopuštaju da se pojedina pitanja upravnog postupka uređuju drukčije, Drugi razlozi za drukčije propisivanje pojedinih pitanja upravnog postupka, Obrazloženje. Na to Ministarstvo uprave treba dati svoje mišljenje je li prijedlog odredbe u skladu sa odredbama Zakona o općem upravnom postupku? (da/ne). Nacrt zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti ne može dobiti pozitivno mišljenje jer uvodi postupke sui generis i želi biti lex specialis, ali je podnormiran i delegira razradu pravila postupka na provedbene propise, što je nesukladno načelima vladavine prava, hijerarhije propisa i objektivne pravne sigurnosti. Paket zakona stara je opsesija ministra Fuchsa još iz vremena prvog njegova pojavljivanja u ulozi resornog spasitelja. U neredu paketa, u mnoštvo drugih, po mogućnosti zbunjujućih regulacija, najlakše je sakriti stvarnu namjeru agilnog zakonotvorca da se sustav znanosti i visokog obrazovanja zakonski uredi po mjeri sustavne političke korupcije, odnosno da se politička korupcija ozakoni i oslobodi ponižavajućeg položaja u kojem se mora koristiti „papirićima iz hlača i sakoa“. Neka sve bude elegantno i legalno. Stvarna je namjera i glavni razlog ministrova opterećivanja sa zakonskim paketom koncentriranje političke i upravljačke moći u osobi ministra i u pripadajućem resoru radi kadrovskog zaposjedanja sustava u prvom koraku, utjecaja na financijske tokove u drugom koraku te, u konačnici, radi utjecaja na završno „poniranje“ financijskih tokova u institucionalne i personalne okvire. Ta namjera, izražena u koruptivnom trokoraku, nije vidljiva u programskom galimatijasu Nacionalnog plana, što je razumljivo, jer ju je tamo trebalo upravo prikriti. Ona će u punom sjaju bljesnuti u prvim nacrtima zakona koji su izišli iz zakonodavne radionice Ministarstva. U Nacionalnom planu trebalo je tek inicijalno podmetnuti lažnu (neobrazloženu i neverificiranu) potrebu za donošenjem paketa zakona, koja će se, nakon odobrenja Nacionalnog plana na europskim tijelima, pretvoriti u državnu obvezu Hrvatske prema Europskoj uniji pod prijetnjom gubitka povećih iznosa bespovratnih sredstva. U paketu su se tako našla tri nova zakona iz segmenta znanosti i visokog obrazovanja: 1) Zakon o Hrvatskoj zakladi za znanost; 2) Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i 3) Zakon o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju. U paket je, za svaki slučaj, dometnut i jedan novi pravilnik (Pravilnik o uvjetima za izbor u znanstvena i znanstveno-nastavna zvanja). Zakon o Hrvatskoj zakladi za znanost kao zakonodavni prioritet S obzirom na okolnost da aktualni ministar pokazuje posebnu osjetljivost za financijska pitanja te posebnu brižnost za financijske tokove, ne čudi da je donošenje novoga Zakona o Hrvatskoj zakladi za znanost postalo njegov zakonodavni prioritet. Samo dvadesetak dana nakon što je predsjednica Europske komisije gđa Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije 8. srpnja 2021. svečano uručila gosp. Andreju Plenkoviću, predsjedniku Vlade RH odobreni Nacionalni plan oporavka i otpornosti, ministar Fuchs je stavio Zakon o Hrvatskoj zakladi za znanost u proceduru savjetovanja sa zainteresiranim javnošću. Savjetovanje je otvoreno 29 srpnja 2021. i trajalo je do 28 kolovoza 2021., što znači da je održano usred kolektivnog godišnjeg odmora u sustavu znanosti i visokog obrazovanja (?!). U obrazac savjetovanja uneseno je ukupno 15 općih komentara, od kojih se samo jedan odnosio na tekst Prijedloga zakona, dok su ostali sadržavali uniformnu poruku kako „u potpunosti podržavaju Prijedlog Zakona o Hrvatskoj zakladi za znanost“, što neodoljivo podsjeća na „papiriće iz sakoa i hlača“, pogotovo što je tekst s jednog papirića krivo prepisan tako da se komentator „u potpunosti složio“ s prijedlogom „Zakona o Hrvatskoj nakladi za znanost“. Jedan je komentar, onaj koji se odnosio na sadržaj Prijedloga zakona, dala sveučilišna profesorica, dok su preostalih 14 komentara unijeli srednjoškolski i osnovnoškolski nastavnici, pri čemu je najveći interes zabilježen u populaciji osnovnoškolskih nastavnika (8 komentara). Kako nije logično da bi se u javnom savjetovanju s (ne)zainteresiranom javnošću najvećim dijelom pojavile osobe koje u svom profesionalnom životu ne dolaze u doticaj s djelatnošću Hrvatske zaklade za znanost, opravdano je posumnjati da bi posrijedi moglo biti lažiranje javne rasprave u mehanizmu trgovanja utjecajem. Osnovana sumnja u takvu mogućnost proizlazi iz činjenice da bezrezervni podržavatelji Prijedloga zakona mahom dolaze iz sustava osnovnog i srednjeg obrazovanja, u kojem su ovisni o nadležnom ministru pa bi mogli biti zainteresirani da mu se dodvore u stvari do koje je njemu posebno stalo. Nije nemoguće da bi na takvo iskazivanje odanosti mogli biti potaknuti iz ministrova neposrednog okružja. No, to bi definitivno bila drugačija vrsta zainteresiranosti od one koju prvenstveno ima u vidu Zakon o pravu na pristup informacijama ili Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. Ministar je imao peh da je jedna pripadnica zainteresirane javnosti za vrijeme godišnjeg odmora pratila stranicu javnog savjetovanja pa je tako propala stopostotna podrška (ne)zainteresirane javnosti Prijedlogu zakona. Štoviše, dežurna pripadnica zainteresirane javnosti u svom je komentaru precizno detektirala devijantni motiv ne samo za donošenja ovog zakona nego i za donošenje čitavog paketa Fuchsovih zakona. Sve ono što je u ovom komentaru rečeno o dovođenju Zaklade „u ovisnički položaj u odnosu na MZO“ u Prijedlogu Zakona o Hrvatskoj zakladi za znanost, do zadnjeg se zareza može primijeniti na status Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, zatim na status Rektorskog zbora i konačno na status svakog pojedinog sveučilišta (preko sveučilišnog vijeća) u Nacrtu prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. Komentar prenosimo u cijelosti: „U članku 3. stoji da je osnivač Zaklade RH, a osnivačka prava i obveze u ime RH ostvaruje ministarstvo nadležno za znanost. Premda se odabir tijela koje ostvaruje osnivačka prava i obveze čini logičnim, pitam se nije li na taj način Zaklada stavljena u ovisnu i podređenu poziciju naspram Ministarstva znanosti i obrazovanja, dok je namjera osnivanja HRZZ da bude neovisna institucija s ciljem razvoja i promicanja znanosti i tehnologije u RH. Ovo je promjena u odnosu na postojeći Zakon o HRZZ, u kojem tog "zastupanja" MZO nema. Zašto taj "zastupnik" nije npr. Sabor RH nego nadležno ministarstvo? I u nekim drugim člancima prijedloga novog Zakona o HRZZ vidljivo je da MZO ima kontrolu i završnu riječ, što nije bio slučaj u postojećem Zakona o HRZZ. Npr. u novom prijedlogu Strateški plan Zaklade se donosi uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za znanost (članak 10), dok je u dosadašnjem Zakonu strateški plan predlagan izravno i neovisno o MZO Saboru RH (koji ga je onda i donosio), što je po mojem sudu bolje rješenje koje je upućivalo na neovisnost i samostalnost Zaklade, a sada to nije slučaj. Svojevrsni ovisnički položaj Zaklade u odnosu na MZO vidljiv je po mojem sudu i u odredbi da se Pravilnik o uvjetima i postupku dodjele sredstava za ostvarivanje svrhe Zaklade donose "uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za znanost", što upućuje na izravnu kontrolu MZO nad Zakladom, odnosno sredstvima financiranja. Ta je kontrola i eksplicirana u članku 18. Dakle, čini se da je ključna promjena novog prijedloga Zakona o HRZZ u odnosu na stari veća kontrola MZO nad radom Zaklade, dok je minorizirana uloga Sabora RH, što ne vidim kao strateški dobru odluku i mislim da nije u duhu namjere s kojom je Zaklada osnovana. Mislim da je važno da u sustavu imamo nezavisnu instituciju koja se vodi jedino i isključivo kriterijima znanstvene izvrsnosti, bez posredničkog uplitanja resornog ministarstva. Iz novoga se prijedloga Zakona o HRZZ čini kao da je Zaklada više "podružnica" MZO, a manje samostalna i nezavisna institucija sustava. Srdačan pozdrav, prof. dr. Dinka Čorkalo Biruški“ Osim u navedenom komentaru, koji je od velike važnosti zbog pravodobnosti reakcije i kristalne artikulacije problema, zainteresirana se javnost masovnije oglasila o Prijedlogu Zakona o Hrvatskoj zakladi za znanost sredinom ožujka 2022. donekle zakašnjelim Otvorenim pismom premijeru, ministru znanosti i saborskim zastupnicima [https://www.index.hr/vijesti/clanak/69-znanstvenika-vladi-zaustavite-stetan-zakon/2347495.aspx]. U Otvorenom pismu 69 znanstvenika, koji su bili izravno uključeni u dosadašnji rad Zaklade, traži da se Zaklada ne podvodi pod utjecaj politike i da se u njenom radu ne napuštaju kriteriji znanstvene izvrsnosti. Dopis završava apelom da se zaustavi zakonodavni korak u pogrešnom smjeru: „Novi prijedlog zakona kojim se rad Zaklade stavlja pod nadzor politike, a kriteriji znanstvene izvrsnosti kod izbora stručnih tijela se jasno i izrijekom ne spominju znači veliki korak natrag, te apeliramo da se taj korak ne napravi“. Ova je reakcija bila donekle, ali ne u potpunosti zakašnjela. Došla je, doduše, nakon što je Prijedlog zakona bio prihvaćen u prvom čitanju na sjednici Sabora 28. siječnja 2022., ali je došla dovoljno ranije nego li je Vlada na sjednici 31. ožujka 2022. bez ikakva problematiziranja usvojila konačni Prijedlog zakona u kojem su kontrolni mehanizmi Ministarstva nad Zakladom tek kozmetički ublaženi. U konačnom Prijedlogu zakona uvažene su neke primjedbe iz saborske rasprave, ali nitko nigdje nije ni spomenuo ovdje citiranu, supstancijalnu primjedbu iz savjetovanja sa zainteresiranom javnošću kao ni Otvoreno pismo 69 znanstvenika. To svjedoči o tome u kojoj mjeri izvršna vlast (ne)uvažava stavove zainteresirane javnosti. Arogantno neobaziranje na mišljenja i stavove zainteresirane javnosti moglo bi prouzročiti probleme i otvoriti neugodna pitanja toj istoj vlasti kada stane u red za dodjelu očekivanih sredstava iz fondova Unije prema pravilima Mehanizma, koja kao obvezatan dokazni element predviđaju „sažetak provedenog postupka savjetovanja s relevantnim nacionalnim dionicima“ (Uredba, točka 39. preambule), odnosno objašnjenje „načina na koji je doprinos dionika uzet u obzir u planu za oporavak i otpornost“ (Uredba, čl 18. točka 4.q.). Što bi se uopće o tome moglo napisati? Prevare i smicalice u forsiranju novog zakona Dok je prvi zakon iz Fuchsova paketa uspio „ispod radara“ proći ljetno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću te dospjeti do drugog čitanja u saborskoj proceduri prije nego što se oglasio alarm zainteresirane javnosti, drugi je zakon iz istog paketa, Nacrt prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti dobio eksplicitnu odbijenicu Senata Sveučilišta u Zagrebu prije nego što je ušao u postupak javnog savjetovanja. U Zaključcima [http://www.unizg.hr/fileadmin/rektorat/Novosti_press/Mediji/Priopcenja/Zakljucci_Senata_o_nacrtima_zakona_koji_se_odnose_na_reformu_sustava_znanosti_i_visokoga_obrazovanja.pdf] koji su doneseni na sjednici Senata 22. ožujka 2022., pod točkom I. stoji da se „Nacrt prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koji je izradilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja odbacuje u cijelosti“. U nastavku je taksativno navedeno 18 razloga za takav rezolutni stav Senata. U točki II. Zaključaka stoji: „Nacrt prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, koji je izradilo Povjerenstvo za zakonske akte koji uređuju sustav znanosti i visokog obrazovanja Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, prihvaća se kao polazišna podloga za raspravu o cjelovitoj reformi sustava znanosti i visokog obrazovanja.“ Time je prekršen tabu ministra Fuchsa i njegove zakonodavne sljedbe, kojim je bilo najstrože zabranjeno spominjati alternativni Nacrt prijedloga Zakona koji je izradilo Povjerenstvo Nacionalnog vijeća, pa čak i smatrati da takav zastrašujući entitet smije uopće postojati. Tabu je preko „lovačke komponente“ prenesen na novi sastav Nacionalnog vijeća tako da je postalo nezamislivim da bi na sjednicama Nacionalnog vijeća u novom sastavu netko izustio tu strogo zabranjenu sintagmu. Ostalo je neizvjesno hoće li ministar Fuchs Zaključke Senata Sveučilišta u Zagrebu također proglasiti tabuom, ponašati se kao da ne postoje i svoj neslavni Nacrt prijedloga Z | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
105 | Josip Bota | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. | Predlažem osiguravanje reprezentativnost studentskih predstavnika na način da se uvede obavezno glasovanje prilikom upisa u novu akademsku godinu ili uz definiranje minimalnog praga izlaznosti od 30% studentskog glasačkog tijela svake sastavnice. | Primljeno na znanje | Prijedlog ćemo razmotriti. |
106 | Josip Bota | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 19. | Predlažem osiguravanje reprezentativnost studentskih predstavnika na način da se uvede obavezno glasovanje prilikom upisa u novu akademsku godinu ili uz definiranje minimalnog praga izlaznosti od 30% studentskog glasačkog tijela sastavnice. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
107 | Tomislav Krznar | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 90. | U nacrtu Zakona predlaže se ukidanje postojećih područnih vijeća kao što se i uočava nedostatno objašnjena veza između Nacionalnog vijeća i matičnih odbora. Ovlasti koje su imala područna vijeća - na razini područja znanstvene djelatnosti, što je širi vidik o predloženih nadležnosti matičnih povjerenstava - prema trenutačnoj regulativi osiguravala su kvalitetniji rad u upravljanju znanstvenom infrastrukturom (kategorizacija časopisa, praćenje kvalitete rada časopisa i međunarodne vidljivosti itd.), sudjelovanjem u određivanju kriterija "uspona po akademskoj ljestvici", praćenjem sadržaja međunarodnih akademskih aktivnosti te omogućavanja boljeg uključivanja hrvatskih znanstvenih kapaciteta u međunarodni znanstveni prostor. Predložena rješenja u odnosu na trenutnu situaciju su "korak unatrag" budući da iz sadržajnih, strukturalnih i provedbenih razloga ne mogu osigurati potrebne uvjete za ravnomjeran razvoj znanstvenih istraživanja po znanstvenim područjima. Posebno složenu situaciju može se uočiti u području humanističkih znanosti uzevši u obzir posebnosti pripadajućih polja. Ukidanje područnih vijeća otvara prazninu u funkcionalnom sustavu, a predloženo rješenje ne daje uvide u potencijalno bolje situacije. Predlaže se očuvanje postojećih područnih vijeća. Izv. prof. dr. sc. Tomislav Krznar, član Područnog vijeća za humanističke znanosti, Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
108 | Tomislav Stojanov | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Nacrt prijedloga Zakona ne predviđa postojanje tijela za akademsku etiku i čestitost na nacionalnoj razini. Zaključak iz uvodnog pregleda stanja da je rješavanje etičkih pitanja na nacionalnoj razini “nepotrebno administrativno opterećenje” posve je neprimjeren i nepromišljen u vremenu snažno ugroženih akademskih vrijednosti u Europi, a o čemu svjedoči i Bonska deklaracija o slobodi znanstvenih istraživanja iz 2020. Republika Hrvatska potpisnica je navedene deklaracije. U njoj se, među ostalim, govori o ulozi vlada u zaštiti akademskih sloboda: “Prepoznajemo važnost potrebe postojanja snažnih zakonskih okvira, utemeljenih na vladavini zakona i osiguravanju i zaštiti akademskih sloboda, kako znanstvenih ustanova, tako i pojedinih istraživača.” Ukidanje nacionalnog tijela za etiku za akademsku zajednicu ne doprinosi uvođenju snažnih zakonskih okvira. Tijela zadužena za njihov nadzor ne smiju se dokidati nego upravo suprotno - osnaživati. Nacionalno tijelo za akademsku etiku i čestitost potrebno je i iz sljedećih razloga: (1) Znanstvenici zaposleni u javnim znanstvenim institutima, kao i dio zaposlenika na sveučilištima, imaju samo jednu razinu etičke zaštite, što predstavlja diskriminaciju u odnosu na, primjerice, zaposlenike Sveučilišta u Zagrebu koji imaju dvije etičke razine – na fakultetima i na Etičkom savjetu Sveučilišta. Svi znanstvenici moraju imati višu etičku razinu kojoj se moraju moći obratiti radi izbjegavanja potencijalnog sukoba interesa ili u slučaju složenijih etičkih postupaka. (2) Određena etička pitanja, kao što su ugrožavanje akademskih sloboda, sumnje na plagijarizam ili akademski mobing, vrlo su osjetljiva i složena, te zahtijevaju dobro educirane i motivirane članove etičkih povjerenstava. Postojanje nacionalnog tijela od iznimne je važnosti da bi se takve prijave mogle procesuirati jer je praksa pokazala da se institucionalna etička povjerenstva ne mogu nositi s visoko osjetljivim predmetima. Potreba za postojanjem nacionalnog tijela za etiku u znanosti i visokom obrazovanju iznesena je i u Otvorenom pismu Vladi RH o stanju u hrvatskoj znanosti i visokom obrazovanju i o planu razvoja do 2026. od 2. studenog 2021., koje je potpisalo 30 znanstvenika. Stoga, predlažemo da zakonodavac predvidi uspostavljanje nacionalnoga tijela za etiku i čestitost u znanosti i visokom obrazovanju. Zakon svakako treba predvidjeti i obavezno obrazovanje svih članova etičkih povjerenstava u akademskoj zajednici u zemlji, kao i potrebu za promocijom etičkih vrijednosti i čestitosti, uključujući mjere za prevenciju narušavanja etičkih vrijednosti i čestitosti. Dr. sc. Pavel Gregorić, Institut za filozofiju Prof. dr. sc. Mirko Planinić, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu Prof. dr. sc. Vlatko Silobrčić, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti Dr. sc. Tomislav Stojanov, University of Nottingham, UK Prof. dr. sc. Blaženka Divjak, Fakultet organizacije i informatike, Sveučilište u Zagrebu Dr. sc. Mladen Domazet, Institut za političku ekologiju Izv. prof. dr. sc. Vesnica Garašić, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Sveučilište u Zagrebu Prof. dr. sc. Hrvoje Kraljević, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu Dr. sc. Iva Škrinjar, Institut Ruđer Bošković Prof. dr. sc. Maja Vehovec, umirovljena znanstvena savjetnica, Sveučilište u Rijeci Nastavno na Otvoreno pismo Vladi RH o stanju u hrvatskoj znanosti i visokom obrazovanju i o planu razvoja do 2026. od 2. studenog 2021. https://zenodo.org/record/5005986 | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
109 | Tomislav Stojanov | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 56. | Predlažemo izbacivanje „narušavanje ugleda visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta“. Ugled se vrlo različito tumači, stoga uvođenje ovakve odredbe u zakon može narušiti akademske slobode ili druga prava pojedinaca. S predloženim zakonskim rješenjem pretpostavlja se da bi stegovno povjerenstvo moralo znati gdje završava sloboda akademskog izražavanja, a počinje ugled ustanove. Ovo je još jedan dokaz potrebe postojanja nacionalnog tijela za etiku jer stegovno povjerenstvo ne može donijeti takve odluke bez etičkog povjerenstva. Dr. sc. Pavel Gregorić, Institut za filozofiju Prof. dr. sc. Mirko Planinić, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu Prof. dr. sc. Vlatko Silobrčić, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti Dr. sc. Tomislav Stojanov, University of Nottingham, UK Prof. dr. sc. Blaženka Divjak, Fakultet organizacije i informatike, Sveučilište u Zagrebu Dr. sc. Mladen Domazet, Institut za političku ekologiju Izv. prof. dr. sc. Vesnica Garašić, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Sveučilište u Zagrebu Prof. dr. sc. Hrvoje Kraljević, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu Dr. sc. Iva Škrinjar, Institut Ruđer Bošković Prof. dr. sc. Maja Vehovec, umirovljena znanstvena savjetnica, Sveučilište u Rijeci Nastavno na Otvoreno pismo Vladi RH o stanju u hrvatskoj znanosti i visokom obrazovanju i o planu razvoja do 2026. od 2. studenog 2021. https://zenodo.org/record/5005986 | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
110 | Tomislav Stojanov | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 85. | Definicija tko je sve znanstvenik jest preširoka. Osoba upisana na doktorski studij NE MOŽE biti nazvana znanstvenikom. To je formalno moguće tek obranom doktorske disertacije. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
111 | Tomislav Stojanov | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 39. | Prijedlog Zakona navodi tri temeljna kriterija odabira osobe za radno mjesto u sustavu znanosti i visokog obrazovanja: (1) odgovarajući stupanj obrazovanja, (2) ispunjavanje Nacionalnih sveučilišnih, znanstvenih i umjetničkih kriterija, te (3) dodatni kriteriji visokog učilišta ili instituta. Međutim, nigdje se ne kaže da kandidat s većim brojem ispunjenih kriterija ima prednost pri zapošljavanju. Predlažem da se izrijekom navede da kandidat s većim brojem zadovoljenih kriterija ima prednost pri zapošljavanju. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
112 | Tomislav Stojanov | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 87. | Postoji Rektorski zbor i Zbor veleučilišta, ali zašto ne postoji zbor koji bi objedinjavao javne znanstvene institute? Potreba za postojanjem tijela koje bi uskladilo rad mnogobrojnih javnih znanstvenih instituta jasno se vidi u članku 87. stavci 3 u kojoj se govori o predlaganju kandidata za članove Nacionalnog vijeća od strane javnih znanstvenih instituta. Dok s jedne strane Rektorski zbor i Zbor veleučilišta predlažu svoje kandidate, iza kojih stoje mnogobrojne procedure i višestruke razine akademskoga potvrđivanja (odsjek, fakultetsko vijeće, senat, rektorski zbor), javni znanstveni instituti mogu dobiti svoga kandidata u Nacionalnom vijeću na temelju samo jedne instancije – znanstvenoga vijeća, a koje u konačnici može predstavljati iznimno mali broj članova. | Primljeno na znanje | U Republici Hrvatskoj ima 25 javnih znanstvenih instituta različitih po veličini, broju znanstvenika i znanstvenom području u kojem institut obavlja djelatnost te je predlagatelj mišljenja da u ovom trenu nije moguće formirati zbor javnih znanstvenih instituta. |
113 | MIRNA VARGA | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | U potpunosti podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. Osim navedenih skupina, i nastavnici u nastavnim zvanjima trebaju imati pravo na plaćenu slobodnu studijsku godinu kako bi mogli usavršavati svoje nastavničke kompetencije, ali i posvetiti se znanstveno-stručnom radom koji je, također, sastavni dio njihovog posla. Dr.sc. Mirna Varga, viša predavačica Katedra za zajedničke sadržaje, Filozofski fakultet u Osijeku | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
114 | Pravobranitelj za osobe s invaliditetom | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Iako se u prvom članku te kroz obrazloženje donošenja novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti definira da se prijedlog Zakona donosi, između ostalog, s ciljem propisivanja temeljnih načela obavljanja djelatnosti visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti… te osnovnih pitanja u vezi s izvođenjem studija i pravima i obavezama studenata te ističe da bi Zakon trebao pozitivno utjecati i na uključivanje u sustav visokog obrazovanja većeg broja pripadnika marginaliziranih skupina među kojima su i studenti s invaliditetom, predložene odredbe i dalje nisu usklađene s UN-ovom Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom koju se RH ratifikacijom obvezala poštivati i ugraditi u svoje nacionalno zakonodavstvo. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
115 | Neven Pintarić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 77. | Hrvatski studentski zbor smatra da se stavak 5. treba promijeniti te glasi: Redoviti student je obvezan završiti studij najkasnije u roku koji je dvostruko dulji od trajanja studija. Predloženi članak u Nacrtu Zakona vrijedi za redovite i izvanredne studente. Ograničavanje duljine studiranja za studente izvanrednih studija ne smije se prihvatiti jer studenti sami plaćaju studij. Postavlja se pitanje što kad student ne završi fakultet u ovom vremenskom intervalu, gubi li pravo školovanja na tom studijskom programu, na tom fakultetu, sveučilištu ili možda u Republici Hrvatskoj? Može li se prebaciti na sličan studijski program i nastaviti studirati? Ako se može prebaciti, navedeni stavak gubi smisao. U ime Hrvatskog studentskog zbora, Neven Pintarić | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
116 | Neven Pintarić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 77. | Hrvatski studentski zbor predlaže brisanje članka 77. stavka 4. jer se studijski programi kao i načini polaganja ispita (broj ispitnih rokova, provođenje kontinuirane provjere…) znatno se razlikuju po visokim učilištima. Ograničavanje broja puta polaganja studijskih godina ne uvažava sustav ECTS bodova te doprinosi nejednakosti studija i polaganja ispita. Pojam studijske godine nije definiran. Izrazito neujednačena praksa upisivanja studenata u više godine studija (npr. na pojedinim studijima su predmeti iz jednog semestra vezani uz predmete iz drugog semestra). U ime Hrvatskog studentskog zbora, Neven Pintarić | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
117 | Neven Pintarić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 68. | Hrvatski studentski zbor smatra da se članak 68. mora jasnije definirati. Status redovitog ili izvanrednog studenta potrebno je nedvosmisleno i precizno definirati. U ime Hrvatskog studentskog zbora, Neven Pintarić | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
118 | Neven Pintarić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Mišljenje Hrvatskog studentskog zbora o Nacrtu Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti Hrvatski studentski zbor, glavno koordinativno tijelo svih studentskih zborova koje predstavlja 160.000 studenata, prepoznaje nužnost promjene Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti te pozdravlja namjeru Ministarstva za iniciranjem navedenog. Studentice i studenti su nezaobilazni i najzastupljeniji članovi akademske zajednice te čine njezin temeljni razvojni potencijal. Uz ostale vrijednosti, akademska zajednica snažno promiče ravnopravnost i uključivost, a poštivanje tih vrijednosti očituje se ili niječe u odnosu studenata, ostalih sudionika u akademskoj zajednici i institucija unutar akademske zajednice. S obzirom na to da zaštita autonomije sveučilišta proizlazi iz zaštite akademske slobode pojedinaca unutar akademske zajednice, u Zakonu o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti nužno je osigurati autonomiju svih članova akademske zajednice pa tako i studentica i studenata. Utoliko je iznimno zabrinjavajuća namjera Ministarstva znanosti i obrazovanja da ukine stečena prava studentskih predstavnika na sudjelovanje u glasanju u postupku izbora nastavnika i suradnika na radna mjesta. Sustav visokog obrazovanja navedenim se Nacrtom udaljava od procesa poučavanja sa studentom u središtu - jednog od ključnih ciljeva EHEA (Europskog prostora visokog obrazovanja). Nadalje, pojedini prijedlozi krše osnovna studentska prava osigurana Bolonjskim procesom, koja prepoznaje i brani ESU (European Students’ Union), krovna studentska organizacija koja predstavlja 20 milijuna studentica i studenata. Oduzimanje navedenih stečenih prava studentima otvara pitanje razložnosti i legitimiteta postojanja predstavničkih tijela studenata, s obzirom na to da podrazumijeva sužavanje ili potpuno uskraćivanje prava studentskog tijela na reprezentaciju. Hrvatski Nacionalni plan oporavka i otpornosti identificira važnost osnaživanja mladih u svrhu demografske revitalizacije te kao ključan aspekt navodi: “Mladima je potrebno dati mogućnost za angažman i aktivno uključivanje u život zajednice i procese donošenja odluka. Poticat će se veće uključivanje mladih u savjete mladih te njihovo sudjelovanje u procesima odlučivanja o upravljanju javnim poslovima od interesa i značaja za mlade i aktivno uključivanje u javni život.” Oduzimanje prava studenticama i studentima na odlučivanje time je u suprotnosti s Nacionalnim planom oporavka i otpornosti. Kao punopravni građani i članovi akademske zajednice, studentice i studenti s ostalim dionicima dijele odgovornost prema svome obrazovanju i institucijama koje postavljaju okvire obrazovnog procesa. S obzirom na to da studentice i studenti nisu bili uključeni u proces izrade Nacrta Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (nadalje: Nacrt Zakona), mi kao predstavnici studentica i studenata Republike Hrvatske ne možemo prihvatiti Nacrt Zakona bez izmjena navedenih u Prijedlogu izmjena Hrvatskog studentskog zbora na Nacrt Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. Zanemarivanje studentskih doprinosa, prigovora i sugestija ometa institucionalni napredak jer se time svjesno i namjerno zanemaruje i diskriminira jedinstvenu perspektivu studentske populacije kao korisnika institucija i najzastupljenijeg člana akademske zajednice. Posljedično, narušava se legitimitet studentskog predstavništva, Hrvatskog studentskog zbora kao središnjeg predstavničkog tijela studentica i studenata te se derogira i obezvrjeđuje reprezentativnost studentske populacije u sklopu institucija i uloga studenata kao dionika visokog obrazovanja. U ime Hrvatskog studentskog zbora, Neven Pintarić | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
119 | Ivica Ratković | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 56. | U ime INSTITUTA ZA TURIZAM ˝Smatramo kako nema potrebe za proširenje odredbi koje se odnose na stegovnu odgovornost, a kako je to već propisano odredbama važećeg zakona. Proširenjem obveze na sve zaposlenike visokih učilišta odnosno znanstvenih instituta stvara se situacija pretjeranog normiranja problematike koja je već uređena Zakonom o radu, pravilnikom o radu te ostalim zakonskim i internim propisima koji uređuju prava i obveze zaposlenika. Važeći zakonski propisi te interni akti poslodavaca daju sasvim adekvatan okvir koji kvalitetno regulira povrede radnih obveza te narušavanje ugleda visokih učilišta odnosno znanstvenih instituta. Donošenje posebnog akta, osnivanje posebnog tijela te provođenje posebnih postupaka u pogledu stegovne odgovornosti zaposlenika ne donose ništa novoga osim što generiraju samo dodatan i nepotreban birokratski posao. Predlažemo da odredbe članka 56. budu preuzete iz članka 104. važećeg zakona.' | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
120 | ANKICA KNEZOVIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. | Podržavam prijedloge izmjena i obrazloženja Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. mr.sc. Ankica Knezović, viši predavač, Ekonomski fakultet Sveučilište u Zagrebu | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
121 | IVICA SMOJVER | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Mišljenje Područnog znanstvenog vijeća za tehničke znanosti o Nacrtu Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti Zagreb, 4.6.2022. Na svojoj online sjednici održanoj 1.6.2022. Područno znanstveno vijeće za tehničke znanosti u sastavu Prof. dr. sc. Biljana Kovačević Zelić Prof. dr. sc. Srećko Krile Prof. dr. sc. Goran Martinović Prof. dr. sc. Doris Novak Prof. dr.sc. Ivan Petrović Prof. dr. sc. Dragan Poljak Prof. dr. sc. Pero Raos Prof. dr. sc. Tatjana Rukavina Prof. dr. sc. Ivica Smojver Prof. dr. sc. Karin Šerman Prof. dr. sc. Anica Trp finaliziralo je svoje mišljenje o ovom dokumentu. Generalni je stav da Nacrt Zakona (u daljem tekstu Zakon) ne donosi bitne novine u sustav znanosti, nužne kako bi visoko-obrazovna i znanstvena djelatnost u Republici Hrvatskoj uspješno pratila svjetske trendove te se svojim djelovanjem približila respektabilnim svjetskim institucijama. Novi Zakon predstavlja samo promjenu dosadašnjeg zakona, bez suštinskih iskoraka, te je u svojoj biti retrogradan i bez dovoljno ambicije. S druge strane, u brojnim elementima Zakon smanjuje autonomiju sveučilišta i sastavnica (vidljivo iz analize nekih članaka Zakona kako slijedi). Na žalost, Zakon ne potiče izvrsnost i nije terminološki usklađen. Time Zakon ne daje nužni pravni okvir koji bi bio u funkciji pokretača znanstvenih promjena važnih za podizanje tehnološke razine zemlje, kao i poticanje napretka društva u cjelini. U Zakonu se provlači znatan broj promjena koje su naznačene samo marginalno, uz pretpostavku da će konačno normativno oblikovanje biti regulirano odgovarajućim naknadno usvojenim pravilnicima i zakonima. Time je, zapravo, u ovom trenutku nemoguće sagledati cijeli sustav te se otvaraju brojne pravne nedoumice koju mogu rezultirati da se takvim naknadnim dokumentima izmijeni duh Zakona uz opasnost unošenja pravnih nedorečenosti i nesigurnosti. U čl. 6. nacrta nije jasno na koji će se način vršiti transformacija Visokih škola (neprepoznatih u novom Zakonu) u Veleučilišta. Nije propisano koje uvjete mora zadovoljiti Visoka škola u postupku ove transformacije. U čl. 15. nedorečen je postupak u kojem se bira 7 članova Sveučilišnog vijeća (3 imenuje senat, 3 osnivač). U čl. 19. definirano je da u Fakultetsko vijeće ulaze predstavnici nastavnika i dr. što se kosi s čestom praksom da u vijeće ulaze svi nastavnici. U čl. 39. st. 7. definirana je funkcija Nacionalnog vijeća za znanost kojem je gotovo u potpunosti isključena funkcija donošenja odluka, već isto uglavnom „predlaže, prati, daje mišljenje, raspravlja“. Time se Nacionalnom vijeću uskraćuju brojne bitne funkcije koje je do sada vršilo te se značajno smanjuje njegova važna funkcija u reguliranju brojnih područja znanstvenog, visokoobrazovnog i tehnološkog djelovanja. U čl. 42. pitanje reizbora ostaje neregulirano, jer nije propisano koliko se uzastopnih reizbora može provesti i pod kojim uvjetima. U čl. 43. st. 12. u procesu ispunjavanja posebnih kriterija, odgovarajući pravilnik donosi Ministar. Time je Rektorski zbor, odgovarajući Matični odbor i sl. u potpunosti isključen iz procesa što predstavlja vrlo lošu praksu. U čl. 50. ponovno Ministar propisuje pravilnik kriterija za izbor lektora, čime su odgovarajuća stručna tijela (Rektorski zbor, odgovarajući Matični odbor, Nacionalno vijeće za znanost i sl. ) u potpunosti isključeni iz procesa. U čl. 53. nije propisano u kojim uvjetima se može koristiti naslovno znanstveno-nastavno zvanje, i kada prestaje važiti pravo njegovog korištenja. Naime, za razliku od navedenog, znanstveno-nastavno zvanje je vezano uz radno mjesto, i odlaskom u mirovinu prestaje pravo korištenja istog. Pitanje naslovnih zvanja je ovdje u znatnoj mjeri neregulirano. U čl. 68. gdje se definira izvanredni studij, nije propisano kako će se isti izvoditi u skladu s pravilima Bolonjskog procesa i obaveznim pohađanjem nastave. U čl. 74. st. 2. definirano je da se u akademskim kraticama ne stavlja prefiks univ., dok se za stručnog prvostupnika stavlja prefiks struč. Stoga, u primjeni tih kratica nedostaje dosljednost. Nadalje, u st. 5. definirano je da se uz titulu dr. sc. stavlja naznaka struke. Takva praksa do sada nije postojala i u primjeni će izazvati brojne nedoumice. U čl. 79 st. 3. propisano ja da Ministar odobrava upis dodatnog studija iznimno uspješnim studentima, pri čemu su neopravdano Rektor(i) i Dekan(i) odgovarajućih sveučilišta i fakulteta potpuno isključeni iz procesa donošenja odluke. U čl. 88. nije dovoljno jasno definirano koja je funkcija Ministarstva u definiranju liste kandidata – da li isto provjerava zadovoljavaju li svi kandidati sve formalne uvjete ili Ministarstvo zadržava i pravo isključivanja nekih kandidata iz daljeg postupka selekcije i izbora temeljem svojih kriterija; isto vrijedi i za čl. 92. st.5. i ostale slične izbore. U čl. 117. potpuno je u procesu izbora isključeno Sveučilište (Senat i odgovarajuće vijeće područja) već je sve u nadležnosti Matičnog odbora. Rokovi za donošenje pojedinih kriterija su vrlo kratki (npr. tri mjeseca od imenovanja članova Matičnog odbora) Postoji niz članaka (97., 100., 102.) koji definiraju pitanje programskih ugovora. Načelno, iako u svojoj osnovi pozitivno, financiranja kroz programske ugovore je u velikoj mjeri nedorečeno i otvara prostor za različita tumačenja. Npr. nejasno je prema kojim smjernicama će u čl. 97. Ministar propisati kriterije za raspolaganje vlastitim (ostalim) prihodima. Stoga, tim se člankom izravno intervenira u financijsku autonomiju znanstvenih i znanstveno-nastavnih institucija. Nadalje u čl. 102. ugovaranje programskih ugovora i daljnja provedba je definirano nedorečeno i neegzaktno. Obzirom da se cjelokupni sustav financiranja temelji na pregovaračkom postupku, sadržaj programskog ugovora, proračunska formula, pokazatelji i kriteriji utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokovi sklapanja programskog ugovora te kvalitativni i kvantitativni indikatori za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom, trebaju biti definirani ovim Zakonom, a ne uredbom Vlade kako je to navedeno u čl. 102. st. 10. Prijelazne odredbe su definirane previše općenito, pri čemu bi bili poželjni dulji prijelazni rokovi. U nekim od odredbi, kod negativnih ocjena, vrednovanje je previše restriktivno i predviđa vrlo radikalne mjere. Kako bi se Zakon osuvremenio i znanstvena učinkovitost približila svjetskim trendovima, predlažemo zakonsku mogućnost definiranja projektnih radnih mjesta, radi odgovornog provođenja projekata za koje je institucija ugovorom preuzela obveze s definiranim rokovima i traženim rezultatima. Ovdje se prije svega misli na projekte financiranih iz europskih mehanizama ili izravno od strane gospodarstva. Stoga bi u Zakonu bilo nužno dodati članak u kojem se definira pet kategorija istraživača (od mladog istraživača do istraživačkog profesora), kao i kategorija administrativno-financijskog voditelja projekta, uz mogućnost znatno bržeg i jednostavnijeg sustava zapošljavanja, bez potrebe javnog natječaja kao i uz odgovarajuće kvalitetno financiranje njihovog rada. U postojećem zakonu su u potpunosti izbačeni Znanstveni centri izvrsnosti, mada su to uobičajene organizacijske jedinice (ograničenoga trajanja) za provođenje sveobuhvatnih, višedisciplinarnih temeljnih istraživanja u razvijenim europskim državama. U Hrvatskoj već postoji iskustvo u provedbi znanstvenih centara izvrsnosti i ono je iznimno pozitivno. Umjesto ukidanja mogućnosti osnivanja novih ZCI-jeva, trebalo bi njihov koncept dalje razraditi jer bi ZCI-jevi dugoročno mogli biti vrlo važna poluga u razvoju i transformaciji hrvatske znanosti. Ostale znanstvene organizacijske jedinice koje bi trebale naći svoje mjesto u ovom zakonu jesu Znanstveni i/ili znanstveno-tehnologijski parkovi koji omogućuju organizirani oblik suradnje znanstvene i industrijske zajednice, uz potporu lokalne uprave i Vlade, na provođenju sveobuhvatnih primijenjenih istraživanja koja mogu značajno pridonijeti razvoju neke industrijske grane na razini države. Nadalje, tu su i Znanstveno-tehnologijske organizacije kao organizacijske cjeline koje mogu činiti okosnicu razvoja novih proizvoda na temelju rezultata znanstvenih istraživanja, koje će potom komercijalizirati male i srednje tvrtke. Smatramo da u ovom očitovanju predložene promjene, potrebna pojašnjenja kao i uvrštavanje novih mjera u Zakon, mogu znatno doprinijeti većoj učinkovitosti visoko-obrazovnog i znanstvenog sustava u Republici Hrvatskoj s konačnim ciljem veće vidljivosti i kvalitete ostvarenih rezultata, kao i boljitku društva u cjelini. Za Područno znanstveno vijeće za tehničke znanosti, predsjednik, Prof. dr. sc. Ivica Smojver | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
122 | Filip Prpić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 61. | Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
123 | DAMIR STANZER | A) Pregled stanja, a) Razlozi zbog kojih se Zakon donosi | "možemo zaključiti da bi broj najboljih znanstvenih radova za Hrvatsku mogao biti mnogo veći s istim ili manjim ulaganjima (slika 6)." Ovakvo zaključivanje nije ispravno. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
124 | MARIETA DJAKOVIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. | U potpunosti podržavam prijedloge i obrazloženja izmjena stavka (1) članka 37. kako su ih u svojim komentarima izložili Udruga nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. Marieta Djaković, viša predavačica Interdisciplinarni studij Kultura i turizam, Fakultet ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković", SveučilišteJurja Dobrile u Puli | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
125 | DAMIR STANZER | A) Pregled stanja, a) Razlozi zbog kojih se Zakon donosi | U pregledu stanja i kao jedan od razloga donošenja zakona navodi se i ovo: "zastarjeli model izvaninstitucionalnog dodjeljivanja znanstvenih, odnosno znanstveno-nastavnih zvanja." Sam izraz "zastarjeli" uključuje negativan vrijednosni sud o postojećem modelu temeljenom (i) na zvanjima, no u tekstu nije opisan problem sam po sebi. U poglavlju C , "Posljedice koje će proisteći donošenjem Zakona", nije obrađena ova tema, pa se ne zna koje se pozitivne promjene očekuju od ukidanja zvanja. Postojeći model zvanja jedna je od temeljnih komponenti sustava s kojom su svi zaposlenici saživljeni, a ima veliki utjecaj na motivaciju zaposlenika. Stoga bi bilo dobro predočiti nekakve podatke o provedenom istraživanju utjecaja promjene takvog modela u našem sustavu. Jedna komponenta koju bi trebalo istražiti i predočiti je cijena promjene, problematika i vrijeme prilagodbe na novo, a druga je anticipiranje djelovanja zaposlenika u predloženom novom modelu bez zvanja. Trebalo bi se usredotočiti na unutarnju motivaciju postojećih zaposlenika te na ulaznu motivaciju mladih, u sustavu bez zvanja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
126 | DAMIR STANZER | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 110. | Komentar na stavak 3: „Nastavnik, znanstvenik i suradnik koji je u znanstveno, znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno, nastavno, suradničko ili stručno zvanje izabran prije stupanja na snagu ovoga Zakona zadržava stečeno zvanje.“ Nejasno je što točno u novom sustavu predstavlja to zadržano stečeno zvanje. Ima li to zadržano zvanje ikakvih implikacija na radno-pravni status osobe i pojedina prava u sustavu, ili je to tek titula bez formalnog značaja? | Primljeno na znanje | Stavkom 3. člankom 110. prijedloga Zakona propisano je da nastavnik, znanstvenik i suradnik zadržava stečeno zvanje, a kriteriji za izbor na radno mjesto utvrdit će se Nacionalnim sveučilišnim, znanstvenim i umjetničkim kriterijima koje će donijeti Nacionalno vijeće te dodatnim kriterijima koje će donijeti visoko učilište, odnosno znanstveni institut općim aktom. |
127 | DAMIR STANZER | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 110. | Komentar na stavak 1: Uz promijenjen sustav treba dati dulji prijelazni period za prilagodbu. Uobičajeno je do sad bilo da se granica prijelaznog perioda postavlja na otprilike pola perioda jednog izbora/reizbora, s time da su se do sad mijenjali uvjeti za iste. Shodno tome, kandidati kojima je manje od npr. 2 godine do isteka roka izabirali su se još po starim uvjetima, a oni s više vremena prilagođavali su se novim uvjetima. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. Kriteriji za izbor propisat će se Nacionalnim sveučilišnim, znanstvenim i umjetničkim kriterijima koje će donijeti Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj te dodatnim kriterijima koje će donijeti visoko učilište, odnosno znanstveni institut općim aktom. |
128 | DAMIR STANZER | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 107. | Novčana kazna od 50-300 tisuća kuna (Članak 107/1) može imati vrlo nepovoljan utjecaj na funkcioniranje institucije, pa treba biti oprezan s kažnjavanjem. Tako drastične kazne trebaju se ostaviti situacijama u kojima je nedostatak mogao biti uklonjen u predviđenom roku, a nije uklonjen. Iz tog razloga treba preformulirati Članak 105/3 | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
129 | DAMIR STANZER | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 105. | „Ako Ministarstvo utvrdi nedostatke ili propuste u radu visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta zatražit će otklanjanje nedostataka ili propusta u roku 60 dana. Ako visoko učilište, odnosno znanstveni institut u postavljenom roku ne otkloni nedostatak ili propust u radu, protiv visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta i odgovorne osobe u visokom učilištu, odnosno znanstvenom institutu pokrenut će se prekršajni postupak u skladu s devetim dijelom ovoga Zakona.“ Nejasno je na koje nedostatke i propuste u radu visokog učilišta se misli. Ukoliko to jesu oni koje je moguće ukloniti u roku od 60 dana, onda je članak smislen. Ukoliko se radi o propustima za čije rješavanje objektivno treba proći više vremena, potrebno je u ovaj članak unijeti formulaciju koja omogućuje neki dulji prijelazni period, uz jasno izvještavanje o pokrenutim postupcima uklanjanja problema i nadzor progresa od strane Ministarstva. Novčana kazna od 50-300 tisuća kuna (Članak 107/1) može imati vrlo nepovoljan utjecaj na funkcioniranje institucije, pa treba biti oprezan s kažnjavanjem. Tako drastične kazne trebaju se ostaviti situacijama u kojima je nedostatak mogao biti uklonjen u predviđenom roku, a nije uklonjen. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. Članak 105. prijedloga Zakona je u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata i odredbama zakona kojim je uređen opći upravni postupak. |
130 | DAMIR STANZER | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 103. | Nema potrebe smanjivati osnovna sredstva na 95%. Već je i dostava same osnovne komponente u iznosu od 100% (bez razvojne i izvedbene komponente) dovoljna kazna, a osnovni troškovi, predmet osnovnog financiranja, moraju biti namireni za normalno funkcioniranje ustanove. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
131 | DAMIR STANZER | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 102. | “(11) Rokovi za pregovaranje i potpisivanje programskih ugovora moraju biti usklađeni s rokovima propisanima za donošenje državnog proračuna.“ Je li primjerenija akademska umjesto kalendarske godine? Izmještanje uobičajenih akademskih procesa s akademske u kalendarsku godinu stvara dodatne komplikacije visokim učilištima. | Primljeno na znanje | Kao što je navedeno u stavku 11. članka 102. rokovi za pregovaranje i potpisivanje programskih ugovora moraju biti usklađeni s rokovima propisanim za donošenje proračuna, a proračun se donosi za kalendarsku godinu. |
132 | DAMIR STANZER | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 102. | „Sadržaj programskog ugovora, proračunsku formulu, pokazatelje i kriterije utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokove sklapanja programskog ugovora te kvalitativne i kvantitativne indikatore za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom Vlada Republike Hrvatske utvrđuje uredbom.“ Formalno utvrđivanje uredbom od strane Vlade nije sporno. No trebalo bi jasnije definirati sudionike procesa izrade te proračunske formule, pokazatelja i kriterija, komponenti te kvalitativnih i kvantitativnih indikatora koji će se koristiti. To je izuzetno složeno područje, a konačni ishod stvaranja okvira programskog ugovora ima nesaglediv utjecaj na financiranje i sustav u cjelini. U tom postupku bi osim Vlade trebao sudjelovati i širi krug ekspertata za problematiku, pa treba razmisliti o formulaciji „u suradnji s“ ili “na prijedlog“ s nekim akademskim tijelom ili tijelima koja imaju stručna znanja za takvu problematiku. Moguće i novooformljenog stručnog tijela za tu problematiku. Važno je uključiti što širi krug ljudi iz sustava, jer je sustav vrlo složen. Svaki pojedinac ima znanje o jednom segmentu sustava, gleda sustav iz svoje vlastite niše. Ukoliko bude zbirno odlučivao (i) o nišama sustava koje manje poznaje, može doći do grešaka, a one u ovako presudnoj temi kakvo je financiranje mogu donijeti puno problema. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
133 | DAMIR STANZER | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 102. | Potrebno je ovdje nekako definirati i obveze Ministarstva. To bi bilo dobro i na drugim mjestima u Zakonu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
134 | DAMIR STANZER | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 100. | „Udio razvojne proračunske komponente u financijskom planu javnog visokog učilišta, odnosno javnog znanstvenog instituta ne može biti veći od 25 % iznosa osnovne proračunske komponente utvrđene programskim ugovorom.“ Tih 25% je prevelik iznos u odnosu na osnovnu komponentu s obzirom na način dodjele tih sredstava, a to je pregovaranje. Ovako velika količina novca koja se dodjeljuje na taj način može dovesti institucije u neravnopravan položaj u smislu izvedbenog uspjeha i pripadajućeg financiranja. Broj 25% treba znatno sniziti, npr. na 10%. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
135 | DAMIR STANZER | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 100. | "Javno visoko učilište, odnosno javni znanstveni instituti dužni su u pregovaračkom postupku utvrditi razvojne ciljeve koji proizlaze iz njihove strategije i usklađeni su s nacionalnim strateškim dokumentima, a ostvarivost je mjerljiva u razdoblju primjene sklopljenog programskog ugovora. " Ovdje postoji problem kratkoće roka za ostvarenje strateških ciljeva. Budući da će se financirati samo ciljevi čija „ostvarivost je mjerljiva u razdoblju primjene sklopljenog programskog ugovora“, postoji pritisak prema odustajanju od dugoročnijih ciljeva i prelazak na short-term ciljeve. Sa "strategije" se prelazi u "taktiku". To nije uvijek najbolje rješenje. Moguća alternativna formulacija je: „napredak u ostvarenju ciljeva mjerljiv u razdoblju primjene sklopljenog programskog ugovora“. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
136 | DAMIR STANZER | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 99. | Treba detaljnije definirati osnovnu komponentu financiranja, te dinamiku dostavljanja sredstava. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
137 | DAMIR STANZER | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 98. | Je li primjerenija akademska umjesto kalendarske godine? Izmještanje uobičajenih akademskih procesa s akademske u kalendarsku godinu stvara dodatne komplikacije visokim učilištima i institutima. | Primljeno na znanje | Kao što je navedeno u stavku 11. članka 102. rokovi za pregovaranje i potpisivanje programskih ugovora moraju biti usklađeni s rokovima propisanim za donošenje proračuna, a proračun se donosi za kalendarsku godinu. |
138 | DAMIR STANZER | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 88. | Nejasna je veza pojma „javni poziv“ iz ovog članka s prethodnim člankom u kojem su jasno navedeni konkretni predlagatelji kandidata. Znači li to da se nakon javnog poziva kandidati sami javljaju predlagateljima, ili je to javni poziv samim predlagateljima da sami predlože kandidate? | Primljeno na znanje | Javim pozivom pozivaju se predlagatelji da u propisanom roku predlože kandidate za članove Nacionalnog vijeća. |
139 | DAMIR STANZER | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 87. | Predstavnici profesora sveučilišta čine 7 od 15 članova Nacionalnog vijeća, a predlaže ih Rektorski zbor. Ukoliko se Rektorski zbor formira od rektora svih sveučilišta (i javnih i privatnih), kako je navedeno u Članku 93., u doglednom periodu bi predstavnici javnih sveučilišta u Nacionalnom vijeću mogli spasti na vrlo malen broj. S obzirom i na ulogu definiranja kriterija, to bi moglo imati negativan utjecaj na kvalitetu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
140 | DAMIR STANZER | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 86. | „na prijedlog matičnih odbora donosi Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterije“ Što su „sveučilišni kriteriji“? | Primljeno na znanje | Navedeno će biti uređeno Nacionalnim sveučilišnim, znanstvenim i umjetničkim kriterijima. |
141 | DAMIR STANZER | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 54. | Navedeno je da profesor emeritus može sudjelovati što znači da može ali ne mora. Ako ne sudjeluje u nastavi – koji je njegov radno-pravni status? Je li to jedino zvanje (a ne radno mjesto) predviđeno zakonom, nešto što se pripisuje osobi kao takvoj, a ne radnom mjestu kojeg privremeno obavlja kao kod drugih nastavnika? | Primljeno na znanje | Profesor emeritus nije u radnom odnosu sa visokim učilištem. |
142 | DAMIR STANZER | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 42. | Po formulaciji čitavog članka, ukoliko 6 mjeseci nakon isteka 5 godina u prethodnom zvanju kandidat nije reizabran, radni odnos prestaje „po sili zakona“. No što je sa slučajem nastavnika koji je nakon 5 godina pokrenuo postupak izbora na više radno mjesto, ali su Sveučilište, Senat ili Matični odbor u tom dugotrajnom postupku izbora na više radno mjesto utvrdili da nastavnik nema ispunjene uvjete za napredovanje (npr. neki od uvjeta pokazali su se spornima)? Takav nastavnik svakako ima sve uvjete za reizbor, ali u tom slučaju više nema vremena da u roku od 6 mjeseci nakon izbora bude reizabran, jer je u tih 6 mjeseci provodio postupak napredovanja. Treba dodati stavak koji definira da u takvom slučaju, slučaju neuspjelog napredovanja, rok za reizbor ne počinje teći od trenutka isteka 5 godina nakon zadnjeg izbora/reizbora, nego od dana prekida postupka napredovanja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
143 | DAMIR STANZER | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 19. | "Studentski predstavnici koje biraju studenti u skladu sa zakonom kojim se uređuju studentske organizacije i statutom fakulteta, odnosno umjetničke akademije čine 10% članova fakultetskog vijeća od čega 20% mogu biti studenti poslijediplomskih studija, ako fakultet odnosno umjetnička akademija izvodi poslijediplomski studij." Pretpostavljam da se pod „od čega 20% mogu biti studenti poslijediplomskih studija“ mislilo na maksimalno (ili do) 20%. U nekim slučajevima nije moguće ostvariti puni broj koji odgovara 20%, pa je dobro to definirati. | Primljeno na znanje | Odredbom se određuje maksimalni udio. |
144 | DAMIR STANZER | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 15. | "Članovi sveučilišnog vijeća koje imenuje osnivač te predsjednik sveučilišnog vijeća ne smiju biti državni dužnosnici, članovi Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj, službenici Ministarstva niti zaposlenici i vanjski suradnici tog sveučilišta." Možda bi bilo dobro dodati da članovi sveučilišnog vijeća koje imenuje osnivač te predsjednik sveučilišnog vijeća ne smiju biti niti zaposlenici niti vanjski suradnici drugih visokih učilišta, s obzirom da može biti riječ o konkurentskim ustanovama. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
145 | DAMIR STANZER | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. | "Studentski predstavnici koje biraju studenti u skladu sa zakonom kojim se uređuju studentske organizacije i statutom sveučilišta, čine 10% članova senata od čega 20% mogu biti studenti poslijediplomskih studija." Pretpostavljam da se pod „čine 10% članova senata od čega 20% mogu biti studenti poslijediplomskih studija“ mislilo na maksimalno (ili do) 20%. U nekim slučajevima nije moguće ostvariti puni broj koji odgovara 20%, pa je dobro to definirati. | Primljeno na znanje | Navedeni postotak (20%) predstavlja gornju granicu, a ne uvjet. |
146 | DAMIR STANZER | A) Pregled stanja, a) Razlozi zbog kojih se Zakon donosi | U prikazu visokoobrazovne komponente sustava nije jasno dokazana ispravnost navedene teze „Broj zaposlenih na visokim učilištima neopravdano raste u odnosu na kontinuirano manji broj osoba koje upisuju visoko obrazovanje.“ Ta neopravdanost je prikazana rastom i padom pojedinih parametara (broja zaposlnih ili studenata), ali nije u odnosu na neki poželjan standard. Nejasno je iz kojeg prikazanog parametra proizlazi teza da „postojeći sustav karakterizira niska produktivnost“. Iz prikazanog nije jasno kako se točno proračunalo i na koji način će se ostvariti navedeni plan „povećati vrijednost nacionalnog h-indeksa s trenutačne vrijednosti 287 na 327 te udio znanstvenih publikacija među 10 % globalno najviše citiranih publikacija kao postotak znanstvenih publikacija zemlje s 3,55 % na 5,2 %“. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju |
147 | DAMIR STANZER | A) Pregled stanja, a) Razlozi zbog kojih se Zakon donosi | Navedeno je „Uzmemo li u obzir ulaganja u istraživanje i razvoj iz državnog proračuna i broj najboljih znanstvenih radova, možemo zaključiti da bi broj najboljih znanstvenih radova za Hrvatsku mogao biti mnogo veći s istim ili manjim ulaganjima“ te „iako je udio ulaganja u istraživanje i razvoj u BDP-u u Hrvatskoj nizak, mnoge zemlje s nižim udjelom ulaganja imaju veći prosjek citiranosti po radu. Nizak omjer citiranosti i financiranja u Hrvatskoj pokazuje da je ulaganje u istraživanje neučinkovito“. Oba zaključka su upitna i neutemeljna na podacima, s obzirom na neuračunavanje komponenata domaćeg privatnog ulaganja u prvom slučaju, te inozemnog javnog i inozemnog privatnog sufinanciranja znanstvene produkcije kod članaka koji se objavljuju u međunarodnim kolaboracijama u oba prikaza. Grafikoni na slici 4 i slici 7 sadrže vrlo zastarjele podatke prosjeka godina 1996-2017., u prosjeku opisuju stanje u godini 2007., te su s te strane potpuno neprimjere opisu današnjeg stanja. Dodatan problem je u izjednačavanje citiranosti s kvalitetom u popratnim tvrdnjama. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
148 | DAMIR STANZER | A) Pregled stanja, a) Razlozi zbog kojih se Zakon donosi | „Hrvatska je nešto iznad prosjeka EU-a prema broju citiranih radova, ali ima i najveći broj necitiranih radova“. To nisu točni podaci. Hrvatska je pri vrhu EU po broju citiranih radova, a nema najveći broj (niti udio) necitiranih radova. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
149 | DAMIR STANZER | A) Pregled stanja, a) Razlozi zbog kojih se Zakon donosi | Navedeno je kao problem: „Hrvatskoj je za projekte u sklopu programa Obzor 2020 dodijeljen ukupan iznos od samo 137 milijuna eura pa se u usporedbi s drugim državama članicama EU-a nalazi među zemljama koje su povukle najmanje sredstava iz programa Obzor 2020“. No sam Obzor 2020 u gomili statističkih podataka navodi da je Hrvatska na 24. mjestu (od 29) po broju istraživača na 1 milijun stanovnika, po pokazatelju „R&D intensity ranking“ smo na 23. mjestu (od 29), po pokazatelju „Participation rank“ smo na 23. mjestu (od 29), a po podjeli budžeta („Budget share rank“) smo upravo na 24. mjestu (od 29), pa se čini da smo po podjeli novca točno tamo gdje trebamo biti, proporcionalno broju znanstvenika. Imamo manji apsolutni broj znanstvenika nego drugi, pa to znači da je logično imati i manji apsolutni broj projekata Obzor 2020 i manji apsolutni iznos povučenog novca iz Obzora 2020. Nije jasno što je točno problem u tome. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
150 | Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 99. | Programski ugovori – neprihvatljiva odredba o zakonom određenoj penalizaciji ustanova zbog nepotpisivanja programskih ugovora smanjenjem temeljnog financiranja u visini 5% temeljnog financiranja za svaku godinu za koju se ne sklopi programski ugovor Člankom 99. Prijedloga Zakona je određeno da osnovna proračunska komponenta javnog visokog učilišta, odnosno javnog znanstvenog instituta obuhvaća sredstva kojima se financiraju osnovni zahtjevi i potrebe javnog visokog učilišta, odnosno javnog znanstvenog instituta koje proizlaze iz obavljanja njihove djelatnosti utvrđene Zakonom, a posebice se odnose na: plaće i materijalna prava zaposlenih, materijalne troškove poslovanja, izdatke za studentski standard, izdatke za obavljanje znanstvene, odnosno umjetničke djelatnosti, sredstva za tekuće i investicijsko održavanje nastavne, znanstvene i umjetničke infrastrukture, izdatke za provedbu projekata od interesa za Republiku Hrvatsku, sredstva za tekuće i investicijsko održavanje nastavne, znanstvene i druge infrastrukture, sredstva za znanstveno i stručno osposobljavanje i usavršavanje, sredstva za izdavačku djelatnost i sredstva za druge osnovne troškove. Člankom 103. Prijedloga Zakona je propisano da ako se programski ugovor ne sklopi, javnom visokom učilištu, odnosno javnom znanstvenom institutu za sljedeću proračunsku godinu doznačit će se 95 % osnovne proračunske komponente koja je ponuđena u pregovaračkom postupku. U slučaju iz stavka 1. ovoga članka pregovori o programskom ugovoru nastavit će se u godini privremenog financiranja radi njegova sklapanja. U tom slučaju sredstva doznačena javnom visokom učilištu, odnosno javnom znanstvenom institutu umanjivat će se za 5 % svake godine sve do sklapanja programskog ugovora. Sukladno Prijedlogu Zakona sadržaj programskog ugovora, proračunsku formulu, pokazatelje i kriterije utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokove sklapanja programskog ugovora te kvalitativne i kvantitativne indikatore za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom Vlada Republike Hrvatske propisuje uredbom. Dakle, ustanove će biti primorane potpisivati programske ugovore, inače gube po 5% iznosa za temeljno financiranje (uključivo plaće i materijalna prava zaposlenika) i to pod uvjetima i pravilima koje jednostrano donosi Vlada RH Uredbom. Čini se vrlo nepovoljna situacija za sveučilišta, posebno s obzirom na visinu propisanog iznosa koji se godišnje gubi u slučaju nesklapanja programskog ugovora. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
151 | Antea Janković | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 58. | Poštovani, polaganje državne mature, kao obveznog uvjeta za upis studijskih programa, dovodi u nepovoljan položaj maturante strukovnih srednjih škola, kao i maturante stranih država, prilikom upisa na studije iz razloga što završetak svog srednjoškolskog obrazovanja isti postižu na temelju drukčijih oblika završnih ispita/obrana (a ne temeljem polaganja državne mature kakvu poznajemo u RH). Predlažem uvođenje fleksibilne odredbe za učenike strukovnih i inozemnih srednjih škola, a vezane za uvjete upisa na studije, sa naglaskom na omogućavanje upisa na temelju prijemnog ispita ili ispunjavanja dodatnih uvjeta koje postavlja veleučilište, kao alternativnim uvjetima spram polaganja državne mature. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
152 | Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. | Stavak (1): Smatramo da bi pri određivanju broja predstavnika zaposlenika sa sastavnica sveučilišta trebalo propisati da se uzima u obzir broj zaposlenika i studenata sastavnice. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
153 | Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 10. | Stavak (4): Nije jasno uključuje li „pravna osoba“ i trgovačko društvo. Smatramo da je potrebno naglasiti mogućnost komercijalizacije rezultata istraživanja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
154 | Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 3. | Stavak (3): "... te rezultate znanstvenog istraživanja učiniti dostupnim javnosti" Treba uzeti u obzir činjenicu da neka istraživanja podliježu odredbama povjerljivosti iz ugovora s nekom drugom institucijom. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
155 | Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Članak 12 Zakona o radu (pročišćeni tekst zakona NN 93/14, 127/17, 98/19 na snazi od 01.01.2020.) donosi bitno ograničenje za znanstveno-istraživačke institucije. U njemu je definirano da radnik ne može sklopiti ugovor na određeno u trajanju duljem od tri godine niti da ukupno trajanje različitih uzastopnih ugovora kod istog poslodavca ne smije biti dulje od tri godine. Takav zakon naravno štiti prava radnika, ali s druge strane paradoksalno ograničava prava mladih znanstvenih istraživača koje znanstveno-istraživačke institucije zapošljavaju na račun kompetitivnih europskih i hrvatskih projekata. Za takve istraživače poželjno je da su što duže u znanstveno-istraživačkom statusu i sustavu te da napreduju s projekta na projekt. Trenutno ograničenje praktički zahtjeva da se istraživač, koji je primjerice radio godinu dana na jednom projektu i treba prijeći na drugi, trogodišnji projekt, financiran europskim novcem mora 2 mjeseca "ohladiti" odnosno zaposliti izvan matične institucije nakon što mu prođe ukupno 36 mjeseci ili to mora učiniti prije prelaska na novi projekt. I matičnoj instituciji, i radniku i državi je od visokog interesa da se radni odnos odvija neprekinuto, kako bi se što više radnih sati teretilo kao satnica na europski projekt, kako bi se istraživač što dulje i kvalitetnije bavio znanstvenim radom. Ponekad nije moguće naći adekvatno dvomjesečno radno mjesto u nekom drugom poduzeću ili instituciji stoga istraživači odlaze na burzu ili su demotivirani zakonskim ograničenjima te napuštaju sustav znanosti. Prirodan je razvoj istraživača, od mlađeg, do iskusnog i vrhunskog istraživača, a taj proces traje dulje od tri godine, odnosno nekoliko puta po tri godine. Takve kategorije poznaje i hrvatska i europska istraživačka praksa. Molimo vas da razmotrite naš prijedlog da se u idućim izmjenama „Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti“ izričito uvrsti dozvola da se znanstveni istraživači mogu, uz vlastiti zahtjev, zapošljavati uzastopno na kumulativno razdoblje dulje od 3 godine. Ovdje je trenutni članak 12 ZOR-a. Ugovor o radu na određeno vrijeme Članak 12. (1) Ugovor o radu može se iznimno sklopiti na određeno vrijeme, za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen rokom, izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja. (2) Poslodavac s istim radnikom smije sklopiti uzastopni ugovor o radu na određeno vrijeme samo ako za to postoji objektivan razlog koji se u tom ugovoru ili u pisanoj potvrdi o sklopljenom ugovoru o radu iz članka 14. stavka 3. ovoga Zakona mora navesti. (3) Ukupno trajanje svih uzastopnih ugovora o radu sklopljenih na određeno vrijeme, uključujući i prvi ugovor o radu, ne smije biti neprekinuto duže od tri godine, osim ako je to potrebno zbog zamjene privremeno nenazočnog radnika ili je zbog nekih drugih objektivnih razloga dopušteno zakonom ili kolektivnim ugovorom. (4) Ograničenja iz stavaka 2. i 3. ovoga članka ne odnose se na prvi ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme. (5) Svaka izmjena, odnosno dopuna ugovora o radu na određeno vrijeme koja bi utjecala na produljenje ugovorenog trajanja toga ugovora, smatra se svakim sljedećim uzastopnim ugovorom o radu na određeno vrijeme. (6) Prekid kraći od dva mjeseca ne smatra se prekidom razdoblja od tri godine iz stavka 3. ovoga članka. (7) Ako je ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen protivno odredbama ovoga Zakona ili ako radnik nastavi raditi kod poslodavca i nakon isteka vremena za koje je ugovor sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodređeno vrijeme. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
156 | Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | U Nacrtu novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti trebaju se sistematiziraju knjižnice i stručni knjižnični djelatnici. Prema važećem Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju ZZDVO(NN 131/17) knjižnice su sistematizirane: 1. Čl. 54. st. 2 Ustroj sveučilišta i njegove sastavnice Sveučilište može kao sastavnice...imati...knjižnice... Kao i odredbe o završnim radovima koje su studenti dužni javno objaviti u bazi sveučilišne knjižnice u sastavu..čl. 83. st. 11 Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti - ZKKD(2019) 2. ČL. 8, st. Vrste knjižnica: sveučilišna, visokoškolska, znanstvena... , Čl. 10., st. 1 ... visoka učilišta i javni znanstveni instituti dužni su osnovati knjižnicu..., Čl. 12. St. 2, Standarde za visokoškolske, sveučilišne i znanstvene knjižnice donosi... ministar nadležan za znanost i obrazovanje... Pravilnik o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja(NN 28/2017) 3. Čl. 2 st. 4...zastupljenost indeksiranost časopisa u bazama...utvrđuju knjižnice javnih visokoškolskih i znanstvenih ustanova... Iz navedenog zakonodavnog okvira ZZDVO i ZKKD jasno je da visokoškolske ustanove imaju sveučilišne i visokoškolske knjižnice, koje posluju prema Standardima, i čije su obveze i poslovanje navedene u zakonima i Standardima za visokoškolske, sveučilišne i znanstvene knjižnice. Prema uvidu u Nacrt Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, kojeg je sastavnicama dostavio MZO, knjižničari koji su bili uključeni u raspravu na sastavnicama uočili su: Knjižnice i knjižničari se nigdje ne spominju, osim u Pravima studenata u čl. 77, st. 5 5...besplatno korištenje građe knjižnice te znanstvenih i stručnih izvora na visokom učilištu... Međutim, u Nacrtu prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju koje je izradilo Nacionalno vijeće za znanost, Povjerenstvo za zakonske akte, uvažen je status knjižnice kao subjekta znanstvene djelatnosti i sastavnice sveučilišta u čl. 81 st. 1 i čl. 123 st. St 2. ! Stoga smatramo kako ovaj propust u Nacrtu novog ZZDVO treba ispraviti, te smatramo kako je interes Sveučilište u Zagrebu zastupati svojih 177 stručnih knjižničnih djelatnika. Nije na odmet spomenuti kako svaka sastavnica prilikom akreditacije uključuje knjižnicu kao mjesto gdje se taj posao obavlja, ali i kao pozitivni bod koji se dobije prilikom akreditacije. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
157 | Hrvatska udruga za znanstvenu komunikaciju - ZNAK | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 101. | Primjetno je da je u nacrtu prijedloga novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti izuzet značajan segment znanstvenih aktivnosti koji se provodi putem znanstvenih i znanstveno-stručnih udruga. Takve udruge danas znatno pridonose ukupnim znanstvenim aktivnostima u Republici Hrvatskoj, prije svega udruživanjem znanstvenika i ostalih djelatnika različitih znanstvenih i visokoobrazovnih institucija, ali i neposrednim aktivnostima, kao što su organiziranje znanstvenih skupova ili izdavanje znanstvenih časopisa i knjiga, a gotovo su u potpunosti ovisna o javnom financiranju. U trenutno važećem Zakonu znanstvene i znanstveno-stručne udruge sastavni su dio sustava znanosti (čl. 24) i njihovo financiranje regulirano je člankom 108. stavak 3, no u nacrtu novog Zakona one više nisu dio sustava znanosti, pa prestaje i zakonska osnova za njihovo financiranje. To će negativno djelovati na ukupan sustav znanosti u Republici Hrvatskoj i poremetiti neke od važnih poluga znanstvene infrastrukture. Također, iz nacrta prijedloga novog Zakona čl. 99 vidljivo je da se znanstveno izdavaštvo tretira kao izvor vlastitih prihoda znanstvenih instituta i visokih učilišta što je posve oprečno trendovima europske i svjetske znanosti koji se kreću u smjeru dijamantnog pristupa otvorenoj znanosti (tzv. Akcijski plan za dijamantni otvoreni pristup, dostupan na: https://eua.eu/news/845:eua-signs-action-plan-for-diamond-open-access.html) i financiranja dijamantnih znanstvenih časopisa, koji se ne financiraju naplaćivanjem pretplate ili naplatom troškova objavljivanja autorima. Dosadašnji sustav znanstvenog izdavaštva u kojem su najkvalitetniji časopisi bili izravno financirani javnim sredstvima ovim prijedlogom Zakona nestaje, a istovremeno Zakon ne predviđa adekvatnu zamjenu, što može dovesti do nepotrebnog i neželjenog gašenja većine hrvatskih znanstvenih časopisa, pa i onih najkvalitetnijih, koji su dugogodišnjim radom osigurali mjesto u najprestižnijim svjetskim citatnim bazama. Stoga smatramo da uočene nedostatke u nacrtu prijedloga novog Zakona treba ispraviti te osigurati stabilnost znanstvene infrastrukture, koja se ne sastoji samo od javnih instituta, visokih učilišta i nekolicine znanstvenih institucija navedenih u nacrtu Zakona. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
158 | Damir Pišković | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 62. | Po stavku 4. nitko ne može upisati Doktorski studij tko nije završio sveučilišni program? Sva sreća što se može doktorat upisati van RH. 300=299,99 | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
159 | IVOR LONČARIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 101. | Nije jasno mogu li visoka učilišta odnosno znanstveni instituti izgubiti sredstva ako nisu uspješni u ostvarivanju utvrđenih ciljeva. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
160 | A.Uvodić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 58. | Predloženi uvjeti upisa, člankom 58. stavkom 3, na temelju kojih stručni prijediplomski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući program srednjoškolskog obrazovanja u trajanju od najmanje četiri godine i položila državnu maturu, mogli bi nepovoljno utjecati na maturante strukovnih srednjih škola, odnosno njihovu mogućnost nastavka visokog obrazovanja. Ispiti državne mature polažu se iz općeobrazovnih predmeta čime su maturanti strukovnih škola u odnosu na maturanate gimnazijskih usmjerenja manje pripremljeni za polaganje istih (temeljem sadržaja gimnazijskog kurikuluma). Uvjetovanje polaganja državne mature moglo bi rezultirati smanjenjem upisanih maturanata strukovnih srednjih škola na stručne studije. Ukoliko bi se omogućili i drugi uvjeti upisa (primjerice putem prijemnog ispita kojeg provodi visoko učilište) za one maturante koji su završili strukovne srednje škole moglo bi se i kroz visoko obrazovanje pozitivno utjecati na razvoj deficitarnih stručnih zanimanja za koje su se maturanti strukovnih škola i školovali. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
161 | DAVORKA VUKOVIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 56. | Smatram da nije potrebno propisivati donošenje posebnog pravilnika o stegovnoj odgovornosti kada su takve odredbe propisane pravilnikom o radu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
162 | IVO POLJAK | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA | Poštovani, ISPRIČAVAM se na zlouporabi ovog komentatorskog prostora. Zakon sam već komentirao u članima 1.,74. i 113., i to bi bili moji stavovi o istima. Razlog, radi kojeg ovdje i ovako reagiram, je moja "mala" zabrinutost vezana za diskriminaciju izraženu od brojnih komentatora ovog e-savjetovanja, tipa ; 0=0, 100=100, 300=300 (visoko logičko zaključivanje). Svim "diskriminacijom zabrinutim i zatečenim intelektualcima" na znanje ; (mala) DISKRIMINACIJA je kad vaše bivše visoko učilište slavi obljetnicu djelovanja, tiska prigodni zbornik, sa imenima svih diplomiranih studenata od početka djelovanja do danas, ali vas nema (inače, tragovi, dokumenti, veza vas i fakulteta postoji, isto,upis, indeks, diploma, dodatak dipl., suradnja i objavljeni stručni radovi i dr.,sve postoji, ali eto vas i imena vašeg nema) (veća) DISKRIMINACIJA je kad sam nakon 38 g.rada kod istog poslodavca saznao (od nekog dointelektualaca) da sam cijelo vrijeme u služb.evidenciji vođen kao KV radnik. (...a već pri zaposlenju sam imao 5 stupanj obrazovanja,...hm... gdje li su stupnjevi nestali). Prvih 8 god.radio sam posao sa osobno višim kvalifikacijama od zahtjevanih za to radno mjesto. Drugih 10 god., uz dogovorno prihvaćanje firme, radio sam posao sa petim stupnjem, na poslu, koji je za stupanj viši od mojeg. Posljednjih 20 god.prije otkaza, na istom radnom mjestu radim sa diplomom tehn.studija. Po dobivenom otkazu, na zavodu za mirovinsko osiguranje iz spisa saznajem da sam od 1985.g.vođen kao KV radnik (kao da sam bez pučke škole). DISKRIMINACIJA je OČITA.( kako diskriminirani dimiskriminatori diskriminiraju) DISKRIMINACIJA je i kad vam sud u tzv.hitnom postupku (radi radnog spora) traje tri godine.(konačnog rješenja još nema) DISKRIMINACIJA je i kad prvu godinu nemate održano niti jedno sudsko ročište. DISKRIMINACIJA je i kad u godinama "tzv.medicinskih izolacija" nemate kunu naknade, a posebno ne 4000 kn soc.zaštite. DISKRIMINACIJA je i kad vam u ovom stanju niti otpremnina, niti kredit nije moguć. DISKRIMINACIJA je i kad bi vam se izračunavala visina mirovine po ovim kondicijama, kao i iznos mirovine. DISKRIMINACIJA je kad vam i resorna komora uvjetuje pristup istoj sa pragom od 300 ECTS, (pozivajući se na ovaj zakon) dok druge srodne komore predlažu i primaju srednjošolce u svoju komoru, (po drugom zakonu,valjda radi propulzije i svježine ideja). DISKRIMINACIJA je kad župan, gradonačelnik, ministar, saborski zastupnik, šef nekog odjela, novinar, urednik, akademik, i poneki drugi djelatnik, ne obvezuje ni jedan članak ovog zakona. (ne mogu biti niti nastavnici, niti znanstvenici, a odličnici ...??) DISKRIMINACIJA je kad u svojoj životnoj sredini (širi prostor), danas, svojim radom inicirate i doprinesete važnom razvojnom infrastrukturnom projektu vrijednom preko pedeset milijuna kuna, a da to "nitko ne zna" niti želi znati. (sva sreća, isti je nepomičan, mjerljiv i velik više stotina metara) Moja ISPRIKA na sudioništvu (ovdje i ovako) u Vašem e-savjetovanju. Hvala na razumijevanju, (ako čitatelj ima potrebu podsmijeha, predlažem, sve pročitati ponovo ) . I.Poljak | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
163 | Marko Miletić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 10. | Novim nacrtom Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti ne navodi se regulativa vezana za organizacijsko funkcioniranje odjela, te je potrebno ukomponirati pravni okvir funkcioniranja (organizacijski) kao što je to trenutno napravljeno člankom 64 postojećeg Zakona. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
164 | nikola đaković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, svakako bi prvo pohvalio želju Ministarstva za osuvremenjive Zakona što je sigurno ogroman trud. Ovdje bih izložio neka viđenja gledajući iz perspektive kliničkog bolničkog centra (KBC-a) kao jedne specifične bolničke ustanove koja je prema dosadašnjim propisima upisana u Upisnik znanstvenih organizacija pod Ostale znanstvene organizacije. Pod tim Ostalim znanstvenim organizacijama su uvršteni razni javni i privatni subjekti koji nisu bili registrirani kao visoka učilišta ili javni znanstveni instituti ali su imali prepoznate veće ili manje potencijale za znanstveni rad. Prema Nacrtu prijedloga Zakona predviđa se ukidanje Upisnika znanstvenih organizacija i nije razvidna formalna budućnost tih Ostalih znanstvenih organizacija u novo predviđenom sustavu. Mišljenja sam da kao mala zemlja ograničenih kapaciteta trebamo poticati znanstveni rad svih mogućih dionika. Klinički bolnički centri, iako prvenstveno zdravstvene ustanove, su specifični jer su nastavne baze našim visokoškolskim ustanovama i u njima prosječno radi više od stotinu (!) djelatnika s doktoratom znanosti te je razvidna potreba da se u takvim ustanovama aktivno i institucionalno potiče znanstveni rad. Prepoznavanje takvih ustanova u sustavu i kroz Upisnik sigurno je opravdano s njihovom ulogom vidljivom i mjerljivom kroz scientometrijske podatke. Na primjer, kao rezultat znanstvenog i stručnog rada djelatnici KBC-a Sestre milosrdnice iz Zagreba godišnje objave oko 250 radova u časopisima uvrštenim u indeksne i citatne baze (Web of Science Current Contents Connect, Web of Science Core Collection, Web of Science Medline i Scopus). U ovom KBC-u se izdaju tri znanstvena časopisa (Acta Clinica Croatica od 1962. godine, Archives of Psychiatry Research od 1965. godine, Libri Oncologici od 1972. godine). Gledajući postavljene objavljene ciljeve donošenja ovoga Zakona klinički bolnički centri i ostale kliničke ustanove u zdravstvu su idealne za ostvarivanje mnogih navedenih ciljeva. KBC u svojoj suštini je uronjen u sve sastavnice „kvadrata znanja” (obrazovanje, istraživanje, inovacije i društvene usluge) jer kroz sudjelovanje u praktičnom obrazovanju mladih, primijenjenom znanstvenom istraživanju i stalnim inovacijama najbolje može ispunjavati svoje važne društvene usluge. KBC je kao bolnica i ključno mjesto poticanja praktičnog transfera znanja i tehnologija u gospodarski sektor što je glavna pretpostavka za podizanje razine konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. Zbog prožimanja višestrukih uloga KBC-a (zdravstvo, nastava i istraživanje), kroz brzu praktičnu primjenu rezultata istraživanja i inovacija, olakšava se uspostavljanje mehanizama za njihovu tržišnu komercijalizaciju. Mišljenja sam da je i dalje nužno i na formalni način prepoznati taj potencijal i time jednim dijelom i pomoći pristup takvih organizacija europskim i ostalim sredstvima za istraživanje i razvoj. U ovim gospodarski izazovnim vremenima važno je naglasiti da takvo formalno prepoznavanje ne iziskuje dodatna opterećenja državnog proračuna. S poštovanjem Nikola Đaković | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
165 | Marko | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, O B R A Z L O Ž E N J E | Poštovani, uz članak 7., na koji će način visoka učilišta koja su osnovali županije, gradovi i općine nastaviti s radom kao privatna visoka učilišta.? Je li ovo "privatna" omaška? S poštovanjem dr.sc. Marko Viskić | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. Člankom 108. stavkom 5. prijedloga Zakona propisano je da visoko učilište osnovano od jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave prije stupanja na snagu Zakona nastavlja s radom. |
166 | Jadranka Stojanovski | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Ne sumnjajući u najbolje namjere predlagatelja, ovaj Nacrt prijedloga ne donosi rješenja za probleme detektirane u dijelu Pregled stanja i osnovna pitanja (nabrajanje problema bez dostatne argumentacije, mogućnosti uvida u podatke i referenciranja na znanstvena istraživanja). Glavni dio - Zakon od visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti - isključivo je orijentiran na dionike, njihovu strukturu, ovlasti, nadležnosti i odnose. Dio koji bi se bavio uspješnom provođenju znanstvenih istraživanja i osiguravanju znanstvene komunikacije u skladu sa smjernicama i preporukama Europske komisije i drugih međunarodnih tijela u ovom Nacrtu prijedloga nije prisutan. Prevladava dojam da predlagatelj sugerira da znanstvenici ne rade dovoljno, kao i moguće smanjivanje sredstava koja se ulažu u znanost, istovremeno povećavajući "uspješnost" mjerenu brojem objavljenih radova, citata, h-indexa, JIF-a i drugih, tj. primjenom kriterija vrednovanja koji se sustavno napuštaju. Razvidan je izostanak jasne vizije o suvremenom zakonodavnom okviru koji prvenstveno osigurava kvalitetna i odgovorna znanstvena istraživanja i sustav znanstvene komunikacije usklađen s europskim i svjetskim trendovima, koji potiče suradnju akademske zajednice s gospodarstvom i društvom u cjelini. Iako uloga dionika mora biti prisutna u Zakonu, razrada struktura, uloga i nadležnosti može biti puno općenitija, dok bi se detaljna razrada nalazila u dodatnim dokumentima i pravilnicima. Fokus na zacrtavanje okvira koji će omogućiti uspješno provođenje znanstvenih istraživanja (u skladu sa Strategijom), dobre istraživačke prakse i odgovornu znanost svakako bi osigurali razvoj znanosti u RH usklađen s razvojem znanosti unutar EU. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
167 | Marko | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 77. | Poštovani, u vezi Čl.77.st.5. potrebno je napomenuti da je važeći stavak u konfliktu s trenutnim pravilnicima o doktorskim studijima nekih visokih učilišta. Ako Čl.62.st.3. definira da doktorski studij traje tri godine, onda bi prema Čl.77.st.5 mogao trajati najviše 6 godina, što danas često nije slučaj. Nadam se da će ovaj članak imati za implikacije izmjenu važećeg trajanja doktorskih studija koje je besmisleno. S poštovanjem dr.sc. Marko Viskić | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
168 | Hrvatsko katoličko sveučilište | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. | Pozdravljamo prijedlog da studentski predstavnici ne mogu sudjelovati u izboru dekana i rektora jer svojim statusom nemaju nikakvih kompetencija za biranje kandidata na tako odgovorne funkcije. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
169 | Hrvatsko katoličko sveučilište | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 100. | U odredbama prvog prijedloga Nacrta Zakona bilo je je utvrđeno financiranje visokih učilišta i znanstvenih instituta na temelju potpisanih međunarodnih ugovora (u st. 2. članka je bilo navedeno: „Djelatnost visokog učilišta i znanstvenog instituta, može se financirati sredstvima iz Državnog proračuna Republike Hrvatske kada obveza financiranja proizlazi iz sklopljenog međunarodnog ugovora.“), ali u odredbama novog Nacrta Zakona to nije utvrđeno. Nije utvrđena ni mogućnost sklapanja programskih ugovora s privatnim visokim učilištem ili znanstvenim institutom ako postoji mogućnost dogovora i sklapanja programskog ugovora između nadležnog ministarstva za visoko obrazovanje i znanstvenu djelatnost i privatnog visokog učilišta koje izvodi studij ili studije. Budući da su međunarodni ugovori dio važećeg zakonodavstva, držimo da bi bilo uputno u donošenju novog Nacrta Zakona implementirati odredbe koje propisuju osnivanje i financiranje visokih učilišta iz sredstava Državnog proračuna Republike Hrvatske. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
170 | Hrvatsko katoličko sveučilište | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 77. | Iz stavka 4. nije jasno može li visoko učilište postaviti restriktivnije uvjete duljine studiranja. Primjerice, na Hrvatskome katoličkom sveučilištu na preddiplomskoj i diplomskoj razini studenti mogu ponavljati samo jednu godinu studija, a na integriranim studijskim programima dvije godine. Iz našeg iskustva, ovakvi uvjeti polučili su dobre rezultate (kraće trajanje studiranja od hrvatskog prosjeka), stoga smatramo da bi navedeni stavak trebao propisivati maksimalnu dužinu studiranja, ali da bi svako visoko učilište trebalo imati mogućnost donijeti i restriktivnije uvjete. | Primljeno na znanje | Stavak 5. određuje maksimalno trajanje studija dok se stavkom 4. određuje koliko puta student u redovnom statusu može ponavljati svaku studijsku godinu. Predlagatelj Zakona smatra da je ovakvo normativno rješenje optimalno u smislu povećanja završnosti studija. |
171 | Sveučilište u Zagrebu Fakultet prometnih znanosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 103. | S obzirom na to da se cjelokupni sustav financiranja temelji na pregovaračkom postupku, sadržaj programskog ugovora, proračunska formula, pokazatelji i kriteriji utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokovi sklapanja programskog ugovora te kvalitativni i kvantitativni indikatori za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom trebaju biti definirani ovim Zakonom, a ne uredbom Vlade kako je to navedeno u članku 102(10). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
172 | Sveučilište u Zagrebu Fakultet prometnih znanosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 102. | S obzirom na to da se cjelokupni sustav financiranja temelji na pregovaračkom postupku, sadržaj programskog ugovora, proračunska formula, pokazatelji i kriteriji utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokovi sklapanja programskog ugovora te kvalitativni i kvantitativni indikatori za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom trebaju biti definirani ovim Zakonom, a ne uredbom Vlade kako je to navedeno u članku 102(10). | Primljeno na znanje | Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
173 | Sveučilište u Zagrebu Fakultet prometnih znanosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 100. | S obzirom na to da se cjelokupni sustav financiranja temelji na pregovaračkom postupku, sadržaj programskog ugovora, proračunska formula, pokazatelji i kriteriji utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokovi sklapanja programskog ugovora te kvalitativni i kvantitativni indikatori za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom trebaju biti definirani ovim Zakonom, a ne uredbom Vlade kako je to navedeno u članku 102(10). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
174 | Sveučilište u Zagrebu Fakultet prometnih znanosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 98. | S obzirom na to da se cjelokupni sustav financiranja temelji na pregovaračkom postupku, sadržaj programskog ugovora, proračunsku formulu, pokazatelje i kriterije utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokove sklapanja programskog ugovora te kvalitativne i kvantitativne indikatore za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom treba biti definirano ovim Zakonom, a ne uredbom Vlade kako je to navedeno u članku 102(10). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
175 | Sveučilište u Zagrebu Fakultet prometnih znanosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 97. | U dijelu prijedloga Zakona koji regulira Financiranje javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta u članku 97 (2) nejasna je formulacija. Također, pod člankom 97(3) Otvara se pitanje na koji se način trošenjem vlastitih prihoda prema kriterijima Ministarstva ostvaruje akademska samouprava koja je definirana u članku 4(2) koji glasi: „Akademska samouprava obuhvaća: 1. utvrđivanje pravila studiranja i upisa studenata, 2. predlaganje, odnosno izbor čelnika te izbor nastavnika i 3. upravljanje financijskim i drugim resursima, u skladu s načelom javne odgovornosti, ovim Zakonom i drugim propisima? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
176 | Hrvatsko katoličko sveučilište | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 62. | U st. 3. definirano je da se doktorskim studijima stječe 180 ECTS bodova. Pitanje je moraju li svi doktorski studiji biti organizirani kroz sustav ECTS bodova, odnosno mogu li se doktorski studiji mentorskog tipa organizirati bez uvođenja ECTS bodova? | Primljeno na znanje | Stavak 3. jasno određuje broj ECTS bodova za doktorski studij. |
177 | Hrvatsko katoličko sveučilište | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 14. | Mandat rektora od 6 godina je predugačak, četverogodišnji mandat je bolje rješenje uz mogućnost ponovnog izbora. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
178 | Hrvatsko katoličko sveučilište | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 6. | U ranijim zakonima, a i u europskom zakonodavstvu se navodi da sveučilište obuhvaća sve ustanove visokog obrazovanja neovisno o nazivima, položaju i Osnivaču. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
179 | Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 116. | Predlaže se brisati čl. 116. st. 1. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
180 | Hrvatsko katoličko sveučilište | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Pitanje je kako će se primjena Zakona implementirati u Uredbe (primjerice o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova) i koja će se radna mjesta financirati ako se Sveučilištima ostavlja unutarnji ustroj radnih mjesta. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
181 | Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 102. | Odredbe o programskim ugovorima su nejasne za sastavnice Sveučilišta koje imaju pravnu osobnost. Iz navedenog nije razvidno na koji način fakulteti mogu učinkovito ostvarivati svoje aktivnosti po pitanju znanstvenog, umjetničkog i nastavnog rada i osigurati održivo poslovanje Fakulteta. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
182 | Jadranka Stojanovski | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 3. | "(3) Članovi akademske zajednice u radu trebaju štititi znanstvenu istinu i istraživačku nepristranost, poštovati autorska prava te postupati odgovorno prema društvenoj zajednici u kojoj djeluju. Članovi akademske zajednice obvezni su poštovati etička načela pri znanstvenom istraživanju, umjetničkom stvaralaštvu i poučavanju te rezultate znanstvenog istraživanja učiniti dostupnim javnosti. " Svakako bi trebalo pojasniti koncept "štićenja znanstvene istine" i revidirati ga. Nadalje, "poštivanje etičkih načela" moglo bi se zamijeniti s poštivanjem načela odgovorne znanosti, u što je uključena i etika. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
183 | Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 99. | Sklapanje programskih ugovora i navođenje komponenti od čl. 99. do čl. 101. je nejasno za sastavnice Sveučilišta koje imaju pravnu osobnost. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
184 | Jadranka Stojanovski | II. PREGLED STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA, C) Posljedice koje će proisteći donošenjem Zakona | "Modernizacijom Zakona olakšat će se suradnja sustava znanosti s gospodarstvom, što će dovesti do lakšeg prijenosa ljudskog kapitala i znanja iz sustava znanosti u sustav gospodarstva." Svakako bi trebalo reći nešto konkretnije o ovom važnom pitanju. Na koji će se način "olakšati"? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
185 | Jadranka Stojanovski | II. PREGLED STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA, B) Osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom | "Također, sustavno se rješava pitanje nadzora nad svim tijelima sveučilišta jer se dugogodišnjom primjenom ZZDVO-a pokazao kao manjkav sustav koji nije u potpunosti uspostavio jasne i transparentne mehanizme kontrole nad zakonitošću rada tijela sveučilišta..." Ne samo da sustavi kontrole trebaju biti transparentni, nego cjeloviti sustav znanosti i visokog obrazovanja, a posebice sustavi vrednovanja i financiranja, trebaju biti u potpunosti transparentni. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju |
186 | Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 97. | Potrebno je detaljnije pojasniti odnos kriterija koje donosi ministar s aktima fakulteta po pitanju kriterija raspolaganja vlastitim prihodima. (čl.97. st.3.) | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
187 | Jadranka Stojanovski | A) Pregled stanja, b) Strateška osnova za donošenje Zakona | "Nužno je izraditi suvremeni zakonodavni okvir koji će omogućiti implementaciju suvremenih načela u hrvatskom sustavu znanosti i visokog obrazovanja..." Iako se predlagatelj poziva na dva važna dokumenta Europske komisije, njihov sadržaj nije prisutan u ovom Prijedlogu. Također, zakonodavni okviri naprednijih europskih zemalja, npr. Francuske, Finske, Švedske i dr. mogli bi predlagateljima osigurati uvid u suvremene zakonodavne okvire. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju |
188 | Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 93. | Čl. 93. st. 2. t.6. - prati i unaprjeđuje Bolonjski proces, predlaže se preformulirati (upotrijebljen je kolokvijalni izraz bez dostatno određenih značenja). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
189 | Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 53. | Nejasno je provođenje postupka izbora naslovnih nastavnika budući da se ukidaju znanstvena zvanja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
190 | Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 52. | U čl. 52. st.1. nedorečeno je kako će se izbor nastavnika provesti u praksi (s obzirom na nepostojanje javnog natječaja, a uzimajući u obzir kvalitetu nastavnog kadra). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. Isto će se urediti općim aktima ustanove. |
191 | Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | Nepotrebno je ponovno mijenjanje terminologije poslijedoktorand-viši asistent. Potrebno je jasnije definirati nastavna radna mjesta u umjetničkom području na fakultetima, s obzirom na ista na umjetničkim akademijama. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
192 | Jadranka Stojanovski | A) Pregled stanja, a) Razlozi zbog kojih se Zakon donosi | "Uzmemo li u obzir ulaganja u istraživanje i razvoj iz državnog proračuna i broj najboljih znanstvenih radova, možemo zaključiti da bi broj najboljih znanstvenih radova za Hrvatsku mogao biti mnogo veći s istim ili manjim ulaganjima (slika 6)." Uzmemo li u obzir da su ulaganja RH u znanost, ako se promatra postotak GDP-a tj. GERD, među najnižima u EU, ostaje sasvim nejasno što predlagatelj želi poručiti ovom rečenicom. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
193 | Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 22. | Čl.22. st.1. Je li rektor ovlašten obustaviti opći akt fakulteta ako je protivan zakonu ili statutu, ili bi to bilo u domeni Senata? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
194 | Marko | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. | Poštovani, Čl.12.st.5. trebao bi glasiti: "(5) Studentski predstavnici u senatu imaju pravo suspenzivnog veta pri odlučivanju o pitanjima promjene uvjeta studija, pitanjima studentskog standarda te drugim pitanjima važnim za studente koja su utvrđena statutom sveučilišta. Način upotrebe suspenzivnog veta i potrebna većina prilikom obveznoga ponovnog odlučivanja uređuje se statutom sveučilišta. Studentski predstavnici u senatu ne sudjeluju u glasanju u postupku izbora nastavnika i suradnika na radna mjesta." Ne postoje argumenti zašto bi studentski predstavnici imali pravo suspenzivnog veta po pitanju izmjene nastavnih programa i izvedbenog plana studija. S poštovanjem dr.sc. Marko Viskić | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
195 | Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 20. | U čl. 20. st. 2. t.3. kontardiktorno je tko je na Fakultetu ovlašten donositi opće akte, dekan ili fakultetsko vijeće. | Primljeno na znanje | Predlagatelj Zakona smatra da stavak 2. i 3. nisu u kontradikciji. Stavak 2. govori o ovlastima, a stavak 3. o obvezi podnošenja izvješća. |
196 | Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 15. | Čl.15.st.2. posljednja rečenica, predsjednika sveučilišnog vijeća imenuje Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom na prijedlog Vlade RH, predlaže se korigirati, možda bi bilo efikasnije promijeniti proceduru imenovanja predsjednika sveučilišnog vijeća. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
197 | Jadranka Stojanovski | A) Pregled stanja, a) Razlozi zbog kojih se Zakon donosi | "Nadalje, Hrvatska je nešto iznad prosjeka EU-a prema broju citiranih radova, ali ima i najveći broj necitiranih radova. Drugim riječima, Hrvatska se ističe velikim udjelom publikacija slabe kvalitete , mjereno brojem necitiranih publikacija u odnosu na broj citiranih publikacija, po zaposlenom u istraživanju i razvoju (FTE) i po tomu je najlošija u Europi (slika 4)." Svakako je potrebna referenca na istraživanje iz kojeg proizlaze ovi zaključci. Drugo, trendovi reforme prosudbe u znanosti (koje bi predlagatelji trebali dobro poznavati) uvelike se odmiču od tradicionalne metrike (tradicionalna citiranost i JIF časopisa u kojima znanstvenci objavljuju radove), a uvodi se cijeli niz novih metričkih indikatora, uvažavanje načela otvorene znanosti (uključujući utjecaj na gospodarstvo i društvo) kao i značajni pomak prema kvalitativnoj prosudbi. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju |
198 | Marko | II. PREGLED STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA, C) Posljedice koje će proisteći donošenjem Zakona | Poštovani, u tekstu je navedeno: "Osim toga, Zakonom će se urediti sustav znanstvenih i znanstveno-nastavnih radnih mjesta sukladno preporukama o mogućnosti prilagodbe rasporeda rada te fleksibilnijih radnih uvjeta za znanstvenike koji su roditelji i pružatelji skrbi." Na koji bi se konkretno način taj sustav uredio ovim Zakonom, s obzirom da se u tekstu Zakona izrijekom ne spominje ništa u vezi ove teme, izuzev produženja ugovora o radu na određeno za osobe zaposlene na visokim učilištima i znanstvenim institutima u statusu suradnika? Hoće li to pitanje biti riješeno izmjenom pojedinačnih pravilnika o radu visokih učilista, ili naknadnom izmjenom ZOR-a, ili na neki treći način? S poštovanjem dr.sc. Marko Viskić | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. Člankom 48. prijedloga Zakona propisano je mirovanje rokova za izbor i reizbor nastavnika, znanstvenika i suradnika te produljenje ugovora o radu suradnika. Navedeno će biti propisano i općim aktom visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta. |
199 | IVOR LONČARIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 42. | Podržavam intenciju ovog članka no mislim da bi puno bolje rješenje umjesto polovine kriterija bilo da postoje posebni kriteriji za reizbor. Primjerice mi na IRB-u imamo kao uvjet za izbor u zvanje savjetnika uspješno vođenje jednog doktoranda i jednog projekta. Očito je da se takvi uvjeti ne mogu prepoloviti, a mislim da su dobri u svrhu poboljšanja znanosti u RH. Polovina bi se mogla uvesti na način da se propiše da nacionalni kvantitativni kriteriji za reizbor moraju biti najmanje polovina kriterija za izbor. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
200 | Jadranka Stojanovski | A) Pregled stanja, a) Razlozi zbog kojih se Zakon donosi | "Razlozi zbog kojih se Zakon donosi" uglavnom su utemeljeni na izjavama, grafovima i postotcima čiji izvor je nepoznat, koji nisu popraćeni referencama na ažurne izvore podataka ili na istraživanja objavljenja u znanstvenoj literaturi. Grafički prikazi su ponekad tendenciozni i nisu sukladni znanstvenim metodama (npr. Slika 10 i čudni izbor skale na osi X). Također (većinom) nedostaje usporedba sa sličnim podacima zemalja u okruženju ili prosjecima EU. Ako čak i uzmemo u obzir da su izneseni podaci točni, ažurni i provjereni, a iz njih izvedeni zaključci i detektirani problemi objektivni i valjani, razvidno je da daljnji tekst Prijedloga novog Zakona ne nudi moguća rješenja većine navedenih problema. Također, među razlozima nema onih najvažnijih, a to su usklađivanje Zakona s prisutnim trendovima razvoja sustava znanosti unutar EU. Vidljivo je da predlagatelji nisu pročitali i proučili važne strateške dokumente, preporuke i izvješća Europske komisije (uključujući i ona obvezujuća za RH), Europske udruge sveučilišta (EUA), Lige europskih istraživačkih sveučilišta (LERU), UNESCO i dr. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju |
201 | nikola đaković | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 119. | Poštovani, podržavam prijedlog Sveučilišnog računskog centra vezano za članak 119. Takvo rješenje iziskuje povećani napor Ministarstva i Agencije ali dugoročno slaže zdrave temelje i jača cijeli sustav te u konačnici olakšava rad i Ministarstvu i Agenciji. Nikola Đaković | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
202 | Sveučilište Jurja Dobrile u Puli | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 17. | U cilju uvažavanja specifičnosti integriranog sveučilišta nastalog procesom pravne i funkcionalne integracije sastavnica koje su prethodno imale pravnu osobnost, predlažu se dopune i uvrštavanje izraza fakultet/umjetnička akademija bez pravne osobnosti, a koje izvode cjelokupan studij/e u okviru djelatnosti visokog obrazovanja, znanstvenu i stručnu djelatnost (za razliku od odjela koji sudjeluju u izvedbi studija i razvijaju znanstveni, umjetnički i stručni rad u jednom znanstvenom polju ili interdisciplinarnom znanstvenom području – prema starom Zakonu). Međutim, u novom zakonu se ne spominje pravna integracija (potiče se u razvojnoj komponenti organizacijska i funkcionalna integracija) – da li to znači da i dosadašnja pravno integrirana Sveučilišta usklađuju se sa novim Zakonom ustrojem fakulteta/akademija s pravnom osobnošću prema čl. 17 nacrta novog Zakona (a mogu i dosadašnja pravno integrirana i neintegrirana sveučilišta imati i sastavnice bez pravne osobnosti poput odjela, instituta, zavoda, centara…) – u tom slučaju ne bi trebale donje dopune (izvidjeti mogućnosti obzirom na Zakon o osnivanju Sveučilišta u Puli). Ukoliko to nije slučaj, a u nacrtu Zakona nisu definirani odjeli (osim da nemaju pravnu osobnost),, a ni fakulteti bez pravne osobnosti, kako će se pravno integrirano sveučilište uskladiti sa Zakonom?Ili vraćanjem pravne osobnosti sastavnicama pa postaje samo funkcionalno integrirano ili dopunom Zakona za fakultete/akademije bez pravne osobnosti? | Primljeno na znanje | Odredbe zakona će se urediti na način da će se uvesti mogućnost osnivanja fakulteta i umjetničke akademije bez pravne osobnosti te će se definirati i svrha odjela kao sastavnice. |
203 | Sveučilište Jurja Dobrile u Puli | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 100. | Članak 100. stavak 3. dopuniti riječima ne može biti manji od…Osim limita na gornju granicu, trebalo bi osigurati i minimum, odnosno određeni razvojni poticaj svim sveučilištima, osobito manje razvijenima – progresivni poticaj, inače bez prorazvojnih resursa se stagnacija produljuje, a razvojni jaz produbljava. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
204 | Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (Srce) | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 118. | Ukoliko se prihvate prethodni prijedlozi Srca, uskladiti u članku 118. stavak (1) na odgovarajući način. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
205 | Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (Srce) | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 107. | Ukoliko se prihvate prethodni prijedlozi Srca, uskladiti u članku 107. stavak (1) alineje 8., 9. i 10. s tim prijedlozima. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
206 | Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (Srce) | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 75. | Predlaže se brisanje članka 75. uz obavezno dodavanje novog članka 95a. (kako je predloženo u nastavku) OBRAZLOŽENJE: Predlažemo kvalitetnije uređivanje pitanja evidencija i to cjelovito i integralno u sustavu visokog obrazovanja zajedno s evidencijama znanstvene djelatnosti u novom članku 95a. Pri tome smatramo da Zakon ne treba ulaziti u propisivanje konkretnih sustava, posebno ne lokalnih sustava za poslovanje ustanova (kao što je ISVU), nego da se prvenstveno treba fokusirati na uspostavu i održavanje tzv. nacionalnih evidencija, odnosno središnjih informacijskih sustava u visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
207 | Institut za etnologiju i folkloristiku | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 110. | Smatramo da su stavci 1. i 3. ovoga članka u koliziji jer iz ovakvih odredbi proizlazi da znanstvenici nastavljaju raditi na znanstvenim radnim mjestima na kojima su zaposleni, ali i da zadržavaju stečena znanstvena zvanja. U Zakonu bi trebalo pojasniti znači li to da znanstvenik, koji radi na nižem znanstvenom radnom mjestu, a izabran je u više znanstveno zvanje, stupanjem na snagu novog zakona automatski prelazi na više znanstveno radno mjesto. Vezano uz stavak 4. molimo pojašnjenje budući da je nejasno do kada bi znanstvenik trebao raditi prema ovoj odredbi. Naime, ugovori o radu znanstvenika sklapaju se na neodređeno te stoga nemaju utvrđen rok isteka ugovora već su isti vezani za trenutno važeće propise (ZZDVO/ZOR) prema kojima znanstvenik radi do isteka kalendarske godine u kojoj je navršio 65 godina života. | Primljeno na znanje | Stavkom 3. člankom 110. prijedloga Zakona propisano je da znanstvenik izabran u znanstveno zvanje prije stupanja na snagu ovog Zakona zadržava stečeno zvanje, a kriteriji za izbor na znanstveno radno mjesto utvrdit će se Nacionalnim sveučilišnim, znanstvenim i umjetničkim kriterijima koje će donijeti Nacionalno vijeće te dodatnim kriterijima koje će donijeti visoko učilište, odnosno znanstveni institut općim aktom. Stavak 4. članka 110. prijedloga Zakona će se dopuniti. |
208 | Institut za etnologiju i folkloristiku | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 108. | Rokove za usklađenje iz stavka 1. i 2. potrebno ujednačiti budući da je usklađenje ustroja vezano uz usklađenje statuta i općih akata. Smatramo da bi rokovi za usklađenje internih akata koje imaju institucije trebali biti duži od rokova propisanih za donošenje podzakonskih akata na razini države (rokovi propisani člankom 118.) budući da postoji mogućnost da će akte institucije biti potrebno uskladiti i s navedenim podzakonskim aktima. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. Propisani rokovi su u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
209 | Luka Perušić | A) Pregled stanja, a) Razlozi zbog kojih se Zakon donosi | »... neadekvatni kriteriji napredovanja te zastarjeli model izvaninstitucionalnog dodjeljivanja znanstvenih, odnosno znanstveno-nastavnih zvanja.« - U prijedlogu nije obrazloženo zašto bi se to smatralo zastarjelim. Osim toga, u Hrvatskoj u mnogim zakonima postoji očuvanje zvanja pored radnog mjesta. Primjer za to je Pravilnik o letačkoj službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske, gdje je vojni pilot zvanje, a ne radno mjesto, i opstaje neovisno o radnom mjestu. Ovakav nastup Predlagatelja nema nikakve veze sa zastarjelošću i sve što postiže je da najobrazovaniji ljudi zajednice nemaju kredibilitet svoga zvanja unutar znanstveno-obrazovne prije svega, a onda i šire zajednice. Ovime se poručuje da ne postojimo onkraj radnog mjesta i ovaj Prijedlog do te mjere unižava status visoke obrazovanosti i znanstvene djelatnosti da čak titule doživljava kao referencu na radno mjesto, što je ispod svake kulturne razine. Osim toga, biranje zvanja je bila autonomna akademska procedura. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju |
210 | Sveučilište u Splitu - Uprava | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 96. | Prihodi sveučilišta. Sveučilište u Splitu smatra esencijalnim zakonski zajamčiti punu financijsku autonomiju visokih učilišta (sveučilišta i sastavnica), u skladu s dosadašnjom praksom, odlukama Ustavnog suda i važećim propisima. Stoga se predlaže preformulirati članak 96. Nacrta zakona koji govori o izvorima financiranja visokih učilišta i vrstama prihoda kojima raspolažu. Naglasak pritom treba staviti na kategoriju vlastitih sredstava koji bi općenito trebao obuhvatiti sva raspoloživa sredstva osim onih koja se sveučilištu doznačuju iz državnog proračuna. Sintagma „namjenski prihodi/sredstva“ nema samo terminološki značaj, nego izaziva pravnu nesigurnost i negativne posljedice na poslovanje visokih učilišta u kontekstu primjene nekih drugih zakona – o državnom proračunu i izvršenju državnog proračuna, Temeljnog kolektivnog ugovora i sl. - pa je treba izbaciti iz Nacrta, odnosno zamijeniti sintagmom „vlastita sredstva/prihodi“. Tradicionalnu praksu izuzimanja akademskih institucija od obveze svakogodišnjeg vraćanja nepotrošenih sredstava u državni proračun, temeljenu na formalnoj odluci koja se svake godine opetovano ugrađuje u Zakon o izvršenju državnog proračuna, trebalo bi zakonski učiniti stalnom (najbolje u Zakonu o državnom proračunu) kako bi sveučilište s određenom (pravnom) sigurnošću uzmoglo ostvarivati svoju punu misiju, odnosno vršiti i one svoje legitimne zadaće koje nisu dotirane iz državnog proračuna. Time se, dakako, ne izbjegava obveza na namjensko i kontrolirano raspolaganje vlastitim sredstvima. U kontekstu financiranja valja upozoriti i na nedovoljnu preciznost u uređenju materije programskih ugovora u Nacrtu zakona. Iz predloženih formulacija, naime, nije jasno je li u zakonskoj namjeri sklapati programske ugovore samo sa sveučilištima ili/i njihovim sastavnicama. | Primljeno na znanje | Članak 96. prijedloga Zakona u skladu je s propisima kojima se uređuje planiranje, izrada, donošenje i izvršavanje proračuna. |
211 | Sveučilište Jurja Dobrile u Puli | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 107. | Nigdje se ne navode prekršaji, nepoštivanje procedura i kazni za druge adresate ako se ne pridržavaju odredaba ovog Zakona (primjerice izbora novih članova Nacionalnog vijeća u zakonskom roku što se i dogodilo prije imenovanja sadašnjih članova – po isteku roke proteklo je više od godinu dana dok Sabor to konačno nije učinio | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
212 | Sveučilište Jurja Dobrile u Puli | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 96. | U Nacrtu Zakona nije eksplicitno navedeno koliki se postotak Državnog proračuna mora odvojiti za financiranje znanosti i visokog školstva, nego se štoviše uvodi institut pregovaračkog postupka (čl. 98., st. 2, čl. 103, st. 2), čega nema u sadašnjem Zakonu. To je zaista neprihvatljivo jer uvodi nesigurnost u ishod takvih pregovora i pitam se što po tom pitanju rade nadležni sindikati. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
213 | Sveučilište Jurja Dobrile u Puli | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 92. | Zašto se prema st. 1 ovog članka smanjuje broj članova MO-a (s 11 na 9), a istovremeno se u znatnoj mjeri povećava obim posla MO-a kao što je: – učestalost saziva sjednica MO-a (jednom mjesečno umjesto svakih 60 dana, a da se ne uračunavaju ljetni i zimski praznici; v. gore čl. 90, st. 4); – preuzimanje djelokruga rada bivših Područnih odbora (v. čl. 90, st. 2, alineje 3, 4 i 5) – preuzimanje postupaka izbora u znanstveno-nastavna zvanja (v. gore čl. 40, 41, 43 i 90) i postupaka reizbora (v. čl. 42 i čl. 90, st. 2)? Je li prema st. 5 ovog članka Ministarstvo kompetentno da utvrđuje listu kandidata za članove MO-a s obzirom da: – za razliku od članova Nacionalnog vijeća nema djelatnike s adekvatnim znanstvenim i nastavno-znanstvenim zvanjima koji bi odlučivali o listama prijavljenih kandidata; – proizlazi kako će Ministarstvo Nacionalnom vijeću proslijediti listu u kojoj su i kandidati u nižim zvanjima od redovitog profesora i redovitog profesora u trajnom zvanju pa ima potrebu ovim stavkom “upozoriti” Nacionalno vijeće kako ipak treba voditi računa da većinu članova MO-a čine upravo “redoviti profesori i redoviti profesori u trajnom izboru”? – Štoviše, st. 1 ovog članka izrijekom je navedeno kako “Članovi matičnog odbora imenuju se na četiri godine iz reda redovitih profesora, redovitih profesora u trajnom izboru, znanstvenih savjetnika i znanstvenih savjetnika u trajnom izboru u odgovarajućem polju” pa je st. 5 u opreci s njim navodeći kako bi većina članova MO-a trebala biti u navedenim zvanjima | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
214 | Sveučilište u Splitu - Uprava | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 43. | Nastavnici i suradnici. U diskusiji je problematizirano pitanje nadležnosti za donošenja konačne odluke u postupku izbora nastavnika i suradnika. Iz formulacije članaka 40. i 43. moglo bi se zaključiti da se konačna odluka o tome prepušta matičnim odborima. Predlaže se preraditi te odredbe tako da se matičnim odborima povjeri provođenje dijela postupka, tj. donošenje odluke o ispunjavanju uvjeta, ali da konačna odluka na temelju koje se s odabranim kandidatom sklapa radni odnos, bude na fakultetskom vijeću ili senatu (za samostalne studije, sveučilišne odjele ili integrirana sveučilišta). Predlaže se preispitivanje namjere uvođenja instituta reizbora za naslovne nastavnike, budući da se obveza periodičnog izbora ili reizbora nastavnika logički vezuje uz radna mjesta. Nadalje, predlaže se jasnije definirati status i prava gostujućih nastavnika, te zakonski urediti mogućnost angažiranja naslovnih suradnika (uz nastavnike) bez kojih bi se mnoga visoka učilišta suočila s poteškoćama u izvođenju praktične nastave. Iz istih razloga predlaže se također povećati postotke angažiranja dokazanih stručnjaka iz prakse uz nadzor znanstveno-nastavnog osoblja, ili barem predvidjeti opravdane izuzetke od pravila “25%“ (čl. 79. st. 3.). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
215 | Sveučilište Jurja Dobrile u Puli | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 90. | Pored st. 2, alineje 1. i 2. ovog članka zaboravilo se na nastavnike/znanstvenike koji ispunjavaju navedene kriterije izbora u viša znanstvena zvanja, a za više radno mjesto matične im ustanove ne mogu osigurati ugovore o radu, ili na one znanstvenike koji su do sada imali pravo pokrenuti postupak izbora na vlastiti trošak (mahom onih koji nisu zaposleni u struci, a obranili su doktorske disertacije)? – Podrazumijeva li se da će MO-i provoditi svoj dio postupka izbora u zvanje (v. gore čl. 40, 41, 42, 43 i 90) i za one koji su zaposleni na visokim učilištima, a za koje vrijede uvjeti Rektorskog zbora – vraćamo li se na objedinjene znanstvene i znanstveno-nastavne provedbe postupaka izbora u zvanje? – Podrazumijeva li se da zbog st. 2 ovog članka i čl. 42 Odluka o minimalnim uvjetima radnih obveza za reizbor na znanstvena, znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna, nastavna i stručna radna mjesta te o obliku izvješća stručnog povjerenstva o radu zaposlenika u postupku reizbora (NN 24/2021-543) Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj neće niti stupiti na snagu 1. lipnja 2022. kako je njome propisano? Naime, Nacrtom ovog Zakona propisani su nešto drugačiji uvjeti i postupak reizbora od onih navedenih u toj Odluci. Predstavljaju li alineje 3, 4 i 5 stavka 2 ovog članka nove elemente djelokruga rada MO-a, odnosno one koje trenutno imaju Područni odbori (koji se očigledno ukidaju)? | Primljeno na znanje | Stavkom 3. člankom 110. prijedloga Zakona propisano je da nastavnik, znanstvenik i suradnik zadržava stečeno zvanje, a kriteriji za izbor na radno mjesto utvrdit će se Nacionalnim sveučilišnim, znanstvenim i umjetničkim kriterijima koje će donijeti Nacionalno vijeće. Prijelaznim i završnim odredbama prijedloga Zakona propisan je rok za donošenje i početak važenja Nacionalnih sveučilišnih, znanstvenih i umjetničkih kriterija. |
216 | Sveučilište Jurja Dobrile u Puli | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 86. | Prema ovom članku Nacrta Zakona se uopće ne spominje da Nacionalno vijeće utvrđuje kriterije za raspodjelu proračunskih sredstava (kako je to postojećim Zakonom propisano čl. 108, st. 1.). Prelazi li i to u nadležnost Ministarstva? Dojma sam da se znatno smanjuje djelokrug neovisnog rada Nacionalnog vijeća, koje postaje ovim Nacrtom Zakona sve ovisnije o Ministarstvu. | Primljeno na znanje | Navedeno će biti uređeno novim modelom financiranja visokih učilišta i znanstvenih instituta i Uredbom Vlade Republike Hrvatske sukladno članku 102. stavku 10. prijedloga Zakona. |
217 | Sveučilište Jurja Dobrile u Puli | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 54. | Ovim člankom Nacrta Zakona (unatoč stavku 3) se dozvoljava visokim učilištima da naslove emeritusa mogu umirovljenjem dobiti i docenti odnosno znanstveni suradnici? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
218 | Sveučilište u Splitu - Uprava | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. | Sudjelovanje studenata u izborima čelnika visokih učilišta te nastavnika i suradnika. U diskusiji su sudjelovali i čelnici Studentskog zbora na razini Sveučilišta i sastavnica koji su iznijeli prigovor protiv sužavanja studentskih prava u stručnim vijećima visokih učilišta (senata i fakultetskih vijeća), posebice prava na sudjelovanje u izborima čelnika te nastavnika i suradnika (čl. 12. st. 5 i čl. 19. st. 5.). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
219 | Luka Perušić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 94. | »Elektronička infrastruktura sustava visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti« - Ovaj Prijedlog nema nikakvo rješenje za istraživačku i podatkovnu strukturu, što bi se trebalo smatrati glavnim indikatorom da će znanstvenici u sustavu imati još goru podršku od strane državnih struktura i da je Prijedlog u fundamentalnom smislu - tamo gdje je doista važan - bezidejan. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
220 | Luka Perušić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 103. | »U tom slučaju sredstva doznačena javnom visokom učilištu, odnosno javnom znanstvenom institutu umanjivat će se za 5 % svake godine sve do sklapanja programskog ugovora.« - Ovaj se stavak odnosi na prethodno najavljenu penalizaciju koja se zasniva na nepovjerenju prema temeljim institucijama visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti i otvara mogućnost da ministar sam procjenjuje što bi njemu visoko učilište trebalo ponuditi. Uz to, Prijedlog ne daje nikakva regulacijska rješenja za samo ideju kako bi se imala sprovesti u praksi, što ustvari znači ili da predlagatelj ne zna kako bi se to trebalo napraviti ili ne želi otkriti kako to ustvari planira provesti. U svakom se slučaju takvo rješenje ne može smatrati cjelovitim i dobrim za sustav znanosti i visokog obrazovanja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
221 | Luka Perušić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 102. | »(10) Sadržaj programskog ugovora, proračunsku formulu, pokazatelje i kriterije utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokove sklapanja programskog ugovora te kvalitativne i kvantitativne indikatore za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom Vlada Republike Hrvatske utvrđuje uredbom.« - Drugim riječima, Ministar ne samo da propisuje znanost kao takvu, kriterije financiranja, matične odbore i radna mjesta nego i sadržaj programskih ugovora i to na taj način da ovaj zakon to ne upriličuje jasno i eksplicitno, nego se ostavlja na arbitrarnu volju ministru nakon općeg usvajanja, fantomskom stavkom o pisanju uredbe. Ovo niti se može nazvati cjelovitim zakonskim rješenjem, niti se može uzeti benevolentnim rješenjem za dobrobit znanosti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
222 | Luka Perušić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 102. | »(4) Programski ugovor obvezno sadrži odredbe o: [...].« - Ovdje se definiraju kategorije ugovora bez da se zna što je cilj kao pojam, što je pokazatelj kao pojam, a što je ishod kao pojam, odnosno što to zapravo sadrži. Osim toga, nedovoljno jasna regulacija mogla bi rezultirati smanjivanjem plaća i otkazima – i to u situaciji kadrovske potkapacitiranosti i podfinanciranosti znanstvenog sustava. Sve u svemu, radi se o izrazito loše strukturiranoj ideji financiranja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
223 | Luka Perušić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 102. | »(2) Programskim ugovorom ugovara se ostvarivanje unaprijed definiranih ciljeva visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta, koji su usklađeni s nacionalnim strateškim dokumentima.« - Ova je stavka pokazatelj fundamentalnog problema, s obzirom na to da recentni nacionalni strateški dokumenti dezavuiraju društvene, a pogotovo humanističke znanosti i eksplicitno preferiraju neka primijenjena područja vezana uz tehniku i digitalne sustave. Ugrubo znači to da se planovi i želje visokih učilišta ne mogu prihvatiti ako nisu usklađeni s nekim strateškim dokumentima napisanima bez konzultacije sa znanstvenom zajednicom, a to znači da fundamentalno autonomija istraživanja ne postoji i da Prijedlog ugrožava ustavne zagarantiranosti. Osim toga, u većini dokumenata od strateške važnosti ne postoje ni financijske, ni kadrovske, ni materijalne projekcije stanja stvari i mogućnosti te nisu donošeni u suradnji s akademskom zajednicom. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
224 | Luka Perušić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 97. | »st. 3: Kriterije raspolaganja vlastitim prihodima ministar utvrđuje pravilnikom.« - Nastavno na prethodni komentar, moralo bi se smatrati nedopustivim da bi jedna osoba na državnoj funkciji, čija je uloga očuvanje sustava u skladu sa zajednicom koja je tvori, mogla samostalno određivati ne samo znanstvena polja i matične odbore nego i kriterije raspolaganja prihodima za ugovore koje će sama osmišljati i odobravati. To je nešto što isključivo treba razmatrati i odlučivati struka i do ove je točke u pravilniku moć ministarske pozicije narasla apsolutno. Upravo je ovo jedno od stvari koja je oduzeta širem tijelu Nacionalnog vijeća i stručnjacima s njim povezanima i to očigledno s ciljem kontrole nad svim akademskim ustanovama u javnom prostoru. Štoviše, bitne informacije o tome kako bi se to provodilo ovdje nisu naznačene, nego samo najavljene kroz pisanje pravilnika, što cjelokupnu proceduru i kriterije čini arbitrarnim. To se niti može smatrati cjelovitim zakonskim rješenjem, niti rješenjem za dobrobit znanosti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
225 | Luka Perušić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 97. | »(1) Sredstva iz državnog proračuna Republike Hrvatske doznačuju se javnom visokom učilištu, odnosno javnom znanstvenom institutu na temelju programskog ugovora.« - Ovaj koncept, zajedno s jako izraženom i arbitrarnom moći ministra pri tvorbi znanstvenih polja, kriterija financiranja i sadržaja ugovora, te vezano s idejom penalizacije iz članka 103. ovoga Prijedloga, u praksi znači mešetarsko pregovaranje s podređenošću institucije ministru, davanje prednosti komercijalnim proizvodima, te potencira stvaranje atmosfere neprijateljstva i služavništva. Programski ugovori imaju smisla kao prostor dodatnog financiranja za kakve dodatne programe, posebne projekte, no da je javna sveučilišta ovise o kontingenciji jednog Ministra – i to kao da članovi akademske zajednice i njihove obitelji nisu porezni obveznici – je potkopavanje javnog sustava autonomne i otvorene znanosti. Treba ovdje podsjetiti, da se guranje ovoga koncepta zasniva na tvrdnji o neefikasnosti sustava, koja se temelji na užasno loše metodologijski provedenom preliminarnom istraživanju danom u prvom dijelu Nacrta. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
226 | ZAGREBAČKA ŠKOLA EKONOMIJE I MANAGEMENTA | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 57. | Predlažemo za Zakon predvidi mogućnost uspostave ustanove koja će biti isključivo za doktorske studijske programe odnosno diplomske studijske programe u pojedinim područjima poput nekih inozemnih visokih učilišta; npr. HHL Leipzig Graduate School of Management, HEC Paris, London Business School INSEAD, ESMT Berlin jer bez te mogućnosti, onemogućava se uspostava ustanova koje bi nudile vrhunsku specijaliziciju. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
227 | Luka Perušić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 95. | »FINANCIRANJE VISOKOG OBRAZOVANJA I ZNANSTVENE DJELATNOSTI« - Iz zakona je potpuno izbačeno financiranje rada i proizvodnje znanstveno-stručnih udruga i društava te druge podržavajuće infrastrukture, što je devastirajuće za već prepoznat model otvorene i javno financirane hrvatske znanosti koja pritom izrazito ovisi o slobodnom radu neprofitnih državnih udruga, društava i organizacija. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
228 | Luka Perušić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 91. | »(1) Matično povjerenstvo osniva se prema znanstvenim područjima, odnosno za umjetničko područje. Broj matičnih povjerenstva, njihovu nadležnost za pojedina područja te način rada pravilnikom utvrđuje ministar.« - Moralo bi se smatrati nedopustivim da bi jedna osoba na državnoj funkciji, čija je uloga očuvanje sustava u skladu sa zajednicom koja je tvori, mogla samostalno određivati matične odbore i to imajući istovremeno moć određivanja znanstvenih područja, polja i grana. To je nešto što isključivo treba razmatrati i odlučivati struka. Upravo je ovo jedno od stvari koja je oduzeta širem tijelu Nacionalnog vijeća i stručnjacima s njim povezanima i to očigledno s ciljem kontrole nad krajobrazom postupaka izbora. Štoviše, bitne informacije o tome kako bi se to provodilo ovdje nisu naznačene, nego samo najavljene kroz pisanje pravilnika, što cjelokupnu proceduru i kriterije čini arbitrarnim. To se niti može smatrati cjelovitim zakonskim rješenjem, niti rješenjem za dobrobit znanosti. | Primljeno na znanje | Sukladno propisima koje uređuju sustav državne uprave podzakonske propise u pravilu donosi nadležni ministar za resorno područje. |
229 | Niko Radović, mag.iur., glavni tajnik Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 56. | Brisati cijeli članak 56. prijedloga Zakona. Radni odnosi na visokom učilištu su ugovorni odnosi obzirom da se isti zasnivaju ugovorom o radu. Stoga u slučaju povrede radne obveze od strane radnika zaposlenog na visokom učilištu nema potrebe propisivati drugačije postupanje u odnosu na postupanje prema ZOR-u kao općem propisu o radu. Osobito nema potrebe propisivati vođenje nekakvog stegovnog postupka i time praktički uvoditi "sudski radni spor" na visokom učilištu (podnošenje „tužbe“, zakazivanje „ročišta“ pred stegovnim povjerenstvom, izvođenje dokaza, donošenje „presude“, podnošenje „žalbe“, potencijalno uključivanje odvjetnika u stegovni postupak kao punomoćnika radnika i dr.) Konačno, propisivanjem stegovne odgovornosti radnika i nametanjem visokim učilištima obveze donošenja općeg akta (pravilnik o stegovnoj odgovornosti) zakonodavac zapravo sprječava visoko učilište da primjeni neposredno odredbe ZOR-a koje uređuju postupanje poslodavca u slučaju povrede radnih obveza od strane radnika, jer bi se radnici u slučaju sudskog radnog spora mogli pozvati na to da visoko učilišta kao poslodavac nije prije donošenja odluke o otkazu ugovora o radu provelo takav stegovni postupak, te bi samo zbog toga odluka o otkazu ugovora o radu u sudskom radnom sporu mogla biti utvrđena nezakonitom. Nadalje, postavlja se pitanje kakve to uopće stegovne sankcije može visoko učilište izreći radniku, osim onih već propisanih ZOR-om (pisana opomena, redoviti i izvanredni otkaz)? Premještaj na drugo radno mjesto zasigurno ne može, jer je radno mjesto ugovoreno ugovorom o radu i ne može se nekakvom stegovnom sankcijom radnika premjestiti na poslove za koje nije sklopljen ugovor o radu. Naravno, radniku se može dati redoviti otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika s ponudom izmijenjenog ugovora o radu, ali to je opet izravna primjena odredbi članka 123. ZOR-a za koju visokom učilištu kao poslodavcu ne treba nikakav opći akt (pravilnik o stegovnoj odgovornosti). Nadalje, radnika se ne može nit novčano kazniti, jer se novčane kazne mogu propisivati isključivo zakonom a ne općim aktima poslodavca. Također, ZOR-om je zabranjen prijeboj plaće radnika, stoga bi takvo novčano kažnjavanje radnika predstavljalo prekršaj poslodavca za koji se poslodavcu može izreći novčana kazna od 30.000,00 do 60.000,00 kn. Također, radniku se ne može izreći niti javna opomena jer bi to bilo protivno GDPR-u. Konačno, stavak 5. ovog članka je u potpunosti neprimjenjiv u praksi, obzirom da navedeni članak zapravo predstavlja institut kaznenog prava „nullum crimen sine lege, nulla poena sine lege“, a kojem nema mjesta u ugovornom odnosu. Naime, kod radnih odnosa praktički je nemoguće predvidjeti kako sve može doći do povrede radnih obveza od strane radnika, a same povrede radnih obveza u smislu posljedica, odnosno opravdanosti eventualnog otkaza ugovora o radu zavise od cijelog niza okolnosti u svakom pojedinačnom slučaju. Stoga bi u takav opći akt (pravilnik o stegovnoj odgovornosti) trebalo staviti iznimno mnogo (vjerojatno više stotina) mogućih povreda radnih obveza, ili moguće povrede radnih obveza propisati na toliko općenit odnosno neodređen način da to više ne bude nikakav popis povreda radnih obveza nego samo prepisane odredbe ZOR-a koje reguliraju redoviti otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika i izvanredni otkaz. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
230 | Luka Perušić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 85. | »Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj«: Uz prethodno navedene velike probleme, srozavanje Nacionalnog vijeća na savjetodavno tijelo bez obveze uvažavanja, a što se, među ostalim, vidi i po premještanju ove teme s drugog na posljednje mjesto u tekstu zakona u usporedbi s tekućim Zakonom, pojavljuje se kao očigledno bitna namjera Predlagatelja. Ugrubo se može reći da se ovim zakonom ne može lako rastrojiti koncepcija Nacionalnog vijeća i koncepcija sveučilišta, pa će se nacionalno vijeće derogirati bez ukidanja, a sveučilišta preskočiti u nekim bitnim proceduralnim elementima. Kada pogledamo što je sve Nacionalnom vijeću oduzeto i gdje je prebačeno: - oduzeto donošenje kriterija za dodjelu sredstava ustanovama, prebačeno na Ministra; - oduzeto davanje suglasnosti za uvjete rektorskog zbora, prebačeno na Ministra; - oduzeto formiranje znanstvenih područja, polja i grana, prebačeno na Ministra; - oduzeto utvrđivanje uvjeta zvanja; - oduzeto formiranje matičnih odbora, prebačeno na Ministra; - oduzeto zalaganje za policentričnu znanost; - oduzeti centri izvrsnosti (koji su općenito eliminirani iz zakona zajedno s kolaborativnim znanstvenim programima, znanstveno-tehnološkim parkovima i ustanovama od posebne važnosti); - oduzeto vrednovanje minimuma radnih obaveza; onda, čini mi se, postaje očiglednim da Predlagatelj želi da Ministar ima apsolutnu moć nad oblikovanjem znanstveno-obrazovnog sustava i ne želi struku u svojim procedurama. Nacionalno vijeće u ovom modelu postaje i dodatna poluga moći. Stoga je veća autonomija fakulteta »patka«, jer možda djelomično izbacuje sveučilište iz procedura, ali svaki detalj ovisi o dobroj volji Ministra. I takav bi se pristup morao u potpunosti izmijeniti u tekstu zakona, e da bi zakon mogao biti u interesu razvoj znanosti i ljude koji to nose. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
231 | Luka Perušić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 81. | »Ciljevi znanstvene i umjetničke djelatnosti« - S obzirom na trenutno važeći Zakon, (1) izbačeni su opisi znanstvene djelatnosti i sudionika u znanstvenoj djelatnosti; (2) izbačeno je da »znanstveni rad ne podliježe nikakvim ograničenjima ili zahtjevima formalne naravi osim etičnosti«, (3) izbačeno je da formalni zahtjevi ne uvjetuju bavljenje znanstvenim radom; (4) izbačeno je da se studenti i drugi mogu baviti znanstvenim radom (u čl. 77 navodi se da ipak mogu studenti); (5) izbačene su ustanove od posebne važnosti i drugi subjekti znanstvene djelatnosti. Ove su odluke neutemeljene, a upućuju na to da Prijedlog nije rješenje za znanost i visoko obrazovanje, nego ima namjeru preustroja odnosa institucija. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
232 | Luka Perušić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 81. | »(2) Znanstvena i interdisciplinarna područja, polja i grane te umjetničko područje, polja i grane ministar utvrđuje pravilnikom.« - Moralo bi se smatrati nedopustivim da bi jedna osoba na državnoj funkciji, čija je uloga očuvanje sustava u skladu sa zajednicom koja je tvori, mogla samostalno određivati znanstvene discipline. To je nešto što isključivo treba razmatrati i odlučivati struka. Upravo je ovo jedno od stvari koja je oduzeta širem tijelu Nacionalnog vijeća i stručnjacima s njim povezanima i za to se ne može naći drugoga motiva nego s ciljem kontrole nad krajobrazom znanstvenih disciplina. Štoviše, bitne informacije o tome kako bi se to provodilo ovdje nisu naznačene, nego samo najavljene kroz pisanje pravilnika, što cjelokupnu proceduru i kriterije čini arbitrarnim. To se niti može smatrati cjelovitim zakonskim rješenjem, niti rješenjem za dobrobit znanosti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
233 | Luka Perušić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 81. | »(1) Znanstvena i umjetnička djelatnost u Republici Hrvatskoj obavlja se u znanstvenim i interdisciplinarnim područjima i poljima te umjetničkom području i poljima.« - Područja, polja [i grane] nisu ni mjesta, ni prostori, ni ustanove, nego referentna klasifikacija znanstvenog opredjeljenja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
234 | Luka Perušić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 77. | »2. sudjelovanje u znanstvenom i stručnom radu [...].« - Ovo nije propisano općim načelima u kojima nema mjesta za studente u znanstvenom radu, za razliku od odredbi koje ta prava daju studentima po trenutno važećem Zakonu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
235 | Luka Perušić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 76. | »3) Student u izvanrednom statusu studira [...]« - U Prijedlogu nije definirano što je izvanredni, a što redovni studentski status, statusi se mogu razlučiti tek po članku 78. i to neizravno. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
236 | Luka Perušić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | »(1) Znanstveno-nastavna, odnosno umjetničko-nastavna radna mjesta od najnižeg prema višemu su docent (doc. dr. sc. / doc. dr. art. / doc. art.), izvanredni profesor (izv. prof. dr. sc. / izv. prof. dr. art. / izv. prof. art.), redoviti profesor i redoviti profesor u trajnom izboru (prof. dr. sc. / prof. dr. art. / prof. art.).« - Dr. sc. i dr. art. su akademski stupnjevi, to nisu ni zvanja ni radna mjesta. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
237 | Luka Perušić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 36. | »RADNA MJESTA NASTAVNIKA, ZNANSTVENIKA I SURADNIKA« - U skladu s prethodnim komentarom: ukidanje znanstvenih zvanja je nepotrebno i po znanstvenike obezvrijeđujeće. Zvanje je stupanj u zanimanju, odnosi se i na osebujnu misiju koje izvjesno zanimanje sa sobom nosi te omogućuje fleksibilno kretanje po radnim mjestima. Primjer za to je Pravilnik o letačkoj službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske, gdje je vojni pilot zvanje, a ne radno mjesto, i opstaje neovisno o radnom mjestu. Ovime se poručuje da ne postojimo onkraj radnog mjesta i ovaj Prijedlog do te mjere unižava status visoke obrazovanosti i znanstvene djelatnosti da čak titule doživljava kao referencu na radno mjesto, što je ispod svake kulturne razine. Osim toga, biranje zvanja bila je izravno autonomna akademska procedura. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
238 | Luka Perušić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 11. | (1) Sveučilištem upravljaju senat i rektor. Rad javnog sveučilišta i njegovih sastavnica nadzire sveučilišno vijeće.« - Ovaj članak mijenja tijelo »Sveučilišnog savjeta« u »Sveučilišno vijeće« i mora se gledati zajedno s člankom 15 ovoga Prijedloga. To vijeće de facto postaje »nadsenat«, krovno tijelo koje zapravo može pregovarački upravljati čitavim sveučilištem. S obzirom na prvu inačicu, vraćena je je snažna odredba da se »sveučilišnom savjetu [vijeću] ne mogu dati nadležnosti kojima bi se utjecalo na autonomiju sveučilišta« (čl. 60. tekućeg Zakona), što je bila jedna od dvije glavne odredbe pomoću koje se sprječavala mogućnost političke korupcije visokog učilišta. Međutim, i dalje se izbacuje opcija studentskog predstavnika (čl. 61. tekućeg Zakona), a uključeno je sudjelovanje Vlade, potvrđivanje »programskih ugovora« te može smijeniti rektora. Time su još uvijek zadržane upravljačke sposobnosti koje sežu do političkog establišmenta. Ukoliko Osnivač želi bolje nadzirati rad, utoliko može osnovati posebne inspekcije i nametnuti izvještajne obaveze. Ovime, dakle, nije definiran nadzor, nego upravljanje, što se vidi po ovlastima koje si daje u stavku 5. čl. 15. i to si ni Ministarstvo, ni akademska zajednica ne bi smjela dopustiti. Ministarstvo ne, zato što time ukida smisao svoje uloge, a akademska zajednica ne, zato što time prepušta vladavinu tijelu koje postoji radi nje. Osim toga, premda se ovdje djelomično zaštitila autonomija, s obzirom na druge stavke u kojima Ministar zadržava veliku moć, ovime autonomija jednostavno nije do kraja sačuvana. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
239 | Niko Radović, mag.iur., glavni tajnik Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 54. | "(2) Profesor emeritus, odnosno znanstvenik emeritus može u skladu s potrebama sveučilišta, fakulteta, umjetničke akademije i znanstvenog instituta sudjelovati u izvođenju nastave na doktorskom studiju, odnosno u obavljanju znanstvene ili umjetničke djelatnosti." Brisati cijeli stavak 2. prijedloga Zakona kao suvišan. Uređenje prava profesora emeritusa treba u cijelosti prepustit statutu sveučilišta odnosno fakulteta, kao što je to i predviđeno u stavku 3. ovog članka. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
240 | Luka Perušić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 9. | Izbačen je opis i smisao sveučilišta, što na svjetonatorskoj ravni znači odustajanje od višestoljetno razvijanog smisla visokog obrazovanja koje je počivalo na načelima i prvih sveučilišta u Europi i humboldtovskog pristupa i za to nema nikakvog obrazloženja, ali povrh toga, zapravo se radi o napuštanju načela funkcionalne integracije. U praksi to znači da će se sveučilište tretirati kao nejasna i opće određena institucija s nekim mehanicističkim elementima prepoznatljivosti – dakle na razini forme bit će to nešto što se zove sveučilištem – a po svojim misijama biti bilo što u dogovoru s Ministrom iza zatvorenih vrata, u bilo koje svrhe koje uopće ne moraju biti primarno vezane za istraživanje i obrazovanje, osim pro forme. Ovime se ne daje sloboda sveučilištima, nego se pojam sveučilišta destruira u interesnu kompaniju. Može nam to odgovarati ili neodgovarati, ali zahtijevalo bi nominalno ispitivanje i obrazloženje čemu takvi potezi, što uz ovaj Nacrt dobili nismo. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
241 | Luka Perušić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 6. | »(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka [...]« - Načelno nevažno, ali ipak bih htio naznačiti: ako se referiramo na redni broj stavka onda stavci trebaju biti navedeni pod rednim brojevima, a ne glavnim, te obratno. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
242 | Luka Perušić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 6. | »(2) Visoko učilište je sveučilište, fakultet, umjetnička akademija i veleučilište.« - Ovaj stavak kao da znači da institucije ne moraju biti pod sveučilištem da bi bile visoka učilišta. U tekućem Zakonu to je jasno određeno čl. 47. To sastavnicama u nekim kontekstima daje veću autonomiju u odnosu na sveučilište, ali to potpuno mijenja važnost i smisao sveučilišta. To nam može odgovarati ili neodgovarati, ali ne postoji nikakvo obrazloženje zašto bi se to na taj način ustrojavalo, kakva je hijerarhija visokih učilišta i, u konačnici, kako je to usklađeno s iscrpnim određenjima ponašanja sveučilišta. Ne postoji izravna veza s člankom 17 ovoga Prijedloga u kojemu se ipak tvrdi da funkcionira samo kao dio sveučilišta. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
243 | Luka Perušić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 5. | »USTANOVE U SUSTAVU VISOKOG OBRAZOVANJA, ZNANSTVENE I UMJETNIČKE DJELATNOSTI« - (1) Potpuno je zanemarena veza s ustanovama od posebne važnosti koje su povezane s institucijama definiranim ovim prijedlogom, poput Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Leksikografskog zavoda »Miroslav Krleža«, te nema nikakve ustrojbene povezanosti s neprofitnim udrugama, društvima i organizacijama. To se može tumačiti kao nastojanje da se njihovo konstitutivno djelovanje za razvoj znanosti i znanstvenog društva dezavuira kroz Ministarstvo, što je gotovo skandalozan pristup našem sustavu. (2) Izbačeni su kolaborativni znanstveni programi, Znanstveni centri izvrsnosti i znanstveno-tehnološki parkovi koji su imali poseban status nacionalnih projekata. Ni za (1), ni za (2) ne postoji nikakvo racionalno pokriće i čini se kao da se ovim prijedlogom želi raskinuti veza Ministarstva s poticanjem financiranja nacionalne znanstvene umreženosti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
244 | Institut za etnologiju i folkloristiku | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 99. | Smatramo neprihvatljivim da su sredstva za plaće i materijalna prava zaposlenih kao i tzv. hladni pogon zajedno s izdacima za obavljanje znanstvene djelatnosti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
245 | Luka Perušić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. | S obzirom na trenutno vrijedeći zakonu, izbačeno je »i njene slobode« iz naslova dijela koji se odnosi na definiranje Akademske zajednice. Zašto takve stvari izbacivati, pogotovo jer su predmet članka? | Primljeno na znanje | Prijedlog nije u skladu s nomotehničkim pravilima za izradu akata. |
246 | Luka Perušić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. | »(2) Visoko obrazovanje temelji se na:« - S obzirom na trenutno vrijedeći Zakon, izbačena je autonomija i samoupravljanje te poštivanje i afirmacija ljudskih prava. Autonomija i samoupravljanje se kasnije doduše pojavljuje kao zaseban članak, ali zašto je iz izbačeno iz općih načela? Što nam, k tome, izbacivanje zaštite ljudskih prava iz načela govori o ovom Prijedlogu? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
247 | Luka Perušić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. | »1) Djelatnost visokog obrazovanja te znanstvena i umjetnička djelatnost od interesa [...].« - S obzirom na tekući zakon, izbačeno je da su od »posebnog interesa«. No oni to jesu, ne samo s obzirom na stratešku ulogu u razvoju nego i s obzirom na posebno naznačena prava dana Ustavom. Već ovo je pokazatelj nastojanja da se znanost i znanstvenike odnosno umjetnost i umjetnike gleda iz drugačije perspektive, kao tek jedan od mnogih interesa, što si, smatram, ne bismo smjeli dopustiti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
248 | Luka Perušić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 1. | Cijela forma zakona ustvari slijedi Zakon trenutno na snazi, što zapravo znači da je znanost stalno na prvom mjestu te je u tom strukturnom pogledu Prijedlog informacijski i odredbeno neusklađen s naslovom. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
249 | Luka Perušić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Naslov naizgled unižava znanstvenu djelatnost i ne postoji obrazloženje zašto zamjena mjesta. S obzirom na to koliko je sadržaja vezanog za znanstveno-stručnu djelatnost izbačeno iz Zakona, može se povlačiti zaključak da se znanost, a naročito temeljna znanstvena funkcija sveučilišta, u Hrvatskoj želi staviti u drugi plan. Izuzev toga, ako je umjetnosti formirana specifična platforma, a to je uređeno drugim već postojećim aktima, trebalo bi je u nekom budućem Prijedlogu umjetnost kao umjetničku djelatnost uključiti u naslov. S obzirom na smisao visokih učilišta i to naročito u pogledu europske tradicije, zakon bi se ustvari morao zvati Zakon o znanstvenoj djelatnosti, umjetničkoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Pritom, valjalo bi ga usklađivati sa zakonima vezanim uz rad Ministarstva kulture jer kulturne prakse podrazumijevaju znanstveno, a posebno i umjetničko djelovanje. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
250 | Luka Perušić | II. PREGLED STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA, C) Posljedice koje će proisteći donošenjem Zakona | »Zbog brojnih izmjena i dopuna razvidno je da važeći zakonski okvir više ne udovoljava stvarnim potrebama akademske zajednice i društva u cjelini, što je i osnovni indikator potrebe za izradom novog zakonskog okvira.« - Točno, problem je samo u tome što ovaj Prijedlog nije potrebno rješenje. Slijede komentari na članke samog teksta predloženog zakona. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
251 | Luka Perušić | II. PREGLED STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA, C) Posljedice koje će proisteći donošenjem Zakona | »Međutim, važno je istaknuti da su upravo ova područja, koja predstavljaju suštinu ustavnih vrednota, samim ZZDVO-om prenormirana te u tom smislu svojom nefleksibilnošću znatno otežavaju razvoj sustava i prilagodbu novim okolnostima i okružju.« - Ove relacije nigdje nisu obznanjene ni dokazane u obrazloženju. O tome se ovdje ništa dodatno ne može reći. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
252 | Luka Perušić | II. PREGLED STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA, C) Posljedice koje će proisteći donošenjem Zakona | »Jedan od razloga neefikasnog rada hrvatskih visokoobrazovnih i znanstvenih ustanova jest često slabije učinkovit rad njihovih administrativnih i drugih službi, pretežno prouzročen nepostojanjem kontrolnog mehanizma rada djelatnika tih službi te nemogućnosti njihova napredovanja ili nazadovanja u skladu s rezultatima rada.« - Ovdje se ponavlja tvrdnja koja je prethodno komentirana, nameće se neka vrsta nesposobnosti znanstvenicima u sustavu koji je bizarno slabo financiran i potkapacitiran. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
253 | Luka Perušić | II. PREGLED STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA, C) Posljedice koje će proisteći donošenjem Zakona | »Nacrt prijedloga Zakona usmjeren je prije svega na poboljšanje strukture sustava upravljanja i financiranja u području visokog obrazovanja i znanosti kako bi se omogućilo da znanstveno-istraživački i obrazovni sektor postanu učinkovitiji, funkcionalniji u odnosu na potrebe društva i gospodarstva, a osobito kompetitivniji u europskom kontekstu.« - Prvenstveno što ovaj Prijedlog radi jest apsolutizacija moći jedne pozicije, dakle jednog čovjeka – Ministra – u oblikovanju znanstvenog sustava Republike Hrvatske, a u praksi znači podilaženje političkim strujanjima i oslanjanje kompleksnog znanstvenog sustava na volju jednog čovjeka koji uvijek može biti samo u manjem omjeru kvalificiran za razumijevanje svih silnica znanstvene i školske djelatnosti. Najavljeno rezanje sredstava i tjeranje na povećanje produkcije također znači da će prisiljavati znanstvenike da se javljaju na tzv. kompetitivne međunarodne projekte, odnosno prisiljavat će ih se da sredstva izvlače iz fondova i tuđih država, što u praksi znači da će Ministarstvo vladati unutarnjim prostorom ne trošeći ni na što osim svoje odjele i procedure među entitetima. To se pokazuje na raznim mjestima u Prijedlogu, od eksplicitno navedenih ovlasti Ministra do ukidanja tvorbene uloge Nacionalnog vijeća, koji su u slijedu ovih komentara obilježeni. To se niti može nazvati državnom podrškom nacionalnoj znanosti i unutarnjem razvoju, niti bitnim napretkom u odnosu na sadašnje stanje. To je samo pitanje drugačije - dakle, ne bolje, nego drugačije - raspodjele moći koja ima svoje sustavne posljedice. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
254 | Luka Perušić | II. PREGLED STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA, B) Osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom | »No prema tumačenju Ustavnog suda, ona nije neograničena nego upravo suprotno „... neizbježno ograničena pravima i stvarnim moćima osnivatelja, ali i onih koji podupiru sveučilište ili nad njegovim radom provode stručni nadzor “.« - Ta je stvar jasno definirana čl. 68. Ustava kojim se jamči autonomija sveučilišta te da sveučilište »samostalno odlučuje o svojem ustrojstvu i djelovanju, u skladu sa zakonom«. U skladu sa zakonom znači da ne krši više propise i vodi protuzakonite radnje, to je sve. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
255 | Luka Perušić | II. PREGLED STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA, B) Osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom | »Navedene ovlasti kao i sastav Sveučilišnog savjeta, čiju polovicu članova sukladno ZZDVO-u imenuje senat a po šestinu osnivač, nisu u potpunosti omogućavale osnivaču nadzor nad zakonitošću rada u skladu s ustavnom odredbom o autonomiji sveučilišta koju su u javnim sveučilištima često shvaćali kao apsolutnu.« - Ovakva tvrdnja zahtijevala bi popratne materijale koji pokazuju da se radilo o zloupotrebi autonomije u vidu kršenja zakona, ovako paušalno obrazloženje nije ništa drugo nego privatni stav nametnut na razinu državnog zakona. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
256 | Luka Perušić | II. PREGLED STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA, B) Osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom | »... nije u potpunosti uspostavio jasne i transparentne mehanizme kontrole nad zakonitošću rada tijela sveučilišta, osobito u odnosu na zakonom utemeljeno trošenje proračunskih sredstava i odgovorno upravljanje drugim resursima.« - Za to je moguće oblikovati vanjsko inspekcijsko tijelo koje će provjeravati rad visokih učilišta i oblikovati sustav javnog prenošenja informacija, nije potrebno nikakvo vrhovno tijelo koje pritom duboko ulazi u političku sferu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
257 | Niko Radović, mag.iur., glavni tajnik Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 47. | "(1) Nastavniku, odnosno znanstveniku jamči se povratak na radno mjesto nakon isteka mandata u slučaju izbora ili imenovanja na rukovodeću dužnost na sveučilištu ili u sustavu visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti te javnu dužnost u smislu propisa kojim se uređuje sprječavanje sukoba interesa, i to u roku 30 dana od dana prestanka obavljanja rukovodeće ili javne dužnosti." Pojam „rukovodeća dužnost“ ne poznaje niti jedan važeći propis u Republici Hrvatskoj. Visoka učilišta nisu tijela državne vlasti, slijedom čega ni zaposlenici u sustavu visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti nisu dužnosnici u smislu Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika (NN 101/98, 135/98, 105/99, 25/00, 73/00, 30/01, 59/01, 114/01, 153/02, 163/03, 16/04, 30/04, 121/05, 151/05, 141/06, 17/07, 34/07, 107/07, 60/08, 38/09, 150/11, 22/13, 102/14, 103/14, 03/15, 93/16, 44/17, 66/19). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
258 | Luka Perušić | II. PREGLED STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA, B) Osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom | »Također, sustavno se rješava pitanje nadzora nad svim tijelima sveučilišta jer se dugogodišnjom primjenom ZZDVO-a pokazao kao manjkav sustav koji nije u potpunosti uspostavio jasne i transparentne mehanizme kontrole nad zakonitošću rada tijela sveučilišta, osobito u odnosu na zakonom utemeljeno trošenje proračunskih sredstava i odgovorno upravljanje drugim resursima . Sveučilišni savjet je u skladu sa ZZDVO-om tijelo koje se brine za ostvarivanje djelatnosti sveučilišta prema aktu o osnivanju i statutu, osobito o razvoju sveučilišta i njegovoj interakciji s društvom u kojemu djeluje, te raspravlja i potvrđuje strateške i razvojne odluke senata sukladno statutu sveučilišta.« - Ne samo da se ne radi o sustavnom rješenju, osim ako se želi reći da je imati politički nestabilno vrhovno tijelo koje prolazi pored svih procedura u komunikaciji institucija i znanstvenika rješenje u tom pogledu što nadilazi sva druga tijela u cijelosti, nego se radi i o pravnoproceduralno i poslovnoproceduralno problematičnom rješenju jer pored preustroja administrativne moći kategorija institucija ozbiljnih zahvata u reguliranje i opisivanje znanstveno-stručne i nastavne aktivnosti na razini društva i države u ovom Prijedlogu nema. Štoviše, većina je izbačena i to većina koja se dominantno odnosi na javne institucije i neprofitne nedržavne organizacije. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
259 | Institut za etnologiju i folkloristiku | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 53. | Smatramo da je nedovoljno pojašnjen pojam naslovnog znanstvenika, stoga predlažemo pojasniti što bi podrazumijevalo angažiranje naslovnog znanstvenika u znanstvenim institutima. | Primljeno na znanje | Obzirom se ne radi o radnom mjestu postupak i svrhu angažiranja će institut urediti svojim općim aktima. |
260 | Luka Perušić | II. PREGLED STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA, B) Osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom | »... jasno je isticanje umjetničke djelatnosti kao zasebne kategorije čime se omogućuje afirmacija umjetničkog stvaralaštva i umjetničkog istraživanja kao djelatnosti jednakovrijedne znanstvenoj djelatnosti te se za umjetnike propisuje Upisnik umjetnika.« - Opravdano i potrebno. Čini mi se da se također može razriješiti izmjenama i dopunama, a ne putem donošenja potpuno novoga zakona koji tek ove i neke druge manje stvari smisleno razrješuje. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
261 | Luka Perušić | II. PREGLED STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA, B) Osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom | »S obzirom na specifičnu ustavnopravnu poziciju visokih učilišta (posebice sveučilišta) i znanstvenih instituta, ovim prijedlogom Zakona utvrdit će se okvir koji će služiti kao platforma za definiranje ciljeva utvrđenih nacionalnim i institucijskim strategijama za čije će ostvarenje biti odgovorni znanstveni instituti i visoka učilišta, pri čemu će se navedeni ciljevi konstatirati programskim sporazumima za višegodišnje razdoblje, ovisno o kapacitetima pojedinih institucija i izvedbenim pokazateljima u promatranom razdoblju.« - Ovo de facto znači ukidanje istraživačke autonomije visokim učilištima i institutima. To se potvrđuje izbacivanjem članaka koji postoje u trenutnom Zakonu, a koji eksplicitno štite pravo znanstvenika na slobodno istraživanje. U verziji od 29. 3. 2019. to su čl. 4. st. 3 te čl. 20., st. 1 i 2. Čl. 20. glasi: »Znanstveni rad ne podliježe nikakvim ograničenjima ili formalnim zahtjevima osim onih koji proizlaze iz poštivanja etičnosti u znanstvenom i istraživačkom radu, zaštite ljudskih prava te zaštite osobne i opće sigurnosti na radu. (2) Formalni zahtjevi vezani za obavljanje znanstvene djelatnosti i bavljenje znanošću ne mogu biti zapreka slobodnom bavljenju znanošću i predviđene su isključivo radi stjecanja pojedinih prava predviđenih ovim Zakonom i na njemu utemeljenim propisima.« Također, u čl. 69. Ustava Republike Hrvatske definirano je da se »jamče slobode znanstvenika, kulturnog i umjetničkog stvaralaštva«. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
262 | Luka Perušić | II. PREGLED STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA, B) Osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom | »Novim Zakonom unaprijedit će se pravni i financijski okvir sustava znanosti [...].« - Ne postoji obrazloženje na koji će se to točno način napraviti te ne postoji ni studija drugih slučaja ni projekcija da će to doista tako biti. U samom tekstu zakona također se iz ponuđenih regulacija ne može razlučiti kako će se to dogoditi. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
263 | Luka Perušić | A) Pregled stanja, b) Strateška osnova za donošenje Zakona | »Osnovu za donošenje novog zakonskog okvira u visokom obrazovanju i znanosti predstavlja i Nacionalni plan oporavaka i otpornosti 2021. – 2026. Vlade Republike Hrvatske (dalje u tekstu: NPOO) s obzirom na to da je donošenje novog zakonodavnog okvira ključna točka provedbe reforme planirane u NPOO-u radi podizanja istraživačkog i inovacijskog potencijala. [I dalje do kraja sekcije]« - Ništa od navedenoga ne odražava se u Prijedlogu zakona. Cijeli se argument kasnije temelji na uvođenju programskih financiranja i izjednačavanju privatnih visokih učilišta s javnim sveučilištima, pri čemu prvo uopće ne garantira razvoj znanosti i visokog obrazovanja, a drugo za posljedicu ima smanjenje važnosti javnih sveučilišta, što niti je u duhu Republike Hrvatske kao socijalne države tako definirane Ustavom, niti bilo koja postojeća analiza pokazuje to opravdanom strategijom. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju |
264 | Luka Perušić | A) Pregled stanja, b) Strateška osnova za donošenje Zakona | »Također, u području znanosti i istraživanja želi se povećati ulaganje radi stvaranja znanja, širenja ideja, inovacija i njihove uspješne komercijalizacije, a to će se postići modernizacijom zakonodavnog okvira kojim se uređuje akademski znanstveno-istraživački sektor, povećanjem ulaganja u znanost, istraživanje i razvoj radi jačanja znanstvene izvrsnosti i istraživanja koja donose inovacije te poticanjem otvorene znanosti i suradnje s poslovnim sektorom.« - Pasusi obrazloženja iz A sekcije mogli bi se smatrati proturječni ovome. Tamo se navodi smanjenje ulaganja, ovdje povećanje, primjerice. Uz to, ni u prethodnom ni ovdje postojećem Obrazloženju ne može se vidjeti poredbeno usklađivanje s glavnom dokumentacijom Europske unije vezanom za znanost i visoko obrazovanje. Premda se Europska unija ovdje navodi kao neki oslonac, Prijedlog zakona ustvari koješta od zahtjeva Europske unije ne uvažava, a procedura njegova donošenja kao Prijedloga također nije u skladu s načelima Europske unije. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju |
265 | Luka Perušić | A) Pregled stanja, a) Razlozi zbog kojih se Zakon donosi | »... je li postojeći normativni okvir koji uređuje područje znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja općenito u dostatnoj mjeri funkcionalan i provediv u praksi, a u svojoj unutarnjoj strukturi u dostatnoj mjeri konzistentan. « - Nijedna dana analiza ne pokazuje da tome nije tako, ovdje ne postoji nikakvi temelji za pisanje cjelovitog Prijedloga, niti iz ovoga proizlazi da se neusklađenosti ne mogu razriješiti izmjenama i dopunama. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju |
266 | Institut za razvoj i međunarodne odnose | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 53. | Članak 53. Nastavno na stavak 3. ovog zakona trebalo bi se u člancima 40. i 43. posebnim stavkom prethodno urediti pitanje izbora naslovnog nastavnika i znanstvenika čime bi se stvorila jasnija poveznica s člankom 53., stavkom 3. i uvjetima NZV i drugim internim pravilnicima. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
267 | Luka Perušić | A) Pregled stanja, a) Razlozi zbog kojih se Zakon donosi | »Osim navedenih razloga, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju potrebno je zamijeniti novim propisom u skladu s člankom 48. stavkom (4) Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (Narodne novine, br. 74/15), jer ako se propis mijenja, odnosno dopunjava više puta potrebno je donijeti novi, i to u pravilu nakon treće izmjene, odnosno dopune, a navedeni je zakon od donošenja prošao 12 izmjena i dopuna.« - Ovo zapravo znači suprotno od onoga što se tvrdi, a to je da se trenutni Zakon, koji nije jedini višestruko revidirani zakon, može revidirati i uskladiti s nekim recentnim potraživanjima od strane EU te da se uopće ne treba donositi novi, odnosno da se treba donositi tek nakon ozbiljne – znanstveno ozbiljne – analize stanja, što ovo obrazloženje jednostavno nije. Apsolutno je točno, dakako, da trenutni Zakon na snazi treba mijenjati. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
268 | Luka Perušić | A) Pregled stanja, a) Razlozi zbog kojih se Zakon donosi | »Cjelovitim programskim financiranjem visokog obrazovanja reformirao bi se sustav financiranja visokog obrazovanja u sustav temeljen na kvaliteti, relevantnosti i socijalnoj osjetljivosti visokog obrazovanja te međunarodnoj prepoznatljivosti. Uspostavila bi se veza između rezultata vrednovanja i programskog financiranja institucija u području visokog obrazovanja. Uvođenje novog modela učinkovitog financiranja javnih sveučilišta i ostalih javnih visokih učilišta planira se provesti programskim sporazumima koji obuhvaćaju znanstveno-istraživačku i nastavnu djelatnost sveučilišta te nastavnu djelatnost ostalih javnih visokih učilišta.« - Ovo nisu obrazloženja, ovo su samopotvrđujuće projekcije koje u praksi Zakona nemaju odraz, a k tome su i neprecizne jer se na jednom mjestu govori o visokom obrazovanju, a na drugom o znanstvenoj djelatnosti. Ne postoji nikakva realna ni projekcija ni simulacija predviđenih promjena. U tom je smislu ovo obrazloženje sustavno neprecizno i čini se kao da predlagatelj zapravo ne poznaje to što predlaže. Sustav razine kompleksnosti poput znanstvenog mora se zasnivati na zakonima izrađenima u bliskoj i opsežnijoj suradnji sa strukom i mora se težiti javno dostupnim informacijama u samom ministarstvu. Drugi pristupi ne upućuju na to da Ministarstvo ispunjava ulogu koja mu je propisana. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju |
269 | Institut za razvoj i međunarodne odnose | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | Članak 38., stavak 2. Trebalo bi zakonom unificirati engleske nazive svih radnih mjesta. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. Prijedlog će se razmotriti u konačnom tekstu Zakona. |
270 | Luka Perušić | A) Pregled stanja, a) Razlozi zbog kojih se Zakon donosi | »Ovakav sustav financiranja nije poticajan za izvrsnost u visokom obrazovanju i znanosti te je jedan od ključnih razloga relativno skromnih rezultata hrvatskoga obrazovnog i znanstvenog sustava.« - Ova se tvrdnja mora revidirati u svjetlu činjenice da prethodni rezultati i grafovi nisu korektni, utoliko bi ovaj čitavi pasus trebalo zanemariti i de facto iznova sprovesti istraživanje stanja znanosti u RH i RH znanosti u svijetu. Sve ovo djeluje kao da se Ministarstvo želi pretvoriti u krovnog regulatora procesa za privatne tvrtke bez nekog znanstveno ozbiljnog uporišta za to. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju |
271 | Sveučilište Jurja Dobrile u Puli | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 43. | (12) Iznimno, postupak izbora na više radno mjesto može se pokrenuti prije proteka roka od pet godina od izbora na postojeće radno mjesto, ali ne ranije od proteka tri godine od izbora na postojeće radno mjesto uz ispunjavanje posebnih kriterija koji su propisani pravilnikom koji donosi ministar. Propisuje se da će ministar donijeti pravilnik (!) premda se u čl.39. st. 8. ovog Nacrta Zakona navodi da kriterije za izbor na radna mjesta propisuje Nacionalno vijeće na prijedlog rektorskoga zbora i nadležnoga matičnog odbora, što je uostalom prema trenutnom Zakonu ovlast Nacionalnog vijeća (čl. 32. st. 5.). | Primljeno na znanje | Navedene odredba nije sadržana u objavljenom prijedlogu Zakona. |
272 | Ivana Silić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 59. | U članku 59., stavku 2. stoji :“Iznimno, sveučilišni diplomski studij može upisati i osoba koja je završila odgovarajući stručni prijediplomski studij u skladu s općim aktom visokog učilišta koje provodi taj studij te uz polaganje razlikovnih ispita koje određuje visoko učilište.” S obzirom na autonomiju sveučilišta i akademsku samoupravu koja visokim učilištima daje pravo određivanja uvjeta upisa, smatram da je riječ „iznimno“ nepotrebna u ovoj rečenici, jer sugerira da je upis studenata stručnih studija na sveučilišne diplomske studije manje poželjna praksa i treba ju prakticirati samo u rijetkim slučajevima, bez pojašnjenja u kojim točno slučajevima bi se to moglo opravdati. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
273 | Niko Radović, mag.iur., glavni tajnik Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 43. | "(1) Nastavnik, odnosno znanstvenik koji je na radnome mjestu proveo najmanje pet godina može se izabrati na više radno mjesto." Navedena odredba je nejasna, te bi se moglo tumačiti da se osoba koja je samo pet godina bila u radnom odnosu na visokom učilištu (npr. na radnom mjestu docenta) može izabrati na radno mjesto npr. redovitog profesora, obzirom da nije precizirano na koje točno više radno mjesto se ta osoba može izabrati. | Primljeno na znanje | S obzirom na to da je člankom 38. prijedloga Zakona utvrđena hijerarhija radnih mjesta predlagatelj je mišljenja da je odredba članka 43. stavka 1. prijedloga Zakona jasna. |
274 | Luka Perušić | A) Pregled stanja, a) Razlozi zbog kojih se Zakon donosi | »Razlozi su svakako nedostatak jasnih strateških ciljeva i neadekvatni informacijski sustavi, ali i nedostatna ulaganja u sustav visokog obrazovanja i znanost koja bi potaknula visoka učilišta na kompetitivnost i ostvarivanje postavljenih ciljeva.« - Prijedlog ne pokazuje kako će to riješiti, a ovo Obrazloženje ne daje relevantne podatke. O tome više u odjeljku o Zakonu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju |
275 | Luka Perušić | A) Pregled stanja, a) Razlozi zbog kojih se Zakon donosi | »Osim nerazmjernog iskorištenja raspoloživih resursa, postojeći sustav karakteriziraju niska produktivnost i transparentnost, neadekvatni kriteriji napredovanja te zastarjeli model izvaninstitucionalnog dodjeljivanja znanstvenih, odnosno znanstveno-nastavnih zvanja.« - Ovo ni na koji način nije obrazloženo, ni ovdje ni u širem obrazloženju koje je prethodno cirkuliralo. Sve teške tvrdnje i sudovi ne samo da nisu opravdane analizama i argumentima nego se u konačnom rezultatu ovoga Prijedloga ni ne nalaze stavke koje ove probleme evidentno rješavaju. Pritom, neobično je tvrditi za javni sustav znanosti u kojem sve svi rezultati objavljuju javno da je netransparentan. Što to sve znači, ovdje nije objašnjeno pa se o odgovoru na ovo u pogledu Prijedloga može samo govoriti kao o spekulacijskim konstrukcijama. Činjenica da u tekstu Prijedloga nema jasnog odgovora potvrđuje nam to. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju |
276 | Luka Perušić | A) Pregled stanja, a) Razlozi zbog kojih se Zakon donosi | »Iz navedenoga je vidljivo da postojeći sustav zapošljavanja, kao i sustav kvota koji je u nadležnosti samih visokih učilišta, ne osigurava da ulaganja u ljudske resurse budu iskorištena ondje gdje postoji najveća potreba.« - Rečeno ne slijedi iz prethodne analize. Među ostalim, nigdje nije obrazloženo gdje postoje potrebe, što su te potrebe i kakve su one. Ovdje kao da se konstatira da nema dovoljno znanstvenika u gospodarstvu, dok istovremeno gospodarstvo sve ove godine ne razvija odnos s njima i taj odnos nije stimuliran. Također, ovdje je trebalo razmatrati i odnos zaposlenih i nezaposlenih s obzirom na završeno zvanje te stanje na burzi - kako točno nedostaje znanstvenika (pa i u gospodarstvu) u državi u kojoj smo trenutno na nekih 8 % nezaposlenosti? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju |
277 | Luka Perušić | A) Pregled stanja, a) Razlozi zbog kojih se Zakon donosi | »... u skladu s društveno odgovornim djelovanjem« - Nigdje nije obrazloženo što je društveno odgovorno djelovanje i kako s obzirom na to stoje znanstvenici i nastavnici. Ovime kao da se nameće predodžba o tome da su hrvatski znanstvenici neodgovorni bez bilo kakvog poštenog - i znanstvenog - uporišta. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
278 | Sveučilište Jurja Dobrile u Puli | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 40. | (1) Na slobodno radno mjesto na javnom visokom učilištu i javnom znanstvenom institutu nastavnik, znanstvenik i suradnik zapošljava se u postupku pokrenutom javnim natječajem. Nigdje nije objašnjeno što se podrazumijeva pod "slobodnim radnim mjestom" u odnosu na radno mjesto (čl. 39.), ali se s druge strane zasebno propisuje izbor na više radno mjesto (čl. 43.), a da se ne spominju tzv. slobodna radna mjesta kao ograničenja. | Primljeno na znanje | Pod slobodno radno mjesto misli se na ono radno mjesto koje je oslobođeno/nije popunjeno, a nalazi se u općem aktu kojim je propisan broj i vrsta radnih mjesta. |
279 | Luka Perušić | A) Pregled stanja, a) Razlozi zbog kojih se Zakon donosi | »Broj zaposlenih na visokim učilištima neopravdano raste u odnosu na kontinuirano manji broj osoba koje upisuju visoko obrazovanje.« - Broj zaposlenih ne bi se trebao gledati po broju studenata, prvo zato što visoka učilišta nisu osnovna i srednja škola, ona su, naime, znanstveno-obrazovna i to upravo takvim redom. Znanstvenici se bave znanošću i to nam je prvenstveni posao, nastava dolazi uz to i zasniva se na tome da samo oni najobrazovaniji posjeduju znanje relevantno za daljnji znanstveni odnosno obrazovni razvoj. Ukoliko opada broj studenata, utoliko rješenje ne može biti gašenje radnih mjesta, nego restrukturiranje funkcije zaposlenoga. Treba povećati ulaganja u znanstvena istraživanja, a optimizirati nastavu. Za znanstvenicima očigledno postoji potreba, što je i razumljivo s obzirom na kadrovsku potkapacitiranost. Uz to, s realnim pogledom na ovaj Prijedlog, u njemu se ne vidi kako bi se ovo, da i jest problem, razriješilo. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju |
280 | Niko Radović, mag.iur., glavni tajnik Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 40. | "(1) Na slobodno radno mjesto na javnom visokom učilištu i javnom znanstvenom institutu nastavnik, znanstvenik i suradnik zapošljava se u postupku pokrenutom javnim natječajem." Definirati pojam „slobodno radno mjesto“. U suprotnome, brisati taj pojam iz prijedloga Zakona. | Primljeno na znanje | Pod slobodno radno mjesto misli se na ono radno mjesto koje je oslobođeno/nije popunjeno, a nalazi se u općem aktu kojim je propisan broj i vrsta radnih mjesta. |
281 | Luka Perušić | A) Pregled stanja, a) Razlozi zbog kojih se Zakon donosi | »S druge strane, iako se broj osoba koje upisuju visoko učilište smanjuje, broj studijskih programa raste.« - Ne postoji nikakva smislena, a ovdje ni uopće obrazložena, veza između pada studenata i rasta programa te nema nikakve financijske analize. Usporedba je proizvoljna i neopravdano doprinosu utisku o lošem sustavu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju |
282 | Luka Perušić | A) Pregled stanja, a) Razlozi zbog kojih se Zakon donosi | »... uočeni su sljedeći izazovi kojima je potrebno strateški i normativno pristupiti kako bi se ti ciljevi ostvarili u zadanom roku: [plus popis]«: - Ne postoji nijedna stavka Prijedloga Zakona koja jasno rješava ove probleme. Ovi se problemi, nadalje, nikako ne mogu smatrati isključivim problemom samog sustava znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja, s obzirom na to da imamo smanjenje populacije, pad razvojnog gospodarstva, kadrovsku i administracijsku potkapacitiranost i potpuni izostanak ozbilje znanstvene i visokoustavne cjelovite strategije koju treba prije svega razvijati Ministarstvo u suradnji sa znanstvenom odnosno obrazovnom zajednicom. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju |
283 | Luka Perušić | A) Pregled stanja, a) Razlozi zbog kojih se Zakon donosi | »Jedan od ključnih problema u hrvatskom sustavu visokog obrazovanja i znanosti proizlazi i iz činjenice da se velika većina javnih ustanova u njemu, kao i aktivnosti koje one provode, financira iz državnog proračuna, dok se manji dio financira iz prihoda ustanova od znanstvenih, istraživačkih, umjetničkih i stručnih projekata, znanstvenih i stručnih elaborata i ekspertiza te drugih izvora.« - U Prijedlogu nigdje nije obrazloženo i argumentirano da je to ključan problem, ne postoji nikakvi pokazatelji da je tome tako. Stvar je ovdje naprosto konstatirana i mogla bi se smatrati glavnim pokazateljem stvarnih namjera predlagatelja Zakona, a to je oslabljivanje javno financirane znanosti i visokog obrazovanja i gašenje javnih institucija. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju |
284 | Luka Perušić | A) Pregled stanja, a) Razlozi zbog kojih se Zakon donosi | »Također, znatno su porasla ukupna ulaganja u istraživanje i razvoj pa je udio izdataka za istraživanje i razvoj u BDP-u u 2020. godini iznosio čak 1,27 %.« - Posve je nejasno i statistički nevidljivo što znači ovo »čak«. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju |
285 | Sveučilište Jurja Dobrile u Puli | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 17. | (1) Fakultet je sastavnica sveučilišta s pravom osobnosti koja obavlja djelatnost visokog obrazovanja, znanstvenu i stručnu djelatnost. Znači li to da ćemo se vratiti na odjele ili dobiti pravnu osobnost po sastavnicama? | Primljeno na znanje | Odredbe zakona će se urediti na način da će se uvesti mogućnost osnivanja fakulteta i umjetničke akademije bez pravne osobnosti te će se definirati i svrha odjela kao sastavnice. |
286 | Luka Perušić | A) Pregled stanja, a) Razlozi zbog kojih se Zakon donosi | »Po navedenom pokazatelju Hrvatska je na dnu europskih zemalja u smislu znanstveno-poslovne suradnje ( Community Innovation Survey).« - Prijedlog zakona po svojem sadržaju nikako ne pokazuje kako rješava taj problem, niti kakve to uopće veze ima sa znanošću. Znanost je izvor gospodarske iskoristivosti, ali znanost nije samo to. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju |
287 | Niko Radović, mag.iur., glavni tajnik Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 39. | "(4) Na sveučilištu se na nastavno radno mjesto, suradničko radno mjesto asistenta i stručno radno mjesto može zaposliti osoba koja je završila sveučilišni diplomski studij u znanstvenom, odnosno umjetničkom području i polju. Iznimno, na sveučilištu se na nastavno radno mjesto može, u skladu s kriterijima koje općim aktom propiše sveučilište, zaposliti osoba koja je završila stručni diplomski studij u znanstvenom području i polju." Navedena odredba protivna je Uredbi o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama (NN 25/13, 72/13,151/13, 09/14, 40/14, 51/14, 77/14, 83/14 - Ispravak, 87/14, 120/14, 147/14, 151/14, 11/15, 32/15, 38/15, 60/15, 83/15, 112/15, 122/15, 10/17, 39/17, 40/17 - Ispravak, 74/17, 122/17, 9/18, 57/18, 59/19, 79/19, 119/19, 50/20, 128/20, 141/20, 17/21, 26/21, 78/21 i 138/21 i 9/22). Naime, navedena odredba bi omogućila da se na npr. nastavno radno mjesto npr. viši lektor (radno mjesto I. vrste, koef. 1.843) može zaposliti osoba koja je završila stručni studij, dok se na radno mjesto npr. stručni suradnik (također radno mjesto I. vrste, koef. 1.261) može zaposliti samo osoba koja je završila sveučilišni studij. Cijeli stavak 4. prijedloga Zakona je potrebno brisati kao nelogičan i suvišan. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
288 | Rudarsko-geološko-naftni fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 110. | (3) Znači li to da se stečena znanstvena zvanja (ne radna mjesta) zadržavaju trajno? Hoće li se primjerice osoba s ranije stečenim zvanjem znanstvenog savjetnika moći javiti na natječaj za radno mjesto znanstveni savjetnik čak i ukoliko se uvjeti za stjecanje tog zvanja u međuvremenu promijene? | Primljeno na znanje | Stavkom 3. člankom 110. prijedloga Zakona propisano je da znanstvenik izabran u znanstveno zvanje prije stupanja na snagu ovog Zakona zadržava stečeno zvanje, a kriteriji za izbor na znanstveno radno mjesto utvrdit će se Nacionalnim sveučilišnim, znanstvenim i umjetničkim kriterijima koje će donijeti Nacionalno vijeće te dodatnim kriterijima koje će donijeti visoko učilište, odnosno znanstveni institut općim aktom. |
289 | Rudarsko-geološko-naftni fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 102. | (10). Bilo bi korisno da se javna visoka učilišta upoznaju s uredbom Vlade R. Hrvatske ili da budu uključeni u raspravi kojom će se definirati proračunska formula i ostali detalji principa po kojem će se sklapati programski ugovori, kako bi visoka učilišta imala informaciju o iznosima financiranja koje mogu očekivati i hoće li se ono u značajnijoj mjeri promijeniti u odnosu na postojeće financiranje. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
290 | Luka Perušić | A) Pregled stanja, a) Razlozi zbog kojih se Zakon donosi | »Suradnja znanosti i industrije u Hrvatskoj je sporadična pa je potrebno uložiti više napora da se istraživanje jače poveže s razvojem inovacija za gospodarstvo. Naime, samo jedan posto istraživanja i razvoja na javnim visokim učilištima i znanstvenim institutima financiraju tvrtke.« - U danom Prijedlogu nema nikakvih naznaka da bi se ovo na bilo koji način moglo mijenjati. Osim toga, ovo se ne tiče znanstvenika i nastavnika, nego privatnog sektora, a njihova stimulacija znanstvenih istraživanja doduše jest doprinos povećanju znanja, ali niti je fundamentalna za samu znanost, niti s javnim sektorom dijeli isti pristup znanstvenim informacijama. Ako se gospodarski faktor želi integrirati u zakon o znanosti i visokom obrazovanju, za to je potreban značajno opsežniji i detaljniji Prijedlog. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju |
291 | Rudarsko-geološko-naftni fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 102. | (5). Osnovna proračunska komponenta u programskom ugovoru koji sklapa visoko učilište utvrđuje se na temelju broja studijskih programa koji se izvode na visokom učilištu, broja zaposlenih nastavnika i suradnika, broja upisanih studenata, znanstvene i umjetničke produkcije te troškova kapitalnih ulaganja u nastavnu, znanstvenu i umjetničku infrastrukturu. Da li se ovdje misli da će broj publikacija utjecati na osnovno financiranje? | Primljeno na znanje | Sadržaj programskog ugovora, proračunska formula, pokazatelji i kriteriji utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokovi sklapanja programskog ugovora te kvalitativni i kvantitativni indikatori za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom utvrdit će se uredbom Vlade Republike Hrvatske sukladno članku 102. stavku 10 prijedloga Zakona. |
292 | Rudarsko-geološko-naftni fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 102. | (2) Programskim ugovorom ugovara se ostvarivanje unaprijed definiranih ciljeva visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta, koji su usklađeni s nacionalnim strateškim dokumentima. Kojim dokumentima? | Primljeno na znanje | Misli se na nacionalne strateške dokumente donesene u skladu sa Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske poput Nacionalne razvoje strategije Republike Hrvatske do 2030. godine. |
293 | Sveučilište Jurja Dobrile u Puli | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 16. | Nedorečeno. Rektorat je kompetentniji za primjedbe u ovom dijelu zakona. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
294 | Rudarsko-geološko-naftni fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 97. | S obzirom da se u čl. 6. st. 2. Visoko učilište definira kao „Visoko učilište je sveučilište, fakultet, umjetnička akademija i veleučilište.“ nejasno je hoće li se programski ugovori sklapati i s fakultetima ili samo sa sveučilištem, odnosno ostaje podložno tumačenju koje može biti dvojako. Predlažemo da se to eksplicite definira kako ne bi bilo podložno dvojakom tumačenju. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
295 | Rudarsko-geološko-naftni fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 92. | (3) Do sada je pravo predlaganja imala znatno šira zajednica, uključujući udruge i pojedinačne znanstvenike. To rješenja smatramo znatno boljim, jer MO služe kao državna tijela kontrole sveučilišnih sastavnica koje provode izbore. Sam kontrolni mehanizam više ne postoji u toj mjeri ako oni koji provode prvi dio postupka predlažu i osobe u tijela koje te odluke potvrđuju. Njihovo pravo na predlaganje nije sporno, ali isključivo dodjeljivanje toga prava njima – jest. To je posebno važno i zbog prava koja proizlaze iz čl. 90, st. 3, crt. 3-5. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
296 | Luka Perušić | A) Pregled stanja, a) Razlozi zbog kojih se Zakon donosi | »Hrvatska ima nepovoljan omjer financiranja i prosječne citiranosti po objavljenom znanstvenom radu (slika 7). Iako je udio ulaganja u istraživanje i razvoj u BDP-u u Hrvatskoj nizak, mnoge zemlje s nižim udjelom ulaganja imaju veći prosjek citiranosti po radu. Nizak omjer citiranosti i financiranja u Hrvatskoj pokazuje da je ulaganje u istraživanje neučinkovito. Povećanje GERD-a dio je ciljeva Nacionalne razvojne strategije, ali treba ga povezati s temeljitim preuređenjem znanstvenog sustava. Bez reorganizacije i poboljšanja u institucionalnom sustavu postoji veliki rizik od rasipanja sredstava bez dodavanja vrijednosti ili poboljšanja učinkovitosti.« - Ove tvrdnje treba iznova preispitati s obzirom na kvarnu metodologiju istraživanja za izmjenu zakona. Osim toga, ponuđena inačica Prijedloga zakona nikako ne objašnjava na koji način se ovi problemi – ako jesu problemi – uopće razrješuju. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju |
297 | Rudarsko-geološko-naftni fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 90. | (4) Ovaj dio je suvišan, jer ispada da će Matični odbor određivati kvalitetu domaćih časopisa bez obzira na njihov rejting u bazi Scopus-u ili WoS-u. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
298 | Luka Perušić | A) Pregled stanja, a) Razlozi zbog kojih se Zakon donosi | »Uzmemo li u obzir ulaganja u istraživanje i razvoj iz državnog proračuna i broj najboljih znanstvenih radova, možemo zaključiti da bi broj najboljih znanstvenih radova za Hrvatsku mogao biti mnogo veći s istim ili manjim ulaganjima (slika 6).« - Hrvatska je na dnu ulaganja u znanost, daleko ispod svjetskog prosjeka, te kadrovski potkapacitirana. Ova se tvrdnja, nažalost, nema kako drugačije tumačiti nego da je maliciozna. Na temelju kvarne metodologije i loše predočenih podataka sugerira se da bi ionako loše financiranom i potkapacitiranom sustavu trebalo srezati davanja i prisiliti znanstvenike da budu još bolji nego što faktički jesu, a dobri su. Iz ovoga u praksi ne slijedi drugo do sustavno maltretiranje odnosno eksploatiranje znanstvenih radnika i degradaciju javnoznanstvenih otkrića. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju |
299 | Rudarsko-geološko-naftni fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 90. | (2). MO ovime preuzimaju ulogu područnih vijeća i senata, a gube svoju ulogu potvrde znanstvenih zvanja. Tko će odlučivati o znanstvenim zvanjima? Zašto se uhodani sustav mijenja, što se time dobiva? Ukidaju li se znanstvena zvanja? Ako su dosadašnja znanstvena zvanja ovim prijedlogom isključivo pretvorena u znanstvena radna mjesta, što je sa svim onim znanstvenim zvanjima dodijeljena do sada? Ona su trajna. Prema ovomu prijedlogu znanstveno-nastavna zvanja više ne zahtijevaju prethodni izbor u ekvivalentno znanstveno zvanje? Niti jedna od tih kategorija nije trajna osim završnoga zvanja? Sada su sva vezana za radno mjesto. Mogu li se oni ranije izabrani u znanstveno zvanje (ne radno mjesto) i dalje njime koristiti kao i stečenim pravima (recimo komentorstva, povjerenstva za ocjenu…)? | Primljeno na znanje | Sukladno članku 110. stavak 3. prijedloga Zakona nastavnik, znanstvenik i suradnik koji je znanstveno, znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno, nastavno, suradničko ili stručno zvanje izabran prije stupanja na snagu ovoga Zakona zadržava stečeno zvanje. |
300 | Rudarsko-geološko-naftni fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 57. | (6). Po ovom ispada da ćemo za bilo koji program cjeloživotnog učenja trebati službeno odobreni standard zanimanja standard kvalifikacije. Nigdje drugdje se ne spominje standard zanimanja i kvalifikacije i Hrvatski kvalifikacijski okvir. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
301 | Sveučilište Jurja Dobrile u Puli | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 15. | Po ovom je prijedlogu Sveučilišno vijeće iznad senata i sveučilišta u upravnom smislu, a predloženi način izbora članova sugerira većinu koju imenuje Vlada. Koji je smisao navedene akademske samouprave i autonomije sveučilišta u čl. 4.? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
302 | Rudarsko-geološko-naftni fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 43. | (9) Nadležni matični odbor , odnosno nadležno matično povjerenstvo odlukom utvrđuje ispunjava li nastavnik, odnosno znanstvenik Nacionalne sveučilišne , znanstvene i umjetničke kriterije, odnosno Nacionalne veleučilišne kriterije, najkasnije u roku 60 dana od dostave odluke. Da li ovo znači da za potvrde napredovanja neće više biti nadležna vijeća područja? | Primljeno na znanje | Prijedlogom propisa ne uređuje se potvrda napredovanja, već postupak utvrđivanja ispunjavanja Nacionalnih sveučilišnih, znanstvenih i umjetničkih kriterija, odnosno Nacionalnih veleučilišnih kriterija. |
303 | Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 110. | Prijelazne odredbe ne propisuju jasni rok prilagodbe novim minimalnim nacionalnim kriterijima čime se zaposlenike dovodi u stanje potpune neizvjesnosti. Upozorili bismo da su se pravila izbora i reizbora mijenjala relativno nedavno (napomena: propisivanje uvjeta za reizbor je kasnilo otprilike pet godina nakon zadnjeg noveliranja zakona) te da učestale promjene tih pravila ne doprinose kvaliteti rada zaposlenika, nego samo unose dodatne frustracije u sustav. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
304 | Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 107. | Potrebno je neobjavljivanje doktorske disertacije prije obrane ne klasificirati kao prekršaj (u korelaciji s komentarom uz čl. 62.) | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. Članak 107. i članak 62. prijedloga Zakona su usklađeni. |
305 | Luka Perušić | A) Pregled stanja, a) Razlozi zbog kojih se Zakon donosi | ».... pretposljednjim mjestom po broju patenata po stanovniku sa samo 4,8 prijava na milijun stanovnika, dok je europski prosjek 106,8 (slika 5). Nadalje, Hrvatska je treća najlošija u EU-u na Europskoj ljestvici uspjeha u inoviranju za 2020. godinu.« - Ovo uopće ne mora imati veze sa znanošću i visokim obrazovanjem. Ova tvrdnja ni iz čega prethodnog ne proizlazi, ali svakako djeluje kao da se loše općedržavno gospodarsko vladanje nekako želi nametnuti kao osobni problem znanstvenicima i nastavnicima. Također, u Obrazloženju izostaju analize za ove tvrdnje. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju |
306 | Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 103. | Nacrt ne donosi jasna pravila sklapanja programskih ugovora na sveučilištima čije sastavnice imaju pravnu osobnost. Iz Nacrta nije jasno kada i u kojim okolnostima fakultet sklapa programski ugovor kao ni koji je odnos programskog ugovora fakulteta i programskog ugovora sveučilišta čiji je fakultet sastavnica s pravnom osobnošću. Omogućavanje sklapanja programskog ugovora za fakultete je sigurno pozitivno, ali odredbe treba jasnije napisati. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
307 | Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 102. | Nacrt ne donosi jasna pravila sklapanja programskih ugovora na sveučilištima čije sastavnice imaju pravnu osobnost. Iz Nacrta nije jasno kada i u kojim okolnostima fakultet sklapa programski ugovor kao ni koji je odnos programskog ugovora fakulteta i programskog ugovora sveučilišta čiji je fakultet sastavnica s pravnom osobnošću. Omogućavanje sklapanja programskog ugovora za fakultete je sigurno pozitivno, ali odredbe treba jasnije napisati. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
308 | Rudarsko-geološko-naftni fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 40. | (9) Sveučilište, fakultet, umjetnička akademija, odnosno znanstveni institut dostavlja odluku kojom se usvaja mišljenje stručnog povjerenstva nadležnome matičnom odboru, a veleučilište nadležnome matičnom povjerenstvu u roku osam dana od dana usvajanja mišljenja, osim u slučaju izbora na suradničko radno mjesto. Da li ovo znači da za potvrde napredovanja neće više biti nadležna vijeća područja? | Primljeno na znanje | Člankom 40. prijedloga Zakona ne propisuje se postupka napredovanja, odnosno izbora na više radno mjesto. |
309 | Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 101. | Nacrt ne donosi jasna pravila sklapanja programskih ugovora na sveučilištima čije sastavnice imaju pravnu osobnost. Iz Nacrta nije jasno kada i u kojim okolnostima fakultet sklapa programski ugovor kao ni koji je odnos programskog ugovora fakulteta i programskog ugovora sveučilišta čiji je fakultet sastavnica s pravnom osobnošću. Omogućavanje sklapanja programskog ugovora za fakultete je sigurno pozitivno, ali odredbe treba jasnije napisati. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
310 | Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 100. | Nacrt ne donosi jasna pravila sklapanja programskih ugovora na sveučilištima čije sastavnice imaju pravnu osobnost. Iz Nacrta nije jasno kada i u kojim okolnostima fakultet sklapa programski ugovor kao ni koji je odnos programskog ugovora fakulteta i programskog ugovora sveučilišta čiji je fakultet sastavnica s pravnom osobnošću. Omogućavanje sklapanja programskog ugovora za fakultete je sigurno pozitivno, ali odredbe treba jasnije napisati. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
311 | Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 99. | Nacrt ne donosi jasna pravila sklapanja programskih ugovora na sveučilištima čije sastavnice imaju pravnu osobnost. Iz Nacrta nije jasno kada i u kojim okolnostima fakultet sklapa programski ugovor kao ni koji je odnos programskog ugovora fakulteta i programskog ugovora sveučilišta čiji je fakultet sastavnica s pravnom osobnošću. Omogućavanje sklapanja programskog ugovora za fakultete je sigurno pozitivno, ali odredbe treba jasnije napisati. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
312 | Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 98. | Nacrt ne donosi jasna pravila sklapanja programskih ugovora na sveučilištima čije sastavnice imaju pravnu osobnost. Iz Nacrta nije jasno kada i u kojim okolnostima fakultet sklapa programski ugovor kao ni koji je odnos programskog ugovora fakulteta i programskog ugovora sveučilišta čiji je fakultet sastavnica s pravnom osobnošću. Omogućavanje sklapanja programskog ugovora za fakultete je sigurno pozitivno, ali odredbe treba jasnije napisati. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
313 | Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 97. | Nacrt ne donosi jasna pravila sklapanja programskih ugovora na sveučilištima čije sastavnice imaju pravnu osobnost. Iz Nacrta nije jasno kada i u kojim okolnostima fakultet sklapa programski ugovor kao ni koji je odnos programskog ugovora fakulteta i programskog ugovora sveučilišta čiji je fakultet sastavnica s pravnom osobnošću. Omogućavanje sklapanja programskog ugovora za fakultete je sigurno pozitivno, ali odredbe treba jasnije napisati. Nacrt nepotrebno širi ovlasti ministra u pogledu uređivanja sustava znanosti i visokog obrazovanja. Predviđena ovlast ministra za određivanje kriterija raspolaganja vlastitim prihodima bi trebala ostati u sferi autonomije visokog učilišta s pravnom osobnošću. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
314 | Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 96. | Nacrt ne donosi jasna pravila sklapanja programskih ugovora na sveučilištima čije sastavnice imaju pravnu osobnost. Iz Nacrta nije jasno kada i u kojim okolnostima fakultet sklapa programski ugovor kao ni koji je odnos programskog ugovora fakulteta i programskog ugovora sveučilišta čiji je fakultet sastavnica s pravnom osobnošću. Omogućavanje sklapanja programskog ugovora za fakultete je sigurno pozitivno, ali odredbe treba jasnije napisati. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
315 | Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 93. | Nacrt ne donosi jasno razgraničenje javnog i privatnog sektora. Nacrtom je predviđeno da Rektorski zbor čine rektori svih sveučilišta u RH, kako javnih tako i privatnih. Samo po sebi to nije sporno, no budući da Rektorski zbor primjerice sudjeluje u donošenju minimalnih nacionalnih kriterija za izbor na radna mjesta na visokim učilištima i sklapanju kolektivnog ugovora, otvara se mogućnost utjecaja privatnog sektora na javni, i obratno, i potencijalni sukob interesa. Također, iz samog teksta nacrta se čini da će se sve odredbe vezane uz zaposlenike jednako primjenjivati na javna i privatna učilišta što je posve nevjerojatno s obzirom na odredbe iz članka 5. gdje bi se na sve postupke, osim zapošljavanja na slobodna radna mjesta, primjenjivale odredbe zakona o općem upravnom postupku. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
316 | Luka Perušić | A) Pregled stanja, a) Razlozi zbog kojih se Zakon donosi | »Slika 4 Odnos citiranih i necitiranih radova po znanstveniku, normalizirani podaci (Izvor: Pregled javnih rashoda za znanost, tehnologiju i inovacije, Analitički izvještaj 1. komponente, Svjetska banka)« - Ovaj je graf već višestruko puta osporavan i uzeti ga za orijentaciju je pogrešno. Njegovo temeljno porijeklo je po sebi upitno jer nije jasno kako je izračun uopće sproveden, a zasigurno je vezano i za neadekvatno praćenje podataka od strane Ministarstva. Nadalje, uzmemo li ipak da je citiranost nekakav indikator dinamike razmjene članaka, ova analiza uopće ne nudi rezultate posljednjih 5 godina, koji pokazuju da smo iznadprosječno citirani, i ne odgovara grafovima vezanima uz Horizon 2020. Prosječna citiranost koja se daje uključuje i vrijeme integracije i tranzicije, rabi izvore koji ne pokrivaju cijelu citiranost države, a tekst rabi pogrešnu terminologiju, s obzirom na to da govori o broju, a radi se o udjelu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju |
317 | Rudarsko-geološko-naftni fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 40. | 40.1. Znači li ovo da treba biti osiguran koeficijent jer samo tako imamo slobodno radno mjesto? | Primljeno na znanje | Pod slobodno radno mjesto misli se na ono radno mjesto koje je oslobođeno/nije popunjeno, a nalazi se u općem aktu kojim je propisan broj i vrsta radnih mjesta. |
318 | Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 92. | Nacrt ne predviđa nikakve kriterije znanstvene i/ili nastavne izvrsnosti za izbor članova matičnih odbora, što smatramo da je nužno unijeti. | Primljeno na znanje | Predlagatelj Zakona smatra da kriterij kojim je propisano da se članovi matičnih odbora biraju iz reda redovitih profesora, redovitih profesora u trajnom zvanju, znanstvenih savjetnika i znanstvenih savjetnika u trajnom zvanju upućuje na kriterij izvrsnosti izbora. |
319 | Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 87. | Nacrt ne predviđa nikakve kriterije znanstvene i/ili nastavne izvrsnosti za izbor članova Nacionalnog vijeća, što smatramo da je nužno unijeti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
320 | Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 81. | Nacrt nepotrebno širi ovlasti ministra u pogledu uređivanja sustava znanosti i visokog obrazovanja. Nacrtom je predviđen određeni broj pravilnika/općih akata koji donosi ministar nadležan za znanost i visoko obrazovanje, iako oni uređuju posve stručna pitanja. Neki primjeri su pravilnik o znanstvenim i interdisciplinarnim područjima, poljima i granama te opći akt o broju i nadležnosti matičnih odbora. Nesporno je da neke vrste pravilnika koji uređuju sustav znanosti i visokog obrazovanja treba donositi nadležni ministar (pravilnik o upisniku znanstvenika, studentskom standardu, elektroničkoj infrastrukturi i sl.), no zasigurno ne i pravilnike koji uređuju potpuno stručna pitanja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
321 | Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 79. | Nacrt nepotrebno širi ovlasti ministra u pogledu uređivanja sustava znanosti i visokog obrazovanja. Predviđena ovlast ministra za odobravanje upisa drugog studija iznimno uspješnom studentu bi trebala ostati u sferi autonomije visokog učilišta s pravnom osobnošću. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
322 | Rudarsko-geološko-naftni fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 20. | (2) 3. 4. Izrađuje prijedlog programskog ugovora fakulteta, odnosno umjetničke akademije. Molim pojašanjenje, na koji način, tj., da li ga predstavlja Fakultetskom vijeću? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
323 | Luka Perušić | A) Pregled stanja, a) Razlozi zbog kojih se Zakon donosi | »Hrvatska se ističe velikim udjelom publikacija slabe kvalitete« - Citiranošću se ne izražava kvaliteta rada. Tvrditi suprotno jednostavno nije istina i pokazuje temeljno nepoznavanje sustava citiranja i metodologijske probleme koji s tim sustavom dolaze. Ostavimo li po strani znanstveno-stručnu raspravu o citiranju, upravo se na europskoj i svjetskoj razini kreće nekoliko usporednih smjerova alternativnog tumačenja kvalitete rada te se svaki rad može tumačiti na najmanje tri načina, kao doprinos fundamentalnom znanju, kao doprinos orijentacijskom znanju i kao doprinos primijenjenom znanju. Sve to nije uključeno u citiranost koja kao kriterij polako postaje nedostatna i zastarjela te koja pod sobom nosi specifičan teret kulturnih konteksta i metodoloških dogovora. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju |
324 | Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 58. | Nacrt nepotrebno unosi niz terminoloških promjena koje će ustanovama u sustavu donijeti nemale troškove prilagodbe. Naziv preddiplomskog studija se iz nekog razloga mijenja u prijediplomski, poslijedoktorandi opet postaju viši asistenti (pojam koji je posve nepoznat u europskom istraživačkom prostoru), sveučilišni poslijediplomski studij postaje doktorski studij itd., zbog čega će se morati provesti niz usklađenja koji će uzrokovati nepotrebno trošenje financijskih i vremenskih resursa cijelog sustava. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
325 | Rudarsko-geološko-naftni fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 19. | Što je s izborom u znanstvena zvanja....Da li studenti imaju pravo glasa? | Primljeno na znanje | Prijedlogom Zakona se ne uređuje izbor u zvanja. |
326 | Institut za etnologiju i folkloristiku | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 44. | Vezano uz stavak 1. molimo pojašnjenje da li se ovom odredbom podrazumijeva i mogućnost zapošljavanja asistenta na znanstvenoistraživačkim projektima. | Primljeno na znanje | Predlagatelj je mišljenja da navedeno proizlazi iz članka 44. stavka 3. prijedloga Zakona u kojem stoji da asistent ima pravo i obvezu sudjelovati u obavljanju znanstvene djelatnosti čiji obuhvat je jasno propisan člankom 83. prijedloga Zakona i sudjelovati u projektnim aktivnostima visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta. |
327 | Rudarsko-geološko-naftni fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. | 12. (3) 12. U skladom sa detektiranom potrebom za digitalizacijom, pošto se izbori u zvanja provode prema jasnim kriterijima, a u svrhu povećanja efikasnosti i pojednostavljenja procesa izbora, potrebno je definirati digitalni sustav kojim se evidentiraju te potvrđuju pojedini uvjeti za izbor. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
328 | Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 54. | Potrebno je razjasniti u čijoj je nadležnosti imenovanje profesora emeritusa. | Primljeno na znanje | Navedeno će se urediti statutom visokog učilišta. |
329 | Rudarsko-geološko-naftni fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. | 12. (3) 4. Kojeg programskog ugovora? Programski ugovor sveučilišta? Programski ugovor fakulteta? | Primljeno na znanje | Radi se ili o konsolidiranom programskom ugovoru na razini sveučilišta ili programskom ugovoru sveučilišta. |
330 | Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 45. | Ovakvim odredbama kojima se isprepliću instituti upravnog i radnog prava može doći do konfuzije (upravni spor u odnosu na radni spor). Zapošljavanje u javnoj službi podliiježe radnopravnim propisima, za razliku od državne službe u kojoj se odabir, prijem i ostali postupci provode primjenjujući institute upravnog prava. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
331 | Rudarsko-geološko-naftni fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 8. | Znači li to da se promjenu naziva visokog učilišta koji izvodi studije u području reguliranih profesija može provesti bez suglasnosti Senata sveučilišta? | Primljeno na znanje | Navedena odredba ne uređuje navedeno. |
332 | Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 40. | Nacrt unosi nesigurnost u radnopravni status zaposlenika u sustavu te nedovoljno precizno definira ovlasti tijela. U Nacrtu se na više mjesta spominje termin slobodno radno mjesto koji je potpuno nejasan, nadalje je nejasno što je s koeficijentima za unaprjeđenja koja bi se sada trebala provoditi bez natječaja (i je li takvo postupanje u skladu s višim propisima), miješaju se pojmovi upravnog i radnog prava, potrebno je jasnije navesti uvjete za zapošljavanje, razjasniti uvjete za moguće izbore u nastavna zvanja u slučaju neizvođenja stručnog studija, za npr. stručna radna mjesta uputiti da ustanova svojim općim aktima utvrđuje uvjete i sl. Odredbu o prešutnom utvrđenju ispunjavanja kriterija za izbor potrebno je zamijeniti odredbom o podnošenju žalbe u slučaju nedonošenja rješenja u roku. Potrebno je trenutak imenovanja stručnog povjerenstva za izbor prepustiti statutima zbog izbjegavanja mogućih sukoba interesa te produžiti rokove za postupanje povjerenstva. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
333 | Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 39. | U Nacrtu sustavno nedostaju kriteriji znanstvene, stručne ili nastavne izvrsnosti kako za izbor na radna mjesta, tako i za sastav tijela. U trenutno važećem Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju su u čl. 32. propisani temeljni uvjeti za izbor u znanstvena zvanja pa tako za znanstvenog suradnika može biti izabran istraživač koji ima doktorat znanosti i znanstvene radove koji ga afirmiraju kao priznatog znanstvenika, za višeg znanstvenog suradnika istraživač koji ima znanstvene radove koji predstavljaju značajan doprinos znanosti, dok za znanstvenog savjetnika može biti izabran istraživač koji ima znanstvene radove kojima je znatno unaprijedio znanosti pri čemu će se posebno cijeniti međunarodna afirmacija znanstvenika i međunarodna priznatost njegova znanstvenog rada odnosno njegovo značenje u okviru nacionalnih sadržaja. Detaljniji kriteriji za izbor se propisuju pravilnikom, ali Zakon ipak postavlja temelje za donošenje pravilnika te time sprječava donošenje proizvoljnih kriterija. Nacrt novog Zakona više ne sadrži znanstvena zvanja, nego samo radna mjesta i predviđa da se za izbor na radno mjesto mora zadovoljiti minimalne nacionalne kriterije (kombinacija Pravilnika o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja i uvjeta Rektorskog zbora). Međutim, Nacrt novog Zakona uopće ne postavlja nikakve temelje za minimalne nacionalne kriterije čime se otvara prostor za potpuno proizvoljno propisivanje kriterija od strane budućeg Nacionalnog vijeća. Uz to, jedina kategorija za koju je u nacrtu eksplicitno propisan uvjet natprosječnosti je sveučilišni asistent (za što također nije jasno kako će se ista utvrditi). Nacrt ne donosi jasno razgraničenje javnog i privatnog sektora. Nacrtom je predviđeno da Rektorski zbor čine rektori svih sveučilišta u RH, kako javnih tako i privatnih. Samo po sebi to nije sporno, no budući da Rektorski zbor primjerice sudjeluje u donošenju minimalnih nacionalnih kriterija za izbor na radna mjesta na visokim učilištima i sklapanju kolektivnog ugovora, otvara se mogućnost utjecaja privatnog sektora na javni, i obratno, i potencijalni sukob interesa. Također, iz samog teksta nacrta se čini da će se sve odredbe vezane uz zaposlenike jednako primjenjivati na javna i privatna učilišta što je posve nevjerojatno s obzirom na odredbe iz članka 5. gdje bi se na sve postupke, osim zapošljavanja na slobodna radna mjesta, primjenjivale odredbe zakona o općem upravnom postupku. Nacrt nepotrebno unosi niz terminoloških promjena koje će ustanovama u sustavu donijeti nemale troškove prilagodbe. Naziv preddiplomskog studija se iz nekog razloga mijenja u prijediplomski, poslijedoktorandi opet postaju viši asistenti (pojam koji je posve nepoznat u europskom istraživačkom prostoru), sveučilišni poslijediplomski studij postaje doktorski studij itd., zbog čega će se morati provesti niz usklađenja koji će uzrokovati nepotrebno trošenje financijskih i vremenskih resursa cijelog sustava. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
334 | Niko Radović, mag.iur., glavni tajnik Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 22. | "(4) Ako senat ukine odluku fakulteta, odnosno umjetničke akademije, rektor može fakultetskom, odnosno akademijskom vijeću predložiti razrješenje dekana." U slučaju da fakultet pokrene upravni spor protiv odluke senata o ukidanju odluke fakulteta, tada je odluka senata nepravomoćna, te se Zakonom ne bi smjelo dopustit razrješenje dekana na fakultetskom vijeću prije konačne odluke upravnog suda. | Primljeno na znanje | Rektor ima ovlast predlaganja dok fakultetsko odnosno akademijsko vijeće odlučuje o trenutku razrješenja. |
335 | Luka Perušić | A) Pregled stanja, a) Razlozi zbog kojih se Zakon donosi | »... samo 137 milijuna eura pa se u usporedbi s drugim državama članicama EU-a nalazi među zemljama koje su povukle najmanje sredstava iz programa Obzor 2020, kao što se vidi iz slike 2.« - Hrvatska zajednica broji oko 12 000 znanstvenika na 3,9 milijuna ljudi po jednom popisu, a po drugome 25 000 (0,65 % stanovništva). Ujedinjeno Kraljevstvo ima najmanje 640 000 znanstvenika na 65,5 milijuna ljudi (0,97 %, što je europski prosjek, oko 1%). Ne uzimajući u obzir premoćnu administrativnu infrastrukturu Ujedinjenog Kraljevstva i drugih kapitalno vodećih zemalja, kao ni to koliko je znanstvena zajednica općenito mala, a relevantna, mi smo u Republici Hrvatskoj kadrovski potkapacitirani, a mjesto na tablici i odgovara s obzirom na to koliko malo znanstvenika imamo. Osim toga, u usporedbi s primanjima od RH, iz EU je povučen premoćni iznos. U konačnici, međutim, što zapravo znači ovaj pomalo podcijenjujući »samo«? U obrazloženju nema povijesnog konteksta događanja, nema studija uzroka i razloga, nema analize državnih uvjeta i poticaja, nema analize povezanosti znanosti i gospodarskog sektora, da bi se moglo reći da je povučena »samo« milijarda kuna? I to sve imajući u vidu da smo zemlja koja je na dnu Europe po temeljnom financiranju znanstvene djelatnosti od strane samoga Ministarstva. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju |
336 | Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 20. | U navođenju nekih ovlasti tijela (npr. upravljanja imovinom) uputiti na postupanje u skladu sa statutom. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
337 | Rudarsko-geološko-naftni fakultet | A) Pregled stanja, a) Razlozi zbog kojih se Zakon donosi | Vremenska razdoblja u kojima su prikazane statistike se jako razlikuju. Naš znanstveni sustav se bitno izmijenio od 1996. godine pa do ulaska RH u EU (nacionalno projektno financiranje posebice), a isto tako i sustav koji motivira znanstvenike u RH na publiciranje, tako da bi statistiku trebalo prikazivati za razdoblje od posljednjih 10-ak godina. Bitan parametar koji nije prikazan su samocitati te citati unutar institucija. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju |
338 | Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 13. | U navođenju nekih ovlasti tijela (npr. upravljanja imovinom) potrebno je uputiti na postupanje u skladu sa statutom. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
339 | Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. | Potrebno je razjasniti u čijoj je nadležnosti imenovanje profesora emeritusa. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
340 | Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 10. | Potrebno je razjasniti međusobni odnos visokih učilišta i relacije osnivanja i uskladiti odredbe koje se odnose na isto. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
341 | Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 9. | Nacrt je potrebno nomotehnički urediti i uskladiti s drugim propisima. Za ilustraciju, u Nacrtu se koristi termin odobrenje Agencije za znanost i visoko obrazovanje, dok Agencija zapravo izdaje preporuku (prema trenutno važećem posebnom zakonu). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
342 | Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 7. | Potrebno je razjasniti međusobni odnos visokih učilišta i relacije osnivanja i uskladiti odredbe koje se odnose na isto. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
343 | Luka Perušić | A) Pregled stanja, a) Razlozi zbog kojih se Zakon donosi | "Povećanom mobilnosti umanjuje se nesporno i intelektualni kapital Hrvatske, što negativno utječe na razvoj gospodarstva države u cjelini pa je potrebno poduzeti mjere kako bi se taj kapital zadržao u zemlji i tako povećala konkurentnost nacionalnog visokoobrazovnog i znanstvenog sustava." - U obrazloženju nije dano nijedno istraživanje koje ukazuje na nespornost ove tvrdnje i uzročnu vezu opadanja »intelektualnog kapitala« s ulaskom u EU. Ovakva tvrdnja zahtijeva dodatno obrazloženje koje u dokumentu ne postoji. Osim toga, nije dana analiza koliko su sama Ministarstva, bilo znanosti i obrazovanja, bilo druga ministarstva, doprinosila odnosno nedoprinosila takvom obliku razvoja za koji se tvrdi da je na djelu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju |
344 | Rudarsko-geološko-naftni fakultet | A) Pregled stanja, a) Razlozi zbog kojih se Zakon donosi | Sustav mobilnosti je prihvaćen unutar EU i ne treba osporavati njegove pozitivne učinke te ovaj paragraf treba preurediti u smislu da je potrebno povećati efikasnost visokoobrazovnog i znanstvenog sustava kako bi se povećala njegova konkurentnost. Paragraf je na ovako formuliran način pomalo kontradiktoran s dijelom opisanim u „B) Osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom“ | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju |
345 | Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Prepoznajemo potrebe donošenja novih zakonskih rješenja na koje je ovaj Nacrt nastojao odgovoriti. U Nacrtu nalazimo dosta pozitivnih elemenata koje pozdravljamo, ali budući da u njemu ima nejasnoća, smatramo da Nacrt zahtijeva pojašnjenja i dorade što je vidljivo iz komentara koje navodimo uz pojedine članke. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
346 | Luka Perušić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Unatoč tome što trenutno važeći zakon svakako treba mijenjati, predlažem da se ovaj Prijedlog zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti u cijelosti povuće iz procedure zbog izrazitog usmjerenja na puku strukturu institucija bez sadržaja relevantnog za znanstvenu i visokoobrazovnu djelatnost, zbog osjetne količine nerazjašnjenih i proceduralno nejasnih stavaka, izostanka čitavog niza regulacija znanstveno-nastavnih aktivnosti i djelatnosti znanstveno-stručnih društva, autokracije, ustavno problematičnih rješenja, netočnosti činjenica, otežanja studentskih prava i udara na participacijski status, ali ponajviše, zbog neobranjivo disfunkcionalne metodologije pripremnog istraživanja na temelju kojega se uzima za pravo da treba donositi novi zakon. Neke podesive stvari – i s obzirom na dogovore s EU tijelima – valjalo unijeti kroz izmjene važećeg Zakona – što je u potpunosti moguće – te u to uključiti i neke od sitnijih, a pojedinim strukama ili slojevima važnih stvari koje su ovdje drugi kolege predlagali, primjerice po pitanju definiranja struka, raspona i nazivlja disciplina i slično. Uz zahvale trenutnoj radnoj skupini na ovom nastojanju, ipak je potrebno oblikovati novu radnu skupinu iskusnih eksperata u kojoj će se nalaziti zastupnici visokih učilišta, ali i predstavnici svih znanstvenih i umjetničkih područja ravnomjerno, te krenuti ne samo s postupkom zakonske obnove ispočetka nego i u drugačijem modelu komunikacije prema svim članovima i tijelima hrvatske akademske zajednice. Što se ovoga Prijedloga tiče, nastavi li se s njegovom primjenom, trebalo bi ga prijaviti za provjeru ustavne održivosti jer neke stavke dolje eksplicirano komentirane pokazuju autokratsko narušavanje autonomije znanstvene zajednice koja u Republici Hrvatskoj postoji zbog osebujnosti javnonacionalnog znanstvenog rada. U nastavku komentara slijede usmjerenije opaske pomoću kojih sam nastojao pokazati i opravdati ovdje iznesen opći prijedlog. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
347 | Niko Radović, mag.iur., glavni tajnik Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 21. | "(2) Dekan javnog fakulteta, odnosno javne umjetničke akademije zasniva radni odnos u punom radnom vremenu." Navedena odredba je nejasna. Potrebno jasno propisati da li osoba izabrana za dekana sklapa ugovor o radu za radno mjesto dekana ili zadržava postojeći ugovor o radu za znanstveno-nastavno radno mjesto na kojem je bila zaposlena prije izbora za dekana? Također, ukoliko osoba izabrana za dekana sklapa ugovor o radu za radno mjesto dekana, takav ugovor o radu se nužno sklapa na određeno vrijeme (obzirom da mandat dekana traje tri godine i da se ista osoba može samo jednom ponovno izabrati za dekana), te se postavlja pitanje nastavka radnog odnosa na fakultetu osobe kojoj prestane ugovor o radu za radno mjesto dekana, odnosno postavlja se pitanje na kojem radnom mjestu ta osoba može nastaviti svoj radni odnos na fakultetu (obzirom da je prethodni ugovor o radu za znanstveno-nastavno radno mjesto na kojem je ta osoba bila zaposlena prije izbora za dekana, prestao samom činjenicom sklapanja novog ugovora o radu za radno mjesto dekana). | Primljeno na znanje | Osoba izabrana na mjesto dekana ne zadržava radno mjesto s kojeg dolazi, ali ima pravo povratka sukladno općim aktima visokog učilišta. |
348 | Niko Radović, mag.iur., glavni tajnik Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 19. | "(1) Fakultetsko, odnosno akademijsko vijeće čine: ...2. predstavnici nastavnika, suradnika i drugih zaposlenika..." Zbog čega se u prijedlogu Zakonu koristi pojam „zaposlenik“ umjesto pojma „radnik“ kojeg koristi Zakon o radu ( NN 93/14, 127/17, 98/19, dalje: ZOR)? Potrebno uskladiti terminologiju sa ZOR-om kao općim propisom o radu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
349 | Niko Radović, mag.iur., glavni tajnik Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 19. | "(4)...Na sjednice f akultetskog, odnosno akademijskog vijeća poziva se predstavnik na fakultetu, odnosno umjetničkoj akademiji reprezentativnih sindikata u djelatnosti znanosti i visokog obrazovanja, koji sudjeluje u radu f akultetskog, odnosno akademijskog vijeća bez prava glasa." Sukladno članku 187. ZOR-a sindikalni predstavnik nije nužno u radnom odnosu kod poslodavca. Dakle, po ovoj odredbi prijedloga Zakona Sindikat bi na fakultetu mogao imenovati osobu izvan fakulteta, koja bi kao sindikalni predstavnik sudjelovala na sjednicama fakultetskog vijeća. Obzirom da je osnovna zadaća sindikalnog predstavnika da promiče prava i interese članova sindikata, a ne svih radnika na fakultetu, postavlja se pitanje svrhovitosti ove odredbe prijedloga Zakona. Navedeno osobito iz razloga što svi radnici fakulteta sukladno članku 164. ZOR-a već imaju pravo na svog predstavnika u fakultetskom vijeću, a koji za razliku od sindikalnog predstavnika ima pravo glasa na sjednicama fakultetskog vijeća. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
350 | Niko Radović, mag.iur., glavni tajnik Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 19. | Članak 19. u cijelosti je protivan članku 68. Ustava Republike Hrvatske (NN 56/90, 135/97, 08/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14, dalje: Ustav RH) kojim se jamči autonomiji sveučilišta, kao i odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-902/1999. od 26. siječnja 2000. godine, kojom je zauzeto stajalište da članak 68. Ustava RH sadrži: „- ustavno utvrđenje da je autonomija nužna za samo postojanje sveučilišta, jer sveučilište, kao ustanova koja stvara nove znanstvene spoznaje i uvodi studente u znanosti, može postojati samo u mjeri u kojoj samostalno uređuje svoje ustrojstvo i djelovanje. To je ostvarivo samo u slučaju ako je sveučilište organizacijski i funkcionalno neovisno o drugim tijelima koja imaju vlast ili drugu moć da utječu na uređenje ustrojstva i na djelovanje sveučilišta; - ustavno utvrđenje da sveučilište ima pravo samostalno odlučivati o svom ustrojstvu i djelovanju, u skladu sa zakonom, što znači da odlučivanje o ustrojstvu i djelovanju pripada, silom ustavne odredbe, u područje akademske samouprave (domaine reservé) sveučilišta“. Slijedom navedenog, sastav, ovlasti i način rada fakultetskog vijeća uređuje se općim aktom fakulteta (statut), a ne zakonom. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
351 | ZDRAVKA JELASKA MARIJAN | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 103. | Podržavam prijedlog Hrvatskog instituta za povijest: U stavku 2 valja pojasniti od čega se računa 5%. Valjalo bi predvidjeti mogućnost i da u slučaju nepotpisivanja ugovora institucija koja ne potpiše programski ugovor do slijedeće godine poboljša rezultate i otkloni propuste te u tom smislu zatraži i bolje uvjete u ugovoru. Način na koji je sada formuliran cjelokupni članak ne čini postupak pregovora ravnopravnim, već postupak ide uz svojevrsni pritisak i ucjenu od strane Ministarstva, a bez poticaja za poboljšanjem. | Primljeno na znanje | Sadržaj programskog ugovora, proračunska formula, pokazatelji i kriteriji utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokovi sklapanja programskog ugovora te kvalitativni i kvantitativni indikatori za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom, kao i postupak utvrđivanja financijskog plana javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta za vrijeme trajanja privremenog financiranja, utvrdit će se uredbom Vlade Republike Hrvatske sukladno članku 102. stavku 10 i članku 103. stavku 3. prijedloga Zakona. |
352 | ZDRAVKA JELASKA MARIJAN | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 94. | Podržavam prijedlog Hrvatskog instituta za povijest: Valja predvidjeti i Zbor javnih instituta u posebnom članku jer i znanstveni instituti prema nacrtu Zakona: predlažu članove Nacionalnog vijeća, predlažu članove matičnih odbora, predlažu Nacionalnom vijeću znanstvene i stručne elemente Nacionalnih sveučilišnih, znanstvenih i umjetničkih kriterija, daju preporuke za razvoj sustava znanosti i obavljaju druge poslove propisane ovim Zakonom i drugim propisima. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
353 | ZDRAVKA JELASKA MARIJAN | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 44. | Podržavam komentar Hrvatskog instituta za povijest: Nije predviđena mogućnost da asistent napreduje na više radno mjesto. Bira li se asistent na više radno mjesto temeljem napredovanja ili temeljem natječaja? Ako je ugovor istekao onda je to drugo radno mjesto. A ako se shvati kao produljenje, jer su ispunjene obaveze onda je neka vrsta napredovanja, a radi se o istoj vrsti radnih mjesta. To valja pojasniti i precizno navesti. | Primljeno na znanje | Predlagatelj je mišljenja da je norma jasna. Postupak zbora na više radno mjesto propisan je za nastavnike i znanstvenike. |
354 | ZDRAVKA JELASKA MARIJAN | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 43. | Podržavam komentar i prijedloge Hrvatskog instituta za povijest: Postupak izbora na više radno mjesto se provodi interno za jednu određenu osobu. To bi bilo u redu da su do sada nastavnici i znanstvenici izabirani redovito na viša radna mjesta, ali nisu, a pitanje je i da li će to ubuduće dozvoljavati financijske prilike. I što kad ima mnogo više kandidata za više radno mjesto, nego mjesta? Nekima će se raspisati, nekima ne i po kojoj osnovi će netko dobiti prednost, izvrsnosti ili duljine čekanja? Realno bi trebalo predvidjeti mogućnost i da se na natječaj za izbor na više radno mjesto javi više kandidata i za takav slučaj predvidjeti načelne kriterije koji će davati prednost. Dodatno upućivanje materijala matičnom odboru (st. 8 i 9) je nepotrebno produljivanje procedure, ako su ih već provjeravali i povjerenstvo i znanstveno vijeće. Nije ni logično da netko ispuni dodatne kriterije iznad minimalnih, pa se onda opet provjerava ispunjava li minimalne. Predlažemo da se to primjenjuje samo ako nema dodatnih uvjeta. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
355 | Marija Živić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 10. | Podržavam u cijelosti prijedlog Sveučilišta u Slavonskom Brodu. Marija Živić | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
356 | ZDRAVKA JELASKA MARIJAN | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 41. | Podržavam komentar Hrvatskog instituta za povijest: stavak 2 – Potrebno je precizirati što je sa znanstvenikom koji ispunjava uvjete za izbor na više radno mjesto. Hoće li se taj postupak provoditi automatizmom? Ili će biti reizabran na postojeće radno mjesto, ako to ne dozvoljavaju financijske prilike? Sadašnje formulacija bi bila u redu kada bi radnih mjesta bilo dovoljno, pa bi nastavnici i znanstvenici mogli nakon pet godina napredovati ako ispunjavaju uvjete, ali u praksi to nije slučaj. Stoga bi valjalo pojasniti i omogućiti da osoba koja je reizabrana na isto radno mjesto iako je ispunjavala uvjete za više radno mjesto, jer takvog mjesta nije bilo, ne mora opet čekati pet godina od reizbora, nego može napredovati i ranije ako se otvori takva mogućnost. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. Predlagatelj je mišljenja da su predložene odredbe zakona jasne. |
357 | ZDRAVKA JELASKA MARIJAN | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 40. | Podržavam komentar i prijedloge Hrvatskog instituta za povijest: Namjera da se razdvoji izbor na radno mjesto putem natječaja i putem napredovanja je u osnovi dobra, ali je naslov ovog članka nelogičan i zbunjujući, jer svako mjesto na koje netko može biti izabran je „slobodno“ bilo da ga se bira putem javnog natječaja ili internim postupkom kod napredovanja. Na zauzeto radno mjesto se nikoga ne može izabrati. Osim što bi trebalo bolje formulirati naslov članka, ispred ovog članka bi valjalo dodati članak u kojem bi se pojasnilo za koja se radna mjesta mora raspisati natječaj, a koja se radna mjesta može popuniti napredovanjem. Napredovanje je izričito navedeno samo za znanstvena i znanstveno-nastavna radna mjesta (Čl. 43), dok je potpuno nejasno što se primjenjuje kod suradničkih i stručnih radnih mjesta. Dodatno upućivanje materijala matičnom odboru (st. 9 i 10) je nepotrebno produljavanje procedure, ako su ih već provjeravali i povjerenstvo i znanstveno vijeće. Nije ni logično da netko ispuni dodatne kriterije, pa se onda opet provjerava ispunjava li minimalne. Predlažemo da se materijali upućuju matičnom odboru ako nema dodatnih uvjeta i u slučaju žalbe. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
358 | MIRNA PETANJEK | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | Podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. Mirna Petanjek, predavač, Ekonomski fakultet - Zagreb | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
359 | MIRNA PETANJEK | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. | Podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. Mirna Petanjek | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
360 | Matea Zajc Petranović | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 43. | Molim da se Zakonom regulira da se znanstvenik koji ispunjava kriterije za izbor na više radno mjesto ne može višestruko reizabirati na svoje radno mjesto dok istodobno kolege zaposlene na istim radnim mjestima automatski napreduju na više radno mjesto po isteku pet godina rada u znanosti (ili i ranije). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. Znanstveni instituti odnosno visoka učilišta će internim aktima u skladu sa financijskim planom utvrditi potrebu otvaranja novih radnih mjesta koja su potrebna za izbor na više radno mjesto. |
361 | Leonora Miliša | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
362 | Niko Radović, mag.iur., glavni tajnik Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 6. | Zakonom je potrebno jasno propisati da se visoko učilište smatra pravnom osobom koja ima javne ovlasti. Također, potrebno je propisati sve poslove koje visoko učilište obavlja na temelju javnih ovlasti. | Primljeno na znanje | Predlagatelj Zakona smatra da je isto propisano u tekstu prijedloga Zakona. |
363 | Beata Halassy | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 85. | Definicija znanstvenika u ovom članku u sukobu je s člankom 37. alinejom (3) koja kaže “Znanstvenici se zapošljavaju na znanstvena radna mjesta.” Naime, znanstvenici definirani člankom 85. ne ispunjavaju sve uvjete za zapošljavanje na znanstvena radna mjesta. Bilo bi jasnije i ujednačenije kad bi se Upisnik zvao Upisnik znanstvenika i istraživača kao i ranije, pa bi znanstvenici bile osobe izabrane na znanstvena radna mjesta, a istraživači sve osobe koje sudjeluju u istraživanjima, ali nemaju još status znanstvenika – dakle asistenti i viši asistenti, te osobe na stručnim radnim mjestima na sveučilištima i institutima. | Primljeno na znanje | Predlagatelj je mišljenja da članak 37. stavak 3. prijedloga Zakona nije u sukobu s člankom 85. stavkom 1. prijedloga Zakona. |
364 | Beata Halassy | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | Predlagač zakona u ovome članku definira kratice znanstveno-nastavnih i umjetničko-nastavnih radnih mjesta, te kratice samo dijela nastavnih radnih mjesta, dok uopće ne definira kratice znanstvenih radnih mjesta. U alineji (7) prijedlog zakona predviđa pisanje kratice naziva znanstveno-nastavnih i umjetničko-nastavnih radnih mjesta ispred imena i prezimena osobe. Ovaj propis je u suprotnosti s Hrvatskim pravopisom po kojemu se ispred imena pišu jedino kratice akademskih titula (dr.sc., mr.sc.) dok se sve ostale kratice pišu iza imena. Iznimka koju Hrvatski pravopis dozvoljava je jedino kratica prof. dr. za redovitog profesora u trajnom zvanju. Doista nije jasno kako je došlo do ove prakse pisanja kratica radnih mjesta ispred imena, a koja se prvi puta ozakonila Izmjenama i dopunama zakona 2014. Naime, izbor na radno mjesto nije trajan, podložan je reizboru, ljudi u karijeri mogu mijenjati radna mjesta, odlaziti iz sustava, a tada prestaju vrijediti i ti nazivi za njih. Izuzetak je jedino doista trajni izbor profesora. Sukladno tomu, ne nalazim niti jedan argumentirani razlog zbog čega bi se kratice nastavno-znanstvenih radnih mjesta pisale ispred imena. To bi trebao biti prostor za oznaku trajnih akademskih stanja. Naglašavam da bi predložena praksa pisanja predstavljala suprostnost propisanom u važećem Hrvatskom pravopisu, a poželjno bi bilo da su propisi međusobno usklađeni. https://pravopis.hr/pravilo/kratice/49/ | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. Predlagatelj propisa je mišljenja da se kratice nastavno-znanstvenih i umjetničko-nastavnih radnih mjesta trebaju pisati ispred imena i prezimena osobe jer je isto uvriježeno pravilo. |
365 | RIT Croatia | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 112. | Poštovani, u potpunosti se slažemo i podržavamo komentar dr. sc. Damira Juge, prof. v. š., Predsjednika Vijeća veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske. S poštovanjem, RIT Croatia | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
366 | RIT Croatia | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 91. | Poštovani, u potpunosti podržavamo komentar kolege dr.sc. Damira Juge, prof. v. š., Predsjednika Vijeća veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske: Člankom 91. propisano je da „Matično povjerenstvo: …utvrđuje ispunjava li nastavnik, odnosno znanstvenik u postupku zapošljavanja na slobodno radno mjesto … Nacionalne veleučilišne kriterije….“ Iz predmetne odredbe proizlazi da se ispunjavanje uvjeta provodi samo kod zasnivanja radnog odnosa „u postupku zapošljavanja“, ali ne i kod angažiranja naslovnog nastavnika što je omogućeno Člankom 53. Predlažemo odredbu članka 91. proširiti na način da Matično povjerenstvo utvrđuje ispunjavanje uvjeta, osim u postupku zapošljavanja, i kod angažiranja naslovnih nastavnika. Radi usklađenosti postupka predlažemo istu dopunu u članku 90. u kojem je isto propisano za Matične odbore i postupke zapošljavanja na sveučilištu. S poštovanjem, RIT Croatia | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
367 | Beata Halassy | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 8. | Članak 8 pripada skupini članaka koja se odnose na VISOKA UČILIŠTA. U članku 6., stavku (2) definirano je da su VISOKA UČILIŠTA: sveučilište, fakultet, umjetnička akademija i veleučilišta. U članku 8. definira se nazivlje visokog učilišta, ali i znanstvenog instituta. Možda je bolje nazivlje znanstvenog instituta definirati u dijelu zakona koji donosi odredbe upravo za znanstvene institute, nrp. u članku 30. ovog prijedloga zakona | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
368 | STJEPAN LAĆA | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 77. | Nisu definirana pitanja: prava ponavljanja studijske godine izvanrednih studenata kao i obvezan rok završetka studija kod izvanrednih studenata. | Primljeno na znanje | Obvezan rok završetka studija određen je člankom 77. stavak 5. prijedloga Zakona dok se pravo ponavljanja studijske godine studenata koji studiraju u izvanrednom statusu uređuje općim aktima visokog učilišta a sukladno članku 77. stavku 5. ovog Zakona. |
369 | STJEPAN LAĆA | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | Slobodna studijska godina se u načelu koristi za potrebite aktivnosti stjecanja titule dr.sc., te se može koristiti i za stručni rad, stoga smatram da je bespredmetno ograničiti korištenje samo za redovite profesore i redovite profesore u trajnom zvanju. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
370 | Sveučilište Jurja Dobrile u Puli | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 100. | U protivnom ako bi ostala predložena normiranost od međunarodnih aktivnosti pokrivala bi se samo mobilnost. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
371 | Nenad Antolović | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 10. | Sveučilišni institut spominje se samo u članku 10, točka (3): Sveučilište kao sastavnicu bez pravne osobnosti može osnovati odjel, institut, centar, zavod ili drugu ustrojbenu jedinicu sveučilišta. Sveučilišni instituti zbog svoje primarno znanstvene djelatnosti trebaju biti izdvojeni u posebnom članku u kojem se definira njihova djelatnost i uređuju ostala pitanja od važnosti za rad instituta. Prijedlog novog zakona je takav da se potpuno anulira potreba za osnivanjem sveučilišnih instituta jer nema razlike u odnosu na odjele. U svijetu, sveučilišni instituti su itekako dobro došli kao sastavnice Sveučilišta jer podižu znanstvenu produkciju i time svoja sveučilišta bolje svrstavaju na rang liste (npr. Šangajska rang lista). Znanstvenici takvih sveučilšnih instituta mogu ali ne moraju biti u nastavi. Predloženi novi zakon, ZZDVO, uvjetuje isključivo znanstveno-nastavna zvanja za znanstevnike na sveučilišnom institutu. Predložene izmjene: Sveučilišni institut Članak X (1) Sveučilišni institut je sastavnica sveučilišta koja se osniva radi obavljanja znanstvene djelatnosti u jednom ili više srodnih znanstvenih polja, u pravilu povezano s procesom visokog obrazovanja na sveu-čilištu. Sveučilišni institut može obavljati i visokostručni rad, te sudjelovati u nastavi sukladno statutu sveučilišta i općim aktima instituta. (2) Sveučilišni institut ima ravnatelja, znanstveno vijeće i druga tijela čiji se sastav, način osnivanja, djelokrug rada i ovlasti utvrđuju statutom sveučilišta i općim aktima sveučilišnog instituta. Ravnatelja imenuje znanstveno vijeće instituta, a potvrđuje senat sveučilišta, a trajanje mandata, način i postupak se utvrđuje općim aktima instituta. (3) Unutarnji ustroj sveučilišnog instituta, njegova tijela i njihove ovlasti te ostala pitanja rada sveučiliš-nog instituta uređuju statutom sveučilišta i općim aktima sveučilišnog instituta, uz odgovarajuću primjenu odredbi ovoga Zakona koje se odnose na znanstvene institute. (4) Radna mjesta na sveučilišnom institutu su znanstvena, a mogu biti i znanstveno-nastavna. (5) Sveučilišni instituti sudjeluju u pravnom prometu pod nazivom sveučilišta i svojim nazivom. Obrazloženje: U Hrvatskoj postoji samo jedan sveučilišni institut koji se bavi znanstvenom djelatnošću: Institut za more i priobalje, Sveučilišta u Dubrovniku. Institut u Dubrovniku ima tradiciju u istraživanju planktona dugu 73 godine i trenutno je jedini institut na Mediteranu koji u svom istraživanju obuhvaća sve skupine planktona. U svom radu ima prepoznatljivost kako u europskoj tako i svjetskoj znanosti u istraživanju mora. Uz snažnu incijativu Ministarstva znanosti i obrazovanja Institut (do tada je bio dio IOR-a, Split) je 2006. godine pripojen Sveučilištu u Dubrovniku (UNIDU) koji time dobija uvjete za dopusnicu za rad. Znanstvenici Instituta Sveučilišta u Dubrovniku su u skladu s dosadašnjim ZZDVO obavljali znanstvenu djelatnost te su se birali u znanstvena zvanja i uglavnom nisu imali mogućnost održavanja nastave jer znanstveno polje većine zaposlenika nije bilo povezano s procesom visokog obrazovanja na Sveučilištu u Dubrovniku. Daljnje napredovanje tj. izbor i reizbor ljudi izabranih u znanstvena zvanja i na znanstvena radna mjesta u Institutu UNIDU-a bila bi potpuno onemogućena primjenom novog zakona koji za sveučilišne institute dopušta samo znanstveno-nastavna zvanja. Takovom odredbom novog zakona imperativ bi bio osnivanje novog studija (iako i postojeći studiji UNIDU-a imaju mali broj studenata) koji odgovara znanstvenom polju zaposlenika Instituta, a radi održavanja nastave tj. samo zato da bi se uskladili s novim zakonom. Predloženim izmjenama prijedloga novog ZZDVO otvara se mogućnost za osnivanjem i drugih sveučilišnih instituta gdje bi se više poticao znanstveni rad u određenom području istraživanja važnog za prepoznatljivost sveučilišta ali ne nužno vezanog za nastavu. U novom prijedlogu zakona nema razlike između odjela i instituta stoga se zapravo i „de facto“ dokida potreba za tom sastavnicom. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
372 | Sveučilište Jurja Dobrile u Puli | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 59. | Na Umjetničkim akademijama osposobljavamo studente za samostalan umjetnički rad. Svi studenti umjetničkih akademija su osposobljeni za samostalni rad. Sveučilišni umjetnički studij osposobljava studenta za samostalan umjetnički rad. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
373 | Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. | Nastavna radna mjesta lektora ne smiju činiti iznimku već ih treba navesti ravnopravno s ostalim radnim mjestima na sveučilištu. Naime, lektorska je nastava sastavni dio studijskih programa i izvodi se u obliku obveznih i izbornih kolegija. Sveučilišni filološki studiji ne mogu se izvoditi bez lektorske nastave. Stoga Zakon treba uključiti i precizno opisati sva nastavna mjesta koja tradicionalno postoje na sveučilištu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
374 | Institut Ruđer Bošković | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 107. | Vezano uz odredbu stavka 1., točke 9. : vidi komentar uz članak 62. stavak 7. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
375 | Matea Zajc Petranović | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 49. | "Odobrenje za obavljenje poslova izvan visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta na kojemu je nastavnik, znanstvenik i suradnik zaposlen mora pod jednakim uvjetima biti omogućeno svim zaposlenicima." | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
376 | Institut Ruđer Bošković | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 98. | Nejasno je misli li se u ovom članku na dokument "financijski plan" kakvog propisuje Zakon o proračunu i koji se odnosi na sve prihode/primitke te rashode/izdatke proračunskog korisnika ili na neki poseban dokument istog naziva, a koji bi se odnosio samo na proračun kojeg obuhvaća programski ugovor? Financijski plan kojeg propisuje Zakon o proračunu nije adekvatan dokument kao podloga za sklapanje programskog ugovora, već bi to trebao biti poseban „proračun“. Predlažemo pojasniti odredbu u tom smislu. | Primljeno na znanje | Misli se na financijski plan donesen u skladu s predloženim Zakonom i koji se sastoji od tri komponente: osnovne, razvojne i izvedbene (varijabilne) komponente i koji se utvrđuje u pregovaračkom postupku. |
377 | RIT Croatia | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 64. | Poštovani, U potpunosti se slažemo s niže navedenim komentarom dr. sc. Damira Juge, prof. v. š., Predsjednika Vijeća veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske. S poštovanjem, RIT Croatia | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
378 | HRVATSKI INSTITUT ZA POVIJEST | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 103. | U stavku 2 valja pojasniti od čega se računa 5%. Valjalo bi predvidjeti mogućnost i da u slučaju nepotpisivanja ugovora institucija koja ne potpiše programski ugovor do slijedeće godine poboljša rezultate i otkloni propuste te u tom smislu zatraži i bolje uvjete u ugovoru. Način na koji je sada formuliran cjelokupni članak ne čini postupak pregovora ravnopravnim, već postupak ide uz svojevrsni pritisak i ucjenu od strane Ministarstva, a bez poticaja za poboljšanjem. | Primljeno na znanje | Sadržaj programskog ugovora, proračunska formula, pokazatelji i kriteriji utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokovi sklapanja programskog ugovora te kvalitativni i kvantitativni indikatori za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom, kao i postupak utvrđivanja financijskog plana javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta za vrijeme trajanja privremenog financiranja, utvrdit će se uredbom Vlade Republike Hrvatske sukladno članku 102. stavku 10 i članku 103. stavku 3. prijedloga Zakona. |
379 | HRVATSKI INSTITUT ZA POVIJEST | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 101. | Izvedbenu proračunsku komponentu u financijskom planu javnog visokog učilišta ili javnog instituta trebalo bi povećati do 25% iznosa osnovne proračunske komponente. To bi djelovalo motivirajuće i pridonijelo bi znanstvenoj izvrsnosti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
380 | HRVATSKI INSTITUT ZA POVIJEST | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 94. | Valja predvidjeti i Zbor javnih instituta u posebnom članku jer i znanstveni instituti prema nacrtu Zakona: predlažu članove Nacionalnog vijeća, predlažu članove matičnih odbora, predlažu Nacionalnom vijeću znanstvene i stručne elemente Nacionalnih sveučilišnih, znanstvenih i umjetničkih kriterija, daju preporuke za razvoj sustava znanosti i obavljaju druge poslove propisane ovim Zakonom i drugim propisima. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
381 | HRVATSKI INSTITUT ZA POVIJEST | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 44. | Nije predviđena mogućnost da asistent napreduje na više radno mjesto. Ide li to temeljem napredovanja ili temeljem natječaja? Ako je ugovor istekao onda je to drugo radno mjesto. A ako se shvati kao produljenje, jer su ispunjene obaveze onda je neka vrsta napredovanja, a radi se o istoj vrsti radnih mjesta. To valja pojasniti i precizno navesti. | Primljeno na znanje | Predlagatelj je mišljenja da je norma jasna. Postupak zbora na više radno mjesto propisan je za nastavnike i znanstvenike. |
382 | HRVATSKI INSTITUT ZA POVIJEST | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 41. | stavak 2 – Potrebno je precizirati što je sa znanstvenikom koji ispunjava uvjete za izbor na više radno mjesto. Hoće li se taj postupak provoditi automatizmom? Ili će biti reizabran na postojeće radno mjesto, ako to ne dozvoljavaju financijske prilike? Sadašnje formulacija bi bila u redu kada bi radnih mjesta bilo dovoljno, pa bi nastavnici i znanstvenici mogli nakon pet godina napredovati ako ispunjavaju uvjete, ali u praksi to nije slučaj. Stoga bi valjalo pojasniti i omogućiti da osoba koja je reizabrana na isto radno mjesto iako je ispunjavala uvjete za više radno mjesto, jer takvog mjesta nije bilo, ne mora opet čekati pet godina od reizbora, nego može napredovati i ranije ako se otvori takva mogućnost. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. Predlagatelj je mišljenja da su predložene odredbe zakona jasne. |
383 | HRVATSKI INSTITUT ZA POVIJEST | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 40. | Namjera da se razdvoji izbor na radno mjesto putem natječaja i putem napredovanja je u osnovi dobra, ali je naslov ovog članka nelogičan i zbunjujući, jer svako mjesto na koje netko može biti izabran je „slobodno“ bilo da ga se bira putem javnog natječaja ili internim postupkom kod napredovanja. Na zauzeto radno mjesto se nikoga ne može izabrati. Osim što bi trebalo bolje formulirati naslov članka, ispred ovog članka bi valjalo dodati članak u kojem bi se pojasnilo za koja se radna mjesta mora raspisati natječaj, a koja se radna mjesta može popuniti napredovanjem. Napredovanje je izričito navedeno samo za znanstvena i znanstveno-nastavna radna mjesta (Čl. 43), dok je potpuno nejasno što se primjenjuje kod suradničkih i stručnih radnih mjesta. Dodatno upućivanje materijala matičnom odboru (st. 9 i 10) je nepotrebno produljavanje procedure, ako su ih već provjeravali i povjerenstvo i znanstveno vijeće. Nije ni logično da netko ispuni dodatne kriterije, pa se onda opet provjerava ispunjava li minimalne. Predlažemo da se materijali upućuju matičnom odboru ako nema dodatnih uvjeta i u slučaju žalbe. | Primljeno na znanje | Predlagatelj je mišljenja da su odredbe kojima se propisuje izbor nastavnika, znanstvenika i suradnika na slobodno radno mjesto i odredbe kojima se propisuje izbor na više radno mjesto nastavnika i znanstvenika jasne i nedvosmislene propisuju kada se osoba zapošljava u postupku pokrenutom javnim natječajem. |
384 | Fakultet organizacije i informatike | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 39. | Članak 39. stavak 4. Studenti koji su završili stručni studij gotovo se poistovjećuju sa studentima koji su završili sveučilišni studij tako da se sad mogu zaposliti na nastavno radno mjesto te mogu upisati poslijediplomski specijalistički studij. Opasno je poistovjetiti ove dvije vrste studija te postoji bojazan da bi studenti preko specijalističkog studija mogli direktno upisati doktorski (a nemaju uvjete za to). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
385 | Višnja Kabalin Borenić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | Podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama! dr.sc. Višnja Kabalin Borenić Viši predavač za poslovni engleski jezik Ekonomski fakultet Zagreb | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
386 | Višnja Kabalin Borenić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 41. | Podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. dr. sc. Višnja Kabalin Borenić, v. predavačica Katedra za poslovne strane jezike EFZG | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
387 | Višnja Kabalin Borenić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. | U potpunosti podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. Nastavna djelatnost je jedna od ključnih djelatnosti visokoškolskih ustanova, a doprinos nastavnih zvanja ne može se zanemariti. dr. sc. Višnja Kabalin Borenić, v. predavač Ekonomski fakultet | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
388 | Institut Ruđer Bošković | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 40. | Općeniti komentar: prema odredbi ovog Zakona na ovaj postupak primjenjuje se ZUP. Primjena ZUP-a u postupku prijema na radno mjesto na temelju javnog natječaja nikako nije dobro (a upitno je da li je uopće moguće) rješenje. ZUP predviđa npr. da se stranci mora omogućiti izjašnjavanje o činjenicama važnim za rješavanje upravne stvari, zastupanje stranke, izmjena zahtjeva do donošenja prvostupanjske odluke, po potrebi se provodi dokazni postupak, ako je podnesak nepotpun zaključkom se poziva stranku na otklanjanje nedostataka, u slučaju da stranka ne otkloni podnesak se odbacuje rješenjem..itd. Upravni postupak završava donošenjem rješenja (koje ovdje nije predviđeno). Ako se od znanstvenog instituta očekuje primjena ZUP-a u postupku zapošljavanja potrebno je preurediti postupak u skladu sa ZUP-om. Općeniti komentar br. 2. Predlažemo da se poveća fleksibilnost zapošljavanja na suradnička i stručna radna mjesta, a možda i znanstvena radna mjesta na projektima, jer bi nam to bilo od veće važnosti od povećanja koeficijenata do kojih vjerojatno neće doći zbog potrebnih izmjena u državnom proračunu. Prijedlog izmjene stavka 3.: Predlažemo da se sastav stručnog povjerenstva za izbor na suradnička radna mjesta propiše posebnom odredbom u kojoj će biti navedeno da se stručno povjerenstvo sastoji od tri člana na znanstvenim radnim mjestima u ustanovi koja provodi izbor, u istom znanstvenom, odnosno umjetničkom području i polju ili da ustanove u sustavu visokog obrazovanja te znanstvene i umjetničke djelatnosti statutom propišu sastav stručnog povjerenstva. Komentar: Člankom 40. stavak 3. propisan je isti sastav stručnog povjerenstva za izbor na znanstvena i suradnička radna mjesta. Član stručnog povjerenstva za izbor na suradničko radno mjesto ne bi smjela biti osoba iste hijerarhijske razine u odnosu na radno mjesto za koje se provodi izbor jer bi u tom slučaju asistent mogao sudjelovati u postupku izbora na radno mjesto asistenta. Upitna je i svrhovitost primjene odredbe o najmanje jednom članu stručnog povjerenstva izvan matične ustanove za izbor na suradnička radna mjesta. Primjedba na stavak 5. Nejasno je podrazumijeva li pojam „elektronički oblik“ podnošenje prijava putem elektroničke pošte ili se misli na elektroničku prijavu u smislu Pravilnika o elektroničkoj komunikaciji? U slučaju da se misli na elektroničku prijavu potrebno je ostaviti dodatno vrijeme za prilagodbu sustava u sklopu prijelaznih odredaba. Ako ova odredba ostane u neizmijenjenom obliku od dana početka primjene novog Zakona ne bi mogli uzeti u obzir prijavu na natječaj podnijetu putem pošte ili predanu na urudžbeni zapisnik. Predlažemo odredbu svakako izmijeniti u „može se podnijeti u elektroničkom obliku“. Prijedlog izmjene stavka 6. Umjesto riječi „najboljeg kandidata“ predlažemo napisati „predlaže da se na radno mjesto izabere kandidat koji najbolje udovoljava uvjetima natječaja“. Komentar stavka 9. Nejasno je što se događa u slučaju donošenja odluke kojom se mišljenje stručnog povjerenstva ne usvaja. Obustavlja se postupak izbora? Primjedba na stavke 8.-13. U opisanom postupku nedostaje odluka o izboru odabranog kandidata na radno mjesto odnosno neizboru ostalih kandidata koji su se prijavili na isto radno mjesto. Propisano je da znanstveno vijeće odlukom usvaja mišljenje stručnog povjerenstva, koja odluka se dostavlja matičnom odboru. Matični odbor donosi odluku o ispunjavanju nacionalnih (minimalnih) kriterija, odnosno ako ga ne donese u roku smatra se da kandidat ispunjava kriterije. U kojem trenutku i kojim aktom je kandidat izabran na radno mjesto iz natječaja? U kojem trenutku i kojim aktom ostali kandidati nisu izabrani? Ako je intencija zakonodavca da se postupak nakon donošenja rješenja matičnog odbora ne vraća na ponovno odlučivanje znanstvenom vijeću tada bi prethodna odluka znanstvenog vijeća trebala biti odluka o usvajanju mišljenja stručnog povjerenstva i neka vrsta uvjetne odluke o izboru (neizboru) pristupnika koja bi stupala na snagu po dostavi pozitivnog rješenja matičnog odbora. Primjedba na stavak 12. Ovdje bi se trebalo raditi samo o dostavi odluke kojom se utvrđuje da predloženi kandidat ispunjava kriterije (u suprotnom se ne sklapa ugovor o radu). Također u postupku nedostaje korak u kojem se odlučuje o izboru/neizboru suradnika. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
389 | Institut Ruđer Bošković | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 39. | Komentar vezan uz odredbu stavka 3. Pri propisivanju prethodnog upisa u upisnik kao uvjeta za izbor treba imati na umu i pristupnike iz inozemstva kojima bi trebalo omogućiti pravovremeni online upis u upisnik kako bi se mogli prijaviti na raspisani natječaj. Osobama upisanim u upisnik treba omogućiti samostalno online preuzimanje potvrde o upisu u upisnik. Takva aplikacija bi trebala biti funkcionalna u trenutku početka primjene novog Zakona. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
390 | Institut Ruđer Bošković | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | Predlažemo propisati da uvjete i postupak izbora na više stručno radno mjesto propisuje znanstveni institut. | Primljeno na znanje | Navedeno je propisano člankom 37. stavkom 6. prijedloga Zakona. |
391 | Institut Ruđer Bošković | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. | Komentar na odredbu stavka 4. Definicija nije smislena i nema sadržaja. Osoba prije zapošljavanja na suradničkom radnom mjestu nema svojstvo "suradnika" („Suradnici se zapošljavaju na…..“) | Primljeno na znanje | Navedeno se misli na suradnike u smislu prijedloga Zakona, odnosno na asistente i više asistente. |
392 | Institut Ruđer Bošković | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 35. | Primjedba na odredbu stavka 2., točke 6. Ravnatelj upravlja imovinom, a uz suglasnost upravnog vijeća samo u slučaju imovine iznad vrijednosti koja je propisana statutom znanstvenog instituta (a ne imovine općenito). Ovakva odredba bi blokirala redovan rad ravnatelja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. Predložena odredba u skladu je sa zakonom kojim se uređuju ustanove. |
393 | Institut Ruđer Bošković | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 33. | U stavku 2. bi bilo korisno pojasniti da li se novi član imenuje do isteka mandata prethodnog člana ili se imenuje na puni mandat od 4 godine. | Primljeno na znanje | Predloženo je propisano stavkom 2. |
394 | Ivan Milinović | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | Podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama kojim se predlaže omogućavanje napredovanja po vertikali nakon zvanja višeg predavača te sticanje trajnog zvanja, čime bi se ovoj kategoriji nastavnika osigurao ravnopravan položaj sa ostalim kategorijama nastavnika zaposlenim u sustavu visokog obrazovanja. Ovim nacrtom Zakona mogućnost napredovanja predviđa se i za skupinu lektora i skupinu umjetničkih suradnika, dok su nastavnici u nastavnim zvanjima zaposleni na veleučilištima kao i zaposleni u znanstveno-nastavnim zvanjima mogućnost napredovanja i sticanja trajnog zvanja imali i do sada. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
395 | Lovro Kunčević | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 43. | U ime i uz pristanak svih znanstvenika Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku: U komentaru Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar traži se obveza reizbora po cijeloj vertikali znanstvenih stupnjeva/radnih mjesta s argumentom da je rješenje u nacrtu zakona (čl. 41/3) kojime se ne provode reizbori za znanstvenike u trajnom izboru "nepravedno i diskriminatorno prema nižim radnim mjestima". Tome se opiremo, jer: 1) ne može biti riječi o diskriminaciji znanstvenika na nižim radnim mjestima budući da su znanstvenici u trajnom izboru tijekom svoje akademske karijere, dok su radili na nižim radnim mjestima, i sami u više navrata podvrgavani reizborima, 2) status znanstvenika u trajnom izboru ne temelji se na nekom osobnom svojstvu (spolu, dobi, rasi, etničkoj pripadnosti, itd.), već na rezultatima rada, pa stoga nije diskriminatoran, 3) nakon niza uspješnih reizbora i napredovanja racionalno je očekivati da će znanstvenik u trajnom izboru nastaviti adekvatno doprinositi znanstvenoj zajednici, pa bi se postupkom reizbora rasipao javni novac. Prema našem mišljenju, čl. 41/3 je dobro formuliran i društveno prihvatljiv. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
396 | Lovro Kunčević | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | U ime i uz pristanak svih znanstvenika Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku: Nisu jasni razlozi koji su zakonodavca potakli na ideju o spajanju zvanja i radnih mjesta, jer se to neće pozitivno odraziti ni na funkcioniranje znanosti niti na proračun. Drugim riječima, smatramo da je ideja o ukidanju zvanja kao zasebne kategorije problematična iz nekoliko razloga: 1.) Nejasno je što će biti s napredovanjima brojnih znanstvenika koji imaju izbor u više zvanje od radnog mjesta na kojem su zaposleni. S obzirom da novi zakon propisuje da se znanstvenika na više radno mjesto može izabrati tek nakon pet godina, ti znanstvenici će biti zaustavljeni u napredovanju: ne samo dok se ne otvori adekvatno radno mjesto, nego potom i dodatnih pet godina koje propisuje zakon. To je izrazito nepravedno, jer se znanstvenike zaustavlja u napredovanju isključivo stoga što su prije novog zakona imali uvjete za izbor u zvanje, ali ne i sreće da postoji radno mjesto. 2.) Spajanjem zvanja i radnih mjesta onemogućava se djelovanje tzv. "neovisnih istraživača" (independent scholars) koji su relevantna grupa osobito unutar humanističkih i društvenih znanosti. Ovim zakonom ih se potpuno marginalizira: onemogućuje im se priznanje za njihov rad, oduzima im se mogućnost sudjelovanja u uredništvima časopisa i raznim komisijama, predavanje na obrazovnim ustanovama, kao i recenziranje znanstvenih tekstova. Sve to će se negativno odraziti i na sam znanstveno-obrazovni sustav koji će novim zakonom biti lišen značajnih ljudskih resursa. 3.) Spajanjem zvanja i radnih mjesta, odnosno ukidanjem naslovnih zvanja, onemogućava se znanstvenicima zaposlenima u institutima uključivanje u sveučilišnu nastavu što je sigurno poželjan cilj. Drugim riječima, kao i pod točkom 2., sustav se bespotrebno lišava važnih ljudskih resursa. Prema našem iskustvu izbor u zvanje, ako je proveden kako treba, promiče znanstvenika prema njegovim sposobnostima i rezultatima, a akademskoj zajednici stavlja na raspolaganje kohortu znanstvenika na koje se sustav može oslanjati i od njega crpiti višestruke koristi. Zbog svega navedenog sugeriramo da se odustane od ove ideje čija korisnost nije jasna, dok su njene negativne posljedice značajne. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
397 | Ekonomski institut, Zagreb | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 90. | Za članak 90. stavak 2. točka 4. predlaže se da se časopisi relevantni za izbor na znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno, znanstveno i nastavno radno mjesto na sveučilištu, fakultetu, umjetničkoj akademiji i znanstvenom institutu vrednuju po istim kriterijima kao u nacionalnom Pravilniku o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja, odnosno prema zastupljenosti u bazama podataka te da matični odbori nemaju obvezu kreiranja dodatnog popisa časopisa. S obzirom da se u nacionalnom Pravilniku o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja koriste relevantne baze podataka, popis časopisa nema smisla. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
398 | DRAGAN BAGIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 10. | Držim da je prijedlog prema kojem "fakultet" može biti ustrojbena jedinica bez pravne osobnosti loš. Naime, time se stvara dodatna zbrka u terminologiji. Fakultet treba zadržati svoje tradicionalno značenje u našem sustavu, a to je da se radi o sastavnici sveučilišta koja ima pravnu osobnost. Nema smisla sada uvoditi novu opciju koja će samo zakomplicirati sustav. Sustav je i ovako kompliciran te ga nema smisla dalje usložnjavati raznim opcijama i terminima koja nemaju jasno značenje. To što su neke institucije nastale iz bivših fakulteta ne može biti razlog za stvaranje zbrke u cijelom sustavu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
399 | DRAGAN BAGIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 7. | Stavak 2. omogućava osnivanje samostalnih fakulteta koji su izvan javnih sveučilišta? Naime, ako javni fakultet može osnovati tijela državne uprave nadležno za unutarnje poslove ... to znači da će policijska akdemija biti zaseban fakultet koji nije dio niti jednog sveučilišta. To se čini lošim i nakaradnim rješenjem, pogotovo kada je osnovano novo sveučilište obrane i sigurnosti. Predlažem da se navedena opcija izostavi te da se sve posebne potrebe države koje se ne mogu realizirati unutar postojećih javnih sveučilišta rješavaju unutar nedavno osnovanog novog sveučilišta dr. Franjo Tuđman. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju |
400 | Andrijana Petrović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Podržavam zakon u cijelosti. 300=300, bolonjski proces, koji je uveo ECTS sistem bodovanja koji trenutno koristimo, jednoznačan je u cijelome svijetu, stoga ga napokon trebamo i mi početi koristiti na ispravan način. Činjenica je da su u većini tvrtki poželjniji studenti stručnih studija jer po završetku studija raspolažu s više konretno primjenjivog znanja. Stoga ne vidim zašto bi se stručni studij smatrao manje vrijednim u odnosu na sveučilišni (znanstveni), dapače s obzirom na kvalifikacije, najmanje su jednaki. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
401 | Prof.dr.sc. Axel Luttenberger | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 51. | Nesporno je da danas ljudi žive duže, nego prije. Na jednog umirovljenika 2021. dolazi tek 1,29 radnika, dok je 1950. bilo 8,75 radnika. Odnos radnika i umirovljenika je neodrživ, pa ako netko želi radi do 67 to pravo mu treba omogućiti. To je razborito upravljanje prihodima i rashodima u zajednici. Zakon o državnom sudbenom vijeću, NN 116/10, 57/11, 130/11, 13/13, 28/13, 82/15, 67/18, 126/19, čl.77. st.2. t.5., određuje prestanak rada sucu kad navrši 70 godina. Zakon o državnom odvjetničkom vijeću, NN 97/18, čl.63., st. 1, određuje prestanak dužnosti i razrješenje kad navrši 70 godina života Ne treba ni iznositi kolika su sredstava zajednice uložena u primjerice redovitog profesora u trajnom zvanju, pa njegovo onemogućavanje daljnjeg rada nije opravdano. Nepotrebno je napomenuti da znanstvenici ne obavljaju fizičke građevinske poslove na visini, gdje je opravdano ranije umirovljenje. Mnogi sveučilišni profesori neće sa navršenih 65 godina imati 40 godina staža, i zbog obveznog služenja vojnog roka koji se ne ubraja u radni staž i zbog okolnosti da nisu odmah zasnovali radni odnos, nego, primjerice, volontirali na sudu, što se opet ne ubraja u radni staž. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
402 | Ekonomski institut, Zagreb | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 43. | Predlaže se skratiti rokove u postupku izbora nastavnika, znanstvenika i suradnika na slobodno radno mjesto. Zbroj zadanih rokova u postupku izbora na više radno mjesto je 143 dana. Ako se tome pridoda još 30 dana za prethodno ishođenje suglasnosti MZO za zapošljavanje na više radno mjesto, proces zapošljavanja na jedno slobodno radno mjesto u slučaju iskorištavanja najdužeg trajanja svih rokova može doseći i do 173 dana, što je skoro 6 mjeseci. Svakako je nužno potrebno skratiti rokove, sigurno ima prostora za skraćivanje rokova donošenja odluke o izboru kandidata od strane Znanstvenog vijeća i Matičnog odbora. | Primljeno na znanje | Postupak i rokovi propisani člankom 40. prijedloga Zakona u skladu su s propisima kojima se uređuju radni odnosi i opći upravni postupak. S ciljem bržeg i ekonomičnijeg izbora na slobodno radno mjesto prijedlogom Zakona uvodi se elektronički oblik prijave na natječaj i dostave dokaza o ispunjavanju kriterija. |
403 | Tehničko veleučilište u Zagrebu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavamo donošenje novog Zakona o visokom obrazovanju i znanosti. Kao važnu promjenu koju donosi novi Zakon ističemo uvođenje sustavnosti i reda. Zakon je prepoznao važnost stručnih studija. Studenti će steći kvalifikaciju stručnog magistra, što je od ključne važnosti na tržištu rada u Hrvatskoj i u Europi. Pozdravljamo i promjene koje se odnose na postupke izbora u zvanja. Tehničko veleučilište u Zagrebu | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
404 | Ekonomski institut, Zagreb | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 40. | Predlaže se skratiti rokove u postupku izbora nastavnika, znanstvenika i suradnika na slobodno radno mjesto. Zbroj zadanih rokova u postupku izbora kandidata je 158 dana. Ako se tome pridoda još 30 dana za prethodno ishođenje suglasnosti MZO za raspisivanje javnog natječaja, proces zapošljavanja na jedno slobodno radno mjesto u slučaju iskorištavanja najdužeg trajanja svih rokova može doseći i do 188 dana, što je više od 6 mjeseci. Svakako je nužno potrebno skratiti rokove, sigurno ima prostora za skraćivanje rokova donošenja odluke o izboru kandidata od strane Znanstvenog vijeća i Matičnog odbora. | Primljeno na znanje | Postupak i rokovi propisani člankom 40. prijedloga Zakona u skladu su s propisima kojima se uređuju radni odnosi i opći upravni postupak. S ciljem bržeg i ekonomičnijeg izbora na slobodno radno mjesto prijedlogom Zakona uvodi se elektronički oblik prijave na natječaj i dostave dokaza o ispunjavanju kriterija. |
405 | Ekonomski institut, Zagreb | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 40. | Molimo pojasniti na koji je način novi način zapošljavanja povezan s traženjem suglasnosti od Ministarstva za zapošljavanje i iznosom slobodnih koeficijenata složenosti poslova. | Primljeno na znanje | Odlukom Vlade Republike Hrvatske propisuje se obveza ishođenja prethodne suglasnosti za zapošljavanje u javnim službama prije raspisivanja javnih natječaja. |
406 | Jure Perić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 61. | Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. Stavkom 4. omogućen je upis i osobama koje su završile stručni diplomski studij. |
407 | Fakultet organizacije i informatike | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 90. | U članku 90. stavak 2. točka 3. na kraju dodati tekst "formuliranih tako da se između ostalog potiče inovativnost, suradnja, dijeljenje, transparentnost i otvorenost kao doprinos otvorenoj znanosti i otvorenom obrazovanju,". | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
408 | Fakultet organizacije i informatike | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 98. | Kod financiranja javnih visokih učilišta definirane su tri komponente proračuna (članak 98. stavak 2.) s kojima ide u pregovarački postupak – definirani su ciljevi koji će se moći pregovarati, a da nije definirana struktura ili strategija koja to omogućava ili uzima u obzir različitosti visokih učilišta. U financiranje visokog obrazovanja i znanosti, ubacuju se razrađeni programski ugovori. Unatoč najavama, nema u toj strukturi sredstava nikakvih suštinskih izmjena u odnosu na Odluku Vlade RH (2018) o programskom financiranju. Korisno je da u Zakonu pišu načela, ali nabrajanje specifičnih ciljeva u Zakonu nije dobro jer se kod izmjene strategije treba mijenjati Zakon. Postoji i penalizacija za visoka učilišta koja u određenom roku ne sklope programske ugovore, što može potaknuti „volju“ za pregovore sa strane visokih učilišta i instituta. Međutim, nema nikakve garancije u Zakonu da će država ispuniti svoje obaveze. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
409 | Fakultet organizacije i informatike | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 90. | U članku 90. stavku 4. propisano je da Matični odbor odluke donosi na sjednicama. Sjednicu saziva i njome predsjeda predsjednik matičnog odbora. Sjednice matičnog odbora održavaju se jednom mjesečno. Sjednica matičnog odbora može se održati na daljinu korištenjem odgovarajućih audiovizualnih uređaja. Postavlja se pitanje treba li to uopće spominjati u Zakonu, odnosno zašto je u Zakonu bitno navesti da se sjednica smije održavati na daljinu. Naime, nigdje nije propisano da se bilo kakvi sastanci moraju održavati uživo. Isti komentar odnosi se i na članak 91. stavak 4. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
410 | Fakultet organizacije i informatike | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 85. | U članku 85. stavku 1. propisano je da je znanstvenik osoba sa stečenim akademskim stupnjem doktora znanosti, osoba upisana na doktorski studij ili magistar znanosti koji se bavi znanstvenom djelatnošću. Dosad su se u Upisnik znanstvenika mogli na zahtjev ustanove upisati i asistenti i predavači koji su objavljivali radove. Ukoliko matični broj znanstvenika i dalje bude uvjet za prijave suradnika na projekte i slično, ovakva bi definicija mogla izazvati potencijalne probleme. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
411 | Fakultet organizacije i informatike | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 71. | Online studij se u članku 71. stavku 7. definira kao „…pristup učenju u posebnim uvjetima” u vrijeme kada je to standardni način izvođenja na mnogim sveučilištima diljem svijeta barem 20 godina, a da se istovremeno propušta zakonski odrediti pristup osiguravanju kvalitete studija. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
412 | Fakultet organizacije i informatike | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 51. | Odlazak u mirovinu podiže se na 67 godina i može se produžit ugovor o radu do 70. godine za redovite profesore u trajnom zvanju (članak 51. stavak 2.). Smatramo da bi mogućnost rada do 70. godine života trebalo omogućiti ukoliko su osigurana projektna sredstva za rad redovitog profesora u trajnom zvanju. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
413 | Fakultet organizacije i informatike | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 58. | U članku 58. stavku 3. propisano je da sveučilišni, odnosno stručni prijediplomski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući program srednjoškolskog obrazovanja u trajanju od najmanje četiri godine i položila državnu maturu. Stručni prijediplomski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući stručni kratki studij. Smatramo da je ovo suvišno, jer ili se upisuju po redovnim uvjetima s položenom državnom maturom ili bez položene državne mature sukladno članku 112. Završeni kratki stručni studij nikako ne utječe na mogućnost upisa. Također, bolje bi bilo da se iznimka iz članka 112. koja se odnosi na kandidate koji su završili srednju školu prije 2010. i upisuju se bez položene državne mature navede ovdje, a ne kasnije. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
414 | Fakultet organizacije i informatike | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 44. | U članku 44. stavku 4. propisano je da asistent na veleučilištu nije obvezan upisati i pohađati doktorski studij. To će utjecati na obaveze propisane Kolektivnim ugovorom i u Kolektivnom ugovoru će se razlikovati radne obaveze asistenta na sveučilištu od asistenta na veleučilištu. Drugim riječima imamo isti naziv za dva različita radna mjesta. Možda bi trebalo promijeniti nazive i razlikovati sveučilišnog asistenta i veleučilišnog asistenta?! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
415 | Fakultet organizacije i informatike | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 39. | Smatramo da nije dobro definirati da se za suradničko radno mjesto bira nadprosječno uspješan student, posebice ako se uzme u kontekstu kada nema prijavljenih kandidata na natječaj (članak 39. stavak 6.). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
416 | Fakultet organizacije i informatike | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 42. | Prijedlog zakona dozvoljava reizbor, međutim ne ograničava broj reizbora. Smatramo da bi to moglo utjecati na znanstvenu i projektnu produktivnost jer nastavnici nisu opterećeni s postizanjem kriterija za izbor u više zvanje (čl. 42.). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
417 | Fakultet organizacije i informatike | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 40. | Smatramo da je potpuno neprihvatljiva odredba da se nekoga u više zvanje izabere na temelju šutnje administracije što je propisano u članku 40. stavku 11. Ako nadležni matični odbor, odnosno nadležno matično povjerenstvo ne donese rješenje iz stavka 10. ovoga članka u propisanom roku, smatra se da kandidat ispunjava Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterije, odnosno Nacionalne veleučilišne kriterije. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
418 | Fakultet organizacije i informatike | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 39. | U članku 39. uvedeni su Nacionalni kriteriji za izbor na znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno, znanstveno i nastavno radno mjesto na sveučilištu i znanstvenom institutu. Uvode se novi kriteriji i postavlja se pitanja dosadašnjih kriterija prilikom izbora u znanstvena i znanstveno nastavna, nastavna, suradnička zvanja i radna mjesta. Hoće li Nacionalni kriteriji objediniti sve dosadašnje kriterije prilikom izbora budući da sada sve izbore provode Matični odbori i pojednostavljuje se postupak izbora. Mnogo stvari kod procedure izbora je nedorečeno te sama procedura nije jasna. Postupak izbora u znanstveno zvanje i radno mjesto se spaja te je upitno koji su to kriteriji koji će se primjenjivati, što dovodi do pitanja kakvi će se kriteriji primjenjivati i kada će oni biti poznati (do sad su to bili Odluka o nužnim uvjetima za ocjenu nastavne i znanstveno-stručne djelatnosti u postupku izbora u znanstveno-nastavna zvanja i Pravilnik o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja). Također završne odredbe definiraju na koji način će se provoditi izbori (prije ili poslije stupanja na snagu ovog Zakona), međutim postoji bojazan da zbog velikog broja podzakonskih akata koji se moraju mijenjati neće biti definirani načini provedbe izbora te će doći do kašnjenja. Kriterije za izbor u zvanja praktički kreira Rektorski zbor. U kriterijima se ne spominju znanstveni, razvojni projekti tj. nema niti riječi o potrebi da znanstvenici u višim zvanjima vode ili bar sudjeluju u međunarodnim ili nacionalnim znanstvenim projektima, međunarodnoj usporedivosti, odnosno znanstvenoj izvrsnosti. U članku 39. stavku 4. propisano je da se na sveučilištu na nastavno radno mjesto, suradničko radno mjesto asistenta i stručno radno mjesto može zaposliti osoba koja je završila sveučilišni diplomski studij u znanstvenom, odnosno umjetničkom području i polju. Iznimno, na sveučilištu se na nastavno radno mjesto može zaposliti osoba koja je završila stručni diplomski studij u znanstvenom području i polju. Nije jasno čemu ova iznimka i treba je jasno definirati. Naime, osoba koje je završila stručni diplomski studij opet iznimno uz određenu razliku može upisati poslijediplomski studij, no iznimno (što opet nije jasno definirano), pa je upitno kako može predavati na sveučilištu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
419 | Fakultet organizacije i informatike | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 11. | Uvođenjem odredbe (članak 11. stavak 2.) da sveučilište može imati i druga nadzorna tijela također se ruši autonomija sveučilišta. Uvođenjem Sveučilišnog vijeća (članak 15.) kao tijela koje nadzire rad sveučilišta i sastavnica također smatramo da je uvelike narušena autonomija sveučilišta te da sveučilišno vijeće ima prevelike ovlasti u nadzoru rada sveučilišta i sastavnica. Prije svega, sveučilište bi trebalo slobodno od svih vanjskih utjecaja u ostvarivanju svojih zadaća u skladu s Ustavom Republike Hrvatske, Zakonom i na temelju njega donesenim propisima. Kada se vidi sastav Sveučilišnog vijeća te način njegova imenovanja tada svakako moramo naglasiti da se radi o politizaciji navedenog tijela i tome da sveučilišta u njihovom nadzoru ne mogu biti slobodna od vanjskog utjecaja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
420 | Fakultet organizacije i informatike | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 4. | Podcijenjena je uloga sveučilišta te se njime ruši autonomija sveučilišta i sastavnica. U članku 4. stavku 5. Zakona navedeno je da državna tijela ovlaštena obavljati inspekcijski nadzor mogu djelovati na prostoru sveučilišta bez suglasnosti rektora, u skladu s propisima kojima se propisuje obavljanje inspekcijskog nadzora. Navedenim se uvelike ograničava nepovredivost sveučilišta u odnosu na dosadašnju zakonsku regulativu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
421 | Ekonomski institut, Zagreb | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 33. | Predlaže se precizirati ovlasti Upravnog vijeća navedene u članku 33. stavku 3. točkama 7. i 10. - na koji način bi takva vrsta nadzora odsnosno potvrđivanja odluka bila provediva? Alternativno predlaže se brisati točke 7. i 10. iz stavka 3. članka 33. Odluka znanstvenog vijeća i ravnatelja ima jako puno i nije jasno kako bi nadzor svih tih odluka uopće mogao funkcionirati. Također isto se odnosi i na potvrđivanje svih odluka znanstvenog vijeća i ravnatelja određenih statutom. Osim toga, nejasno je i kakve su to odluke određene statutom. | Primljeno na znanje | Ovlasti svih tijela propisat će se statutom znanstvenog instituta, a način rada i odlučivanja upravnog vijeća uredit će se poslovnikom o radu upravnog vijeća. |
422 | Siniša Antonijević | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 42. | Stavak (3) - formulacija o nužnosti ispunjavanja "najmanje polovine" kriterija može dovesti do višestrukih interpretacija minimalnih kriterija, te ograničava formiranje budućih podzakonskih akata kojima se pobliže definiraju kriteriji reizbora. Prijedlog: izbaciti stavak (3) iz Članka 42. U slučaju zadržavanja ovog stavka, trebalo bi eksplicitno navesti dali se pod minimalnim kriterijima reizbora podrazumijeva polovina kriterija zaokužena na manji ili veći cijeli broj (u slučaju neparnog broja kriterija). | Primljeno na znanje | U prijedlogu Zakona ne koristi se ova formulacija. |
423 | Institut za fiziku | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 8. | Mnogi javni znanstveni instituti u Republici Hrvatskoj u svom imenu nemaju riječ „znanstveni“, a upravo njihova trenutna imena takva kakva jesu čine ih prepoznatljivima i poznatima domaćoj i međunarodnoj znanstvenoj javnosti već niz desetljeća. Zato bi zaštitu naziva „znanstveni institut“ u članku 8. zakonskog prijedloga trebalo proširiti i na ustanove koje u svom imenu imaju samo riječ „institut“. Znanstveno vijeće Instituta za fiziku | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
424 | Mia Cirkveni | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | U potpunosti podupirem prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. dr.sc. Mia Cirkveni, predavačica za engleski jezik Katedra interdisciplinarnih kolegija, Ekonomski fakultet u Osijeku | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
425 | Institut za fiziku | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 96. | Komentar se odnosi na čl. 96., 97., 98., 99., 100., 101., 102., 103.: Iako se iz navedenih članaka može zaključiti intencija predlagatelja ovim putem želimo ukazati kako su odredbe o financiranju nepotpune i nerazumljive, i podložene različitim tumačenjima. Obzirom se ovim odredbama u potpunosti mijenja redovito poslovanje znanstvenih organizacija, svakako predlažemo da se svaka pojedina komponenta financiranja jasnije definira, te da se u dijelu plaća zaposlenih zakonom propiše na koji način će se u tom dijelu ostvariti osnovna proračunska komponenta. U nastavku navodimo dio problema i nedoumica koje otvara trenutni zakonski prijedlog u dijelu s financiranjem koji nam se čine posebice važnima. Na koji način će znanstvena organizacija ostvariti pravo na sredstva kojima se financiraju plaće i materijalna prava? Da li temeljem dosadašnje sume plaća zaposlenih ili temeljem ukupno dostupne sume za plaće prema koeficijentima koje institut posjeduje, odnosno može koristiti? U cilju ozbiljnog financijskog pristupa jasnije odredbe za svaki model financiranja omogućile bi pravovremenu prilagodbu financijskog i svakog drugog dijela poslovanja znanstvenih organizacija. Dodatno, nije jasno na koji način su plaće i materijalna prava zaštićeni ovim načinom financiranja. U čl. 108 st (5) važećeg Zakona stoji: Minimalne plaće sudionika u znanosti i visokom obrazovanju utvrđuju se kolektivnim ugovorom u skladu sa zakonom. Predlažemo da se ta formulacija zadrži. Znanstveno vijeće Instituta za fiziku | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
426 | Mia Cirkveni | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 41. | Podupirem prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. dr.sc. Mia Cirkveni, predavačica za engleski jezik Katedra interdisciplinarnih kolegija, Ekonomski fakultet u Osijeku | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
427 | Mia Cirkveni | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. | Podupirem prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. dr.sc. Mia Cirkveni, predavačica za engleski jezik Katedra interdisciplinarnih kolegija, Ekonomski fakultet u Osijeku | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
428 | Institut za fiziku | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 43. | U usporedbi trenutno važećih odredbi zakona kojima je napredovanje na radna mjesta uvjetovano izborom u znanstvena zvanja, propisano je kako izbor u više zvanje uvjetovano da znanstvenik mora biti u nižem zvanja najmanje 5 godina. Odnosno, kako prema članku 110. prijedloga novog teksta zakona zatečena radna mjesta i zvanja „miruju“, člankom 43. definirano je da je za napredovanje na više radno mjesto uvjet da je znanstvenik ili nastavnik proveo najmanje pet godina na trenutnom radnom mjestu. Mišljenja smo da propisani uvjet od 5 godina demotivirajući za najambicioznije mlade znanstvenike koji su angažirani u znanstvenim publikacijama, i znanstveno istraživačkom radu, te je sa strane primjene principa nagrađivanja izvrsnih i ambicioznih mladih znanstvenika potrebno omogućiti da se može napredovati prije 5 godina, a nakon 3 godine, ukoliko kandidat zadovolji uvjete za više radno mjesto od onog na koje se bira. Znanstveno vijeće Instituta za fiziku | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
429 | Institut za fiziku | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 42. | Reizbor Vezano uz postupak reizbora i kriterija za reizbor mišljenja smo da kriteriji koji su definirani Odlukom o minimalnim uvjetima radnih obveza za reizbor na znanstvena, znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna, nastavna i stručna radna mjesta te o obliku izvješća stručnog povjerenstva o radu zaposlenika u postupku reizbora trebaju biti jasnije definirani i to na način da ne podliježu tumačenjima. Naime, radi se o kriterijima, na koje se poziva u stavku 3. članka 42., odnosno polovici uvjeta koji su propisani od strane Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, te o kojima ovisi položaj radnika/djelatnika te je ta kategorija prava iz radnog odnosa krucijalna za znanstvena radna mjesta. Ovo potonje je izrazito važno i radi jednakog pristupa kriterijima za reizbore na razini znanstvenih organizacija, kako u praksi ne bi došlo do usvajanja različitih kriterija za reizbor znanstvenika. Točne kriterije za reizbor trebalo bi definirati upravo onako kako su definirani eksplicite po područjima kriteriji za napredovanja (ukupan broj članaka i broj članaka od zadnjeg reizbora, i svi ostali relevantni parametri). U odnosu na razlike u odredbi postojećeg zakona i prijedloga članka 42. smatramo opravdanim istaknuti naše mišljenje da je ponavljanje postupka reizbora prije prestanka radnog odnosa po sili zakona pogodnije rješenje. Naime, iako prihvaćamo statističke pokazatelje iz uvodnog dijela ove javne rasprave, mišljenja smo da je važno definirati razlike između onih znanstvenika koji uopće nisu zadovoljili kriterije za reizbor unutar 5 godina, i onih znanstvenika u području fizike kojima primjerice nedostaje jedan ili dva znanstvena rada do ostvarenja uvjeta za reizbor. Naime, kriteriji se po područjima jako razlikuju, tako da jedno zakonsko rješenje za jedno područje može imati potpuno drugih reperkusija u nekom drugom području. Također, predlagatelj zakona u novoj odredbi ne ostavlja mogućnost pokretanja postupka otkaza, slijedom čega se u postupak ne mogu aktivno uključiti predstavnici sindikata, što svakako nije usklađeno s odredbama važećega Zakona o radu. Znanstveno vijeće Instituta za fiziku | Primljeno na znanje | Predlagatelj je mišljenja da je nastavnik, odnosno znanstvenik dužan u roku od pet godina ispuniti polovinu Nacionalnih sveučilišnih, znanstvenih i umjetničkih kriterija, odnosno Nacionalnih veleučilišnih kriterija i dodatnih kriterija za izbor na više radno mjesto kako bi bio reizabran na postojeće radno mjesto. |
430 | Institut za fiziku | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 41. | Primijetili smo da je u članku 40. stavku 13. navedeno da se s osobama izabranima na radno mjesta nastavnika i znanstvenika zaključuje ugovor o radu na neodređeno vrijeme s obvezom provođenja reizbora ili izbora na više radno mjesto. Već u sljedećem članku 41. navodi se da se izbor nastavnika, odnosno znanstvenika na radno mjesto provodi na 5 godina. Smatramo kako je stavak 1. članaka 41., a u odnosu na stavak 13. članka 40. nespretno složen u redoslijedu, jer bi izbor na 5 godina pretpostavio radni odnos na određeno vrijeme. Znanstveno vijeće Instituta za fiziku | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. Predlagatelj je mišljenja da su predložene odredbe zakona jasne. Člankom 40. stavkom 13. propisano je da se s osobama izabranim na radna mjesta nastavnika i znanstvenika zaključuje ugovor o radu na neodređeno vrijeme s obvezom provođenja reizbora ili izbora na više radno mjesto, a člankom 41. stavkom 1. propisan je rok na koji je nastavnik, odnosno znanstvenik izabran i nakon kojeg se provodi reizbor ili izbor na više radno mjesto. Rok od 5 godina iz članka 41. stavak 1. odnosi se na izbor ne na trajanje ugovora o radu. |
431 | Institut za fiziku | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. | Obzirom se radna mjesta u znanstvenim organizacijama suštinski razlikuju, svakako predlažemo da se definiranje radnih mjesta kao i sve vezano uz postupke izbora, ugovore o radu, prestanke radnih odnosa i sve ostalo što je potrebno definirati uz znanstvena i suradnička radna mjesta odvoji od znanstveno-nastavnih i umjetničko nastavnih radnih mjesta. Drugim riječima, bilo bi poželjno da pojedini članci odvojeno reguliraju područje znanosti, nastavna te umjetničko-nastavna radna mjesta. Jasno definiranje radnih mjesta ovisno o vrsti organizacije omogućuje jasniju provedbu zakona i pravnu sigurnost prilikom tumačenja određenih odredaba. Potonje smatramo važnim prvenstveno iz razloga jer se temeljem navedenih odredaba konzumiraju prava iz radnih odnosa, koja su često predmetom sudskih preispitivanja, iz kojeg razloga je od krucijalne važnosti da su ove odredba jasne i razumljive. Mišljenja smo da je zakonski okvir prema odredbi članka 39. trenutno važećeg zakona bolje pravno rješenje. Znanstveno vijeće Instituta za fiziku | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
432 | Institut za fiziku | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 33. | Mišljenja smo da je člankom 26. stavkom 4. nomotehnički bolje riješena odredba kojom se definira sastav i nadležnost Upravnog vijeća. Primjećuje se da je razlika u odnosu na članak 33. u broju članova i to prema trenutno važećem zakonu je to od 3-9, prema prijedlogu novog zakona od 5-9. Također primjećuje se da prema važećem članku 26. zakona članove Upravnog vijeća čine članovi koje imenuje i razrješava osnivač, članovi koje izabere znanstveno vijeće instituta te jedan član predstavnika radnika. S druge strane, u članku 33. prijedlog teksta novog zakona natpolovični broj članova upravnog vijeća imenuje osnivač, jedan znanstveno vijeće i jednog člana biraju radnici. Iz ovoga se može zaključiti da su odredbe meritorno jednake, no svakako je odredba prema trenutno važećem zakonu nomotehnički razumljivija i usklađena sa Zakonom o ustanovama. U dijelu članka 33. kojim su taksativno pobrojane nadležnosti, umjesto kako je to definirano člankom 26. stavak 4. da Upravno vijeće vodi financijsku i poslovnu politiku, da odlučuje raspolaganju imovinom veće vrijednosti sukladno statutu te da odlučuje o drugim pitanjima koja statutom nisu stavljena u nadležnost drugih tijela, mišljenja smo da je taksativno navođenje ovlasti Upravnog vijeća odredba statutarne prirode. Naime, instituti imaju obvezu dostavljati Statute na suglasnost MZO-u slijedom čega resorno ministarstvo vrši kontrolu ovlasti Upravnog vijeća sukladno Zakonu o ustanovama, slijedom čega smo mišljenja da je taksativno navođenje ovlasti Upravnog vijeća nepotrebno. Dodatno, predlažemo također da odredbe vezane uz provedbu sjednica Upravnog vijeća i dalje budu dio poslovnika kao općeg akta instituta. Znanstveno vijeće Instituta za fiziku | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. Način rada i odlučivanja upravnog vijeća uredit će se poslovnikom o radu upravnog vijeća. |
433 | Mia Cirkveni | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. | Podupirem prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. dr.sc. Mia Cirkveni, predavačica za engleski jezik Katedra interdisciplinarnih kolegija, Ekonomski fakultet u Osijeku | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
434 | Institut za fiziku | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 32. | U odnosu na odredbe kojima se definira unutarnji ustroj instituta predlaže se da se članak 32. uskladi sa Zakonom o ustanovama, a kako je to navedeno u trenutno važećem članku 26. Postojeća odredba članka 26. zadovoljava sve nomotehničke pretpostavke za provedbu unutarnjeg ustroja instituta s jedne strane dok se s druge strane predloženi članak 32. meritorno ne razlikuje od članka 26. Stoga smo mišljenja da je definicija unutarnjeg ustroja prema trenutnom važećem zakonu korektna te da ju svakako dobro zadržati. Znanstveno vijeće Instituta za fiziku | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
435 | Mia Cirkveni | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. | Podupirem prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. dr.sc. Mia Cirkveni, predavačica za engleski jezik Katedra interdisciplinarnih kolegija, Ekonomski fakultet u Osijeku | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
436 | Lucijan Supljika Gabelica | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, u potpunosti podržavam prijedlog Kineziološkog fakulteta. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
437 | Sveučilište u Rijeci | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 3. | Komentar Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci Ovim prijedlogom Zakona se studentima, umanjivanjem postotka predstavnika koji mogu svoje mišljenje izraziti u tijelima i postupcima odlučivanja, sloboda izražavanja mišljenja o sustavu i ustanovi u kojima djeluju unazađuje, isto kao što se unazađuje pravo na izravno i neizravno participiranje u kolegijalnim tijelima upravljanja i stručnim tijelima ustanova u sustavu visokog obrazovanja. U stavku 3. je navedeno kako su članovi akademske zajednice obvezni svoje odnose temeljiti na međusobnom povjerenju. Zar je iskaz povjerenja prema studentima i studentskim predstavnicima, kada se zbog izoliranih primjera loše prakse unazađuju prava studentskih predstavnika diljem Hrvatske? Zašto se prije donošenja odredbe o postotnom ograničavanju participacije nisu u obzir uzeli primjeri dobre prakse (poput Sveučilišta u Rijeci), već se – linijom manjeg otpora, odlučilo ograničiti zastupljenost svima. To se ne može nazvati suočavanjem s problemom, već nekako drugačije. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
438 | Sveučilište u Rijeci | II. PREGLED STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA, C) Posljedice koje će proisteći donošenjem Zakona | Komentar Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci Sukladno načelima Bolonjskog procesa, studenti su prepoznati kao ključni dionici u oblikovanju vlastitog obrazovanja te se participacija studenata smatra jednom od temeljnih vrednota tog procesa. Kontinuirano se naglašava nužnost uključivanja studenata u procese i tijela odlučivanja i ističe se kako su studenti ravnopravni partneri u tim procesima i tijelima te kako su nezaobilazan i aktivan dio akademske zajednice. Uz to, naglašava se potreba iznalaženja načina kako povećati uključenost studenata u postupke i tijela upravljanja i odlučivanja, a nikako kako to umanjiti (što će se donošenjem Zakona u ovom obliku kako je predstavljen na e-Savjetovanju, nedvojbeno dogoditi). Studenti nikako ne predstavljaju manjinu u akademskoj zajednici, već su jedan od njezinih temeljnih stupova. Kao izravnim „korisnicima“ sustava visokog obrazovanja, studentima se ne smije umanjivati mogućnost iskazivanja mišljenja, jer je to protivno akademskoj slobodi, pluralizmu mišljenja i demokratskim principima. (ESU) Ukoliko se odredbe o postotku zastupljenosti studenata u tijelima odlučivanja (koje su ovim prijedlogom Zakona drastično smanjene) i o onome o čemu studenti smiju ili ne smiju odlučivati ne bi do konačnog donošenja Zakona promijenile, utoliko bi bila dovedena u pitanje predanost Hrvatske obvezi poštivanja, osuvremenjivanja i aktivnog razvijanja načela Bolonjskog procesa u ovom segmentu. Stavkom 2. članka 12. i 19., studenti (odnosno, studentski predstavnici) se u odnosu na ostale skupine akademske zajednice marginaliziraju i odredbama iz tih stavaka se nikako ne afirmira participacija studentskih predstavnika u tijelima odlučivanja. Također, ovim stavcima se relativizira uloga studenata kao ključnih dionika u tijelima odlučivanja na sveučilištima i njenim sastavnicama, uvođenjem jednog o najnižih postotaka zastupljenosti studentskih predstavnika (10%, što je pad s prethodnih 15%), u tijelima odlučivanja u Europi. Postotak je i dosad bio premalen, jer se minimalnih prihvatljivim postotkom kojim studenti mogu imati realan utjecaj na donošenje odluka smatra barem 20%. 10% je veliki korak unazad u uvažavanju i poštivanju glasa studenata pri donošenju odluka na sveučilištima u Republici Hrvatskoj. U ovom smislu, ovaj Nacrt Zakona također zanemaruje europsku dimenziju hrvatskog sustava visokog obrazovanja, prigušivanjem glasa studenata u tijelima odlučivanja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
439 | Sveučilište u Rijeci | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Komentar Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci Načelno, Studentski zbor Sveučilišta u Rijeci pozdravlja želju da se uredi i osuvremeni normativni okvir koji regulira znanstvenu i visokoobrazovnu djelatnost u Republici Hrvatskoj. No, smatramo nužnim izraziti svoju zabrinutost i neslaganje s određenim odredbama unesenim u Nacrt Zakona, jer smatramo da su iznimno nepovoljne po studente i studentske predstavnike te da kao takve moraju biti izmijenjene i/ili pobliže definirane. Navodimo ih kroz segmente ovog e-Savjetovanja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
440 | ZDENKO TKALČEC | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 42. | 1) Smatram da su uvjeti za reizbor ovim prijedlogom zakona postroženi (barem za neka znanstvena radna mjesta), te da se svima koji su posljednji puta izabrani ili reizabrani na radno mjesto prije stupanja na snagu ovog zakona treba omogućiti da se sljedeći reizbor provede po uvjetima koji su tada vrijedili (nisu mogli na vrijeme planirati svoje znanstvene aktivnosti s obzirom na nove, strože uvjete). U svakom slučaju, to bi trebalo vrijediti za sve koji do reizbora imaju manje od četiri godine. 2) Prema sadašnjem prijedlogu, kriteriji za reizbor su definirani prema uvjetima za više radno mjesto (polovica uvjeta). Smatram da to nije korektno, prvenstveno prema višim znastvenim suradnicima jer su uvijek razlike uvjeta za njihov prelazak u znanstvenog savjetnika bile znatno veće nego razlike uvjeta za prelazak znanstvenog savjetnika u znanstvenog savjetnika u trajnom zvanju. Prema vrijedećim nacionalnim kriterijima za prirodne znanosti, novi znanstveni savjetnik treba imati barem 9 radova od zadnjeg izbora, a novi znanstveni savjetnik u trajnom zvanju samo 3. Prema ovom prijedlogu bi viši znanstveni suradnik za reizbor trebao 5 radova, a znanstveni savjetnik samo 2, što nikako nije u redu. Osim toga, za više radno mjesto se u pravilu traže i kvalitativno teži uvjeti ("jači radovi" (Q1), vođenje projekata i sl.). Smatram da nije u redu zahtijevati od znanstvenika na jednom radnom mjestu da zadovoljavaju uvjete višeg radnog mjesta (bez obzira na njihov postotak) jer neki (sasvim legalno prema postojećim, kao i upravo predloženim propisima) niti ne namjeravaju prelaziti na više radno mjesto još neko vrijem, a sada će biti prisiljeni boriti se za postignuća koja su do sada bila potrebna samo za više radno mjesto. Zbog oba navedena razloga, smatram da kriterije za reizbor treba drugačije definirati, bez obzira na prividnu eleganciju ovdje predloženog. Recimo prema uvjetima potrebnima samo za postojeće radno mjesto (npr. 1/2 potrebnih uvjeta za izbor na postojeće radno mjesto). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
441 | ŽELJKA ROSANDIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | U potpunosti podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. dr. sc. Željka Rosandić, v. pred. Predsjednica Katedre za opće predmete i zajedničke sadržaje, Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu, Sveučilište u Slavonskom Brodu | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
442 | ŽELJKA ROSANDIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 41. | U potpunosti podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. dr. sc. Željka Rosandić, v. pred. Predsjednica Katedre za opće predmete i zajedničke sadržaje, Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu, Sveučilište u Slavonskom Brodu | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
443 | ŽELJKA ROSANDIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | U potpunosti podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. dr. sc. Željka Rosandić, v. pred. Predsjednica Katedre za opće predmete i zajedničke sadržaje, Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu, Sveučilište u Slavonskom Brodu | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
444 | ŽELJKA ROSANDIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. | U potpunosti podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. dr. sc. Željka Rosandić, v. pred. Predsjednica Katedre za opće predmete i zajedničke sadržaje, Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu, Sveučilište u Slavonskom Brodu | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
445 | ŽELJKA ROSANDIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. | U potpunosti podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. dr. sc. Željka Rosandić, v. pred. Predsjednica Katedre za opće predmete i zajedničke sadržaje, Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu, Sveučilište u Slavonskom Brodu | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
446 | Goran Petrović | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. | Podilazeći stručnim studijima urušava se ionako krhki sustav sveučilišta. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
447 | ŽELJKA ROSANDIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. | U potpunosti podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. dr. sc. Željka Rosandić, v. pred. Predsjednica Katedre za opće predmete i zajedničke sadržaje, Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu, Sveučilište u Slavonskom Brodu | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
448 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 92. | Člankom 92. stavkom 5. normirano je: Listu kandidata za članove matičnih odbora utvrđuje Ministarstvo te je u roku 30 dana od dana završetka javnog poziva za predlaganje kandidata dostavlja Nacionalnom vijeću. Nacionalno vijeće imenuje članove matičnih odbora vodeći računa da većinu članova čine redoviti profesori i redoviti profesori u trajnom izboru. Što znači utvrđuje? Ministarstvo nije kvalificirano za to jer arbitrarno može skinuti nekog s liste. | Primljeno na znanje | Ministarstvo utvrđuje ispunjavaju li prijavljeni kandidati formalne uvjete javnog natječaja u odnosu na mogućnost uvrštavanja na listu. |
449 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 83. | Člankom 83. stavkom 1. normirano je kako Znanstvena djelatnost u smislu ovoga Zakona uključuje temeljno i primijenjeno znanstveno istraživanje uz posebnosti izražene u istraživanju u znanstvenom području društvenih i humanističkih znanosti. Nije jasno zašto su navede samo ove znanosti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
450 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 64. | Člankom 64. stavkom 3. normirano je sljedeće: Združeni studij akreditira se pred Agencijom ili drugom međunarodnom akreditacijskom agencijom u Europskoj uniji. Akreditacijski postupak združenog studija provodi se u skladu s propisima kojima se uređuje osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti. Smatramo kako ukidanje akreditacije od strane sveučilišta dodatno komplicira postupak i nameće zamjetni trošak. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
451 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 45. | Člankom 45. stavkom 4. normirano je sljedeće: Suradniku koji je negativno ocijenjen prestaje radni odnos po sili zakona. Mislimo da ovo nije dobra normiranost i da bi suradniku trebalo dati još jednu šansu da se popravi te da nakon eventualnog drugog negativne ocjene prestane radni odnos po sili zakona jer ovo je u suprotnosti s općim radnim zakonodavstvom. | Primljeno na znanje | U stavku 4. navedeno je da suradniku koji je negativno ocijenjen dvije godine uzastopno prestaje radni odnos po sili zakona. |
452 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 40. | U vezi članka 40. stavka 3. smatramo kako se ovakvom normativnom regulacijom gubi status Ovlaštenog vijeća te svi fakulteti koji imaju 2 zaposlena nastavnika u određenom polju umjetnosti mogu u tom polju izabirati nastavnike. Time se ruše i razvodnjavaju dosad postignuti kriteriji izbora u zvanja koji su u dijelu postupka bili u nadležnosti Ovlaštenih vijeća. Člankom 40. stavkom 5. normirano je sljedeće: Prijave na natječaj i dokazi o ispunjavanju kriterija podnose se u elektroničkom obliku. Mislimo da nije dobro ni zakonski utemeljeno normirati da se prijave na natječaj i predmetni dokazi podnose u elektroničkom obliku. Svakako se mora dozvoliti prijava i putem pošte, odnosno osobnom dostavom na ustanovu i sl. Mislimo da bi pristupnik svakako na ovakvu rješidbu mogao uložiti prigovor. Člankom 40. stavkom 8. normirano je sljedeće: Senat, fakultetsko ili akademijsko vijeće, vijeće veleučilišta, odnosno znanstveno vijeće donosi odluku o usvajanju ili odbijanju mišljenja stručnog povjerenstva u roku 30 dana od dana zaprimanja ovoga mišljenja. Što znači odbijanje izvješća stručnog povjerenstva ako nije stručno obrazloženo. Samo glasanje protiv izvješća nije stručni sud, već otvara prostor manipulacijama. Odbijanje izvješća mora ostaviti mogućnost za dodatno obrazloženje stručnog povjerenstva. Člankom 40. stavkom 11. normirano je sljedeće: Ako nadležni matični odbor, odnosno nadležno matično povjerenstvo ne donese rješenje iz stavka 10. ovoga članka u propisanom roku, smatra se da kandidat ispunjava Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterije, odnosno Nacionalne veleučilišne kriterije. Smatramo kako se nedjelovanje Matičnog odbora ne može se smatrati odobrenjem. Ovo je u suprotnosti s prethodnim stavkom 10. Člankom 40. stavkom 12. normirano je sljedeće: Nakon dostave rješenja iz stavka 10., odnosno nastupom pretpostavke iz stavka 11. ovog članka, visoko učilište, odnosno znanstveni institut s izabranim kandidatom sklapa ugovor o radu. U slučaju izbora suradnika na slobodno radno mjesto nakon donošenja odluke o usvajanju mišljenja stručnog povjerenstva visoko učilište, odnosno znanstveni institut s izabranim kandidatom sklapa ugovor o radu. Mislimo da ovo nije dobro rješenje jer Matični odbor (barem do sada) je odlučivao o tome ispunjava li kandidat-pristupnik natječaja uvjete za izbor u umjetničku komponentu umjetničko-nastavnog zvanja. Pitanja koja se tiču nastave, institucionalnog i van institucionalnog rada i druga pitanja je propitivao Senat Sveučilišta odnosno nadležna Vijeća područja Sveučilišta. Dakle, imali smo dvije različite instance koje su propitivale raznorodne vrste uvjeta, ispunjava li ih predloženik-pristupnik natječaja ili ne. Predlažemo da tako i ostane. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
453 | IDA BULAT | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | 300=300! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
454 | Sveučilište u Rijeci | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 100. | Eksplicitno dati značaj i definirati okvir za otvorenu znanost, primjerice, u čl. 100. st. 1. alineja 3. na kraju dodati „otvorene znanosti“. | Primljeno na znanje | Člankom 2. stavkom 4. točkom 2. prijedloga Zakona propisana je otvorena znanost kao temeljno načelo znanstvene i umjetničke djelatnosti. |
455 | Sveučilište u Rijeci | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 26. | Studenti su punopravni, nezaobilazni i aktivan dio akademske zajednice, a visoka učilišta postoje zbog studenata. Studenti trebaju, stoga, zadržati pravo birati čelnike visokih učilišta, (kako je vraćeno u ovaj Prijedlog Zakona u odnosu na Nacrt Zakona), ali je potrebno dodatno urediti neka njihova prava. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
456 | Sveučilište u Rijeci | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 19. | Studenti su punopravni, nezaobilazni i aktivan dio akademske zajednice, a visoka učilišta postoje zbog studenata. Studenti trebaju, stoga, zadržati pravo birati čelnike visokih učilišta, (kako je vraćeno u ovaj Prijedlog Zakona u odnosu na Nacrt Zakona), ali je potrebno dodatno urediti neka njihova prava. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
457 | Sveučilište u Rijeci | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. | 6. Studenti su punopravni, nezaobilazni i aktivan dio akademske zajednice, a visoka učilišta postoje zbog studenata. Studenti trebaju, stoga, zadržati pravo birati čelnike visokih učilišta, (kako je vraćeno u ovaj Prijedlog Zakona u odnosu na Nacrt Zakona), ali je potrebno dodatno urediti neka njihova prava. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
458 | Sveučilište u Rijeci | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 29. | Osigurati opstanak i jačanje znanstvenih centara izvrsnosti kako su definirani u čl. 29. važećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i viskom obrazovanju. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
459 | Sveučilište u Rijeci | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 58. | U čl. 58., 78. i 79. predvidjeti instrumente za olakšavanje upisa i stjecanja studentskih prava stranih (posebno ne-EU) studenata. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
460 | Sveučilište u Rijeci | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 76. | U čl. 76., 78. i 79. predvidjeti instrumente za olakšavanje upisa i stjecanja studentskih prava stranih (posebno ne-EU) studenata. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
461 | Sveučilište u Rijeci | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 40. | Snažnije naglasiti razvojnu komponentu ustroja i rada institucija u sustavu, a posebno instrumente internacionalizacije djelovanja: u čl. 39 i u čl. 40 (vjerojatno u st. 1.) eksplicitno navesti da se znanstvenici iz inozemstva mogu pod istim uvjetima birati na slobodna radna mjesta, bez obzira na njihovu hijerarhijsku razinu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
462 | Sveučilište u Rijeci | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 51. | Domisliti posljedice čl. 51. st. 1 na zapošljavanje mladih znanstvenika u sustavu te na kadrovski razvoj institucija u sustavu. Uz to, vjerojatno bi u prijelaznim i završnim odredbama bilo dobro ostaviti period prilagodbe (npr. 5 godina) predviđenoj promjeni. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
463 | Sveučilište u Rijeci | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 44. | U čl. 44 st. 1 bi, zbog angažmana u nastavi, trajanje ugovora o radu za asistente na visokim učilištima trebalo biti dulje od onoga asistenata u znanstvenim institutima. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
464 | Sveučilište u Rijeci | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 116. | Čl. 116. st. 1. briše se. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
465 | Sveučilište u Rijeci | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 99. | U čl. 99. potrebno je definirati način utvrđivanja početnog iznosa osnovne proračunske komponente. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
466 | Sveučilište u Rijeci | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 54. | Dodjela počasnih naslova treba ostati u isključivoj nadležnosti sveučilišta. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
467 | Sveučilište u Rijeci | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 19. | Zbog značaja autonomije uređenja unutarnjeg ustroja sveučilišta (cf. čl. 4., st. 3.), ali i jačanja integracijskih procesa te jačanja javne odgovornosti sveučilišta prijedloge i ugovaranje programskih ugovora zadržati na razini sveučilišta. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
468 | Lidija Runko Luttenberger | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 43. | Ovaj Zakon treba poput prethodnog ostaviti mogućnost pokretanja izbora samo u znanstveno zvanje, nevezano na izbor u nastavno zvanje u okviru radnog mjesta. To je način da stručnjaci iz gospodarstva i drugih institucija mogu ostvariti znanstveno zvanje, a eventualno kasnije i znanstveno-nastavno zvanje, obzirom da upravo takvi stručnjaci s iskustvom u praksi mogu doprinijeti i razvoju znanosti biti zanimljivi predavači studentima jer prenose i vlastito iskustvo. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. Prijedlogom Zakona ne uređuju se zvanja. |
469 | Enes Midžić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | čl 46. (1) Nakon koliko godina? | Primljeno na znanje | Pitanje je nerazumljivo. |
470 | Enes Midžić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 40. | čl 40 (3) Ovime se gubi status Ovlaštenog vijeća te svi fakulteti koji maju 2 zaposlena u određenom polju umjetnosti mogu u tom polju izabirati nastavnike. Time se ruše i razvodnjavaju dosad postignuti kriteriji izbora u zvanja koji su u dijelu postupka bili u nadležnosti Ovlaštenih vijeća. (8) ukoliko nije stručno obrazloženo. Samo glasanje protiv izvješća nije stručni sud, već otvara prostor manipulacijama. Odbijanje izvješća mora ostaviti mogućnost za dodatno obrazloženje stručnog povjerenstva. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
471 | Natalija Jurina Babović | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. | U potpunosti podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. Natalija Jurina Babović, v. pred. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
472 | Natalija Jurina Babović | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. | U potpunosti podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. Natalija Jurina Babović, v. pred. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
473 | Natalija Jurina Babović | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. | U potpunosti podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. Natalija Jurina Babović, v. pred. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
474 | Natalija Jurina Babović | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | U potpunosti podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. Natalija Jurina Babović, v. pred. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
475 | Natalija Jurina Babović | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 41. | U potpunosti podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. Natalija Jurina Babović, v. pred. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
476 | Natalija Jurina Babović | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | U potpunosti podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. Natalija Jurina Babović, v. pred. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
477 | ksenija stojaković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | U potpunosti se slažem sa prijedlogom Udruge LSP, Ksenija Stojaković | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
478 | Luka Delak | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 3. | Članak 3., stavak 2. i 3. Komentar: ovim prijedlogom Zakona se studentima, umanjivanjem postotka predstavnika koji mogu svoje mišljenje izraziti u tijelima i postupcima odlučivanja, sloboda izražavanja mišljenja o sustavu i ustanovi u kojima djeluju unazađuje, isto kao što se unazađuje pravo na izravno i neizravno participiranje u kolegijalnim tijelima upravljanja i stručnim tijelima ustanova u sustavu visokog obrazovanja. U stavku 3. je navedeno kako su članovi akademske zajednice obvezni svoje odnose temeljiti na međusobnom povjerenju. Zar je iskaz povjerenja prema studentima i studentskim predstavnicima, kada se zbog izoliranih primjera loše prakse unazađuju prava studentskih predstavnika diljem Hrvatske? Zašto se prije donošenja odredbe o postotnom ograničavanju participacije nisu u obzir uzeli primjeri dobre prakse (poput Sveučilišta u Rijeci), već se – linijom manjeg otpora, odlučilo ograničiti zastupljenost svima. To se ne može nazvati suočavanjem s problemom, već nekako drugačije... - Luka Delak, predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
479 | Luka Delak | II. PREGLED STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA, C) Posljedice koje će proisteći donošenjem Zakona | Sukladno načelima Bolonjskog procesa, studenti su prepoznati kao ključni dionici u oblikovanju vlastitog obrazovanja te se participacija studenata smatra jednom od temeljnih vrednota tog procesa. Kontinuirano se naglašava nužnost uključivanja studenata u procese i tijela odlučivanja i ističe se kako su studenti ravnopravni partneri u tim procesima i tijelima te kako su nezaobilazan i aktivan dio akademske zajednice. Uz to, naglašava se potreba iznalaženja načina kako povećati uključenost studenata u postupke i tijela upravljanja i odlučivanja, a nikako kako to umanjiti (što će se donošenjem Zakona u ovom obliku kako je predstavljen na e-Savjetovanju, nedvojbeno dogoditi). Studenti nikako ne predstavljaju manjinu u akademskoj zajednici, već su jedan od njezinih temeljnih stupova. Kao izravnim „korisnicima“ sustava visokog obrazovanja, studentima se ne smije umanjivati mogućnost iskazivanja mišljenja, jer je to protivno akademskoj slobodi, pluralizmu mišljenja i demokratskim principima. (ESU) Ukoliko se odredbe o postotku zastupljenosti studenata u tijelima odlučivanja (koje su ovim prijedlogom Zakona drastično smanjene) i o onome o čemu studenti smiju ili ne smiju odlučivati ne bi do konačnog donošenja Zakona promijenile, utoliko bi bila dovedena u pitanje predanost Hrvatske obvezi poštivanja, osuvremenjivanja i aktivnog razvijanja načela Bolonjskog procesa u ovom segmentu. Stavkom 2. članka 12. i 19., studenti (odnosno, studentski predstavnici) se u odnosu na ostale skupine akademske zajednice marginaliziraju i odredbama iz tih stavaka se nikako ne afirmira participacija studentskih predstavnika u tijelima odlučivanja. Također, ovim stavcima se relativizira uloga studenata kao ključnih dionika u tijelima odlučivanja na sveučilištima i njenim sastavnicama, uvođenjem jednog o najnižih postotaka zastupljenosti studentskih predstavnika (10%, što je pad s prethodnih 15%), u tijelima odlučivanja u Europi. Postotak je i dosad bio premalen, jer se minimalnih prihvatljivim postotkom kojim studenti mogu imati realan utjecaj na donošenje odluka smatra barem 20%. 10% je veliki korak unazad u uvažavanju i poštivanju glasa studenata pri donošenju odluka na sveučilištima u Republici Hrvatskoj. U ovom smislu, ovaj Nacrt Zakona također zanemaruje europsku dimenziju hrvatskog sustava visokog obrazovanja, prigušivanjem glasa studenata u tijelima odlučivanja. - Luka Delak, predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
480 | Luka Delak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Načelno, Studentski zbor Sveučilišta u Rijeci pozdravlja želju da se uredi i osuvremeni normativni okvir koji regulira znanstvenu i visokoobrazovnu djelatnost u Republici Hrvatskoj. No, smatramo nužnim izraziti svoju zabrinutost i neslaganje s određenim odredbama unesenim u Nacrt Zakona, jer smatramo da su iznimno nepovoljne po studente i studentske predstavnike te da kao takve moraju biti izmijenjene i/ili pobliže definirane. Navodimo ih kroz segmente ovog e-Savjetovanja. - Luka Delak, predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
481 | ANA KOVAČIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | Podupirem prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. Ana Kovačić, prof., v. pred., PBF Zagreb | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
482 | ANA KOVAČIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. | Podupirem prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama te prijedlog kolegice Ivane Bašić. Ana Kovačić, prof., v. pred., PBF Zagreb | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
483 | ANA KOVAČIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. | Podupirem prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. Ana Kovačić, prof., v. pred., PBF Zagreb | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
484 | ANA KOVAČIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. | Podupirem prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. Ana Kovačić, prof., v. pred., PBF Zagreb | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
485 | DUBRAVKA VILKE-PINTER | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | Čl.46: Podržavamo prijedlog Udruge nastavnika jezika struke u visokoškolskim ustanovama i brojnih sudionika rasprave da se slobodna studijska godina (sabbatical) omogući i nastavnicima u nastavnim zvanjima. dr.sc. Dubravka Vilke-Pinter, viši predavač, Predstojnica Zavoda za društvene i humanističke znanosti, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
486 | DUBRAVKA VILKE-PINTER | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | Članak 38 Podržavamo prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama kojim se predlaže omogućavanje napredovanja po vertikali nakon zvanja višeg predavača te sticanje trajnog zvanja, čime bi se ovoj kategoriji nastavnika osigurao ravnopravan položaj sa ostalim kategorijama nastavnika zaposlenim u sustavu visokog obrazovanja. Ovim nacrtom Zakona mogućnost napredovanja predviđa se i za skupinu lektora i skupinu umjetničkih suradnika, dok su nastavnici u nastavnim zvanjima zaposleni na veleučilištima kao i zaposleni u znanstveno-nastavnim zvanjima mogućnost napredovanja i sticanja trajnog zvanja imali i do sada. dr.sc. Dubravka Vilke-Pinter, viši predavač, Predstojnica Zavoda za društvene i humanističke znanosti, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
487 | DUBRAVKA VILKE-PINTER | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. | Podržavamo prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama u vezi s preinakama teksta stavka (4) članka 2. dr.sc. Dubravka Vilke-Pinter, viši predavač, predstojnica Zavoda za društvene i humanističke znanosti, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
488 | Željko Trzun | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam navedeni "Nacrt prijedloga zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti". | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
489 | Leonida Visković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Mislim da je u redu da se studentima specijalističkih studija priznaju ista prava sto se tice bodova i akademske izobrazbe, jer ipak je razlika da li je netko zavrsio 3 godine ili 5 godina. Ukoliko se to ne izjednači i ne odobri postavlja se pitanje zašto je uopce studentima omogućeno da upisu ovakav studij, da li je to samo punjenje proračuna obrazovnih institucija?! Svakako treba izglasati ovaj zakon i usvojiti ga, jer previse je tu studenata u igri koji gube svoje statuse u protivnom i ostaju u nekom međuprostoru. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
490 | Marko | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Podržavam promjenu akademskog naziva titula stručnih studija i podržavam oznaku mag. bez struč jer se u gotovo svim državama ne označavaju nazivi titula sa specifičnim slovima za neki jezik kao npr. slova č,š,đ itd. na Hrvatskom jeziku zbog nemogućnosti prepoznavanja tih slova u inozemstvu. Prijevod titule na engleski je u redu. Inozemni poslodavci bez problema prihvaćaju titulu sa TVZ-a, procjenjuju znanje kandidata i gotovo nikad ga ne stavljaju u neki podređeniji položaj prema nekom sa završenim sveuč. studijom ako pokaže veće znanje od njega tako da ovo što se radi u Hrvatskoj nema nikakvog smisla. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
491 | Matea Zajc Petranović | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 39. | Stavak 3 Članka 39 predlaže "na znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno i znanstveno radno mjesto može se zaposliti osoba koja je stekla akademski stupanj doktora znanosti .... i koja je upisana u Upisnik znanstvenika." Znači li to automatsku diskvalifikaciju iz natječaja svih prijavitelja iz inozemstva, bilo znanstvenika-povratnika bilo državljana drugih zemalja, koji prilikom prijave na natječaj nisu upisani u Upisnik znanstvenika? Ako da, onda se postavlja pitanje svrhovitosti dijela predloženog stavka 4, članka 40, u kojem piše da se javni natječaji trebaju oglasiti i na službenom internetskom portalu za radna mjesta Europskog istraživačkog prostora na engleskom jeziku. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. Predlagatelj je mišljenja kako navedena odredba ne podrazumijeva automatsku diskvalifikaciju prijavitelja iz inozemstva. |
492 | Ivana Haničar Buljan | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 110. | Čl. 110., st. 1, st. 3 (1) Nastavnik, znanstvenik ili suradnik izabran na znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno, znanstveno, nastavno ili suradničko radno mjesto prije stupanja na snagu ovoga Zakona, nastavlja s radom na istome radnome mjestu. Rokovi za izbor ili reizbor nastavnika, odnosno znanstvenika propisani ovim Zakonom, počinju se računati danom izbora ili reizbora na radno mjesto. (3) Nastavnik, znanstvenik i suradnik koji je znanstveno, znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno, nastavno, suradničko ili stručno zvanje izabran prije stupanja na snagu ovoga Zakona zadržava stečeno zvanje. Komentar: Prijelazne odredbe ne uređuju dovoljno jasno položaj znanstveno-nastavnog kadra zatečenog na radnim mjestima koja ne odgovaraju njihovom stečenom znanstvenom zvanju, odnosno temeljem njih nije jasno impliciraju li one usklađivanje stečenog zvanja i radnog mjesta. Treba se jasno ograditi od mogućnosti retroaktivne primjene novih pravilnika spram ove kategorije zaposlenika; ne smije se dopustiti da se ukidanjem znanstvenih i nastavnih zvanja derogiraju već stečena znanstvena i pripadajuća im radna mjesta, odnosno plaće i druga materijalna prava. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
493 | Ivana Haničar Buljan | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 40. | Čl. 40., st. 1 (1) Na slobodno radno mjesto na javnom visokom učilištu i javnom znanstvenom institutu nastavnik, znanstvenik i suradnik zapošljava se u postupku pokrenutom javnim natječajem. Komentar: kategorija „slobodnog radnog mjesta“ je provizorna jer nije jasno njezino značenje u kontekstu programskog ugovora koji se sklapa, a koji predviđa i mogućnost izmjena/dopuna u opravdanim slučajevima poput povećanja rashoda za plaće i materijalna prava | Primljeno na znanje | Odlukom Vlade Republike Hrvatske propisuje se obveza ishođenja prethodne suglasnosti za zapošljavanje u javnim službama prije raspisivanja javnih natječaja. Pod slobodno radno mjesto misli se na ono radno mjesto koje je oslobođeno/nije popunjeno, a nalazi se u pravilniku kojim je propisan broj i vrsta radnih mjesta. |
494 | Zlatko Jankoski | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | Mišljenja sam da bi trebalo razlikovati skraćene nazive za znanstveno-nastavna i nastavna zvanja u trajnom izboru. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
495 | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 101. | Uz stavak 1. Nejasno je što bi bili ciljevi za umjetničko područje. Prema članku 82 ovog nacrta: Ciljevi umjetničke djelatnosti su: 1. proširivanje i produbljivanje umjetničkog stvaralaštva, 2. razvoj umjetničke produkcije, 3. poticanje kulturne industrije te 4. povezivanje umjetničke djelatnosti i visokog obrazovanja A predložen je i novi popis ciljeva u članku 82. | Primljeno na znanje | Ciljevi umjetničke djelatnosti dopunit će se u članku 82. stavku 2. prijedloga Zakona. Sadržaj programskog ugovora, proračunska formula, pokazatelji i kriteriji utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokovi sklapanja programskog ugovora te kvalitativni i kvantitativni indikatori za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom utvrdit će se uredbom Vlade Republike Hrvatske sukladno članku 102. stavku 10 prijedloga Zakona. |
496 | Igor Gabrić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | U članku 38 nisu navedeni skraćeni nazivi za redovitog profesora u trajnom izboru te za profesora stručnog studija u trajnom izboru. Smatram da bi to trebalo dodati. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
497 | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 68. | Uz stavak 2. Ovom odredbom se onemogućuju nijanse upisa manjeg ili većeg broja ECTS-a godišnje. Trebalo bi dodati “u pravilu” jer se gotovo nikad ne upisuje točan broj ECTS-a godišnje, ali na razini ukupnog trajanja studija mora biti minimalno 60 godišnje. Posebno je ovo vidljivo kod integriranih sveučilišnih studija. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
498 | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 64. | Molimo pojašnjenje ukidanja zajedničkog studija; naime, ALU prema važećem Zakonu izvodi zajednički studij gdje je nositelj u izvođenju studijskog programa i takva zakonska odredba u potpunosti odgovara potrebama zajedničkog studija na ALU i FF-u. | Primljeno na znanje | Predlagatelj Zakona smatra da je zbog načela jednostavnosti potrebno objediniti u jedan pojam zajednički i združeni studij tako da će domaća visoka učilišta, umjesto zajedničkog, osnivati združene studije u skladu sa propisima kojima se uređuje osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti. |
499 | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 60. | Uz stavak 4. Kao i u članku 58. predlažemo da ova mogućnost bude propisana za umjetničke akademije koje to imaju propisano svojim statutima. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
500 | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | Predlažemo u Zakon uvrstiti odredbu nakon koliko godina nastavniku može biti odobrena slobodna studijska godina. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. Navedeno će visoko učilište urediti općim aktom. |
501 | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 20. | Uz stavak 2. točka 4: Razjasniti programski ugovor koji dekan izrađuje. Koji je to programski ugovor, nije jasno? Programski ugovor može biti način rada i provođenja studijskih programa. | Primljeno na znanje | Misli se na programski ugovor iz članka 102. prijedloga Zakona. |
502 | Ado Matoković | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | Mislim da bi trebala postojati razlika u kraticama kod nastavnih radnih mjesta: profesor stručnog studija i (prijedlog prof. struč. stud.) profesor stručnog studija u trajnom zvanju (prijedlog prof. struč. stud. u t.z.) što bi trebalo biti izraženo i kroz pripadajući koeficijent. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
503 | Tomislav Blažinović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam prijedlog! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
504 | Tamara Sladoljev-Agejev | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | Čl.46: Podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke u visokoškolskim ustanovama da se plaćena studijska godina omogući i NASTAVNIM zvanjima. dr.sc. Tamara Sladoljev-Agejev, v.pred., Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagebu | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
505 | Ivana Čizmić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. | Pozdravljam studentsku inicijativu za usklađivanjem akademskih i stručnih naziva 300=300. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
506 | Jelena Hodak | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | Podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. Jelena Hodak, naslovni predavač, Fakultet zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
507 | Jelena Hodak | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 41. | Podupirem prijedloge izmjena i obrazloženje Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. Jelena Hodak, naslovni predavač, Fakultet zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
508 | Jelena Hodak | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. | Podupirem prijedloge izmjena i obrazloženje Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. Jelena Hodak, naslovni predavač, Fakultet zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
509 | Jelena Hodak | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | Podupirem prijedloge izmjena i obrazloženje Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. Jelena Hodak, naslovni predavač, Fakultet zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
510 | Jelena Hodak | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. | U potpunosti podupirem primjedbe, prijedloge izmjena i obrazloženje Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. Jelena Hodak naslovni predavač, Fakultet zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
511 | ANA KOVAČIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | Podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. Ana Kovačić, prof., viši predavač, Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
512 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 92. | Člankom 92. stavkom 5. normirano je: Listu kandidata za članove matičnih odbora utvrđuje Ministarstvo te je u roku 30 dana od dana završetka javnog poziva za predlaganje kandidata dostavlja Nacionalnom vijeću. Nacionalno vijeće imenuje članove matičnih odbora vodeći računa da većinu članova čine redoviti profesori i redoviti profesori u trajnom izboru. Što znači utvrđuje? Ministarstvo nije kvalificirano za to jer arbitrarno može skinuti nekog s liste. | Primljeno na znanje | Ministarstvo utvrđuje ispunjavaju li prijavljeni kandidati formalne uvjete javnog natječaja u odnosu na mogućnost uvrštavanja na listu. |
513 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 83. | Člankom 83. stavkom 1. normirano je kako Znanstvena djelatnost u smislu ovoga Zakona uključuje temeljno i primijenjeno znanstveno istraživanje uz posebnosti izražene u istraživanju u znanstvenom području društvenih i humanističkih znanosti. Nije jasno zašto su navede samo ove znanosti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
514 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 77. | U članku 77. stavku 1. alineji 2. iza riječi znanstvenom dodati riječi:” i umjetničkom” Člankom 77. stavkom 4. normirano je da Student u redovitom statusu ima pravo najviše jednom ponavljati svaku studijsku godinu. Ovo je kriva normiranost jer ne postoji ponavljanje studijske godine nego ponovni upis preostalih predmeta i obveza. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
515 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 68. | Člankom 68. stavkom 2. se onemogućuju nijanse upisa manjeg ili većeg broja ECTS-a godišnje. Trebalo bi dodati “u pravilu” jer se gotovo nikad ne upisuje točan broj ECTS-a godišnje, ali na razini ukupnog trajanja studija mora biti minimalno 60 godišnje. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
516 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 64. | Člankom 64. stavkom 3. normirano je sljedeće: Združeni studij akreditira se pred Agencijom ili drugom međunarodnom akreditacijskom agencijom u Europskoj uniji. Akreditacijski postupak združenog studija provodi se u skladu s propisima kojima se uređuje osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti. Smatramo kako ukidanje akreditacije od strane sveučilišta dodatno komplicira postupak i nameće zamjetni trošak. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
517 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 45. | Člankom 45. stavkom 4. normirano je sljedeće: Suradniku koji je negativno ocijenjen prestaje radni odnos po sili zakona. Mislimo da ovo nije dobra normiranost i da bi suradniku trebalo dati još jednu šansu da se popravi te da nakon eventualnog drugog negativne ocjene prestane radni odnos po sili zakona jer ovo je u suprotnosti s općim radnim zakonodavstvom. | Primljeno na znanje | U stavku 4. navedeno je da suradniku koji je negativno ocijenjen dvije godine uzastopno prestaje radni odnos po sili zakona. |
518 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 40. | U vezi članka 40. stavka 3. smatramo kako se ovakvom normativnom regulacijom gubi status Ovlaštenog vijeća te svi fakulteti koji imaju 2 zaposlena nastavnika u određenom polju umjetnosti mogu u tom polju izabirati nastavnike. Time se ruše i razvodnjavaju dosad postignuti kriteriji izbora u zvanja koji su u dijelu postupka bili u nadležnosti Ovlaštenih vijeća. Člankom 40. stavkom 5. normirano je sljedeće: Prijave na natječaj i dokazi o ispunjavanju kriterija podnose se u elektroničkom obliku. Mislimo da nije dobro ni zakonski utemeljeno normirati da se prijave na natječaj i predmetni dokazi podnose u elektroničkom obliku. Svakako se mora dozvoliti prijava i putem pošte, odnosno osobnom dostavom na ustanovu i sl. Mislimo da bi pristupnik svakako na ovakvu rješidbu mogao uložiti prigovor. Člankom 40. stavkom 8. normirano je sljedeće: Senat, fakultetsko ili akademijsko vijeće, vijeće veleučilišta, odnosno znanstveno vijeće donosi odluku o usvajanju ili odbijanju mišljenja stručnog povjerenstva u roku 30 dana od dana zaprimanja ovoga mišljenja. Što znači odbijanje izvješća stručnog povjerenstva ako nije stručno obrazloženo. Samo glasanje protiv izvješća nije stručni sud, već otvara prostor manipulacijama. Odbijanje izvješća mora ostaviti mogućnost za dodatno obrazloženje stručnog povjerenstva. Člankom 40. stavkom 11. normirano je sljedeće: Ako nadležni matični odbor, odnosno nadležno matično povjerenstvo ne donese rješenje iz stavka 10. ovoga članka u propisanom roku, smatra se da kandidat ispunjava Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterije, odnosno Nacionalne veleučilišne kriterije. Smatramo kako se nedjelovanje Matičnog odbora ne može se smatrati odobrenjem. Ovo je u suprotnosti s prethodnim stavkom 10. Člankom 40. stavkom 12. normirano je sljedeće: Nakon dostave rješenja iz stavka 10., odnosno nastupom pretpostavke iz stavka 11. ovog članka, visoko učilište, odnosno znanstveni institut s izabranim kandidatom sklapa ugovor o radu. U slučaju izbora suradnika na slobodno radno mjesto nakon donošenja odluke o usvajanju mišljenja stručnog povjerenstva visoko učilište, odnosno znanstveni institut s izabranim kandidatom sklapa ugovor o radu. Mislimo da ovo nije dobro rješenje jer Matični odbor (barem do sada) je odlučivao o tome ispunjava li kandidat-pristupnik natječaja uvjete za izbor u umjetničku komponentu umjetničko-nastavnog zvanja. Pitanja koja se tiču nastave, institucionalnog i van institucionalnog rada i druga pitanja je propitivao Senat Sveučilišta odnosno nadležna Vijeća područja Sveučilišta. Dakle, imali smo dvije različite instance koje su propitivale raznorodne vrste uvjeta, ispunjava li ih predloženik-pristupnik natječaja ili ne. Predlažemo da tako i ostane. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
519 | Josip Užar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, već sam nekoliko puta sudjelovao na esavjetovanju slične tematike. Ovim putem pozdravljam odluku da se titula stručnog specijalista zamjeni sa titulom magistra budući da je takva praksa prihvaćena svugdje u svijetu, a stručni specijalist je isključivo naziv koji je "izmišljen" u Hrvatskoj i za strano tržište rada je neprepoznatljiv, a ponekad je nedorečen i u domaćoj praksi. S poštovanjem, Josip Užar 300=300. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
520 | Hrvatski sveučilišni sindikat | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Nacrt zakona o visokom obrazovanju i znanosti ovim prijedlogom ukida znanstvena, znanstveno-nastavna i nastavna zvanja. Na njihovo mjesto uvodi radna mjesta istih naziva. Nejasno je što to zapravo, u stvarnom životu znanstvenika i nastavnika znači? Do sada je svaki znanstvenik/nastavnik u nastavi, kroz primjereno definiranu akademsku proceduru bio biran u navedena zvanja. Najčešće od trenutka stjecanja uvjeta za izbor u zvanje ili napredovanje institucija na kojoj je ostvaren radni odnos je provodila proceduru pokretanja izbora u zvanje. Izvještaji povjerenstava slali su se nadležnom matičnom odboru koji je sukladno utvrđenim procedurama procjenjivao ispunjava li kandidat uvjete ili ne. Tim postupkom kandidat bi stekao znanstveno zvanje, dok je znanstveno-nastavno stjecao na instituciji zaposlenja, i opet ispunjavajući određene uvjete. Dakle, kandidat je ostvario zvanje koje se vezivalo uz njega i njegov rad osobno. Nacrt novoga zakona zvanja pretvara u radna mjesta. Radno mjesto, a iz navedenih razloga, nejasna je kategorija u ovome predmetu. Radno mjesto najednom znanstveno-nastavnu kategoriju veže isključivo uz radno mjesto, no ne i izvan toga. Preciziranje se navodno predviđa uredbom koju će donijeti ministar, pa u ovom trenutku možemo samo pretpostaviti da bi poslodavac na razini sastavnice sveučilišta (dekan) donio sistematizaciju radnih mjesta gdje bi se preciziralo za koju bi vrstu poslova ili razinu studija bila potrebna radna mjesta koja bi se zvala imenima dosadašnjih zvanja. Naše je iskustvo s postojanjima ovakvih dokumenata kritično, jer su do sada ovakve akte sastavnice doživljavale kao neke administrativne nužnosti, dok bi sada ovakvi akti trebali postati strateški i vizionarski dokumenti, donošeni pažljivo, promišljeno i bez osobnih preferenci pojedica, kao zajednički stav cijelog kolektiva. Ta bi se radna mjesta također mogla i ukidati, ako ne bi bila opravdana potrebama na tržištu rada, dok je upitno čija bi to odluka bila. Nadam se kako smo svi svjesni da svi studijski programi u Hrvatskoj (pa ni u Kini) nisu "opravdani" isključivo tržišnim potrebama. Sukladno ideji ovoga Nacrta, a koja j eu financijskom konceptu zorno vidljivija kroz način financiranja putem programskih ugovora sastavnica pojedinih sveučilišta kojima bi ubuduće rukovodio ministar putem dekana, takvi tržišno "neopravdani" studijski programi bili bi ukidani radi ”neisplativosti”, a znanstvenici u nastavi, sada nastavnici bez kvota bili bi preraspoređeni na neko drugo (neadekvatno!?) radno mjesto ili bi ostali bez posla. Time bismo sveučilišta sveli na menadžerske korporacije, čiji je isključivi cilj stjecanje financijske dobiti, a ne transfer znanja. Također, na taj način razbija se humboltovski princip sveučilišta, proces (navodno!?) započet bolonjskom reformom, koji će u praksi protjerati znanost sa sveučilišta. Sveučilišta bi se na ovakav način preoblikovala u visoke škole koje studente definiraju kao objekt u skladu s potrebama za tržište rada. To je izuzetno opasan proces za hrvatsku znanost koja postaje dio administrativnog aparata Države, što je naročito opasno zbog nejasnog koncepta motivacije, ambicije i aktivnosti u ovome sustavu. On je do sada bio nezavisan od politika koje dođu i prođu, neke se i vrate, no nemaju meritorni učinak na sadržaje znanstvenih istraživanja. Predloženi koncept narušava ove slobode, a bio bi izvediv tek kada bi se ostvario široki znanstveni i društveni konsenzus oko glavnih ciljeva hrvatske znanosti u idućih 30 godina. Tek kada bi se donio ovakav dokument od strateškog značaja, aklamacijski podržan na svim razinama, ovakav bi model upravljanja znanošću bio moguć. Kako toga nema, stjeće se dojam pokušaja nametanja kontrole bez jasnog obrasca kojim se to postiže i bez analize dugoročnih posljedica. Srdačan pozdrav, doc.dr.sc. Vlatka Vukelić. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
521 | Miroslav Policki | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 53. | "(1) Visoko učilište, odnosno znanstveni institut može angažirati naslovnog nastavnika, odnosno naslovnog znanstvenika. (2) Naslovni nastavnik, odnosno naslovni znanstvenik je osoba koja nije u radnom odnosu s visokim učilištem, odnosno znanstvenim institutom, ali ispunjava kriterije za izbor na znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno, znanstveno i nastavno radno mjesto ." Ako visoko učilište ili znanstveni institut ne ulazi u radni odnos s naslovnim nastavnikom/znanstvenikom, što znači da je visoko učilište ili znanstveni institut naslovnog nastavnika/znanstvenika "angažiralo"? Također, nije objašnjena svrha koncepta naslovni nastavnik/znanstvenik. | Primljeno na znanje | Angažman iz stavka 1 ovog članka regulira se pravnim poslom koji nije ugovor o radu. |
522 | Miroslav Policki | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 17. | "(4) Položaj vjerskog fakulteta, odnosno umjetničke akademije kao sastavnice javnoga sveučilišta uređuje se ugovorom između sveučilišta i osnivača vjerskog fakulteta, odnosno umjetničke akademije, uz pridržavanje međunarodnih ugovora." Nije definirano što je vjerski fakultet. Također, dio citiranog teksta koji glasi ", uz pridržavanje međunarodnih ugovora" je nepotreban jer navedeno implicira Ustav RH (Redakcijski pročišćen tekst Ustava Republike Hrvatske; "Narodne novine" broj 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14.; https://www.usud.hr/sites/default/files/dokumenti/Redakcijski_prociscen_tekst_Ustava_Republike_Hrvatske_Ustavni_sud_Republike_Hrvatske_15._sijecnja_2014_.pdf), specifično članak 134. ("Međunarodni ugovori koji su sklopljeni i potvrđeni u skladu s Ustavom i objavljeni, a koji su na snazi, čine dio unutarnjega pravnog poretka Republike Hrvatske, a po pravnoj su snazi iznad zakona. Njihove se odredbe mogu mijenjati ili ukidati samo uz uvjete i na način koji su u njima utvrđeni, ili suglasno općim pravilima međunarodnog prava."). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
523 | Miroslav Policki | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. | "(4) Znanstvena i umjetnička djelatnost temelji se na: [...] 8. poticanju i prihvaćanju specifičnosti nacionalnih sadržaja" Značenje citiranog teksta je nejasno. Osnovni cilj znanstvene djelatnosti je utvrđivanje onog što je stvarno. Ono što je stvarno se ne mijenja ovisno o državi ili narodu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
524 | Miroslav Policki | II. PREGLED STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA, B) Osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom | "Novost u donošenju prijedloga Zakona jasno je isticanje umjetničke djelatnosti kao zasebne kategorije čime se omogućuje afirmacija umjetničkog stvaralaštva i umjetničkog istraživanja kao djelatnosti jednakovrijedne znanstvenoj djelatnosti te se za umjetnike propisuje Upisnik umjetnika." Umjetničko stvaralaštvo i umjetničko istraživanje su vrijedni, ali nisu jednakovrijedni znanstvenoj djelatnosti. Znanstvena djelatnost dovodi do objektivnih poboljšanja životnih uvjeta i time je vrijednija. Što biste radije imali, novo umjetničko remek-djelo ili lijek za neizlječivu bolest? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
525 | Miroslav Policki | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam činjenicu da Nacrt ne sadržava obvezu studentima da pohađaju obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture. Vjerujem da je predlagatelj prepoznao da je potpuno neprimjereno da država punoljetnim osobama (što studenti visokih učilišta skoro svi jesu) koje nisu u državnoj ili javnoj službi koja zahtijeva određenu razinu tjelesne spreme propisuje obvezu hoće li, gdje, kada i kako provoditi tjelovježbu, budući da demokratsko i slobodno društvo, kakvo RH jest, treba osigurati razumno maksimalnu slobodu svojim članovima. U skladu s napisanim, molim predlagatelja da odbaci prijedlog Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji bi takvu obvezu propisao. Ne samo da je prijedlog kontradiktoran jer izjednačava koncepte pravo i obveza, koji su suprotni ("Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture"), nego je i sramotan budući da pokušajem uvođenja nepotrebnih i arbitrarnih obveza pokušava vratiti društvo natrag prema stanju neslobode svojstvenom totalitarnim režimima. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
526 | Metalurški fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 108. | Prilagoditi rokove prilagodbe i donošenja drugih zakonskih i podzakonskih akata s obzirom da jedan fakultet ovisi o aktima koje donosi ne samo nadležno ministarstvo, već i sveučilište, pa davanje jednog jedinstvenog roka od npr. 6 mjeseci za sve dionike nije realno provedivo. Osim toga, prevelik je broj podazakonskih akata koje donosi ministar, čime se zadire u autonomiju sveučilišta. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. Propisani rokovi su u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
527 | Metalurški fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 99. | Osnovna proračunska komponenta mora obuhvatiti materijalne troškove poslovanja, ali iz godina kada su troškovi poslovanja bili na teret proračuna. Ista ne bi trebala biti predmet pregovaračkog postupka! U slučaju privremenog financiranja bez potpisanog programskog ugovora periodično smanjenje doznake ugasit će pojedina visoka učilišta. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
528 | Metalurški fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 98. | Tko provodi pregovarački postupak u ime pojedinog visokog učilišta? Ukoliko će svaki čelnik zasebno pregovarati, dovodi se u pitanje opstanak pojedinih visokih učilišta. Uspješnost pregovora ovisi o sposobnosti i pozicioniranosti stranaka u pregovaračkom postupku. | Primljeno na znanje | Pregovore u ime pojedinog visokog učilišta provodi čelnik visokog učilišta. |
529 | Metalurški fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 95. | Predlaže se unificiranje administrativne elektroničke programske potpore na razini sveučilišta ili Republike Hrvatske, odnosno nadležnog ministarstva. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
530 | Metalurški fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 93. | Smatramo kako Rektorski zbor Republike Hrvatske trebaju činiti samo rektori javnih sveučilišta. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
531 | Metalurški fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 77. | U vezi stavka 1. točke 6. ne razumijemo što znači ''s drugog studija''? Drugog studija na istom visokom učilištu, sveučilištu, stranom visokom učilištu? | Primljeno na znanje | Isto će se urediti općim aktima visokog učilišta. |
532 | Metalurški fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 76. | U vezi stavka 2. – na koji način i kojim resursima provjeravati je li student u redovitom statusu u radnom odnosu? Tko snosi i kakve posljedice ako se ustanovi da je student u redovitom statusu u radnom odnosu? Socijalni standard u RH nije dovoljno visok kako bi ograničavali studentima pravo na rad, bez obzira na status. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
533 | Metalurški fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 52. | Podržavamo ovakvo zakonsko rješenje, međutim, što u situaciji kada se radi o dužem bolovanju ili npr. rodiljnom dopustu, kada rok od šest mjeseci maksimalnog trajanja zamjene ne znači puno. Dajemo primjer mlade asistentice i korištenja prava na čuvanje trudnoće i nakon toga rodiljnog dopusta kada šest mjeseci ne pokriva možda niti trećinu njena izbivanja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
534 | Metalurški fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | Smatramo kako pravo korištenja slobodne studijske godine treba proširiti i na izvanredne profesore. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. Navedeno će visoko učilište urediti općim aktom. |
535 | Metalurški fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 19. | Nije razumljiva definicija reprezentativnog sindikata – koliko zaposlenika / članova fakultetskog, odnosno akademijskog vijeća treba biti u članstvu nekog sindikata da bi on bio reprezentativan. Nadalje, koliki postotak predstavnika sindikata treba biti zastupljen u fakultetskom, odnosno akademijskom vijeću na broj članova vijeća? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. Pitanje reprezentativnosti regulirano je Zakonom o reprezentativnosti udruga poslodavaca i radnika (NN 93/14, 26/15). |
536 | Metalurški fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 16. | Smatramo kako je navedeni članak u suprotnosti s autonomijom Sveučilišta zagarantiranom Ustavom Republike Hrvatske, kao i s člankom 4. Nacrta Zakona. Naime, mogućnost da izvršna vlast odlučuje o osnivačkim pravima i statusnim promjenama visokog učilišta nije prihvatljiva. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
537 | Metalurški fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 15. | Smatramo kako je navedeni članak u suprotnosti s autonomijom Sveučilišta zagarantiranom Ustavom Republike Hrvatske, kao i sa člankom 4. Nacrta Zakona. Naime, mogućnost da izvršna vlast sudjeluje u nadziranju rada javnog visokog učilišta, a ne radi se o redovitom nadzoru iz članaka 104., 105. i 106. Nacrta Zakona, nije prihvatljiva. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
538 | DAMIR DURDOV | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Kad puhne jugo boli glava dugo, ako prođe ovaj nakaradni Nacrt na Prijedlog Zakona koji je kukavičje jaje podvaljeno 300=300 zatvorenicima na facebooku od strane par tzv. vođa te grupe 300=300, sjetite ih se skupa s nebulozama od juga. Kako imate mogućnost poslijediplomskog stručnog 5g upisat na diplomske sveučilišne, još 5g pa još 2g specijalističkog na sveučilišnim studijima pa tek tada upisat doktorski poslijediplomski, kako je sve dirigirano . | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
539 | Damir Jugo | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Vijeće veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske u cjelosti podržava reformske procese te donošenje predloženog Nacrta. Podrška se posebno odnosi na promjenu stručnih naziva koji se stječu završetkom specijalistiških diplomskih stručnih studija, mogućnost upisa poslijediplomskih studija sa završenim stručnim diplomskim studijima, kao i promjenu naziva visokih učilišta iz visokih škola u veleučilišta. Vijeće veleučilišta i visokih škola ima usvojilo je i dostavilo Ministarstvu znanosti i obrazovanja kao predlagaču Nacrta svoje prijedloge i sugestije na tekst Nacrta koji se nalaze u komentarima uz pojedine članke Nacrta. S poštovanjem, dr. sc. Damir Jugo, prof. v. š. Predsjednik Vijeća veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
540 | Dijana Barušić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, imate dopunske isprave stručnih studija u kojima piše ishod učenja to nije samo brojčana oznaka, već i jasan opis ishoda učenja iz kojih opet slijede jasna prava i obveze povezana s jasnim akademskim i stručnim nazivima baccalaureus prijeddiplomski studij i mag. diplomski stručni studij. Također, imate dopunske isprave sveučilišnih studija u kojima piše ishod učenja to nije samo brojčana oznaka, već i jasan opis ishoda učenja iz kojih opet slijede jasna prava i obveze povezana s jasnim akademskim i stručnim nazivima baccalaureus prijediplomski sveučilišni studij ,mag. diplomski sveučilišni studij. Točno i precizno piše što razdvaja stručne od sveučilišnih studija i to je jedino potrebno pa poslodavac sam ocijeni što mu treba. Lp. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
541 | Deni Bošnjak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | 300=300 | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
542 | Nadica Maltar-Strmečki | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 51. | Prijedlog za produžavanje radnog odnosa do 67 godina može uzrokovati vrlo negativne posljedice, pogotovo u svjetlu ograničene mase koeficijenata koja je već uzrokovala nesrazmjer izvrsnosti i kategorije radnog mjesta: - ugrožava zapošljavanje izvrsnih mladih znanstvenika, koji su prisiljeni otići iz zemlje, utječe na motivaciju mladih da uopće ostanu raditi u znanosti te time prijedlog ne može biti ni demografski opravdan - zaustavlja napredovanja svih mlađih u sustavu-prema dosadašnjem modelu koeficijenata (Koeficijenti radnih mjesta (Uredba o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama NN25/2013) u 1 godini za 1 Znanstveni savjetnik s koeficijentom 2.425 zasutavlja: - ili a) izbor 1 višeg asistenta u znanstvenog suradnika i napredovanje 5 znanstvenih suradnika u više znanstvene suradnike (6 mlađih znanstvenika) ili b) izbor 1 višeg asistenta u znanstvenog suradnika napredovanje 1 znanstvenih suradnika u višeg znanstvenog suradnika napredovanje dva viša znanstvena suradnika u jednog znanstvenog savjetnika (4 mlađih znanstvenika) ili c) izbor 1 višeg asistenta u znanstvenog suradnika napredovanje 1 znanstvenih suradnika u višeg znanstveno suradnika napredovanje 1 viša znanstvena suradnika u jednog znanstvenog savjetnika napredovanje 1 znanstvenog savjetnika u znanstvenog savjetnika u trajnom zvanju (4 mlađih znanstvenika) - prijedlog je podložan i tužbama na Ustavnom sudu jer nije ravnopravno s ostalim visokoobrazovanim pojedincima u javnom sektoru - osim toga, trenutni zakon o radu ne brani rad i nakon 65. godine, te definira pod kojim uvjetima je to moguće; štoviše poticajno je da produženje rada nakon 65. godina bude SAMO i ISKLJUČIVO na temelju sredstava iz vlastitih projekata je bi se time stvarno osiguralo da ostanu najizvrsniji. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
543 | Nadica Maltar-Strmečki | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | Podržavam prijedlog Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
544 | Nadica Maltar-Strmečki | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 41. | Podržavam prijedlog Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar i kolegice Daniele Horvat. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
545 | SINIŠA ZORICA | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 77. | Člankom nisu jasno definirani izvanredni studenti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
546 | Ivana Čizmić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 41. | Svakako podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. Ivana Čizmić, v.pred. Zavod za jezike, Sveučilišni odjel za stručne studije, Sveučilište u Splitu | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
547 | Ivana Čizmić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | Svakako podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama vezan uz članak 38. stavak 3. Ivana Čizmić, v.pred. Zavod za jezike, Sveučilišni odjel za stručne studije, Sveučilište u Splitu | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
548 | Constanza Lizačić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | Podupirem prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama kako slijedi: Prijedlog izmjene: Stavak (3) članka 38. (3) Nastavna radna mjesta grupiraju se u četiri skupine. Nastavna radna mjesta po skupinama od najnižega prema višemu su na sveučilištu predavač (pred.), viši predavač (v. pred.), predavač savjetnik i predavač savjetnik u trajnom izboru; na veleučilištu predavač (pred.), viši predavač (v. pred.), profesor stručnog studija i profesor stručnog studija u trajnom izboru (prof. struč. stud.); lektor, viši lektor i lektor savjetnik; te umjetnički suradnik, viši umjetnički suradnik i umjetnički savjetnik. mr. sc. Constanza Lizačić, v. pred. Katedra za Tjelesnu i zdravstvenu kulturu, EFZG | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
549 | Marinela Aleksovski | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. | Podržavam prijedlog Ivane Bašić i Ranke Đurđević s Filozofskog fakulteta u Zagrebu Marinela Aleksovski, viša lektorica Croaticum - Centar za hrvatski kao drugi i strani jezik Filozofski fakultet u Zagrebu | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
550 | Marinela Aleksovski | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | Podržavam prijedlog Ivane Bašić i Ranke Đurđević s Filozofskog fakulteta u Zagrebu Marinela Aleksovski, viša lektorica Croaticum - Centar za hrvatski kao drugi i strani jezik Filozofski fakultet u Zagrebu | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
551 | MAJA DUTOUR SIKIRIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 51. | Primjena članka 51., u situaciji kada povećanje mase koeficijenta nije dozvoljena, bi značila da u prve dvije godine od stupanja zakona na snagu: a) neće biti zapošljavanja mladih znanstvenika, b) neće biti napredovanja znanstvenika u sustavu. Za ilustraciju, odlaskom znanstvenoga savjetnika ili redovnog profesora u trajnom zvanju u mirovinu oslobađa se masa koeficijenata koja je dovoljna za zapošljavanje jednog docenta ili znanstvenog suradnika i napredovanje 3-5 znanstvenika/nastavnika. Neselektivno produžavanje radnog odnosa svim nastavnicima i znanstvenicima potaknut će odlazak mladih, što će se odraziti na kvalitetu a time i na konkurentnost sustava. Ostavljanje dobne granice na 65 godina ni u kom slučaju ne sprječava znanstvenike i nastavnike da nastave raditi i nakon 65. godine života, ako je to poslodavcu potrebno, financirani iz vlastitih sredstava kako je definirano u važećem Zakonu o radu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
552 | Slavko Vujević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Ovaj zakon ima dosta dobrih odredbi i predstavlja korak naprijed. Jedna od tih odredbi je bila i ta da studentski predstvanici ne mogu birati rektore i dekane, ali je ta odredba izbačena iz ove inačice Nacrta prijedloga zakona. Zašto? Koji su to centri moći ishodili da se izbriše ova izvrsna odredba? Studentski predstavnici su uglavnom vrlo loši studenti koji na taj način grade svoju političku karijeru. Pristupnici za dekana i rektora koji "pridobiju" studentske predstavnike u pravilu pobjeđuju, a studentski predstavnici trguju sa svojim glasovima. To bi svakako trebalo spriječiti. Studenti se trebaju baviti studiranjem, a ne politikom. Osim toga, smatram da bi svim veleučilišnim i sveučilišnim nastavnicima trebalo biti zabranjeno da budu članovi političkih stranaka te da budu kandidati na lokalnim i državnim izborima. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
553 | Kata Špika | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Podržavam nacrt prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i smatram da se nikako ne trebaju poistovjećivati stručni studiji sa ostalim sveučilišnim studijima. U startu se već razlikuju, jer pravilo je, tko se ne uspije upisati na sveučilišne studije, upisuje se na stručne. Zahvaljujem, Kata Špika prof. savjetnik | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
554 | Kata Špika | A) Pregled stanja, b) Strateška osnova za donošenje Zakona | Poštovani, U potpunosti prihvaćam nacrt prijedloga zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti , a osobito prihvaćam izmjene o osuvremenjivanju Bolonjskog procesa uvođenjem načela utvrđenih recentnim ministarskim priopćenjima kojima se proklamira stvaranje inkluzivnog, inovativnog i interkonektivnog Europskog prostora visokog obrazovanja te zacrtavaju ciljevi koji bi na razini potpisnica Bolonjske deklaracije trebali biti ostvareni do 2030. godine. Zahvaljujem , Kata Špika prof. savjetnik | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
555 | Saša Bjelobaba | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | Podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. dr. sc. Saša Bjelobaba Odsjek za strane jezike, pedagošku i kineziološku edukaciju, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
556 | Saša Bjelobaba | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 41. | Podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. dr. sc. Saša Bjelobaba Odsjek za strane jezike, pedagošku i kineziološku edukaciju, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
557 | Saša Bjelobaba | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | Podržavam prijedloge izmjena stavka (3) članka 38. i suglasan sam s obrazloženjima Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. dr. sc. Saša Bjelobaba Odsjek za strane jezike, pedagošku i kineziološku edukaciju, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
558 | Saša Bjelobaba | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. | Podržavam prijedloge i obrazloženja izmjena stavka (1) članka 37. kako su ih u svojim komentarima izložili Udruga nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama te kolegica Ivana Bašić. dr. sc. Saša Bjelobaba Odsjek za strane jezike, pedagošku i kineziološku edukaciju, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
559 | Saša Bjelobaba | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. | U potpunosti podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama u vezi preinaka u tekstu stavka (4) članka 2. dr. sc. Saša Bjelobaba Odsjek za strane jezike, pedagošku i kineziološku edukaciju, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
560 | Tomislav ŠARIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 10. | Podržavam u cijelosti prijedlog Sveučilišta u Slavonskom Brodu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
561 | Lidija Ribarović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam Zakon iz razloga što je nemoguće poslodavcu objasniti tko je stručni specijalist na tržištu rada. Nakon 5 godina studiranja dovedeni smo do toga da se stalno moramo boriti za svoja prava i dokazivati. Naravno da smo zaslužili titule magistara jer drugo ništa nije prepoznato. S obzirom da smo pohađali programe odobrene od strane Ministarstva, to isto Ministarstvo je dužno da nam osigura priznavanje diplome. Nadam se da će se jednom stati na kraj svima koji omalovažavaju studente stručnih studija, a istima predaju i naplaćuju školarine. Dajte nam titule koje zaslužujemo. 300=300 | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
562 | BRUNO POLONIJO | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Uz komentare koje sam ostavio na članku 74 i 113 vezano uz akademske titule ostavio bi jednu generalnu opasku vezanu uz neke stvari. Naime postoji ozbiljna problematika izvođenja poslijediplomskih studija za studente veleučilišta na sveučilištima. Vjerojatno nije veliki prioritet, ali smatram malo diskriminatornim da kao student veleučilišta moram na doktorat u Sloveniju da bi mogao dobiti odgovarajuću titulu jer sveučilišta koja obavljaju poslijediplomske stručne studije, pa čak i primaju studente na poslijediplomske stručne studije sa sveučilišnih stručnih studija odbijaju dati odgovarajuću titulu studentima veleučilišta koji odu na poslijediplomske studije (recimo u sklopu cjeloživotnog učenja). Kroz upite koje sam slao nekim akademskim institucijama vezano za obavljanje poslijediplomskih studija iz područja informatike objašnjeno mi je da mogu platiti, studirati i završiti poslijediplomski studij, ali neću dobiti diplomu osim ako ne prođem opet prvostupnički i magistarski/specijalistički studij na sveučilištu. Tako da nadam se da će se s izjednačavanjem i ta problematika riješiti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
563 | Marijana Javornik Cubric | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. | Podupirem prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. dr. sc. Marijana Javornik Čubrić, viši predavač Katedra za strane jezike, Pravni fakultet u Zagrebu | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
564 | Marijana Javornik Cubric | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | Podupirem prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. dr. sc. Marijana Javornik Čubrić, viši predavač Katedra za strane jezike, Pravni fakultet u Zagrebu | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
565 | Marijana Javornik Cubric | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 41. | Podupirem prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. dr. sc. Marijana Javornik Čubrić, viši predavač Katedra za strane jezike, Pravni fakultet u Zagrebu | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
566 | Marijana Javornik Cubric | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | Podupirem prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama kako slijedi: Prijedlog izmjene: Stavak (3) članka 38. (3) Nastavna radna mjesta grupiraju se u četiri skupine. Nastavna radna mjesta po skupinama od najnižega prema višemu su na sveučilištu predavač (pred.), viši predavač (v. pred.), predavač savjetnik i predavač savjetnik u trajnom izboru; na veleučilištu predavač (pred.), viši predavač (v. pred.), profesor stručnog studija i profesor stručnog studija u trajnom izboru (prof. struč. stud.); lektor, viši lektor i lektor savjetnik; te umjetnički suradnik, viši umjetnički suradnik i umjetnički savjetnik. dr. sc. Marijana Javornik Čubrić Katedra za strane jezike, Pravni fakultet u Zagrebu | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. Novim prijedlogom Zakona uvodi se napredovanje na viša radna mjesta a koja su kao takva uređena internim aktima visokog učilišta koje isto mora predvidjeti da bi se omogućili formalni preduvjeti za napredovanje. Pitanje napredovanja višeg predavača na radno mjesto profesora stručnog studija i profesora stručnog studija u trajnom izboru ovisi o internim aktima visokog učilišta koji predviđa potrebu za tim radnim mjestom. |
567 | MARKO PAVASOVIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 43. | Poštovani, zašto je iz Nacrta Zakona u odnosu na Nacrta Zakona predstavljen na sjednici Rektorskog zbora u Rijeci 25. veljače 2022. koji je potom dostavljen svim sastavnicama, uklonjen stavak 12. vezan uz iznimni postupak izbora na više radno mjesto prije proteka roka od pet ali ne ranije od proteka tri godine godine od izbora na postojeće radno mjesto? Uklanjanjem navedenog stavka iz Nacrta Zakona onemogućava se prijevremeno napredovanje nastavnika temeljem postignute znanstvene i nastavne izvrsnosti odnosno ista se ne vrednuje. U aktualnom ZZDiVO (članak 95. stavak 8.) lijepo je artikulirana mogućnost i uvjeti prijevremenog izbora te bi bilo korektno da se u ovom Nacrtu Zakona također jasno artikuliraju uvjeti za prijevremeni izbor. | Primljeno na znanje | Članak 43. uređen je sukladno mišljenjima tijela državne uprave. |
568 | MARIJANA BIRTIĆ VUČIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | Podupirem prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. Marijana Birtić Vučić, viši predavač, Centar za strane jezike, Sveučilište u Zadru | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
569 | MARIJANA BIRTIĆ VUČIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 41. | Podupirem prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. Marijana Birtić Vučić, viši predavač, Centar za strane jezike, Sveučilište u Zadru | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
570 | MARIJANA BIRTIĆ VUČIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | Podupirem prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. Marijana Birtić Vučić, viši predavač, Centar za strane jezike, Sveučilište u Zadru | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
571 | MARIJANA BIRTIĆ VUČIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. | Podupirem prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. Marijana Birtić Vučić, viši predavač, Centar za strane jezike, Sveučilište u Zadru | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
572 | MARIJANA BIRTIĆ VUČIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. | Podupirem prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. Marijana Birtić Vučić, viši predavač, Centar za strane jezike, Sveučilište u Zadru | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
573 | MARIJANA BIRTIĆ VUČIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. | Podupirem prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. Marijana Birtić Vučić, viši predavač, Centar za strane jezike, Sveučilište u Zadru | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
574 | MARIJANA BIRTIĆ VUČIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 1. | Podupirem prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. Marijana Birtić Vučić, viši predavač, Centar za strane jezike, Sveučilište u Zadru | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
575 | Anamarija Štulina | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | Podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama! Anamarija Štulina, viši predavač, Centar za strane jezike, Sveučilište u Zadru | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
576 | Anamarija Štulina | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 41. | Podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama! Anamarija Štulina, viši predavač, Centar za strane jezike, Sveučilište u Zadru | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
577 | Anamarija Štulina | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | Podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama! Anamarija Štulina, viši predavač, Centar za strane jezike, Sveučilište u Zadru | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
578 | Magda Pašalić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | Podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama! dr.sc. Magda Pašalić Viši predavač za engleski jezik Ekonomski fakultet Split | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
579 | IVO POLJAK | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 113. | Zagovarati JEDNOZNAČJE tipa 300 = 300 ECTS , a onda u istom komentaru zagovarati RAZLIKE tipa (univ.Bc.) / (struč. Bc.) , je LICEMJERNO, a to radi i zakonodavac. 180 je 180, ili 180 = 180, zar ne. Dovoljno je razlikovati struku i količinu joj pripadajućih ECTS, da se stvarost pojasni, demistificira, i politički izrečeno, relaksiraju odnosi. Ovo dolje je jedan mali i važeči relax-demistificirani podsjetnik-prijedlog u razini 1 po HKO je PRVOSTUPNIK Bc. sa min. 180 ECTS, u razini 2 po HKO je DRUGOSTUPNIK Mr. odn.Mag., sa min. 240-300 ECTS u razini 3 po HKO je TREĆESTUPNIK Dr. sa min. 480 ECTS POGLEDAJTE prijedlog IZMJENE odn. PRIMJENE (isti predlagatelj) čl. 74., a BEZ isključivih elemenata u zakonu. I još jedna ZANIMLJIVOST, zakon ne dopušta da se sa obrazovne razine stručnjaka odn. eksperta, postane Dr. određene struke, ali dopušta da netko sa srednjoškolske razine postane član akademije ili pak počasni doktor te struke. Je li to u redu ili nije, znaju lica MJERAČI, MJERAČI mjere, i dr. odmjerivači i izmjerivači. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju. |
580 | Mirna Hocenski-Dreiseidl | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | Podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama! Mirna Hocenski-Dreiseidl, prof., viši predavač za njemački i engleski jezik Ekonomski fakultet u Osijeku | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
581 | Karlo Granić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. | Na ovaj članak 12.točka(3), paragraf 8.koji glasi kako Senat "odlučuje o osnivanju i ukidanju te promjeni statusa sastavnica" želim komentirati slijedeće;Sveučilišta su nužna kao tijela koja koordiniraju sastavnice, ali u praksi je postalo sve izokrenuto kao i na svim poljima života. Sveučilišta su izrasla kao maligne tvorevine koje nekontrolirano zapošljavaju kadrove, osnivaju urede za ovo i ono,a ne znam kako izmjeriti njihov doprinos razvoju sastavnica.Naime, samo sveučilište je dobro koliko su dobre i njegove sastavnice,a ipak je ono to koje ima upliv u sve. Slična je situacija i u Saboru kojeg je izabrao narod da mu služi,a ipak rade što ih volja i po diktatima.Tako i sveučilišta. Tako smo imali četiri sveučilišna grada u Hrvatskoj,sada imamo i Zadar i Dubrovnik i Pulu i Slavonski Brod i Svečilište sjever. Koliko je tu samo zaposleno osoblja; rektori, prorektori, pravne službe, računosvodstva, tehničke službe itd. Sveučilišta su postala svha sebi samima.I kada se govori o iseljavanju, onda je potrebno napraviti strukturne promjene; zatvoriti određena sveučilišta jer ih Hrvatska ne treba toliko i drugačije organizirati visoko obrazovanje. Volio bih znati podatak koliko godišnje sredstava iz Državnog proračuna odlazi na financiranje sveučilišta i njihovih sastavnica te koliki dio otpada na plaće nastavno-znanstvenog osoblja, koliko na plaće pravnih službi, računovodstava, studentskih i tehničkih službi pojedinih sastavnica i pojedinih sveučilišta i koliko studenata imaju pojedine sastavnice ? Dalje; koliko ureda su osnovala sveučilišta, koliko zaposlenih radi u tim uredima i koliko otpada na njihove plaće i još mnogo toga. Politika je izgradila čvrstu piramidu u svim javnim strukturama i tu se ne ulazi tek tako. Kad bi se ovo sve malo protreslo, bilo bi novca i za penzije i za neke zdrave investicije i štošta još. Ovako, pošto svatko gleda svoj džep, a ideali nestadoše,nema bolje budućnosti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
582 | Karlo Granić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 1. | U ovom članku 1. točka (2); kaže "Izrazi imaju rodno značenje" koje je nametnuto Istanbulskom konvencijom,a u stvari znači guranje rodne ideologije koja je "znanstveno potkrijepljena". Proturječan je članak 3., točka (3) koji kaže kako članovi akademske zajednice "trebaju štititi znanstvenu istinu. E sad, koja to znanstvena zajednica štiti znastvenu istinu? Ili,čime je pobijena,tj. kojim relevantnim znanstvenim radovima je pobijena znanstvena istina kojom smo po rođenju muško ili žensko ? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
583 | DARIO GEC | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovnai, podržavam nacrt prijedloga zakona. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
584 | Dragana Pađan | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, mislim da je krajnje vrijeme da se donošenjem ovog Zakona ispravi nepravda nanesena studentima stručnih studija a pogotovo specijalističkih diplomskih stručnih studija. Podržavam zakon u cijelosti. 300=300 | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
585 | Gabriel | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, s obzirom da se vlada RH svim silama trudi otjerati mlade i sposobne ljude iz svoje države u zemlje EU i diljem svijeta, najmanje što možete učiniti je omogućiti im dostojan akademski naziv kako bi svugdje u svijetu bili prepoznati i širili ljubav prema Lijepoj Našoj. Srdačan pozdrav! | Primljeno na znanje | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
586 | PETAR JURIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Smatram da je ovaj zakon već trebao biti na snazi, te ga velikim djelom podržavam. Jednak broj ECTS bodova, jednak broj završenih godina, a potpuno različiti nazivi - diskriminacija jedne vrste studija koja traje dugi niz godina. Stoga se nadam da će se ovim zakonom ispraviti ta diskriminacija koja ne samo da se odnosi na priznavanje studija prilikom zapošljavanja, nego i upise na poslijediplomske studije. 300=300 | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
587 | Gorana Duplančić Rogošić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 85. | Podržavam prijedlog Instituta društvenih znanosti.! dr.sc. Gorana Duplančić Rogošić Viši predavač za engleski jezik Ekonomski fakultet Split | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
588 | Gorana Duplančić Rogošić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | Podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama! dr.sc. Gorana Duplančić Rogošić Viši predavač za engleski jezik Ekonomski fakultet Split | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
589 | Gorana Duplančić Rogošić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 41. | Podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama! dr.sc. Gorana Duplančić Rogošić Viši predavač za engleski jezik Ekonomski fakultet Split | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
590 | Gorana Duplančić Rogošić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | Podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama! dr.sc. Gorana Duplančić Rogošić Viši predavač za engleski jezik Ekonomski fakultet Split | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
591 | Klara Cetin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam ovaj prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, jer ispravlja nelogičnost i nepravdu kada su u pitanju akademski nazivi. Također, nepojmljivo je da studenti stručnih studija nakon 5 godina fakulteta ne mogu upisati poslijediplomski studij, odnosno otežan im je upis na isti. Lp, Klara Cetin | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
592 | Snježana Kereković | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 85. | Podržavamo prijedlog Instituta društvenih znanosti. dr. sc. Snježana Kereković voditeljica Katedre za tehničke strane jezike Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
593 | Udruga nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 85. | Podržavam prijedlog Instituta društvenih znanosti. dr. sc. Brankica Bošnjak Terzić, viša predavačica predsjednica Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
594 | Marina Oštarić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | Podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama!! Marina Oštarić, prof., viša predavačica, Centar za strane jezike (Sveučilište u Zadru) | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
595 | Drijenka Pandžić Kuliš | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 85. | Podržavam prijedlog Instituta društvenih znanosti. Drijenka Pandžić Kuliš, prof., EFZG | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
596 | Drijenka Pandžić Kuliš | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | Podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke. Drijenka Pandžić Kuliš, prof., viša predavačica, EFZG | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
597 | Drijenka Pandžić Kuliš | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 41. | Podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke. Drijenka Pandžić Kuliš, prof., viša predavačica, EFZG | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
598 | Drijenka Pandžić Kuliš | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | Podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke Drijenka Pandžić Kuliš, prof., viša predavačica, EFZG | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
599 | IVO POLJAK | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 92. | Poštovani, Vi iz INSTITUTA DRUŠTVENIH ZNANOSTI IVO PILAR očito komentirate pogrešan članak !? Neznanstvenim uvidom može se primjetiti da čl.4. nema isti sadržaj kao ovaj čl. 92. u istom prijedlogu Zakona o visokom obrazovanju koji je ovdje na javnoj raspravi-savjetovanju. Komentirate čl. 92., a isti ima 7 stavaka. Nije jasno što Vi točno resornom Ministarstvu predlažete . Članak 4. za kojeg navodite prijedlog nekakvog brisanja ima Vam 6 stavaka ,nalazi Vam se u drugom poglavlju vezanom za autonomiju sveučilišta, a ne u ovom poglavlju kojeg vi komentirate. Dr. Sc. predlagatelji sa DR.ZNAN.INSTITUTA I.P. valja ovdje nešto i ispraviti, IVO POLJAK | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
600 | JOZO ČIZMIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 51. | Iako je ovo rješenje donekle strože za one nastavnike koji namjeravaju ostati raditi i nakon navršene 65. godine života (jer nastavnik ne može više produživati u više navrata ugovor o radu u ciklusima od dvije godine na teret sredstava državnog proračuna, i dalje su nastavnici u nepovoljnijem položaju od nekih javnih i državnih službenika koji mogu ostati u radnom odnosu do navršene 70. godine života bez ispunjavanja posebnih dodatnih uvjeta i bez provođenja posebnih postupaka, kao i u odnosu na administrativne radnike kojima poslodavac može produživati ugovor o radu), ovo rješenje držim pozitivnim, opravdanim i korisnim. Rješenje je u skladu s europskim trendovima i zakonodavstvom, uvažava realnost starenja stanovništva, sve nepovoljnijeg odnosa/omjera zaposlenih i umirovljenika, a i u skladu je s rješenjima iz reforme radnog zakonodavstva. I tu se predlaže ukidanje odredbe o prestanku radnog odnosa po sili zakona kada radnik navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža. Cilj zakonodavca je da potakne i poslodavce i radnike da što je dulje moguće ostanu na tržištu rada. S druge strane to ne priječi zaposlenike da ostvare pravo na punu mirovinu i nakon 65. godine života sukladno drugim, specijalnim propisima. Činjenica je (koju neki ne mogu ili ne žele sagledati) da postoji veliki broj nastavnika koji opravdano žele produžiti radni odnos i nakon navršene 65. godine života, bez provođenja složenog, dugotrajnog i neizvjesnog postupka ocjene izvrsnosti. Pošto su i po sadašnjim zakonodavnim rješenjima nastavnici mogli ostati raditi i nakon navršene 65. pa i nakon 67. godine života (a teoretski i nakon navršene 70. godine života) ne vidim kako bi predloženo rješenje sada moglo izazvati neke nove ili dodatne probleme kod planiranih napredovanja i zapošljavanja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
601 | INSTITUT DRUŠTVENIH ZNANOSTI IVO PILAR | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 113. | U slučaju poslijediplomskog specijalistički studij riječ je o omaški jer je očito da naziv nije izmijenjen. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju. |
602 | INSTITUT DRUŠTVENIH ZNANOSTI IVO PILAR | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 48. | Nije jasno što se misli pod pojmom „rokovi za izbor“. Predlažemo da se specificira je li riječ o „reizboru“, ili se misli na rokove iz članka 43. ili općenito na mirovanje bilo kojih rokova koji se spominju u tekst Nacrta Zakona. | Primljeno na znanje | Misli se na sve rokove. |
603 | INSTITUT DRUŠTVENIH ZNANOSTI IVO PILAR | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 43. | Nejasna je formulacija: Iznimno, Predlažemo da se točnije navede na što se "Iznimno" odnosi tj. koji su to posebni kriteriji propisani pravilnikom koji donosi ministar. | Primljeno na znanje | U prijedlogu Zakona ne postoji pojam ‘iznimno’ u kontekstu ovog komentara. |
604 | INSTITUT DRUŠTVENIH ZNANOSTI IVO PILAR | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 40. | S obzirom da se u Nacrtu Zakona više ne spominju raspoloživi koeficijenti koji su do sada omogućavali zapošljavanje, uz suglasnost Ministarstva, nego se uvodi „slobodno radno mjesto“ predlažemo da se u Zakonu ponudi "definiciju" slobodnog radnog mjesta ili da se barem specificira kojim aktom će se to definirati i regulirati. Smatramo da je potrebno definirati mogućnosti i uvjete premještaja znanstvenika između različitih znanstvenih ustanova (npr. mogućnosti prijenosa dosadašnjih „koeficijenata“ odnosno slobodnog znanstvenog radnog mjesta iz jedne znanstvene ustanove u drugu). | Primljeno na znanje | Odlukom Vlade Republike Hrvatske propisuje se obveza ishođenja prethodne suglasnosti za zapošljavanje u javnim službama prije raspisivanja javnih natječaja. Pod slobodno radno mjesto misli se na ono radno mjesto koje je oslobođeno/nije popunjeno, a nalazi se u pravilniku kojim je propisan broj i vrsta radnih mjesta. Prijenos koeficijenata je moguć uz suglasnost obje znanstvene ustanove nakon odobrenja Ministarstva. |
605 | Sveučilište u Dubrovniku | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 100. | Predlaže se u članku 100. stavku 1. izmijeniti podstavak 6. na način da sada glasi: „ 6. poticanje mobilnosti te međunarodne i međuinstitucionalne suradnje“ | Djelomično prihvaćen | Točka 6. stavka 1. članka 100. prijedloga Zakona uredit će se na način da glasi: poticanje međunarodne mobilnosti i međunarodne međuinstitucionalne suradnje s posebnom podrškom uključivanju u mreže sveučilišta u sklopu inicijative europskih sveučilišta. |
606 | Sveučilište u Dubrovniku | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 71. | S obzirom da prema dosadašnjoj praksi visoka učilišta ponekad povjeravaju nositeljstvo na kolegijima nastavnicima izabranim u naslovna znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna ili nastavna zvanja, predlaže se preformulirati članak 71. stavak 9. na način da glasi: „Visoko učilište može povjeriti izvedbu najviše 25 % nastave na kolegiju stručnjacima iz prakse, uz uvjet da osnovni dio kolegija izvode nastavnici izabrani na znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna ili nastavna radna mjesta odnosno naslovni nastavnici“. | Djelomično prihvaćen | Predmetno će se urediti propisima o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju. |
607 | Sveučilište u Dubrovniku | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 59. | U članku 59. stavku 3. u prvoj rečenici iza riječi „studij“ predlaže se dodati riječi „ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij“. | Djelomično prihvaćen | Stavak 3. će se nadopuniti. |
608 | Sveučilište u Dubrovniku | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 44. | Predlaže se u članku 44. utvrditi prava i obveze višeg asistenta. Uz navedeno, imajući u vidu asistente u umjetničkom području, predlaže se u članku 44. stavku 3. podstavku 3. iza riječi „znanstvenim“ dodati riječi „umjetničkim“. | Djelomično prihvaćen | Članak će se dopuniti na način da se utvrde prava i obveze višeg asistenta. Vezano uz predloženu dopunu točke 3. stavka 3. članka 44. prijedloga Zakona predlagatelj je mišljenja da je isto obuhvaćeno točkom 2. istog stavka. |
609 | Ozren Jureković | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 71. | Pretpostavljam da je previdom autora Nacrta Zakona u članku 71. stavak 9. zaboravljeno uključiti i osobe izabrane u naslovna zvanja. Zato predlažem da se članak 71. stavak 9. izmijeni i da glasi: Visoko učilište može povjeriti izvedbu najviše 25 % nastave na kolegiju stručnjacima iz prakse, uz uvjet da osnovni dio kolegija izvode osobe izabrane na znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna, nastavna radna mjesta ili osobe izabrane u naslovna zvanja. | Djelomično prihvaćen | Predmetno će se urediti propisima o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju. |
610 | Sveučilište u Dubrovniku | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 10. | Predlaže se u članku 10. stavku 3. kao sastavnice bez pravne osobnosti dodati fakultet ili umjetničku akademiju bez pravne osobnosti. Prijedlog tog izmijenjenog stavka glasio bi: „(3) Sveučilište kao sastavnicu bez pravne osobnosti može osnovati fakultet, umjetničku akademiju, odjel, institut, centar, zavod ili drugu ustrojstvenu jedinicu sveučilišta.“ | Djelomično prihvaćen | Članak 10. će se urediti na način da će se fakultet odnosno umjetnička akademija moći osnovati kao sastavnica bez pravne osobnosti. |
611 | Ured pučke pravobraniteljice | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 48. | U stavku 1. navedenog članka nejasno je što što se podrazumijeva pod „rokovima za izbor“ na radno mjestu. Obzirom da bi time trebali biti obuhvaćeni i rokovi za reizbor, isto je potrebno i navesti u navedenoj odredbi. Vezano uz stavak 2. i uvjete za produljenje suradnikovog ugovora o radu na određeno vrijeme, potrebno je definirati je li riječ o svakom bolovanju ili, kao što je to definirano u stavku 1., bolovanju duljem od tri mjeseca. Trenutna stipulacija podrazumijeva svako bolovanje. | Djelomično prihvaćen | Stavak 1. će se urediti u odnosu na rokove. Stavak 2. je jasan u odnosu na bolovanje. |
612 | Sandra Lovrenčić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 76. | Stavak 2. treba promijeniti da se druga rečenica briše ili da se iza radnom odnosu doda „na neodređeno vrijeme“, iako je i to upitno s obzirom na prethodne argumente. Obrazloženje: Nastavno na prethodne argumente, studentski rad u struci omogućava stjecanje dodatnog iskustva. U nekim strukama (npr. informatika, računarstvo) studenti mogu obavljati studentske poslove u punoj satnici s vrlo visokim iznosom primanja uz studentski ugovor, dok u drugim strukama to nije moguće. U nekim strukama (npr. učitelji, nastavnici) studenti često povremene poslove obavljaju u javnom sektoru gdje eventualno mogu dobiti ugovor o djelu, a uglavnom ugovor o radu, čak i kad odrađuju zamjenu na nekoliko tjedana, i to s vrlo niskom satnicom. Prelazak u status izvanrednog studenta zbog nekoliko tjedana zamjena, jer nema drugačije mogućnosti zapošljavanja je diskriminatoran. Za vrijeme radnog odnosa trebalo bi ograničiti studentska prava. | Djelomično prihvaćen | Članak 76. urediti će se u odnosu na mogućnost radnog odnosa i za redovite studente. |
613 | Ozren Jureković | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 75. | Razumljiva je potreba nadležnih tijela za vođenje pouzdanih evidencija i kolekcija podataka na nacionalnoj razini. Nije primjereno zbog toga zakonom obvezivati sva visoka učilišta na korištenje jednog određenog informacijskog sustava te ga još i imenovati u Zakonu. Pojedina visoka učilišta koriste različite informacijske sustave za podršku akademskim, administrativnim, poslovnim i drugim procesima te ih Zakon u tome ne bi trebao onemogućavati niti sputavati. Zato prikupljanje potrebnih podataka za vođenje propisanih evidencija i kolekcija podataka treba promatrati odvojeno od informacijskih sustava koje visoka učilišta koriste za podršku svojim procesima. Smatram da bi bilo primjereno da nadležna tijela propišu: • potrebne evidencije, kolekcije podataka i dinamiku njihove dostave • formate u kojima se te evidencije i kolekcije podataka trebaju dostavljati u elektronskom obliku • izraditi nacionalni sustav za prikupljanje, pohranu i obradu prikupljenih podataka • razviti, „interface“ za preuzimanje evidencija i kolekcija podataka u propisanim formatima koji će biti dostupan svim visokim učilištima. Tako će nadležna tijela raspolagati s potrebnim evidencijama i kolekcijama podataka, a visoka učilišta koja to žele, moći će koristiti vlastite informacijske sustave kojima rješavaju svoje akademske, administrativne, poslovne i druge procese. Predlažem promjenu teksta članka 75. stavak 1. kako slijedi: Visoka učilišta elektronički vode evidencije i zbirke podataka, posebno evidenciju uspješnosti ostvarenih ishoda učenja studenata te obrađuju prikupljene osobne i druge podatke u svrhu obavljanja nastavne djelatnosti. MZO će uspostavu i održavati nacionalnu evidenciju i zbirke podataka u visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti zajedno sa sučeljem za prihvat podataka u propisanom formatu od visokih učilišta. Visoka učilišta obavezna su u propisanoj dinamici i formatima, putem navedenog sučelja, dostavljati tražene podatke u digitalnom obliku (upload). | Djelomično prihvaćen | Stavak 1. će se urediti na način da se omogući interoperabilnost evidencija. |
614 | LUKA PACEK | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Protivimo se Prijedlogu Zakona budući da diskriminira studente i njihova prava, a studentima ne daje niti jedno rješenje s obzirom na probleme s kojima se sveukupna studentska populacija susreće. 1. Želimo pravo na redoviti studij i radni odnos te samostalni rad u obrtu (start-up) Čl 76. st 2. gdje se studentima ne daje mogućnost zapošljavanja ako studiraju na instituciji koja nema izvanredni studij. 2. Želimo slobodnu studentsku godinu Što se same diskriminacije tiče imamo mogućnost da prof. uzimaju slobodnu godinu, a studenti ne. Način i uvjeti su pobliže definirani novim čl 77. st. 8 3. Želimo biranje uvjeta jednog ponavljanja studijske godine Nerazumijevanje vladajućih prema studentima se očituje u čl. 77. st. 4., gdje se sve studente koji imaju programsku povezanost na svojim institutima stavlja u situaciju da im se ne osigurava pravo drugog upisa svakog predmeta. | Djelomično prihvaćen | Članak 76. će biti uređen u odnosu na pravo radnog odnosa. U odnosu na slobodnu godinu isto je uređeno institutom mirovanja prava i obveza. U odnosu na upis akademske godine članak 68. će se urediti. |
615 | Renato Mačukatić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE | Djelomično prihvaćen | Članak 74. i članak 113. će se urediti. Pristup specijalističkom studiju omogućen je i osobama koje posjeduju kvalifikaciju razine 7.st. člankom 61.st.4. prijedloga Zakona. |
616 | Ana-Marija Ferenčak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Protivimo se Prijedlogu Zakona budući da diskriminira studente i njihova prava, a studentima ne daje niti jedno rješenje s obzirom na probleme s kojima se sveukupna studentska populacija susreće. 1. Želimo pravo na redoviti studij i radni odnos te samostalni rad u obrtu (start-up) Čl 76. st 2. gdje se studentima ne daje mogućnost zapošljavanja ako studiraju na instituciji koja nema izvanredni studij. 2. Želimo slobodnu studentsku godinu Što se same diskriminacije tiče imamo mogućnost da prof. uzimaju slobodnu godinu, a studenti ne. Način i uvjeti su pobliže definirani novim čl 77. st. 8 3. Želimo biranje uvjeta jednog ponavljanja studijske godine Nerazumijevanje vladajućih prema studentima se očituje u čl. 77. st. 4., gdje se sve studente koji imaju programsku povezanost na svojim institutima stavlja u situaciju da im se ne osigurava pravo drugog upisa svakog predmeta. | Djelomično prihvaćen | Članak 76. će biti uređen u odnosu na pravo radnog odnosa. U odnosu na slobodnu godinu isto je uređeno institutom mirovanja prava i obveza. U odnosu na upis akademske godine članak 68. će se urediti. |
617 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 58. | Prijedlog uz čl. 58.-61.: Uz članke 58.-61. o svakom studiju kao odgovarajući novi stavak, za prijediplomski studij (čl. 58.) u novi stavak (6.), diplomski (čl. 59.) u novi stavak (5), integrirani (čl. 60.) u novi stavak (6.), te specijalistički (čl. 61.) u novi stavak (6.) staviti: Nositelj studija obvezan je ocjenski rad kojim se završava studij učiniti dostupnim javnosti objavom u institucijskom, sveučilišnom i nacionalnom repozitoriju u roku 30 dana od dana obrane. OBRAZLOŽENJE uz svaku dopunu članka novim stavkom: U nacrtu prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti više ne postoje odredbe o obveznom objavljivanju ocjenskih (krovni pojam za sve završne radove na različitim studijima) radova studenata, niti obveze visokog učilišta za objavu istih, kao što je u postojećem Zakonu u čl. 83. "Uvjeti za završetak studija", st. 11. (iako je i ta postojeća autorskopravno nedorečena, s ustanovljavanjem obveze učilišta, koja zapravo nisu nositelj autorskog prava). U nacrtu prijedloga ostala je samo pojednostavnjena odredba za doktorate u čl. 62. (7) "Nositelj doktorskog studija obvezan je doktorski rad učiniti dostupnim javnosti objavom na mrežnim stranicama najmanje 30 dana prije obrane doktorskog rada. Nositelj doktorskog studija dužan je objaviti doktorski rad u roku 30 dana od dana obrane na nacionalnom repozitoriju". S obzirom na to da novi Zakon o autorskom pravu i drugim srodnim pravima koji bi se u nedostatku postojeće odredbe mogao primjenjivati, u čl. 111. određuje tek da će visoko učilište odrediti pravila i u vezi s tim tek dodatno kako se student ne može protiviti objavi u javnoj bazi NSK, a koja sada ovisi o proizvoljnoj odluci/pravilima/ugovaranju visokog učilišta, to se pitanje ovim nacrtom prijedloga ostavlja podreguliranim. Cijeli sustav postojećih obveza i repozitorija, nesavršen kakav je bio, s obzirom na to da i takav nije propisao stvarne obveze na strani nositelja prava (studenata), sada se gotovo potpuno prepustio, putem Zakona o autorskom pravu i drugim srodnim pravima, visokim učilištima, tako da donose pravila kakva požele, te objavljuju radove kako žele (ili ih ne objavljuju). Tako neka mogu propisati da neće objavljivati pune tekstove, a neka druga, npr. već u praksi, da uzimaju "sva" prava, što bi, tako nestručno propisano, uključivalo čak i moralna i imovinska. Primjer za ovo drugo: fakultet za menadžment u turizmu kaže da je "nositelj SVIH prava intelektualnog vlasništva u odnosu na radove koje student izradi..." https://www.fmtu.uniri.hr/images/ured_za_studente/nastavak_studija/2021-22/Ugovor_izvanredni_PETU_Zabok_WEB.docx Stajališta smo da se, pogotovo s već sada više godina uznapredovalim sustavom nacionalnih i sveučilišnih repozitorija Dabar, s postojećom praksom, koja iako varira, ipak daje neke smjernice i obveze, nastavi. Ako se obveza ne može (jer niti u Zakonu o autorskom pravu i drugim srodnim pravima to nije napravila) staviti na teret onih koje bi zapravo trebala obvezivati (studenti), onda bi u najmanju ruku trebalo nastaviti s praksom obvezivanja ustanova, makar zakonodavstvo i ne propisivalo izravne sankcije za kršenje te obveze. | Djelomično prihvaćen | Predloženo će se urediti člankom 57. |
618 | JOSIPA RUNJE | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Protivimo se Prijedlogu Zakona budući da diskriminira studente i njihova prava, a studentima ne daje niti jedno rješenje s obzirom na probleme s kojima se sveukupna studentska populacija susreće. 1. Želimo pravo na redoviti studij i radni odnos te samostalni rad u obrtu (start-up) Čl 76. st 2. gdje se studentima ne daje mogućnost zapošljavanja ako studiraju na instituciji koja nema izvanredni studij. 2. Želimo slobodnu studentsku godinu Što se same diskriminacije tiče imamo mogućnost da prof. uzimaju slobodnu godinu, a studenti ne. Način i uvjeti su pobliže definirani novim čl 77. st. 8 3. Želimo biranje uvjeta jednog ponavljanja studijske godine Nerazumijevanje vladajućih prema studentima se očituje u čl. 77. st. 4., gdje se sve studente koji imaju programsku povezanost na svojim institutima stavlja u situaciju da im se ne osigurava pravo drugog upisa svakog predmeta. | Djelomično prihvaćen | Članak 76. će biti uređen u odnosu na pravo radnog odnosa. U odnosu na slobodnu godinu isto je uređeno institutom mirovanja prava i obveza. U odnosu na upis akademske godine članak 68. će se urediti. |
619 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 51. | Članak 51. (1) Na javnom visokom učilištu nastavniku prestaje ugovor o radu radi odlaska u mirovinu istekom akademske godine u kojoj je navršio 67 godina života. Na javnom znanstvenom institutu znanstveniku prestaje ugovor o radu radi odlaska u mirovinu istekom kalendarske godine u kojoj je navršio 67 godina života. Komentar: Ne postoji razlog da i ostale VSS struke u visokoškolskim i znanstvenim ustanovama ne bi radile do navršene 67 godine, naročito kolegice/lege s doktoratom i/li višim knjižničarskim zvanjima. | Djelomično prihvaćen | Stavak 1. će se urediti. Napominje se da se na osobe na radnim mjestima izvan radnog mjesta nastavnika u okviru ovog prijedloga Zakona i stavka 1. primjenjuju opći propisi u radu u odnosu na prestanak ugovora o radu radi odlaska u mirovinu. |
620 | Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 48. | U stavku 1. sugeriramo da se jasno navede da se misli na rokove za izbor odnosno reizbor na radno mjesto. Nejasno je koji je to rok koji suradnik ima za izbor na radno mjesto, a koji bi trebao prestati teći sukladno članku 48. stavku 1. Također, umjesto „rodiljskog dopusta“ trebalo bi stajati „rodiljni odnosno roditeljski dopust“ što su kategorije rodiljnih i roditeljskih potpora propisane posebnim propisom. Bolovanje bi se u zakonu trebalo nazivati „privremena nesposobnost za rad. U stavku 2. pretpostavljamo kako se također mislio na bolovanja dulja od tri mjeseca, a ne na bolovanja bilo kojeg kraćeg trajanja. | Djelomično prihvaćen | Stavak 1. će se urediti. |
621 | Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 39. | Nejasno je zašto Prijedlog Zakona govori o „kriterijima“, a ne uvjetima za izbor na radna mjesta. Naime, ako uzmemo da zakon određuje da bi Nacionalno vijeće bilo ovlašteno propisati samo „kriterije“ za izbor na radno mjesto (način, svojstvo po kojem se nešto ocjenjuje, mjeri), tada bi to značilo da ono zaista samo kriterije i može propisati, a ne i konkretne uvjete koje je potrebno ispuniti za izbor na radno mjesto. Npr. kriterij za izbor na sva radna mjesta je određeni stupanj obrazovanja, međutim konkretan uvjet za pojedino radno mjesto može se razlikovati po tom kriteriju – npr. može biti srednja stručna sprema, visoka stručna sprema, magisterij, doktorat. Nadalje, kriterij je primjerice autorstvo znanstvenih/stručnih radova određene kvalitete, ali uvjet je točno određen broj radova potreban za izbor na pojedino radno mjesto i razlikuje se za svako radno mjesto. Dakle, ispravno bi bilo govoriti o propisivanju uvjeta za izbor na određeno radno mjesto. Iz stipulacije ovog članka, kao i drugih članaka ovog Zakona, dalo bi se zaključivati da su ustanove obvezne propisati dodatne kriterije za izbor na radno mjesto, ali to bi trebalo decidirano napisati, ako se to htjelo, kako ne bi bilo različitih interpretacija. U stavku 6. koriste se dva termina: natprosječno uspješan student i posebno uspješan student. Teoretski, natprosječno uspješan student ne mora ujedno biti posebno uspješan, u okolnostima kad je prosjek (uspješnosti) studenata relativno nizak. Potrebno ujednačiti nazivlje. Također, ako je neka osoba još uvijek student, znači da nije diplomirala pa se ne može izabrati na radno mjesto asistenta. Treba stajati: Na suradničko radno mjesto može se izabrati osoba (a ne student) koja je završila diplomski studij s posebnim uspjehom (ili nešto slično). Suradnička radna mjesta višeg asistenta treba preciznije definirati, jer iz stavka 7. ovog članka proizlazi da bi se bilo koja osoba koja je doktorirala, mogla zaposliti na navedenom radnom mjestu, neovisno od prethodnog rada na različitim radnim mjestima u sustavu. Npr. može li se više puta biti viši asistent? Može li se kao viši asistent zaposliti osoba kojoj je prestao radni odnos jer nije ispunila uvijete za reizbor npr. za radno mjesto docenta? U odnosu na stavak 8. posebno naglašavamo potrebu propisivanja prijelaznog perioda, odnosno potrebu propisivanja obveze Nacionalnom vijeću da prilikom propisivanja Nacionalnih sveučilišnih, znanstvenih i umjetničkih uvjeta predvidi primjereno vremensko razdoblje između objave novih Nacionalnih sveučilišnih, znanstvenih i umjetničkih kriterija i njihovog stupanja na snagu. Naime, s obzirom da se sukladno čl. 110. st. 1. prijedloga Zakona rokovi za izbor odnosno reizbor nastavnika počinju računati danom izbora ili reizbora na radno mjesto, pojedini će se zaposlenici u trenutku donošenja novih kriterija naći u situaciji da im je preostalo još vrlo malo vremena za prilagodbu novim kriterijima, a koji im do tog trenutka nisu bili poznati. Propisivanjem primjerenog prijelaznog razdoblja omogućio bi se dovoljan vremenski period svim zaposlenicima za prilagodbu novim kriterijima, odnosno omogućila bi se produljena primjena do tada važećih kriterija čime bi se na pravičan način omogućio izbor odnosno reizbor zaposlenicima koji su svoj rad obavljali prema tim kriterijima uz poštivanje načela pravne sigurnosti, pravne izvjesnosti i pravne predvidljivosti. | Djelomično prihvaćen | Stavci 6. i 7. članka 39. prijedloga Zakona doradit će se. Predlagatelj je mišljenja kako nije moguće zakonom propisati prijelazni period stupanja na snagu Nacionalnih sveučilišnih, znanstvenih i umjetničkih kriterija. Stupanje na snagu Nacionalnih sveučilišnih, znanstvenih i umjetničkih kriterija propisuje se istima. |
622 | Martina Miškulin | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 14. | U članku 14. stavak 5. točka 4. dodati iza riječi „drugom pravnom osobom“ dodati i „i klinikom“ izvan sveučilišta. | Djelomično prihvaćen | Točka 4. će se urediti. |
623 | Tonko Kovačević | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 71. | U stavku 9 mislim da je potrebno navesti i osobe izabrana u naslovna nastavna zvanja. | Djelomično prihvaćen | Predmetno će se urediti propisima o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju. |
624 | KRISTINA BAZINA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Protivimo se Prijedlogu Zakona budući da diskriminira studente i njihova prava, a studentima ne daje niti jedno rješenje s obzirom na probleme s kojima se sveukupna studentska populacija susreće. 1. Želimo pravo na redoviti studij i radni odnos te samostalni rad u obrtu (start-up) Čl 76. st 2. gdje se studentima ne daje mogućnost zapošljavanja ako studiraju na instituciji koja nema izvanredni studij. 2. Želimo slobodnu studentsku godinu Što se same diskriminacije tiče imamo mogućnost da prof. uzimaju slobodnu godinu, a studenti ne. Način i uvjeti su pobliže definirani novim čl 77. st. 8 3. Želimo biranje uvjeta jednog ponavljanja studijske godine Nerazumijevanje vladajućih prema studentima se očituje u čl. 77. st. 4., gdje se sve studente koji imaju programsku povezanost na svojim institutima stavlja u situaciju da im se ne osigurava pravo drugog upisa svakog predmeta. | Djelomično prihvaćen | Članak 76. će biti uređen u odnosu na pravo radnog odnosa. U odnosu na slobodnu godinu isto je uređeno institutom mirovanja prava i obveza. U odnosu na upis akademske godine članak 68. će se urediti. |
625 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 62. | Ili nadopuniti čl. 58, 59, 60, 61 i 62, tj. uz svaku pojedinu vrstu studija, korigirati predloženi 7. stavak. (7) Nositelj doktorskog studija obvezan je doktorski rad trajno pohraniti i objaviti u otvorenom pristupu putem institucijskog repozitorija visokog učilišta te im osigurati trajnu pohranu i otvoreni pristup i putem odgovarajućeg nacionalnog repozitorija Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Visoko učilište koje pohranjuje tiskane primjerke doktorskih radova dužno je osigurati da se jedan tiskani primjerak doktorskog rada dostavi Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. | Djelomično prihvaćen | Predloženo će se urediti člankom 57. |
626 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 61. | Ili nadopuniti čl. 58, 59, 60, 61 i 62, tj. uz svaku pojedinu vrstu studija, dodati novi stavak. (6) Visoka učilišta dužna su specijalističke radove trajno pohraniti i objaviti u otvorenom pristupu putem institucijskog repozitorija visokog učilišta te im osigurati trajnu pohranu i otvoreni pristup i putem odgovarajućeg nacionalnog repozitorija Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. | Djelomično prihvaćen | Predloženo će se urediti člankom 57. |
627 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 60. | Ili nadopuniti čl. 58, 59, 60, 61 i 62, tj. uz svaku pojedinu vrstu studija, dodati novi stavak. (6) Visoka učilišta dužna su diplomske radove trajno pohraniti i objaviti u otvorenom pristupu putem institucijskog repozitorija visokog učilišta te im osigurati trajnu pohranu i otvoreni pristup i putem odgovarajućeg nacionalnog repozitorija Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. | Djelomično prihvaćen | Predloženo će se urediti člankom 57. |
628 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 59. | Ili nadopuniti čl. 58, 59, 60, 61 i 62, tj. uz svaku pojedinu vrstu studija, dodati novi stavak. (5) Visoka učilišta dužna su diplomske radove trajno pohraniti i objaviti u otvorenom pristupu putem institucijskog repozitorija visokog učilišta te im osigurati trajnu pohranu i otvoreni pristup i putem odgovarajućeg nacionalnog repozitorija Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. | Djelomično prihvaćen | Predloženo će se riješiti člankom 57. |
629 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 58. | Ili nadopuniti čl. 58, 59, 60, 61 i 62, tj. uz svaku pojedinu vrstu studija, dodati novi stavak. (6) Visoka učilišta dužna su završne radove trajno pohraniti i objaviti u otvorenom pristupu putem institucijskog repozitorija visokog učilišta te im osigurati trajnu pohranu i otvoreni pristup i putem odgovarajućeg nacionalnog repozitorija Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. | Djelomično prihvaćen | Predloženo će se riješiti člankom 57. |
630 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 57. | Komentari i obrazloženja: Slijedeći načela otvorene znanosti te već utvrđene dobre prakse utemeljene na odredbama postojećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (čl. 83, st. 11) neophodno je obvezu pohrane ocjenskih radova u otvorenom pristupu u institucijskim i nacionalnim repozitorijima uvrstiti i u tekst novoga Zakona. Na taj će se način tekst i odredbe novoga Zakona uskladiti i s odredbama Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima (čl. 111) koje se odnose na obvezu omogućivanja javne dostupnosti. Također, neophodno je uz termin „nacionalni repozitorij“ navoditi Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu kao ustanovu odgovornu za nacionalni repozitorij. Predlaže se ili uvrstiti novi stavak u čl. 57: (7) Visoka učilišta dužna su završne, diplomske, specijalističke i doktorske radove trajno pohraniti i objaviti u otvorenom pristupu putem institucijskog repozitorija visokog učilišta te im osigurati trajnu pohranu i otvoreni pristup i putem odgovarajućeg nacionalnog repozitorija Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Visoko učilište dužno je osigurati da se jedan tiskani primjerak doktorskog rada dostavi Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. | Djelomično prihvaćen | Članak 57. će se urediti na način da se uvede obveza objavljivanja završnih radova u nacionalnom repozitoriju. |
631 | Zrinka Birin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Protivimo se Prijedlogu Zakona budući da diskriminira studente i njihova prava, a studentima ne daje niti jedno rješenje s obzirom na probleme s kojima se sveukupna studentska populacija susreće. 1. Želimo pravo na redoviti studij i radni odnos te samostalni rad u obrtu (start-up) Čl 76. st 2. gdje se studentima ne daje mogućnost zapošljavanja ako studiraju na instituciji koja nema izvanredni studij. 2. Želimo slobodnu studentsku godinu Što se same diskriminacije tiče imamo mogućnost da prof. uzimaju slobodnu godinu, a studenti ne. Način i uvjeti su pobliže definirani novim čl 77. st. 8 3. Želimo biranje uvjeta jednog ponavljanja studijske godine Nerazumijevanje vladajućih prema studentima se očituje u čl. 77. st. 4., gdje se sve studente koji imaju programsku povezanost na svojim institutima stavlja u situaciju da im se ne osigurava pravo drugog upisa svakog predmeta. | Djelomično prihvaćen | Članak 76. će biti uređen u odnosu na pravo radnog odnosa. U odnosu na slobodnu godinu isto je uređeno institutom mirovanja prava i obveza. U odnosu na upis akademske godine članak 68. će se urediti. |
632 | Borna Branimir Vuković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Protivimo se Prijedlogu Zakona budući da diskriminira studente i njihova prava, a studentima ne daje niti jedno rješenje s obzirom na probleme s kojima se sveukupna studentska populacija susreće. 1. Želimo pravo na redoviti studij i radni odnos te samostalni rad u obrtu (start-up) Čl 76. st 2. gdje se studentima ne daje mogućnost zapošljavanja ako studiraju na instituciji koja nema izvanredni studij. 2. Želimo slobodnu studentsku godinu Što se same diskriminacije tiče imamo mogućnost da prof. uzimaju slobodnu godinu, a studenti ne. Način i uvjeti su pobliže definirani novim čl 77. st. 8 3. Želimo biranje uvjeta jednog ponavljanja studijske godine Nerazumijevanje vladajućih prema studentima se očituje u čl. 77. st. 4., gdje se sve studente koji imaju programsku povezanost na svojim institutima stavlja u situaciju da im se ne osigurava pravo drugog upisa svakog predmeta. | Djelomično prihvaćen | Članak 76. će biti uređen u odnosu na pravo radnog odnosa. U odnosu na slobodnu godinu isto je uređeno institutom mirovanja prava i obveza. U odnosu na upis akademske godine članak 68. će se urediti. |
633 | TOMISLAV KLARICA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Protivimo se Prijedlogu Zakona budući da diskriminira studente i njihova prava, a studentima ne daje niti jedno rješenje s obzirom na probleme s kojima se sveukupna studentska populacija susreće. 1. Želimo pravo na redoviti studij i radni odnos te samostalni rad u obrtu (start-up) Čl 76. st 2. gdje se studentima ne daje mogućnost zapošljavanja ako studiraju na instituciji koja nema izvanredni studij. 2. Želimo slobodnu studentsku godinu Što se same diskriminacije tiče imamo mogućnost da prof. uzimaju slobodnu godinu, a studenti ne. Način i uvjeti su pobliže definirani novim čl 77. st. 8 3. Želimo biranje uvjeta jednog ponavljanja studijske godine Nerazumijevanje vladajućih prema studentima se očituje u čl. 77. st. 4., gdje se sve studente koji imaju programsku povezanost na svojim institutima stavlja u situaciju da im se ne osigurava pravo drugog upisa svakog predmeta. | Djelomično prihvaćen | Članak 76. će biti uređen u odnosu na pravo radnog odnosa. U odnosu na slobodnu godinu isto je uređeno institutom mirovanja prava i obveza. U odnosu na upis akademske godine članak 68. će se urediti. |
634 | Ante Juričev - Martinčev | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Protivimo se Prijedlogu Zakona budući da diskriminira studente i njihova prava, a studentima ne daje niti jedno rješenje s obzirom na probleme s kojima se sveukupna studentska populacija susreće. 1. Želimo pravo na redoviti studij i radni odnos te samostalni rad u obrtu (start-up) Čl 76. st 2. gdje se studentima ne daje mogućnost zapošljavanja ako studiraju na instituciji koja nema izvanredni studij. 2. Želimo slobodnu studentsku godinu Što se same diskriminacije tiče imamo mogućnost da prof. uzimaju slobodnu godinu, a studenti ne. Način i uvjeti su pobliže definirani novim čl 77. st. 8 3. Želimo biranje uvjeta jednog ponavljanja studijske godine Nerazumijevanje vladajućih prema studentima se očituje u čl. 77. st. 4., gdje se sve studente koji imaju programsku povezanost na svojim institutima stavlja u situaciju da im se ne osigurava pravo drugog upisa svakog predmeta. | Djelomično prihvaćen | Članak 76. će biti uređen u odnosu na pravo radnog odnosa. U odnosu na slobodnu godinu isto je uređeno institutom mirovanja prava i obveza. U odnosu na upis akademske godine članak 68. će se urediti. |
635 | Lucija Radin-Mačukat | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Protivimo se Prijedlogu Zakona budući da diskriminira studente i njihova prava, a studentima ne daje niti jedno rješenje s obzirom na probleme s kojima se sveukupna studentska populacija susreće. 1. Želimo pravo na redoviti studij i radni odnos te samostalni rad u obrtu (start-up) Čl 76. st 2. gdje se studentima ne daje mogućnost zapošljavanja ako studiraju na instituciji koja nema izvanredni studij. 2. Želimo slobodnu studentsku godinu Što se same diskriminacije tiče imamo mogućnost da prof. uzimaju slobodnu godinu, a studenti ne. Način i uvjeti su pobliže definirani novim čl 77. st. 8 3. Želimo biranje uvjeta jednog ponavljanja studijske godine Nerazumijevanje vladajućih prema studentima se očituje u čl. 77. st. 4., gdje se sve studente koji imaju programsku povezanost na svojim institutima stavlja u situaciju da im se ne osigurava pravo drugog upisa svakog predmeta. | Djelomično prihvaćen | Članak 76. će biti uređen u odnosu na pravo radnog odnosa. U odnosu na slobodnu godinu isto je uređeno institutom mirovanja prava i obveza. U odnosu na upis akademske godine članak 68. će se urediti. |
636 | Ivan Pavao Boras | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Protivimo se Prijedlogu Zakona budući da diskriminira studente i njihova prava, a studentima ne daje niti jedno rješenje s obzirom na probleme s kojima se sveukupna studentska populacija susreće. 1. Želimo pravo na redoviti studij i radni odnos te samostalni rad u obrtu (start-up) Čl 76. st 2. gdje se studentima ne daje mogućnost zapošljavanja ako studiraju na instituciji koja nema izvanredni studij. 2. Želimo slobodnu studentsku godinu Što se same diskriminacije tiče imamo mogućnost da prof. uzimaju slobodnu godinu, a studenti ne. Način i uvjeti su pobliže definirani novim čl 77. st. 8 3. Želimo biranje uvjeta jednog ponavljanja studijske godine Nerazumijevanje vladajućih prema studentima se očituje u čl. 77. st. 4., gdje se sve studente koji imaju programsku povezanost na svojim institutima stavlja u situaciju da im se ne osigurava pravo drugog upisa svakog predmeta. Ivan-Pavao Boras Predsjednik Studentskog zbora sveučilišta u Zagrebu | Djelomično prihvaćen | Članak 76. će biti uređen u odnosu na pravo radnog odnosa. U odnosu na slobodnu godinu isto je uređeno institutom mirovanja prava i obveza. U odnosu na upis akademske godine članak 68. će se urediti. |
637 | Institut za filozofiju | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 87. | Smatramo da bi uz riječi “sedam redovitih profesora ili redovitih profesora u trajnom izboru” trebalo dodati “(od kojih je najmanje jedan iz umjetničkog područja)”. Isto bi trebalo dodati u čl. 87. st. 4. | Djelomično prihvaćen | Članak 87. stavak 1. prijedloga Zakona dopunit će se na način da je najmanje jedan član iz umjetničkog područja. |
638 | Institut za filozofiju | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 83. | St. 1. Predlažemo da se riječi “u znanstvenom području društvenih i humanističkih znanosti” zamijene riječima “u znanstvenim područjima društvenih i humanističkih znanosti”, s obzirom na to da je riječ o dvama različitim znanstvenim područjima. St. 2. Predlažemo da se formulacija “stekla nova znanja o temeljnim načelima fenomena i vidljivih činjenica” zamijeni formulacijom “utvrdile činjenice i zakonitosti po kojima se one događaju”. | Djelomično prihvaćen | Stavak 1. članka 83. prijedloga Zakona će se doraditi. Predlagatelj je mišljenja da se defincija temeljnog znanstvenog istraživanja ne treba mijenjati. |
639 | Dario Novinc | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 76. | Stavak 2. potrebno je promijeniti tako da on vrijedi samo u situaciji gdje studij koji pohađa uistinu i postoji u varijanti izvanrdenog studija. Nema nikakve potrebe da studenti koji se nalaze na redovitim studijima moraju birati između ostvarivanju svog dohotka na način koji je njima prihvatljiv i nastavka studija. Ovo još manje ima smisla ako student može preko studentskog ugovora odrađivati iste sate koje je odrađivao dok je bio u radnom odnosu, ali bez beneficija koje mu radni odnos donosi. Smatram da bi se studentima koji pohađaju redoviti studij i nemaju izbor izvanrednog studija trebala pružiti mogućnost odricanja od studentskih prava u slučaju da ostvare radni odnos ili obavljaju samostalnu djelatnost. | Djelomično prihvaćen | Članak 76. će se urediti. |
640 | Stjepan Ćurčić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 76. | Stavak 2. potrebno je promijeniti da glasi: "Student u redovitom statusu studira u sklopu pune nastavne satnice te ima sva prava i obveze iz studentskog standarda. Student u redovitom statusu ne može biti u radnom odnosu niti obavljati samostalnu djelatnost obrta ili drugog slobodnog zanimanja. Iznimno, student ima mogućnost odricanja subvencioniranog studiranja u svrhu obavljanja navedenog. " Ne vidim razloga ograničavanja redovnog studiranja uz obavljanje djelatnosti obrta, ukoliko studentu nastavne obveze dozvole isto. Uz jednako nastavno opterećenje i jednak broj ECTS bodova u godini studiranja, razlika između redovnog i izvanrednog studiranja svedena većinom na toleriranje izostajanja s nastave. Izvanredni studenti, s obzirom da manje pohađaju nastavu, više vremena trebaju utrošiti u samostalno svladavanje gradiva tako da ni tu nemamo neke bitne razlike (na kraju krajeva ECTS za svaki kolegij jasno kaže koliko vremena rada studenta je potrebno za svladavanje gradiva). Ukoliko student može obavljanje neke djelatnosti prilagoditi svoj studiju, nema razloga da mu se to ne omogući, posebno uz mogućnost da prilagodi radno vrijeme i broj sati obavljanja slobodnih djelatnosti ili obrta što propisi i dozvoljavaju. | Djelomično prihvaćen | Članak 76. će se urediti. |
641 | KRISTIAN VLAHOVIČEK | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 102. | Članak 102 izmijeniti da glasi: Članak 102. (1) Programskim ugovorom utvrđuje se višegodišnje financiranje javnog visokog učilišta, odnosno javnog znanstvenog instituta. (2) Programskim ugovorom ugovara se ostvarivanje unaprijed definiranih ciljeva visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta, koji su usklađeni s nacionalnim strateškim dokumentima. (3) Programski ugovor zaključuje ministar s javnim visokim učilištem, odnosno javnim znanstvenim institutom na razdoblje tri godine. (4) Programski ugovor obvezno sadrži odredbe o: 1. razvojnim, strateškim i posebnim ciljevima koje visoko učilište, odnosno znanstveni institut mora ostvariti u sklopu ugovorenog programskog razdoblja 2. mjerljivim pokazateljima ostvarivanja ugovorenih ciljeva 3. financijskoj kvantifikaciji ishoda djelatnosti visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta te ostvarenju ugovorenih programskih ciljeva 4. osnovnoj, razvojnoj i izvedbenoj (varijabilnoj) proračunskoj komponenti 5. raspodjeli financijskih sredstava te višegodišnjim proračunskim projekcijama koje se odnose na svaku godinu primjene programskog ugovora 6. mjerama koje se poduzimaju ako se ne ispune ugovoreni ciljevi 7. obvezi izvješćivanja i praćenja izvršenja pokazatelja provedbe programskog ugovora. (5) Osnovna proračunska komponenta u programskom ugovoru koji sklapa visoko učilište odnosno javni znanstveni institut utvrđuje se na temelju broja zaposlenih znanstvenika, nastavnika i suradnika, te troškova hladnog pogona visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta. (6) Razvojnom proračunskom komponentom u programskom ugovoru razrađuju se razvojni ciljevi i aktivnosti koje proizlaze iz strateškog programa javnih visokih učilišta odnosno javnih znanstvenih instituta, a čija je ostvarivost mjerljiva u razdoblju primjene zaključenog programskog ugovora . (7) Izvedbenom (varijabilnom) proračunskom komponentom utvrđuju se strateški i posebni ciljevi, i njima povezani pokazatelji provođenja. Izvedbena (varijabilna) proračunska komponenta u programskom ugovoru sadrži odredbe o načinu i dinamici praćenja pokazatelja ostvarenja strateških i posebnih ciljeva te odredbe o uvjetima ostvarivanja prava na dio ili na cjelokupan iznos izvedbene (varijabilne) proračunske komponente razmjerno razini ostvarenosti pokazatelja. (8) Programski ugovor može se izmijeniti i/ili dopuniti u opravdanim slučajevima sklapanjem dodatka programskom ugovoru. Opravdani slučaj podrazumijeva povećanje rashoda za plaće i materijalna prava, povećanje materijalnih troškova poslovanja, znatan pad razine studentskog standarda, naknadno utvrđeni rizik od neostvarenja pojedinih ciljeva programskog ugovora ili drugi opravdani razlog. Inicijativu za izmjenu i/ili dopunu programskog ugovora može dati visoko učilište, odnosno znanstveni institut. (9) Sadržaj programskog ugovora, proračunsku formulu, pokazatelje i kriterije utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokove sklapanja programskog ugovora te kvalitativne i kvantitativne indikatore za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom Vlada Republike Hrvatske utvrđuje uredbom. (10) Rokovi za pregovaranje i potpisivanje programskih ugovora moraju biti usklađeni s rokovima propisanima za donošenje državnog proračuna. | Djelomično prihvaćen | Članak 102. prijedloga Zakona doradit će se. Nadalje, propisat će se razdoblje od četiri godine za sklapanje programskog ugovora. |
642 | Sveučilište u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 102. | U članku 102. predlaže se promijeniti stavak 3. tako da glasi: „Programski ugovor sklapa ministar s javnim sveučilištem, veleučilištem odnosno javnim znanstvenim institutom na razdoblje tri godine.“ Obrazloženje koje se primjenjuje na ovu situaciju vidi kao komentar na čl. 95., o Sedmom dijelu Financiranje visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti. U članku 102. stavku 5. nakon riječi „produkcije“ predlaže se dodati zarez i riječi: „troškova tekućeg i investicijskog održavanja infrastrukture“, tako da stavak glasi: „Osnovna proračunska komponenta u programskom ugovoru koji sklapa visoko učilište utvrđuje se na temelju broja studijskih programa koji se izvode na visokom učilištu, broja zaposlenih nastavnika i suradnika, broja upisanih studenata, znanstvene i umjetničke produkcije, troškova tekućeg i investicijskog održavanja infrastrukture te troškova kapitalnih ulaganja u nastavnu, znanstvenu i umjetničku infrastrukturu.“ Obrazloženje: potrebno je uskladiti ovu odredbu s onim iz čl. 99. st. 1. točke 5. koja određuje da osnovna proračunska komponenta javnog visokog učilišta, odnosno javnog znanstvenog instituta obuhvaća sredstva kojima se financiraju osnovni zahtjevi i potrebe javnog visokog učilišta, a posebice se odnose na sredstva za tekuće i investicijsko održavanje nastavne, znanstvene i umjetničke infrastrukture. U članku 102. stavku 6. nakon riječi „suradnika“ predlaže se dodati zarez i riječi: „troškova tekućeg i investicijskog održavanja infrastrukture“, tako da stavak glasi: „Osnovna proračunska komponenta u programskom ugovoru koji sklapa znanstveni institut utvrđuje se na temelju znanstvene i umjetničke produkcije, broja zaposlenih znanstvenika i suradnika, troškova tekućeg i investicijskog održavanja infrastrukture te troškova kapitalnih ulaganja u znanstvenu infrastrukturu.“ Obrazloženje: potrebno je uskladiti ovu odredbu s onim iz čl. 99. st. 1. točke 5. koja određuje da osnovna proračunska komponenta javnog visokog učilišta, odnosno javnog znanstvenog instituta obuhvaća sredstva kojima se financiraju osnovni zahtjevi i potrebe javnog visokog učilišta, a posebice se odnose na sredstva za tekuće i investicijsko održavanje nastavne, znanstvene i umjetničke infrastrukture. U članku 102. stavku 10. predlaže se definirati sadržaj programskog ugovora, proračunsku formulu, pokazatelje i kriterije utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokove sklapanja programskog ugovora te kvalitativne i kvantitativne indikatore za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom. Ta materija mora biti ili uređena zakonom ili prepuštena slobodnom pregovaranju stranaka ugovornica. U svakom slučaju, suprotno je ustavnom jamstvu autonomije sveučilišta to uređivati Vladinom uredbom, budući da Ustav određuje kako sveučilište samostalno odlučuje o svom ustroju i djelovanju „u skladu sa zakonom“. Zbog toga se uređivanje programskih ugovora i financiranja koje izravno utječe na ustroj i djelovanje sveučilišta ne može uređivati propisima niže pravne snage od zakona. Dodatno obrazloženje vidi kao komentar na čl. 95., o Sedmom dijelu Financiranje visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti. U članku 102. predlaže se dodati novi stavak 12.: „(12) Postupak pregovaranja za sveučilište i njegove sastavnice vodi rektor, za veleučilišta dekan, a za javni znanstveni institut ravnatelj instituta.“ Predlagatelj zakona propustio je nedvosmisleno definirati tko vodi postupak pregovaranja s ministarstvom od strane visokih učilišta. Dodatno obrazloženje koje se primjenjuje na ovu situaciju vidi u komentaru na čl. 95. o Sedmom dijelu Financiranje visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti. | Djelomično prihvaćen | Izmjena stavka 3. i dodavanje novog stavka 12. nije prihvaćeno jer predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. Članak 99. i članak 102. stavci 5. i 6. prijedloga Zakona će se uskladiti. Člankom 102. stavkom 4. propisane su odredbe koje sadrži programski ugovor, a financijski plan utvrđuje se u pregovaračkom postupku koji prethodi sklapanju programskog ugovora sukladno članku 98. stavku 2. prijedloga Zakona. Članak 102. u skladu je s uvođenjem novog modela institucionalnog financiranja kroz programske sporazume koji je planiran reformama u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti s ciljem podizanja istraživačkog i inovacijskog kapaciteta. |
643 | Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 100. | - Stavak 1. – točka 8. – formulacije „okrupnjavanje“ javnih znanstvenih instituta bez jasnog obrazloženja prejudicira što bi se trebalo događati s javnim institutima. Za tako nečim nema potrebe i dovoljno je samo ostaviti termin „preustroj“, koji naravno omogućava i okrupnjavanje, spajanje pojedinih instituta ili što god već bude volja osnivača i vlasnika utemeljena na vjerodostojnoj analizi i viziji misije javnih znanstvenih instituta. - Stavak 2. - nezgodno je napisati da je „ostvarivost mjerljiva u razdoblju primjene sklopljenog programskog ugovora jer bi se moglo tumačiti da se tu obavezno radi o projektima koji traju kraće od tri godine. Time bi se stvarao pritisak prema odustajanju od dugoročnih ciljeva. Moguće je napisati: „napredak u ostvarenju ciljeva koji je mjerljiv u razdoblju primjene sklopljenog kolektivnog ugovora“. - Stavak 3. – predloženi maksimalni udio razvojne proračunske komponente (25 % osnovne komponente) previsok u usporedbi s inozemnim standardima i uobičajenim strukturama programskim ugovora. - Predlažemo ubaciti dodatni stavak (4.), kojim bi se jasno naznačilo da se prilikom pregovora o razvojnoj proračunskoj komponenti u programskom ugovoru razmatra i uloga ostalih (vlastitih) prihoda ustanove (visokog učilišta ili javnog znanstvenog instituta). Dakle, za razliku od osnovne proračunske komponente, u kojoj osnivač snosi punu odgovornost za temeljno financiranje bez obzira na razinu vlastitih prihoda ustanove, pri razmatranju razvojnih ciljeva u skladu s pozitivnim međunarodnim iskustvima uobičajeno je i poželjno u postupku pregovaranja razmotriti i vlastite prihode ustanove kao dodatni izvor ostvarivanja razvojnih ciljeva. Predlažemo: „Prilikom pregovora o razvojnoj proračunskoj komponenti u programskom ugovoru se uređuje i uloga ostalih (vlastitih) prihoda u financiranju razvoja institucije“. | Djelomično prihvaćen | Stavak 1. točka 8. i stavak 2. prijedloga Zakona će se urediti. Predložena izmjena stavka 3. nije u skladu s novim modelom institucionalnog financiranja kroz programske sporazume koji je planiran reformama u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Predložena dopuna stavkom 4. nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata jer je člankom 98. stavkom 2. prijedloga Zakona propisano da se financijski plan utvrđuje u pregovaračkom postupku koji prethodi sklapanju programskog ugovora. |
644 | Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 97. | - Stavak 1. - Nije jasno što se u kontekstu ovog zakona smatra sredstvima iz državnog proračuna. Sukladno Zakonu o proračunu i namjenski i vlastiti prihodi smatraju se sredstvima državnog proračuna. Preciznije, trebalo bi govoriti o sredstvima općih prihoda i primitaka državnog proračuna. - Stavak 2. – Ispraviti nespretnost u drugoj rečenici, koja se u biti treba odnositi na trošenje namjenskih sredstava javnih znanstvenih instituta, a ne visokih učilišta (samo prva rečenica odnosi se na visoka učilišta). Stavak 2. propisuje da javna znanstvena i visokoškolska ustanova namjenska sredstva troši isključivo za svrhu unaprjeđenja djelatnosti ustanove, a za vlastite prihode u stavku 3. to ne kaže. Znači li to da se vlastiti prihodi mogu koristiti i za neke treće svrhe. Nije jasno koje bi to mogle biti? Za odražavanje rada ustanove, za investicije, za podjelu dobiti od ostvarenog projekta među njegovim sudionicima? Čini se da bi upravo vlastiti prihodi trebali služiti unaprjeđenju djelatnosti ustanove nakon podmirenja troškova (uključujući i troškove rada). To je potrebno propisati, a ne za koju se svrhu mogu koristiti namjenski prihodi, jer je to samorazumljivo. - Stavak 3. – Nije jasno na koji način ustanove raspolažu vlastitim prihodima. Stavak 2. ovog članka sugerira da su vlastiti prihodi sredstva čije trošenje visoka učilišta i javni instituti određuju samostalno u skladu s financijskim planom. Međutim, čl. 99. ističe da se financijski plan utvrđuje u pregovaračkom postupku koji prethodi sklapanju programskog ugovora. Stoga je nejasno da li su vlastiti prihodi dio tog pregovaračkog postupka ili nisu, ako ustanove njima raspolažu samostalno. Obavljanje temeljne djelatnosti ustanove ne smije ovisiti o vlastitim prihodima ustanove, no u okviru programskih ugovora, razvojne komponente, projekcije ovih prihoda trebaju biti uzete u obzir prilikom razmatranja ukupne financijske pozicije ustanove. Također, potrebno je preciznije istaknuti obvezu Ministarstva znanosti i obrazovanja da nadzire ostvarenje i trošenje svih namjenskih i vlastitih prihoda proračunskih korisnika u sustavu, te obvezu donošenja pravilnika o mjerilima i načinu korištenja nenamjenskih donacija i vlastitih prihoda s kojima moraju biti usklađeni svih pravilnici ustanova. Te obveze jasno proizlaze iz Zakona o proračunu. Nadalje, nije jasno koji bi to bili kriteriji koji će se urediti pravilnikom, kao niti to što je način trošenja. To bi trebalo definirati. Umjesto „načina“, veća je potreba ustanova da se konkretnije može urediti svrha trošenja vlastitih prihoda i pripadajuće omjere izdvajanja za te svrhe. Ako nije jasno što su to načini i kriteriji nije se moguće niti odrediti kome treba ostaviti ovlast propisivanja načina. Nužno je također unijeti da se vrste i načini isplate, opseg i mjerila za isplatu sredstava za plaćanje troškova rada u poslovima kojima se ostvaruju vlastiti prihodi regulira kolektivnim ugovorom. | Djelomično prihvaćen | Članak 97. stavak 2. i stavak 3. prijedloga Zakona će se doraditi. |
645 | Sveučilište u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 15. | U članku 15. stavku 2. treću rečenicu: „Ako članovi sveučilišnog vijeća nakon drugog javnog poziva u roku 30 dana zajednički ne imenuju predsjednika, predsjednika sveučilišnog vijeća imenuje Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom na prijedlog Vlade Republike Hrvatske.“ predlaže se zamijeniti rečenicom: „Ako članovi sveučilišnog vijeća nakon drugog javnog poziva u roku 30 dana zajednički ne imenuju predsjednika, predsjednika sveučilišnog vijeća imenuje senat dvotrećinskom većinom, a potvrđuje osnivač.“ U članku 15. stavak 3. predlaže se promijeniti tako da glasi: „Članovi sveučilišnog vijeća koje imenuje osnivač te predsjednik sveučilišnog vijeća ne smiju biti državni dužnosnici, članovi Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj, članovi Rektorskog zbora, članovi Zbora veleučilišta, službenici Ministarstva, članovi upravljačkih tijela drugog sveučilišta ni zaposlenici drugog sveučilišta.“ U članku 15. predlaže se dodati novi stavak 4.: „Članovi sveučilišnog vijeća koje imenuje senat sveučilišta ne mogu biti članovi senata, članovi uprave sveučilišta (rektor i prorektori), čelnici sastavnica sveučilišta (dekani, pročelnici sveučilišnih odjela, ravnatelji sveučilišnih ustanova, voditelji podružnica sveučilišta).“, a stavke 4.-13. preobrojčiti u 5.-14. U članku 15. stavku 4. (po novom 5.) nakon postojeće rečenice predlaže se dodati rečenicu: „Član sveučilišnog vijeća može biti izabran najviše dva puta na ovu funkciju.“ U članku 15. stavku 5. (po novom 6.) predlaže se dodati točku 3.: „3. raspravlja godišnje izvješće o provedbi strategije razvoja sveučilišta te izvješće o poslovanju i provedbi programskog ugovora“, a točke 3.-4. preobrojčiti u 4.-5. U članku 15. stavku 6. (po novom 7.) nakon riječi „nadležnosti“ predlaže se dodati riječi: „i ovlasti“ tako da stavak glasi: „Sveučilišnom vijeću ne smiju se dati nadležnosti i ovlasti kojima bi se utjecalo na autonomiju sveučilišta.“ U članku 15. stavku 7. (po novom 8.) nakon postojeće odredbe predlaže se dodati još dvije rečenice: „Sveučilišno vijeće odlučuje natpolovičnom većinom svih članova, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Način rada i odlučivanja sveučilišnog vijeća uređuje se poslovnikom o radu sveučilišnog vijeća koji donosi sveučilišno vijeće, a potvrđuje senat.“ U članku 15. stavku 11. (po novom 12.) početni dio rečenice koji glasi: „Ako posumnja u nepravilnost u radu sveučilišta,“ predlaže se zamijeniti izričajem: „Ako sveučilišno vijeće utvrdi nepravilnosti u radu i poslovanju sveučilišta,“. OBRAZLOŽENJE Nacrt zakona predloženim načinom izbora predsjednika sveučilišnog vijeća narušava autonomiju sveučilišta i otvara mogućnost majorizacije predstavnika političke vlasti na štetu predstavnika sveučilišta. Osim navedenoga, činjenica da državna vlast bira čelnika sveučilišnog tijela protivna je organizacijskoj autonomiji sveučilišta. Vezano za autonomiju sveučilišta, potrebno je istaknuti sljedeće. Fundamentalne vrijednosti i temeljna načela europskih sveučilišta i europskog prostora visokog obrazovanja navedene su 1988. godine u dokumentu Magna Charta Universitatum, te poslije u Sorbonskoj i Bolonjskoj deklaraciji. Tim dokumentima sveučilišna autonomija prihvaćena je kao trajna odrednica europskih sveučilišta. Autonomija (europskih) sveučilišta podrazumijeva moralnu i intelektualnu neovisnost sveučilišta od svakog političkog autoriteta i centara ekonomske moći, slobodu istraživanja i naobrazbe te otvorenost prema dijalogu. Ona obuhvaća organizacijsku, financijsku, akademsku autonomiju te autonomiju nastavnog osoblja. Preporuka Parlamentarne skupštine Vijeća Europe broj 1762 od 30. lipnja 2006. ističe kako su akademske slobode i sveučilišna autonomija ključne za uspješno ostvarivanje funkcija sveučilišta, ali su istovremeno i pretpostavka svakog demokratskog društva. Preporuka CM/Rec(2012)7 Odbora ministara Vijeća Europe državama članicama o odgovornosti javnih vlasti za akademske slobode i institucionalnu autonomiju od 20. srpnja 2012. godine ističe kako su akademske slobode i institucionalna autonomija intrinzične vrijednosti visokog obrazovanja koje su ključne za vrijednosti i ciljeve Vijeća Europe – demokraciju, ljudska prava i vladavinu prava, te je stoga nužno promovirati ova temeljna načela u okviru visokog obrazovanja. Preporuka Europskoga parlamenta od 29. studenoga 2018. o obrani akademske slobode u vanjskom djelovanju EU-a (SL EU, C 363 od 28.10.2020.) ističe da se definicija akademskih sloboda mora zasnivati na temeljnim demokratskim vrijednostima, uključujući načela pristupa i borbe protiv diskriminacije, odgovornost, kritičko i neovisno mišljenje, institucijsku autonomiju i društvenu odgovornost, budući da nema demokracije bez akademske slobode koja omogućuje informiranu raspravu. Nadalje, Europski parlament ističe kako je autonomija nužan preduvjet da bi ustanove mogle obavljati svoje dužnosti, budući da akademska sloboda zahtijeva predostrožnost i stalnu zaštitu od neprimjerenog pritiska države ili komercijalnih interesa. Zbog navedenog, Europski parlament preporučio je Vijeću, Komisiji i Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da izričito priznaju važnost akademskih sloboda u javnim izjavama, da se autonomija obrazovnih ustanova mora uvijek štititi te da akademska sloboda ima bitnu ulogu u napretku obrazovanja i razvoju čovječanstva i modernog društva. Stoga je Europski parlament istaknuo kako se u Kopenhaške kriterije za postupak pristupanja EU-u uvrsti obrana i zaštita akademske slobode i institucionalne autonomije s ciljem sprečavanja napada na akademsku slobodu u državama članicama, kao što je viđeno u slučaju CEU u Mađarskoj. Ustav Republike Hrvatske jamči autonomiju Sveučilišta. Sveučilište samostalno odlučuje o svom ustrojstvu i djelovanju, u skladu sa zakonom. Ustavni sud Republike Hrvatske je u razdoblju od 1999. do 2020. godina donio 15 odluka u pogledu sveučilišne autonomije koje zakonodavac mora poštovati. Ustavni sud je u navedenim odlukama posebno utvrdio kako je „autonomija nužna za samo postojanje sveučilišta, jer sveučilište, kao ustanova koja stvara nove znanstvene spoznaje i uvodi studente u znanosti, može postojati samo u mjeri u kojoj samostalno uređuje svoje ustrojstvo i djelovanje. To je ostvarivo samo u slučaju ako je sveučilište organizacijski i funkcionalno neovisno o drugim tijelima koja imaju vlast ili drugu moć da utječu na uređenje ustrojstva i na djelovanje sveučilišta.“ Drugim riječima, „odlučivanje o ustrojstvu i djelovanju pripada, silom ustavne odredbe, u područje akademske samouprave“. Nadalje, Ustavni sud je zauzeo stajalište da postoje određena ograničenja autonomije, „što isključuje pravo da se Ustavom zajamčena autonomija sveučilišta zakonom ograničava u području koje je izrijekom utvrđeno kao temeljni sadržaj akademske samouprave, dok u svim ostalim pitanjima ograničenja moraju biti legitimna, to jest usklađena s ustavnim ciljevima … Međutim, i u tom slučaju konkretni javni interes da se autonomija sveučilišta ograniči mora biti jači od interesa sveučilišta da se autonomija ostvari, a ograničenja su dopustiva samo ako se svrha zbog koje se ona propisuje ne može ostvariti blažim sredstvima. I tada, međutim ograničenja moraju biti racionalno usmjerena na postizanje opravdanih regulativnih svrha.“ Uzimajući u obzir sve navedeno, Sveučilište u Zagrebu zaključuje da predloženo rješenje o sastavu Sveučilišnog vijeća i biranju čelnika ovog tijela bitno ograničava i sužava autonomiju sveučilišta i omogućava političku kontrolu nad njegovim radom i djelovanjem. Kao takav, nesuglasan je Ustavu Republike Hrvatske kao i europskim i međunarodnim dokumentima i konvencijama organizacija u kojima Republika Hrvatska sudjeluje kao članica. Model koji predlaže Ministarstvo, koji je navodno preuzet iz austrijskog zakonodavstva, u bitnome je različit od tog uzora. U austrijskom slučaju predsjednika Sveučilišnog vijeća, u slučaju nepostizanja dogovora između predstavnika sveučilišta i osnivača, bira Senat iz redova akademske zajednice. S obzirom na navedeno, Sveučilište u Zagrebu predlaže da se i u pogledu Sveučilišnog vijeća zadrži sastav kako je predviđen postojećim zakonom za Sveučilišni savjet. Alternativno, Sveučilište u Zagrebu u odnosu na predloženi model sastava Sveučilišnog vijeća u nacrtu zakona, predlaže da čelnika Sveučilišnog vijeća bira Senat dvotrećinskom većinom, a potvrđuje osnivač. Time se osigurava s jedne strane autonomija sveučilišta, a s druge strane poštuje se osnivača i priznaje mu se uloga i legitiman interes da sudjeluje u nadziranju rada pravne osobe čiji je on osnivač. Inzistiranje na modelu koji je predložio stručni nositelj izrade nacrta prijedloga Zakona otvara prostor politizaciji sveučilište koji će prije ili kasnije dovesti do pokušaja kontrole ili ušutkavanja visokih učilišta ili njihovih znanstvenika, studenata i osoblja, čime će se ozbiljno ugroziti akademske slobode i sloboda govora, te smanjiti prostor za sudjelovanje znanstvenika i sveučilišnih nastavnika u javnim raspravama i demokratskim procesima. Uz to, predlaže se ograničenje funkcije člana sveučilišnog vijeća na dva mandata, u skladu s austrijskim uzorom. Također, predlagatelj je previdio da je u nacrtu prijedloga u članku 13. stavku 3. odredio da je rektor obvezan podnijeti senatu i sveučilišnom vijeću godišnje izvješće o provedbi strategije razvoja sveučilišta, izvješće o poslovanju i provedbi programskog ugovora te druga izvješća određena statutom sveučilišta. U skladu s time, potrebno je dati dodatnu ovlast da Sveučilišno vijeće raspravlja godišnje izvješće o provedbi strategije razvoja sveučilišta te izvješće o poslovanju I provedbi programskog ugovora, ili promijeniti članak 13. stavak 3. Nužno je promijeniti i odredbu kojom je određena obveza sveučilišnog vijeća upozoriti senat i rektora te predložiti mjere koje je nužno poduzeti radi otklanjanja nepravilnosti ako „posumnja“ na nepravilnosti u radu i poslovanju Sveučilišta. Sveučilišno vijeće kao tijelo nadzora može utvrditi nepravilnosti i na njih najprije upozoriti rektora pa senat. Konačno, potrebno je precizirati odredbu u pogledu odnosa sveučilišnog vijeća i autonomije sveučilišta, na način da se uz nadležnosti koje se utvrđuju prvenstveno zakonom, dodaju i ovlasti koje mogu proizlaziti i iz drugih podzakonskih, pa čak i pojedinačnih akata. Tim izričajem želi se paralizirati sva potencijalna nastojanja kojima bi se na podzakonskoj i drugoj razini, ili pak pojedinačnim aktima, željelo na bilo koji način ograničiti ili dovesti u pitanje sveučilišnu autonomiju. | Djelomično prihvaćen | U odnosu na stavak 2. predloženo nije moguće prihvatiti zbog načela zaštite javnog interesa. U odnosu na stavak 3. ne prihvaća se zbog odredaba propisa koji uređuju zaštitu i sprječavanje sukoba interesa. U odnosu na stavak 4. prijedlog nije u skladu sa autonomijom visokog učilišta. U odnosu na mandat članova sveučilišno vijeća, stavak 4. će se izmijeniti na način da član sveučilišnog vijeća može biti biran najviše dva puta. Stavak 5. će se urediti u odnosu na ovlasti. sveučilišnog vijeća. U odnosu na stavak 6. predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima. U odnosu na stavak 7. nije moguće primijeniti zbog heterogenog sastava sveučilišnog vijeća i tijela koja sudjeluju u postupku imenovanja sveučilišnog vijeća i predsjednika. U odnosu na stavak 11. ne prihvaća se formulacija 'utvrdi' obzirom sveučilišno vijeće ima nadzorne ovlasti. |
646 | VELEUČILIŠTE KRIMINALISTIKE I JAVNE SIGURNOSTI | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | U svezi sa sadržajem predmetnog Nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti ističemo sljedeća njegova područja koja bi trebalo dodatno razmotriti te u tekst novog zakona unijeti određene izmjene ili dopune. Područja su sljedeća: 1) mogućnost Visoke policijske škole da izvodi ili sudjeluje u izvođenju sveučilišnih studija 2) identificiranje i verificiranje posebnosti statusa nastavnog osoblja Visoke policijske škole 3) uvažavanje specifičnosti statusa policijskih službenika u svojstvu redovnih studenata Ad 1) mogućnost Visoke policijske škole da izvodi ili sudjeluje u izvođenju sveučilišnih studija U svezi s predmetnom problematikom ističemo sadržaj članka 6. nacrta prijedloga novog zakona Nacrt prijedloga zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju Članak 6. (1) Visoko učilište osniva se s ciljem obavljanja djelatnosti visokog obrazovanja te znanstvene, umjetničke i stručne djelatnosti. (2) Visoko učilište je sveučilište, fakultet, umjetnička akademija i veleučilište. (3) Visoko učilište je ustanova. Temeljni opći akt visokog učilišta je statut. (4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka javno visoko učilište osnovano za potrebe vojnog, policijskog i diplomatskog obrazovanja može biti ustrojeno kao ustrojstvena jedinica nadležnog tijela državne uprave. Tekst u stavku 4. citiranog članka je očito afirmativan za Visoku policijsku školu jer verificira njezinu posebnost te omogućava kontinuitet njezinog postojećeg statusa kao ustrojstvene jedinice MUP-a (nadležnog tijela državne uprave). Međutim, ukupni sadržaj ovog članka je bitno restriktivan u odnosu na „istovjetni“ članak (čl. 48.) (vidi dolje) iz aktualnog Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Restriktivnost se odnosi na izostavljanje odredbi kojima se uređuje mogućnost da Visoka policijska škola u suradnji sa sveučilištem može izvoditi i sveučilišni studij. (Aktualni) Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju Članak 48. st. (5) Kad je visoko učilište ustrojbena jedinica nadležnog ministarstva, može izvoditi sveučilišni studij sukladno ugovoru sa sveučilištem kojemu povjerava izvođenje studija. Za takav studij jamstvo i odgovornost snosi sveučilište. st. (6) Sveučilište ili veleučilište i Vlada Republike Hrvatske mogu posebnim sporazumom ustrojiti posebne studijske programe za potrebe vojnog ili policijskog obrazovanja u okviru sveučilišta ili veleučilišta. Izostavljanjem gore navedenih stavaka Visoka policijska škola ostavlja se praktički bez mogućnosti izvođenja odnosno participacije u izvođenju sveučilišnih studija. Naime, u nacrtu prijedloga novog zakona, članku 57., st. 4. i 5. navodi se sljedeće: (4) Sveučilišni studiji ustrojavaju se i izvode na sveučilištu te obuhvaćaju sveučilišni prijediplomski studiji, sveučilišni diplomski studiji, sveučilišni integrirani studiji, sveučilišni specijalistički studiji i doktorski studij. (5) Stručni studiji ustrojavaju se i izvode na veleučilištima i sveučilištima te obuhvaćaju stručni kratki studij, stručni prijediplomski studij i stručni diplomski studij. Sukladno članku 108. st. 6. predmetnog nacrta prijedloga zakona Visoka (policijska) škola danom stupanja na snagu ovoga Zakona postaje veleučilište. Sukladno prethodno citiranoj odredbi (čl. 57., st. 4 i 5) na veleučilištima se ustrojavaju i izvode (isključivo) stručni studiji (ne sveučilišni). Predmetno rješenje iz nacrta prijedloga novog zakona, naglašavamo, u suprotnosti je i s odredbama važećeg Zakona o policiji, člankom 88. Visoko obrazovanje provodi Visoka policijska škola kroz stručne i sveučilišne studijske programe sukladno Statutu i propisima o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Stručne studijske programe za potrebe visokog policijskog obrazovanja izvodi Visoka policijska škola na temelju dopusnice koju izdaje ministar nadležan za znanost i obrazovanje. Visoka policijska škola sudjeluje u izvođenju diplomskih sveučilišnih studija, poslijediplomskih sveučilišnih studija i poslijediplomskih specijalističkih studija prilagođenih potrebama policije i javnosti, sukladno ugovoru sa sveučilištem i propisima o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Visoka policijska škola provodi znanstvenoistraživački rad za potrebe Ministarstva. Poslovi Visoke policijske škole u području visokoškolskog obrazovanja i znanosti uređuju se Statutom. Ad 2) identificiranje i verificiranje posebnosti statusa nastavnog osoblja Visoke policijske škole Naprijed citiranom odredbom (čl. 6. st. 4.) nacrta prijedloga novog zakona uređeno je da javno visoko učilište osnovano za potrebe policijskog obrazovanja može biti ustrojeno kao ustrojstvena jedinica nadležnog tijela državne uprave. Ovakva formulacija teksta u prijedlogu zakona neizostavno implicira postojanje zakonskih ovlasti tog tijela državne uprave da uređuje određena bitna pitanja vezana za djelovanje javnog visokog učilišta – i to uz „sistemsku“ regulaciju djelovanja tog visokog učilišta sadržanu u „matičnom“ zakonu koji uređuje njegovu djelatnost (Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju). Specifičnost Visoke policijske škole zahtijeva upravo takvu „dualnu“ uređenost pravnog okvira za njezino djelovanje, no smatramo oportunim na eksplicitan način istaknuti tu činjenicu u tekstu novog zakona. Rješenje za ovo pitanje može biti preuzimanje odnosno sadržavanje relevantnih odredbi iz aktualnog Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, članak 48., st. 7 i 8. (Aktualni) Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju Članak 48. st. (7) Uredbom Vlade Republike Hrvatske uređuju se posebnosti studija iz stavka 4. ovoga članka, posebice njihov ustroj, prava i obveze nastavnika i studenata s obzirom na njihove vojne ili policijske zadaće. st. (8) Upravni nadzor nad zakonitošću rada i općih akata visokih učilišta iz stavka 4. ovoga članka obavljaju ministarstvo nadležno za unutarnje poslove, odnosno ministarstvo nadležno za obranu, sukladno posebnom sporazumu. Istovremeno uređivanje jedinstvene materije od strane dvaju „matičnih“ zakona (Zakona o policiji i Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju) neizbježno dovodi do određene i specifične „dualnosti“ pravnog okvira kojeg svakako treba biti respektirati i „sinkronizirano“ implementirati u praksi. Ističemo, primjerice, da su nastavnici Visoke policijske škole istovremeno u svojstvu policijskih službenika i u svojstvu profesora visoke škole. Ovakvo pravno stanje predmetno visoko učilište (Visoku policijsku školu) stavlja u specifičan položaj u odnosu na druga visoka učilišta. Iz tih razloga smatramo oportunim i u predmetnom novom zakonu na odgovarajući način (u identičnom ili modificiranom obliku) zadržati relevantne odredbe postojećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (čl. 48., st. 7. i 8. - vidi gore). Naime, Visoka policijska škola je jedina javna visokoškolska i znanstvena ustanova u Republici Hrvatskoj osnovana unutar tijela državne uprave (Ministarstva unutarnjih poslova) koja obrazuje stručnjake u području kriminalistike, forenzike, javne sigurnosti i drugih „sigurnosnih“ znanstvenih disciplina koje se konkretiziraju i implementiraju u sferama organiziranja i djelovanja policije i drugih dionika sigurnosti i to u svim sigurnosnim područjima (javne, privatne, domovinske, nacionalne, europske i globalne sigurnosti). Nadalje, Visoka policijska škola u dugogodišnjem razdoblju (tradicija visokog obrazovanja je dulja od 50 godina!) na relevantnoj razini provodi znanstveno-istraživačku djelatnost fokusiranu na aktualne i nove sigurnosne izazove čime daje izravan i značajan doprinos različitim aspektima policijskog postupanja kao i djelovanja drugih nadležnih subjekata u sigurnosnom kontekstu. Navedene činjenice višekratno su vrednovane i potvrđene dopusnicom Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta kao i posljednjim nalazom i mišljenjem reakreditacije Agencije za znanost i obrazovanje, te Potvrdom Ministarstva znanosti i obrazovanja od 29.07.2021. godine kojom se potvrđuje da Visoka policijska škola bezuvjetno ispunjava uvjete za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti. U svezi s naprijed opisanim problematikama u područjima 1 i 2 predlažemo dopunu članka 6. iz nacrta prijedloga zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju na način da se u njega integriraju odredbe i aktualnog zakona iz čl. 48. Nacrt prijedloga zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju Članak 6. (1) Visoko učilište osniva se s ciljem obavljanja djelatnosti visokog obrazovanja te znanstvene, umjetničke i stručne djelatnosti. (2) Visoko učilište je sveučilište, fakultet, umjetnička akademija i veleučilište. (3) Visoko učilište je ustanova. Temeljni opći akt visokog učilišta je statut. (4) Iznimno od stavka 3. ovog članka javno visoko učilište osnovano za potrebe vojnog, policijskog i diplomatskog obrazovanja može biti ustrojeno kao ustrojbena jedinica nadležnog ministarstva. (5) Kad je visoko učilište ustrojbena jedinica nadležnog ministarstva, može izvoditi sveučilišni studij sukladno ugovoru sa sveučilištem kojemu povjerava izvođenje studija. Za takav studij jamstvo i odgovornost snosi sveučilište. (6) Sveučilište ili veleučilište i Vlada Republike Hrvatske mogu posebnim sporazumom ustrojiti posebne studijske programe za potrebe vojnog ili policijskog obrazovanja u okviru sveučilišta ili veleučilišta. (7) Uredbom Vlade Republike Hrvatske uređuju se posebnosti studija iz stavka 4. ovoga članka, posebice njihov ustroj, prava i obveze nastavnika i studenata s obzirom na njihove vojne ili policijske zadaće. (8) Upravni nadzor nad zakonitošću rada i općih akata visokih učilišta iz stavka 4. ovoga članka obavljaju ministarstvo nadležno za unutarnje poslove, odnosno ministarstvo nadležno za obranu, sukladno posebnom sporazumu. Ovakav prijedlog omogućava „konsolidaciju“ postojeće pravne dualnosti vezane za visoko policijsko obrazovanje i u kontekstu zakona (Zakona o policiji i Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju) i u kontekstu kolektivnih ugovora (Kolektivni ugovor za državne službenike i Kolektivni ugovor za znanost i visoko obrazovanje) na način da se maksimalno poštuju odredbe iz obaju sfera pravnog okvira. U konačnici, istaknute odredbe postojećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju omogućavale su odnosno omogućavaju nesmetano funkcioniranje Visoke policijske škole u pravnom okviru „dualnog“ karaktera. Takvu dobru praksu potrebno je i dalje održavati i osnaživati. U tom smislu ponovo ističemo važnost odredbe iz članka 48. st. 7. aktualnog Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju: st. (7) Uredbom Vlade Republike Hrvatske uređuju se posebnosti studija iz stavka 4. ovoga članka, posebice njihov ustroj, prava i obveze nastavnika i studenata s obzirom na njihove vojne ili policijske zadaće. Naime, potrebno je određenom „generalnom“ odredbom (istom ili sličnom kao što je ova prethodno navedena) omogućiti poštivanje specifičnosti policijske službe i visokog policijskog obrazovanja (s jedne strane) uz maksimalno poštivanje svih odredbi i pravila koja uređuju znanstvenu djelatnost i visoko obrazovanje (s druge strane). Mišljenja smo da je citiranu odredbu potrebno „ekstenzivno“ tumačiti u smislu da se ona odnosi i na sve temeljne uredbe koje donosi Vlada RH kojima se uređuju ključna pitanja vezana za funkcioniranje Ministarstva unutarnjih poslova (uključivo i Visoke policijske škole kao njegove sastavnice). Primjerice, to su Uredba o unutarnjem ustrojstvu MUP-a, Uredba o klasifikaciji radnih mjesta policijskih službenika, Uredba o policijskim zvanjima. U ovom kontekstu je iznimno važan i Pravilnik o unutarnjem redu MUP-a kojeg donosi ministar. U suprotnom, morali bismo u postojećem nacrtu prijedloga novog zakona intervenirati s puno izuzeća jer je niz odredbi u tom nacrtu prijedloga zakona koje su u suprotnosti s postojećim pravnim okvirom kojim je uređena organizacija i funkcioniranje policijske službe. U nastavku navodimo niz konkretnih primjera u tom smislu. Mišljenja smo da pridržavanje rješenja iz „policijskog“ pravnog okvira o navedenim (i drugim sličnim) pitanjima ne bi u bitnome „derogiralo“ rješenja predviđena znanstvenim i visokoobrazovnim pravnim okvirom. Članak 26. st. 3. t. 6. – Vijeće veleučilišta predlaže upravnom vijeću kandidate za dekana, (ovo nije u skladu sa Zakonom o policiji) Članak 27. st. 2. t. 5. – Dekan predlaže proračun i financijski plan veleučilišta (ovo nije u skladu sa Zakonom o policiji, Pravilnikom o unutarnjem redu) Članak 27. st. 4. - Prodekane imenuje i razrješava upravno vijeće na prijedlog dekana. (ovo nije u skladu sa Zakonom o policiji) Članak 28. st. 1. - Dekana javnog veleučilišta bira upravno vijeće iz reda viših predavača, profesora stručnog studija, profesora stručnog studija u trajnom izboru … (ovo nije u skladu sa Zakonom o policiji) Članak 28. st. 2. Dekan javnog veleučilišta zasniva radni odnos u punom radnom vremenu. (ovo nije u skladu sa Zakonom o policiji) Članak 28. st. 5. - Dekanu veleučilišta prestaje mandat prije vremena na koje je izabran: umirovljenjem, prestankom ugovora o radu u punom radnom vremenu, prelaskom na drugu dužnost ili zasnivanjem radnog odnosa s drugom pravnom osobom. (ovo nije u skladu sa Zakonom o policiji) Članak 28. st. 6. - Dekan veleučilišta može biti razriješen prije vremena na koje je izabran: 1. ako zatraži razrješenje, 2. ako nastupe razlozi koji prema zakonu, statutu veleučilišta ili propisima o radu dovode do prestanka radnog odnosa, 3. ako ne postupa prema zakonu, statutu veleučilišta i drugim općim aktima ili ne izvršava odluke upravnog vijeća i vijeća veleučilišta ili 4. ako nesavjesnim ili nepravilnim radom prouzroči veleučilištu veću štetu ili ako zanemaruje ili nesavjesno obavlja svoje dužnosti. (ovo nije u skladu sa Zakonom o policiji) Članak 28. st. 7. - Postupak razrješenja dekana javnog veleučilišta pokreće se na prijedlog upravnog vijeća ili jedne trećine članova vijeća veleučilišta u skladu sa statutom veleučilišta. (ovo nije u skladu sa Zakonom o policiji) O razrješenju dekana veleučilišta odlučuje upravno vijeće natpolovičnom većinom glasova svih članova. (ovo nije u skladu sa Zakonom o policiji) Članak 37. st. 2. - Nastavnici na veleučilištu zapošljavaju se na nastavna radna mjesta. (ovo nije u skladu sa Zakonom o policiji, Pravilnikom o unutarnjem redu) Članak 39. st. 2. - Na nastavno radno mjesto na veleučilištu može se zaposliti osoba koja ima odgovarajući stupanj obrazovanja u znanstvenom, odnosno umjetničkom području i polju, koja ispunjava Nacionalne kriterije za izbor na nastavno radno mjesto na veleučilištu (u daljnjem tekstu: Nacionalni veleučilišni kriteriji) te dodatne kriterije propisane općim aktom veleučilišta. (ovo nije u skladu sa Zakonom o policiji, Pravilnikom o unutarnjem redu) Članak 39. st. 2. - Na veleučilištu se na nastavno radno mjesto predavača, odnosno višeg predavača, na suradničko radno mjesto i stručno radno mjesto može zaposliti osoba koja je završila sveučilišni ili stručni diplomski studij u znanstvenom području i polju. Na nastavno radno mjesto profesora stručnog studija, odnosno profesora stručnog studija u trajnom izboru može se zaposliti osoba koja stekla akademski stupanj doktora znanosti u znanstvenom, odnosno umjetničkom području i polju. (ovo nije u skladu sa Zakonom o policiji, Pravilnikom o unutarnjem redu) Članak 40. st. 1. - Na slobodno radno mjesto na javnom visokom učilištu i javnom znanstvenom institutu nastavnik, znanstvenik i suradnik zapošljava se u postupku pokrenutom javnim natječajem. (ovo nije u skladu sa Zakonom o policiji) Članak 44. st. 1. - Asistent se zapošljava na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme u trajanju najdulje šest godina. (ovo nije u skladu sa Zakonom o policiji) Članak 56. st. 2. - Visoko učilište, odnosno znanstveni institut osniva stegovno povjerenstvo. Sastav stegovnog povjerenstva, stegovna djela, stegovne sankcije i stegovni postupak propisuju se pravilnikom o stegovnoj odgovornosti. (ovo nije u skladu sa Zakonom o policiji) Ad 3) uvažavanje specifičnosti statusa policijskih službenika u svojstvu redovnih studenata U svezi s predmetnom problematikom, opisanom u prethodnim točkama, mišljenja smo da postoji osnova da se izuzeće u odnosu na visoko policijsko obrazovanje koje izuzeće treba uvrstiti i u sadržaj članka 76. st. 2. predmetnog nacrta prijedloga novoga zakona vezanog za status redovitih studenata. Nacrt prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti Članak 76. st. 2. - „Student u redovitom statusu studira u sklopu pune nastavne satnice te ima sva prava i obveze iz studentskog standarda. Student u redovitom statusu ne može biti u radnom odnosu niti obavljati samostalnu djelatnost obrta ili drugog slobodnog zanimanja.“ Predlažemo dodavanje stavka iza stavka 2 koji bi glasio: „Iznimno od stavka 2. ovog članka student u redovitom statusu može biti u radnom odnosu samo ako ima svojstvo policijskog službenika ili djelatne vojne osobe te ukoliko se obrazuje na javnom visokim učilištima osnovanima za potrebe vojnog ili policijskog obrazovanja.“ Naime, provodeći u praksi načelo cjeloživotnog obrazovanja (uređeno Zakonom o policiji, čl. 85.), policijski službenici u različitim fazama svoje karijere pristupaju formalnom obrazovanja na Visokoj policijskoj školi s ciljem stjecanja višeg stupnja obrazovanja odnosno više razine stručnih kompetencija čime im se povećava kompetitivnost za popunjavanje radnih mjesta više složenosti u policijskom sustavu. Permanentno obrazovanje policijskih službenika potrebno je sustavno poticati i omogućavati jer samo adekvatno obrazovan i osposobljen policijskih službenik može pružati adekvatnu uslugu javne sigurnosti hrvatskim građanima i strancima koji borave na teritoriju hrvatske iz turističkih, poslovnih ili drugih razloga. Primjerice, policijskom službeniku sa završenim preddiplmomskim stručnim studijem kriminalistika i 15-godišnjim stažem u policijskoj praksi (obligatorno) treba omogućiti (sukladno njegovim profesionalnim afinitetima i potrebama policijske službe) nastavak školovanja na specijalističkom diplomskom stručnom studiju kriminalistika – bilo u režimu redovitog ili izvanrednog studiranja. Ovdje treba napomenuti da su studenti u redovitom režimu studiranja u pravilu uspješniji i efikasniji u ispunjavanju studijskih obveza od studenata u režimu izvanrednog studiranja. Policijski službenik kao student u redovitom statusu mora ostati u radnom odnosu jer alternativna opcija za predmetno pitanje ne postoji. U pitanju su njegova radna prava koja su zaštićena Ustavom Republike Hrvatske i zakonima. Ovo zahtijeva izuzeće policijskih službenika – redovitih studenata od citirane odredbe iz čl. 76. st. 2. predmetnog nacrta prijedloga zakona u kojoj se konstatira da „student u redovitom statusu ne može biti u radnom odnosu“. Zaključno, predložene izmjene i dopune nacrta prijedloga Zakona o visokom obrzovanju i znanstvenoj djelatnosti odnose se na izravne intervencije u tekst samo dvaju članaka – članka 6. i članka 76. Međutim, intervencija koja bi se ugradila u članak 6. (st. 7 i 8) neizravno bi se reflektirala i na niz drugih odredbi predmetnog prijedloga novog zakona i to na način da bi se uvažavajući specifičnost policijske službe i policijske organizacije – primarno glede radnopravnog statusa nastavnog osoblja – „prioritetno“ primjenjivale odredbe pravnog okvira kojim se uređuje unutarnje ustrojstvo i djelovanje Ministarstva unutarnjih poslova u odnosu na odgovarajuće odredbe kojima se ista pitanja uređuju na ostalim (nespecifičnim) javnim i privatnim visokim učilištima. Poštovani, molimo Vas da razmotrite predmetne prijedloge Policijske akademije, Visoke policijske škole, da ih evaluirate i po mogućnosti uvažite razumijevajući specifičan status i ulogu policije u društvu te analogno tomu i specifičan položaj Visoke policijske škole odnosno iznimnu značajnost visokog policijskog obrazovanja za stanje javne i nacionalne sigurnosti u Republici Hrvatskoj. Visoka policijska škola je s prijedlozima iz ovog dopisa sudjelovala i u e-savjetovanju, no ukoliko je potrebno njezini su rukovodeći zaposlenici i nastavnici (profesori) voljni dodatno obrazložiti svaku predloženu izmjenu i dopunu u tekstu predmetnog nacrta prijedloga novog zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju te odgovoriti i na sva druga relevantna pitanja u svezi s tim. VISOKA POLICIJSKA ŠKOLA | Djelomično prihvaćen | Članak 76. doradit će se na način da se propiše iznimka za studente koji se obrazuju na javnom visokom učilištu osnovanom za potrebe vojnog ili policijskog obrazovanja. Predložena dopuna članka 6. prijedloga Zakona nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata. |
647 | Heli Hajdić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 15. | stavak 4. prijedlog: (8) Mandat članova sveučilišnog vijeća na javnom sveučilištu traje četiri godine i ista osoba može biti ponovo imenovana za člana sveučilišnog vijeća u još jednom mandatu. Mandat studentskog predstavnika u Sveučilišnom vijeću traje dvije godine u skladu s posebnim Zakonom Obrazloženje: Mandat članova 4 godine s mogućnošću ponovnog imenovanja, jer na taj način su izjednačena tijela Sveučilišta u mandatima (Senat, rektor). | Djelomično prihvaćen | Zbog načela zaštite javnog interesa i zbog specifične uloge sveučilišnog vijeća predlagatelj zakona smatra da se uloga sveučilišnog vijeća može učinkovito ostvariti uz predloženi mandat od šest godina. Odredba stavka 4. će se urediti na način da ista osoba može biti imenovana članom najviše dva puta. |
648 | Pravobranitelj za osobe s invaliditetom | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 78. | Čl. 78. st. 3. predlažemo izmijeniti na način: „Studenti s invaliditetom ostvaruju posebna prava iz studentskog standarda te pravo na prilagođene uvjete pohađanja studija u skladu s općim aktom visokog učilišta, a u cilju osiguravanja razumne prilagodbe i podrške. Studenti s invaliditetom ostvaruju i pravo na prijevoz studenata s invaliditetom." Molimo da se detaljnije pojasni što se mislilo s „Studenti s invaliditetom ostvaruju i pravo na prijevoz studenata s invaliditetom“, je li riječ o novčanoj potpori kao i do sada ili organiziranom prilagođenom prijevozu. OBRAZLOŽENJE: Skrećemo pozornost kako predloženi termini i definiranje studenata s invaliditetom u odnosu na posebna prava nije u skladu s odredbama Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, a dio koji se odnosi na prijevoz nije dovoljno jasan na što se konkretno mislilo. Zbog toga je za očekivati teškoće prilikom primjene. | Djelomično prihvaćen | Pravo na prilagođene uvjete studiranja urediti će se člankom 77. dok će uvjete i način ostvarivanja prava iz stavaka 1. do 3. ovoga članka pravilnikom utvrđuje ministar. |
649 | Pravobranitelj za osobe s invaliditetom | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 77. | U čl. 77. predlažemo da se unesu sljedeće odredbe: 1. Studentima s invaliditetom u redovnom i izvanrednom statusu je, u cilju ravnopravnog sudjelovanja i izjednačavanja mogućnosti u akademskom okruženju s ostalim studentima, nužno osigurati razumnu prilagodbu koja znači potrebnu i prikladnu preinaku i podešavanja koja ne predstavljaju nesrazmjerno ili neprimjereno opterećenje za onoga koji je tu prilagodbu dužan osigurati. OBRAZLOŽENJE: Oblici prilagodbe ovise o individualnim teškoćama i potrebama studenta, ali i o akademskim standardima odnosno studijskim programom definiranim ishodima učenja koji se ne smiju kompromitirati. Primjeri prilagodbi uključuju produljeno vrijeme za pisanje ispita, korištenje pomoćne tehnologije, grafičku prilagodbu ispitnog materijala (uvećana slova i prored), potporu druge osobe u zapisivanju odgovora i dr. Poučavanje u posebnim uvjetima (na daljinu) može također biti jedan od oblika razumne prilagodbe ako ne postoji drugi način, ako student pristane i ako se ishodi učenja mogu na taj način ostvariti. Napominjemo da se navedeni oblici prilagodbe već veći niz godina osiguravaju na hrvatskim sveučilištima, ali upravo nedostatak definicije u temeljnom zakonskom dokumentu na području visokog obrazovanja dovodi do neujednačenosti i posljedično kršenja prava studenata s invaliditetom. 2. U cilju veće učinkovitosti preporuča se korištenje načela univerzalnog dizajna u podučavanju i učenju. Univerzalni dizajn označava oblikovanje proizvoda, okruženja, programa i usluga na način da ih mogu koristiti svi ljudi u najvećoj mogućoj mjeri, bez potrebe prilagođavanja ili posebnog oblikovanja. Univerzalni dizajn neće isključivati pomoćne naprave za određene skupine osoba s invaliditetom u onim slučajevima kada je to potrebno odnosno individualizirane prilagodbe sukladno specifičnim potrebama pojedinih studenata s invaliditetom OBRAZLOŽENJE: Načelo univerzalnog dizajna također je jedno od temeljnih načela Konvencije o pravima osoba s invaliditetom kojom se osigurava zaštita njihovih prava uz ostvarivanje pozitivnih utjecaja za sve. | Djelomično prihvaćen | Članak 77. će se urediti. |
650 | Pravobranitelj za osobe s invaliditetom | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 76. | Predlažemo da se u čl. 76. ili 7čl. 7. definira tko su studenti s invaliditetom i to na način: 1. Studenti s invaliditetom su studenti čija zdravstvena stanja, teškoće ili oštećenja u međudjelovanju s čimbenicima iz okoline mogu sprečavati njihovo puno i učinkovito sudjelovanje u akademskom okruženju na ravnopravnoj osnovi s drugim studentima zbog čega su im potrebne odgovarajuće prilagodbe i podrška. OBRAZLOŽENJE: Kako bi se izbjegli brojni problemi u praksi te se Zakon uskladio s odredbama Konvencije o pravima osoba s invaliditetom i time spriječilo kršenje prava studenata s invaliditetom na koju ukazuju pritužbe pravobraniteljici za osobe s invaliditetom potrebno je definirati tko su studenti s invaliditetom u skladu s Konvencijom. Naime, iako se čl. 78. propisuju prava iz studentskog standarda ovisno o redovnom ili izvanrednom statusu te utvrđuje obveza donošenja pravilnika o vrsti i razini prava te minimalnim kriterijima za ostvarivanje prava iz studentskog standarda te se navode studenti s utvrđenim stupnjem invaliditeta ponovno se zakonom ne definira tko su studenti s invaliditetom, a u skladu s Konvencijom te se ne uzima u obzir da oni mogu biti i izvanredni studenti. | Djelomično prihvaćen | U prijedlogu Zakona, člankom 77. urediti će se pravo studenta sa invaliditetom na studiranje prema prilagođenim uvjetima bez obzira na redovni ili izvanredni status. |
651 | MIRNA VARGA | A) Pregled stanja, a) Razlozi zbog kojih se Zakon donosi | U članku 2. navode se osnovna načela djelatnosti visokog obrazovanja pri čemu su nastavnici kao jedni od nositelja tih djelatnosti izostavljeni, stoga im u tekstu Zakona treba dati mjesto koje im pripada. Predložene dopune teksta u stavku (4) i stavku (5) istaknute su tiskanim slovima kako slijedi: (4) NASTAVNA, znanstvena i umjetnička djelatnost temelji se na: 1. slobodi i autonomiji, NASTAVNOG, znanstvenog i umjetničkog stvaralaštva 2. otvorenoj znanosti 3. etičnosti NASTAVNIKA, znanstvenika i umjetnika 4. javnoj dostupnosti rezultata znanstvenih istraživanja i umjetničkog stvaralaštva 5. istraživanjima u svrhu inovacija i razvoja tehnologija u Europskom istraživačkom prostoru 6. povezanosti sa sustavom obrazovanja 7. međunarodnim mjerilima kvalitete 8. poticanju i prihvaćanju specifičnosti nacionalnih sadržaja 9. zaštiti intelektualnog vlasništva 10. društvenoj odgovornosti NASTAVNIKA, znanstvenika i umjetnika. (5) Jamči se sloboda NASTAVNOG, znanstvenog i umjetničkog stvaralaštva. Dr.sc. Mirna Varga, viša predavačica Katedra za zajedničke sadržaje, Filozofski fakultet u Osijeku | Djelomično prihvaćen | Točke 3. i 10. će se izmijeniti. |
652 | Vlatko Cvrtila | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 71. | Čl, 71. točka 9. U duhu ovog zakona, u kojemu se uvode „radna mjesta“ umjesto „zvanja“, ovom odredbom u potpunosti se isključuje suradnja s vanjskim suradnicima koji imaju izbore u zvanja, ali nisu na znanstveno-nastavnim, umjetničko-nastavnim ili nastavnim radnim mjestima. Prema ovome članku, nositelji kolegija mogli bi biti samo oni koji su zaposleni (stalno) na takvim radnim mjestima, što znači da bi pokrivenost nastave stalno zaposlenim nastavnicima jako prelazilo onih 30% za stručne i 50% za sveučilišne studije, što je uvjet iz standarda kvalitete. Prema ovoj odredbi, pokrivenost nastave stalno zaposlenim nastavnicima bila bi 100%, što će zasigurno dovesti do novih zapošljavanja i povećanih troškova na javnim ustanovama visokog obrazovanja (posebno na veleučilištima). Pored toga, ovom se odredbom izravno diskriminiraju privatna visoka učilišta koje kroz odličnu suradnju s poslovnim sektorom pružaju studentima najbolje stručnjake za pojedine sadržaje i koje bi, ovakvom odredbom, bile prisiljene na nova zapošljavanja što im može ugroziti poslovanje. | Djelomično prihvaćen | Predmetno će se urediti propisima o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju. |
653 | Vlatko Cvrtila | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. | Ova točka određuje povezivanje nastavnog rada i znanstvenih istraživanja što je načelo iz prve (Humboltove) generacije sveučilišta i koje je podrazumijevalo stvaranje novog znanja kroz istraživanja, te njegovo prenošenje studentima. Ovo načelo je imalo smisla dok nisu postojale druge mogućnosti stvaranja i prenošenja znanja studentima. U 21. stoljeću ono više nema smisla i napustila su ga brojna sveučilišta razvijenog zapadnog svijeta. U slučaju Republike Hrvatske ono podrazumijeva da se rad nastavnika u visokom obrazovanju dijeli na nastavni i znanstveni, te da su oba obavezna. Svima je jasno da to rezultira pritiskom za pisanje znanstvenih radova, iako se oni ne temelje nužno na istraživačkom postupku, radi zadovoljavanja uvjeta za znanstveno napredovanje. U duhu ovog zakona koji više ne počiva na obaveznom znanstvenom napredovanju, ovo načelo više nema onu funkciju koju je imalo u prethodnom modelu. Stoga bi ga trebalo napustiti i prihvatiti model prema kojem se nastavnik u visokom obrazovanju ne mora nužno baviti i znanstvenim radom. Od „nedjeljivosti“ je putno bitnije radi li se kvalitetno ili ne u nastavnom i znanstvenom radu. Prijedlog: Predlažemo da ova točka glasi: „visokoj kvaliteti nastavnog rada i/ili znanstvenog istraživanja, odnosno umjetničkog stvaralaštva na sveučilištima“. | Djelomično prihvaćen | Stavak 2. točka 4. će se urediti. |
654 | Anđela Amižić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | 'Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE | Djelomično prihvaćen | Članak 74. i članak 113. će se urediti. Pristup specijalističkom studiju omogućen je i osobama koje posjeduju kvalifikaciju razine 7.st. člankom 61.st.4. prijedloga Zakona. |
655 | Igor Roje | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 71. | Predlažem da se u stavku 9. doda"i osobe izabrane u naslovna nastavna zvanja". | Djelomično prihvaćen | Predmetno će se urediti propisima o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju. |
656 | SANDRA NUŽDIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 78. | Iako je u Članku 78. Stavku (3) navedeno kako studenti s utvrđenim stupnjem invaliditeta ostvaruju posebna prava, smatramo kako je potrebno dodatno definirati tko su studenti s invaliditetom u sustavu visokoga obrazovanja te koja prava (I PODRŠKU!) ostvaruju. Isto tako smatramo kako su nepotrebno ovim člankom isključeni studenti s invaliditetom koji studiraju u izvanrednom statusu. Stoga predlažemo sljedeće: 1) Dodavanje: "koji studira u redovitom i izvanrednom statusu ostvaruje posebna prava iz studentskog standarda..." 2) Dodavanje definicije studenata s invaliditetom u skladu sa Smjernicama MZO-a za unapređenje sustava potpore studentima s invaliditetom u visokom obrazovanju u Republici Hrvatskoj 3) Definirati razumnu prilagodbu sukladno Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom (2006.) Ured za studente s invaliditetom Sveučilišnog savjetovališnog centra Sveučilišta u Rijeci | Djelomično prihvaćen | Pravo na prilagođene uvjete studiranja urediti će se člankom 77. dok će uvjete i način ostvarivanja prava iz stavaka 1. do 3. ovoga članka pravilnikom utvrđuje ministar. |
657 | PETRA MIOŠIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Ad 1.) Akademski i stručni nazivi i akademski stupanj (članak 74.) Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Ad 2) Specijalistički studij (članak 61.) Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. Ad 3) Smanjenje broja predstavnika studenata u tijelima fakulteta, odjela, sveučilišta, veleučilišta Smatram da nije dobro smanjenje broja predstavnika studenata na visokim učilištima. Iako anomalije postoje, smatram kako bi bilo ispravnije da radimo na poboljšanju demokratskih standarda i praksi, a ne da ukidamo glas studentima i smanjujemo njihov utjecaj. #300je300 #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE | Djelomično prihvaćen | Članak 74. i članak 113. će se urediti. Pristup specijalističkom studiju omogućen je i osobama koje posjeduju kvalifikaciju razine 7.st. člankom 61. stavkom 4. prijedloga Zakona. |
658 | Marko | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 51. | Poštovani, Čl.51.st.1. trebao bi glasiti: "(1) Na javnom visokom učilištu nastavniku prestaje ugovor o radu radi odlaska u mirovinu istekom akademske godine u kojoj je navršio 65 godina života. Na javnom znanstvenom institutu znanstveniku prestaje ugovor o radu radi odlaska u mirovinu istekom kalendarske godine u kojoj je navršio 65 godina života." Čl.51.st.2. trebao bi glasiti: (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka javno visoko učilište, odnosno javni znanstveni institut može s redovitim profesorom u trajnom izboru, znanstvenim savjetnikom u trajnom izboru i profesorom stručnog studija u trajnom izboru sklopiti ugovor o radu na teret vlastitih sredstava najdulje do isteka akademske, odnosno kalendarske godine u kojoj je navršio 67 godina života. Produženje trajanja ugovora o radu redovito na 67 godina odnosno izvanredno na 70 godina izuzetno negativno utječe na zapošljavanja i napredovanja znanstvenika na nižim radnim mjestima, a kao konačnu posljedicu će imati nastavak odljeva mozgova. S poštovanjem dr.sc. Marko Viskić | Djelomično prihvaćen | Stavak 1. će se uskladiti s propisima koji uređuju radne odnose. |
659 | Sveučilište u Zagrebu Fakultet prometnih znanosti | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Prema pregledu stanja i na temelju osnovnih pitanja koja su navedena u uvodnom dijelu, a koja se uređuju Zakonom, navodi se da su istraživački i inovacijski rezultati Hrvatske znatno ispod prosjeka EU-a. Također se navodi da postojeći sustav karakteriziraju niska produktivnost i transparentnost, neadekvatni kriteriji napredovanja te zastarjeli model izvaninstitucionalnog dodjeljivanja znanstvenih, odnosno znanstveno-nastavnih zvanja. Ako se pretpostavi da se navedeno želi korigirati novim Zakonom, vidljivo je da u Trećem dijelu zakona (RADNA MJESTA NASTAVNIKA, ZNANSTVENIKA I SURADNIKA) nema rješenja koja izlaze iz postojećih okvira, a kojima bi se utjecalo na znanstvenu produktivnost preko kriterija izbora i napredovanja. Stoga se može zaključiti da se povećana produktivnost i transparentnost Zakonom želi postići isključivo institucijskim djelovanjem putem financiranja djelatnosti. Važna stvar ovdje ostaje nedorečena i otvorena. Kriteriji koje treba predložiti Nacionalno vijeće mogu ali i ne moraju biti u skladu s poticanjem produktivnosti. Na primjer, oni mogu biti daleko restriktivniji nego dosad pa tako može doći do smanjenja broja osoba u znanstvenim i znanstveno-nastavnim zvanjima (ili ih se može uvelike ograničiti u napredovanju, što u konačnici u nekom vremenskom intervalu ima isti učinak). Tako izvrsni znanstvenici mogu biti jedina okosnica institucija ali je činjenica da oni niti dosad nisu bili ograničavani u napredovanju (naprotiv). U kojem kontekstu se onda mjerama navedenim u trećem dijelu Zakona postiže povećana produktivnost i na koji način je to konkretno regulirano ? Čini se da je ta važna uloga ostavljena Nacionalnom vijeću ali bez jasnih smjernica. Kada bi Nacionalno vijeće „postrožilo“ kriterije izbora i napredovanja, to ne bi imalo nikakav učinak na implementaciju ovog Zakona u njegovim temeljnim odrednicama. Drugim riječima, ne bi se postigli deklarirani ciljevi u smislu povećane produktivnosti u navedenim domenama. S obzirom da je intencija Zakona postizanje znanstvene izvrsnosti, razvidno je da ona u kontekstu razvoja ljudskih resursa uopće ne razmatra. Primjer je članak 42. kojim se definira reizbor. Prema 42(5) nastavnik odnosno znanstvenik može neograničeno puta ponoviti reizbor. Ako je zamisao izrade i donošenja novog Zakona unaprjeđenje znanstvene aktivnosti, tada bi trebalo detaljno regulirati kriterije u trećem dijelu, a ne fokusirati se isključivo na izmjenu modela financiranja. Upravo je novi model financiranja preko programskih ugovora i kontrola njihove provedbe temeljni i jedini cilj ovog Zakona, što je propuštena prilika za dugoročno uspostavljanje i izgradnju sustava u smislu izgradnje ljudskih resursa. Kao argument za ovu tvrdnju može se navesti nepotrebno i nespretno elaboriranje akademskih i stručnih naziva i akademskog stupanja u članku 74.(2): „Završetkom sveučilišnoga prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik (baccalaureus) uz naznaku struke (bacc . uz naznaku struke)“ – zašto je izbačen univ.?. Nadalje „Završetkom stručnoga prijediplomskog studija student stječe stručni naziv stručni prvostupnik (baccalaureus) uz naznaku struke (struč. bacc. uz naznaku struke)“ – gotovo pa nevjerojatna tvorevina kratica, U stavku (5): „Završetkom doktorskog studija student stječe akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc. uz naznaku struke) i doktora umjetnosti uz naznaku struke ( dr. art. uz naznaku struke)“ - što je naznaka struke u doktorskom studiju? U ovom dijelu Zakon je nepripremljen i nerazrađen, pa se predlaže da se konzultiraju i ugrade odredbe Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (NN 107/07, 118/12). Zakonom bi uz to trebao biti propisan i razrađen postupan i sustavan rast znanstveno-nastavne izvrsnosti istraživača i institucionalne kvalitete programa. Sredstva za ostvarenje tih ciljeva su ponajprije podizanje izvrsnosti uvjeta izbora u znanstveno-nastavna zvanja dopunama Pravilnika o uvjetima izbora u znanstvena zvanja u određenoj mjeri i kroz neko definirano vremensko razdoblje, npr. svakih 5-7 godina. Potom podizanje kriterija kvalitete programa i institucija kroz reakreditacijske postupke i to dopunama Pravilnika o uvjetima za izdavanje dopusnica, također u nekom definiranom vremenskom periodu (5-7 godina). U om kontekstu, Zakonom bi trebala biti propisana i rješenja odnosno mjere kojima se planira ostvarivanje izvrsnosti, kao što je obaveza napredovanja, penalizacija stagnacije i transparentni postupci oduzimanja zvanja radi unapređenja kvalitete nastavno-znanstvenih institucija te unapređenje kvalitete i učinkovitosti upravljanja sustavom znanosti i visokoga obrazovanja. Znanstveni centri izvornosti u prijedlogu Zakona nisu uopće spomenuti. S obzirom na činjenicu da je u e-savjetovanju ta primjedba relevantno objašnjena ovdje neće biti ponovljeni argumenti koji idu u prilog značaju rada i osnivanju centara izvrsnosti koji su svakako ostvarili i ostvaruju svoju namjenu. Dodatno, radi unapređenja individualne kvalitete znanstvenoga i nastavničkoga rada nastavnika Zakonom bi trebali biti predviđeni sveučilišnih/fakultetski znanstveno-inovacijski instituti te centri za inovacije i transfer tehnologije, kao i centi za cjeloživotno obrazovanje i stručnu praksu studenata, centara za međunarodnu suradnju i mobilnost. U argumentiranju razloga donošenja Zakona navodi se da sustav javnog financiranja i dalje nije dovoljno transparentan te ne podrazumijeva učinkovite mehanizme praćenja programskih ugovora i ostvarenih rezultata. Razlozi su svakako nedostatak jasnih strateških ciljeva i neadekvatni informacijski sustavi, ali i nedostatna ulaganja u sustav visokog obrazovanja i znanost koja bi potaknula visoka učilišta na kompetitivnost i ostvarivanje postavljenih ciljeva. Stoga je cilj da se cjelovitim programskim financiranjem visokog obrazovanja reformira sustav financiranja visokog obrazovanja na način da se on temelji na kvaliteti, relevantnosti i socijalnoj osjetljivosti visokog obrazovanja te međunarodnoj prepoznatljivosti. Uspostavila bi se veza između rezultata vrednovanja i programskog financiranja institucija u području visokog obrazovanja. U dijelu prijedloga Zakona koji regulira Financiranje javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta u članku 97 (2) nejasna je formulacija: „Visoko učilište namjenska sredstva troši u svrhu unaprjeđenja djelatnosti visokog obrazovanja i znanstvene odnosno umjetničke djelatnosti. Visoko učilište namjenska sredstva troši u svrhu unaprjeđenja znanstvene djelatnosti.“ Također, pod člankom 97(3) stoji da javno visoko učilište, odnosno javni znanstveni institut samostalno raspolaže vlastitim prihodima u skladu s financijskim planom. Kriterije raspolaganja vlastitim prihodima ministar utvrđuje pravilnikom. Način trošenja vlastitih prihoda javno visoko učilište, odnosno javni znanstveni institut uređuje općim aktom. Otvara se pitanje na koji se način trošenjem vlastitih prihoda prema kriterijima Ministarstva ostvaruje akademska samouprava koja je definirana u članku 4(2) koji glasi: „Akademska samouprava obuhvaća: 1. utvrđivanje pravila studiranja i upisa studenata, 2. predlaganje, odnosno izbor čelnika te izbor nastavnika i 3. upravljanje financijskim i drugim resursima, u skladu s načelom javne odgovornosti, ovim Zakonom i drugim propisima? U člancima 98., 100., 102. i 103. spominje se pregovarački postupak koji prethodi sklapanju programskih ugovora. S obzirom na to da se cjelokupni sustav financiranja temelji na pregovaračkom postupku, sadržaj programskog ugovora, proračunsku formulu, pokazatelje i kriterije utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokove sklapanja programskog ugovora te kvalitativne i kvantitativne indikatore za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom treba biti definirano ovim Zakonom, a ne uredbom Vlade kako je to navedeno u članku 102(10). Kao strateška osnova za donošenje Zakona u uvodnoj argumentaciji navedeno je da su visoko obrazovanje i znanost prepoznati kao prioritetni ciljevi u glavnom strateškom dokumentu Republike Hrvatske – Nacionalnoj razvojnoj strategiji Republike Hrvatske do 2030. godine. U također se navodi da se stavlja naglasak na stratešku ulogu Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj, a da administrativna i stručna potpora tijelu prelazi s Agencije za znanost i visoko obrazovanje na Ministarstvo znanosti i obrazovanja. U članku 39(7) stoji: „Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterije za pojedina znanstvena, odnosno umjetnička područja ili polja (valjda za izbor ili reizbor na radna mjesta nastavnika i znanstvenika, op.a.), na prijedlog Rektorskog zbora i nadležnoga matičnog odbora donosi Nacionalno vijeće.“ Je li to strateška uloga? Ili je to donošenje minimalnih etičkih načela (čl. 55(4))? Općenito, poslovi koje obavlja Nacionalno vijeće definiranim člankom 86. su općeniti i neodređeni (npr. predlaže i potiče donošenje mjera za unapređenje visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti te tehnološkog razvoja, daje mišljenje o potrebi osnivanja novog javnog visokog učilišta, predlaže i potiče sudjelovanje drugih subjekata i organizacija civilnog društva itd.). Kao argumentaciju ovome treba navesti stavak (2) istog članka (86.), a to je da Nacionalno vijeće donosi odluke. U stavku (1) se navodi da ono uglavnom predlaže, prati, daje mišljenje, raspravlja… Ono što se može smatrati mogućim donošenjem odluka je o minimalnim etičkim načelima (točka 7.) i imenovanjima članova matičnih odbora (točka 5.). To svakako ne spada u domenu razvoja strategije znanosti i visokog obrazovanja. Jedina potencijalna strateška uloga Nacionalnog vijeća je donošenje kriterija, ali kako je već obrazloženo, Zakonom nisu dane smjernice ili okvir u kojem smjeru ti kriteriji trebaju biti razrađivani. Smatra se da bi poticanje istraživanja u području zelene i digitalne tranzicije trebalo znatno utjecati na razvoj gospodarstva i otvaranje novih radnih mjesta, dok bi modernizacija studijskih programa trebala rezultirati izobrazbom deficitarnih kadrova u području umjetne inteligencije, kibernetičke sigurnosti i računalstva visokih performansi. U tom će se smislu prijedlogom Zakona, putem programskog financiranja, uspostaviti poticajan sustav financijskog upravljanja kojim će se stimulirati znanstveni instituti i visoka učilišta koji provode istraživanja u području zelene i digitalne tranzicije i/ili obrazuju kadrove za visokotehnološko okružje. Sukladno članku 4 koji definira autonomiju sveučilišta nije jasno na koji način takav poticajni sustav financijskog upravljanja može biti usklađen s točkama 2-4 iz članka 4(3) Zakona? Prijedlog Zakona omogućit će nove modalitete suradnje istraživačkog sektora s gospodarstvom kroz financiranje programskim ugovorima temeljenim na ciljevima ustanova (osnivanje spin-off tvrtki, komercijalizacija rezultata istraživanja i sl.), što će omogućiti izravnu suradnju gospodarskih subjekata (mikro, mala, srednja i javna poduzeća) sa znanstvenim institutima i visokim učilištima, a to će rezultirati transferom znanja i novih tehnologija, kao i usklađivanjem obrazovnih ishoda s potrebama tržišta rada. Jedan od razloga neefikasnog rada hrvatskih visokoobrazovnih i znanstvenih ustanova jest često slabije učinkovit rad njihovih administrativnih i drugih službi, pretežno prouzročen nepostojanjem kontrolnog mehanizma rada djelatnika tih službi te nemogućnosti njihova napredovanja ili nazadovanja u skladu s rezultatima rada. Stoga ovaj Zakon određuje da su djelatnici visokih učilišta i znanstvenih instituta koji rade u službama podložni redovitoj evaluaciji rada koju provode njihovi nadređeni kao što su rektori, ravnatelji ili dekani. | Djelomično prihvaćen | Članak 74,. 113. i članak 97 stavak 2. će se izmijeniti. Predlagatelj smatra da je predloženi model programskog financiranja jasno definiran odredbama ovog Zakona. |
660 | Hrvatsko katoličko sveučilište | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 10. | U čl. 10. ne navodi se razlika između javnih i privatnih sveučilišta, a u čl. 10., st. 3. ne navodi se mogućnost ustrojavanja fakulteta bez pravne osobnosti. Mišljenja smo da se fakultet kao ustrojbena jedinica ne osniva s obzirom na pravni status (s pravnom osobnošću ili bez pravne osobnosti), već s obzirom na izvođenje nastave u znanstvenom području i poljima ili koristeći iskustvo inozemnih visokih učilišta osniva se u odnosu na složenost poslova koji se izvode na takvoj ustrojbenoj jedinici i koji se razlikuju od složenosti poslova na odjelima i drugim ustrojbenim jedinicama sveučilišta. Poznato je da na integriranim sveučilištima fakulteti nemaju pravnu osobnost, već su ustrojeni kao ustrojbene jedinice sveučilišta. Ustrojavanje fakulteta s pravnom osobnošću na takvim sveučilištima stvara organizacijske, pravne i financijske teškoće. Nisu poznati učinci financiranja radnih mjesta sukladno navedenom u Nacrtu Zakona na buduću Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama te napominjemo da je u Uredbi navedeno radno mjesto dekan/prodekan fakulteta bez pravne osobnosti. Svjesni smo tradicije hrvatskih sveučilišta, koja ne bi smjela utjecati ili zaustaviti razvoj integriranih sveučilišta u Republici Hrvatskoj koja su u skladu s tradicijom europskih sveučilišta i ostalih svjetskih sveučilišta. Imajući u vidu izneseno, predlažemo da se u odredbama Nacrta Zakona utvrdi da integrirano sveučilište može osnovati i fakultet bez pravne osobnosti te da se utvrdi definicija odjela (definicija odjela u odredbe Nacrta Zakona nije unesena) i fakulteta bez pravne osobnosti, odnosno po kojem će kriteriju sveučilište osnovati odjel ili fakultet. Postoji mogućnost da će se sastavnice koje su osnovane kao odjel nastojati stupanjem na snagu Nacrta Zakona ustrojiti kao fakultet što povećava iznose financiranja. Za osnivanje fakulteta bez pravne osobnosti kriteriji mogu biti isti kao i za fakultet s pravnom osobnošću jer razlog osnivanja fakulteta je jednak, bio on osnovan kao fakultet s pravnom ili bez pravne osobnosti. | Djelomično prihvaćen | Članak 10. će se urediti na način da će se fakultet odnosno umjetnička akademija moći osnovati kao sastavnica bez pravne osobnosti. Članak 10. će se urediti na način da uređuje i osnivanje odjela. |
661 | Visoka škola za menadžment i dizajn Aspira | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 58. | Poštovani, člankom 58., stavkom 3., predloženi su veoma striktni uvjeti upisa na stručni prijediplomski studij, a na način da "stručni prijediplomski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući program srednjoškolskog obrazovanja u trajanju od najmanje četiri godine i položila državnu maturu", dok će ostale uvjete upisa propisati visoko učilište. Takvo strogo uvjetovanje polaganja državne mature za upis na studije očigledno otežava upis učenicima strukovnih srednjih četverogodišnjih škola, a koje svoje srednjoškolsko obrazovanje završavaju obranom završnog rada. Takvi učenici, spram učenika koji su završili gimnazijski program, su u nepovoljnijem položaju jer bi bili uvjetovani polagati državnu maturu u svrhu upisa na studije, a koja se polaže iz općeobrazovnih predmeta za koje su gimnazijalci spremniji s obzirom na vrstu programa i veći broj sati iz općih predmeta. Stoga proizlazi, umjesto da potičemo porast broja studenata, pogotovo iz deficitarnih strukovnih zanimanja, na ovakav način to samo otežavamo. S obzirom na rečeno, predlažemo mogućnost upisa učenicima strukovnih četverogodišnjih srednjih škola upis na stručne studije bez polaganja državne mature, odnosno da im se omogući upis na stručne studije preko prijemnog ispita ili nekog drugog uvjeta koje postavi visoko učilište. Također, s obzirom da je Hrvatska među zemljama s najmanjim postotkom stranih studenata u EU smatramo da bi uvjetovanje polaganja državne mature stranim državljanima još dodatno destimuliralo studiranje u RH odnosno učinilo bi hrvatska visoka učilišta nekonkurentnima u usporedbi s drugim europskim zemljama. S poštovanjem, Alen Jerkunica, univ. spec. oec., v. pred Dekan | Djelomično prihvaćen | Predloženo nije u skladu sa Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. Predlagatelj Zakona će razmotriti potrebu polaganja državne mature za strane državljane. |
662 | Hrvatsko katoličko sveučilište | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 7. | Osnivanje i djelovanje privatnih visokih učilišta i posebno visokih učilišta (na temelju međunarodnih Ugovora) se u odredbama članka 6 i 7. Nacrta Zakona o visokom obrazovanju znanstvenoj i umjetničkoj djelatnosti ne utvrđuje. Nacrt Zakona ne navodi posebni status visokog učilišta, primjerice Hrvatskog katoličkog Sveučilišta koje je osnovano na temelju međunarodno potpisanih ugovora i koje se djelomice financira iz Državnog proračuna Republike Hrvatske, za razliku od navođenja posebnosti visokih učilišta vojnog ili vjerskog fakulteta u odredbama Nacrta Zakona. | Djelomično prihvaćen | Položaj vjerskog fakulteta uređen je člankom 17. stavkom 4. prijedloga Zakona će se urediti na način da se iznimno omogući financiranje iz državnog proračuna visokih učilišta koja su osnovana na temelju međunarodnih ugovora. |
663 | Niko Radović, mag.iur., glavni tajnik Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 107. | "(1) Novčanom kaznom od 50.000,00 do 300.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj visoko učilište, odnosno znanstveni institut koji: 3. otkaže ugovor o radu kad za to nisu ispunjeni uvjeti propisani člancima 42. i 51. ovoga Zakona te zakona kojim se uređuju radni odnosi ili općim aktom" Brisati stavak 3. prijedloga Zakona. Da li je otkaz ugovora o radu zakonit ili nije odlučuje isključivo nadležni sud i to temeljem tužbe radnika. S tim u vezi, otkaz ugovora o radu može biti nezakonit i zbog procesnih razloga (npr. poslodavac prije donošenja odluke o otkazu ugovora o radu nije proveo postupak savjetovanja s radničkim vijećem ili zbog propuštanja roka od petnaest dana za donošenje izvanrednog otkaza ugovora o radu), pa bi poslodavac samo zbog procesne pogreške koja prethodi donošenju odluke o otkazu ugovora o radu primjenom ove odredbe mogao biti novčano kažnjen, a što zasigurno nije intencija zakonodavca. Nadalje, u ZOR-u je jasno propisano da radnik u slučaju nezakonitog otkaza ugovora o radu može zahtijevati vraćanje na rad kao i naknadu štete, pri čemu sam ZOR u tom slučaju ne propisuje prekršajnu odgovornost poslodavca. Zbog čega točno zakonodavac smatra da poslodavci u sustavu visokog obrazovanje i znanstvene djelatnosti, za razliku od svih drugih poslodavaca u Republici Hrvatskoj, moraju još i prekršajno odgovarati u slučaju donošenja nezakonitog otkaza ugovora o radu? | Djelomično prihvaćen | Točka 3. stavka 1. članka 107. prijedloga Zakona doradit će se na način da umjesto otkaza ugovora o radu stoji donese odluku. |
664 | Sveučilište Jurja Dobrile u Puli | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 17. | Dopuniti članak na način da Fakultet/Umjetnička akademija bez pravne osobnosti je sastavnica pravno/organizacijski i funkcionalno integriranog sveučilišta koja obavlja djelatnost visokog obrazovanja, znanstvenu i stručnu djelatnost. Što je s odjelima, pročelnicima odjela i drugim tijelima odjela? Nije regulirano nacrtom Zakona. | Djelomično prihvaćen | Odredbe zakona će se urediti na način da će se uvesti mogućnost osnivanja fakulteta i umjetničke akademije bez pravne osobnosti te će se definirati i svrha odjela kao sastavnice. Sveučilište će u skladu sa autonomijom i akademskom samoupravom odlučiti o vrsti i stupnju integracije. |
665 | Sveučilište Jurja Dobrile u Puli | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 10. | Članak 10. st. 2. potrebno je dopuniti na način da se propiše sljedeće: Funkcionalno i pravno/organizacijski integrirano sveučilište može osnovati fakultet/umjetničku akademiju bez pravne osobnosti. | Djelomično prihvaćen | Članak 10. će se urediti na način da će se fakultet odnosno umjetnička akademija moći osnovati kao sastavnica bez pravne osobnosti. |
666 | Institut za etnologiju i folkloristiku | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 118. | U stavku 1. je potrebno brisati pravilnik iz članka 43. stavka 12. jer takav stavak ne postoji u ovom prijedlogu zakona, također i pravilnik iz članka 103. stavka 2. jer se u tom stavku ne spominje pravilnik. Iz treće rečenice stavka 2. je nejasno po kojim se važećim propisima u prijelaznom razdoblju do donošenja kriterija Nacionalnog vijeća provode postupci izbora i reizbora na radna mjesta te napredovanja na viša radna mjesta. Smatramo da bi ovdje trebalo navesti formulaciju da se do početka važenja Nacionalnih kriterija umjesto istih primjenjuje važeći propis koji regulira uvjete za izbor u znanstvena zvanja. | Djelomično prihvaćen | Članak 118. stavak 1 . prijedloga Zakona će se urediti. Započeti postupci izbora i reizbora u zvanja i radna mjesta te primjena propisa uređeni su člankom 111. prijedloga Zakona. |
667 | Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (Srce) | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 95. | Predlaže se brisanje naslova i članka 95., te dodavanje novog naslova i članaka 95. i 95a. koji glase: Informacijska infrastruktura, informacijski sustavi i evidencije sustava visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti Članak 95. (1) Informacijska infrastruktura sustava visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti ustrojava se radi ostvarivanja ciljeva postavljenih pred sustavom visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti, zbog zadovoljavanja potreba subjekata koji djeluju u tom sustavu i osiguravanja kvalitetne i djelotvorne uporabe informacijskih i komunikacijskih tehnologija i informacijskih resursa unutar toga sustava. (2) Sastavnice informacijske infrastrukture su mrežni, računalni i spremišni sustavi, podatkovni centri, infrastruktura elektroničkih identiteta, informacijski sustavi i aplikacije, različite digitalne usluge, te informacije i podaci koji se prikupljaju i obrađuju, te se zajednički koriste na razini Republike Hrvatske. (3) Informacijska infrastruktura sustava visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti ustrojava se na razini Republike Hrvatske po načelima otvorenosti, transparentnosti i interoperabilnosti, te je dostupna svim visokim učilištima, znanstvenim institutima i drugim subjektima u sustavu visokog obrazovanja i znanstvene i umjetničke djelatnosti. (4) Informacijska infrastruktura i njezine sastavnice se grade i njima se upravlja na održiv i transparentan način, s učešćem predstavnika zajednice korisnika u upravljačkim tijelima. Informacijska infrastruktura i njezine sastavnice se grade kao otvorene infrastrukture u skladu s međunarodnim standardima i dobrim praksama i povezuju se s postojećim europskim i globalnim infrastrukturama. (5) Javne ustanove koje sudjeluju u razvoju i održavanju sastavnica informacijske infrastrukture sustava visokog obrazovanja i znanosti sastavni su dio toga sustava i upisuju se u upisnik organizacija u sustavu visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti u posebnoj kategoriji toga upisnika. (6) Razvoj i održavanje sastavnica informacijske infrastrukture koje se uspostavljaju i koriste na razini Republike Hrvatske, kao i rad infrastrukturnih ustanova financira se iz državnog proračuna Republike Hrvatske. (7) Načela, pravila funkcioniranja, upravljanje, financiranje i osiguravanje održivosti informacijske infrastrukture sustava visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti i njezinih sastavnica pravilnikom utvrđuje ministar. Članak 95a. (1) Ministarstvo uspostavlja i vodi središnji informacijski sustav evidencija u visokom obrazovanju i središnji informacijski sustav o znanstvenoj djelatnosti koji služe kao izvori autentičnih podataka u sustavu visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti i temelj su za informirano donošenje odluka i izvještavanje na razini Republike Hrvatske. (2) Upisnici propisani ovim Zakonom, a koji se odnose na visoko obrazovanje, znanstvenu i umjetničku djelatnost, temeljni su dio središnjih informacijskih sustava iz stavka (1) ovog članka. (3) Središnji informacijski sustavi iz stavka (1) ovog članka koriste se pri unutarnjem i vanjskom vrednovanju visokih učilišta i znanstvenih instituta, te u drugim postupcima koji se propisuju ovim Zakonom, a koji se odnose na visoko obrazovanje, znanstvenu i umjetničku djelatnost. (4) Podaci iz središnjih informacijskih sustava iz stavka (1) ovog članka trebaju biti dostupni u otvorenom pristupu po načelu "otvoreni koliko god je moguće, zatvoreni samo koliko je neophodno". (5) Visoka učilišta, znanstveni instituti i druge organizacije koje djeluju u sustavu visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti vode u elektroničkom obliku vlastite (lokalne) evidencije podataka, prikupljaju i obrađuju osobne i druge podatke u svrhu obavljanja obrazovne i znanstvene djelatnosti. (6) Evidencije iz stavka (5) ovog članka vode se u lokalnim informacijskim sustavima visokog učilišta, znanstvenog instituta ili druge organizacije ili u zajedničkim informacijskim sustavima, ukoliko takvi postoje. Pri tome vlasnik lokalnog ili zajedničkog informacijskog sustava iz ovog stavka osigurava interoperabilnost takvog sustava, uključujući mogućnost elektroničkog preuzimanja podataka iz tih informacijskih sustava u središnje informacijske sustave iz stavka (1) ovog članka. (7) Sadržaj i način korištenju informacijskih sustava iz stavka (1) ovog članka, vrste podataka, format podataka, obuhvat podataka, način unosa podataka, zaštitu osobnih podataka, osiguravanje vjerodostojnosti podataka te ostala pitanja važna za prikupljanje i analizu podataka na nacionalnoj razini pravilnikom utvrđuje ministar. OBRAZLOŽENJE: S ova dva članka predlaže se cjelovito uređenje pitanja vezanih uz informacijsku infrastrukturu (uključujući elektroničku, odnosno e-infrastrukturu) i sustava visokog obrazovanja i sustava znanosti, koju i treba planirati, graditi i koristiti kao jedinstvenu cjelovitu infrastrukturu. Dodatno se jednako cjelovito uređuje pitanja nacionalnih evidencija, odnosno središnjih informacijskih sustava visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti. Ustanovama iz sustava se nalaže vođenje lokalnih elektroničkih evidencija, bilo u vlastitim sustavima ili eventualnim zajedničkim sustavima (tipa ISVU, Dabar i sl.) uz obavezu interoperabilnosti tih sustava s nacionalnim evidencijama. | Djelomično prihvaćen | U članku 95. prijedloga Zakona izmijenit će se pojam elektronička infrastruktura u informacijski sustav i infrastruktura te će se dopuniti sastavnicama informacijske infrastrukture i omogućit će se njihovo povezivanje s europskim i globalnim infrastrukturama. |
668 | Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (Srce) | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 65. | Predlaže se dodavanje novog naslova i članka iza članka 64., a ispred članka 65.: Objava ocjenskih radova u otvorenom pristupu Članak 64a. (1) Nositelji svih vrsta studija dužni su ocjenski rad (doktorski rad, diplomski rad, završni rad, specijalistički rad) objaviti u roku od 30 dana od obrane u otvorenom pristupu u institucijskom i nacionalnom repozitorijima, koji osiguravaju pohranu, očuvanje i otvoreni pristup pohranjenim radovima. (2) Objava iz stavka (1) ovog članka se može uz obrazloženje odgoditi do najviše godinu dana od obrane završnog rada u slučajevima koji trebaju biti unaprijed propisani odgovarajućim općim aktom nositelja studija. OBRAZLOŽENJE: Smatramo da treba nastaviti dosadašnju zakonom propisanu obavezu da se nakon obrane svih ocjenskih radova (od prijediplomskih do doktorskih studija) isti trebaju objaviti u otvorenom pristupu, čime se otvara prostor za unapređenje kvalitete ocjenskih radova i unapređuje transparentnost funkcioniranja sustava. Pri tome se predviđa mogućnost eventualne odgode objave u otvorenom pristupu ukoliko je to predviđeno općim aktima nositelja studija, tj. visokog učilišta. Prijedlog je da se navedena odredba doda kao novi članak koji se odnosi na sve vrste studija, umjesto da se s identičnim izričajem ponavlja u više članaka (članci 58. – 64.). Napominjemo da je infrastruktura institucijskih repozitorija (Dabar) dostupna svim ustanova bez naknade, a da se za nacionalne repozitorije ocjenskih radova brine Nacionalna i sveučilišna knjižnica, što je u sadašnjem zakonu navedeno eksplicitno. | Djelomično prihvaćen | Predloženo će se urediti člankom 57. |
669 | Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (Srce) | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 62. | Predlaže se brisanje dijela stavka (7) članka 62. tako da stavak (7) glasi: (7) Nositelj doktorskog studija obvezan je doktorski rad učiniti dostupnim javnosti objavom na mrežnim stranicama najmanje 30 dana prije obrane doktorskog rada. OBRAZLOŽENJE: Predlaže se brisanje dijela stavka koji se odnosio na objavu doktorskog rada nakon obrane, jer se predlaže da se pitanje takve objave uredi novim člankom 64a za sve vrste studija, odnosno za sve završne (ocjenske) radove, uključujući doktorske radove. | Djelomično prihvaćen | Predloženo će se urediti člankom 57. |
670 | Sveučilište u Splitu - Uprava | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 10. | Izostanak regulative o sveučilišnim odjelima. Novim tekstom Zakona nije predviđena zakonska regulativa o sveučilišnim odjelima s pripadajućim tijelima, pročelnikom i stručnim vijećem, različitim drugim tijelima i povjerenstvima kako je regulirano u sadašnjem Zakonu (čl. 64.). Spominju se samo jednom (čl. 10. stava 3.) u kontekstu ovlaštenja senata da osniva sastavnice bez pravne osobnosti, među kojima je primjerice naveden i odjel bez dosadašnje kvalifikacije “sveučilišni“. S obzirom na to da su sveučilišni odjeli u RH opravdali svoje postojanje i stekli zakonsko priznanje, predlaže se u tekstu Zakona predvidjeti sveučilišne odjel i urediti njegova tijela: pročelnika i stručno vijeće te druge pretpostavke radi nastavka njihova rada ili omogućiti njihovu transformaciju u fakultet ukoliko ispunjavanju odrednice Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i Zakona o kvaliteti. Sveučilišna knjižnica i studentski centar. Predlaže se zakonom definirati ulogu i financiranje sveučilišne knjižnice i studentskog centra koji su esencijalni u potpori studentima nastavnicima i ostvarivanju misije sveučilišta. | Djelomično prihvaćen | Članak 10. će se urediti na način da uređuje i osnivanje odjela. |
671 | Sveučilište u Splitu - Uprava | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 40. | Nastavnici i suradnici. U diskusiji je problematizirano pitanje nadležnosti za donošenja konačne odluke u postupku izbora nastavnika i suradnika. Iz formulacije članaka 40. i 43. moglo bi se zaključiti da se konačna odluka o tome prepušta matičnim odborima. Predlaže se preraditi te odredbe tako da se matičnim odborima povjeri provođenje dijela postupka, tj. donošenje odluke o ispunjavanju uvjeta, ali da konačna odluka na temelju koje se s odabranim kandidatom sklapa radni odnos, bude na fakultetskom vijeću ili senatu (za samostalne studije, sveučilišne odjele ili integrirana sveučilišta). Predlaže se preispitivanje namjere uvođenja instituta reizbora za naslovne nastavnike, budući da se obveza periodičnog izbora ili reizbora nastavnika logički vezuje uz radna mjesta. Nadalje, predlaže se jasnije definirati status i prava gostujućih nastavnika, te zakonski urediti mogućnost angažiranja naslovnih suradnika (uz nastavnike) bez kojih bi se mnoga visoka učilišta suočila s poteškoćama u izvođenju praktične nastave. Iz istih razloga predlaže se također povećati postotke angažiranja dokazanih stručnjaka iz prakse uz nadzor znanstveno-nastavnog osoblja, ili barem predvidjeti opravdane izuzetke od pravila “25%“ (čl. 79. st. 3.). | Djelomično prihvaćen | Članak 53. prijedloga Zakona dopunit će se odredbama vezanim uz naslovne suradnike. Postupak izbora na slobodno radno mjesto i više radno mjesto završava zaključivanjem ugovora, odnosno aneksa ugovora o radu, a ne odlukom matičnog odbora, odnosno matičnog povjerenstva. |
672 | Sveučilište u Splitu - Uprava | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 79. | 5. Prava studenata iz studija. U diskusiji je prevladalo mišljenje da se ograničenja iz članka 77. stavak 5. koja bi u pogledu trajanja studija (najviše dvostruko vrijeme propisanog trajanja studija) vrijedila za redovite studente, ne bi trebala odnositi na izvanredne studente. Predlaže se također odustati od zabrane zasnivanja radnog odnosa za redovite studente (članak 76. st. 2.), a ovlasti iz čl. 79. st. 3. koje se odnose na odobravanje prava na upis dodatnog studija u statusu redovitog studenta i na teret državnog proračuna za najuspješnije studente, dodijeliti tijelima akademske vlasti, a ministru ostaviti regulatorne ovlasti. | Djelomično prihvaćen | Članak 76. će se urediti. Članak 79. stavak 3 nije moguće prihvatiti zbog propisa koji uređuju sustav državne uprave. U odnosu na članak 77. stavak 5. predlagatelj Zakon smatra da je studentima u izvanrednom statusu fleksibilnost omogućena stavkom 4. koji se odnosi samo na studente u redovitom statusu. |
673 | Sveučilište u Splitu - Uprava | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 76. | Predlaže se također odustati od zabrane zasnivanja radnog odnosa za redovite studente (članak 76. st. 2.), a ovlasti iz čl. 79. st. 3. koje se odnose na odobravanje prava na upis dodatnog studija u statusu redovitog studenta i na teret državnog proračuna za najuspješnije studente, dodijeliti tijelima akademske vlasti, a ministru ostaviti regulatorne ovlasti. | Djelomično prihvaćen | Članak 76. će se urediti. U odnosu na članak 79. st. 3 isto nije u skladu sa propisima koji uređuju sustav državne uprave. |
674 | Sveučilište Jurja Dobrile u Puli | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 51. | Ovim se člankom Nacrta Zakona uvodi nekorektna razlika između nastavnika i znanstvenika, jer prvima istječe ugovor u akademskoj godini u kojoj su navršili 67 godina, a drugima s krajem kalendarske godine u kojoj su navršili tu dob. S druge strane ako nastavnik navršava 67. godinu u neposredno nakon početka akademske godine (od 1. listopada), onda bi prema ovoj odredbi na svom radnom mjestu mogao ostati do 30. rujna sljedeće godine, što opet nije pravedno prema onima na znanstvenim radnim mjestima. | Djelomično prihvaćen | Stavak 1. će se uskladiti s propisima koji uređuju radne odnose. Akademska godina u odnosu na nastavnike vezana je za održavanje nastavnog procesa što nije slučaj sa znanstvenicima. |
675 | Sveučilište u Splitu - Uprava | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Sveučilište u Splitu provelo je o dostavljenom Nacrtu Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (dalje u tekstu: Nacrt zakona) raspravu u kojoj su sudjelovale sve sastavnice Sveučilišta i studentski predstavnici. U raspravi su iznesene brojne primjedbe i prijedlozi, koji su objedinjeni u dokumentu naslovljenom ZBIRNE PRIMJEDBE SVEUČILIŠTA U SPLITU, a ovdje se navode samo glavni prigovori i opaske na predloženi Nacrt zakona. 1. Neke terminološke primjedbe. Nije jasno zašto je izmijenjen naziv zakona, odnosno zašto je u naslovu došlo do inverzije znanosti i visokog obrazovanja. S tim u vezi može se prigovoriti i redoslijedu materije koji ne proizlazi logički iz samog naslova. Pogotovo nije jasno zašto su promijenjene neke ključne riječi, npr. prijediplomski studij, trajni izbor, specijalistički studij umjesto poslijediplomski specijalistički studij (što asocira na diplomski specijalistički stručni studij) itd. U prilog takvim promjenama ne govori nikakva promjena u sadržaju objekta, niti poteškoće u primjeni dosadašnjih naziva, a nisu opravdane ni s jezičnog motrišta. Naprotiv, može se pretpostaviti da će novi nazivi stvoriti nepotrebnu zbrku u praksi, pravnu nesigurnost, dodatne nepotrebne poslove i troškove. Stoga predlažemo da se odustane od tih terminoloških promjena te da se zadrže dosadašnji nazivi koji su u praksi dobro prihvaćeni i prepoznatljivi. 2. Sveučilišno vijeće. Jednodušno je mišljenje da se institutom sveučilišnog vijeća, kako je zamišljeno u članku 15. Nacrta zakona, uvodi nepotrebna i štetna administrativna kontrola, nespojiva s autonomijom sveučilišta koja je kao jedno od nosivih načela u sustavu znanosti i visokog obrazovanja dobila i svoju ustavnu sankciju, ne samo u tekstu Ustava RH, nego i u praksi Ustavnog suda, koji je jedini ovlašten tumačiti odredbe i institute Ustava. Neprihvatljivo je da da sveučilišno vijeće ima aktivnu, štoviše i ključnu ulogu u donošenju esencijalnih odluka ili dokumenata sveučilišta (strategije, programskih ugovora, osnivanja pravnih osoba kojima se ostvaruje misija sveučilišta, pokretanje opoziva rektora itd.). Osim prevelikih ovlasti, problem je i u naglašeno administrativnom sastavu sveučilišnog vijeća, a nije jasno ni kako bi ono trebalo upražnjavati funkciju kontrole nad sastavnicama sveučilišta. Zbog svega toga predlaže se preformulirati odredbu o sveučilišnom vijeću i urediti ga na način kako je uređen sadašnji institut sveučilišnog savjeta ili još bolje, zadržati postojeći institut pod istim nazivom i sa sličnim sastavom i ovlastima. 3. Uvjeti za izbor i trajanje dužnosti rektora. U provedenoj diskusiji više sastavnica Sveučilišta u Splitu iznijelo je ili podržalo prijedlog da se omogući rektoru, po isteku mandata i nakon proteka određenog vremena, ponovo kandidirati za tu funkciju. Usto, predlaže se u vezi s izborom rektora u Zakon ugraditi odredbu po kojoj bi se rektor birao iz reda zaposlenika tog sveučilišta u propisanom zvanju. Slično se predlaže i za dekana visokog učilišta. 4. Sudjelovanje studenata u izborima čelnika visokih učilišta te nastavnika i suradnika. U diskusiji su sudjelovali i čelnici Studentskog zbora na razini Sveučilišta i sastavnica koji su iznijeli prigovor protiv sužavanja studentskih prava u stručnim vijećima visokih učilišta (senata i fakultetskih vijeća), posebice prava na sudjelovanje u izborima čelnika te nastavnika i suradnika (čl. 12. st. 5 i čl. 19. st. 5.). 5. Prava studenata iz studija. U diskusiji je prevladalo mišljenje da se ograničenja iz članka 77. stavak 5. koja bi u pogledu trajanja studija (najviše dvostruko vrijeme propisanog trajanja studija) vrijedila za redovite studente, ne bi trebala odnositi na izvanredne studente. Predlaže se također odustati od zabrane zasnivanja radnog odnosa za redovite studente (članak 76. st. 2.), a ovlasti iz čl. 79. st. 3. koje se odnose na odobravanje prava na upis dodatnog studija u statusu redovitog studenta i na teret državnog proračuna za najuspješnije studente, dodijeliti tijelima akademske vlasti, a ministru ostaviti regulatorne ovlasti. 6. Nastavnici i suradnici. U diskusiji je problematizirano pitanje nadležnosti za donošenja konačne odluke u postupku izbora nastavnika i suradnika. Iz formulacije članaka 40. i 43. moglo bi se zaključiti da se konačna odluka o tome prepušta matičnim odborima. Predlaže se preraditi te odredbe tako da se matičnim odborima povjeri provođenje dijela postupka, tj. donošenje odluke o ispunjavanju uvjeta, ali da konačna odluka na temelju koje se s odabranim kandidatom sklapa radni odnos, bude na fakultetskom vijeću ili senatu (za samostalne studije, sveučilišne odjele ili integrirana sveučilišta). Predlaže se preispitivanje namjere uvođenja instituta reizbora za naslovne nastavnike, budući da se obveza periodičnog izbora ili reizbora nastavnika logički vezuje uz radna mjesta. Nadalje, predlaže se jasnije definirati status i prava gostujućih nastavnika, te zakonski urediti mogućnost angažiranja naslovnih suradnika (uz nastavnike) bez kojih bi se mnoga visoka učilišta suočila s poteškoćama u izvođenju praktične nastave. Iz istih razloga predlaže se također povećati postotke angažiranja dokazanih stručnjaka iz prakse uz nadzor znanstveno-nastavnog osoblja, ili barem predvidjeti opravdane izuzetke od pravila “25%“ (čl. 79. st. 3.). 7. Pravo na slobodnu studijsku godinu (sabbatical). Jednodušan je stav da je predloženo rješenje po kojemu bi navedeno pravo mogli konzumirati isključivo nastavnici u zvanju redovitog profesora ili višem, neopravdano restriktivno i da ne odgovara svrsi toga instituta, koji upravo mora biti u funkciji profesionalnog razvoja nastavnog kadra. Stoga se predlaže urediti taj institut na dosadašnji način. 8. Prihodi sveučilišta. Sveučilište u Splitu smatra esencijalnim zakonski zajamčiti punu financijsku autonomiju visokih učilišta (sveučilišta i sastavnica), u skladu s dosadašnjom praksom, odlukama Ustavnog suda i važećim propisima. Stoga se predlaže preformulirati članak 96. Nacrta zakona koji govori o izvorima financiranja visokih učilišta i vrstama prihoda kojima raspolažu. Naglasak pritom treba staviti na kategoriju vlastitih sredstava koji bi općenito trebao obuhvatiti sva raspoloživa sredstva osim onih koja se sveučilištu doznačuju iz državnog proračuna. Sintagma „namjenski prihodi/sredstva“ nema samo terminološki značaj, nego izaziva pravnu nesigurnost i negativne posljedice na poslovanje visokih učilišta u kontekstu primjene nekih drugih zakona – o državnom proračunu i izvršenju državnog proračuna, Temeljnog kolektivnog ugovora i sl. - pa je treba izbaciti iz Nacrta, odnosno zamijeniti sintagmom „vlastita sredstva/prihodi“. Tradicionalnu praksu izuzimanja akademskih institucija od obveze svakogodišnjeg vraćanja nepotrošenih sredstava u državni proračun, temeljenu na formalnoj odluci koja se svake godine opetovano ugrađuje u Zakon o izvršenju državnog proračuna, trebalo bi zakonski učiniti stalnom (najbolje u Zakonu o državnom proračunu) kako bi sveučilište s određenom (pravnom) sigurnošću uzmoglo ostvarivati svoju punu misiju, odnosno vršiti i one svoje legitimne zadaće koje nisu dotirane iz državnog proračuna. Time se, dakako, ne izbjegava obveza na namjensko i kontrolirano raspolaganje vlastitim sredstvima. U kontekstu financiranja valja upozoriti i na nedovoljnu preciznost u uređenju materije programskih ugovora u Nacrtu zakona. Iz predloženih formulacija, naime, nije jasno je li u zakonskoj namjeri sklapati programske ugovore samo sa sveučilištima ili/i njihovim sastavnicama. 9. Izostanak regulative o sveučilišnim odjelima. Novim tekstom Zakona nije predviđena zakonska regulativa o sveučilišnim odjelima s pripadajućim tijelima, pročelnikom i stručnim vijećem, različitim drugim tijelima i povjerenstvima kako je regulirano u sadašnjem Zakonu (čl. 64.). Spominju se samo jednom (čl. 10. stava 3.) u kontekstu ovlaštenja senata da osniva sastavnice bez pravne osobnosti, među kojima je primjerice naveden i odjel bez dosadašnje kvalifikacije “sveučilišni“. S obzirom na to da su sveučilišni odjeli u RH opravdali svoje postojanje i stekli zakonsko priznanje, predlaže se u tekstu Zakona predvidjeti sveučilišne odjel i urediti njegova tijela: pročelnika i stručno vijeće te druge pretpostavke radi nastavka njihova rada ili omogućiti njihovu transformaciju u fakultet ukoliko ispunjavanju odrednice Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i Zakona o kvaliteti. 10. Sveučilišna knjižnica i studentski centar. Predlaže se zakonom definirati ulogu i financiranje sveučilišne knjižnice i studentskog centra koji su esencijalni u potpori studentima nastavnicima i ostvarivanju misije sveučilišta. 11. Rad nakon stjecanja pretpostavki za umirovljenje. Iskazuje se snažna podrška prijedlogu da se ukloni dobna granica od 70 godina života (odnosno do kraja akademske godine u kojoj nastupa taj uvjet) do koje se pod određenim uvjetima može produljiti radni odnos nastavniku koji je stekao uvjete za odlazak u mirovinu. Smatramo da je opravdano omogućiti nastavak rada nastavnika dokle god je njegov angažman koristan za visoko učilište, pod uvjetom da su sredstva za to osigurana iz projekata i drugih vlastitih prihoda visokog učilišta. 12. Doktorske disertacije. Naime, u planu je pokretanje programa industrijskih doktorata. Takve odredbe postoje u pravilnicima doktorskih studija naših partnerskih sveučilista u alijansi, a nastale su na zahtjev njihovih partnera iz gospodarstva. Nepostojanje mogućnosti za embargo pojedinih dijelova može onemogućiti suradnju na združenim studijima, a također ograničiti i suradnju s našim tvrtkama. Predlažemo dodavanje sljedećeg na čl. 62, st. 7:U iznimnim slučajevima, primjerice kad je doktorska disertacija izrađena u suradnji s industrijom ili se planira patentna prijava , moguć je privremeni embargo u trajanju od najviše dvije godine na relevantna poglavlja. Embargo treba odobriti povjerenstvo doktorskog studija, a javnost može dobiti uvid u cjelovitu disertaciju uz potpisivanje izjave o povjerljivosti. 13. Prijedlozi povezani s Inicijativom za Hrvatski oblak za otvorenu znanost. U članku 2., predlaže se brisanje alineje 2 te dodavanje stavka 6. koji glasi: (6) Djelatnost visokog obrazovanja te znanstvena i umjetnička djelatnost temelje se na načelima otvorene znanosti. Predlaže se dodavanje novog članka 82a Otvorena znanost koji glasi: 1. Znanstvena se istraživanja provode u skladu s načelima otvorene znanosti i temelje se na otvorenom i suradničkom procesu istraživanja, na otvorenom pristupu svim rezultatima znanstveno-istraživačkog rada (publikacijama, istraživačkim podacima, softveru i dr.) te otvorenoj i interoperabilnoj istraživačkoj infrastrukturi. 2. Modalitete i instrumente podrške i osiguravanja otvorene znanosti, kao i način donošenja i provedbe Plana za otvorenu znanost, ministar utvrđuje pravilnikom. | Djelomično prihvaćen | Članak 76. stavak 2 će se izmijeniti u odnosu na mogućnost radnog odnosa za redovne studente. Članak 71. stavak 9. će se urediti propisima koji uređuju sustav osiguranja kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti. Naziv prijedloga Zakona je u skladu sa nomotehničkim pravilima za izradu akata. Predlagatelj Zakona smatra da nije moguć utjecaj na djelovanje Sveučilišnog vijeća obzirom je određen broj predstavnika sveučilišta i osnivača u jednakom omjeru koji zajednički biraju predsjednika. Ovo osobito potvrđuje stavak 3. istog članka u kojem se određuje da članovi sveučilišnog vijeća koje imenuje osnivač te predsjednik sveučilišnog vijeća ne smiju biti državni dužnosnici, članovi Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj, službenici Ministarstva niti zaposlenici i vanjski suradnici tog sveučilišta. U odnosu na prijedlog za izbor rektora nije moguće primijeniti zbog hijerarhijskog sastava stručnih povjerenstva koja sudjeluju u postupku izbora na radno mjesto a u čiji sastav čine samo izvanredni i redovni profesori te nije predviđena mogućnost sudjelovanja hijerarhijskih nižih radnih mjesta. Studentskim predstavnicima omogućeno je sudjelovanje u izboru čelnika tijela. Dvostruko trajanje studija kao ograničenje uspostavljeno je radi održavanja kvalitete studijskog programa. U odnosu na matične odobre, ističe se da matični odbori provjeravaju kriterije dok odluku donosi sveučilište, fakultet, umjetnička akademija, odnosno znanstveni institut. Člankom 46. stavkom 1.omogućena je slobodna studijska godina za znanstveno-nastavno odnosno umjetničko-nastavno radno mjesto. Puna autonomija financiranja za visoka učilišta nije moguća zbog propisa koji uređuju javno financiranje i državni proračun. U odnosu na sveučilišne odjele, ističe se da će u okviru autonomije sveučilišta, sveučilište samo odrediti koje će ustrojstvene jedinice osnovati sukladno članku 10. stavak 3. prijedloga Zakona dok će se prijedlogom Zakon dodatno definirati svrha osnivanja odjela. Unutarnji ustroj sastavnica uređuje se statutom sveučilišta u skladu s ovim Zakonom. U odnosu na gornju dobnu granicu rada na teret visokog učilišta, predlagatelj Zakona će urediti članak 51. U odnosu na embargo, predlagatelj Zakona smatra da će se ovo pitanje riješiti općim aktima ustanove kao i propisima koji uređuju autorska prava i intelektualno vlasništvo. U odnosu na otvorenu znanost, predlagatelj smatra da je ista jasno i dovoljno široko uspostavljena u članku 2. prijedloga Zakona. |
676 | Tihana Grgić Ožvald | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 77. | Predlaže se u stavku 1. točki 3. iza riječi "znanstvenom," dodati riječ "umjetničkom". | Djelomično prihvaćen | Točka 2. će se urediti. |
677 | Luka Perušić | II. PREGLED STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA, B) Osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom | »Novim prijedlogom Zakona umjesto Sveučilišnog savjeta uspostavlja se Sveučilišno vijeće na javnom sveučilištu s jasno definiranim ovlastima i zadaćama. Čini ga sedam članova od kojih tri imenuje senat, a tri osnivač, što s jedne strane omogućuje da zakonske odredbe djelotvornije postignu svrhu zbog koje je sveučilište dobilo ustavno jamstvo na autonomiju, a s druge se uvažava prethodno navedeno pravo osnivača na nadzor zakonitosti rada i kroz tijela javnih sveučilišta.« - Ovdje je ispušteno kako se bira sedmi član, a to kako se bira sedmi član je i proceduralno dubiozno i po praksi očigledno mjesto moguće političke zloupotrebe, na što je predlagatelj trebao obratiti pozornost. Također, ovaj dio nije usklađen s kasnijim člancima koji su s obzirom na prvu inačicu revidirani. O ovom tijelu više u tekstu Zakona. | Djelomično prihvaćen | Članak 15. stavak 1. nadopuniti će se u odnosu na postupak imenovanja ako se sveučilišno vijeće sastoji od sedam članova. |
678 | Niko Radović, mag.iur., glavni tajnik Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 48. | "(1) Na zahtjev nastavnika, znanstvenika i suradnika rokovi za izbor na radno mjesto ne teku za vrijeme trajanja rodiljskog dopusta, bolovanja duljih od tri mjeseca, obavljanja rukovodeće dužnosti na sveučilištu ili u sustavu visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti, odnosno javne dužnosti u smislu propisa kojim se uređuje sprječavanje sukoba interesa te u drugim opravdanim slučajevima propisanim zakonom, kolektivnim ugovorom ili općim aktom visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta." Obavezno dodati da rokovi miruju i za postupak reizbora. U suprotnome, radniku koji je npr. pet godina bio nesposoban za rad zbog ozljede na radu prestao bi radni odnos zbog toga što nije reizabran na postojeće radno mjesto. "(2) Na zahtjev suradnika ugovor o radu na određeno vrijeme produljit će se za onoliko vremena koliko je trajao rodiljski dopust, bolovanje, obavljanje rukovodeće, odnosno javne dužnosti ili drugi opravdani slučaj propisan zakonom, kolektivnim ugovorom ili općim aktom visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta." Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 80/13, 137/13, 98/19) koristi pojam „privremena nesposobnost za rad“. Potrebno uskladiti terminologiju. Također, potrebno je propisati minimalno trajanje privremene nesposobnosti za rad koja ima za posljedicu produljenje ugovora o radu (npr. privremena nesposobnost za rad dulja od tri mjeseca neprekidno). U suprotnom, ugovor o radu bi se produljivao i za privremenu nesposobnost za rad koja je trajala svega jedan dan, a što bi za posljedicu moglo imati desetke sklopljenih dodataka (aneksa) ugovora o radu. | Djelomično prihvaćen | Reizbor je obuhvaćen drugim opravdanim slučajevima propisanim zakonom. Termin bolovanje će se uskladiti u stavku 1. i 2. Obzirom se radi o ugovoru na određeno predlagatelj Zakona smatra neučinkovitim određivanje minimalno trajanje nesposobnosti za rad. |
679 | KRISTIAN VLAHOVIČEK | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 15. | U članku 15. stavak 5 dodati nove točke koje glase: - potvrđuje strategiju razvoja sveučilišta, - potvrđuje prijedlog programskog ugovora, - potvrđuje godišnje izvješće o provedbi strategije razvoja sveučilišta te izvješće o poslovanju i provedbi programskog ugovora, - pokreće postupak razrješenja rektora, - daje suglasnost na prijedlog za osnivanje pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata i sveučilišta | Djelomično prihvaćen | Stavak 5. će se nadopuniti. |
680 | LUKA MLADINEO | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 71. | Svakako je potrebno omogućiti da "i osobe izabrane u naslovna nastavna zvanja" zbog izvodivosti stručnih studija u okviru kojih stručnjaci iz prakse izabrani u naslovna nastavna mogu izvoditi nastavu na cijelom kolegiju, a ne samo 25%. | Djelomično prihvaćen | Predmetno će se urediti propisima o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju. |
681 | Institut za etnologiju i folkloristiku | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 48. | Nejasno da li se pod rokovima za izbor podrazumijevaju i rokovi za izbor na više radno mjesto te rokovi za reizbor, stoga predlažemo da se navedeni rokovi eksplicitno dodaju u ovu odredbu. Također je nejasno što se misli pod rodiljskim dopustom budući da navedeni pojam ne postoji u važećim propisima te predlažemo da se u skladu sa Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama navede formulacija rodiljni/roditeljski dopust. Nadalje, nejasno je i da li mirovanje rokova nastupa u slučaju kad rodiljni/roditeljski dopust traje kraće od 3 mjeseca pa molimo pojašnjenje vezano uz navedeno. | Djelomično prihvaćen | Stavak 1. će se urediti s obzirom na vrstu izbora i terminologiju vezanu uz rodiljni dopust. |
682 | Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 48. | Nacrt je potrebno nomotehnički urediti i uskladiti s drugim propisima. U odredbama o mirovanju rokova i produljenju ugovora o radu navodi se pojam rodiljski koji u posebnom zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama ne postoji. | Djelomično prihvaćen | Članak 48. će se urediti u odnosu na terminologiju vezanu uz rodiljni dopust. |
683 | Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 14. | Potrebno je dodati smrt kao razlog prestanka mandata rektora. Predlažemo izmijeniti stavak 7. tako da glasi: „(7) Postupak razrješenja rektora javnoga sveučilišta pokreće se na prijedlog sveučilišnog vijeća ili jedne trećine članova senata u skladu sa statutom sveučilišta. O razrješenju rektora odlučuje senat natpolovičnom većinom glasova svih članova. Sjednicom senata na kojoj se odlučuje o razrješenju rektora predsjeda najstariji član senata.“ | Djelomično prihvaćen | Stavak 7. će se urediti u odnosu potrebne većine za razrješenje rektora. Prestanak ugovora o radu u slučaju smrti regulirano je propisima koji uređuju radne odnose. |
684 | Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 57. | Predlažemo da se iza stavka 6. doda novi stavak 7. koji bi glasio: „Programi stručnog usavršavanja iz stavka 6. ovog članka oblici su cjeloživotnog učenja, a namijenjeni su prvenstveno usavršavanju, nadopunjavanju, produbljivanju i ažuriranju znanja. Visoka učilišta mogu organizirati i različite oblike neformalnog učenja, kao što su tečajevi, ljetne škole, programi usavršavanja i slično, pod uvjetom da to ne utječe na provedbu akreditiranih studijskih programa.“ Budući da su i programi cjeloživotnog obrazovanja iznimno važni u području biomedicine i zdravstva, posebno za relicenciranje doktora medicine pri Hrvatskoj liječničkoj komori, valjalo bi dodatno to i propisati, stoga predlažemo da se usvoji predložena dopuna (čl. 57.) | Djelomično prihvaćen | Stavak 6. će se urediti. |
685 | Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 53. | Predlažemo da se u članku 53. dodaju stavci 4. i 5. koji bi glasili: (1) Osobe izabrane u naslovna zvanja dodaju riječ: „naslovni“ kraticama iz članka 38. stavcima 1. i 3. ovog Zakona.“ (2) S osobama iz stavka 1. ovog članka sklapa se ugovor o djelu za izvođenje nastave prema izvedbenom nastavnom planu. | Djelomično prihvaćen | Stavak 1. će se urediti. U odnosu na stavak 2. isto će se urediti općim aktima visokog učilišta odnosno instituta. |
686 | Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 51. | Predlažemo da se u stavku 1. brojevi: „67“ zamijene brojevima: „65“. Na druge zaposlenike visokih učilišta i znanstvenih instituta primjenjuju se odredbe Zakona o radu, koji propisuje kao razlog za prestanak ugovora o radu navršenje 65 godina života. Slijedom navedenog napravila bi se neravnopravnost zaposlenika. U stavku 2. predlažemo da se brišu riječi: „na teret vlastitih sredstava“. | Djelomično prihvaćen | Stavak 1. će se uskladiti s propisima koji uređuju radne odnose. Produljenje radnog odnosa na teret državnih sredstava izvan stavka 1. ovog članka nije moguće radi načela ekonomičnosti i ravnopravnosti u javnoj upravi. |
687 | Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 48. | Predlažemo da se u stavku 1. iza riječi: „sveučilištu“ dodaju riječi: „ili fakultetu ili umjetničkoj akademiji“, a iza riječi: „znanstvene djelatnosti“ predlažemo da se dodaju riječi: „ili u sustavu zdravstva“. Veliki broj nastavnika koji rade u integriranim radnim odnosima obavljaju i rukovodeće poslove u sustavu zdravstva pa bi valjalo to propisati na način kako je to predloženo. | Djelomično prihvaćen | Stavak 1 će se urediti na način da će se navesti 'visoko učilište' umjesto sveučilišta. U odnosu na sustav zdravstva, isto nije potrebno navesti obzirom je obuhvaćeno drugim opravdanim slučajevima propisanim zakonom, kolektivnim ugovorom ili općim aktom visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta. |
688 | Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 21. | Predlažemo da se na kraju rečenice stavka 2. dodaju riječi: „ili integriranom radnom vremenu“. Predlažemo da se u stavku 5. točki 4. na kraju rečenice dodaju riječi: „ili njegove nastavne baze.“ Na sveučilištima i fakultetima zdravstvenog usmjerenja natpolovična većina nastavnika radi u integriranim (kumulativnim) radnim odnosima u zdravstvenim ustanovama te bi im se citiranom odredbom onemogućilo da se kandidiraju na dužnost dekana, odnosno da rade u integriranom radnom vremenu. | Djelomično prihvaćen | Točka 4. će se urediti. Propisi koji uređuju radne odnose ne poznaju pojam integriranog radnog vremena. |
689 | Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 14. | Predlažemo da se na kraju rečenice stavka 2. dodaju riječi: „ili integriranom radnom vremenu“. Predlažemo da se u stavku 5. točki 4. na kraju rečenice dodaju riječi: „ili njegove nastavne baze.“ Na sveučilištima i fakultetima zdravstvenog usmjerenja natpolovična većina nastavnika radi u integriranim (kumulativnim) radnim odnosima u zdravstvenim ustanovama te bi im se citiranom odredbom onemogućilo da se kandidiraju na dužnost rektora, odnosno da rade u integriranom radnom vremenu. | Djelomično prihvaćen | Točka 4. će se nadopuniti. U odnosu na stavak 2. integrirano radno vrijeme nije pojam koji se koristi u okviru propisa koji uređuju radne odnose. |
690 | Tin Burek | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 76. | Ograničavati pravo zaposlenja redovnim studenata čl. 76. st. 2. u najmanju je ruku smiješno i apsurdno, pogotovo u državi gdje funkcioniraju samo zakoni fizike pa kokoš ipak padne kada pokuša poletjeti. Ukoliko bi se ograničilo pravo na rad studentima sasvim je nejasno kako bi se isti financirali. Zar je normalno zabraniti nekome da bude doktor (medicinu nije moguće studirati izvanredno), razvije respektabilnbu karijeru, te naposlijetku spasi xy tuđih života samo zato što ga nema tko financirati, zato što mu je obitelj slabog imovinskog stastusa, zato što se posvađao s roditeljima, ili zato što naprosto nema obitelji. Moralni su razlozi protiv takve odredbe nebrojni, a odredba je sama po sebi van zdravog razuma. Alternativa bi mogla biti tzv. studentski ugovori, ali oni predstavljaju legalno izrabljivanje studenata. Kada student radi na tzv. studentski ugovor ovisi o milosti i nemilosti poslodavca hoće li njegovo radno mjesto sutra još postojati, dok ugovor o radu na neodređeno vrijeme pruža stabilnost radnog mjesta. Nadalje, u slučaju da student koji sam sebe financira, nedajbože, oboli od teške bolesti isti ne može "otvoriti" bolovanje, odnosno, zbog teškog zdravstvenog stanja neće moći raditi preko tzv. studentskog ugovora, ostati će bez prihoda, umrijet će od gladi, usred Lijepe Naše, usred Europske unije. Nadalje, potpuno bi se zabranio rad studentima koji u prethodnoj akademskoj godini nisu stekli dovoljan broj ECTS bodova za podizanje tzv. studentskog ugovora. Tu bi se, nedvojbeno, otvorio prostor za tzv. rad na crno tj. u nedostatku pravne reguliranosti prilikom konzumacije prava jamčenog Ustavom (čl. 55. st. 1.) studenti bi morali posezati za raznoraznim nelegalnim i polulegalnim oblicima rada. Tko bi studente u tom slučaju štitio prilikom ozljede na radu? Nadalje, odredba je i suprotna Ustavu (čl. 49. st. 3.) budući da njome država ne bi samo nepomagala socijalno blagostanje građana već bi iste socijalno i egzestencijalno ugrožavala. Navedeno je protivno i čl. 16. st. 2. Ustava jer ograničenje slobode i prava, u ovom slučaju nije razmjerno naravi potrebe za ograničenjem. U praksi dolazi i do drugih problema, koji pravnoteorijski nisu mogući, pa ih ovdje nema smisla analizirati. Uz sve navedeno, a uzimajući u obzir i činjenicu da je platforma eSavjetovanja valjda jedina pozitivna kritika Europske komisije za demokraciju kroz pravo Republici Hrvatskoj, molim Vas, iskoristimo njene mogućnosti, izbrišimo navedenu odredbu. | Djelomično prihvaćen | Stavak 2. će se urediti. |
691 | TINA DENIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. 300=300 | Djelomično prihvaćen | Članak 74. i 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. Specijalistički studij omogućen je za upis i osobama koje posjeduju kvalifikaciju razine 7.1.st. |
692 | ZDRAVKA JELASKA MARIJAN | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 48. | Podržavam prijedloge Hrvatskog instituta za povijest: Valja navesti što je to „rodiljski dopust“ ili ga zamijeniti formulacijom rodiljni i roditeljski dopust po uzoru na druge zakone. Trebalo bi dodati novi stavak u kojem će se navesti da nastavnik ili znanstvenik koji je obavljao rukovodeću dužnost na sveučilištu ili u sustavu visokog obrazovanja ili u javnom znanstvenom institutu ne mora čekati istek roka od 5 godina, ne računajući vrijeme koje je proveo na rukovodećoj dužnosti, za izbor na više radno mjesto, ako ispunjava Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterije i Dodatne uvjete ustanove u kojoj je zaposlen te da može podnijeti zahtjev za izbor na više radno mjesto i prije isteka roka od 5 godina od izbora na određeno radno mjesto, ne računajući vrijeme provedeno na rukovodećoj dužnosti. Ravnatelji i njihovi pomoćnici ionako imaju obvezu baviti se znanstvenim radom i za vrijeme obavljanja rukovodeće dužnosti te ih se ne bi trebalo stopirati u napredovanju ako ispunjavaju uvjete. | Djelomično prihvaćen | Članak 48. će se urediti u odnosu na terminologiju vezanu uz rodiljni dopust. Novi stavak nije potrebno dodavati obzirom stavak 1. jasno određuje da rokovi ne teku na zahtjev. |
693 | Dijana Perkušić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 71. | U članku 71. stavak 9. potrebno je dodati "i osobe izabrane u naslovna nastavna zvanja". | Djelomično prihvaćen | Predmetno će se urediti propisima o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju. |
694 | Institut za razvoj obrazovanja | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 66. | U Pregledu stanja ovog Nacrta prijedloga Zakona navedeno je „da je potrebno revidirati i poboljšati mehanizme koji osiguravaju relevantnost studijskih programa u odnosu na potrebe tržišta rada“ – zbog toga predlažemo da se stavak (2) ovog članka nadopuni novom točkom, pa tekst sada glasi: (2) Studijskim programom utvrđuje se: 1. stručni ili akademski naziv ili akademski stupanj koji se stječe završetkom studija ... "9. usklađenost studijskog programa s pripadajućim standardom kvalifikacije iz Hrvatskog kvalifikacijskog okvira." Ovakvom nadopunom osigurava se da studijski programi odgovaraju na potrebe društva, tržišta rada i pojedinca. Uz spomenutu nadopunu studijski programi mogli bi se pokretati samo ako postoji standard kvalifikacije uz koji se vezuje studijski program i samo ako je studijski program usklađen s odgovarajućim standardom kvalifikacije. | Djelomično prihvaćen | Članak 2. će se urediti. |
695 | Institut za razvoj obrazovanja | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 78. | Predlažu se promjene i dodatni tekst u stavku (2), pa novi tekst glasi: (2) Student koji studira u izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje: - pravo na obavljanje studentskih poslova prema zakonu koji uređuje obavljanje studentskih poslova - određena prava na subvencionirano stanovanje i prehranu, pravo na državne stipendije i druge novčane potpore pod uvjetima koje propisuje nadležno Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH. | Djelomično prihvaćen | Stavak 2 izmijeniti će se u odnosu na dodavanje integriranog studija. Prava iz studentskog standarda ostvaruju samo studenti koji studiraju u redovnom statusu. |
696 | Institut za razvoj obrazovanja | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 76. | Ova odredba je diskriminatorna, i iz perspektive prava na obrazovanje zaposlenih i samozaposlenih, i iz perspektive prava studenata na (dostojanstveni) rad. Treba naglasiti kako su jednak pristup radu i obrazovanju zajamčeni ustavom, te za ovakvo ograničenje mora postojati izuzetno snažan razlog. Na nešto konkretnijoj razini, ova odredba onemogućava pristup svim zaposlenima studijima koji se ne odvijaju u izvanrednom obliku, što znači većini ponude visokog obrazovanja, odnosno uvjetuje pohađanje redovnog studija prekidom radnog odnosa (ili zatvaranjem tvrtke), što je problematično, i na društvenoj, i na osobnoj razini. Dodatno, ova odredba onemogućuje zapošljavanje tijekom (pa i krajem) studija, što dodatno otežava prelazak iz obrazovanja u svijet rada, kao i stjecanje radnog staža tijekom studija. Studentski rad koji je dostupan studentima nije ekvivalent radnog odnosa iz perspektive radnog statusa i socijalne sigurnosti. Nepoznata je svrha ove zabrane. Ako je u pitanju trajanje rada koje ne omogućava savladavanje redovnog studija, u tom je slučaju moguće uvjetovati broj sati koji student smije raditi (ili razdoblje u kojem ta ograničenja stoje – npr. tijekom nastave i ispitnih rokova), ali u tom bi se slučaju ono trebalo odnositi na sve oblike rada – i kroz ugovor o radu i kroz studentski ugovor. Odredba kojom se redovnim studentima onemogućuje sudjelovanje u svim oblicima plaćenog rada osim studentskog (a koji oblik ne osigurava istu razinu sigurnosti i prava), predstavlja uskraćivanje prava na rad, odnosno prisiljava studente u manje sigurni oblik rada (koji nekim studentima predstavlja povoljniji oblik rada, no studenti trebaju imati mogućnost izbora koji oblik rada žele koristiti). Predlažu se promjene u stavku (2) i stavku (3), pa novi tekst glasi: (2) Student u redovitom statusu studira u sklopu pune nastavne satnice te ima sva prava i obveze iz studentskog standarda. (3) Student u izvanrednom statusu studira u sklopu prilagođene nastavne satnice te ima određena prava i obveze iz studentskog standarda. | Djelomično prihvaćen | Stavak 2. će se urediti. |
697 | Institut za razvoj obrazovanja | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 68. | Potrebno je jasno učiniti distinkciju između redovnih i izvanrednih studija jer je dosadašnja praksa pokazala da izvanredni studenti uglavnom imaju jednako studijsko opterećenje kao i redoviti studenti, a organizacija nastave je vrlo rijetko prilagođena djelomičnom studijskom opterećenju te posebnim okolnostima izvanrednih studenata koji često rade uz studij i imaju obiteljske obveze. Iz vizure pravičnosti u visokom obrazovanju, analiza institucionalnih i socioekonomskih karakteristika izvanrednih studenata pokazuje kako se radi o studentima pretežno niskog socioekonomskog statusa i pretežno starijim studentima (vidjeti nalaze svih Eurostudent istraživanja za Hrvatsku; vidjeti 'Nacionalni plan za unaprjeđenje socijalne dimenzije visokog obrazovanja u RH 2019.-2021'. na str.39). Premda su izvanredni studenti među najranjivijim studentima u pogledu pristupa i završavanja studija, kako zbog socijalnog porijekla pa tako i nižeg akademskog uspjeha, hrvatska zakonska rješenja su takva da im se onemogućuje dobivanje javnih financijskih potpora te im se nameće pozamašno financijsko opterećenje plaćanja školarina. Zbog toga predlažemo da svaki student koji studira na akreditiranom studijskom programu ima pravo kvalificirati se za javnu financijski potporu na temelju financijskih potreba, neovisno o tome studira li u statusu redovitog ili izvanrednog studenta ili pak na javnom ili privatnom visokom učilištu. Predlažemo stoga sljedeće promjene u stavku (3), pa tekst glasi: (3) Student upisan u izvanrednom statusu upisuje minimalno 30 do 40 ECTS bodova u akademskoj godini u skladu s izvedbenim planom nastave te studira u sklopu prilagođene nastavne satnice. | Djelomično prihvaćen | Stavak 2. i 3. će se urediti. |
698 | Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 1. | - Navedeni članak ne spominje stručni rad ili stručnu djelatnost ustanova kao materiju ovog Zakona, iako se kasnije u čl. 2, stavku 2, točci 5. Zakona ističe jedinstvo stručnog i obrazovnog rada u svrhu osposobljavanja za specifična znanja i vještine. Stručni rad je u praksi sastavni dio radnog procesa ustanova, nekada kao nerazdvojni dio nastavnog i znanstvenog procesa, a nekada kao zasebni rad za tržište te bi ga kao takvog Zakon trebao u adekvatnoj mjeri prepoznati, kategorizirati i regulirati. Stručni rad predviđen je statutima naših sveučilišta, uvjet je rektorskog zbora za izbor u nastavna zvanja i propisuje se u općim aktima ustanova. On je također i sastavni dio ugovora o radu zaposlenika na nekim ustanovama. - Posebno je potrebno definirati dopuštene vrste stručnog rada, njegov moguć opseg na javnoj ustanovi te radno pravni status takvog rada. Bitno je i pitanje plaćanja stručnog rad za tržište, oko čega bi Zakon trebao dati određene smjernice jer je praksa ustanova uvelike neujednačena te dovodi do niza radno-pravnih, upravnih i financijskih poteškoća. - Predlažemo u članku 1 stručni rad samo spomenuti, i to onaj koji je u funkciji misije javne ustanove, a u dijelu o financiranju dati osnovne smjernice regulacije i ograničenja te klasificirati vrste dopuštenog stručnog rada, što se dalje mora razraditi pravilnikom Ministarstva sukladno obavezama iz Zakona o proračunu. - Stavak 1 propisuje kako se ovim Zakonom uređuju „temeljna načela obavljanja umjetničke djelatnosti“ što je preširoko postavljena formulacija. Stoga predlažemo specificirati kako se ovim Zakonom uređuju temeljna načela obavljanja umjetničke djelatnosti na visokoškolskim ustanovama. | Djelomično prihvaćen | Članak 1. će se urediti na način da obuhvaća i stručni rad. |
699 | ZDRAVKA JELASKA MARIJAN | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 39. | Čl. 39, stavak 6. – „Na suradničko radno mjesto asistenta bira se natprosječno uspješan student“ – nelogično je da se zapošljavaju studenti. Predlažem zamijeniti sa: osoba koja je završila sveučilišni diplomski studij tijekom kojeg je bila uspješan student. | Djelomično prihvaćen | Stavak 6. će se urediti. |
700 | ZDRAVKA JELASKA MARIJAN | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 36. | Podržavam komentar i prijedlog Hrvatskog instituta za povijest: Nejasno je zašto viši znanstveni suradnik može biti ravnatelj, a ne može biti VD ravnatelja. Upitno je i izostavljanje znanstvenih suradnika iz prava na izbor, jer netko može biti dulji niz godina zaposlen na tom radnom mjestu i imati više iskustva od nekoga na višem radnom mjestu. Bilo bi bolje da je ograničenje stavljeno kroz godine radnog iskustva. | Djelomično prihvaćen | Stavak 7. će se nadopuniti. |
701 | RIT Croatia | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 76. | Poštovani, Smatramo da je odredba članka 76. stavak 2. problematična iz više razloga. Neki od razloga su: - pitanje privatnosti studenta - kako provjeravati je li student zaposlen (pri upisu na studij, a i kasnije tijekom studija) - kako na ovaj način osigurati cjeloživotno obrazovanje (nastavak školovanja za zaposlene) - demografske i ekonomske prilike u zemlji - ograničava one koji su nakon određene razine obrazovanja (srednja škola, preddiplomski studij itd) napravili pauzu od obrazovanja i zaposlili se, te u nekom trenutku žele nastaviti formalno obrazovanje. Razumijemo potrebu rješavanja pitanja korištenja prava iz studentskog standarda i radnog odnosa, međutim ovo pitanje trebalo bi riješiti na drugi način. S poštovanjem, RIT Croatia | Djelomično prihvaćen | Stavak 2. će se urediti. |
702 | RIT Croatia | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 77. | Poštovani, Mišljenja smo da je potrebno izmijeniti i uskladiti članke 68. stavak 2 i 77. stavak 4. Nužno bi bilo pojasniti što znači ponavljati studijsku godinu u odnosu na ponovni upis preostalih predmeta i obveza, te u kontekstu ECTS bodova. S poštovanjem, RIT Croatia | Djelomično prihvaćen | Članak 68. stavak 2. će se urediti. Članak 77. stavak 4. isto će se urediti općim aktima visokog učilišta. |
703 | Sveučilište Jurja Dobrile u Puli | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 102. | Predlažemo izmjenu članka 102. stavka 5. tako da isti sada glasi: “Osnovna proračunska komponenta u programskom ugovoru koji sklapa visoko učilište utvrđuje se na temelju broja studijskih programa koji se izvode na visokom učilištu, broja zaposlenih nastavnika i suradnika, broja vanjski suradnika, broja upisanih studenata, znanstvene i umjetničke produkcije te troškova kapitalnih ulaganja u nastavnu, znanstvenu i umjetničku infrastrukturu, materijalnih troškova te troškove “hladnog pogona” – najma, režija te nastavnog i potrošnog materijala. Potrebno je osigurati redovitu isplatu materijalnih troškova s minimalnom kvartalnom i avansnom dinamikom isplate. Isplata vanjskih suradnika na umjetničkim akademijama treba biti usklađena s dinamikom isplate plaće zaposlenim nastavnicima i suradnicima”. Smatramo da članak 102. stavak 7. nije u skladu s člankom 100., razvojni ciljevi umjetničkih akademija u većoj mjeri neće biti u skladu s nacionalnim strategijama koje najčešće uključuju područje STEMA i ICTa. Predlažemo izmjenu članka 102. stavka 8. tako da isti glasi: “Izvedbena (varijabilna) proračunska komponenta u programskom ugovoru sadrži odredbe o načinu i dinamici praćenja pokazatelja ostvarenja ciljeva te odredbe o uvjetima ostvarivanja prava na dio ili na cjelokupan iznos izvedbene (varijabilne) komponente proračuna razmjerno razini ispunjenosti pokazatelja. Predlažemo izmjenu članka 102. stavka 10. tako da isti glasi: “Sadržaj programskog ugovora, proračunsku formulu, pokazatelje i kriterije utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokove sklapanja programskog ugovora te kvalitativne i kvantitativne indikatore za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom Vlada Republike Hrvatske propisuje uredbom. Kod umjetničkih akademija radi se pokazatelju ostvarivanja ciljevi umjetničke djelatnosti Ciljevi umjetničke djelatnosti su: 1. poticanje i razvoj umjetničkog stvaralaštva 2. razvoj umjetničke produkcije 3. razvoj zaštite i očuvanja kulturne baštine 4. razvoj i afirmacija umjetničkog istraživanja 5. poticanje razvoja kulturne industrije te 6. povezivanje umjetničke djelatnosti i visokog obrazovanja. 7. jačanje društvene uloge umjetnosti 8. doprinos rješavanju znanstvenih, socijalnih, gospodarskih i kulturnih problema.” | Djelomično prihvaćen | Ciljevi umjetničke djelatnosti dopunit će se u članku 82. stavku 2. prijedloga Zakona. Sadržaj programskog ugovora, proračunska formula, pokazatelji i kriteriji utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokovi sklapanja programskog ugovora te kvalitativni i kvantitativni indikatori za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom utvrdit će se uredbom Vlade Republike Hrvatske sukladno članku 102. stavku 10 prijedloga Zakona. |
704 | Sveučilište Jurja Dobrile u Puli | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 90. | Člankom 90. stavkom 1. normirano je Matični odbor osniva se za jedno ili više znanstvenih, umjetničkih, odnosno interdisciplinarnih polja. Broj matičnih odbora, njihovu nadležnost za pojedina polja i način rada pravilnikom utvrđuje ministar. Predlažemo umjesto riječi pravilnikom utvrđuje ministar staviti: “Nacionalno vijeće propisuje svojim aktom.” U članku 90. stavku 2. alineji 3. predlažemo iza riječi znanstvene elemente dodati riječi:” i umjetničke”. U članku 90. stavku 2. alineji 4. predlažemo iza riječi znanstveno-nastavno dodati riječi: te odgovarajuću umjetničku djelatnost relevantnu za izbor na umjetničko-nastavno radno mjesto. Smatramo kako domaći znanstveni časopisi ne mogu biti kriterij za izbor u umjetničko-nastavno zvanje i na radno mjesto. Predlažemo da članak 90. stavak 2. alineja 4. glasi:” predlaže Nacionalnom vijeću: popis domaćih znanstvenih časopisa koji su kvalitetom izjednačeni s uglednim međunarodnim znanstvenim časopisima za pojedino znanstveno područje i polje, relevantnih za izbor na znanstveno-nastavno, znanstveno i nastavno radno mjesto na sveučilištu, fakultetu i znanstvenom institutu te odgovarajuću umjetničku djelatnost relevantnu za izbor na umjetničko-nastavno radno mjesto na umjetničkoj akademiji”. | Djelomično prihvaćen | Članak 90. stavak 2. točke 3. i 4. prijedloga Zakona dopunit će se. Sukladno propisima koji uređuju sustav državne uprave podzakonske propise u pravilu donosi nadležni ministar za resorno područje. |
705 | Sveučilište Jurja Dobrile u Puli | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 87. | Predlažemo u članku 87. stavku 1. iza riječi sedam redovitih profesora ili redovitih profesora u trajnom izboru dodati riječi: “od kojih su dvoje u umjetničko-nastavnom zvanju.” | Djelomično prihvaćen | Članak 87. stavak 1. prijedloga Zakona dopunit će se na način da je najmanje jedan član iz umjetničkog područja. |
706 | Sveučilište Jurja Dobrile u Puli | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 82. | Članak 82. stavak 2. predlažemo promijeniti tako da glasi: “(2) Ciljevi umjetničke djelatnosti su: 1. poticanje i razvoj umjetničkog stvaralaštva, 2. razvoj umjetničke produkcije, 3. razvoj zaštite i očuvanja kulturne baštine 4. razvoj i afirmacija umjetničkog istraživanja 5. poticanje razvoja kulturne industrije 6. povezivanje umjetničke djelatnosti i visokog obrazovanja. 7. jačanje društvene uloge umjetnosti 8. doprinos rješavanju znanstvenih, socijalnih, gospodarskih i kulturnih problema.” | Djelomično prihvaćen | Stavak 2. članka 82. prijedloga Zakona će se urediti. |
707 | Sveučilište Jurja Dobrile u Puli | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 51. | Stoljećima je poznato kako su vrhunski umjetnici produktivni u visokim godinama, te ograničavanje na 67 godina teško oštećuje nastavni kadar na Akademijama. Isto tako, u najvećem broju izbor u zvanja docenta se odnosi na umjetnike koji su bliže srednjim godinama no 30-im. Za docente se izabiru zreli umjetnici. Nadalje, člankom 53. st. 2. propisano je da iznimno od stavka 1. ovoga članka javno visoko učilište, odnosno javni znanstveni institut može s redovitim profesorom u trajnom izboru, znanstvenim savjetnikom u trajnom izboru i profesorom stručnog studija u trajnom izboru sklopiti ugovor o radu na teret vlastitih sredstava najdulje do isteka akademske, odnosno kalendarske godine u kojoj je navršio 70 godina života. Produljenje radnog odnosa do navršene 70 godine života uvjetovano je financiranjem iz vlastitih sredstava. Do sada je postojala i mogućnost na teret sredstava državnog proračuna te predlažemo uvrstiti i ovu rješidbu. Stoljećima je poznato da vrhunski umjetnici su produktivni u visokim godinama, te ograničavanje na 67 godina teško oštećuje nastavni kadar na Akademijama. Isto tako u najvećem broju izbora u zvanja docenta se odnosi na umjetnike koji su bliže srednjim godinama no 30-im. Za docente se izabiru zreli umjetnici. Predlažemo izmjenu članka 52. Stavka 2. tako da se iza riječi znanstvenom dodaju riječi: ” i umjetničkom … području i polju…“. Predlažemo da navedeni članak glasi:: Stručno povjerenstvo koje se sastoji od najmanje tri člana zaposlena na radnome mjestu više ili iste hijerarhijske razine u odnosu na radno mjesto na koje se zapošljava osoba koja zamjenjuje privremeno nenazočnog zaposlenika, u istom znanstvenom i umjetničkom području i polju, mišljenjem u pisanom obliku utvrđuje ispunjavanja li kandidat kriterije za predmetno radno mjesto. | Djelomično prihvaćen | Produljenje radnog odnosa na teret državnih sredstava izvan stavka 1. ovog članka nije moguće radi načela ekonomičnosti i ravnopravnosti u javnoj upravi. U odnosu na članak 52. stavak 2. isti će se izmijeniti. |
708 | Sveučilište Jurja Dobrile u Puli | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 44. | Predlažemo ovakvu formulaciju: „Asistent je dužan upisati i redovito pohađati doktorski studij, osim za asistente u umjetničkom području. Studij koji je obveza za asistenta se obavlja na teret visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta.“ Mislimo da pohađanje obveze doktorskog studija trebaju biti oslobođeni asistenti u umjetničkom području i polju iz razloga jer postoji malo doktorskih studija za umjetničko područje u RH. Mislimo da nije dobro obligatorno normirati na teret visokog učilišta nego na teret visokog učilišta ako za to postoji potreba i mogućnost visokog učilišta Smatramo kako doktorat nije obveza za asistente u umjetničkom području. Nema doktorskih studija na najvećem broju umjetničkih područja, a pri izboru se valorizira izvrsnost a ne upis doktorskog studija. U umjetničkom području asistent nije dužan upisati i pohađati doktorski studij. Člankom 44. stavkom 3. alinejom 3. normirano je sljedeće: Asistent ima pravo i obvezu: sudjelovati na znanstvenim skupovima i konferencijama, Predlažemo iza riječi znanstvenim dodati riječi: “umjetničkim i stručnim” Člankom 44. stavkom 3. alinejom 5. normirano je sljedeće: Asistent ima pravo i obvezu: podnositi izvješće o radu najmanje jednom godišnje Mentor i asistent bi jednom godišnje podnosili izvješće fakultetskom/akademijskom vijeću o radu asistenta. | Djelomično prihvaćen | Stavak 4. članka 44. prijedloga Zakona će se dopuniti na način da asistent u umjetničkom području nije obvezan upisati i pohađati doktorski studij. Predložena dopuna točke 3. stavka 3. članka 44. prijedloga Zakona obuhvaćena je točkama 2. i 7. prijedloga Zakona. Postupak ocjenjivanja uredit će se općim aktom visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta u skladu s člankom 45. prijedloga Zakona. |
709 | Ljudevit Došlić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Smatram da nije dobro smanjenje broja predstavnika studenata na visokim učilištima. Iako anomalije postoje, smatram kako bi bilo ispravnije da radimo na poboljšanju demokratskih standarda i praksi, a ne da ukidamo glas studentima i smanjujemo njihov utjecaj. | Djelomično prihvaćen | Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na opće uvjete pristupa kvalifikacijama na razini 7.2. i 8.2. oni su određeni člankom 12.st.2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. |
710 | Institut Ruđer Bošković | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 110. | U stavku 1. predlažemo dodati riječ „prethodnog“ (izbora ili reizbora) Komentar na stavak 2., zadnja rečenica. Predlažemo dodati da ranije zaposlenom suradniku radni odnos traje u skladu s ugovorom o radu sklopljenom prije stupanja na snagu ovog Zakona“. | Djelomično prihvaćen | Stavak 1. članka 110. prijedloga Zakona će se urediti. Predložena rečenica u stavku 2. obuhvaćena je stavkom 1. istog članka u kojem je navedeno da suradnik izabran na suradničko radno mjesto prije stupanja na snagu Zakona nastavlja s radom na istom radnom mjestu. |
711 | Sveučilište Jurja Dobrile u Puli | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 39. | Člankom 39. stavkom 6. normirano je sljedeće: Na suradničko radno mjesto asistenta bira se natprosječno uspješan student … Predlažemo iza riječi student dodati: “odnosno mladi umjetnik koji je ostvario zapažene rezultate u svojoj javnoj umjetničkoj djelatnosti”. Protivimo se uvjetu natprosječno uspješnog studenta kao kandidata za asistenta jer iskustvo umjetničkih akademija je da se primaju mladi umjetnici nakon 5-7-10 godina, koji su se dokazali na sceni što je suprotno fakultetima i znanstvenom principu. Za umjetničko područje je neprihvatljivo ovakvo definiranje suradničkog radnog mjesta asistenta. Člankom 39. stavkom 7. normirano je sljedeće: Na suradničko radno mjesto višeg asistenta može se zaposliti osoba koja je stekla akademski stupanj doktora znanosti, odnosno doktora umjetnosti u znanstvenom, odnosno umjetničkom području i polju. Predlažemo da članak 39. stavak 7. glasi: “Na suradničko radno mjesto višeg asistenta može se zaposliti osoba koja je stekla akademski stupanj doktora znanosti, u znanstvenom području i polju, odnosno mladi umjetnik koji je ostvario u svojoj umjetničkoj djelatnosti rezultate koji odgovaraju doktoratu umjetnosti može se zaposliti na suradničko radno mjesto višeg asistenta temeljem umjetničke izvrsnosti u umjetničkom području i polju. Doktorat umjetnosti nije uvjet za izbor i zapošljavanje na suradničko radno mjesto višeg asistenta.” Protivimo se uvjetu natprosječno uspješnog studenta kao kandidata za asistenta jer iskustvo umjetničkih akademija je da se primaju mladi umjetnici nakon 5-7-10 godina, koji su se dokazali na sceni što je suprotno fakultetima i znanstvenom principu. Za umjetničko područje je neprihvatljivo ovakvo definiranje suradničkog radnog mjesta asistenta. To se nastavlja u stavku 7. ponovnim inzistiranjem na doktoratu iz umjetničkog područja pa stavljamo istu primjedbu. Za umjetničko područje je ovaj uvjet neprihvatljiv. | Djelomično prihvaćen | Stavci 6. i 7. članka 39. prijedloga Zakona doradit će se. |
712 | Institut Ruđer Bošković | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 102. | Predlažemo da se članak 102. stavak 6. dopuni tako da glasi: (6) Osnovna proračunska komponenta u programskom ugovoru koji sklapa znanstveni institut utvrđuje se na temelju znanstvene i umjetničke produkcije, broja zaposlenih znanstvenika i suradnika, troškovi tekućeg i investicijskog održavanja infrastructure te troškova kapitalnih ulaganja u znanstvenu infrastrukturu. Komentar: Odredba članka 102. stavak 6. nije u skladu s odredbom članka 99. k |