Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Marko Viskić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, O B R A Z L O Ž E N J E Poštovani, uz članak 7., na koji će način visoka učilišta koja su osnovali županije, gradovi i općine nastaviti s radom kao privatna visoka učilišta.? Je li ovo "privatna" omaška? S poštovanjem dr.sc. Marko Viskić Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju. Člankom 108. stavkom 5. prijedloga Zakona propisano je da visoko učilište osnovano od jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave prije stupanja na snagu Zakona nastavlja s radom.
2 Irena Bagarić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, O B R A Z L O Ž E N J E Poštovani, lijepo Vas molim da uvažite dolje navedeni komentar koji sam kao predsjednica Saveza nastavnika tjelesne i zdravstvene kulture visokih učilišta Hrvatske dogovorila sa svojim kolegama kineziolozima, jer smo svi kineziolozi suglasni i podržavamo prijedlog Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: SNTZKVUH svi članovi nastavnici tjelesne i zdravstvene kulture zaposleni na visokim učilištima RH daju apsolutnu podršku prijedlogu Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji glasi: "Skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata Članak 78a ili 79a 1. Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2. Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3. Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente.“ Stoga molimo da se u Zakon uvrste članci 78a ili 79a. Navedeni prijedlog se djelomično nadovezuje na članak 51. stavka 10 još uvijek važećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a koji glasi: „Visoka učilišta u okviru svoje nastavne djelatnosti obvezuju se promicati tjelovježbu i studentski šport sukladno posebnom zakonu“. Na žalost navedena stavka je potpuno izbačena te se skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata nigdje ne spominje u novom Nacrtu prijedloga Zakona, zato je prijedlog Kineziološkog fakulteta prijeko potreban i treba ga OBVEZNO UVRSTITI u Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju kako bi se sve djelatnosti i usluge definirane čl. 78a ili 79a morale jednako provoditi na svim visokim učilištima RH dakle Zakonski definirati da se jednako omogući tjelesna i mentalna dobrobit svim studentima. Svjesni važnosti edukacije o važnosti očuvanja i unapređenja skrbi o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata članovi SNTZKVUH smatraju da je svaki naveden prijedlog osnovan i utemeljen, a uz nas, podržavaju ga sva tri Kineziološka fakulteta Zagreb, Split, Osijek te sve strukovne udruge i savezi kineziologa RH Hvala Vam na razumijevanju i potpori, Srdačno, Irena Bagarić, mag. cin. v. pred. Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu Nije prihvaćen Sukladno članku 78. stavku 1. student ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta, a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta.
3 Marko Vreš ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, O B R A Z L O Ž E N J E Poštovani, u sferi visokog školstva visoko je zastupljen latinski jezik koji uz svijetski primjenjiv engleski jezik tvori bazu prepoznatljivih titula akademskih građana. Izmjena zakona trebala bi ukinuti domaće riječi u titulama te primjeniti; konkretno na razini 7; svučilišnom diplomskom studija u nazivu univ. mag., a na veleučilišnom diplomskom studiju mag. Na primjeru strojarstva konkretno univ.mag.ing.mech. i mag.ing.mech. imaju direkt engleski prijevod, nedvojbeno prepoznat u svijetu. Tako bi se npr. mogao izbjeći i/ili olakšati postupak nostrifikacije diplome u slučaju da se nastavi školovanje ili traži posao u inozemstvu, a pogotovo kada bi se zatražilo od sveučilišta/veleučilišta izdavanje diplome na nekom stranom jeziku, te naravno da se izbjegne potencijalni sraz u domaćim poduzećima kada se dođe na razgovor za posao sa veleučilišnom diplomom. Komentar se odnosi na članak 74 i 113, iz oba na odlomak 3. S poštovanjem, Marko Vreš Prihvaćen Članak 74. i 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
4 Hrvatski sveučilišni sindikat ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 121. Poštovani, Zakonske odredbe koje su predviđene ovim Nacrtom toliko su opsežne da uistinu predstavljaju reformu. Ne treba ovdje diskutirati je li ona dobra ili loša ili čak potrebna ili nepotrebna (iako je u ovim uvjetima apsolutno nejasno nametnuta), međutim možete li zamisliti reformu sustava zdravsta i realizaciju i prilagodbu osnovnih akata unutar osam dana? U funkcionalnom je smislu to neozbiljno, dok se u sadržajnom smislu da iščitati kako predlagatelj ne razumije ono što j epredložio, kao ni trenutno funkcioniranje sustava znanosti i visokog obrazovanja. U koliko postoji konsenzus za afirmativnom nadogradnjom, ona bi trebala biti bez vremenskog pritiska, uz želju da se pomak ostvari, a ne "uhvati rok". Podržavamo prijedlog Sveučilišta u Zagrebu. Srdačan pozdrav, doc.dr.sc. Vlatka Vukelić. Nije prihvaćen Prijelaznim i završnim odredbama prijedloga Zakona propisan je rok od godine dana od dana stupanja na snagu Zakona za usklađivanje ustroja i tijela visokih učilišta, odnosno znanstvenih instituta. Nadalje, propisan je rok od šest mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona za usklađivanje statuta i drugih općih akata visokih učilišta, odnosno znanstvenih instituta, imenovanje Sveučilišnog vijeća i Nacionalnog vijeća te za donošenje podzakonskih propisa. Prijedlogom Zakona je ujedno propisano da će se propisi doneseni na temelju Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju primjenjivati sve do donošenja odgovarajućih propisa prema novom Zakonu. Predlagatelj ostaje pri svojem prijedlogu da Zakon stupi na snagu osmog dana od dana objave u Narodnim novinama.
5 Sveučilište u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 121. Predlaže se promijeniti završnu odredbu članka 121. iz: „Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama.“ u: „Ovaj zakon stupa na snagu 1. listopada 2023. godine.“ Obrazloženje: Vakacijski rok za opći akt poput ovoga, koji je od sustavne važnosti za čitavo jedno područje morao bi iznositi kudikamo više od osam dana. U tako kratkom razdoblju nemoguće je provesti prilagodbu i prelazak na novi zakonski režim. Predlaže se rok stupanja na snagu zakona odrediti početkom prve cijele akademske godine koja uslijedi nakon objave u Narodnim novinama, dakle od 1. listopada 2023. Predložena zakonska odredba nije u suprotnosti s Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021.-2026., koji na stranici 879 određuje do kada se novi Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju planira donijeti. Nije prihvaćen Prijelaznim i završnim odredbama prijedloga Zakona propisan je rok od godine dana od dana stupanja na snagu Zakona za usklađivanje ustroja i tijela visokih učilišta, odnosno znanstvenih instituta. Nadalje, propisan je rok od šest mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona za usklađivanje statuta i drugih općih akata visokih učilišta, odnosno znanstvenih instituta, imenovanje Sveučilišnog vijeća i Nacionalnog vijeća te za donošenje podzakonskih propisa. Prijedlogom Zakona je ujedno propisano da će se propisi doneseni na temelju Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju primjenjivati sve do donošenja odgovarajućih propisa prema novom Zakonu. Predlagatelj ostaje pri svojem prijedlogu da Zakon stupi na snagu osmog dana od dana objave u Narodnim novinama.
6 nikola đaković ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 119. Poštovani, podržavam prijedlog Sveučilišnog računskog centra vezano za članak 119. Takvo rješenje iziskuje povećani napor Ministarstva i Agencije ali dugoročno slaže zdrave temelje i jača cijeli sustav te u konačnici olakšava rad i Ministarstvu i Agenciji. Nikola Đaković Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
7 Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (Srce) ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 119. Predlaže se novi tekst članka 119. stavka (1) tako da glasi: (1) Postojeći Upisnik visokih učilišta i Upisnik znanstvenih organizacija preustrojiti će se u Upisnik organizacija u sustavu visokog obrazovanja i znanstvene i umjetničke djelatnosti u roku jedne godine od dana stupanja na snagu pravilnika iz članka 9. stavka (3) ovog Zakona. OBRAZLOŽENJE: vidi obrazloženje uz prijedlog Srca za izmjene članka 9. Nije prihvaćen Znanstvena i umjetnička djelatnost se, za razliku od djelatnosti visokog obrazovanja, temelji na slobodi znanstvenog i umjetničkog stvaralaštva sukladno članku 2. stavku 4. prijedloga Zakona. Nadalje, stavkom 5. istog članka propisano je da se jamči sloboda znanstvenog i umjetničkog stvaralaštva čime je prijedlog Zakona usklađen s člankom 69. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske.
8 Institut za fiziku ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 119. Predlažemo ne ukidanje Upisnika znanstvenih organizacija. Radi se o registru koji je izuzetno važan za raspoznavanje znanstvenih instituta od onih subjekata koji su to, primjerice, samo u imenu. Odnosno, bez Upisnika neizbježno dodatno bi se povećao nered koji i sad već vlada po ovom pitanju. Znanstveno vijeće Instituta za fiziku Nije prihvaćen Člankom 2. stavkom 5. prijedloga Zakona jamči se sloboda znanstvenog stvaralaštva, a člankom 30. stavkom 4. prijedloga Zakona propisano je da znanstveni institut započinje s radom nakon ishođenja dopusnice za rad znanstvenog instituta koja se donosi u postupku inicijalne akreditacije u skladu s odredbama propisa kojima se uređuje osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti te će se po tome razlikovati znanstveni instituti od ostalih pravnih osoba koje se bave znanstvenom djelatnošću.
9 Damir Jugo ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 119. Poštovani, člankom 119. predviđen je prestanak važenja ranije važećih propisa i to Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. S obzirom na to da se ovim Zakonom predlažu regulirati akademski i stručni nazivi na drugačiji način nego što je propisano aktualnim Zakonom o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju, predlažemo i taj zakon u prijelaznim i završnim odredbama staviti van snage. S poštovanjem, dr. sc. Damir Jugo, prof. v. š. Predsjednik Vijeća veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske Nije prihvaćen Zakon o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju će se mijenjati.
10 Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 118. U odnosu na stavak 2. još jednom ističemo potrebu propisivanja prijelaznog perioda, odnosno potrebu propisivanja obveze Nacionalnom vijeću da prilikom propisivanja Nacionalnih sveučilišnih, znanstvenih i umjetničkih kriterija predvidi primjereno vremensko razdoblje između objave novih Nacionalnih sveučilišnih, znanstvenih i umjetničkih kriterija i njihovog stupanja na snagu. Naime, s obzirom da se sukladno čl. 110. st. 1. prijedloga Zakona rokovi za izbor odnosno reizbor nastavnika počinju računati danom izbora ili reizbora na radno mjesto, pojedini će se zaposlenici u trenutku donošenja novih kriterija naći u situaciji da im je preostalo još vrlo malo vremena za prilagodbu novim kriterijima, a koji im do tog trenutka nisu bili poznati. Propisivanjem obveze predviđanja primjerenog prijelaznog razdoblja omogućio bi se dovoljan vremenski period svim zaposlenicima za prilagodbu novim kriterijima, odnosno omogućila bi se produljena primjena do tada važećih kriterija čime bi se na pravičan način omogućio izbor odnosno reizbor zaposlenicima koji su svoj rad obavljali prema tim kriterijima. Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata.
11 Heli Hajdić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 118. Dodano kao novi stavak 3. u članak 118. (3) Rektorski zbor Republike Hrvatske obvezan je donijeti Nacionalne sveučilišne kriterije za izbor nastavnika za ocjenu nastavne i stručne djelatnosti najkasnije u roku tri mjeseca od stupanja na snagu ovoga Zakona. Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata.
12 Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (Srce) ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 118. Ukoliko se prihvate prethodni prijedlozi Srca, uskladiti u članku 118. stavak (1) na odgovarajući način. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
13 Institut za etnologiju i folkloristiku ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 118. U stavku 1. je potrebno brisati pravilnik iz članka 43. stavka 12. jer takav stavak ne postoji u ovom prijedlogu zakona, također i pravilnik iz članka 103. stavka 2. jer se u tom stavku ne spominje pravilnik. Iz treće rečenice stavka 2. je nejasno po kojim se važećim propisima u prijelaznom razdoblju do donošenja kriterija Nacionalnog vijeća provode postupci izbora i reizbora na radna mjesta te napredovanja na viša radna mjesta. Smatramo da bi ovdje trebalo navesti formulaciju da se do početka važenja Nacionalnih kriterija umjesto istih primjenjuje važeći propis koji regulira uvjete za izbor u znanstvena zvanja. Djelomično prihvaćen Članak 118. stavak 1 . prijedloga Zakona će se urediti. Započeti postupci izbora i reizbora u zvanja i radna mjesta te primjena propisa uređeni su člankom 111. prijedloga Zakona.
14 Tihana Grgić Ožvald ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 118. U stavku 4. umjesto "članka 56. stavka 2." treba pisati: "članka 56. stavka 3." (tipfeler) Prihvaćen Stavak 4. članka 118. prijedloga Zakona će se ispraviti.
15 dipl. ing. Damir Stanzer ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 117. „(1) Uredbu iz članka 102. stavka 10. ovog Zakona Vlada Republike Hrvatske donijet će u roku tri mjeseca od stupanja na snagu ovog Zakona. (2) Pregovori za sklapanje programskog ugovora započeti će najkasnije šest mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona.“ Ovi rokovi djeluju izuzetno optimistično i teško ostvarivo. Riječ je o izuzetno kompleksnoj tematici, a izgled, sadržaj, kriteriji, proračunske komponente i indikatori u složenom matriksu (prema Članku 102/10) imat će dalekosežne posljedice na sustav. Moj prijedlog je potpuno izbaciti ove rokove iz Zakona, jer se zbog hitnosti donošenja i provođenja istih mogu stvoriti manje kvalitetna rješenja, a veći problemi u budućnosti. Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata.
16 Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 117. Predlažemo da se u stavku 2. riječi: „šest mjeseci“ zamijene riječima: „dvije godine“. Za prijelaz na novi način financiranja trebalo bi prirediti iznimno velik broj podataka koji se moraju detaljno analizirati kako ne bi došlo do nepopravljivih poteškoća i zastoja u radu visokih učilišta i znanstvenih instituta pa je opravdano da pregovori otpočnu najkasnije dvije godine od stupanja na snagu Zakona. Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu s rokovima za uvođenje novog modela financiranja navedenim u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti.
17 Institut Ruđer Bošković ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 117. Predlažemo u prijelaznoj odredbi urediti da programsko financiranje u skladu s ovim Zakonom započinje s početkom (neke buduće) proračunske godine. Nije prihvaćen Predloženo je propisano člankom 102. stavkom 11. prijedloga Zakona.
18 Heli Hajdić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 116. Stavak 1. ovoga članka - prijedlog: (1) Članovi Rektorskog zbora nastavlja s radom u postojećem sazivu do konstituiranja Rektorskog zbora u skladu s člankom 93. ovog Zakona, najkasnije u roku od tri mjesesa od stupanja na snagu ovog Zakona. Nije prihvaćen Javna i privatna visoka učilišta imaju ista prava i obveze, a razlikuju se samo prema načinu osnivanja. Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata.
19 dipl. ing. Damir Stanzer ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 116. „Stupanjem na snagu ovoga Zakona Rektorski zbor čine rektori svih sveučilišta u Republici Hrvatskoj.“ Trebalo bi preformulirati u „Stupanjem na snagu ovoga Zakona Rektorski zbor čine rektori svih javnih sveučilišta u Republici Hrvatskoj. U radu Rektorskog zbora sudjeluju predstavnik Zbora veleučilišta i predstavnik privatnih sveučilišta.“ Nije prihvaćen Javna i privatna visoka učilišta imaju ista prava i obveze, a razlikuju se samo prema načinu osnivanja.
20 Učiteljski fakultet u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 116. Predlaže se brisati čl. 116. st. 1. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
21 Institut za fiziku ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 116. Mišljenja smo da i znanstvene organizacije trebaju imati zbor odnosno tijelo koji će razmatrati pitanja od zajedničkog interesa za djelovanje i razvoj javnih instituta u RH. Svakako zato predlažemo da zakon predvidi rok u kojem bi se osnovao i Zbor instituta, koji bi djelovao u skladu s primjerom Rektorskog zbora RH i Zbora veleučilišta RH. Znanstveno vijeće Instituta za fiziku Nije prihvaćen U Republici Hrvatskoj ima 25 javnih znanstvenih instituta različitih po veličini, broju znanstvenika i znanstvenom području u kojem institut obavlja djelatnost te je predlagatelj mišljenja da u ovom trenu nije moguće formirati zbor instituta.
22 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 116. Čl. 116. st. 1. briše se. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
23 Heli Hajdić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 113. U stavku 2. nakon riječi "obvezno je" dodati riječ "naziv" studijskog programa? U stavku 3. zadnja rečenica treba glasiti: Na zahtjev osobe koja je završila studij prema prijašnjem propisu visoko učilište obvezno je izdati uvjerenje o izjednačavanju stručnoga naziva u skladu s ovim Zakonom. Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata jer je sve obuhvaćeno člankom 113. prijedloga Zakona.
24 MIROSLAV VRANIĆ ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 113. Poštovani, ukoliko se prihvate izmjene kratica za sveučilišne i strućne studije iz Članka 74. Prijedolg izmjene stavke (3) - izmjena kratica za stručne magistre (mag. uz naznaku struke) ili (mag. ing. uz naznaku strule) za tehničko područije. Lijep pozdrav, Miroslav Vranić Studentska inicijativa "300=300" Prihvaćen Članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
25 Damir Pišković ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 113. Podržavam zakon u cjelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. 300=300 no realno ispada 300=299,99 Prihvaćen Članak 74. i 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
26 Dorotea Kršnjavi ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 113. Prijedlog promjene čl. 113. st. 1. u nazivu "sveučilišni specijalistički studij" da glasi: "sveučilišni poslijediplomski specijalistički studij" radi jasnoće da se radi o poslijediplomskoj razini studija. Prijedlog promjene čl. 113. st. 3. da glasi: "Osobe koje su prije stupanja na snagu ovoga Zakona stekle akademski naziv mag. struke, stupanjem na snagu ovoga Zakona stječu akademski naziv sveučilišni magistar uz naznaku struke (univ. mag. uz naznaku struke), osobe koje su prije stupanja na snagu ovog Zakona stekle stručni naziv stručni specijalist određene struke, stupanjem na snagu ovoga Zakona stječu stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag. uz naznaku struke). Osobe koje su prije stupanja na snagu ovoga Zakona stekle akademski naziv mag. ing. određene struke iz tehničkog područja, stupanjem na snagu ovoga Zakona stječu naziv sveučilišni magistar inženjer uz naznaku struke (univ. mag. ing. uz naznaku struke). Osobe koje su prije stupanja na snagu ovoga Zakona stekle stručni naziv stručni specijalist određene struke iz tehničkog područja, stupanjem na snagu ovoga Zakona stječu stručni naziv magistar inženjer uz naznaku struke (mag. ing. uz naznaku struke). Na zahtjev osobe koja je završila studij visoko učilište obvezno je izdati uvjerenje o ujednačavanju stručnoga naziva. Prihvaćen Članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
27 Antonija Babić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 113. Podržavam prijedlog zakona uz jednu izmjenu koja se odnosi na članke 74 i 113 prijedloga Zakona te da se za kraticu akademskog naziva predloži bacc. (za stručne studije) i univ.bacc (za sveučilišne studije) na preddiplomskim razinama te mag. (za stručne studije) i univ.mag (za sveučilišne studije) na diplomskoj razini. Istaknula bi da ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i time su univerzalno prepoznatljivije. Prihvaćen Članak 74 i 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
28 Marjan Šarić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 113. Podržavam zakon u cjelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. 300=300 Prihvaćen Članak 74 i 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
29 Blaženka Balent ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 113. Poštovani, Predlažem da se zbog neprepoznatljivosti, prefiks struč. ne koristi u akademskim nazivima, odnosno da se koriste samo kratice koje jasno upućuju na stupanj obrazovanja. 300=300. Za međusobne razlike, ako postoje, imamo odgovarajuće isprave odnosno dopunske isprave o završenom studiju. Nitko se ne želi "prodavati" za nešto što nije. Međutim ja konkretno imam velike probleme u firmi zbog akademskog naziva i kratice. Ovaj zakon se pripremao vrlo dugo, mislim da bi se konačno i kod nas trebao u potpunosti uskladiti sa HKO okvirom kao i u drugim zemljama članicama EU. Dakle 300=300, a kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc. ( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
30 Jure Koljanin ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 113. Poštovani, smatram da je korištenje hrvatskih naziva u akademskim nazivima zastarjelo i nekompatibilno s ostatkom Europe. Stoga predlažem: - nakon završetka sveučilišnog prijediplomskog studija kraticu - univ.bacc. - nakon završetka stručnog prijediplomskog studija kraticu - bacc. - nakon završetka sveučilišnog diplomskog studija kraticu - univ.mag. - nakon završetka stručnog diplomskog (specijalističkog) studija kraticu - mag. Prednost je i što su sve kratice na latinskom jeziku i univerzalno su prepoznatljive. Još jednom napominjem oznaka kratice ˝struč˝ nije prepoznatljiva, radim u stranoj firmi (EU) i imam velikih problema u objašnjavanju i prevodu kratice ˝struč˝. Srdačan pozdrav... Prihvaćen Članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
31 Saša Drlja ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 113. Poštovani, Predlažem da se zbog neprepoznatljivosti, prefiks struč. ne koristi u akademskim nazivima, odnosno da se koriste samo kratice koje jasno upućuju na stupanj obrazovanja. 300=300. Za međusobne razlike, ako postoje, imamo odgovarajuće isprave odnosno dopunske isprave o završenom studiju. Nitko se ne želi "prodavati" za nešto što nije. Međutim ja konkretno imam velike probleme u firmi zbog akademskog naziva i kratice. Ovaj zakon se pripremao vrlo dugo, mislim da bi se konačno i kod nas trebao u potpunosti uskladiti sa HKO okvirom kao i u drugim zemljama članicama EU. Dakle 300=300, a kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc. ( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
32 KSENIJA IVANKOVIĆ ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 113. Podržavam prijedlog zakona u potpunosti i izmjene koje se odnose na članak 113. Prihvaćen Članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
33 BRUNO POLONIJO ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 113. Ista kritika kao u članku 74.. Smatram da je korištenje hrvatskih naziva u akademskim nazivima zastarjelo i nekompatibilno s ostatkom Europe. U idealnom svijetu ne bi ni morali pričati o tome jer bi svi i stručni i sveučilišni studiji bili jednaki i 300 = 300, ali kad se već radi razlika trebalo bi taj zakon ipak bolje prilagoditi cjelokupnom EU tržištu. Tako umjesto struč. mag koristi samo mag, a za sveučilišne magistre univ. mag Prihvaćen Članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
34 Jelena Malekinušić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 113. Poštovani, Podržavam zakon uz izmjenu da akademski naziv za studente sveučilišnih studija bude univ. bacc odnosno univ. mag. uz naznaku struke, a za studente stručnih studija bacc. odnosno mag. uz naznaku struke kako bi svi studenti bili prepoznati u cijelom svijetu. 300=300 Prihvaćen Članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
35 Ivo Poljak ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 113. Zagovarati JEDNOZNAČJE tipa 300 = 300 ECTS , a onda u istom komentaru zagovarati RAZLIKE tipa (univ.Bc.) / (struč. Bc.) , je LICEMJERNO, a to radi i zakonodavac. 180 je 180, ili 180 = 180, zar ne. Dovoljno je razlikovati struku i količinu joj pripadajućih ECTS, da se stvarost pojasni, demistificira, i politički izrečeno, relaksiraju odnosi. Ovo dolje je jedan mali i važeči relax-demistificirani podsjetnik-prijedlog u razini 1 po HKO je PRVOSTUPNIK Bc. sa min. 180 ECTS, u razini 2 po HKO je DRUGOSTUPNIK Mr. odn.Mag., sa min. 240-300 ECTS u razini 3 po HKO je TREĆESTUPNIK Dr. sa min. 480 ECTS POGLEDAJTE prijedlog IZMJENE odn. PRIMJENE (isti predlagatelj) čl. 74., a BEZ isključivih elemenata u zakonu. I još jedna ZANIMLJIVOST, zakon ne dopušta da se sa obrazovne razine stručnjaka odn. eksperta, postane Dr. određene struke, ali dopušta da netko sa srednjoškolske razine postane član akademije ili pak počasni doktor te struke. Je li to u redu ili nije, znaju lica MJERAČI, MJERAČI mjere, i dr. odmjerivači i izmjerivači. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju.
36 Dragan Babić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 113. Poštovani, Podržavam zakon uz izmjenu da akademski naziv za studente sveučilišnih studija bude univ. bacc odnosno univ. mag. uz naznaku struke, a za studente stručnih studija bacc. odnosno mag. uz naznaku struke kako bi svi studenti bili prepoznati u cijelom svijetu. Srdačan pozdrav. Prihvaćen Članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
37 Zlatko Pračić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 113. Podržavam zakon u cjelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
38 Hrvoje Puče ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 113. Poštovani, Sukladno mojem komentaru na članak 74., također smatram da bi točka 3. članka 113. trebala biti ispravljena na način da se uskladi sa nazivima akademskih titula univ.bacc. odnosno univ.mag. za akademske titule odnosno bacc. te mag. za stručne nazive. Prihvaćen Članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
39 BISERKA SVIBEN ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 113. Podržavam zakon, ali uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
40 Stipo Čavara ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 113. Podržavam zakon, ali uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
41 Ana Jukić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 113. Komentar koji je unesen na članku 74 prenijeti i na ovaj. Smatram da ostavljanje titule sa predznakoč "struč." svakako ne pridonosi internacionalnoj prepoznatljivosti studenata stručnih studija, te je potrebno iznaći rješenje koje će biti povoljno za studente oba tipa studija. Sukladno tome predlažem u potpunosti ukloniti predznak "struč." i zadržati se na tituli "mag.____" za stručne studije, odnosno radi jednostavnije klasifikacije sveučilišnog studija dodati predznak "univ.mag.____". jer zašto bi se stručnom studiju ostavilo "struč.", a sveučilišnim univ. a ne primjerice "sveuč." Prihvaćen Članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
42 Leon Dijanežević ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 113. Poštovani, predlažem izmjenu članka 113. na način da uz naziv struke stručni prvostupnici dobiju kraticu bacc., a stručni magistri dobiju kraticu mag. Lijep pozdrav, Leon Dijanežević Prihvaćen Članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
43 EDUARD FOT ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 113. Predlažem i da se u ovom članku promijene kratice u duhu mog komentara na članak 74. Prihvaćen Članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
44 INSTITUT DRUŠTVENIH ZNANOSTI IVO PILAR ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 113. U slučaju poslijediplomskog specijalistički studij riječ je o omaški jer je očito da naziv nije izmijenjen. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju.
45 Paola Horvat Sovilj ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 112. Ovako koncipiran članak 112. omogućuje diskriminaciju prema dobi za sve osobe koje su maturu položile prije uvođenja državne mature 2010. i kao takav je neodrživ. Osobe koje su maturirale po tada važećim zakonima ne smiju biti diskriminirane ili prisiljavane na ponovno polaganje jer je riječ o bezrazložnom zadiranju u već stečena prava. Potrebno je omogućiti pristup nastavku školovanja pod jednakim uvjetima za sve visokoobrazovne programe. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
46 RIT Croatia ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 112. Poštovani, u potpunosti se slažemo i podržavamo komentar dr. sc. Damira Juge, prof. v. š., Predsjednika Vijeća veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske. S poštovanjem, RIT Croatia Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
47 Fakultet organizacije i informatike ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 112. Predlažemo članak 112. prebaciti u članak 58. Iznimno od članka 58. stavak 3. ovoga Zakona, osoba koja je prije 2010. godine bez položene državne mature završila odgovarajući program srednjoškolskog obrazovanja u trajanju od najmanje četiri godine, može upisati sveučilišni, odnosno stručni prijediplomski studij u skladu s uvjetima propisanim općim aktom visokog učilišta. Nije prihvaćen Normativno rješenje navedeno u prijedlogu Zakona u skladu je s nomotehničkim pravilima za izradu akata.
48 Damir Jugo ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 112. Poštovani, Vijeće veleučilišta i visokih škola mišljenja je kako odredba iz članka 58. kojom „sveučilišni, odnosno stručni prijediplomski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući program srednjoškolskog obrazovanja u trajanju od najmanje četiri godine i položila državnu maturu.“ predstavlja prepreku internacionalizaciji visokog obrazovanja postavljajući neostvarive uvjete pred kandidate koji žele studirati u Hrvatskoj, a dolaze iz zemalja u kojima ne postoji sustav državne mature. Stoga predlažemo za takve osobe predvidjeti izuzeće na isti način kao što je to u članku 112. učinjeno za osobe koje su srednjoškolsko obrazovanje završile prije 2010. godine. Predlažemo u tekst dodati i „sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij“. Predlažemo da se članak 112. izmijeni na sljedeći način: „Iznimno od članka 58. stavka 3. ovoga Zakona, osoba koja je prije 2010. godine bez položene državne mature završila odgovarajući program srednjoškolskog obrazovanja u trajanju od najmanje četiri godine, te osoba koja je završila odgovarajuće obrazovanje u ukupnom trajanju od 12 godina u inozemstvu, može upisati sveučilišni, odnosno stručni prijediplomski studij te sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij, u skladu s uvjetima propisanim općim aktom visokog učilišta“. S poštovanjem, dr. sc. Damir Jugo, prof. v. š. Predsjednik Vijeća veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske Prihvaćen Predlagatelj će doraditi članak 112. prijedloga Zakona.
49 Heli Hajdić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 111. članak 111. stavak 1. treba glasiti: 1) Postupak izbora na znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno, znanstveno, nastavno, suradničko i stručno zvanje i na odgovarajuće radno mjesto započet prije stupanja na snagu ovoga Zakona vodi se prema propisima koji su važili u trenutku pokretanja postupka. Nije prihvaćen Predloženo je obuhvaćeno člankom 111. stavcima 2. i 3. prijedloga Zakona. Važno je naglasiti razliku između započetih postupaka izbora u znanstvena zvanja i radna mjesta od postupaka izbora u ostala zvanja i radna mjesta. Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata.
50 Institut Ruđer Bošković ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 111. Potrebno je ubaciti odredbu kojom bi se odredilo da se i postupci reizbora započeti prije stupanja na snagu ovog Zakona vode prema propisima koji su važili u trenutku pokretanja postupka. Prihvaćen Članak 111. stavak 1. prijedloga Zakona će se nadopuniti.
51 INSTITUT DRUŠTVENIH ZNANOSTI IVO PILAR ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 111. Predlažemo da se pojasni smisao nastavka procesa zasebnog izbora u znanstvena zvanja. Ako se ove odredbe odnose samo na izbore u zvanja koja su u funkciji već postojećih izbora na znanstvena radna mjesta po važećim propisima, smatramo da bi to također trebalo jasnije naglasiti. Nije prihvaćen Radi ustavne zabrane retroaktivnog djelovanja zakona te zbog održavanja načela stečenih prava pokrenuti postupci izbora u zvanja se moraju završiti.
52 Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 110. U odnosu na stavak 3. ističemo kako ostaje nejasno koje su pravne posljedice zadržavanja stečenih znanstvenih zvanja, odnosno, ima li to ikakvih implikacija na radno-pravni status osobe koja zadržava stečeno (posebice više zvanje od onog trenutno potrebnog za radno mjesto na kojemu je zaposlena) i njena prava i mogućnosti u sustavu, posebice prilikom izbora na radno mjesto, ili je to tek titula bez formalnog značaja? Potrebno je precizirati da se odredba stavka 4. odnosi na nastavnika odnosno znanstvenika kojemu je temeljem trenutno važećeg Zakona iznimno produljen radni odnos i to na određeno vrijeme, pa će sukladno ovoj odredbi njegov radni odnos prestati istekom sklopljenog aneksa o produljenju radnog odnosa nakon 65. godine, dok će u odnosu na zaposlenike koji su u trenutku stupanja na snagu ovog zakona navršili 65 godina, ali im još nije prestao ugovor o radu s obzirom da još uvijek nije istekla kalendarska/akademska godina u kojoj su navršili 65 godina, prestanak radnog odnosa biti reguliran sukladno odredbama novog Zakona. Nije propisano da se bilo kakvim podzakonskim propisima treba predvidjeti odgovarajuće prijelazno razdoblje za primjenu novih uvjeta izbora/reizbora koji se tek trebaju definirati. To znači da bi se neke osobe mogle naći u vrlo nezavidnoj poziciji jer bi im moglo preostati relativno kratko razdoblje (manje od 5 godina, jer se rokovi računaju od zadnjeg reizbora, a ne od stupanja na snagu novog zakona ili novih uvjeta za izbor/reizbor), u kojem će moći ispuniti uvjete reizbora koji će im tek naknadno biti poznati. Ovo pitanje je svakako potrebno primjereno regulirati da se izbjegne takva pozicija zaposlenika koja bi im potencijalno mogla ugroziti i radni odnos. Prihvaćen Stavkom 3. člankom 110. prijedloga Zakona propisano je da nastavnik, znanstvenik i suradnik zadržava stečeno zvanje, a kriteriji za izbor na radno mjesto utvrdit će se Nacionalnim sveučilišnim, znanstvenim i umjetničkim kriterijima koje će donijeti Nacionalno vijeće te dodatnim kriterijima koje će donijeti visoko učilište, odnosno znanstveni institut općim aktom. Stavak 4. istog članka će se doraditi.
53 Sveučilište u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 110. Stručni nositelji izrade nacrta prijedloga zakona u prijelaznim odredbama svugdje polazi od činjenično pogrešne premise da su do sada, tj. prema sada važećemu ili ranije važećim režimima u području znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja, postojala znanstveno-nastavna radna mjesta ili umjetničko-nastavna radna mjesta. Postojala su i postoje znanstveno-nastavna i umjetničko nastavna ZVANJA, te odgovarajuća radna mjesta. Sve takve odredbe (među kojima su odredbe članka 110. ogledni primjeri) treba cjelovito izmijeniti. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
54 Heli Hajdić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 110. Prijedlog članka 110. Zatečena radna mjesta i zvanja Članak 110. (stavak 3. je stavak 1., pa prijedlog članka 110. glasi:) (1) Nastavnik, znanstvenik i suradnik koji je znanstveno, znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno, nastavno, suradničko ili stručno zvanje izabran prije stupanja na snagu ovoga Zakona zadržava stečeno zvanje. (1) Nastavnik, znanstvenik ili suradnik izabran na znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno, znanstveno, nastavno ili suradničko zvanje i odgovrajuće radno mjesto prije stupanja na snagu ovoga Zakona, nastavlja s radom u istom zvanju i na istome radnome mjestu. Rokovi za izbor ili reizbor nastavnika, odnosno znanstvenika propisani ovim Zakonom, počinju se računati danom izbora u znanstveno-nastavno zvanje, umjetničko-nastavno, znanstveno te nastavno zvanje i odgovarajuće radno mjesto ili reizbora na znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno i znanstveno radno mjesto. (3) Nastavnik koji je prije stupanja na snagu ovoga Zakona izabran na znanstveno-nastavno, odnosno umjetničko-nastavno zvanje i na radno mjesto redovitoga profesora u trajnom zvanju nastavlja s radom u istom zvanju i na radnome mjestu redovitoga profesora u trajnom izboru. Nastavnik koji je prije stupanja na snagu ovoga Zakona izabran u nastavno zvanje i na nastavno radno mjesto profesora visoke škole nastavlja s radom u nastavnom zvanju i na nastavnom radnome mjestu profesora stručnog studija. Nastavnik koji je prije stupanja na snagu ovoga Zakona izabran na nastavno zvanje i na nastavno radno mjesto profesora visoke škole u trajnom zvanju nastavlja s radom u nastavnom zvanju i na nastavnom radnome mjestu profesora stručnog studija u trajnom izboru. Znanstvenik koji je prije stupanja na snagu ovoga Zakona izabran u znastveno zvanje i na znanstveno radno mjesto znanstvenog savjetnika u trajnom zvanju nastavlja s radom u istom znanstvenom zvanju i na radnome mjestu znanstvenog savjetnika u trajnom izboru. Suradnik koji je prije stupanja na snagu ovoga Zakona izabran u suradničko zvanje i na suradničko radno mjesto poslijedoktoranda nastavlja s radom u suradničkom zvanju i na radnome mjestu višeg asistenta. Suradnik koji je prije stupanja na snagu ovoga Zakona izabran u suradničko zvanje i na suradničko radno mjesto asistenta nastavlja s radom u suradničkom zvanju i na radnome mjestu asistenta (4) Nastavnik, odnosno znanstvenik koji je navršio 65 godina života i koji ima ugovor o radu na znanstveno-nastavnom, umjetničko-nastavnom, znanstvenom ili nastavnom zvanju i na odgovrajućem radnom mjestu nastavlja s radom u istom zvanju i na radnom mjestu do isteka roka iz ugovora o radu, ali najdulje do isteka akademske godine u kojoj je navršio 70 godina života. Treba. " najdulje do isteka akademske godine...", jer je to kontinuitet prema ranijim prropisima. Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. Stavak 4. članka 110. prijedloga Zakona odnosi se na nastavnike, odnosno znanstvenike.
55 dipl. ing. Damir Stanzer ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 110. Komentar na stavak 3: „Nastavnik, znanstvenik i suradnik koji je u znanstveno, znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno, nastavno, suradničko ili stručno zvanje izabran prije stupanja na snagu ovoga Zakona zadržava stečeno zvanje.“ Nejasno je što točno u novom sustavu predstavlja to zadržano stečeno zvanje. Ima li to zadržano zvanje ikakvih implikacija na radno-pravni status osobe i pojedina prava u sustavu, ili je to tek titula bez formalnog značaja? Primljeno na znanje Stavkom 3. člankom 110. prijedloga Zakona propisano je da nastavnik, znanstvenik i suradnik zadržava stečeno zvanje, a kriteriji za izbor na radno mjesto utvrdit će se Nacionalnim sveučilišnim, znanstvenim i umjetničkim kriterijima koje će donijeti Nacionalno vijeće te dodatnim kriterijima koje će donijeti visoko učilište, odnosno znanstveni institut općim aktom.
56 dipl. ing. Damir Stanzer ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 110. Komentar na stavak 1: Uz promijenjen sustav treba dati dulji prijelazni period za prilagodbu. Uobičajeno je do sad bilo da se granica prijelaznog perioda postavlja na otprilike pola perioda jednog izbora/reizbora, s time da su se do sad mijenjali uvjeti za iste. Shodno tome, kandidati kojima je manje od npr. 2 godine do isteka roka izabirali su se još po starim uvjetima, a oni s više vremena prilagođavali su se novim uvjetima. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju. Kriteriji za izbor propisat će se Nacionalnim sveučilišnim, znanstvenim i umjetničkim kriterijima koje će donijeti Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj te dodatnim kriterijima koje će donijeti visoko učilište, odnosno znanstveni institut općim aktom.
57 Marko Viskić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 110. Poštovani, Čl.110.st.4. trebao bi glasiti: "(4) Nastavnik, odnosno znanstvenik koji je navršio 65 godina života i koji ima ugovor o radu na znanstveno-nastavnom, umjetničko-nastavnom, znanstvenom ili nastavnom radnom mjestu nastavlja s radom na radnom mjestu do isteka roka iz ugovora o radu, ali najdulje do isteka akademske, odnosno kalendarske godine u kojoj je navršio 67 godina života." S poštovanjem dr.sc. Marko Viskić Nije prihvaćen Predlagatelj Zakona smatra da je granica rada do 70 godina života sustavnije rješenje.
58 Institut za etnologiju i folkloristiku ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 110. Smatramo da su stavci 1. i 3. ovoga članka u koliziji jer iz ovakvih odredbi proizlazi da znanstvenici nastavljaju raditi na znanstvenim radnim mjestima na kojima su zaposleni, ali i da zadržavaju stečena znanstvena zvanja. U Zakonu bi trebalo pojasniti znači li to da znanstvenik, koji radi na nižem znanstvenom radnom mjestu, a izabran je u više znanstveno zvanje, stupanjem na snagu novog zakona automatski prelazi na više znanstveno radno mjesto. Vezano uz stavak 4. molimo pojašnjenje budući da je nejasno do kada bi znanstvenik trebao raditi prema ovoj odredbi. Naime, ugovori o radu znanstvenika sklapaju se na neodređeno te stoga nemaju utvrđen rok isteka ugovora već su isti vezani za trenutno važeće propise (ZZDVO/ZOR) prema kojima znanstvenik radi do isteka kalendarske godine u kojoj je navršio 65 godina života. Primljeno na znanje Stavkom 3. člankom 110. prijedloga Zakona propisano je da znanstvenik izabran u znanstveno zvanje prije stupanja na snagu ovog Zakona zadržava stečeno zvanje, a kriteriji za izbor na znanstveno radno mjesto utvrdit će se Nacionalnim sveučilišnim, znanstvenim i umjetničkim kriterijima koje će donijeti Nacionalno vijeće te dodatnim kriterijima koje će donijeti visoko učilište, odnosno znanstveni institut općim aktom. Stavak 4. članka 110. prijedloga Zakona će se dopuniti.
59 Institut za razvoj i međunarodne odnose ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 110. Članak 110. U predloženom tekstu zakona treba jasno obrazložiti kako se provodi izjednačavanje zatečenih znanstvenih zvanja i radnih mjesta. Predlažemo da se izbor sukladno članku 43. ne provodi za one koji su zatečeni u višem znanstvenom zvanju u odnosu na zatečeno radno mjesto. Nije prihvaćen Kriteriji za izbor na znanstveno radno mjesto propisat će se Nacionalnim sveučilišnim, znanstvenim i umjetničkim kriterijima koje će donijeti Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj te dodatnim kriterijima koje će donijeti visoko učilište, odnosno znanstveni institut općim aktom sukladno članku 39. prijedloga Zakona.
60 Rudarsko-geološko-naftni fakultet ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 110. (3) Znači li to da se stečena znanstvena zvanja (ne radna mjesta) zadržavaju trajno? Hoće li se primjerice osoba s ranije stečenim zvanjem znanstvenog savjetnika moći javiti na natječaj za radno mjesto znanstveni savjetnik čak i ukoliko se uvjeti za stjecanje tog zvanja u međuvremenu promijene? Primljeno na znanje Stavkom 3. člankom 110. prijedloga Zakona propisano je da znanstvenik izabran u znanstveno zvanje prije stupanja na snagu ovog Zakona zadržava stečeno zvanje, a kriteriji za izbor na znanstveno radno mjesto utvrdit će se Nacionalnim sveučilišnim, znanstvenim i umjetničkim kriterijima koje će donijeti Nacionalno vijeće te dodatnim kriterijima koje će donijeti visoko učilište, odnosno znanstveni institut općim aktom.
61 Prirodoslovno-matematički fakultet ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 110. Prijelazne odredbe ne propisuju jasni rok prilagodbe novim minimalnim nacionalnim kriterijima čime se zaposlenike dovodi u stanje potpune neizvjesnosti. Upozorili bismo da su se pravila izbora i reizbora mijenjala relativno nedavno (napomena: propisivanje uvjeta za reizbor je kasnilo otprilike pet godina nakon zadnjeg noveliranja zakona) te da učestale promjene tih pravila ne doprinose kvaliteti rada zaposlenika, nego samo unose dodatne frustracije u sustav. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
62 Institut Ruđer Bošković ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 110. U stavku 1. predlažemo dodati riječ „prethodnog“ (izbora ili reizbora) Komentar na stavak 2., zadnja rečenica. Predlažemo dodati da ranije zaposlenom suradniku radni odnos traje u skladu s ugovorom o radu sklopljenom prije stupanja na snagu ovog Zakona“. Djelomično prihvaćen Stavak 1. članka 110. prijedloga Zakona će se urediti. Predložena rečenica u stavku 2. obuhvaćena je stavkom 1. istog članka u kojem je navedeno da suradnik izabran na suradničko radno mjesto prije stupanja na snagu Zakona nastavlja s radom na istom radnom mjestu.
63 Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 110. MUZA predlaže nadopunu: (3) …nastavlja s radom na radnome mjestu višeg asistenta. Nastavnik koji je prije stupanja na snagu ovoga Zakona izabran na nastavno radno mjesto umjetnički suradnik nastavlja s radom na radnome mjestu umjetničkog suradnika klavirista, nastavnik koji je prije stupanja na snagu ovoga Zakona izabran na nastavno radno mjesto viši umjetnički suradnik nastavlja s radom na radnome mjestu višeg umjetničkog suradnika klavirista, nastavnik koji je prije stupanja na snagu ovoga Zakona izabran na nastavno radno mjesto umjetnički savjetnik nastavlja s radom na radnome mjestu profesora umjetničkog suradnika klavirista. Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata.
64 Marko Josipović ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 110. . čl. 110 - dodajemo komentar na st. 4. u kojem se navodi da znanstvenika koji je navršio 65 godina života i koji ima ugovor o radu na znanstvenom radnom mjestu nastavlja s radom do isteka ugovora o radu. Mišljenja smo da navedenom odredbom treba doraditi i dopuniti iz sljedećih razloga: - temeljem čl.112.st.4. Zakona o radu, radniku prestaje radni odnos po sili zakona kada navrši 65 godina te smo, kao što smo predložili u članku 51., protiv podizanja dobne granice na 67 godina radi odlaska u mirovinu. U ime Znanstvenog vijeća Poljoprivrednoga instituta Osijek Predsjednik Znanstvenog vijeća Dr. sc. Marko Josipović Prihvaćen Stavak 4. prijedloga Zakona će se urediti.
65 Siniša Antonijević ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 110. Stavak (1) - nije potpuno jasno dali se rokovi počinju računati od zadnjeg izbora/reizbora ili sljedećeg. U slučaju da je zadnjeg, ovo bi implicirao da će postojati kandidati kojima je ostalo svega npr. 6 mjeseci i 1 dan (ili bilo koji veći interval od ovoga) do sljedećeg izbora/reizbora za ispunjavanje novih kriterija, što je apsurdno. Svi kandidati bi trebali imati punih 5 godina za ispunjavanje novih kriterija. Prijedlog: "Rokovi za izbor ili reizbor nastavnika, odnosno znanstvenika propisani ovim Zakonom, počinju se računati danom prvog sljedećeg izbora ili reizbora na radno mjesto" Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata.
66 Institut za povijest umjetnosti ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 110. Čl. 110., st. 1, st. 3 (1) Nastavnik, znanstvenik ili suradnik izabran na znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno, znanstveno, nastavno ili suradničko radno mjesto prije stupanja na snagu ovoga Zakona, nastavlja s radom na istome radnome mjestu. Rokovi za izbor ili reizbor nastavnika, odnosno znanstvenika propisani ovim Zakonom, počinju se računati danom izbora ili reizbora na radno mjesto. (3) Nastavnik, znanstvenik i suradnik koji je znanstveno, znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno, nastavno, suradničko ili stručno zvanje izabran prije stupanja na snagu ovoga Zakona zadržava stečeno zvanje. Komentar: Prijelazne odredbe ne uređuju dovoljno jasno položaj znanstveno-nastavnog kadra zatečenog na radnim mjestima koja ne odgovaraju njihovom stečenom znanstvenom zvanju, odnosno temeljem njih nije jasno impliciraju li one usklađivanje stečenog zvanja i radnog mjesta. Treba se jasno ograditi od mogućnosti retroaktivne primjene novih pravilnika spram ove kategorije zaposlenika; ne smije se dopustiti da se ukidanjem znanstvenih i nastavnih zvanja derogiraju već stečena znanstvena i pripadajuća im radna mjesta, odnosno plaće i druga materijalna prava. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
67 INSTITUT DRUŠTVENIH ZNANOSTI IVO PILAR ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 110. Nacrt Zakona propisuje da njegovim stupanjem na snagu, znanstvenici nastavljaju raditi na znanstvenim radnim mjestima na kojima su zaposleni, ali i da zadržavaju stečena znanstvena zvanja. U Zakonu bi trebalo pojasniti znači li to da znanstvenik, koji radi na nižem znanstvenom radnom mjestu, a izabran je u više znanstveno zvanje, stupanjem na snagu novog zakona automatski stječe uvjete za izbor na više znanstveno radno mjesto? Želimo ukazati na nekonzistentnost te potencijalno diskriminatorne odredbe Nacrtom Zakona predviđenog modela izbora znanstvenika i nastavnika na viša radna mjesta (članak 43.) u odnosu na istim nacrtom Zakona propisano zadržavanje stečenih zvanja (članak 110.). Naime, spomenuto rješenje dijelu znanstvenika i nastavnika uskraćuje pravo da u procesu ocjenjivanja ispunjavaju li kriterije za izbor na više radno mjesto uključe sva ona postignuća koja nisu obuhvaćena prethodnim vrednovanjem. Osim toga, rješenje ponuđeno Nacrtom Zakona otvara mogućnost da kod nekih znanstvenika i nastavnika dođe do ponavljanja procesa vrednovanja istih postignuća za istu svrhu od istoga tijela. PRIJEDLOG FORMULACIJE iza postojećeg teksta stavka 3 odredbu dodaje se tekst: „Stečena znanstvena, znanstveno-nastavna i umjetničko-nastavna zvanja istovjetna su rješenju kojim nadležni matični odbor utvrđuje da nastavnik, odnosno znanstvenik ispunjava Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterije kako je propisano čl. 43. st. 9. ovoga Zakona. Kod izbora na više radno mjesto nastavnik, odnosno znanstvenik koji je posljednji izbor na radno mjesto proveo temeljem izbora u znanstveno, znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje dostavlja dokaze o postignućima ostvarenim nakon posljednjeg izbora u zvanje, a ne od posljednjeg izbora na radno mjesto kako je propisano čl. 43. st. 4. ovoga Zakona. OBRAZLOŽENJE Nacrtom Zakona uvodi se mogućnost napredovanja u vidu izbora na više radno mjesto (članak 43.) za što je predviđena interna procedura. Uz naznačenu odredbuplanirana je i izmjena načina vrednovanja profesionalnog razvoja, odnosno ocjene ispunjavanja kriterija za izbor na više radno mjesto. Naime, predviđeno je ukidanje dualnog modela u kojem razlikujemo znanstvena zvanja i znanstvena radna mjesta. Drugim riječima, izbor u znanstveno zvanje više ne bi bio uvjet za zapošljavanje na znanstveno radno mjesto. Međutim, Nacrt zakona ostavlja instituciju vanjske verifikacije vrednovanja postignuća znanstvenika jer u zadnjem koraku nadležni matični odbor potvrđuje ispunjavanje nacionalnih kriterija za određeno znanstveno radno mjesto. Prema tome, i dalje postoji element vanjskog vrednovanja koje provodi zapravo isto tijelo koje je prije provodilo izbore u zvanje. Dakle, imamo isti obrazac kao i do sada jer i novi model u naravi predviđa da jedan dio izbora na znanstvena radna mjesta bude unutar institucije, a drugi dio, neovisna vanjska potvrda ispunjavanja kriterija, realizira se na nacionalnoj razini. Osim toga, nacrt Zakona predviđa zadržavanje stečenog zvanja (članak 110. stavak 3.), no propušta naglasiti pravnu snagu te odredbe. Zbog navedene nedorečenosti moglo bi se dogoditi da predloženo rješenje u praksi proizvede nepravedne pa čak i neke pravno dvojbene odluke. Ukazujemo na situaciju u kojoj se kod izbora na znanstveno radno mjesto ne bi uzeo u obzir izbor u znanstveno zvanje koji je pak po aktualnom zakonu uvjet za izbor na predmetno radno mjesto. Naime, u slučaju da u procesu izbora na znanstveno radno mjesto ne bude prihvaćen izbor u znanstveno zvanje kao relevantni dokaz ispunjavanja nacionalnih kriterija, znanstvenik bi se vrlo lako mogao naći u situaciji da mu isto tijelo (matični odbor) treba ocjenjivati ista postignuća (znanstvene radove) za ostvarivanje iste krajnje svrhe (zapošljavanje na radno mjesto). Time u naravi imamo vođenje istog postupka dva puta što ne samo da stvara nepotrebni administrativni teret nego je i u sukobu s temeljnim pravnim principom ne ponavljanja postupka. Ove situacije neće biti rijetke jer do njih može doći u svim onim slučajevima u kojima je kandidat izabran u više znanstveno zvanje u odnosu na aktualno znanstveno radno mjesto. Pritom je moguća i obrnuta situacija u kojoj dio postignuća jednostavno ne bi bio uključen u vrednovanje jer je ostvaren nakon izbora u znanstveno zvanje ali prije izbora na, s tim zvanjem, korespondirajuće znanstveno radno mjesto. Naime, nacrt Zakona predviđa vrednovanje samo postignuća ostvarenih od posljednjeg izbora na znanstveno radno mjesto (članak 43. stavak 4.). Primjerice, ako je netko izabran u zvanje 2015. godine, a na korespondirajuće radno mjesto 2018. godine, onda bi se prema postojećem Nacrtu kod izbora na više radno mjesto evaluirala samo postignuća ostvarena nakon 2018. godine. Stoga predlažemo da se u članku 110. stavak 3. jasno naznači da se sa stečenim zvanjem zadržavaju i stečena prava. Preciznije, pri izboru na više radno mjesto izbor u znanstveno zvanje imao bi snagu ispunjavanja uvjeta iz članka 43. stavka 9. nacrta Zakona, odnosno nacionalnih kriterija propisanih za izbor na korespondirajuće radno mjesto. Sukladno tome, za eventualno daljnje napredovanje kandidat bi trebao prijaviti postignuća ne od posljednjeg izbora na radno mjesto, već od posljednjeg izbora u zvanje. Predložena dopuna stavke 3 ne povlači za sobom nikakva dodatna materijalna prava. Naprotiv, može se očekivati i njen pozitivan financijski učinak jer smanjuje količinu zahtjeva koji će doći pred nadležne matične odbore u procesu izbora na više radno mjesto. Nije prihvaćen U prijelaznim i završnim odredbama prijedloga Zakona, člankom 110. i 111. jasno je naznačeno kako se rješavaju zatečene situacije u odnosu na zatečena zvanja i radna mjesta te natječajnih postupaka u tijeku. Znanstveni instituti odnosno visoka učilišta internim aktima i u skladu sa financijskim planom rade raspored radnih mjesta te utvrđuju potrebu otvaranja novih radnih mjesta koja su potrebna za napredovanje. Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterije koji će biti temelj za napredovanje donijeti će Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj.
68 Sveučilište u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 109. Članak 109. predlaže se dopuniti novim stavkom 3.: „Konstituirajuću sjednicu saziva i vodi rektor sveučilišta bez prava glasa, do izbora predsjednika sveučilišnog vijeća u skladu s ovim Zakonom.“ Predloženim stavkom ispunjava se pravna praznina o tom tko saziva i vodi sjednice sveučilišnog vijeća do izbora njegova predsjednika. Primljeno na znanje Predloženo je propisano člankom 15. stavkom 8. prijedloga Zakona.
69 Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 108. Stavak 3. posebno regulira trajanje mandata samo u odnosu na rektore i dekane koji su prije stupanja na snagu ovog Zakona izabrani po drugi put, međutim ništa ne govori o aktualnim mandatima rektora odnosno dekana koji su po prvi puta izabrani. Smislenije bi bilo propisati da rektori odnosno dekani koji se nađu na toj dužnosti u trenutku stupanja na snagu ovog Zakona ostaju na istoj dužnosti do isteka mandata na koji su izabrani, a da oni koji su izabrani po drugi puta nemaju mogućnost ponovnog izbora. Prihvaćen Stavak 3. članka 108. prijedloga Zakona će se dopuniti.
70 Sveučilište u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 108. U članku 108. stavak 3. predlaže se dopuniti pročelnikom sveučilišnoga odjela tako da glasi: „Rektor javnog sveučilišta, dekan javnoga fakulteta, umjetničke akademije i veleučilišta i pročelnik sveučilišnog odjela izabran po drugi put prije stupanja na snagu ovoga Zakona, ostaje na istoj dužnosti do isteka mandata na koji je izabran bez mogućnosti ponovnog izbora.“ Na taj se način izjednačuje pravni položaj čelnika sveučilišta i njegovih sastavnica. Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata jer prijedlogom Zakona nisu propisani čelnici sveučilišnih odjela.
71 Institut za etnologiju i folkloristiku ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 108. Rokove za usklađenje iz stavka 1. i 2. potrebno ujednačiti budući da je usklađenje ustroja vezano uz usklađenje statuta i općih akata. Smatramo da bi rokovi za usklađenje internih akata koje imaju institucije trebali biti duži od rokova propisanih za donošenje podzakonskih akata na razini države (rokovi propisani člankom 118.) budući da postoji mogućnost da će akte institucije biti potrebno uskladiti i s navedenim podzakonskim aktima. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Propisani rokovi su u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata.
72 Metalurški fakultet ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 108. Prilagoditi rokove prilagodbe i donošenja drugih zakonskih i podzakonskih akata s obzirom da jedan fakultet ovisi o aktima koje donosi ne samo nadležno ministarstvo, već i sveučilište, pa davanje jednog jedinstvenog roka od npr. 6 mjeseci za sve dionike nije realno provedivo. Osim toga, prevelik je broj podazakonskih akata koje donosi ministar, čime se zadire u autonomiju sveučilišta. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Propisani rokovi su u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata.
73 Damir Jugo ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 108. Poštovani, člankom 7. stavak 4. propisano je kako „jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne može osnovati visoka učilišta“. S obzirom da će postojeća visoka učilišta kojih su osnivači jedinice lokalne i regionalne samouprave nastaviti sa svojim radom, predlažemo dopuniti Članak 108. novim stavkom 5. kojim će se definirati da postojeća privatna visoka učilišta kojima je osnivač jedinica lokalne ili regionalne samouprave, zadržavaju svoj status i nastavljaju s radom u statusu privatnog visokog učilišta. S poštovanjem, dr. sc. Damir Jugo, prof. v. š. Predsjednik Vijeća veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske Nije prihvaćen Stavak 5. članka 108. prijedloga Zakona jasno određuje da sva visoka učilišta osnovana od jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave prije stupanja na snagu ovoga Zakona nastavljaju s radom.
74 Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 107. U odnosu na stavak 1. upozoravamo na omašku u točci 2. u kojoj je dva puta spomenut članak 42., pri čemu se u drugom navođenju vjerojatno mislilo na članak 43. U odnosu stavak 1. točke 3. i 4., ističemo kako se u slučaju iz čl. 51. ovog Zakona niti u slučaju iz čl. 42. ne radi o ispunjenu uvjeta koji dovode do otkazivanja ugovora o radu. U navedenim slučajevima ne postoji obveza poslodavca da pod određenim uvjetima otkaže ugovor o radu, već se radi o prestanku ugovora po sili zakona kako je navedeno u čl. 42. odnosno prestanku ugovora o radu radi odlaska u mirovinu sukladno čl. 51. Prihvaćen Točke 2., 3. i 4. stavka 1. članka 107. prijedloga Zakona će se doraditi.
75 dipl. ing. Damir Stanzer ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 107. Novčana kazna od 50-300 tisuća kuna (Članak 107/1) može imati vrlo nepovoljan utjecaj na funkcioniranje institucije, pa treba biti oprezan s kažnjavanjem. Tako drastične kazne trebaju se ostaviti situacijama u kojima je nedostatak mogao biti uklonjen u predviđenom roku, a nije uklonjen. Iz tog razloga treba preformulirati Članak 105/3 Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
76 Niko Radović, mag.iur., glavni tajnik Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 107. "(1) Novčanom kaznom od 50.000,00 do 300.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj visoko učilište, odnosno znanstveni institut koji: 3. otkaže ugovor o radu kad za to nisu ispunjeni uvjeti propisani člancima 42. i 51. ovoga Zakona te zakona kojim se uređuju radni odnosi ili općim aktom" Brisati stavak 3. prijedloga Zakona. Da li je otkaz ugovora o radu zakonit ili nije odlučuje isključivo nadležni sud i to temeljem tužbe radnika. S tim u vezi, otkaz ugovora o radu može biti nezakonit i zbog procesnih razloga (npr. poslodavac prije donošenja odluke o otkazu ugovora o radu nije proveo postupak savjetovanja s radničkim vijećem ili zbog propuštanja roka od petnaest dana za donošenje izvanrednog otkaza ugovora o radu), pa bi poslodavac samo zbog procesne pogreške koja prethodi donošenju odluke o otkazu ugovora o radu primjenom ove odredbe mogao biti novčano kažnjen, a što zasigurno nije intencija zakonodavca. Nadalje, u ZOR-u je jasno propisano da radnik u slučaju nezakonitog otkaza ugovora o radu može zahtijevati vraćanje na rad kao i naknadu štete, pri čemu sam ZOR u tom slučaju ne propisuje prekršajnu odgovornost poslodavca. Zbog čega točno zakonodavac smatra da poslodavci u sustavu visokog obrazovanje i znanstvene djelatnosti, za razliku od svih drugih poslodavaca u Republici Hrvatskoj, moraju još i prekršajno odgovarati u slučaju donošenja nezakonitog otkaza ugovora o radu? Djelomično prihvaćen Točka 3. stavka 1. članka 107. prijedloga Zakona doradit će se na način da umjesto otkaza ugovora o radu stoji donese odluku.
77 Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (Srce) ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 107. Ukoliko se prihvate prethodni prijedlozi Srca, uskladiti u članku 107. stavak (1) alineje 8., 9. i 10. s tim prijedlozima. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
78 Sveučilište Jurja Dobrile u Puli ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 107. Nigdje se ne navode prekršaji, nepoštivanje procedura i kazni za druge adresate ako se ne pridržavaju odredaba ovog Zakona (primjerice izbora novih članova Nacionalnog vijeća u zakonskom roku što se i dogodilo prije imenovanja sadašnjih članova – po isteku roke proteklo je više od godinu dana dok Sabor to konačno nije učinio Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
79 Prirodoslovno-matematički fakultet ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 107. Potrebno je neobjavljivanje doktorske disertacije prije obrane ne klasificirati kao prekršaj (u korelaciji s komentarom uz čl. 62.) Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju. Članak 107. i članak 62. prijedloga Zakona su usklađeni.
80 Institut Ruđer Bošković ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 107. Vezano uz odredbu stavka 1., točke 9. : vidi komentar uz članak 62. stavak 7. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
81 Tomislav Dragun ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 106. U potpunosti podržavam prijedlog Zakona, ponajviše izmjene koje se odnose na članke 74 i 113. Krajnje vrijeme je da se akademski nazivi usklade s Europskim, tj da se diskriminanti naziv "stručni specijalist" zauvijek promijeni. Upravo taj akademski naziv čini studente stručnih studija neprepoznatljivim i manje vrijednim na tržištu rada. Također smatram da bi ispravan akademski naziv nakon završenog diplomskog stručnog studija trebao biti "mag.", bez prefiksa "struč." koji i dalje radi diskriminaciju. S poštovanjem, Tomislav Dragun 300=300 Prihvaćen Članak 74. i 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
82 Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 105. Smatramo kako bi ovim Zakonom trebala biti propisana izričita ovlast Ministarstva, sukladno Zakonu o ustanovama, da provodi upravni nadzor nad cjelokupnom zakonitošću rada i općih akata visokih učilišta i znanstvenih instituta, kako je to regulirano i trenutnim Zakonom. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
83 dipl. ing. Damir Stanzer ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 105. „Ako Ministarstvo utvrdi nedostatke ili propuste u radu visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta zatražit će otklanjanje nedostataka ili propusta u roku 60 dana. Ako visoko učilište, odnosno znanstveni institut u postavljenom roku ne otkloni nedostatak ili propust u radu, protiv visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta i odgovorne osobe u visokom učilištu, odnosno znanstvenom institutu pokrenut će se prekršajni postupak u skladu s devetim dijelom ovoga Zakona.“ Nejasno je na koje nedostatke i propuste u radu visokog učilišta se misli. Ukoliko to jesu oni koje je moguće ukloniti u roku od 60 dana, onda je članak smislen. Ukoliko se radi o propustima za čije rješavanje objektivno treba proći više vremena, potrebno je u ovaj članak unijeti formulaciju koja omogućuje neki dulji prijelazni period, uz jasno izvještavanje o pokrenutim postupcima uklanjanja problema i nadzor progresa od strane Ministarstva. Novčana kazna od 50-300 tisuća kuna (Članak 107/1) može imati vrlo nepovoljan utjecaj na funkcioniranje institucije, pa treba biti oprezan s kažnjavanjem. Tako drastične kazne trebaju se ostaviti situacijama u kojima je nedostatak mogao biti uklonjen u predviđenom roku, a nije uklonjen. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju. Članak 105. prijedloga Zakona je u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata i odredbama zakona kojim je uređen opći upravni postupak.
84 Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 105. U trenutno važećoj verziji zakona u čl. 113. stavak (2) stoji da se „(2) Nadzor iz stavka 1. ovoga članka provodi se na način koji ne narušava autonomiju sveučilišta i ne ometa redoviti rad visokih učilišta i drugih znanstvenih organizacija.“ Predlažemo da se u članak 105. doda stavak „Nadzor iz stavka 1. ovoga članka provodi se na način koji ne narušava autonomiju sveučilišta i ne ometa redoviti rad visokih učilišta i drugih znanstvenih organizacija.“ Nije prihvaćen Članak 105. prijedloga Zakona je u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata i odredbama zakona kojim je uređen opći upravni postupak.
85 Sveučilište u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 103. U članku 103. stavku 1. predlaže se prije točke dodati riječi: „ne računajući iznos za izdatke za tekuće i investicijsko održavanje infrastrukture“. Obrazloženje: izdaci za tekuće i investicijsko održavanje ne mogu biti predmet penalizacije jer se poput plaća radi o troškovima hladnog pogona. Članak 103. programskom ugovoru uskraćuje svako obilježje ugovora, pa čak i disparitetnog ugovora ili ugovora s nepoštenim odredbama iz perspektive javnog sveučilišta. Riječ je o očiglednoj ucjeni u kojoj javno sveučilište mora sklopiti ugovor, a ne želi li ga sklopiti ili ga ne želi sklopiti pod određenim uvjetima, druga strana jednostavno može pričekati istek rokova, a javno sveučilište bit će snagom tih odredaba penalizirano. To ostavlja i mogućnost zloraba i prisile, što negira samu bit autonomije sveučilišta, a to se ogleda u tome što ove norme sile sveučilište na sklapanje programskog ugovora, neovisno kakav je sadržajem I odgovara li mu, samo zato da ne bi podleglo penalizaciji glede tih 95 %. Predložene izmjene u pogledu plaća i materijalnih prava zaposlenih te izuzimanje izdataka za tekuće i investicijsko održavanje infrastrukture od penalizacije, pretpostavka je da se navedena odredba zadrži. Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu s uvođenjem novog modela institucionalnog financiranja kroz programske sporazume koji je planiran reformama u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti s ciljem podizanja istraživačkog i inovacijskog kapaciteta.
86 Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 103. - Stavak 2. – smatramo da je neprihvatljivo, neprimjereno, suprotno inozemnim primjerima i ponovo praktično neostvarivo da se u slučaju nepotpisivanja programskog ugovora sredstva doznačena javnom visokom učilištu, odnosno javnom znanstvenom institutu umanjuju za 5 % svake godine sve do sklapanja programskog ugovora. Predlažemo formulaciju prema kojoj će se u svakoj godini u kojoj programski ugovor nije dogovoren ustanovi privremeno doznačiti 95 % ponuđene osnovne proračunske komponente. Takva mjera je razumna za privremeno financiranje ustanove do završetka pregovaračkog postupka (što je i temeljni smisao). Kao što smo najavili kod članka 96. na ovom mjestu navodimo motive koji Zakonu imperativno nedostaju, a koje nismo ranije objasnili: - Kategorizacija stručnog rada (vezani stručni rad za znanost i nastavu i stručni rad za tržište – u okviru poslova iz ugovora o radu ili izvan tog okvira), te ograničenja takvoga rada s obzirom na sadržaj (zabrana trivijalnog rada i nelojalne konkurencije, dopuštenje i poticanje visokospecijaliziranog stručnog rada potrebnog društvu i misiji ustanove). - Radi jasnoće i konzistentnosti u odnosu na razne aspekte i probleme financiranja, smatramo nužnim u Zakonu razlikovati i definirati temeljnu i dopunsku djelatnost javnih visokih učilišta i znanstvenih instituta. Temeljna djelatnost je spomenuta u članku o osnovnoj proračunskoj komponenti, ali nigdje nije definirana, a to je nužno kako radi povezanosti s izvorima financiranja, tako i radi razlikovanja vrsti stručnog rada, jer jedan dio stručnog rada mora biti dio temeljne djelatnosti, a drugi svakako ide u dopunsku djelatnost. Osnovnu djelatnost čine znanstvena istraživanja, nastava i umjetnička djelatnost, kao i stručni rad kada je on neposredna pretpostavka ili posljedica znanstvenog rada ili je u funkciji kvalitete nastavnog i znanstvenog procesa. Prilikom sklapanja programskih ugovora nužno je predvidjeti da se osnovna djelatnost primarno financira sredstvima osnivača i namjenskim prihodima. Dopunske djelatnosti mogu obuhvaćati poslove kojima se visoka učilišta i javni instituti smiju baviti sukladno ovom Zakonu te podzakonskim aktima koji reguliraju ova pitanja, poput pravilnika iz članka 97. ovog Zakona i Kolektivnog ugovora za znanost i visoko obrazovanje, te se obavljanje takvih poslova u pravilu treba financirati iz nenamjenskih donacija i vlastitih prihoda ustanove, a iznimno i sredstvima općih prihoda i primitaka državnog proračuna, ako za to postoji važan društveni i razvojni interes (ako i kada tako odluči financijer). Primjerice, u kategoriju dopunskih poslova pripadaju stručni i znanstveni projekti visokih učilišta i javnih instituta koji se obavljaju za tržište i u tržišnim uvjetima, kao i različite vrste nastavnih programa, tečajeva, radionica i slično, koji se ne smatraju studijima u smislu ovog Zakona i nisu dio temeljne djelatnosti (normirane radnim normama Kolektivnog ugovora). - Jasna regulacija načina plaćanja stručnog rada – u redovnom radnom vremenu, u prekovremenom radu i putem (autorskog) ugovora o djelu - Ograničenja takvog stručnog rada s obzirom na visinu primitaka (opcija) tragom prakse i pravilnika naših ustanova. - Neka od tih i slijedećih pitanja se mogu urediti i Pravilnikom Ministarstva, neka Kolektivnim ugovorom ali Zakon bi morao dati izričita ovlaštenja Ministarstvu odnosno Kolektivnom ugovoru za takvu regulaciju. - Zakonom je nužno regulirati ono što lex specialis može regulirati drugačije od lex generalisa, a što je specijalna potreba našeg sustava, i što ne mogu niti Pravilnik Ministarstva niti Kolektivni ugovor. To su: 1. pitanja uklanjanja pretjeranog ograničenja broja prekovremenih sati u kreativnom radu, 2. otvoriti mogućnost planiranja prekovremenog rada u našem sustavu, što se pokazuje kao nužnost ako hoćemo da naše ustanove djeluju zakonito. 3. specijalna regulacija rada na (autorski) ugovor o djelu, koja mora biti fleksibilnija od generalne regulacije ovoga pitanja. Ova gore tri pitanja ne mogu biti uređena Pravilnikom, već samo Zakonom. - Znanstveni rad za tržište: kada jeste javna služba, i kada može biti financiran od države, a kada ne. Ostali sadržaji koji nedostaju: - Definiranje rada na patentima i inovacijama (je li to stručni ili znanstveni rad); - Nedostaje proces zaključivanja programskih ugovora; - Propisati obaveznu solidarnost i smanjenje nejednakosti među ustanovama - između onih koji imaju mogućnost ostvarenja vlastitih prihoda i onih koji to nikako nemaju: osnivanje fonda za izravnanje materijalnog standarda iz sredstava vlastitih prihoda i sredstava državnog proračuna. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
87 dipl. ing. Damir Stanzer ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 103. Nema potrebe smanjivati osnovna sredstva na 95%. Već je i dostava same osnovne komponente u iznosu od 100% (bez razvojne i izvedbene komponente) dovoljna kazna, a osnovni troškovi, predmet osnovnog financiranja, moraju biti namireni za normalno funkcioniranje ustanove. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
88 IVOR LONČARIĆ ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 103. Predlažem da se u stavku (1) kraj rečenice promijeni u "95 % osnovne proračunske komponente iz prethodnog razdoblja". Naime, kao početni proračun logično je uzeti proračun iz prošlog razdoblja, a ne novo ponuđeni. Ako je ponuda za novo razdoblje 0, onda je i 95% od 0 isto 0. Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu s uvođenjem novog modela institucionalnog financiranja kroz programske sporazume koji je planiran reformama u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti s ciljem podizanja istraživačkog i inovacijskog kapaciteta.
89 Sveučilište u Zagrebu Fakultet prometnih znanosti ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 103. S obzirom na to da se cjelokupni sustav financiranja temelji na pregovaračkom postupku, sadržaj programskog ugovora, proračunska formula, pokazatelji i kriteriji utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokovi sklapanja programskog ugovora te kvalitativni i kvantitativni indikatori za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom trebaju biti definirani ovim Zakonom, a ne uredbom Vlade kako je to navedeno u članku 102(10). Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju. Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata.
90 Luka Perušić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 103. »U tom slučaju sredstva doznačena javnom visokom učilištu, odnosno javnom znanstvenom institutu umanjivat će se za 5 % svake godine sve do sklapanja programskog ugovora.« - Ovaj se stavak odnosi na prethodno najavljenu penalizaciju koja se zasniva na nepovjerenju prema temeljim institucijama visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti i otvara mogućnost da ministar sam procjenjuje što bi njemu visoko učilište trebalo ponuditi. Uz to, Prijedlog ne daje nikakva regulacijska rješenja za samo ideju kako bi se imala sprovesti u praksi, što ustvari znači ili da predlagatelj ne zna kako bi se to trebalo napraviti ili ne želi otkriti kako to ustvari planira provesti. U svakom se slučaju takvo rješenje ne može smatrati cjelovitim i dobrim za sustav znanosti i visokog obrazovanja. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
91 Prirodoslovno-matematički fakultet ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 103. Nacrt ne donosi jasna pravila sklapanja programskih ugovora na sveučilištima čije sastavnice imaju pravnu osobnost. Iz Nacrta nije jasno kada i u kojim okolnostima fakultet sklapa programski ugovor kao ni koji je odnos programskog ugovora fakulteta i programskog ugovora sveučilišta čiji je fakultet sastavnica s pravnom osobnošću. Omogućavanje sklapanja programskog ugovora za fakultete je sigurno pozitivno, ali odredbe treba jasnije napisati. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
92 Zdravka Jelaska Marijan ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 103. Podržavam prijedlog Hrvatskog instituta za povijest: U stavku 2 valja pojasniti od čega se računa 5%. Valjalo bi predvidjeti mogućnost i da u slučaju nepotpisivanja ugovora institucija koja ne potpiše programski ugovor do slijedeće godine poboljša rezultate i otkloni propuste te u tom smislu zatraži i bolje uvjete u ugovoru. Način na koji je sada formuliran cjelokupni članak ne čini postupak pregovora ravnopravnim, već postupak ide uz svojevrsni pritisak i ucjenu od strane Ministarstva, a bez poticaja za poboljšanjem. Primljeno na znanje Sadržaj programskog ugovora, proračunska formula, pokazatelji i kriteriji utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokovi sklapanja programskog ugovora te kvalitativni i kvantitativni indikatori za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom, kao i postupak utvrđivanja financijskog plana javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta za vrijeme trajanja privremenog financiranja, utvrdit će se uredbom Vlade Republike Hrvatske sukladno članku 102. stavku 10 i članku 103. stavku 3. prijedloga Zakona.
93 Institut Ruđer Bošković ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 103. Predlažemo da se članak 103. stavak 1. izmijeni tako da glasi: "(1) Ako se programski ugovor ne sklopi u rokovima propisanim uredbom iz članka 102. stavka 10. ovoga Zakona, javnom visokom učilištu, odnosno javnom znanstvenom institutu za sljedeću proračunsku godinu doznačit će se 95 % osnovne proračunske komponente koja je ponuđena u pregovaračkom postupku ne računajući iznos za plaće i materijalna prava zaposlenih i izdatke za tekuće I investicijsko održavanje infrastrukture (tzv. Hladni pogon)." Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata.
94 Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 103. MUZA predlaže izmjenu: (1) ….za sljedeću proračunsku godinu doznačit će se osnovna proračunska komponenta ponuđena u pregovaračkom postupku. Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu s uvođenjem novog modela institucionalnog financiranja kroz programske sporazume koji je planiran reformama u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
95 HRVATSKI INSTITUT ZA POVIJEST ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 103. U stavku 2 valja pojasniti od čega se računa 5%. Valjalo bi predvidjeti mogućnost i da u slučaju nepotpisivanja ugovora institucija koja ne potpiše programski ugovor do slijedeće godine poboljša rezultate i otkloni propuste te u tom smislu zatraži i bolje uvjete u ugovoru. Način na koji je sada formuliran cjelokupni članak ne čini postupak pregovora ravnopravnim, već postupak ide uz svojevrsni pritisak i ucjenu od strane Ministarstva, a bez poticaja za poboljšanjem. Primljeno na znanje Sadržaj programskog ugovora, proračunska formula, pokazatelji i kriteriji utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokovi sklapanja programskog ugovora te kvalitativni i kvantitativni indikatori za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom, kao i postupak utvrđivanja financijskog plana javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta za vrijeme trajanja privremenog financiranja, utvrdit će se uredbom Vlade Republike Hrvatske sukladno članku 102. stavku 10 i članku 103. stavku 3. prijedloga Zakona.
96 Boris Jokić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 102. - SEDMI DIO – Financiranje visokog obrazovanje i znanstvene djelatnosti. IDIZ smatra da je višegodišnje programsko financiranje put kojim se mogu ostvariti pozitivniji ishodi znanstvene djelatnosti u Hrvatskoj. Rješenja u ovom dijelu Prijedloga zakona zahtijevaju dodatnu razradu u vidu preciznijeg određenja tri komponente te posebice sadržaja i postupka pregovaranja. - Čl. 102. st. 3. - Snažno se zalažemo za Programske ugovore u trajanju od četiri ili pet godina. Institut za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ) Prihvaćen U stavku 3. članku 102. prijedloga Zakona propisat će se razdoblje od četiri godine za sklapanje programskog ugovora.
97 Sveučilište u Dubrovniku ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 102. Predlaže se u članku 102. stavku 5. iza riječi „suradnika“ dodati zarez i riječ „broja vanjskih suradnika“. Prihvaćen Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. Prijedlogom Zakona uređuje se samo pojam suradnik.
98 Staroslavenski institut ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 102. U ovaj je članak potrebno unijeti zaštitnu klauzulu kojom se garantira visina plaća ugovorena prilikom sklapanja programskog ugovora te podrobnije razrađuje način i rokovi sklapanja dodatka programskom ugovoru u slučaju povećanja rashoda za plaće i materijalna prava te povećanje materijalnih troškova poslovanja. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
99 KRISTIAN VLAHOVIČEK ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 102. Članak 102 izmijeniti da glasi: Članak 102. (1) Programskim ugovorom utvrđuje se višegodišnje financiranje javnog visokog učilišta, odnosno javnog znanstvenog instituta. (2) Programskim ugovorom ugovara se ostvarivanje unaprijed definiranih ciljeva visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta, koji su usklađeni s nacionalnim strateškim dokumentima. (3) Programski ugovor zaključuje ministar s javnim visokim učilištem, odnosno javnim znanstvenim institutom na razdoblje tri godine. (4) Programski ugovor obvezno sadrži odredbe o: 1. razvojnim, strateškim i posebnim ciljevima koje visoko učilište, odnosno znanstveni institut mora ostvariti u sklopu ugovorenog programskog razdoblja 2. mjerljivim pokazateljima ostvarivanja ugovorenih ciljeva 3. financijskoj kvantifikaciji ishoda djelatnosti visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta te ostvarenju ugovorenih programskih ciljeva 4. osnovnoj, razvojnoj i izvedbenoj (varijabilnoj) proračunskoj komponenti 5. raspodjeli financijskih sredstava te višegodišnjim proračunskim projekcijama koje se odnose na svaku godinu primjene programskog ugovora 6. mjerama koje se poduzimaju ako se ne ispune ugovoreni ciljevi 7. obvezi izvješćivanja i praćenja izvršenja pokazatelja provedbe programskog ugovora. (5) Osnovna proračunska komponenta u programskom ugovoru koji sklapa visoko učilište odnosno javni znanstveni institut utvrđuje se na temelju broja zaposlenih znanstvenika, nastavnika i suradnika, te troškova hladnog pogona visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta. (6) Razvojnom proračunskom komponentom u programskom ugovoru razrađuju se razvojni ciljevi i aktivnosti koje proizlaze iz strateškog programa javnih visokih učilišta odnosno javnih znanstvenih instituta, a čija je ostvarivost mjerljiva u razdoblju primjene zaključenog programskog ugovora . (7) Izvedbenom (varijabilnom) proračunskom komponentom utvrđuju se strateški i posebni ciljevi, i njima povezani pokazatelji provođenja. Izvedbena (varijabilna) proračunska komponenta u programskom ugovoru sadrži odredbe o načinu i dinamici praćenja pokazatelja ostvarenja strateških i posebnih ciljeva te odredbe o uvjetima ostvarivanja prava na dio ili na cjelokupan iznos izvedbene (varijabilne) proračunske komponente razmjerno razini ostvarenosti pokazatelja. (8) Programski ugovor može se izmijeniti i/ili dopuniti u opravdanim slučajevima sklapanjem dodatka programskom ugovoru. Opravdani slučaj podrazumijeva povećanje rashoda za plaće i materijalna prava, povećanje materijalnih troškova poslovanja, znatan pad razine studentskog standarda, naknadno utvrđeni rizik od neostvarenja pojedinih ciljeva programskog ugovora ili drugi opravdani razlog. Inicijativu za izmjenu i/ili dopunu programskog ugovora može dati visoko učilište, odnosno znanstveni institut. (9) Sadržaj programskog ugovora, proračunsku formulu, pokazatelje i kriterije utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokove sklapanja programskog ugovora te kvalitativne i kvantitativne indikatore za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom Vlada Republike Hrvatske utvrđuje uredbom. (10) Rokovi za pregovaranje i potpisivanje programskih ugovora moraju biti usklađeni s rokovima propisanima za donošenje državnog proračuna. Djelomično prihvaćen Članak 102. prijedloga Zakona doradit će se. Nadalje, propisat će se razdoblje od četiri godine za sklapanje programskog ugovora.
100 Sveučilište u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 102. U članku 102. predlaže se promijeniti stavak 3. tako da glasi: „Programski ugovor sklapa ministar s javnim sveučilištem, veleučilištem odnosno javnim znanstvenim institutom na razdoblje tri godine.“ Obrazloženje koje se primjenjuje na ovu situaciju vidi kao komentar na čl. 95., o Sedmom dijelu Financiranje visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti. U članku 102. stavku 5. nakon riječi „produkcije“ predlaže se dodati zarez i riječi: „troškova tekućeg i investicijskog održavanja infrastrukture“, tako da stavak glasi: „Osnovna proračunska komponenta u programskom ugovoru koji sklapa visoko učilište utvrđuje se na temelju broja studijskih programa koji se izvode na visokom učilištu, broja zaposlenih nastavnika i suradnika, broja upisanih studenata, znanstvene i umjetničke produkcije, troškova tekućeg i investicijskog održavanja infrastrukture te troškova kapitalnih ulaganja u nastavnu, znanstvenu i umjetničku infrastrukturu.“ Obrazloženje: potrebno je uskladiti ovu odredbu s onim iz čl. 99. st. 1. točke 5. koja određuje da osnovna proračunska komponenta javnog visokog učilišta, odnosno javnog znanstvenog instituta obuhvaća sredstva kojima se financiraju osnovni zahtjevi i potrebe javnog visokog učilišta, a posebice se odnose na sredstva za tekuće i investicijsko održavanje nastavne, znanstvene i umjetničke infrastrukture. U članku 102. stavku 6. nakon riječi „suradnika“ predlaže se dodati zarez i riječi: „troškova tekućeg i investicijskog održavanja infrastrukture“, tako da stavak glasi: „Osnovna proračunska komponenta u programskom ugovoru koji sklapa znanstveni institut utvrđuje se na temelju znanstvene i umjetničke produkcije, broja zaposlenih znanstvenika i suradnika, troškova tekućeg i investicijskog održavanja infrastrukture te troškova kapitalnih ulaganja u znanstvenu infrastrukturu.“ Obrazloženje: potrebno je uskladiti ovu odredbu s onim iz čl. 99. st. 1. točke 5. koja određuje da osnovna proračunska komponenta javnog visokog učilišta, odnosno javnog znanstvenog instituta obuhvaća sredstva kojima se financiraju osnovni zahtjevi i potrebe javnog visokog učilišta, a posebice se odnose na sredstva za tekuće i investicijsko održavanje nastavne, znanstvene i umjetničke infrastrukture. U članku 102. stavku 10. predlaže se definirati sadržaj programskog ugovora, proračunsku formulu, pokazatelje i kriterije utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokove sklapanja programskog ugovora te kvalitativne i kvantitativne indikatore za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom. Ta materija mora biti ili uređena zakonom ili prepuštena slobodnom pregovaranju stranaka ugovornica. U svakom slučaju, suprotno je ustavnom jamstvu autonomije sveučilišta to uređivati Vladinom uredbom, budući da Ustav određuje kako sveučilište samostalno odlučuje o svom ustroju i djelovanju „u skladu sa zakonom“. Zbog toga se uređivanje programskih ugovora i financiranja koje izravno utječe na ustroj i djelovanje sveučilišta ne može uređivati propisima niže pravne snage od zakona. Dodatno obrazloženje vidi kao komentar na čl. 95., o Sedmom dijelu Financiranje visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti. U članku 102. predlaže se dodati novi stavak 12.: „(12) Postupak pregovaranja za sveučilište i njegove sastavnice vodi rektor, za veleučilišta dekan, a za javni znanstveni institut ravnatelj instituta.“ Predlagatelj zakona propustio je nedvosmisleno definirati tko vodi postupak pregovaranja s ministarstvom od strane visokih učilišta. Dodatno obrazloženje koje se primjenjuje na ovu situaciju vidi u komentaru na čl. 95. o Sedmom dijelu Financiranje visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti. Djelomično prihvaćen Izmjena stavka 3. i dodavanje novog stavka 12. nije prihvaćeno jer predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. Članak 99. i članak 102. stavci 5. i 6. prijedloga Zakona će se uskladiti. Člankom 102. stavkom 4. propisane su odredbe koje sadrži programski ugovor, a financijski plan utvrđuje se u pregovaračkom postupku koji prethodi sklapanju programskog ugovora sukladno članku 98. stavku 2. prijedloga Zakona. Članak 102. u skladu je s uvođenjem novog modela institucionalnog financiranja kroz programske sporazume koji je planiran reformama u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti s ciljem podizanja istraživačkog i inovacijskog kapaciteta.
101 Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 102. - Stavak 4., točka 3. – izraz „financijska kvantifikacija ishoda djelatnosti visokog učilišta“ nije dovoljno jasan. Predlažemo definirati ili izostaviti, jer je u kontekstu ovog stavka i članka sasvim dovoljno navesti da programski ugovor obavezno mora sadržavati odredbe o „ostvarenju ugovorenih programskih ciljeva“. To je dovoljno, i jasno. - Stavak 10. - S obzirom na pozitivne primjere iz međunarodnog okruženja, bilo bi potrebno i korisno u tekstu Zakona bar okvirno navesti osnovne faktore i model (formulu) po kojoj će se dolaziti do iznosa osnovne proračunske komponente. Nije prihvaćen Proračunska formula, kriteriji utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti te kvalitativni i kvantitativni indikatori za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom utvrdit će se uredbom Vlade Republike Hrvatske sukladno članku 102. stavku 10. prijedloga Zakona. Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata.
102 dipl. ing. Damir Stanzer ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 102. “(11) Rokovi za pregovaranje i potpisivanje programskih ugovora moraju biti usklađeni s rokovima propisanima za donošenje državnog proračuna.“ Je li primjerenija akademska umjesto kalendarske godine? Izmještanje uobičajenih akademskih procesa s akademske u kalendarsku godinu stvara dodatne komplikacije visokim učilištima. Primljeno na znanje Kao što je navedeno u stavku 11. članka 102. rokovi za pregovaranje i potpisivanje programskih ugovora moraju biti usklađeni s rokovima propisanim za donošenje proračuna, a proračun se donosi za kalendarsku godinu.
103 dipl. ing. Damir Stanzer ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 102. „Sadržaj programskog ugovora, proračunsku formulu, pokazatelje i kriterije utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokove sklapanja programskog ugovora te kvalitativne i kvantitativne indikatore za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom Vlada Republike Hrvatske utvrđuje uredbom.“ Formalno utvrđivanje uredbom od strane Vlade nije sporno. No trebalo bi jasnije definirati sudionike procesa izrade te proračunske formule, pokazatelja i kriterija, komponenti te kvalitativnih i kvantitativnih indikatora koji će se koristiti. To je izuzetno složeno područje, a konačni ishod stvaranja okvira programskog ugovora ima nesaglediv utjecaj na financiranje i sustav u cjelini. U tom postupku bi osim Vlade trebao sudjelovati i širi krug ekspertata za problematiku, pa treba razmisliti o formulaciji „u suradnji s“ ili “na prijedlog“ s nekim akademskim tijelom ili tijelima koja imaju stručna znanja za takvu problematiku. Moguće i novooformljenog stručnog tijela za tu problematiku. Važno je uključiti što širi krug ljudi iz sustava, jer je sustav vrlo složen. Svaki pojedinac ima znanje o jednom segmentu sustava, gleda sustav iz svoje vlastite niše. Ukoliko bude zbirno odlučivao (i) o nišama sustava koje manje poznaje, može doći do grešaka, a one u ovako presudnoj temi kakvo je financiranje mogu donijeti puno problema. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
104 dipl. ing. Damir Stanzer ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 102. Potrebno je ovdje nekako definirati i obveze Ministarstva. To bi bilo dobro i na drugim mjestima u Zakonu. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
105 Sveučilište u Zagrebu Fakultet prometnih znanosti ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 102. S obzirom na to da se cjelokupni sustav financiranja temelji na pregovaračkom postupku, sadržaj programskog ugovora, proračunska formula, pokazatelji i kriteriji utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokovi sklapanja programskog ugovora te kvalitativni i kvantitativni indikatori za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom trebaju biti definirani ovim Zakonom, a ne uredbom Vlade kako je to navedeno u članku 102(10). Primljeno na znanje Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata.
106 Učiteljski fakultet u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 102. Odredbe o programskim ugovorima su nejasne za sastavnice Sveučilišta koje imaju pravnu osobnost. Iz navedenog nije razvidno na koji način fakulteti mogu učinkovito ostvarivati svoje aktivnosti po pitanju znanstvenog, umjetničkog i nastavnog rada i osigurati održivo poslovanje Fakulteta. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
107 Institut za etnologiju i folkloristiku ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 102. Smatramo da bi se sa rokom iz stavka 3. ovog članka trebao uskladiti rok na koji se donose strateški dokumenti institucija te predlažemo da se i taj rok, usklađen s rokom iz stavka 3. ovog članka, doda u ovoj članak. Prihvaćen U stavku 3. članku 102. prijedloga Zakona propisat će se razdoblje od četiri godine za sklapanje programskog ugovora.
108 Luka Perušić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 102. »(10) Sadržaj programskog ugovora, proračunsku formulu, pokazatelje i kriterije utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokove sklapanja programskog ugovora te kvalitativne i kvantitativne indikatore za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom Vlada Republike Hrvatske utvrđuje uredbom.« - Drugim riječima, Ministar ne samo da propisuje znanost kao takvu, kriterije financiranja, matične odbore i radna mjesta nego i sadržaj programskih ugovora i to na taj način da ovaj zakon to ne upriličuje jasno i eksplicitno, nego se ostavlja na arbitrarnu volju ministru nakon općeg usvajanja, fantomskom stavkom o pisanju uredbe. Ovo niti se može nazvati cjelovitim zakonskim rješenjem, niti se može uzeti benevolentnim rješenjem za dobrobit znanosti. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
109 Luka Perušić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 102. »(4) Programski ugovor obvezno sadrži odredbe o: [...].« - Ovdje se definiraju kategorije ugovora bez da se zna što je cilj kao pojam, što je pokazatelj kao pojam, a što je ishod kao pojam, odnosno što to zapravo sadrži. Osim toga, nedovoljno jasna regulacija mogla bi rezultirati smanjivanjem plaća i otkazima – i to u situaciji kadrovske potkapacitiranosti i podfinanciranosti znanstvenog sustava. Sve u svemu, radi se o izrazito loše strukturiranoj ideji financiranja. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
110 Luka Perušić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 102. »(2) Programskim ugovorom ugovara se ostvarivanje unaprijed definiranih ciljeva visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta, koji su usklađeni s nacionalnim strateškim dokumentima.« - Ova je stavka pokazatelj fundamentalnog problema, s obzirom na to da recentni nacionalni strateški dokumenti dezavuiraju društvene, a pogotovo humanističke znanosti i eksplicitno preferiraju neka primijenjena područja vezana uz tehniku i digitalne sustave. Ugrubo znači to da se planovi i želje visokih učilišta ne mogu prihvatiti ako nisu usklađeni s nekim strateškim dokumentima napisanima bez konzultacije sa znanstvenom zajednicom, a to znači da fundamentalno autonomija istraživanja ne postoji i da Prijedlog ugrožava ustavne zagarantiranosti. Osim toga, u većini dokumenata od strateške važnosti ne postoje ni financijske, ni kadrovske, ni materijalne projekcije stanja stvari i mogućnosti te nisu donošeni u suradnji s akademskom zajednicom. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
111 Rudarsko-geološko-naftni fakultet ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 102. (10). Bilo bi korisno da se javna visoka učilišta upoznaju s uredbom Vlade R. Hrvatske ili da budu uključeni u raspravi kojom će se definirati proračunska formula i ostali detalji principa po kojem će se sklapati programski ugovori, kako bi visoka učilišta imala informaciju o iznosima financiranja koje mogu očekivati i hoće li se ono u značajnijoj mjeri promijeniti u odnosu na postojeće financiranje. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
112 Rudarsko-geološko-naftni fakultet ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 102. (5). Osnovna proračunska komponenta u programskom ugovoru koji sklapa visoko učilište utvrđuje se na temelju broja studijskih programa koji se izvode na visokom učilištu, broja zaposlenih nastavnika i suradnika, broja upisanih studenata, znanstvene i umjetničke produkcije te troškova kapitalnih ulaganja u nastavnu, znanstvenu i umjetničku infrastrukturu. Da li se ovdje misli da će broj publikacija utjecati na osnovno financiranje? Primljeno na znanje Sadržaj programskog ugovora, proračunska formula, pokazatelji i kriteriji utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokovi sklapanja programskog ugovora te kvalitativni i kvantitativni indikatori za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom utvrdit će se uredbom Vlade Republike Hrvatske sukladno članku 102. stavku 10 prijedloga Zakona.
113 Rudarsko-geološko-naftni fakultet ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 102. (2) Programskim ugovorom ugovara se ostvarivanje unaprijed definiranih ciljeva visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta, koji su usklađeni s nacionalnim strateškim dokumentima. Kojim dokumentima? Primljeno na znanje Misli se na nacionalne strateške dokumente donesene u skladu sa Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske poput Nacionalne razvoje strategije Republike Hrvatske do 2030. godine.
114 Rudarsko-geološko-naftni fakultet ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 102. (3) Tri godine je kratko vrijeme za ispunjavanje većine ciljeva takvoga ugovora od kojih su mnogi iz skupine „strateških“ i dugogodišnjih. Prihvaćen U stavku 3. članku 102. prijedloga Zakona propisat će se razdoblje od četiri godine za sklapanje programskog ugovora.
115 Prirodoslovno-matematički fakultet ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 102. Nacrt ne donosi jasna pravila sklapanja programskih ugovora na sveučilištima čije sastavnice imaju pravnu osobnost. Iz Nacrta nije jasno kada i u kojim okolnostima fakultet sklapa programski ugovor kao ni koji je odnos programskog ugovora fakulteta i programskog ugovora sveučilišta čiji je fakultet sastavnica s pravnom osobnošću. Omogućavanje sklapanja programskog ugovora za fakultete je sigurno pozitivno, ali odredbe treba jasnije napisati. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
116 Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 102. Predlažemo da se stavak 3. promijeni na način da glasi: „(3) Programski ugovor zaključuje ministar s javnim sveučilištem, fakultetom i umjetničkom akademijom odnosno javnim znanstvenim institutom na razdoblje tri godine." Predlažemo da se iza stavka 10. doda novi stavak 11. koji bi glasio: „Uredbom iz stavka 10. ovog članka posebno će se za financiranje studijskih programa deficitarnih zanimanja od osobitog značaja za Republiku Hrvatsku uvažiti potreban broj nastavnika i suradnika potrebnih za izvođenje nastave“. Predloženom izmjenom stavka 3. (veza sa člancima 13., 19., 20. i 102.) u svezi sklapanja programskog ugovora otklonile bi se nedoumice je li se sklapaju programski ugovori s fakultetima i umjetničkim akademijama ili samo sa sveučilištem koje konsolidira programske ugovore njegovih sastavnica. Poveznice su odredbe članka 13., 19., i 20. Nacrta prijedloga. Kako ne bi došlo do provedbenih poteškoća i zastoja u radu visokih učilišta potrebno je posebno vrednovati potrebe za deficitarnim zanimanjima. Za financiranje studijskih programa deficitarnih zanimanja (to je posebno osjetljivo u sustavu zdravstva) potrebno je posebno uvažiti propisani broj nastavnika i suradnika potrebnih za izvođenje nastave. Trenutno na fakultetima iz znanstvenog područja Biomedicine i zdravstva prema ustroju radnih mjesta postoji značaj manjak nastavnika i suradnika koji bi se nepovratno mogao odraziti na kvalitetu studija nakon uvođenja novog načina financiranja ako se programskim ugovorima neće voditi računa o posebnim specifičnostima u izvođenju obrazovnih programa od nacionalnog interesa (programi iz biomedicine i zdravstva su nesumnjivo programi od nacionalnog interesa jer su važni za zdravlje nacije). Također valja voditi računa da se programskim ugovorima utvrdi i financiranje vanjske suradnje na visokim učilištima. U državama Europske unije postoji izraziti deficit doktora medicine i specijalista te bi u slučaju ako se odredbama Nacrta prijedloga ne uvrsti predloženo odgovarajuće jamstvo financiranja za radna mjesta posebno deficitarnih zanimanja moglo imati za posljedicu odljev suradnika i nastavnika iz sustava visokog obrazovanja. Posljedično bi to, pogotovo u biomedicinskom području, moglo rezultirati i iseljavanjem mladih stručnjaka biomedicinskog područja iz Republike Hrvatske. Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata.
117 Sveučilište Jurja Dobrile u Puli ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 102. Predlažemo izmjenu članka 102. stavka 5. tako da isti sada glasi: “Osnovna proračunska komponenta u programskom ugovoru koji sklapa visoko učilište utvrđuje se na temelju broja studijskih programa koji se izvode na visokom učilištu, broja zaposlenih nastavnika i suradnika, broja vanjski suradnika, broja upisanih studenata, znanstvene i umjetničke produkcije te troškova kapitalnih ulaganja u nastavnu, znanstvenu i umjetničku infrastrukturu, materijalnih troškova te troškove “hladnog pogona” – najma, režija te nastavnog i potrošnog materijala. Potrebno je osigurati redovitu isplatu materijalnih troškova s minimalnom kvartalnom i avansnom dinamikom isplate. Isplata vanjskih suradnika na umjetničkim akademijama treba biti usklađena s dinamikom isplate plaće zaposlenim nastavnicima i suradnicima”. Smatramo da članak 102. stavak 7. nije u skladu s člankom 100., razvojni ciljevi umjetničkih akademija u većoj mjeri neće biti u skladu s nacionalnim strategijama koje najčešće uključuju područje STEMA i ICTa. Predlažemo izmjenu članka 102. stavka 8. tako da isti glasi: “Izvedbena (varijabilna) proračunska komponenta u programskom ugovoru sadrži odredbe o načinu i dinamici praćenja pokazatelja ostvarenja ciljeva te odredbe o uvjetima ostvarivanja prava na dio ili na cjelokupan iznos izvedbene (varijabilne) komponente proračuna razmjerno razini ispunjenosti pokazatelja. Predlažemo izmjenu članka 102. stavka 10. tako da isti glasi: “Sadržaj programskog ugovora, proračunsku formulu, pokazatelje i kriterije utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokove sklapanja programskog ugovora te kvalitativne i kvantitativne indikatore za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom Vlada Republike Hrvatske propisuje uredbom. Kod umjetničkih akademija radi se pokazatelju ostvarivanja ciljevi umjetničke djelatnosti Ciljevi umjetničke djelatnosti su: 1. poticanje i razvoj umjetničkog stvaralaštva 2. razvoj umjetničke produkcije 3. razvoj zaštite i očuvanja kulturne baštine 4. razvoj i afirmacija umjetničkog istraživanja 5. poticanje razvoja kulturne industrije te 6. povezivanje umjetničke djelatnosti i visokog obrazovanja. 7. jačanje društvene uloge umjetnosti 8. doprinos rješavanju znanstvenih, socijalnih, gospodarskih i kulturnih problema.” Djelomično prihvaćen Ciljevi umjetničke djelatnosti dopunit će se u članku 82. stavku 2. prijedloga Zakona. Sadržaj programskog ugovora, proračunska formula, pokazatelji i kriteriji utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokovi sklapanja programskog ugovora te kvalitativni i kvantitativni indikatori za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom utvrdit će se uredbom Vlade Republike Hrvatske sukladno članku 102. stavku 10 prijedloga Zakona.
118 Institut Ruđer Bošković ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 102. Predlažemo da se članak 102. stavak 6. dopuni tako da glasi: (6) Osnovna proračunska komponenta u programskom ugovoru koji sklapa znanstveni institut utvrđuje se na temelju znanstvene i umjetničke produkcije, broja zaposlenih znanstvenika i suradnika, troškovi tekućeg i investicijskog održavanja infrastructure te troškova kapitalnih ulaganja u znanstvenu infrastrukturu. Komentar: Odredba članka 102. stavak 6. nije u skladu s odredbom članka 99. koja propisuje što obuhvaća osnovna proračunska komponenta. Djelomično prihvaćen Članak 99. i članak 102. stavak 6. prijedloga Zakona će se uskladiti.
119 Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 102. MUZA predlaže nadopunu: 5. raspodjeli financijskih sredstava, dinamici i rokovima isplata te višegodišnjim… MUZA predlaže nadopune: (5) Osnovna proračunska komponenta u programskom ugovoru koji sklapa visoko učilište utvrđuje se na temelju broja studijskih programa koji se izvode na visokom učilištu, broja zaposlenih nastavnika, suradnika i vanjskih suradnika, broja upisanih studenata, znanstvene i umjetničke produkcije, stvarnih materijalnih troškova te troškova kapitalnih ulaganja u nastavnu, znanstvenu i umjetničku infrastrukturu. MUZA predlaže dodati: (7) …te s Čl. 82. st. 2 i Čl. 84. ovog Zakona. MUZA predlaže na kraju rečenice nadopunu: (8) …razmjerno razini ispunjenosti pokazatelja definiranih Čl. 82. i 84. ovog Zakona. MUZA predlaže umetak: (10) … te kvalitativne i kvantitativne indikatore za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom prema Čl. 82. i Čl. 84. ovog Zakona, Vlada… Nije prihvaćen Sadržaj programskog ugovora, proračunska formula, pokazatelji i kriteriji utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokovi sklapanja programskog ugovora te kvalitativni i kvantitativni indikatori za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom utvrdit će se uredbom Vlade Republike Hrvatske sukladno članku 102. stavku 10 prijedloga Zakona.
120 Institut za fiziku ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 102. Predlažemo da se programski ugovor zaključuje na 4 ili 5 godina, jer je rok od 3 godine prekratak za izvođenje strateških prilagodbi i ciljeva u skladu s nacionalnim strateškim dokumentima. Naime, radi se po prirodi stvari o dugoročnijim razvojnim aktivnostima, koje, ako su ambiciozno zamišljene, zahvaćaju niz razina unutarnjeg i vanjskog djelovanja i prilagodbi instituta. One onda zahtijevaju više vremena za uspješno i sveobuhvatno izvođenje. Znanstveno vijeće Instituta za fiziku Prihvaćen U stavku 3. članku 102. prijedloga Zakona propisat će se razdoblje od četiri godine za sklapanje programskog ugovora.
121 Davor Švaić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 102. Predlažemo izmjenu članka 102. stavka 5. tako da isti sada glasi: “Osnovna proračunska komponenta u programskom ugovoru koji sklapa visoko učilište utvrđuje se na temelju broja studijskih programa koji se izvode na visokom učilištu, broja zaposlenih nastavnika i suradnika, broja vanjski suradnika, broja upisanih studenata, znanstvene i umjetničke produkcije te troškova kapitalnih ulaganja u nastavnu, znanstvenu i umjetničku infrastrukturu, materijalnih troškova te troškove “hladnog pogona” – najma, režija te nastavnog i potrošnog materijala. Potrebno je osigurati redovitu isplatu materijalnih troškova s minimalnom kvartalnom i avansnom dinamikom isplate. Isplata vanjskih suradnika na umjetničkim akademijama treba biti usklađena s dinamikom isplate plaće zaposlenim nastavnicima i suradnicima”. Smatramo da članak 102. stavak 7. nije u skladu s člankom 100., razvojni ciljevi umjetničkih akademija u većoj mjeri neće biti u skladu s nacionalnim strategijama koje najčešće uključuju područje STEMA i ICTa. Predlažemo izmjenu članka 102. stavka 8. tako da isti glasi: “Izvedbena (varijabilna) proračunska komponenta u programskom ugovoru sadrži odredbe o načinu i dinamici praćenja pokazatelja ostvarenja ciljeva te odredbe o uvjetima ostvarivanja prava na dio ili na cjelokupan iznos izvedbene (varijabilne) komponente proračuna razmjerno razini ispunjenosti pokazatelja. Kod umjetničkih akademija radi se pokazatelju ostvarivanja ciljevi umjetničke djelatnosti. Ciljevi umjetničke djelatnosti su: 1. poticanje i razvoj umjetničkog stvaralaštva 2. razvoj umjetničke produkcije 3. razvoj zaštite i očuvanja kulturne baštine 4. razvoj i afirmacija umjetničkog istraživanja 5. poticanje razvoja kulturne industrije te 6. povezivanje umjetničke djelatnosti i visokog obrazovanja. 7. jačanje društvene uloge umjetnosti 8. doprinos rješavanju znanstvenih, socijalnih, gospodarskih i kulturnih problem.” Predlažemo izmjenu članka 102. stavka 10. tako da isti glasi: “Sadržaj programskog ugovora, proračunsku formulu, pokazatelje i kriterije utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokove sklapanja programskog ugovora te kvalitativne i kvantitativne indikatore za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom Vlada Republike Hrvatske propisuje uredbom. Kod umjetničkih akademija radi se pokazatelju ostvarivanja ciljevi umjetničke djelatnosti Ciljevi umjetničke djelatnosti su: 1. poticanje i razvoj umjetničkog stvaralaštva 2. razvoj umjetničke produkcije 3. razvoj zaštite i očuvanja kulturne baštine 4. razvoj i afirmacija umjetničkog istraživanja 5. poticanje razvoja kulturne industrije te 6. povezivanje umjetničke djelatnosti i visokog obrazovanja. 7. jačanje društvene uloge umjetnosti 8. doprinos rješavanju znanstvenih, socijalnih, gospodarskih i kulturnih problema.” Djelomično prihvaćen Ciljevi umjetničke djelatnosti dopunit će se u članku 82. stavku 2. prijedloga Zakona. Sadržaj programskog ugovora, proračunska formula, pokazatelji i kriteriji utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokovi sklapanja programskog ugovora te kvalitativni i kvantitativni indikatori za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom utvrdit će se uredbom Vlade Republike Hrvatske sukladno članku 102. stavku 10 prijedloga Zakona.
122 Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 102. Uz stavak 5. Smatramo da u osnovnu obračunsku komponentu mora ući vanjska suradnja s dinamikom isplate koja slijedi plaće; Materijalni troškovi s minimalno kvartalnom i avansnom dinamikom isplate; Uz stavak 7. Smatramo da ovo nije u skladu sa člankom 100, razvojni ciljevi umjetničkih akademija u većoj mjeri neće biti u skladu s nacionalnim strategijama koje najčešće uključuju područje STEMa i ITCa. Uz stavak 8. Definirati posebne ciljeve za umjetničko područje. Prema članku 82 ovog nacrta: Ciljevi umjetničke djelatnosti su: 1. proširivanje i produbljivanje umjetničkog stvaralaštva, 2. razvoj umjetničke produkcije, 3. poticanje kulturne industrije te povezivanje umjetničke djelatnosti i visokog obrazovanja Uz stavak 10. Kvalitativne i kvantitativne indikatore za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva programskih ugovora moraju se uskladiti sa stručnim mišljenjem područja te urediti zakonom umjesto podzakonskim aktima. Ovako definirano posebice kvalitativni indikatori za mjerenje uspješnosti na umjetničkom područja vode do problematizacije kompetencija! Isto vrijedi za cijeli nacrt: previše toga je ostavljeno za regulaciju zakonskim podatcima koje će donositi MZO u kojem za sada nema kompetentnih za problematiku umjetničkog područja. Definirati posebne ciljeve za umjetničko područje. Prema članku 82 ovog nacrta: Ciljevi umjetničke djelatnosti su: 1. proširivanje i produbljivanje umjetničkog stvaralaštva, 2. razvoj umjetničke produkcije, 3. poticanje kulturne industrije te povezivanje umjetničke djelatnosti i visokog obrazovanja Nije prihvaćen Sadržaj programskog ugovora, proračunska formula, pokazatelji i kriteriji utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokovi sklapanja programskog ugovora te kvalitativni i kvantitativni indikatori za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom utvrdit će se uredbom Vlade Republike Hrvatske sukladno članku 102. stavku 10 prijedloga Zakona.
123 Akademija dramske umjetnosti ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 102. Predlažemo izmjenu članka 102. stavka 5. tako da isti sada glasi: “Osnovna proračunska komponenta u programskom ugovoru koji sklapa visoko učilište utvrđuje se na temelju broja studijskih programa koji se izvode na visokom učilištu, broja zaposlenih nastavnika i suradnika, broja vanjski suradnika, broja upisanih studenata, znanstvene i umjetničke produkcije te troškova kapitalnih ulaganja u nastavnu, znanstvenu i umjetničku infrastrukturu, materijalnih troškova te troškove “hladnog pogona” – najma, režija te nastavnog i potrošnog materijala. Potrebno je osigurati redovitu isplatu materijalnih troškova s minimalnom kvartalnom i avansnom dinamikom isplate. Isplata vanjskih suradnika na umjetničkim akademijama treba biti usklađena s dinamikom isplate plaće zaposlenim nastavnicima i suradnicima”. Smatramo da članak 102. stavak 7. nije u skladu s člankom 100., razvojni ciljevi umjetničkih akademija u većoj mjeri neće biti u skladu s nacionalnim strategijama koje najčešće uključuju područje STEMA i ICTa. Predlažemo izmjenu članka 102. stavka 8. tako da isti glasi: “Izvedbena (varijabilna) proračunska komponenta u programskom ugovoru sadrži odredbe o načinu i dinamici praćenja pokazatelja ostvarenja ciljeva te odredbe o uvjetima ostvarivanja prava na dio ili na cjelokupan iznos izvedbene (varijabilne) komponente proračuna razmjerno razini ispunjenosti pokazatelja. Kod umjetničkih akademija radi se pokazatelju ostvarivanja ciljevi umjetničke djelatnosti. Ciljevi umjetničke djelatnosti su: 1. poticanje i razvoj umjetničkog stvaralaštva 2. razvoj umjetničke produkcije 3. razvoj zaštite i očuvanja kulturne baštine 4. razvoj i afirmacija umjetničkog istraživanja 5. poticanje razvoja kulturne industrije te 6. povezivanje umjetničke djelatnosti i visokog obrazovanja. 7. jačanje društvene uloge umjetnosti 8. doprinos rješavanju znanstvenih, socijalnih, gospodarskih i kulturnih problem.” Predlažemo izmjenu članka 102. stavka 10. tako da isti glasi: “Sadržaj programskog ugovora, proračunsku formulu, pokazatelje i kriterije utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokove sklapanja programskog ugovora te kvalitativne i kvantitativne indikatore za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom Vlada Republike Hrvatske propisuje uredbom. Kod umjetničkih akademija radi se pokazatelju ostvarivanja ciljevi umjetničke djelatnosti Ciljevi umjetničke djelatnosti su: 1. poticanje i razvoj umjetničkog stvaralaštva 2. razvoj umjetničke produkcije 3. razvoj zaštite i očuvanja kulturne baštine 4. razvoj i afirmacija umjetničkog istraživanja 5. poticanje razvoja kulturne industrije te 6. povezivanje umjetničke djelatnosti i visokog obrazovanja. 7. jačanje društvene uloge umjetnosti 8. doprinos rješavanju znanstvenih, socijalnih, gospodarskih i kulturnih problema.” Djelomično prihvaćen Ciljevi umjetničke djelatnosti dopunit će se u članku 82. stavku 2. prijedloga Zakona. Sadržaj programskog ugovora, proračunska formula, pokazatelji i kriteriji utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokovi sklapanja programskog ugovora te kvalitativni i kvantitativni indikatori za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom utvrdit će se uredbom Vlade Republike Hrvatske sukladno članku 102. stavku 10 prijedloga Zakona.
124 KRISTIAN VLAHOVIČEK ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 101. Članak 101 izmijeniti da glasi: Članak 101. (1) Izvedbena (varijabilna) proračunska komponenta obuhvaća sredstva koja se doznačuju javnom visokom učilištu, odnosno javnom znanstvenom institutu na temelju procjene uspješnosti u ostvarivanju ciljeva i pokazatelja utvrđenih programskim ugovorom. (2) Javno visoko učilište, odnosno javni znanstveni institut u pregovaračkom postupku odabiru strateške i posebne ciljeve i s njima povezane mjerljive pokazatelje, te predlažu početne i ciljne vrijednosti izabranih pokazatelja. Uz zadane ciljeve i pokazatelje, javno visoko učilište, odnosno javni znanstveni institut može predložiti i vlastite ciljeve i mjerljive pokazatelje, koji su u skladu s njihovom razvojnom strategijom. (3) Udio izvedbene (varijabilne) proračunske komponente u financijskom planu javnog visokog učilišta, odnosno javnog znanstvenog instituta ne može biti veći od 15 % iznosa osnovne proračunske komponente utvrđene programskim ugovorom. Prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju. Članak 101. prijedloga Zakona će se doraditi.
125 Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 101. - Stavak 2. – Kao i kod razvojne komponente, udio moguće izvedbene komponente je previsok. Razvojna i izvedbena komponenta u kombinaciji mogu iznositi do 40 posto ukupne proračunske komponente što otvara mogućnost pretjerane arbitrarnosti u raspodjeli značajnih sredstva te stvaranja velikih nejednakosti u financijskom položaju ustanova. Nije prihvaćen Odredbom članka potiče se uspješnost u ostvarivanju ciljeva i pokazatelja sukladno planiranom uvođenju novog modela institucionalnog financiranja kroz programske sporazume koji je planiran reformama u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
126 dipl. ing. Damir Stanzer ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 101. „Udio izvedbene (varijabilne) proračunske komponente u financijskom planu javnog visokog učilišta, odnosno javnog znanstvenog instituta ne može biti veći od 15 % iznosa osnovne proračunske komponente utvrđene programskim ugovorom.“ Tih 15% je prevelik iznos u odnosu na osnovnu komponentu, s obzirom na to da su i brojevi studenata i znanstvena produkcija već sadržani kao kriteriji u osnovnoj komponenti financiranja (Članak 102/5). Broj 15% treba sniziti, npr. na 5 ili 10%, a pojačati osnovno financiranje, koje već sadrži dio izvedbene komponente. . Nije prihvaćen Odredbom članka potiče se uspješnost u ostvarivanju ciljeva i pokazatelja sukladno planiranom uvođenju novog modela institucionalnog financiranja kroz programske sporazume koji je planiran reformama u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
127 Hrvatska udruga za znanstvenu komunikaciju - ZNAK ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 101. Primjetno je da je u nacrtu prijedloga novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti izuzet značajan segment znanstvenih aktivnosti koji se provodi putem znanstvenih i znanstveno-stručnih udruga. Takve udruge danas znatno pridonose ukupnim znanstvenim aktivnostima u Republici Hrvatskoj, prije svega udruživanjem znanstvenika i ostalih djelatnika različitih znanstvenih i visokoobrazovnih institucija, ali i neposrednim aktivnostima, kao što su organiziranje znanstvenih skupova ili izdavanje znanstvenih časopisa i knjiga, a gotovo su u potpunosti ovisna o javnom financiranju. U trenutno važećem Zakonu znanstvene i znanstveno-stručne udruge sastavni su dio sustava znanosti (čl. 24) i njihovo financiranje regulirano je člankom 108. stavak 3, no u nacrtu novog Zakona one više nisu dio sustava znanosti, pa prestaje i zakonska osnova za njihovo financiranje. To će negativno djelovati na ukupan sustav znanosti u Republici Hrvatskoj i poremetiti neke od važnih poluga znanstvene infrastrukture. Također, iz nacrta prijedloga novog Zakona čl. 99 vidljivo je da se znanstveno izdavaštvo tretira kao izvor vlastitih prihoda znanstvenih instituta i visokih učilišta što je posve oprečno trendovima europske i svjetske znanosti koji se kreću u smjeru dijamantnog pristupa otvorenoj znanosti (tzv. Akcijski plan za dijamantni otvoreni pristup, dostupan na: https://eua.eu/news/845:eua-signs-action-plan-for-diamond-open-access.html) i financiranja dijamantnih znanstvenih časopisa, koji se ne financiraju naplaćivanjem pretplate ili naplatom troškova objavljivanja autorima. Dosadašnji sustav znanstvenog izdavaštva u kojem su najkvalitetniji časopisi bili izravno financirani javnim sredstvima ovim prijedlogom Zakona nestaje, a istovremeno Zakon ne predviđa adekvatnu zamjenu, što može dovesti do nepotrebnog i neželjenog gašenja većine hrvatskih znanstvenih časopisa, pa i onih najkvalitetnijih, koji su dugogodišnjim radom osigurali mjesto u najprestižnijim svjetskim citatnim bazama. Stoga smatramo da uočene nedostatke u nacrtu prijedloga novog Zakona treba ispraviti te osigurati stabilnost znanstvene infrastrukture, koja se ne sastoji samo od javnih instituta, visokih učilišta i nekolicine znanstvenih institucija navedenih u nacrtu Zakona. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
128 IVOR LONČARIĆ ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 101. Nije jasno mogu li visoka učilišta odnosno znanstveni instituti izgubiti sredstva ako nisu uspješni u ostvarivanju utvrđenih ciljeva. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
129 Prirodoslovno-matematički fakultet ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 101. Nacrt ne donosi jasna pravila sklapanja programskih ugovora na sveučilištima čije sastavnice imaju pravnu osobnost. Iz Nacrta nije jasno kada i u kojim okolnostima fakultet sklapa programski ugovor kao ni koji je odnos programskog ugovora fakulteta i programskog ugovora sveučilišta čiji je fakultet sastavnica s pravnom osobnošću. Omogućavanje sklapanja programskog ugovora za fakultete je sigurno pozitivno, ali odredbe treba jasnije napisati. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
130 Sveučilište Jurja Dobrile u Puli ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 101. Predlažemo izmjenu članka 101. stavka 1. tako da isti glasi: “Izvedbena (varijabilna) proračunska komponenta obuhvaća sredstva koja se doznačuju javnom visokom učilištu, odnosno javnom znanstvenom institutu na temelju uspješnosti u ostvarivanju ciljeva utvrđenih programskim ugovorom. Izvedbena (varijabilna) proračunska komponenta obuhvaća sredstva koja se doznačuju umjetničkoj akademiji na temelju uspješnosti u ostvarivanju ciljeva umjetničke djelatnosti”. Nije prihvaćen Ciljevi umjetničke djelatnosti dopunit će se u članku 82. stavku 2. prijedloga Zakona. Sadržaj programskog ugovora, proračunska formula, pokazatelji i kriteriji utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokovi sklapanja programskog ugovora te kvalitativni i kvantitativni indikatori za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom utvrdit će se uredbom Vlade Republike Hrvatske sukladno članku 102. stavku 10 prijedloga Zakona.
131 Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 101. MUZA predlaže izmjenu: (1) …na temelju uspješnosti u ostvarivanju ciljeva utvrđenih Člankom 82. stavak 2. ovog Zakona te programskim ugovorom. MUZA predlaže izmjenu: (2) ne može biti veći od 10% iznosa osnovne proračunske komponente… Nije prihvaćen Odredbom članka potiče se uspješnost u ostvarivanju ciljeva i pokazatelja sukladno planiranom uvođenju novog modela institucionalnog financiranja kroz programske sporazume koji je planiran reformama u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
132 HRVATSKI INSTITUT ZA POVIJEST ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 101. Izvedbenu proračunsku komponentu u financijskom planu javnog visokog učilišta ili javnog instituta trebalo bi povećati do 25% iznosa osnovne proračunske komponente. To bi djelovalo motivirajuće i pridonijelo bi znanstvenoj izvrsnosti. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
133 Davor Švaić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 101. Predlažemo izmjenu članka 101. stavka 1. tako da isti glasi: “Izvedbena (varijabilna) proračunska komponenta obuhvaća sredstva koja se doznačuju javnom visokom učilištu, odnosno javnom znanstvenom institutu na temelju uspješnosti u ostvarivanju ciljeva utvrđenih programskim ugovorom. Izvedbena (varijabilna) proračunska komponenta obuhvaća sredstva koja se doznačuju umjetničkoj akademiji na temelju uspješnosti u ostvarivanju ciljeva umjetničke djelatnosti”. Ciljevi umjetničke djelatnosti su: 1. poticanje i razvoj umjetničkog stvaralaštva 2. razvoj umjetničke produkcije 3. razvoj zaštite i očuvanja kulturne baštine 4. razvoj i afirmacija umjetničkog istraživanja 5. poticanje razvoja kulturne industrije te 6. povezivanje umjetničke djelatnosti i visokog obrazovanja. 7. jačanje društvene uloge umjetnosti 8. doprinos rješavanju znanstvenih, socijalnih, gospodarskih i kulturnih problema Djelomično prihvaćen Ciljevi umjetničke djelatnosti dopunit će se u članku 82. stavku 2. prijedloga Zakona. Sadržaj programskog ugovora, proračunska formula, pokazatelji i kriteriji utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokovi sklapanja programskog ugovora te kvalitativni i kvantitativni indikatori za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom utvrdit će se uredbom Vlade Republike Hrvatske sukladno članku 102. stavku 10 prijedloga Zakona.
134 Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 101. Uz stavak 1. Nejasno je što bi bili ciljevi za umjetničko područje. Prema članku 82 ovog nacrta: Ciljevi umjetničke djelatnosti su: 1. proširivanje i produbljivanje umjetničkog stvaralaštva, 2. razvoj umjetničke produkcije, 3. poticanje kulturne industrije te 4. povezivanje umjetničke djelatnosti i visokog obrazovanja A predložen je i novi popis ciljeva u članku 82. Primljeno na znanje Ciljevi umjetničke djelatnosti dopunit će se u članku 82. stavku 2. prijedloga Zakona. Sadržaj programskog ugovora, proračunska formula, pokazatelji i kriteriji utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokovi sklapanja programskog ugovora te kvalitativni i kvantitativni indikatori za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom utvrdit će se uredbom Vlade Republike Hrvatske sukladno članku 102. stavku 10 prijedloga Zakona.
135 Akademija dramske umjetnosti ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 101. Predlažemo izmjenu članka 101. stavka 1. tako da isti glasi: “Izvedbena (varijabilna) proračunska komponenta obuhvaća sredstva koja se doznačuju javnom visokom učilištu, odnosno javnom znanstvenom institutu na temelju uspješnosti u ostvarivanju ciljeva utvrđenih programskim ugovorom. Izvedbena (varijabilna) proračunska komponenta obuhvaća sredstva koja se doznačuju umjetničkoj akademiji na temelju uspješnosti u ostvarivanju ciljeva umjetničke djelatnosti”. Ciljevi umjetničke djelatnosti su: 1. poticanje i razvoj umjetničkog stvaralaštva 2. razvoj umjetničke produkcije 3. razvoj zaštite i očuvanja kulturne baštine 4. razvoj i afirmacija umjetničkog istraživanja 5. poticanje razvoja kulturne industrije te 6. povezivanje umjetničke djelatnosti i visokog obrazovanja. 7. jačanje društvene uloge umjetnosti 8. doprinos rješavanju znanstvenih, socijalnih, gospodarskih i kulturnih problema Djelomično prihvaćen Ciljevi umjetničke djelatnosti dopunit će se u članku 82. stavku 2. prijedloga Zakona. Sadržaj programskog ugovora, proračunska formula, pokazatelji i kriteriji utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokovi sklapanja programskog ugovora te kvalitativni i kvantitativni indikatori za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom utvrdit će se uredbom Vlade Republike Hrvatske sukladno članku 102. stavku 10 prijedloga Zakona.
136 Sveučilište u Dubrovniku ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 100. Predlaže se u članku 100. stavku 1. izmijeniti podstavak 6. na način da sada glasi: „ 6. poticanje mobilnosti te međunarodne i međuinstitucionalne suradnje“ Djelomično prihvaćen Točka 6. stavka 1. članka 100. prijedloga Zakona uredit će se na način da glasi: poticanje međunarodne mobilnosti i međunarodne međuinstitucionalne suradnje s posebnom podrškom uključivanju u mreže sveučilišta u sklopu inicijative europskih sveučilišta.
137 KRISTIAN VLAHOVIČEK ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 100. Članak 100 izmijeniti da glasi: Članak 100. (1) Razvojna proračunska komponenta javnog visokog učilišta, odnosno javnog znanstvenog instituta obuhvaća sredstva kojima se financira ostvarivanje razvojnih ciljeva, a posebice se odnose na: 1. modernizaciju studijskih programa 2. izdatke za studentski standard 3. razvoj usluga za potporu studentima i unaprjeđivanje studentskog standarda 4. izdatke za obavljanje znanstvene, odnosno umjetničke djelatnosti 5. internacionalizaciju rezultata znanstvenih i umjetničkih projekata i programa 6. poticanje međunarodne mobilnosti i međuinstitucionalne suradnje 7. sredstva za znanstveno i stručno osposobljavanje i usavršavanje 8. izgradnju nove i okrupnjavanje postojeće nastavne, znanstvene i umjetničke infrastrukture 9. sredstva za tekuće i investicijsko održavanje nastavne, znanstvene i umjetničke infrastrukture 10. sredstva za izdavačku djelatnost 11. razvoj programa od posebnog utjecaja na gospodarstvo i društveni razvoj 12. sredstva za provedbu projekata od interesa za Republiku Hrvatsku, 13. organizacijsku i funkcionalnu integraciju javnih visokih učilišta 14. preustroj i okrupnjavanje javnih znanstvenih instituta 15. upravljanje intelektualnim vlasništvom i komercijalizaciju rezultata istraživanja, znanstvenih projekata i programa 16. ostvarenje drugih ciljeva u skladu s nacionalnim strateškim smjernicama i strategijom razvoja javnog visokog učilišta, odnosno javnog znanstvenog instituta. (2) Javno visoko učilište, odnosno javni znanstveni instituti dužni su u pregovaračkom postupku utvrditi razvojne ciljeve i njima pripadne aktivnosti koji proizlaze iz njihove strategije i usklađeni su s nacionalnim strateškim dokumentima, a čija je ostvarivost mjerljiva u razdoblju primjene sklopljenog programskog ugovora. (3) Udio razvojne proračunske komponente u financijskom planu javnog visokog učilišta, odnosno javnog znanstvenog instituta ne može biti veći od 25 % iznosa osnovne proračunske komponente utvrđene programskim ugovorom. Prihvaćen Članak 100 stavak 1. prijedloga Zakona će se dopuniti.
138 Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 100. - Stavak 1. – točka 8. – formulacije „okrupnjavanje“ javnih znanstvenih instituta bez jasnog obrazloženja prejudicira što bi se trebalo događati s javnim institutima. Za tako nečim nema potrebe i dovoljno je samo ostaviti termin „preustroj“, koji naravno omogućava i okrupnjavanje, spajanje pojedinih instituta ili što god već bude volja osnivača i vlasnika utemeljena na vjerodostojnoj analizi i viziji misije javnih znanstvenih instituta. - Stavak 2. - nezgodno je napisati da je „ostvarivost mjerljiva u razdoblju primjene sklopljenog programskog ugovora jer bi se moglo tumačiti da se tu obavezno radi o projektima koji traju kraće od tri godine. Time bi se stvarao pritisak prema odustajanju od dugoročnih ciljeva. Moguće je napisati: „napredak u ostvarenju ciljeva koji je mjerljiv u razdoblju primjene sklopljenog kolektivnog ugovora“. - Stavak 3. – predloženi maksimalni udio razvojne proračunske komponente (25 % osnovne komponente) previsok u usporedbi s inozemnim standardima i uobičajenim strukturama programskim ugovora. - Predlažemo ubaciti dodatni stavak (4.), kojim bi se jasno naznačilo da se prilikom pregovora o razvojnoj proračunskoj komponenti u programskom ugovoru razmatra i uloga ostalih (vlastitih) prihoda ustanove (visokog učilišta ili javnog znanstvenog instituta). Dakle, za razliku od osnovne proračunske komponente, u kojoj osnivač snosi punu odgovornost za temeljno financiranje bez obzira na razinu vlastitih prihoda ustanove, pri razmatranju razvojnih ciljeva u skladu s pozitivnim međunarodnim iskustvima uobičajeno je i poželjno u postupku pregovaranja razmotriti i vlastite prihode ustanove kao dodatni izvor ostvarivanja razvojnih ciljeva. Predlažemo: „Prilikom pregovora o razvojnoj proračunskoj komponenti u programskom ugovoru se uređuje i uloga ostalih (vlastitih) prihoda u financiranju razvoja institucije“. Djelomično prihvaćen Stavak 1. točka 8. i stavak 2. prijedloga Zakona će se urediti. Predložena izmjena stavka 3. nije u skladu s novim modelom institucionalnog financiranja kroz programske sporazume koji je planiran reformama u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Predložena dopuna stavkom 4. nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata jer je člankom 98. stavkom 2. prijedloga Zakona propisano da se financijski plan utvrđuje u pregovaračkom postupku koji prethodi sklapanju programskog ugovora.
139 dipl. ing. Damir Stanzer ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 100. „Udio razvojne proračunske komponente u financijskom planu javnog visokog učilišta, odnosno javnog znanstvenog instituta ne može biti veći od 25 % iznosa osnovne proračunske komponente utvrđene programskim ugovorom.“ Tih 25% je prevelik iznos u odnosu na osnovnu komponentu s obzirom na način dodjele tih sredstava, a to je pregovaranje. Ovako velika količina novca koja se dodjeljuje na taj način može dovesti institucije u neravnopravan položaj u smislu izvedbenog uspjeha i pripadajućeg financiranja. Broj 25% treba znatno sniziti, npr. na 10%. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
140 dipl. ing. Damir Stanzer ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 100. "Javno visoko učilište, odnosno javni znanstveni instituti dužni su u pregovaračkom postupku utvrditi razvojne ciljeve koji proizlaze iz njihove strategije i usklađeni su s nacionalnim strateškim dokumentima, a ostvarivost je mjerljiva u razdoblju primjene sklopljenog programskog ugovora. " Ovdje postoji problem kratkoće roka za ostvarenje strateških ciljeva. Budući da će se financirati samo ciljevi čija „ostvarivost je mjerljiva u razdoblju primjene sklopljenog programskog ugovora“, postoji pritisak prema odustajanju od dugoročnijih ciljeva i prelazak na short-term ciljeve. Sa "strategije" se prelazi u "taktiku". To nije uvijek najbolje rješenje. Moguća alternativna formulacija je: „napredak u ostvarenju ciljeva mjerljiv u razdoblju primjene sklopljenog programskog ugovora“. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
141 Hrvatsko katoličko sveučilište ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 100. U odredbama prvog prijedloga Nacrta Zakona bilo je je utvrđeno financiranje visokih učilišta i znanstvenih instituta na temelju potpisanih međunarodnih ugovora (u st. 2. članka je bilo navedeno: „Djelatnost visokog učilišta i znanstvenog instituta, može se financirati sredstvima iz Državnog proračuna Republike Hrvatske kada obveza financiranja proizlazi iz sklopljenog međunarodnog ugovora.“), ali u odredbama novog Nacrta Zakona to nije utvrđeno. Nije utvrđena ni mogućnost sklapanja programskih ugovora s privatnim visokim učilištem ili znanstvenim institutom ako postoji mogućnost dogovora i sklapanja programskog ugovora između nadležnog ministarstva za visoko obrazovanje i znanstvenu djelatnost i privatnog visokog učilišta koje izvodi studij ili studije. Budući da su međunarodni ugovori dio važećeg zakonodavstva, držimo da bi bilo uputno u donošenju novog Nacrta Zakona implementirati odredbe koje propisuju osnivanje i financiranje visokih učilišta iz sredstava Državnog proračuna Republike Hrvatske. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
142 Sveučilište u Zagrebu Fakultet prometnih znanosti ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 100. S obzirom na to da se cjelokupni sustav financiranja temelji na pregovaračkom postupku, sadržaj programskog ugovora, proračunska formula, pokazatelji i kriteriji utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokovi sklapanja programskog ugovora te kvalitativni i kvantitativni indikatori za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom trebaju biti definirani ovim Zakonom, a ne uredbom Vlade kako je to navedeno u članku 102(10). Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
143 Sveučilište Jurja Dobrile u Puli ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 100. Članak 100. stavak 3. dopuniti riječima ne može biti manji od…Osim limita na gornju granicu, trebalo bi osigurati i minimum, odnosno određeni razvojni poticaj svim sveučilištima, osobito manje razvijenima – progresivni poticaj, inače bez prorazvojnih resursa se stagnacija produljuje, a razvojni jaz produbljava. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
144 Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (Srce) ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 100. Predlaže se u članku 100., stavak (1), iza alineje 3. dodati alineju: 4. aktivnosti vezane uz promicanje, poticanje i ostvarivanje otvorene znanosti i otvorenog obrazovanja i popularizaciju znanosti OBRAZLOŽENJE: Važno je omogućiti osiguravanje sredstva za ostvarivanje ciljeva otvorene znanosti (npr. objava u otvorenom pristupu) i otvorenog obrazovanja (npr. izrada otvorenih obrazovnih sadržaja). Nije prihvaćen Člankom 2. stavkom 4. točkom 2. prijedloga Zakona propisana je otvorena znanost kao temeljno načelo znanstvene i umjetničke djelatnosti. Članak 100. stavak 1. prijedloga Zakona dopunit će se te će aktivnosti vezane uz otvorenu znanost i popularizaciju znanosti biti obuhvaćene izdacima za obavljanje znanstvene djelatnosti. Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata.
145 Prirodoslovno-matematički fakultet ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 100. Nacrt ne donosi jasna pravila sklapanja programskih ugovora na sveučilištima čije sastavnice imaju pravnu osobnost. Iz Nacrta nije jasno kada i u kojim okolnostima fakultet sklapa programski ugovor kao ni koji je odnos programskog ugovora fakulteta i programskog ugovora sveučilišta čiji je fakultet sastavnica s pravnom osobnošću. Omogućavanje sklapanja programskog ugovora za fakultete je sigurno pozitivno, ali odredbe treba jasnije napisati. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
146 Institut za razvoj obrazovanja ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 100. Osim što visoka učilišta i znanstveni instituti doprinose razvoju gospodarstva i odgovaraju na potrebe tržišta rada, iznimno je važno da te razvojne potrebe budu temeljene na stvarnim potrebama zajednica u kojima djeluju. Visoka učilišta trebaju omogućiti da sve osobe imaju pravo pristupiti, napredovati i uspješno završiti studije u skladu s njihovim sposobnostima, a ne njihovim osobnim karakteristikama ili okolnostima koje su izvan njihovog utjecaja (vidi Ministarsko priopćenje iz Rima 2020. - Aneks 2; vezano uz Bolonjski proces). Zbog toga predlažemo dopuniti stavak (1) i uvrstiti novi tekst pod broj 6. Stavak (1) sada u cijelosti glasi: (1) Razvojna proračunska komponenta javnog visokog učilišta, odnosno javnog znanstvenog instituta obuhvaća sredstva kojima se financira ostvarivanje razvojnih ciljeva, a posebice se odnose na: 1. modernizaciju studijskih programa 2. internacionalizaciju rezultata znanstvenih i umjetničkih projekata i programa 3. izgradnju nove i okrupnjavanje postojeće nastavne, znanstvene i umjetničke infrastrukture 4. razvoj usluga za potporu studentima i unaprjeđivanje studentskog standarda 5. razvoj programa od posebnog utjecaja na gospodarstvo i društveni razvoj "6. razvoj programa kojima se jača društveni angažman visokih učilišta i znanstvenih instituta u zajednici, s posebnim naglaskom na jačanje različitosti, pravičnosti i socijalne uključivosti u visokom obrazovanju i znanosti" 7. poticanje međunarodne mobilnosti i međuinstitucionalne suradnje 8. organizacijsku i funkcionalnu integraciju javnih visokih učilišta 9. preustroj i okrupnjavanje javnih znanstvenih instituta 10. ostvarenje drugih ciljeva u skladu s nacionalnim strateškim smjernicama i strategijom razvoja javnog visokog učilišta, odnosno javnog znanstvenog instituta. Prihvaćen Stavak 1. članka 100. prijedloga Zakona će se dopuniti predloženom točkom 6.
147 Sveučilište Jurja Dobrile u Puli ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 100. U protivnom ako bi ostala predložena normiranost od međunarodnih aktivnosti pokrivala bi se samo mobilnost. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
148 Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 100. MUZA predlaže nadopuniti: 6. poticanje međunarodne mobilnosti i međunarodne međuinstitucionalne suradnje Prihvaćen Točka 6. stavka 1. članka 100. prijedloga Zakona uredit će se na način da glasi: poticanje međunarodne mobilnosti i međunarodne međuinstitucionalne suradnje s posebnom podrškom uključivanju u mreže sveučilišta u sklopu inicijative europskih sveučilišta.
149 Fakultet organizacije i informatike ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 100. U članku 100. stavak 1. iza točke 3. dodati točku "4. aktivnosti vezane uz promicanje, poticanje i ostvarivanje otvorene znanosti i popularizaciju znanosti,". Točke 4. do 9. postaju točke 5. do 10. Djelomično prihvaćen Članak 100. stavak 1. prijedloga Zakona će se dopuniti. Predložene aktivnosti će biti obuhvaćene izdacima za obavljanje znanstvene djelatnosti.
150 Fakultet organizacije i informatike ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 100. U članku 100. stavak 1. točka 8. vezano uz preustroj i okrupnjavanja javnih znanstvenih instituta nije jasno zašto se to eksplicitno navodi. Po svemu sudeći, slovo Zakona potiče usitnjavanje sveučilišta i okrupnjavanje instituta?! Predlažemo obrisati riječ „okrupnjavanje“ i usitnjavanje i ostaviti „preustroj“. Prihvaćen Iz točke 8. stavka 1. članka 100 prijedloga Zakona brisat će se riječ okrupnjavanje.
151 Davor Švaić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 100. U članku 100. Predlažemo izmjenu stavka 1. alineje 6. tako da ista glasi: “poticanje mobilnosti te međunarodne i međuinstitucionalne suradnje“; U protivnom ako bi ostala predložena normiranost od međunarodnih aktivnosti pokrivala bi se samo mobilnost. Djelomično prihvaćen Točka 6. stavka 1. članka 100. prijedloga Zakona uredit će se na način da glasi: poticanje međunarodne mobilnosti i međunarodne međuinstitucionalne suradnje s posebnom podrškom uključivanju u mreže sveučilišta u sklopu inicijative europskih sveučilišta.
152 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 100. Eksplicitno dati značaj i definirati okvir za otvorenu znanost, primjerice, u čl. 100. st. 1. alineja 3. na kraju dodati „otvorene znanosti“. Primljeno na znanje Člankom 2. stavkom 4. točkom 2. prijedloga Zakona propisana je otvorena znanost kao temeljno načelo znanstvene i umjetničke djelatnosti.
153 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 100. Potrebno je snažnije naglasiti razvojnu komponentu ustroja i rada institucija u sustavu, a posebno instrumente internacionalizacije djelovanja: u čl. 100. st. 1. alineja 6 se mijenja i glasi „poticanje međunarodne mobilnosti i međuinstitucijske suradnje, s posebnom podrškom uključivanju u mreže sveučilišta u sklopu inicijative europskih sveučilišta“. Prihvaćen Točka 6. stavka 1. članka 100. prijedloga Zakona uredit će se na način da glasi: poticanje međunarodne mobilnosti i međunarodne međuinstitucionalne suradnje s posebnom podrškom uključivanju u mreže sveučilišta u sklopu inicijative europskih sveučilišta.
154 Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 100. U stavku 1. točka 6. Predlažemo zamijeniti riječima: „mobilnosti te međunarodne i međuinstitucionalne suradnje“, u protivnom se od međunarodnih aktivnosti pokriva samo mobilnost. Djelomično prihvaćen Točka 6. stavka 1. članka 100. prijedloga Zakona uredit će se na način da glasi: poticanje međunarodne mobilnosti i međunarodne međuinstitucionalne suradnje s posebnom podrškom uključivanju u mreže sveučilišta u sklopu inicijative europskih sveučilišta.
155 Akademija dramske umjetnosti ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 100. U članku 100. Predlažemo izmjenu stavka 1. alineje 6. tako da ista glasi: “poticanje mobilnosti te međunarodne i međuinstitucionalne suradnje“; U protivnom ako bi ostala predložena normiranost od međunarodnih aktivnosti pokrivala bi se samo mobilnost. Djelomično prihvaćen Točka 6. stavka 1. članka 100. prijedloga Zakona uredit će se na način da glasi: poticanje međunarodne mobilnosti i međunarodne međuinstitucionalne suradnje s posebnom podrškom uključivanju u mreže sveučilišta u sklopu inicijative europskih sveučilišta.
156 Sveučilište u Dubrovniku ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 99. Prijedlog je u članku 99. stavku 1.: - preformulirati podstavak 5. tako da glasi: „sredstva za tekuće i investicijsko održavanje nastavne, znanstvene, umjetničke i druge infrastrukture“ - brisati podstavak 7. s obzirom da se ponavlja - u podstavku 10. iza riječi troškove dodati „ i vanjsku suradnju“. Nije prihvaćen Članak 99. stavak 1. uredit će se na način da osnovnu proračunsku komponentu čini plaća i materijalna prava zaposlenih, materijalni troškove poslovanja i sredstva za druge osnovne troškove.
157 KRISTIAN VLAHOVIČEK ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 99. Članak 99 izmijeniti da glasi: Članak 99. (1) Osnovna proračunska komponenta javnog visokog učilišta, odnosno javnog znanstvenog instituta obuhvaća sredstva kojima se financiraju osnovni zahtjevi i potrebe javnog visokog učilišta, odnosno javnog znanstvenog instituta koje proizlaze iz obavljanja njihove djelatnosti utvrđene ovim Zakonom, a posebice se odnose na: 1. plaće i materijalna prava zaposlenih 2. materijalne troškove poslovanja 3. sredstva za druge osnovne troškove. (2) Osnovna proračunska komponenta obuhvaća obrazovnu i znanstvenu, odnosno umjetničku potkomponentu obavljanja temeljne djelatnosti javnog visokog učilišta, odnosno javnog znanstvenog instituta, čiji se iznos i udio u ukupnom financijskom planu utvrđuju programskim ugovorom. Prihvaćen Članak 99. stavak 1. prijedloga Zakona će se doraditi.
158 Sveučilište u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 99. U članku 99. stavku 1. predlaže se promijeniti točku 1. tako da glasi: „zapošljavanje nastavnika, znanstvenika, suradnika i ostalog osoblja sukladno ciljevima programskih ugovora i potrebama visokih učilišta i znanstvenih instituta“. Obrazloženje: Ministar i predstavnici Ministarstva u više su navrata u javnosti isticali kako predloženi zakon poboljšava položaj zaposlenih u sustavu znanosti i kako se napredovanje nastavnika, znanstvenika i suradnika osigurava kad ispune kriterije za napredovanje svakih pet godina (ili reizbor). Plaće i materijalna prava zaposlenih već su unaprijed određeni i poznati. Umjesto toga, u programskim ugovorima trebalo bi se pregovarati o potrebama za zapošljavanje u trogodišnjim programskim razdobljima, gdje bi se na temelju dogovora definiralo zapošljavanje novih nastavnika, znanstvenika, suradnika i ostalog osoblja sukladno ciljevima programskih ugovora te potrebama javnih učilišta i znanstvenih instituta. U članku 99. stavku 1. predlaže se brisati točku 7. („sredstva za tekuće i investicijsko održavanje nastavne, znanstvene i druge infrastrukture“), a točke 8.-10. preobrojčiti u 7.-9. Naime, u točki 5. već je sadržana gotovo identična odredba („sredstva za tekuće i investicijsko održavanje nastavne, znanstvene i umjetničke infrastrukture“) koja se ponavlja u točki 7. Nije prihvaćen Članak 99. stavak 1. uredit će se na način da osnovnu proračunsku komponentu čini plaća i materijalna prava zaposlenih, materijalni troškove poslovanja i sredstva za druge osnovne troškove. Iznos i udio osnovne proračunske komponente u ukupnom financijskom planu utvrđuje se u pregovaračkom postupku koji prethodi sklapanju programskog ugovora sukladno članku 98. stavku 2. prijedloga Zakona.
159 Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 99. - Novi stavak 1a. - Ovom članku nedostaje posebni stavak koji će eksplicitno definirati da masa plaća predviđena programskim ugovorom za obavljanje osnovne djelatnosti, ne može biti predmet ovrhe ili prenamjene za druge potrebe ustanova. Nadalje, treba jasno odrediti da se masa za plaće formira prema planiranom broju zaposlenika na bazi cijene rada koja se formira kao umnožak individualnog koeficijenta, visine osnovice za obračun plaće u javnim službama i dodataka temeljem kolektivnih ugovora. Drugim riječima nužno je plaće i materijalna prava zaposlenika definirati kao strogo namjenska i fiksna sredstva koja nisu na dispoziciji za druge potrebe, ali niti predmet manipulacije cijenom rada u sustavu. - Stavak 1. - Nejasno je što je izvor za financiranje svih pobrojanih stavki unutar osnovne proračunske komponente. Jesu li to samo sredstva osnivača iz državnog proračuna iz članka 96., stavka 1, odnosno sredstva državnog proračuna iz općih prihoda ili primitaka ili to obuhvaća i namjenska i vlastita sredstva i ako obuhvaća na koji način i u kojoj mjeri. Predlažemo ubaciti dodatni stavak (3.), koji bi jasno propisao da se prilikom utvrđivanja osnovne proračunske komponente ni na koji način ne uzimaju u obzir niti razmatraju ostali (vlastiti) prihodi javnog visokog učilišta, odnosno javnog znanstvenog instituta. Za razliku od pregovora i utvrđivanja razvojne proračunske komponenete, pri čemu je uobičajeno i poželjno u obzir uzeti i razmatranje projiciranih vlastitih prihoda ustanove. U točci 5. stavka 1 trebalo bi pored formulacije „sredstva za tekuće i investicijsko održavanje nastavne, znanstvene, umjetničke infrastrukture“ dodati „i druge infrastrukture“. U tom slučaju obuhvaćeno je sve što je potrebno, a točka 7. može se izostaviti (jer je velikim dijelom redundantna s točkom 5.). - Stavak 2. – Osnovna komponenta obuhvaća financiranje temeljne djelatnosti što je logično, međutim, bilo bi važno radi jasnoće, transparentnosti u praksi, ali i radi nekih drugih aspekata u problemima financiranja definirati što je to temeljna djelatnost, a što dopunska (vidi primjedbu na kraju ovog poglavlja o financiranju). Nije prihvaćen Iznos i udio osnovne proračunske komponente u ukupnom financijskom planu utvrđuje se u pregovaračkom postupku koji prethodi sklapanju programskog ugovora sukladno članku 98. stavku 2. prijedloga Zakona.
160 dipl. ing. Damir Stanzer ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 99. Treba detaljnije definirati osnovnu komponentu financiranja, te dinamiku dostavljanja sredstava. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
161 Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 99. Programski ugovori – neprihvatljiva odredba o zakonom određenoj penalizaciji ustanova zbog nepotpisivanja programskih ugovora smanjenjem temeljnog financiranja u visini 5% temeljnog financiranja za svaku godinu za koju se ne sklopi programski ugovor Člankom 99. Prijedloga Zakona je određeno da osnovna proračunska komponenta javnog visokog učilišta, odnosno javnog znanstvenog instituta obuhvaća sredstva kojima se financiraju osnovni zahtjevi i potrebe javnog visokog učilišta, odnosno javnog znanstvenog instituta koje proizlaze iz obavljanja njihove djelatnosti utvrđene Zakonom, a posebice se odnose na: plaće i materijalna prava zaposlenih, materijalne troškove poslovanja, izdatke za studentski standard, izdatke za obavljanje znanstvene, odnosno umjetničke djelatnosti, sredstva za tekuće i investicijsko održavanje nastavne, znanstvene i umjetničke infrastrukture, izdatke za provedbu projekata od interesa za Republiku Hrvatsku, sredstva za tekuće i investicijsko održavanje nastavne, znanstvene i druge infrastrukture, sredstva za znanstveno i stručno osposobljavanje i usavršavanje, sredstva za izdavačku djelatnost i sredstva za druge osnovne troškove. Člankom 103. Prijedloga Zakona je propisano da ako se programski ugovor ne sklopi, javnom visokom učilištu, odnosno javnom znanstvenom institutu za sljedeću proračunsku godinu doznačit će se 95 % osnovne proračunske komponente koja je ponuđena u pregovaračkom postupku. U slučaju iz stavka 1. ovoga članka pregovori o programskom ugovoru nastavit će se u godini privremenog financiranja radi njegova sklapanja. U tom slučaju sredstva doznačena javnom visokom učilištu, odnosno javnom znanstvenom institutu umanjivat će se za 5 % svake godine sve do sklapanja programskog ugovora. Sukladno Prijedlogu Zakona sadržaj programskog ugovora, proračunsku formulu, pokazatelje i kriterije utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokove sklapanja programskog ugovora te kvalitativne i kvantitativne indikatore za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom Vlada Republike Hrvatske propisuje uredbom. Dakle, ustanove će biti primorane potpisivati programske ugovore, inače gube po 5% iznosa za temeljno financiranje (uključivo plaće i materijalna prava zaposlenika) i to pod uvjetima i pravilima koje jednostrano donosi Vlada RH Uredbom. Čini se vrlo nepovoljna situacija za sveučilišta, posebno s obzirom na visinu propisanog iznosa koji se godišnje gubi u slučaju nesklapanja programskog ugovora. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
162 Učiteljski fakultet u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 99. Sklapanje programskih ugovora i navođenje komponenti od čl. 99. do čl. 101. je nejasno za sastavnice Sveučilišta koje imaju pravnu osobnost. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
163 Institut za etnologiju i folkloristiku ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 99. Smatramo neprihvatljivim da su sredstva za plaće i materijalna prava zaposlenih kao i tzv. hladni pogon zajedno s izdacima za obavljanje znanstvene djelatnosti. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
164 Institut za razvoj i međunarodne odnose ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 99. Članak 99. Predlaže se dodavanje novog stavka 2. koji bi glasio: „Iznosi sredstava utvrđeni za potrebe plaća i materijalnih prava iz stavka 1. ovog članka obvezno uključuju procjenu potreba financiranja dodatnih rashoda nastalih tijekom trajanja programskog ugovora kao rezultat izbora zaposlenika na viša radna mjesta u skladu s člankom 43.“ Sadašnji stavak 2. time postaje novi stavak 3. Osnovna proračunska komponenta: troškovi iz stavka 1., točke 1. trebali bi uključivati i troškove plaća i materijalnih prava povezanih s člankom 43. koji se odnosi na izbor na više radno mjesto nastavnika i znanstvenika. Nije prihvaćen Iznos i udio osnovne proračunske komponente u ukupnom financijskom planu utvrđuje se u pregovaračkom postupku koji prethodi sklapanju programskog ugovora sukladno članku 98. stavku 2. prijedloga Zakona.
165 Prirodoslovno-matematički fakultet ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 99. Nacrt ne donosi jasna pravila sklapanja programskih ugovora na sveučilištima čije sastavnice imaju pravnu osobnost. Iz Nacrta nije jasno kada i u kojim okolnostima fakultet sklapa programski ugovor kao ni koji je odnos programskog ugovora fakulteta i programskog ugovora sveučilišta čiji je fakultet sastavnica s pravnom osobnošću. Omogućavanje sklapanja programskog ugovora za fakultete je sigurno pozitivno, ali odredbe treba jasnije napisati. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
166 Zdravka Jelaska Marijan ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 99. Podržavam prijedloge Hrvatskog instituta za povijest: stavak 1 – Točku jedan predlaže se brisati. Plaće zaposlenih ne bi smjele biti dio programskih ugovora, jer to nije spojivo s isplatama putem COP-a, a ni s utvrđivanjem plaća u javnim i državnim službama koje nije vezano uz programsko financiranje već uz kolektivne ugovore i odluke Vlade. Točke 5. i 7. su potpuno identične, pa jednu valja brisati. Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu s novim modelom institucionalnog financiranja kroz programske sporazume koji je planiran reformama u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
167 Sveučilište Jurja Dobrile u Puli ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 99. Predlažemo izmjenu članka 99. stavka 1. alineja 1. tako da ista glasi: 1. plaće, materijalna prava zaposlenih i honorare vanjskih suradnika na umjetničkim akademijama u punom iznosu Smatramo kako u osnovnu obračunsku komponentu mora ući vanjska suradnja s dinamikom isplate koja slijedi plaće; - materijalni troškovi s minimalno kvartalnom i avansnom dinamikom isplate; Predlažemo u članku 99. stavku 1. brisati alineju 7. jer već postoji alineja 5 U alineji 8. Članka 99. stavka 1. iza riječi znanstveno dodati riječ:” umjetničko” Nije prihvaćen Članak 99. stavak 1. uredit će se na način da osnovnu proračunsku komponentu čini plaća i materijalna prava zaposlenih, materijalni troškove poslovanja i sredstva za druge osnovne troškove.
168 Institut Ruđer Bošković ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 99. Predlažemo da se u članak 99. uvrsti odredba da će se plaće i materijalna prava isplaćivati direktno iz riznice, a ostala sredstva ugovorena programskim ugovorom doznačavati javnim visokim učilištima i javnim znanstvenim institutima. Točke 5. i 7. stavka 1. su gotovo iste, jednu treba brisati. Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu s novim modelom institucionalnog financiranja kroz programske sporazume koji je planiran reformama u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
169 Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 99. MUZA predlaže nadopunu: 1. plaće i materijalna prava zaposlenika i vanjskih suradnika. 2. materijalne troškove poslovanja u stvarnom iznosu. Na umjetničkom području više od jedne trećine temeljne djelatnosti obavljaju vanjski suradnici kojima se sada naknade isplaćuju zakašnjelo te u proizvoljno umanjenim iznosima. Umjetničko područje sada prima samo oko 40% godišnje potrebnih iznosa za energente i održavanje i to s velikim zakašnjenjem. MUZA predlaže: ponovljenu rečenicu izbaciti pod (7). MUZA predlaže kao alternativu stavku 1. ovdje nadopuniti: 10. sredstva za druge osnovne troškove i vanjsku suradnju. Nije prihvaćen Članak 99. stavak 1. uredit će se na način da osnovnu proračunsku komponentu čini plaća i materijalna prava zaposlenih, materijalni troškove poslovanja i sredstva za druge osnovne troškove.
170 HRVATSKI INSTITUT ZA POVIJEST ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 99. stavak 1 – Točku jedan predlažemo brisati. Plaće zaposlenih ne bi smjele biti dio programskih ugovora, jer to nije spojivo s isplatama putem COP-a, a ni s utvrđivanjem plaća u javnim i državnim službama koje nije vezano uz programsko financiranje već uz kolektivne ugovore i odluke Vlade. Točke 5. i 7. su potpuno identične, pa jednu valja brisati. Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu s novim modelom institucionalnog financiranja kroz programske sporazume koji je planiran reformama u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
171 Davor Švaić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 99. Predlažemo izmjenu članka 99. stavka 1. alineja 1. tako da ista glasi: 1. plaće, materijalna prava zaposlenih i honorare vanjskih suradnika na umjetničkim akademijama u punom iznosu Smatramo kako u osnovnu obračunsku komponentu mora ući vanjska suradnja s dinamikom isplate koja slijedi plaće; - materijalni troškovi s minimalno kvartalnom i avansnom dinamikom isplate; - vanjska suradnja čini 1/3 nastave MA Predlažemo u članku 99. stavku 1. brisati alineju 7. jer već postoji alineja 5 U alineji 8. Članka 99. stavka 1. iza riječi znanstveno dodati riječ:” umjetničko” Nije prihvaćen Članak 99. stavak 1. uredit će se na način da osnovnu proračunsku komponentu čini plaća i materijalna prava zaposlenih, materijalni troškove poslovanja i sredstva za druge osnovne troškove.
172 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 99. U čl. 99. potrebno je definirati način utvrđivanja početnog iznosa osnovne proračunske komponente. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
173 Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 99. Uz stavak 1. točka 1. Dodati honorare vanjskih suradnika na umjetničkim akademijama u punom iznosu. Uz stavak 1. točka 2. Smatramo da u osnovnu obračunsku komponentu mora ući vanjska suradnja s dinamikom isplate koja slijedi plaće U stavku 1. točke 5. i 7. djeluju kao ponavljanje teksta pa predlažemo razmotriti spajanje točaka. Nije prihvaćen Članak 99. stavak 1. uredit će se na način da osnovnu proračunsku komponentu čini plaća i materijalna prava zaposlenih, materijalni troškove poslovanja i sredstva za druge osnovne troškove.
174 Akademija dramske umjetnosti ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 99. Predlažemo izmjenu članka 99. stavka 1. alineja 1. tako da ista glasi: 1. plaće, materijalna prava zaposlenih i honorare vanjskih suradnika na umjetničkim akademijama u punom iznosu Smatramo kako u osnovnu obračunsku komponentu mora ući vanjska suradnja s dinamikom isplate koja slijedi plaće; - materijalni troškovi s minimalno kvartalnom i avansnom dinamikom isplate; - vanjska suradnja čini 1/3 nastave MA Predlažemo u članku 99. stavku 1. brisati alineju 7. jer već postoji alineja 5 U alineji 8. Članka 99. stavka 1. iza riječi znanstveno dodati riječ:” umjetničko” Nije prihvaćen Članak 99. stavak 1. uredit će se na način da osnovnu proračunsku komponentu čini plaća i materijalna prava zaposlenih, materijalni troškove poslovanja i sredstva za druge osnovne troškove.
175 Metalurški fakultet ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 99. Osnovna proračunska komponenta mora obuhvatiti materijalne troškove poslovanja, ali iz godina kada su troškovi poslovanja bili na teret proračuna. Ista ne bi trebala biti predmet pregovaračkog postupka! U slučaju privremenog financiranja bez potpisanog programskog ugovora periodično smanjenje doznake ugasit će pojedina visoka učilišta. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
176 KRISTIAN VLAHOVIČEK ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 98. Stavak 1 izmijeniti da glasi: (1) Financijski plan visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta donosi se u skladu sa statutom i programskim ugovorom za svaku kalendarsku godinu. Prihvaćen Stavak 1. članka 98. prijedloga Zakona će se doraditi.
177 dipl. ing. Damir Stanzer ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 98. Je li primjerenija akademska umjesto kalendarske godine? Izmještanje uobičajenih akademskih procesa s akademske u kalendarsku godinu stvara dodatne komplikacije visokim učilištima i institutima. Primljeno na znanje Kao što je navedeno u stavku 11. članka 102. rokovi za pregovaranje i potpisivanje programskih ugovora moraju biti usklađeni s rokovima propisanim za donošenje proračuna, a proračun se donosi za kalendarsku godinu.
178 Sveučilište u Zagrebu Fakultet prometnih znanosti ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 98. S obzirom na to da se cjelokupni sustav financiranja temelji na pregovaračkom postupku, sadržaj programskog ugovora, proračunsku formulu, pokazatelje i kriterije utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokove sklapanja programskog ugovora te kvalitativne i kvantitativne indikatore za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom treba biti definirano ovim Zakonom, a ne uredbom Vlade kako je to navedeno u članku 102(10). Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju. Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata.
179 Prirodoslovno-matematički fakultet ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 98. Nacrt ne donosi jasna pravila sklapanja programskih ugovora na sveučilištima čije sastavnice imaju pravnu osobnost. Iz Nacrta nije jasno kada i u kojim okolnostima fakultet sklapa programski ugovor kao ni koji je odnos programskog ugovora fakulteta i programskog ugovora sveučilišta čiji je fakultet sastavnica s pravnom osobnošću. Omogućavanje sklapanja programskog ugovora za fakultete je sigurno pozitivno, ali odredbe treba jasnije napisati. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
180 Institut Ruđer Bošković ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 98. Nejasno je misli li se u ovom članku na dokument "financijski plan" kakvog propisuje Zakon o proračunu i koji se odnosi na sve prihode/primitke te rashode/izdatke proračunskog korisnika ili na neki poseban dokument istog naziva, a koji bi se odnosio samo na proračun kojeg obuhvaća programski ugovor? Financijski plan kojeg propisuje Zakon o proračunu nije adekvatan dokument kao podloga za sklapanje programskog ugovora, već bi to trebao biti poseban „proračun“. Predlažemo pojasniti odredbu u tom smislu. Primljeno na znanje Misli se na financijski plan donesen u skladu s predloženim Zakonom i koji se sastoji od tri komponente: osnovne, razvojne i izvedbene (varijabilne) komponente i koji se utvrđuje u pregovaračkom postupku.
181 Fakultet organizacije i informatike ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 98. Kod financiranja javnih visokih učilišta definirane su tri komponente proračuna (članak 98. stavak 2.) s kojima ide u pregovarački postupak – definirani su ciljevi koji će se moći pregovarati, a da nije definirana struktura ili strategija koja to omogućava ili uzima u obzir različitosti visokih učilišta. U financiranje visokog obrazovanja i znanosti, ubacuju se razrađeni programski ugovori. Unatoč najavama, nema u toj strukturi sredstava nikakvih suštinskih izmjena u odnosu na Odluku Vlade RH (2018) o programskom financiranju. Korisno je da u Zakonu pišu načela, ali nabrajanje specifičnih ciljeva u Zakonu nije dobro jer se kod izmjene strategije treba mijenjati Zakon. Postoji i penalizacija za visoka učilišta koja u određenom roku ne sklope programske ugovore, što može potaknuti „volju“ za pregovore sa strane visokih učilišta i instituta. Međutim, nema nikakve garancije u Zakonu da će država ispuniti svoje obaveze. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
182 Metalurški fakultet ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 98. Tko provodi pregovarački postupak u ime pojedinog visokog učilišta? Ukoliko će svaki čelnik zasebno pregovarati, dovodi se u pitanje opstanak pojedinih visokih učilišta. Uspješnost pregovora ovisi o sposobnosti i pozicioniranosti stranaka u pregovaračkom postupku. Primljeno na znanje Pregovore u ime pojedinog visokog učilišta provodi čelnik visokog učilišta.
183 Sveučilište u Dubrovniku ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 97. Predlaže se u članku 97. stavku 1. preformulirati prvu rečenicu na način da glasi; „Sredstva iz državnog proračuna Republike Hrvatske doznačuju se javnom visokom učilištu tijekom tekuće akademske godine, odnosno javnom znanstvenom institutu tijekom tekuće kalendarske godine na temelju programskog ugovora i u cjelokupno predviđenom iznosu.“ Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu s propisima kojima se uređuje izvršavanje državnog proračuna.
184 Branko Štefanović (Sveučilište VERN') ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 97. Članak 97., stavak (1): Sredstva iz državnog proračuna Republike Hrvatske doznačuju se javnom visokom učilištu, odnosno javnom znanstvenom institutu na temelju programskog ugovora. Osvrt: Ako su ovom odredbom privatna visoka učilišta i privatni znanstveni instituti, kao javne ustanove prema Zakonu o ustanovama, isključeni iz prava korištenja sredstava državnog proračuna, u koji proračun uplaćuju sredstva jednako kao i javna/državna visoka učilišta i instituti, radi se o izričitoj diskriminaciji javnih ustanova na osnovi vlasništva, odnosno osnivača. Prijedlog: Izmijeniti stavak tako da on glasi: Sredstva iz državnog proračuna Republike Hrvatske doznačuju se visokom učilištu, odnosno znanstvenom institutu na temelju programskog ugovora. Nije prihvaćen Člankom 97. prijedloga Zakona propisuje se financiranje javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta.
185 Fakultet organizacije i informatike ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 97. Stavak (3): Predlažemo brisanje rečenice „Kriterije raspolaganja vlastitim prihodima ministar utvrđuje pravilnikom“. Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu sa Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske.
186 Sveučilište u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 97. Članak 97. stavak 1. predlaže se promijeniti tako da glasi: „Sredstva iz državnog proračuna Republike Hrvatske doznačuju se javnom visokom učilištu, odnosno javnom znanstvenom institutu u cijelosti tijekom tekuće akademske godine na temelju programskog ugovora. Ako se programski ugovor ne sklopi u rokovima propisanim uredbom iz članka 102. stavka 10. ovoga Zakona, javno visoko učilište, odnosno javni znanstveni institut financira se sredstvima iz državnog proračuna u skladu s člankom 103. ovoga Zakona. Sredstva za plaće zaposlenih i vanjskih suradnika i njihova materijalna prava nisu obuhvaćeni programskim ugovorima, te se posebno doznačuju javnom visokom učilištu, odnosno javnom znanstvenom institutu neovisno o programskom ugovoru.“ Obrazloženje: Ministar i predstavnici Ministarstva u više su navrata u javnosti isticali kako predloženi zakon poboljšava položaj zaposlenih u sustavu znanosti. Istaknuli su da se osigurava napredovanje nastavnika, znanstvenika i suradnika ako ispune kriterije za napredovanje svakih pet godina (ili reizbor) te da se više neće provoditi natječaji obzirom da su oni suvišni. Sveučilište u Zagrebu takvo rješenje smatra smislenim. Međutim, nejasno je zbog čega bi visoka učilišta i znanstveni instituti pregovarali svake tri godine o plaćama i materijalnim pravima zaposlenih koja su propisana općim pravnim aktima i kolektivnim ugovorima. Rashodi zaposlenih već su unaprijed određeni i poznati te stoga nema smisla da se pregovori o programskim ugovorima opterećuju nečim što je već unaprijed zadano i na što je i samo Ministarstvo dalo suglasnost prilikom zapošljavanja znanstvenika, nastavnika i suradnika. Umjesto toga, u programskim ugovorima trebalo bi se pregovarati o potrebama za zapošljavanje u trogodišnjim programskim razdobljima, gdje bi se na temelju dogovora definiralo zapošljavanje novih nastavnika, znanstvenika, suradnika i ostalog osoblja sukladno ciljevima programskih ugovora te potrebama javnih učilišta i znanstvenih instituta. Članak 97. stavak 3. predlaže se promijeniti tako da glasi: „Javno visoko učilište, odnosno javni znanstveni institut samostalno raspolaže vlastitim prihodima u skladu s financijskim planom. Način trošenja vlastitih prihoda javno visoko učilište, odnosno javni znanstveni institut uređuje općim aktom.“ Obrazloženje: Protivno je financijskoj autonomiji sveučilišta da kriterije raspolaganja vlastitim prihodima ministar utvrđuje pravilnikom. Navedenu odredbu potrebno je stoga preinačiti ostavljajući samostalnost javnom visokom učilištu, odnosno javnom znanstvenom institutu da samo općim aktom uredi trošenje vlastitih prihoda. Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu s propisima kojima se uređuje izvršavanje državnog proračuna niti s uvođenjem novog modela institucionalnog financiranja kroz programske sporazume koji je planiran reformama u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti s ciljem podizanja istraživačkog i inovacijskog kapaciteta.
187 KRISTIAN VLAHOVIČEK ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 97. Stavak 3 izmijeniti da glasi: (3) Javno visoko učilište, odnosno javni znanstveni institut samostalno raspolaže vlastitim prihodima u skladu s financijskim planom i kriterijima raspolaganja. Kriterije raspolaganja vlastitim prihodima ministar utvrđuje pravilnikom. Način raspolaganja vlastitim prihodima javno visoko učilište, odnosno javni znanstveni institut uređuje općim aktom. Prihvaćen Članak 97. stavak 3. prijedloga Zakona će se doraditi.
188 KRISTIAN VLAHOVIČEK ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 97. Izmijeniti Visoko učilište sa Javni institut u drugoj rečenici stavka 2 da glasi: (2) Visoko učilište, namjenska sredstva troši u svrhu unaprjeđenja djelatnosti visokog obrazovanja i znanstvene odnosno umjetničke djelatnosti. Javni institut namjenska sredstva troši u svrhu unaprjeđenja znanstvene djelatnosti. Prihvaćen Članak 97. stavak 2. prijedloga Zakona će se doraditi.
189 KRISTIAN VLAHOVIČEK ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 97. Stavak 1 izmijeniti da glasi: (1) Sredstva iz državnog proračuna Republike Hrvatske doznačuju se javnom visokom učilištu, odnosno javnom znanstvenom institutu na temelju programskog ugovora kojeg javno visoko učilište odnosno javni institut sklapa s ministarstvom nadležnim za znanost i visoko obrazovanje. Ako se programski ugovor ne sklopi u rokovima propisanim uredbom iz članka 102. stavka 10. ovoga Zakona, javno visoko učilište, odnosno javni znanstveni institut financira se sredstvima iz državnog proračuna u skladu s člankom 103. ovoga Zakona. Nije prihvaćen Člankom 102. stavkom 3. prijedloga Zakona propisano je da programski ugovor zaključuje ministar s javnim visokim učilištem, odnosno javnim znanstvenim institutom.
190 Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 97. - Stavak 1. - Nije jasno što se u kontekstu ovog zakona smatra sredstvima iz državnog proračuna. Sukladno Zakonu o proračunu i namjenski i vlastiti prihodi smatraju se sredstvima državnog proračuna. Preciznije, trebalo bi govoriti o sredstvima općih prihoda i primitaka državnog proračuna. - Stavak 2. – Ispraviti nespretnost u drugoj rečenici, koja se u biti treba odnositi na trošenje namjenskih sredstava javnih znanstvenih instituta, a ne visokih učilišta (samo prva rečenica odnosi se na visoka učilišta). Stavak 2. propisuje da javna znanstvena i visokoškolska ustanova namjenska sredstva troši isključivo za svrhu unaprjeđenja djelatnosti ustanove, a za vlastite prihode u stavku 3. to ne kaže. Znači li to da se vlastiti prihodi mogu koristiti i za neke treće svrhe. Nije jasno koje bi to mogle biti? Za odražavanje rada ustanove, za investicije, za podjelu dobiti od ostvarenog projekta među njegovim sudionicima? Čini se da bi upravo vlastiti prihodi trebali služiti unaprjeđenju djelatnosti ustanove nakon podmirenja troškova (uključujući i troškove rada). To je potrebno propisati, a ne za koju se svrhu mogu koristiti namjenski prihodi, jer je to samorazumljivo. - Stavak 3. – Nije jasno na koji način ustanove raspolažu vlastitim prihodima. Stavak 2. ovog članka sugerira da su vlastiti prihodi sredstva čije trošenje visoka učilišta i javni instituti određuju samostalno u skladu s financijskim planom. Međutim, čl. 99. ističe da se financijski plan utvrđuje u pregovaračkom postupku koji prethodi sklapanju programskog ugovora. Stoga je nejasno da li su vlastiti prihodi dio tog pregovaračkog postupka ili nisu, ako ustanove njima raspolažu samostalno. Obavljanje temeljne djelatnosti ustanove ne smije ovisiti o vlastitim prihodima ustanove, no u okviru programskih ugovora, razvojne komponente, projekcije ovih prihoda trebaju biti uzete u obzir prilikom razmatranja ukupne financijske pozicije ustanove. Također, potrebno je preciznije istaknuti obvezu Ministarstva znanosti i obrazovanja da nadzire ostvarenje i trošenje svih namjenskih i vlastitih prihoda proračunskih korisnika u sustavu, te obvezu donošenja pravilnika o mjerilima i načinu korištenja nenamjenskih donacija i vlastitih prihoda s kojima moraju biti usklađeni svih pravilnici ustanova. Te obveze jasno proizlaze iz Zakona o proračunu. Nadalje, nije jasno koji bi to bili kriteriji koji će se urediti pravilnikom, kao niti to što je način trošenja. To bi trebalo definirati. Umjesto „načina“, veća je potreba ustanova da se konkretnije može urediti svrha trošenja vlastitih prihoda i pripadajuće omjere izdvajanja za te svrhe. Ako nije jasno što su to načini i kriteriji nije se moguće niti odrediti kome treba ostaviti ovlast propisivanja načina. Nužno je također unijeti da se vrste i načini isplate, opseg i mjerila za isplatu sredstava za plaćanje troškova rada u poslovima kojima se ostvaruju vlastiti prihodi regulira kolektivnim ugovorom. Djelomično prihvaćen Članak 97. stavak 2. i stavak 3. prijedloga Zakona će se doraditi.
191 Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 97. Stavak (3): Predlažemo brisanje rečenice „Kriterije raspolaganja vlastitim prihodima ministar utvrđuje pravilnikom“. Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu sa Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske.
192 Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 97. U stavku (2), druga se rečenica treba odnositi na institute. Prihvaćen Članak 97. stavak 2. prijedloga Zakona će se doraditi.
193 Sveučilište u Zagrebu Fakultet prometnih znanosti ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 97. U dijelu prijedloga Zakona koji regulira Financiranje javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta u članku 97 (2) nejasna je formulacija. Također, pod člankom 97(3) Otvara se pitanje na koji se način trošenjem vlastitih prihoda prema kriterijima Ministarstva ostvaruje akademska samouprava koja je definirana u članku 4(2) koji glasi: „Akademska samouprava obuhvaća: 1. utvrđivanje pravila studiranja i upisa studenata, 2. predlaganje, odnosno izbor čelnika te izbor nastavnika i 3. upravljanje financijskim i drugim resursima, u skladu s načelom javne odgovornosti, ovim Zakonom i drugim propisima? Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
194 Učiteljski fakultet u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 97. Potrebno je detaljnije pojasniti odnos kriterija koje donosi ministar s aktima fakulteta po pitanju kriterija raspolaganja vlastitim prihodima. (čl.97. st.3.) Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
195 Luka Perušić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 97. »st. 3: Kriterije raspolaganja vlastitim prihodima ministar utvrđuje pravilnikom.« - Nastavno na prethodni komentar, moralo bi se smatrati nedopustivim da bi jedna osoba na državnoj funkciji, čija je uloga očuvanje sustava u skladu sa zajednicom koja je tvori, mogla samostalno određivati ne samo znanstvena polja i matične odbore nego i kriterije raspolaganja prihodima za ugovore koje će sama osmišljati i odobravati. To je nešto što isključivo treba razmatrati i odlučivati struka i do ove je točke u pravilniku moć ministarske pozicije narasla apsolutno. Upravo je ovo jedno od stvari koja je oduzeta širem tijelu Nacionalnog vijeća i stručnjacima s njim povezanima i to očigledno s ciljem kontrole nad svim akademskim ustanovama u javnom prostoru. Štoviše, bitne informacije o tome kako bi se to provodilo ovdje nisu naznačene, nego samo najavljene kroz pisanje pravilnika, što cjelokupnu proceduru i kriterije čini arbitrarnim. To se niti može smatrati cjelovitim zakonskim rješenjem, niti rješenjem za dobrobit znanosti. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
196 Luka Perušić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 97. »(1) Sredstva iz državnog proračuna Republike Hrvatske doznačuju se javnom visokom učilištu, odnosno javnom znanstvenom institutu na temelju programskog ugovora.« - Ovaj koncept, zajedno s jako izraženom i arbitrarnom moći ministra pri tvorbi znanstvenih polja, kriterija financiranja i sadržaja ugovora, te vezano s idejom penalizacije iz članka 103. ovoga Prijedloga, u praksi znači mešetarsko pregovaranje s podređenošću institucije ministru, davanje prednosti komercijalnim proizvodima, te potencira stvaranje atmosfere neprijateljstva i služavništva. Programski ugovori imaju smisla kao prostor dodatnog financiranja za kakve dodatne programe, posebne projekte, no da je javna sveučilišta ovise o kontingenciji jednog Ministra – i to kao da članovi akademske zajednice i njihove obitelji nisu porezni obveznici – je potkopavanje javnog sustava autonomne i otvorene znanosti. Treba ovdje podsjetiti, da se guranje ovoga koncepta zasniva na tvrdnji o neefikasnosti sustava, koja se temelji na užasno loše metodologijski provedenom preliminarnom istraživanju danom u prvom dijelu Nacrta. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
197 Institut za etnologiju i folkloristiku ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 97. Smatramo da je u drugoj rečenici stavka 2. greška budući da se ponavlja ista formulacija iz prve rečenice, a pritom su iz odredbe ispušteni znanstveni instituti – predlažemo da se u drugu rečenicu umjesto visoko učilište navede znanstveni institut. Prihvaćen Članak 97. stavak 2. prijedloga Zakona će se doraditi.
198 Rudarsko-geološko-naftni fakultet ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 97. S obzirom da se u čl. 6. st. 2. Visoko učilište definira kao „Visoko učilište je sveučilište, fakultet, umjetnička akademija i veleučilište.“ nejasno je hoće li se programski ugovori sklapati i s fakultetima ili samo sa sveučilištem, odnosno ostaje podložno tumačenju koje može biti dvojako. Predlažemo da se to eksplicite definira kako ne bi bilo podložno dvojakom tumačenju. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
199 Prirodoslovno-matematički fakultet ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 97. Nacrt ne donosi jasna pravila sklapanja programskih ugovora na sveučilištima čije sastavnice imaju pravnu osobnost. Iz Nacrta nije jasno kada i u kojim okolnostima fakultet sklapa programski ugovor kao ni koji je odnos programskog ugovora fakulteta i programskog ugovora sveučilišta čiji je fakultet sastavnica s pravnom osobnošću. Omogućavanje sklapanja programskog ugovora za fakultete je sigurno pozitivno, ali odredbe treba jasnije napisati. Nacrt nepotrebno širi ovlasti ministra u pogledu uređivanja sustava znanosti i visokog obrazovanja. Predviđena ovlast ministra za određivanje kriterija raspolaganja vlastitim prihodima bi trebala ostati u sferi autonomije visokog učilišta s pravnom osobnošću. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
200 Zdravka Jelaska Marijan ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 97. Predlažem drugu rečenicu u Stavku 3 brisati. Nelogično je i nepravedno da o vlastitim prihodima javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta odlučuje ministar. To treba ostati u nadležnosti javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta. Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu sa Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske.
201 Sveučilište Jurja Dobrile u Puli ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 97. Predlažemo da se za doznačavanje sredstava iz državnog proračuna Republike Hrvatske postavi egzaktan rok doznake sredstava javnom visokom učilištu. Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu s propisima kojima se uređuje izvršavanje državnog proračuna.
202 Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 97. MUZA predlaže preformulaciju: (1) Sredstva iz državnog proračuna Republike Hrvatske doznačuju se javnom visokom učilištu, odnosno javnom znanstvenom institutu u cijelosti tijekom tekuće akademske godine na temelju programskog ugovora. MUZA predlaže drugu rečenicu u stavku (3) ukloniti: Kriterije raspolaganja vlastitim prihodima ministar utvrđuje pravilnikom. Ista je u suprotnosti s rečenicom koja joj prethodi odnosno s principom samostalnog raspolaganja vlastitim prihodima. Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu sa Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske.
203 HRVATSKI INSTITUT ZA POVIJEST ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 97. U stavku 2 ispušteni su znanstveni instituti, a dva puta navedena visoka učilišta, pa u drugoj rečenici valja zamijeniti „visoko učilište“ sa znanstveni institut. Stavak 3 valja izmijeniti, jer je nelogično i nepravedno da o vlastitim prihodima javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta odlučuje ministar. To treba ostati u nadležnosti javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta. Djelomično prihvaćen Članak 97. stavak 2. prijedloga Zakona će se doraditi. Stavak 3. prijedloga Zakona je u skladu sa Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske.
204 Institut za fiziku ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 97. Predlažemo da se u stavku 2. iza visoko učilište doda i javni znanstveni instituti namjenska sredstva troše u svrhu unaprjeđenja djelatnosti visokog obrazovanja i znanstvene odnosno umjetničke djelatnosti. Znanstveno vijeće Instituta za fiziku Prihvaćen Članak 97. stavak 2. prijedloga Zakona će se doraditi.
205 Davor Švaić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 97. Člankom 97. stavkom 1. normirano je Sredstva iz državnog proračuna Republike Hrvatske doznačuju se javnom visokom učilištu, odnosno javnom znanstvenom institutu na temelju programskog ugovora. Ako se programski ugovor ne sklopi u rokovima propisanim uredbom iz članka 102. stavka 9. ovoga Zakona, javno visoko učilište, odnosno javni znanstveni institut financira se sredstvima iz državnog proračuna u skladu s člankom 103. ovoga Zakona. Predlažemo da se za doznačavanje sredstava iz državnog proračuna Republike Hrvatske postavi egzaktan rok doznake sredstava javnom visokom učilištu. Kao primer u praksi navodimo kako je Akademiji dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu u ovoj akademskoj godini za zimski semestar doznačeno cca 10% sredstava. Prijedlog – plaće i materijalna prava zaposlenih za svaki mjesec, ostala osnovna proračunske sredstva 50% na početku svakog semestra. Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu s propisima kojima se uređuje izvršavanje državnog proračuna.
206 Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 97. Predlažemo da se uredi rok za doznačavanje sredstava; u ovoj akademskoj godini je za zimski semestar doznačeno cca 10% sredstava. Prijedlog – plaće i materijalna prava zaposlenih za svaki mjesec, ostala osnovna proračunske sredstva 50% na početku svakog semestra. Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu s propisima kojima se uređuje izvršavanje državnog proračuna.
207 Akademija dramske umjetnosti ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 97. Člankom 97. stavkom 1. normirano je Sredstva iz državnog proračuna Republike Hrvatske doznačuju se javnom visokom učilištu, odnosno javnom znanstvenom institutu na temelju programskog ugovora. Ako se programski ugovor ne sklopi u rokovima propisanim uredbom iz članka 102. stavka 9. ovoga Zakona, javno visoko učilište, odnosno javni znanstveni institut financira se sredstvima iz državnog proračuna u skladu s člankom 103. ovoga Zakona. Predlažemo da se za doznačavanje sredstava iz državnog proračuna Republike Hrvatske postavi egzaktan rok doznake sredstava javnom visokom učilištu. Kao primer u praksi navodimo kako je Akademiji dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu u ovoj akademskoj godini za zimski semestar doznačeno cca 10% sredstava. Prijedlog – plaće i materijalna prava zaposlenih za svaki mjesec, ostala osnovna proračunske sredstva 50% na početku svakog semestra. Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu s propisima kojima se uređuje izvršavanje državnog proračuna.
208 Metalurški fakultet ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 97. Predlažemo izmjenu stavka 2. kako slijedi: ''Javno visoko učilište, odnosno javni znanstveni institut samostalno raspolaže ostalim (vlastitim) prihodima u skladu s financijskom planom. Kriterije i način trošenja ostalih (vlastitih) prihoda javno visoko učilište, odnosno javni znanstveni institut propisuje općim aktom.'' Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu s propisima kojima se uređuje izvršavanje državnog proračuna.
209 Sveučilište u Dubrovniku ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 96. U članku 96. stavku 3. iza riječi „fondova“ predlaže se dodati riječi „i programa“. Prihvaćen Članak 96. stavak 3. točka 3. prijedloga Zakona će se doraditi.
210 Hrvatska udruga za znanstvenu komunikaciju - ZNAK ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 96. Financiranje znanstvenog izdavaštva se u nacrtu prijedloga novog Zakona ne spominje osim kao izvor vlastitih prihoda znanstvenih instituta i visokih učilišta. U važećem Zakonu čl. 108 je navedeno da se znanstveno izdavaštvo, znanstvene konferencije te znanstveno i znanstveno-stručne udruge financiraju iz proračunskih sredstava, što je u ovom nacrtu prijedloga u potpunosti izostavljeno. Izuzimanjem tih stavki iz nacrta prijedloga gubi se zakonska osnova za njihovo financiranje, što nije u skladu sa smjernicama razvoja otvorene znanosti u EU, posebice Akcijskog plana za dijamantni otvoreni pristup (https://eua.eu/news/845:eua-signs-action-plan-for-diamond-open-access.html). Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
211 Sveučilište u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 96. Članak 96. predlaže se promijeniti tako da glasi: Članak 96. Visoka učilišta i znanstveni instituti financiraju se iz: 1. sredstava Državnog proračuna Republike Hrvatske za financiranje djelatnosti visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta kojem je osnivač Republika Hrvatska 2. sredstava proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za financiranje djelatnosti visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta koje je osnivala jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave prije stupanja na snagu ovoga Zakona 3. sredstava osnivača za financiranje djelatnosti privatnog visokog učilišta, odnosno privatnog znanstvenog instituta. 4. školarine studenata i drugih naknada polaznika obrazovnih programa 5. sredstava Hrvatske zaklade za znanost, sveučilišnih i ostalih zaklada 6. sredstava europskih strukturnih i investicijskih fondova te drugih fondova i programa Europske unije 7. prihoda ostvarenih od znanstvenih, umjetničkih i stručnih projekata, elaborata, ekspertiza, nakladničke i drugih srodnih djelatnosti 8. prihoda od fondova, donacija i drugih odgovarajućih izvora financiranja obrazovne, znanstvene i umjetničke djelatnosti. 9. prihoda koja ostvaruju iz drugih izvora, odnosno obavljanjem tržišnih djelatnosti koje ne štete ostvarivanju osnovne misije niti narušavaju ugled, neovisnost i dostojanstvo visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta 10. ostalih izvora. Obrazloženje koje se primjenjuje na ovu situaciju dano je u komentaru na početak Sedmog dijela, Financiranje visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti (uz čl. 95.). Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu je s propisima kojima se uređuje planiranje, izrada, donošenje i izvršavanje proračuna.
212 Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 96. - Stavak 3. alineja 1.- Školarine se trenutno tretiraju kao vlastiti prihod i koriste se za najrazličitije namjene što u sustavu stvara motivaciju za povećanjem školarina. Sukladno čl. 52. Zakona o proračunu, namjenskim prihodima mogu se definirati prihodi za posebne namjene, čije se korištenje i namjena utvrđuju zakonom. Shodno tome, ovaj Zakon treba školarine studenata definirati kao prihode za posebne namjene koji se mogu koristiti isključivo za dodatno poboljšanje kvalitete nastave, uvjeta studiranja i za naknadu troškova održavanja nastave studenata koji plaćaju školarine. - Stavak 3., alineja 4: Odredbe treba uskladiti sa Zakonom o proračunu jer nije jasno govori li ova alineja o namjenskim ili vlastitim prihodima. Prihodi od pobrojanih aktivnosti smatraju se vlastitim prihodima, ako su ostvareni obavljanjem poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima te ako ih mogu obavljati i drugi pravni subjekti izvan općeg proračuna. U suprotnom riječ je o namjenskim prihodima. - Stavak 4. – Umjesto trenutne formulacije trebalo bi izravno samo napisati što to čini vlastite prihode, na isti način na koji su opisana sredstva osnivača i namjenski prihodi u prethodnim stavcima. Dakle sadržaj već dobrim dijelom postoji u predmetnom stavku 4., ali je bolje formulaciju uskladiti sa Zakonom o proračunu i izravno napisati da vlastite prihode čine „sredstva pribavljena iz drugih izvora, odnosno obavljanjem poslova za tržište i u tržišnim uvjetima, a koje mogu obavljati i drugi pravni subjekti izvan općeg proračuna te koji ne štete ostvarivanju osnovne misije niti narušavaju ugled, ekonomsku i akademsku neovisnost i dostojanstvo visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta.“ - Otvaraju se pitanja: kakve su posljedice nepoštivanja ovoga članka, odnosno je li ovaj članak deklaracija, instrukcija ili norma koja obavezuje. Kako osigurati njegovu primjenu? Ovom poglavlju o financiranju nedostaju krucijalni sadržaji nužni za odgovarajuće i transparentno funkcioniranje sustava. S obzirom da su primjedbe u ovoj raspravi organizirane na način da se unose prema člancima pa ono što nedostaje teško se može smjestiti uz neki konkretni članak, one motive i ona pitanja koje treba ugraditi u Zakon navesti ćemo na kraju poglavlja. Primljeno na znanje Članak 96. prijedloga Zakona je u skladu s propisima kojima se uređuje planiranje, izrada, donošenje i izvršavanje proračuna.
213 Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 96. Predlažemo da se u stavak (4) doda rečenica „Ostali (vlastiti) prihodi su svi oni koji nisu sredstva osnivača ili namjenski prihodi iz stavaka (1) i (2) ovoga članka.“ Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu je s propisima kojima se uređuje planiranje, izrada, donošenje i izvršavanje proračuna.
214 Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 96. Stavak (3): U točkama 2. i 3. se navode sredstva HRZZ-a te europskih fondova kao namjenska sredstva iako dio neizravnih troškova financiranih tim projektima se ne smatra namjenskim sredstvima već vlastitim sredstvima. Nadalje u točki (4) su navedene djelatnosti poput stručnih projekata koje treba smatrati vlastitim sredstvima. Predlažemo da se stavka (3) promijeni tako da glasi: „(3) Namjenske prihode visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta čine 1. školarine studenata i druge naknade polaznika obrazovnih programa, 2. sredstva za izravne troškove Hrvatske zaklade za znanost, sveučilišnih i ostalih zaklada, 3. sredstva za izravne troškove europskih strukturnih i investicijskih fondova te drugih fondova Europske unije,“ Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu je s propisima kojima se uređuje planiranje, izrada, donošenje i izvršavanje proračuna.
215 Sveučilište u Splitu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 96. Prihodi sveučilišta. Sveučilište u Splitu smatra esencijalnim zakonski zajamčiti punu financijsku autonomiju visokih učilišta (sveučilišta i sastavnica), u skladu s dosadašnjom praksom, odlukama Ustavnog suda i važećim propisima. Stoga se predlaže preformulirati članak 96. Nacrta zakona koji govori o izvorima financiranja visokih učilišta i vrstama prihoda kojima raspolažu. Naglasak pritom treba staviti na kategoriju vlastitih sredstava koji bi općenito trebao obuhvatiti sva raspoloživa sredstva osim onih koja se sveučilištu doznačuju iz državnog proračuna. Sintagma „namjenski prihodi/sredstva“ nema samo terminološki značaj, nego izaziva pravnu nesigurnost i negativne posljedice na poslovanje visokih učilišta u kontekstu primjene nekih drugih zakona – o državnom proračunu i izvršenju državnog proračuna, Temeljnog kolektivnog ugovora i sl. - pa je treba izbaciti iz Nacrta, odnosno zamijeniti sintagmom „vlastita sredstva/prihodi“. Tradicionalnu praksu izuzimanja akademskih institucija od obveze svakogodišnjeg vraćanja nepotrošenih sredstava u državni proračun, temeljenu na formalnoj odluci koja se svake godine opetovano ugrađuje u Zakon o izvršenju državnog proračuna, trebalo bi zakonski učiniti stalnom (najbolje u Zakonu o državnom proračunu) kako bi sveučilište s određenom (pravnom) sigurnošću uzmoglo ostvarivati svoju punu misiju, odnosno vršiti i one svoje legitimne zadaće koje nisu dotirane iz državnog proračuna. Time se, dakako, ne izbjegava obveza na namjensko i kontrolirano raspolaganje vlastitim sredstvima. U kontekstu financiranja valja upozoriti i na nedovoljnu preciznost u uređenju materije programskih ugovora u Nacrtu zakona. Iz predloženih formulacija, naime, nije jasno je li u zakonskoj namjeri sklapati programske ugovore samo sa sveučilištima ili/i njihovim sastavnicama. Primljeno na znanje Članak 96. prijedloga Zakona u skladu je s propisima kojima se uređuje planiranje, izrada, donošenje i izvršavanje proračuna.
216 Sveučilište Jurja Dobrile u Puli ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 96. U Nacrtu Zakona nije eksplicitno navedeno koliki se postotak Državnog proračuna mora odvojiti za financiranje znanosti i visokog školstva, nego se štoviše uvodi institut pregovaračkog postupka (čl. 98., st. 2, čl. 103, st. 2), čega nema u sadašnjem Zakonu. To je zaista neprihvatljivo jer uvodi nesigurnost u ishod takvih pregovora i pitam se što po tom pitanju rade nadležni sindikati. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
217 Agencija za mobilnost i programe Europske unije ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 96. Članak 96. nacrta prijedloga Zakona navodi izvore sredstava za financiranje visokih učilišta i znanstvenih instituta te stavak 3. točka 3. istoimenog članka kaže sljedeće: Članak 96. …… (3) Namjenske prihode visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta čine prihodi koji proizlaze iz obavljanja osnovne djelatnosti te s njome povezanih djelatnosti, a osobito: 1. školarine studenata i druge naknade polaznika obrazovnih programa 2. sredstva Hrvatske zaklade za znanost, sveučilišnih i ostalih zaklada 3. sredstva europskih strukturnih i investicijskih fondova te drugih fondova 4. prihodi ostvareni od znanstvenih, umjetničkih i stručnih projekata, elaborata, ekspertiza, nakladničke i drugih srodnih djelatnosti 5. prihodi od fondova, donacija i drugih odgovarajućih izvora financiranja obrazovne, znanstvene i umjetničke djelatnosti. U točki 3., kao namjenski prihodi visokog učilišta i znanstvenih instituta, navode se sredstva europskih strukturnih i investicijskih fondova te drugih fondova. Svakako pozdravljamo jasnije definiranje izvora namjenskih prihoda, no predlažemo da se u točki 3. dodaju i programi Europske unije s obzirom da znanstvene organizacije u Republici Hrvatskoj mogu svoje aktivnosti financirati iz čitavog niza za to dostupnih programa Europske unije (Obzor Europa, Erasmus+, LIFE, Justice program, Kreativna Europa i dr.), a ne samo iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, odnosno drugih fondova. Tako predlažemo da točka 3. predmetnog članka glasi: Članak 96. …… (3) Namjenske prihode visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta čine prihodi koji proizlaze iz obavljanja osnovne djelatnosti te s njome povezanih djelatnosti, a osobito: 1. školarine studenata i druge naknade polaznika obrazovnih programa 2. sredstva Hrvatske zaklade za znanost, sveučilišnih i ostalih zaklada 3. sredstva europskih strukturnih i investicijskih fondova te drugih fondova i programa Europske unije 4. prihodi ostvareni od znanstvenih, umjetničkih i stručnih projekata, elaborata, ekspertiza, nakladničke i drugih srodnih djelatnosti 5. prihodi od fondova, donacija i drugih odgovarajućih izvora financiranja obrazovne, znanstvene i umjetničke djelatnosti. Prihvaćen Članak 96. stavak 3. točka 3. prijedloga Zakona će se doraditi.
218 Prirodoslovno-matematički fakultet ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 96. Nacrt ne donosi jasna pravila sklapanja programskih ugovora na sveučilištima čije sastavnice imaju pravnu osobnost. Iz Nacrta nije jasno kada i u kojim okolnostima fakultet sklapa programski ugovor kao ni koji je odnos programskog ugovora fakulteta i programskog ugovora sveučilišta čiji je fakultet sastavnica s pravnom osobnošću. Omogućavanje sklapanja programskog ugovora za fakultete je sigurno pozitivno, ali odredbe treba jasnije napisati. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
219 Ekonomski institut, Zagreb ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 96. Predlažemo da se u članku 96. jasnije precizira razlika između namjenskih prihoda iz stavka 3. točke 4. i vlastitih prihoda iz stavka 4. Nije prihvaćen Predlagatelj je mišljenja da je norma jasna.
220 Institut za fiziku ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 96. Komentar se odnosi na čl. 96., 97., 98., 99., 100., 101., 102., 103.: Iako se iz navedenih članaka može zaključiti intencija predlagatelja ovim putem želimo ukazati kako su odredbe o financiranju nepotpune i nerazumljive, i podložene različitim tumačenjima. Obzirom se ovim odredbama u potpunosti mijenja redovito poslovanje znanstvenih organizacija, svakako predlažemo da se svaka pojedina komponenta financiranja jasnije definira, te da se u dijelu plaća zaposlenih zakonom propiše na koji način će se u tom dijelu ostvariti osnovna proračunska komponenta. U nastavku navodimo dio problema i nedoumica koje otvara trenutni zakonski prijedlog u dijelu s financiranjem koji nam se čine posebice važnima. Na koji način će znanstvena organizacija ostvariti pravo na sredstva kojima se financiraju plaće i materijalna prava? Da li temeljem dosadašnje sume plaća zaposlenih ili temeljem ukupno dostupne sume za plaće prema koeficijentima koje institut posjeduje, odnosno može koristiti? U cilju ozbiljnog financijskog pristupa jasnije odredbe za svaki model financiranja omogućile bi pravovremenu prilagodbu financijskog i svakog drugog dijela poslovanja znanstvenih organizacija. Dodatno, nije jasno na koji način su plaće i materijalna prava zaštićeni ovim načinom financiranja. U čl. 108 st (5) važećeg Zakona stoji: Minimalne plaće sudionika u znanosti i visokom obrazovanju utvrđuju se kolektivnim ugovorom u skladu sa zakonom. Predlažemo da se ta formulacija zadrži. Znanstveno vijeće Instituta za fiziku Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
221 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 96. Ostaviti odredbe o mjerama poticanja istraživanja i razvoja po uzoru na čl. 111a-f važećeg Zakona te u skladu s načelima jačanje suradnje akademskog i poslovnog sektora kao i poticanja inovacija i transfera znanja definiranima u NPOO. Nije prihvaćen Odredbe o mjerama poticanja istraživanja i razvoja predmet su propisa kojim se uređuju državne potpore, a ne ovog Zakona.
222 Hrvatsko knjižničarsko društvo ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 95. Predlaže se dodati novi članak nakon čl. 95. s nadnaslovom "Knjižnice", a tekst članka bi glasio: „Knjižnice iz sustava visokog obrazovanja i znanstvene i umjetničke djelatnosti obvezni su dio informacijske, obrazovne, nastavne, znanstvenoistraživačke, kulturne i javne djelatnosti." OBRAZLOŽENJE U Nacrtu prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti nije jasno istaknut položaj i status knjižnica, gdje se uloga knjižnice spominje samo u stavku 77. u kontekstu besplatnog korištenja građe knjižnice. S obzirom na opseg, važnost, složenost i ulogu knjižnica iz sustava visokog obrazovanja i znanosti, smatramo da bi se njezina uloga trebala više istaknuti jednim zajedničkim člankom kojim bi se jasno istaknuo njezin status na razini institucija. Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata jer je navedeno uređeno propisima kojima se uređuje knjižnična djelatnost.
223 Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 95. Komentar: uz elektroničku infrastrukturu (članak 95.) ovim je zakonom potrebno regulirati i informacijsku infrastrukturu koja se ne odnosi na sustave i aplikacije, nego primarno na informacijske izvore i usluge nužne za znanstveni i nastavni rad, a ostvaruje se kroz rad knjižnica u cjelovitom hrvatskom knjižničnom sustavu. Prijedlog novi članak koji se nastavlja na predloženi članak 95. Informacijska infrastruktura u visokom obrazovanju i znanosti Članak 96. (1) Informacijska infrastruktura u visokom obrazovanju i znanosti ustrojava se radi kvalitetne i djelotvorne uporabe informacijskih izvora i resursa te razvoja usluga za potrebe znanosti i visokog obrazovanja. (2) Informacijska infrastruktura uspostavlja se i razvija kroz knjižničnu djelatnost u skladu sa Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti te podzakonskim aktima i standardima za visokoškolske i znanstvene knjižnice koje donosi ministar znanosti. Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata jer je navedeno uređeno propisima kojima se uređuje knjižnična djelatnost.
224 Sveučilište u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 95. Budući da je u internetskom savjetovanja glava VII. i njezin naslov ponuđen kao nastavak članka 95. (koji pripada u VI. dio, Potpora visokom obrazovanju, znanstvenoj i umjetničkoj djelatnosti), osvrt na Sedmi dio zakona: Financiranje visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti, daje se ovdje, a sadržajno se odnosi na cijeli sedmi dio (čl. 96.-103.). Odredbe o financiranju su nepotpune, neprecizne, nadasve nedorečene i time podložne različitim i tumačenjima. Takvo zakonsko rješenje nije prihvatljivo. Nacrtom se u potpunosti mijenja način financiranja sustava znanosti i visokog obrazovanja, a Ministarstvo predloženim zakonskim rješenjima uvodi konfuziju, pravnu nesigurnost i ne samo da narušava, nego u potpunosti ukida financijsku autonomiju sveučilišta. Ovo je već vidljivo u definiranju izvora sredstava za financiranje visokih učilišta (čl. 96.), jer ona de facto gube vlastite prihode (skoro svi prihodi visokih učilišta i znanstvenih instituta su određeni kao sredstva osnivača ili namjenska sredstva). Navedeno nema samo puko terminološko značenje, nego će u kontekstu primjene zakona o državnom proračunu izazvati negativne posljedice na financijsko poslovanje visokih učilišta. Čak ni takvo drastično ograničavanje financijske autonomije sveučilišta nije dovoljno Ministarstvu, pa čl. 97. st. 3. određuje da ministar pravilnikom utvrđuje kriterije raspolaganja vlastitim prihodima. Drugim riječima, čak i o malom dijelu sredstava kojim bi visoka učilišta mogla samostalno raspolagati, ministar će odrediti način na koji se ona mogu koristiti. Predloženi način financiranja visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti u potpunosti ukida financijsku autonomiju sveučilišta, i stavlja ministra i politiku kao odlučujućeg faktora u upravljanju sveučilištem. Podređenost visokih učilišta Ministarstvu i političkoj vlasti očituje se i u zakonodavnom okviru za sklapanje programskih ugovora. Nacrt ne samo što ne donosi jasna pravila sklapanja programskih ugovora na sveučilištima čije sastavnice imaju pravnu osobnost, i ostavlja ovo pitanje otvoreno različitim tumačenjima, već u čl. 102. st. 10. određuje da sadržaj programskog ugovora, proračunsku formulu, pokazatelje i kriterije utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokove sklapanja programskog ugovora te kvalitativne i kvantitativne indikatore za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom Vlada Republike Hrvatske utvrđuje uredbom. Ni takvo duboko neodrživo rješenje koje omogućuje vladi da arbitrarno mijenja sve bitne elemente programskih ugovora i time dovede visoka učilišta u potpuno podređeni položaj prema Vladi i Ministarstvu nije dovoljno ovlaštenom predlagatelju zakona. Ide se i dalje od toga. Zbog toga Ministarstvo predlaže da ako se programski ugovor ne sklopi u rokovima propisanim uredbom, za sljedeću akademsku godinu doznačit će se 95 % osnovne proračunske komponente koja je ponuđena u pregovaračkom postupku. U biti, članak 103. programskom ugovoru uskraćuje svako obilježje ugovora, pa čak i disparitetnog ugovora ili ugovora s nepoštenim odredbama iz perspektive javnog sveučilišta. Riječ je o očiglednoj ucjeni u kojoj javno sveučilište mora sklopiti ugovor, a ne želi li ga sklopiti ili ga ne želi sklopiti pod određenim uvjetima koje diktira politička vlast, druga strana jednostavno može pričekati istek rokova, a javno sveučilište bit će snagom ovih odredaba penalizirano. To ostavlja i mogućnost zloraba i prisile, što negira samu bit autonomije sveučilišta, a to se ogleda u tome što ove norme sile sveučilište na sklapanje programskog ugovora, neovisno kakav je sadržajem i odgovara li mu, samo zato da ne bi podleglo penalizaciji. Konačno, kako bi u potpunosti osiguralo podređen položaj visokih učilišta, ministarstvo je i sredstva za plaće zaposlenih i njihovih materijalna prava obuhvatilo programskim ugovorima. Premda se radi o stavkama koje ne mogu biti podložne pregovorima, jer se plaće zaposlenih i njihova materijalna prava utvrđuju kolektivnim ugovorom u skladu sa zakonom, o njima bi također prema mišljenju Ministarstva trebalo pregovarati svake tri godine. Nejasno je o čemu bi visoka učilišta pregovarala s Ministarstvom glede plaća zaposlenih, ali jasno je da njihovim uvrštavanjem u programske ugovore prijetnja penalizacije postaje prijetnja financijskog opstojnosti institucija. Jer ako visoka učilišta na pristanu na diktat Ministarstva, 5 % smanjiti će se sredstva za plaće, i ona će se umanjivat za 5 % svake godine sve do sklapanja programskog ugovora. Umjesto da se odredilo da će se prilikom sklapanja programskih ugovora pregovarati o potrebama za zapošljavanje u trogodišnjim programskim razdobljima, gdje bi se na temelju dogovora definiralo zapošljavanje novih nastavnika, znanstvenika, suradnika te ostalog osoblja sukladno ciljevima programskih ugovora, te potrebama javnih učilišta i znanstvenih instituta, Ministarstvo je odlučilo u programske ugovore uključiti plaće svih zaposlenika, za koje je već dalo suglasnost o zapošljavanju, s jednim ciljem - kako bi u potpunosti osiguralo podređenost sveučilišta Ministarstvu. Umjesto da je Ministarstvo predložilo rješenja koja bi osigurala jačanje strateškog planiranja, izvrsnosti i financijske odgovornosti znanstvenih i visokoobrazovnih institucija, te transparentnost njihova poslovanja, cilj Ministarstva je da preko odredbi o financiranju visokih učilišta i znanstvenih instituta uspostavi potpunu kontrolu nad upravljanjem sveučilištem. Ovakva namjera jasno proizlazi iz niza odredbi ovog i drugih prijedloga nacrta zakona kojima se oduzimaju ovlasti, i to u potpuno stručnim pitanjima, Nacionalnom vijeću za Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj i drugim neovisnim tijelima, s ciljem da se sva moć nad sustavom koncentrira u Ministru kao političkom nositelju vlasti. Prenošenje osnivačkih prava na Ministarstvo, i time obezvrjeđivanje uloge Hrvatskog sabora, sastav sveučilišnog vijeća, te odredbe o financiranju u potpunosti razotkrivaju tu namjeru. Međutim, kako bi se uistinu osigurala potpuna kontrola nad sustavom znanosti i visokog obrazovanja, potrebno je oslabjeti položaj visokih učilišta , odnosno sveučilišta u pregovorima oko programskih ugovora. Zbog toga i neodređenost zakonskih normi glede postupka pregovaranja, i otvaranje mogućnosti da sastavnice pregovaraju o programskim ugovorima izravno s Ministarstvom mimo Sveučilišta. Navedenim se ne samo zadire u organizacijsku autonomiju Sveučilišta, već se de iure i de facto dezintegrira Sveučilište u jednom od najbitnijih područja, suprotno deklariranoj intenciji nacrta prijedloga da se stvori pravni i financijski okvir za organizacijsku i funkcionalnu integraciju sveučilišta, Ne samo što nacrt prijedloga razbija Sveučilište na pojedine sastavnice, već time i slabi položaj Sveučilišta i sastavnica u pregovaračkom procesu s Ministarstvom, te otvara mogućnost da Ministarstvo politikom divide et impera u potpunosti razjedini Sveučilište. Ovo će imati pogubne posljedice za Sveučilište u cjelini. Iz niza odredbi proizlazi kako je ovo i prikriveni cilj ovog nacrta prijedloga, jer slabljenjem Sveučilišta osigurava se neprikosnoveni položaj Ministra i Vlade kao apsolutnog upravljača cijelim sustavom. Predloženo zakonsko uređenje u suprotnosti je s ustavnim jamstvom autonomije, dosadašnjim zakonskim uređenjem, te odlukama Ustavnog suda. Stoga je nužno napraviti niz izmjena u nacrtu prijedloga zakona, posebno u pogledu financiranja sustava visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti, kako bi se osigurala organizacijska i financijska autonomija sveučilišta, ostvario pravni i financijski okvir za organizacijsku i funkcionalnu integraciju sveučilišta, te onemogućila politička kontrola nad sveučilištem. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
225 Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (Srce) ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 95. Predlaže se brisanje naslova i članka 95., te dodavanje novog naslova i članaka 95. i 95a. koji glase: Informacijska infrastruktura, informacijski sustavi i evidencije sustava visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti Članak 95. (1) Informacijska infrastruktura sustava visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti ustrojava se radi ostvarivanja ciljeva postavljenih pred sustavom visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti, zbog zadovoljavanja potreba subjekata koji djeluju u tom sustavu i osiguravanja kvalitetne i djelotvorne uporabe informacijskih i komunikacijskih tehnologija i informacijskih resursa unutar toga sustava. (2) Sastavnice informacijske infrastrukture su mrežni, računalni i spremišni sustavi, podatkovni centri, infrastruktura elektroničkih identiteta, informacijski sustavi i aplikacije, različite digitalne usluge, te informacije i podaci koji se prikupljaju i obrađuju, te se zajednički koriste na razini Republike Hrvatske. (3) Informacijska infrastruktura sustava visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti ustrojava se na razini Republike Hrvatske po načelima otvorenosti, transparentnosti i interoperabilnosti, te je dostupna svim visokim učilištima, znanstvenim institutima i drugim subjektima u sustavu visokog obrazovanja i znanstvene i umjetničke djelatnosti. (4) Informacijska infrastruktura i njezine sastavnice se grade i njima se upravlja na održiv i transparentan način, s učešćem predstavnika zajednice korisnika u upravljačkim tijelima. Informacijska infrastruktura i njezine sastavnice se grade kao otvorene infrastrukture u skladu s međunarodnim standardima i dobrim praksama i povezuju se s postojećim europskim i globalnim infrastrukturama. (5) Javne ustanove koje sudjeluju u razvoju i održavanju sastavnica informacijske infrastrukture sustava visokog obrazovanja i znanosti sastavni su dio toga sustava i upisuju se u upisnik organizacija u sustavu visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti u posebnoj kategoriji toga upisnika. (6) Razvoj i održavanje sastavnica informacijske infrastrukture koje se uspostavljaju i koriste na razini Republike Hrvatske, kao i rad infrastrukturnih ustanova financira se iz državnog proračuna Republike Hrvatske. (7) Načela, pravila funkcioniranja, upravljanje, financiranje i osiguravanje održivosti informacijske infrastrukture sustava visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti i njezinih sastavnica pravilnikom utvrđuje ministar. Članak 95a. (1) Ministarstvo uspostavlja i vodi središnji informacijski sustav evidencija u visokom obrazovanju i središnji informacijski sustav o znanstvenoj djelatnosti koji služe kao izvori autentičnih podataka u sustavu visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti i temelj su za informirano donošenje odluka i izvještavanje na razini Republike Hrvatske. (2) Upisnici propisani ovim Zakonom, a koji se odnose na visoko obrazovanje, znanstvenu i umjetničku djelatnost, temeljni su dio središnjih informacijskih sustava iz stavka (1) ovog članka. (3) Središnji informacijski sustavi iz stavka (1) ovog članka koriste se pri unutarnjem i vanjskom vrednovanju visokih učilišta i znanstvenih instituta, te u drugim postupcima koji se propisuju ovim Zakonom, a koji se odnose na visoko obrazovanje, znanstvenu i umjetničku djelatnost. (4) Podaci iz središnjih informacijskih sustava iz stavka (1) ovog članka trebaju biti dostupni u otvorenom pristupu po načelu "otvoreni koliko god je moguće, zatvoreni samo koliko je neophodno". (5) Visoka učilišta, znanstveni instituti i druge organizacije koje djeluju u sustavu visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti vode u elektroničkom obliku vlastite (lokalne) evidencije podataka, prikupljaju i obrađuju osobne i druge podatke u svrhu obavljanja obrazovne i znanstvene djelatnosti. (6) Evidencije iz stavka (5) ovog članka vode se u lokalnim informacijskim sustavima visokog učilišta, znanstvenog instituta ili druge organizacije ili u zajedničkim informacijskim sustavima, ukoliko takvi postoje. Pri tome vlasnik lokalnog ili zajedničkog informacijskog sustava iz ovog stavka osigurava interoperabilnost takvog sustava, uključujući mogućnost elektroničkog preuzimanja podataka iz tih informacijskih sustava u središnje informacijske sustave iz stavka (1) ovog članka. (7) Sadržaj i način korištenju informacijskih sustava iz stavka (1) ovog članka, vrste podataka, format podataka, obuhvat podataka, način unosa podataka, zaštitu osobnih podataka, osiguravanje vjerodostojnosti podataka te ostala pitanja važna za prikupljanje i analizu podataka na nacionalnoj razini pravilnikom utvrđuje ministar. OBRAZLOŽENJE: S ova dva članka predlaže se cjelovito uređenje pitanja vezanih uz informacijsku infrastrukturu (uključujući elektroničku, odnosno e-infrastrukturu) i sustava visokog obrazovanja i sustava znanosti, koju i treba planirati, graditi i koristiti kao jedinstvenu cjelovitu infrastrukturu. Dodatno se jednako cjelovito uređuje pitanja nacionalnih evidencija, odnosno središnjih informacijskih sustava visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti. Ustanovama iz sustava se nalaže vođenje lokalnih elektroničkih evidencija, bilo u vlastitim sustavima ili eventualnim zajedničkim sustavima (tipa ISVU, Dabar i sl.) uz obavezu interoperabilnosti tih sustava s nacionalnim evidencijama. Djelomično prihvaćen U članku 95. prijedloga Zakona izmijenit će se pojam elektronička infrastruktura u informacijski sustav i infrastruktura te će se dopuniti sastavnicama informacijske infrastrukture i omogućit će se njihovo povezivanje s europskim i globalnim infrastrukturama.
226 Luka Perušić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 95. »FINANCIRANJE VISOKOG OBRAZOVANJA I ZNANSTVENE DJELATNOSTI« - Iz zakona je potpuno izbačeno financiranje rada i proizvodnje znanstveno-stručnih udruga i društava te druge podržavajuće infrastrukture, što je devastirajuće za već prepoznat model otvorene i javno financirane hrvatske znanosti koja pritom izrazito ovisi o slobodnom radu neprofitnih državnih udruga, društava i organizacija. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
227 Fakultet organizacije i informatike ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 95. Članak 95. promijeniti u: (1) Informacijska infrastruktura sustava visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti ustrojava se radi kvalitetne i djelotvorne uporabe informacijskih i komunikacijskih tehnologija i informacijskih resursa za potrebe funkcioniranja i razvoja sustava visokoga obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti. (2) Informacijska infrastruktura sustava visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti ustrojava se na razini Republike Hrvatske na načelima otvorenosti, transparentnosti i interoperabilnosti te je dostupna svim visokim učilištima i znanstvenim institutima i omogućava otvoreno korištenje podataka koje sustav sadrži, u skladu s načelima otvorene znanosti. (3) Otvorena istraživačka infrastruktura omogućava provođenje istraživanja i umjetničkog stvaralaštva u skladu s načelima otvorene znanosti, a uključuje podatkovnu infrastrukturu za pohranu i upravljanje podacima, posebno digitalne repozitorije i arhive, informacijske sustave i baze podataka, napredne računalne sustave za obradu podataka, komunikacijske mreže, softver otvorenog koda, druge digitalne usluge, alate i komponente e-infrastrukture, kao i istraživačku opremu i skupove instrumenata otvoreno dostupnih istraživačkoj i umjetničkoj zajednici. Poseban dio otvorene istraživačke infrastrukture čine i sami podaci u otvorenom pristupu: podaci o sustavu znanosti i znanstvenoj djelatnosti, publikacije, istraživački podaci i drugi rezultati nastali kao rezultat istraživačke djelatnosti i umjetničkog stvaralaštva. (4) Otvorena istraživačka infrastruktura se izgrađuje i njome se upravlja na održiv i transparentan način, s učešćem predstavnika zajednice korisnika u upravljačkim tijelima. Hrvatska istraživačka infrastruktura se gradi u skladu s međunarodnim standardima i dobrim praksama, i uklapa u postojeće europske i globalne infrastrukture. (5) U cilju postizanja široke i jednake dostupnosti obrazovanja i unapređenja kvalitete obrazovnog procesa i ishoda obrazovanja, potiče se primjena načela otvorenog obrazovanja, posebno različitosti u načinima učenja i poučavanja, načinima stvaranja i dijeljenja znanja te uporaba i stvaranje otvorenih obrazovnih sadržaja. Djelomično prihvaćen U članku 95. prijedloga Zakona izmijenit će se pojam elektronička infrastruktura u informacijski sustav i infrastruktura te će se dopuniti sastavnicama informacijske infrastrukture.
228 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 95. Eksplicitno dati značaj i definirati okvir za otvorenu znanost, primjerice, u čl. 95. st. 1. iza riječi „znanstvene i umjetničke djelatnosti“ dodaje se „uključujući otvorenu istraživačku infrastrukturu i infrastrukturu za pohranu i upravljanje podacima na načelima otvorene znanosti (digitalne repozitorije, arhive, baze podataka i sl.)“. Nije prihvaćen Okvir za otvorenu znanost nalazi se u članku 2. stavku 4. prijedloga Zakona.
229 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 95. U čl. 95. uvrstiti i druge oblike znanstvene i tehnološke infrastrukture (cf. i NPOO). Nije prihvaćen Članak 95. prijedloga Zakona odnosi se na informacijsku infrastrukturu te će se dodati sastavnice informacijske infrastrukture.
230 Metalurški fakultet ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 95. Predlaže se unificiranje administrativne elektroničke programske potpore na razini sveučilišta ili Republike Hrvatske, odnosno nadležnog ministarstva. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
231 Stjepan Ćurčić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 94. Dodati da predstavnik predstavnik Zbora studenata veleučilišta Republike Hrvatske sudjeluje u radu, bez prava glasa. Studenti nisu neprijatelji nego partneri i najveći dionici u sustavu visokog obrazovanja te u svim, a posebno krovnim tijelima relevantnima za djelovanje tog sustava treba osigurati zastupljenost predstavnika studenata. Prihvaćen Članak 94. stavak 1. prijedloga Zakona će se dopuniti.
232 Neven Pintarić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 94. Hrvatski studentski zbor predlaže nadopunu stavka (1.): Predstavnik Zbora studenata veleučilišta Republike Hrvatske sudjeluje u radu Zbora veleučilišta bez prava glasa. Potrebno je osigurati zastupljenost studentskih predstavnika u svim tijelima ovog Zakona. U ime Hrvatskog studentskog zbora, Neven Pintarić Prihvaćen Članak 94. stavak 1. prijedloga Zakona će se dopuniti.
233 Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (Srce) ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 94. Predlaže se u članku 94., stavak (2), alineja 3. na kraj dodati tekst "formuliranih tako da se između ostalog potiče inovativnost, suradnja, dijeljenje, transparentnost i otvorenost kao doprinos modernom obrazovanju i otvorenoj znanosti." OBRAZLOŽENJE: Zakon treba potaknuti da se u kriterije vrednovanja uvode i načela koja su prisutna u modernim obrazovnim i istraživačkim sustavima, odnosno u europskom visokoškolskom i istraživačkom prostoru. Nije prihvaćen Predložena dopuna članka 94. stavka 2. točke 3. prijedloga Zakona nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata.
234 Luka Perušić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 94. »Elektronička infrastruktura sustava visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti« - Ovaj Prijedlog nema nikakvo rješenje za istraživačku i podatkovnu strukturu, što bi se trebalo smatrati glavnim indikatorom da će znanstvenici u sustavu imati još goru podršku od strane državnih struktura i da je Prijedlog u fundamentalnom smislu - tamo gdje je doista važan - bezidejan. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
235 Zdravka Jelaska Marijan ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 94. Podržavam prijedlog Hrvatskog instituta za povijest: Valja predvidjeti i Zbor javnih instituta u posebnom članku jer i znanstveni instituti prema nacrtu Zakona: predlažu članove Nacionalnog vijeća, predlažu članove matičnih odbora, predlažu Nacionalnom vijeću znanstvene i stručne elemente Nacionalnih sveučilišnih, znanstvenih i umjetničkih kriterija, daju preporuke za razvoj sustava znanosti i obavljaju druge poslove propisane ovim Zakonom i drugim propisima. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
236 HRVATSKI INSTITUT ZA POVIJEST ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 94. Valja predvidjeti i Zbor javnih instituta u posebnom članku jer i znanstveni instituti prema nacrtu Zakona: predlažu članove Nacionalnog vijeća, predlažu članove matičnih odbora, predlažu Nacionalnom vijeću znanstvene i stručne elemente Nacionalnih sveučilišnih, znanstvenih i umjetničkih kriterija, daju preporuke za razvoj sustava znanosti i obavljaju druge poslove propisane ovim Zakonom i drugim propisima. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
237 Fakultet organizacije i informatike ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 94. U članku 94. stavak 2. točka 3. na kraju dodati tekst "formulirane tako da se između ostalog potiče inovativnost, suradnja, dijeljenje, transparentnost i otvorenost kao doprinos otvorenoj znanosti i otvorenom obrazovanju," U podnaslovu "Elektronička infrastruktura sustava visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti" riječ "Elektronička" zamijeniti riječju "Informacijska". Djelomično prihvaćen Predložena dopuna članka 94. stavka 2. točke 3. prijedloga Zakona nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. U članku 95. prijedloga Zakona riječ elektronička zamijenit će se u informacijska.
238 INSTITUT DRUŠTVENIH ZNANOSTI IVO PILAR ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 94. Predlažemo da se u novi zakon u šestom dijelu koji se odnosi na potporu visokom obrazovanju, znanstvenoj i umjetničkoj djelatnosti uvede inačica rektorskom i veleučilišnom zboru koju će sačinjavati ravnatelji nacionalnih instituta. Točnije predlažemo da se ispred postojećeg članka 95 ugradi novi članak koji predviđa formiranje Zbora javnih instituta. Obrazloženje: Ako postoji Rektorski zbor, Zbor veleučilišta onda je opravdano da postoji i Zbor javnih instituta RH, odnosno neka inačica rektorskog i veleučilišnog zbora koja okuplja ravnatelje javnih instituta. Nije prihvaćen S obzirom na to da postoji ukupno 25 javnih znanstvenih instituta te da postoji nesrazmjer u veličini instituta, broju znanstvenika po institutu i znanstvenom području u kojem institut obavlja djelatnost mišljenja smo da u ovom trenu nije moguće formirati zbor javnih instituta.
239 Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 93.  Rektorski zbor RH ne mogu činiti privatna sveučilišta iz višestrukih razloga. Radi se o problematici javnih sveučilišta koja su počesto u konkurentskim odnosima s privatnima. Neprofitna orijentacija i javno dobro su temeljne vrijednosti javnog sveučilišta. Nadalje, značaj privatnih je nesrazmjeran javnim sveučilištima, profesionalna razina također, a osim toga malih privatnih sveučilišta može biti jako puno, što je posebni problem sastava i odlučivanja u Rektorskom zboru. Valja razumijevati različite uloge, a osobito motivacijske strukture privatnog i javnog visokog obrazovanja pa da se brzo shvati da to ne ide zajedno. Osim toga to je nerazumna promocija privatnog na račun javnoga. U nekim skandinavskim zemljama privatna sveučilišta nisu dopuštena, što ne zagovaramo, ali upozoravamo na razliku.  Neprihvatljivo je da sveučilište koje čini 60-70% kapaciteta hrvatskog visokoškolskog sustava ima isti broj glasova kao i svi ostali. Trebalo bi formirati ljestvicu broja glasova pri odlučivanju u Rektorskom zboru, a koja nije sasvim proporcionalna veličini sveučilišta, ali nije niti načelo jedno sveučilište jedan glas. Za uzor treba uzeti EU parlament u kojem Njemačka ima 20 puta više stanovnika od Hrvatske, ali nema toliko više glasova nego Hrvatska, ali ipak ima više. Postoje modeli.  Treba napisati da na prijedlog Ministarstva Rektorski zbog može sudjelovati u pregovorima za sklapanje kolektivnog ugovora, a ne da obavezno sudjeluje, jer moguće je da to Rektorski zbor ne želi, ili pak Ministarstvo to ne želi. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
240 Stjepan Ćurčić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 93. Dodati da predstavnik Hrvatskog studentskog zbora sudjeluje u radu Rektorskog zbora bez prava glasa. Studenti nisu neprijatelji nego partneri i najveći dionici u sustavu visokog obrazovanja te u svim, a posebno krovnim tijelima relevantnima za djelovanje tog sustava treba osigurati zastupljenost predstavnika studenata. Prihvaćen Članak 93. stavak 1. prijedloga Zakona će se dopuniti.
241 Sveučilište u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 93. U članku 93. stavak 1. predlaže se promijeniti treću rečenicu iz: „Predsjednika Rektorskog zbora članovi biraju natpolovičnom većinom glasova svih članova.“ u: „Status pojedinog sveučilišta u Rektorskom zboru, utjecaj njegova glasa i druga prava te obveze određuju se razmjerno broju osoba izabranih u znanstveno-nastavna zvanja na pojedinom sveučilištu.“ Sastav, struktura i glasovanje u Rektorskom zboru trebaju biti uređeni ili kao do sada ili, pak, alternativno kako se predlaže, ali uz pretpostavku da se pritom normativno uvaže stvarnosti glede veličine sveučilišta. Vrednovati doprinos sveučilišta per capita je samo nominalno ujednačavanje koje je u svojoj biti diskriminatorno jer ne uzima u obzir, primjerice, činjenicu da Sveučilište u Zagrebu ima više od 60 % svih studenata u Republici Hrvatskoj, dok je sa studentima specijalističkih i doktorskih studija taj udio još izrazitiji. Treba uvažiti stvarnost, a ne formalnom nominalnošću provoditi izjednačavanje koje to u biti nikako nije. Nije prihvaćen Predložena izmjena članka 93. stavka 1. prijedloga Zakona nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata.
242 Neven Pintarić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 93. Hrvatski studentski zbor predlaže nadopunu stavka (1.): Predstavnik Hrvatskog studentskog zbora sudjeluje u radu Rektorskog zbora bez prava glasa. Potrebno je osigurati zastupljenost studentskih predstavnika u svim tijelima ovog Zakona. U ime Hrvatskog studentskog zbora, Neven Pintarić Prihvaćen Članak 93. stavak 1. prijedloga Zakona će se dopuniti.
243 Heli Hajdić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 93. stavak 2. točka 3. članka 93. 3. donosi nacionalne sveučilišne kriterije za izbor nastavnika za ocjenu nastavne i stručne djelatnosti uz suglasnost Nacionalnog vijeća Obrazloženje Predložen je sastav Rektorskog zbora na način da u radu Rektorskog zbora sudjeluju ravnopravno predstavnici privatnih sveučilišta, s 2 predstavnika. Rektorski zbor ima sve ovlasti na razini predlagatelja, stoga je dodano da donosi nacionalne sveučilišne kriterije u pogledu nastavne i stručne djelatnosti i na taj način je izjednačeno nacionalno tijelo koje predstavlja sva sveučilišta s nacionalnim tijelom Zborom veleučilišta koje donosi nacionalne veleučilišne kriterije. Nije prihvaćen Predložena izmjena članka 93. stavka 2. točke 3. prijedloga Zakona nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata.
244 dipl. ing. Damir Stanzer ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 93. „Rektorski zbor Republike Hrvatske čine rektori svih sveučilišta u Republici Hrvatskoj.“ Trebalo bi preformulirati u: „Rektorski zbor Republike Hrvatske čine rektori svih javnih sveučilišta u Republici Hrvatskoj. U radu Rektorskog zbora sudjeluju predstavnik Zbora veleučilišta i predstavnik privatnih sveučilišta.“ S obzirom na uloge u članku 93/2 (posebno prve 4), moguće smanjenje broja javnih sveučilišta i povećanje broja privatnih moglo bi nakon prevladavanja privatnih u Rektorskom zboru dovesti do problematičnih utjecaja privatnih sveučilišta na sustav javnog visokog školstva. Nije prihvaćen Javna i privatna sveučilišta imaju ista prava i obveze, a razlikuju se samo prema načinu osnivanja. Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata.
245 Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 93. Stavak (1): U odnosu na trenutno važeći zakon, ovim prijedlogom se u stavku definira da Rektorski zbor čine rektori svih sveučilišta a ne samo javnih sveučilišta. Predlažemo da se ovaj stavak izmijeni tako da se doda riječ „javnih“ kako slijedi: „(1) Rektorski zbor Republike Hrvatske čine rektori svih javnih sveučilišta u Republici Hrvatskoj. U radu Rektorskog zbora sudjeluje predstavnik Zbora veleučilišta. Predsjednika Rektorskog zbora članovi biraju natpolovičnom većinom glasova svih članova.“ Nije prihvaćen Javna i privatna sveučilišta imaju ista prava i obveze, a razlikuju se samo prema načinu osnivanja. Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata.
246 Učiteljski fakultet u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 93. Čl. 93. st. 2. t.6. - prati i unaprjeđuje Bolonjski proces, predlaže se preformulirati (upotrijebljen je kolokvijalni izraz bez dostatno određenih značenja). Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
247 Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (Srce) ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 93. Predlaže se u članku 93., stavak (2), alineja 3. na kraj dodati tekst "formuliranih tako da se između ostalog potiče inovativnost, suradnja, dijeljenje, transparentnost i otvorenost kao doprinos modernom obrazovanju i otvorenoj znanosti." OBRAZLOŽENJE: Zakon treba potaknuti da se u kriterije vrednovanja uvode i načela koja su prisutna u modernim obrazovnim i istraživačkim sustavima, odnosno u europskom visokoškolskom i istraživačkom prostoru. Nije prihvaćen Predložena dopuna članka 93. stavka 2. točke 3. prijedloga Zakona nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata.
248 Luka Perušić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 93. »(1) Rektorski zbor Republike Hrvatske čine rektori svih sveučilišta u Republici Hrvatskoj.« - Ispušteno je »javnih«. Treba pisati: »Rektorski zbor Republike Hrvatske čine rektori svih javnih sveučilišta u Republici Hrvatskoj«. Sve drugo niti je u skladu s Ustavom Republike Hrvatske kao socijalnom državom, niti se privatna i javna visoka učilišta mogu tretirati jednako, s obzirom na to da privatno učilište osniva privatna osoba u komercijalne svrhe, a javno učilište država po volji naroda i ne uvijek u komercijalne svrhe. Zasigurno se radi o lapsusu, u protivnom nema jasnog razgraničenja privatnog i javnog sektora koji kategorijalno funkcioniraju drugačije i gdje na ovlasti koje se odnose na unutarnje uređenje javnih sveučilišta mogu utjecati privatke tvrtke. Posve je u redu, međutim, da se uvede sporedno savjetodavno i strateško tijelo svih rektora, kao i da postoji rektorski zbor privatnih učilišta koji će sami oblikovati, ali samo ako će sveučilišta smatrati da je to potrebno, a dosad o tome nije bilo iskaza. Nije prihvaćen Javna i privatna sveučilišta imaju ista prava i obveze, a razlikuju se samo prema načinu osnivanja. Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata.
249 Prirodoslovno-matematički fakultet ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 93. Nacrt ne donosi jasno razgraničenje javnog i privatnog sektora. Nacrtom je predviđeno da Rektorski zbor čine rektori svih sveučilišta u RH, kako javnih tako i privatnih. Samo po sebi to nije sporno, no budući da Rektorski zbor primjerice sudjeluje u donošenju minimalnih nacionalnih kriterija za izbor na radna mjesta na visokim učilištima i sklapanju kolektivnog ugovora, otvara se mogućnost utjecaja privatnog sektora na javni, i obratno, i potencijalni sukob interesa. Također, iz samog teksta nacrta se čini da će se sve odredbe vezane uz zaposlenike jednako primjenjivati na javna i privatna učilišta što je posve nevjerojatno s obzirom na odredbe iz članka 5. gdje bi se na sve postupke, osim zapošljavanja na slobodna radna mjesta, primjenjivale odredbe zakona o općem upravnom postupku. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
250 Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 93. MUZA predlaže nadopunu: (1) Čine rektori svih javnih sveučilišta… Nije prihvaćen Javna i privatna sveučilišta imaju ista prava i obveze, a razlikuju se samo prema načinu osnivanja. Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata.
251 Fakultet organizacije i informatike ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 93. U članku 93. stavak 2. točka 3. na kraju dodati tekst "formuliranih tako da se između ostalog potiče inovativnost, suradnja, dijeljenje, transparentnost i otvorenost kao doprinos otvorenoj znanosti i otvorenom obrazovanju," Nije prihvaćen Predložena dopuna članka 93. stavka 2. točke 3. prijedloga Zakona nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata.
252 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 93. Komentar Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci Predlažemo da se stavak 1. članka 93. izmijeni na sljedeći način: „Rektorski zbor Republike Hrvatske čine rektori svih sveučilišta u Republici Hrvatskoj. U radu Rektorskog zbora sudjeluje predstavnik Zbora veleučilišta. Predstavnik Hrvatskog studentskog zbora sudjeluje u radu Rektorskog zbora, bez prava glasa. Predsjednika Rektorskog zbora članovi biraju natpolovičnom većinom glasova svih članova." Prihvaćen Članak 93. stavak 1. prijedloga Zakona će se dopuniti.
253 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 93. U čl. 93. st. 1. iza riječi „čine rektori svih“ dodaje se „javnih“. Nije prihvaćen Javna i privatna sveučilišta imaju ista prava i obveze, a razlikuju se samo prema načinu osnivanja. Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata.
254 Luka Delak ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 93. Članak 93. stavak 1. Amandman: predlažemo da se stavak 1. članka 93. izmijeni na sljedeći način: „Rektorski zbor Republike Hrvatske čine rektori svih sveučilišta u Republici Hrvatskoj. U radu Rektorskog zbora sudjeluje predstavnik Zbora veleučilišta. Predstavnik Hrvatskog studentskog zbora sudjeluje u radu Rektorskog zbora, bez prava glasa. Predsjednika Rektorskog zbora članovi biraju natpolovičnom većinom glasova svih članova. - Luka Delak, predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci Prihvaćen Članak 93. stavak 1. prijedloga Zakona će se dopuniti.
255 Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 93. U stavku 1. predlažamo ispred riječi "sveučilišta" dodati riječ "javnih". Nije prihvaćen Javna i privatna sveučilišta imaju ista prava i obveze, a razlikuju se samo prema načinu osnivanja. Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata.
256 Metalurški fakultet ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 93. Smatramo kako Rektorski zbor Republike Hrvatske trebaju činiti samo rektori javnih sveučilišta. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
257 INSTITUT DRUŠTVENIH ZNANOSTI IVO PILAR ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 93. Predlažemo da se u novi zakon u šestom dijelu koji se odnosi na potporu visokom obrazovanju, znanstvenoj i umjetničkoj djelatnosti uvede inačica rektorskom i veleučilišnom zboru koju će sačinjavati ravnatelji nacionalnih instituta. Točnije predlažemo da se ispred postojećeg članka 95 ugradi novi članak koji predviđa formiranje Zbora javnih instituta. Obrazloženje: Ako postoji Rektorski zbor, Zbor veleučilišta onda je opravdano da postoji i Zbor javnih instituta RH, odnosno neka inačica rektorskog i veleučilišnog zbora koja okuplja ravnatelje javnih instituta. Nije prihvaćen S obzirom na to da postoji ukupno 25 javnih znanstvenih instituta te da postoji velika razlika u veličini instituta, broju znanstvenika po institutu i znanstvenom području u kojem institut obavlja djelatnost mišljenja smo da u ovom trenu nije moguće formirati zbor javnih instituta.
258 Ana Tkalac Verčič ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 92. Nužno je definirati kriterije kriterije znanstvene i/ili nastavne izvrsnosti za izbor članova Matičnih povjerenstava. Primljeno na znanje Predlagatelj Zakona smatra da kriterij kojim je propisano da se članovi matičnih odbora biraju iz reda redovitih profesora, redovitih profesora u trajnom zvanju, znanstvenih savjetnika i znanstvenih savjetnika u trajnom zvanju upućuje na kriterij izvrsnosti izbora.
259 Sveučilište u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 92. U članku 92. stavku 3. na kraju druge rečenice predlaže se dodati riječi: „članovi akademske zajednice i znanstvenici“, tako da ta rečenica glasi: „Kandidate za članove matičnih odbora predlažu Rektorski zbor Republike Hrvatske, sveučilišta, fakulteti, umjetničke akademije, javni znanstveni instituti, članovi akademske zajednice i znanstvenici.“ Krug ovlaštenih predlagatelja ne smije se iscrpljivati samo u pravnim osobama i time zanemarivati, pa i diskriminirati fizičke osobe – članove akademske zajednice i znanstvenike. Treba zadržati koncept postojećeg zakona u koji su kao ovlašteni predlagatelji uključene i fizičke osobe. Nije prihvaćen S ciljem prijave najizvrsnijih kandidata predlagatelj je mišljenja kako kandidate trebaju predlagati pravne, a ne fizičke osobe.
260 Sveučilište Jurja Dobrile u Puli ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 92. Zašto se prema st. 1 ovog članka smanjuje broj članova MO-a (s 11 na 9), a istovremeno se u znatnoj mjeri povećava obim posla MO-a kao što je: – učestalost saziva sjednica MO-a (jednom mjesečno umjesto svakih 60 dana, a da se ne uračunavaju ljetni i zimski praznici; v. gore čl. 90, st. 4); – preuzimanje djelokruga rada bivših Područnih odbora (v. čl. 90, st. 2, alineje 3, 4 i 5) – preuzimanje postupaka izbora u znanstveno-nastavna zvanja (v. gore čl. 40, 41, 43 i 90) i postupaka reizbora (v. čl. 42 i čl. 90, st. 2)? Je li prema st. 5 ovog članka Ministarstvo kompetentno da utvrđuje listu kandidata za članove MO-a s obzirom da: – za razliku od članova Nacionalnog vijeća nema djelatnike s adekvatnim znanstvenim i nastavno-znanstvenim zvanjima koji bi odlučivali o listama prijavljenih kandidata; – proizlazi kako će Ministarstvo Nacionalnom vijeću proslijediti listu u kojoj su i kandidati u nižim zvanjima od redovitog profesora i redovitog profesora u trajnom zvanju pa ima potrebu ovim stavkom “upozoriti” Nacionalno vijeće kako ipak treba voditi računa da većinu članova MO-a čine upravo “redoviti profesori i redoviti profesori u trajnom izboru”? – Štoviše, st. 1 ovog članka izrijekom je navedeno kako “Članovi matičnog odbora imenuju se na četiri godine iz reda redovitih profesora, redovitih profesora u trajnom izboru, znanstvenih savjetnika i znanstvenih savjetnika u trajnom izboru u odgovarajućem polju” pa je st. 5 u opreci s njim navodeći kako bi većina članova MO-a trebala biti u navedenim zvanjima Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
261 Rudarsko-geološko-naftni fakultet ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 92. (3) Do sada je pravo predlaganja imala znatno šira zajednica, uključujući udruge i pojedinačne znanstvenike. To rješenja smatramo znatno boljim, jer MO služe kao državna tijela kontrole sveučilišnih sastavnica koje provode izbore. Sam kontrolni mehanizam više ne postoji u toj mjeri ako oni koji provode prvi dio postupka predlažu i osobe u tijela koje te odluke potvrđuju. Njihovo pravo na predlaganje nije sporno, ali isključivo dodjeljivanje toga prava njima – jest. To je posebno važno i zbog prava koja proizlaze iz čl. 90, st. 3, crt. 3-5. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
262 Prirodoslovno-matematički fakultet ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 92. Nacrt ne predviđa nikakve kriterije znanstvene i/ili nastavne izvrsnosti za izbor članova matičnih odbora, što smatramo da je nužno unijeti. Primljeno na znanje Predlagatelj Zakona smatra da kriterij kojim je propisano da se članovi matičnih odbora biraju iz reda redovitih profesora, redovitih profesora u trajnom zvanju, znanstvenih savjetnika i znanstvenih savjetnika u trajnom zvanju upućuje na kriterij izvrsnosti izbora.
263 HRVATSKI INSTITUT ZA POVIJEST ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 92. stavak 5. – kod popisa osoba koje čine većinu članova MO su predviđeni samo profesori, a ispušteni su znanstveni savjetnici i znanstveni savjetnici u trajnom zvanju te ih valja dodati. Nije prihvaćen Stavak 5. upućuje o sastavu većine prilikom imenovanja članova matičnog odbora.
264 Ekonomski institut, Zagreb ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 92. U članku 92. predlaže se iza stavka 6. dodati novi stavak koji glasi: "U matični odbor odnosno matično povjerenstvo mogu biti izabrana najviše dva kandidata s iste institucije." Nije prihvaćen Visoka učilišta i znanstveni institutu razlikuju se po veličini, odnosno broju potencijalnih kandidata za članove matičnih odbora i matičnih povjerenstava iz odgovarajućih znanstvenih, umjetničkih, odnosno interdisciplinarnih polja te je predlagatelj mišljenja kako isto ne bi trebalo propisati zakonom, a s ciljem osnivanja tijela iz reda izvrsnih kandidata.
265 Davor Švaić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 92. Člankom 92. stavkom 5. normirano je: Listu kandidata za članove matičnih odbora utvrđuje Ministarstvo te je u roku 30 dana od dana završetka javnog poziva za predlaganje kandidata dostavlja Nacionalnom vijeću. Nacionalno vijeće imenuje članove matičnih odbora vodeći računa da većinu članova čine redoviti profesori i redoviti profesori u trajnom izboru. Što znači utvrđuje? Ministarstvo nije kvalificirano za to jer arbitrarno može skinuti nekog s liste. Primljeno na znanje Ministarstvo utvrđuje ispunjavaju li prijavljeni kandidati formalne uvjete javnog natječaja u odnosu na mogućnost uvrštavanja na listu.
266 Akademija dramske umjetnosti ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 92. Člankom 92. stavkom 5. normirano je: Listu kandidata za članove matičnih odbora utvrđuje Ministarstvo te je u roku 30 dana od dana završetka javnog poziva za predlaganje kandidata dostavlja Nacionalnom vijeću. Nacionalno vijeće imenuje članove matičnih odbora vodeći računa da većinu članova čine redoviti profesori i redoviti profesori u trajnom izboru. Što znači utvrđuje? Ministarstvo nije kvalificirano za to jer arbitrarno može skinuti nekog s liste. Primljeno na znanje Ministarstvo utvrđuje ispunjavaju li prijavljeni kandidati formalne uvjete javnog natječaja u odnosu na mogućnost uvrštavanja na listu.
267 Ivo Poljak ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 92. Poštovani, Vi iz INSTITUTA DRUŠTVENIH ZNANOSTI IVO PILAR očito komentirate pogrešan članak !? Neznanstvenim uvidom može se primjetiti da čl.4. nema isti sadržaj kao ovaj čl. 92. u istom prijedlogu Zakona o visokom obrazovanju koji je ovdje na javnoj raspravi-savjetovanju. Komentirate čl. 92., a isti ima 7 stavaka. Nije jasno što Vi točno resornom Ministarstvu predlažete . Članak 4. za kojeg navodite prijedlog nekakvog brisanja ima Vam 6 stavaka ,nalazi Vam se u drugom poglavlju vezanom za autonomiju sveučilišta, a ne u ovom poglavlju kojeg vi komentirate. Dr. Sc. predlagatelji sa DR.ZNAN.INSTITUTA I.P. valja ovdje nešto i ispraviti, IVO POLJAK Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
268 INSTITUT DRUŠTVENIH ZNANOSTI IVO PILAR ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 92. Predlažemo da se iz članka 4 izbriše restriktivna odredba da naslovni nastavnici/znanstvenici ne mogu biti članovi odbora i povjerenstava. Naime oni se biraju po istim kriterijima i ispunjavaju iste zahtjeve kao i nastavnici/znanstvenici na znanstveno-nastavnim radnim mjestima. Prihvaćen Članak 92. stavak 4. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
269 Luka Perušić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 91. »(1) Matično povjerenstvo osniva se prema znanstvenim područjima, odnosno za umjetničko područje. Broj matičnih povjerenstva, njihovu nadležnost za pojedina područja te način rada pravilnikom utvrđuje ministar.« - Moralo bi se smatrati nedopustivim da bi jedna osoba na državnoj funkciji, čija je uloga očuvanje sustava u skladu sa zajednicom koja je tvori, mogla samostalno određivati matične odbore i to imajući istovremeno moć određivanja znanstvenih područja, polja i grana. To je nešto što isključivo treba razmatrati i odlučivati struka. Upravo je ovo jedno od stvari koja je oduzeta širem tijelu Nacionalnog vijeća i stručnjacima s njim povezanima i to očigledno s ciljem kontrole nad krajobrazom postupaka izbora. Štoviše, bitne informacije o tome kako bi se to provodilo ovdje nisu naznačene, nego samo najavljene kroz pisanje pravilnika, što cjelokupnu proceduru i kriterije čini arbitrarnim. To se niti može smatrati cjelovitim zakonskim rješenjem, niti rješenjem za dobrobit znanosti. Primljeno na znanje Sukladno propisima koje uređuju sustav državne uprave podzakonske propise u pravilu donosi nadležni ministar za resorno područje.
270 RIT Croatia ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 91. Poštovani, u potpunosti podržavamo komentar kolege dr.sc. Damira Juge, prof. v. š., Predsjednika Vijeća veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske: Člankom 91. propisano je da „Matično povjerenstvo: …utvrđuje ispunjava li nastavnik, odnosno znanstvenik u postupku zapošljavanja na slobodno radno mjesto … Nacionalne veleučilišne kriterije….“ Iz predmetne odredbe proizlazi da se ispunjavanje uvjeta provodi samo kod zasnivanja radnog odnosa „u postupku zapošljavanja“, ali ne i kod angažiranja naslovnog nastavnika što je omogućeno Člankom 53. Predlažemo odredbu članka 91. proširiti na način da Matično povjerenstvo utvrđuje ispunjavanje uvjeta, osim u postupku zapošljavanja, i kod angažiranja naslovnih nastavnika. Radi usklađenosti postupka predlažemo istu dopunu u članku 90. u kojem je isto propisano za Matične odbore i postupke zapošljavanja na sveučilištu. S poštovanjem, RIT Croatia Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
271 Sveučilište Jurja Dobrile u Puli ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 91. Predlažemo da pravilnik ne propisuje ministar nego Nacionalno vijeće. Nije prihvaćen Sukladno propisima koje uređuju sustav državne uprave podzakonske propise u pravilu donosi nadležni ministar za resorno područje.
272 Davor Švaić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 91. Člankom 91. stavkom 1. normirano je Matično povjerenstvo osniva se prema znanstvenim područjima, odnosno za umjetničko područje. Broj matičnih povjerenstva, njihovu nadležnost za pojedina područja te način rada pravilnikom utvrđuje ministar. Predlažemo da pravilnik ne propisuje ministar nego Nacionalno vijeće. Nije prihvaćen Sukladno propisima koje uređuju sustav državne uprave podzakonske propise u pravilu donosi nadležni ministar za resorno područje.
273 Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 91. Uz stavak 1. Predlažemo da za donošenje pravilnika bude nadležno Nacionalno vijeće. Nije prihvaćen Sukladno propisima koje uređuju sustav državne uprave podzakonske propise u pravilu donosi nadležni ministar za resorno područje.
274 Akademija dramske umjetnosti ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 91. Člankom 91. stavkom 1. normirano je Matično povjerenstvo osniva se prema znanstvenim područjima, odnosno za umjetničko područje. Broj matičnih povjerenstva, njihovu nadležnost za pojedina područja te način rada pravilnikom utvrđuje ministar. Predlažemo da pravilnik ne propisuje ministar nego Nacionalno vijeće. Nije prihvaćen Sukladno propisima koje uređuju sustav državne uprave podzakonske propise u pravilu donosi nadležni ministar za resorno područje.
275 Damir Jugo ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 91. Poštovani, člankom 91. propisano je da „Matično povjerenstvo: …utvrđuje ispunjava li nastavnik, odnosno znanstvenik u postupku zapošljavanja na slobodno radno mjesto … Nacionalne veleučilišne kriterije….“ Iz predmetne odredbe proizlazi da se ispunjavanje uvjeta provodi samo kod zasnivanja radnog odnosa „u postupku zapošljavanja“, ali ne i kod angažiranja naslovnog nastavnika što je omogućeno Člankom 53. Predlažemo odredbu članka 91. proširiti na način da Matično povjerenstvo utvrđuje ispunjavanje uvjeta, osim u postupku zapošljavanja, i kod angažiranja naslovnih nastavnika. Radi usklađenosti postupka predlažemo istu dopunu u članku 90. u kojem je isto propisano za Matične odbore i postupke zapošljavanja na sveučilištu. S poštovanjem, dr. sc. Damir Jugo, prof. v. š. Predsjednik Vijeća veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske Prihvaćen Članak 91. stavak 2. točka 1. prijedloga Zakona dopunit će se.
276 INSTITUT DRUŠTVENIH ZNANOSTI IVO PILAR ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 91. U tekstu koji se odnosi na buduća (novo osmišljena) matična povjerenstva, a koja se tiču veleučilišta koji se bave stručnim radom, predlažemo da se izbriše „da se ta matična povjerenstva osnivaju prema znanstvenim područjima“ te da se umjesto toga osnivaju prema stručnim područjima (budući da se veleučilišta bave stručnim radom) Nije prihvaćen Ne postoje stručna područja. Pravilnik o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (NN 118/19) jasno određuje samo znanstvena i umjetnička područja
277 Sveučilište u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 90. U članku 90. stavku 1. riječ „ministar“ predlaže se zamijeniti riječima „Nacionalno vijeće“ tako da stavak glasi: „Matični odbor osniva se za jedno ili više znanstvenih, umjetničkih, odnosno interdisciplinarnih polja. Broj matičnih odbora, njihovu nadležnost za pojedina polja i način rada pravilnikom utvrđuje Nacionalno vijeće.“ Ta odredba još je jedna u nizu koja daje golema ovlaštenja ministru. Koji su razlozi da se politici prepušta da odlučuju o broju matičnih odbora, njihovoj nadležnosti za pojedina polja i načinu rada? Je li moguće da za ministra bude izabrana osoba bez stručnih kvalifikacija da odlučuje o npr. nadležnostima matičnih odbora za pojedina polja (dakako da je moguće, jer ministarsko mjesto ponajprije je političko)? Zar nije logično i opravdano da o ovim pitanjima odlučuje Nacionalno vijeće, koje se sastoji od 15 članova, od kojih su četiri znanstvena savjetnika ili znanstvena savjetnika u trajnom izboru, sedam redovitih profesora ili redovitih profesora u trajnom izboru, dva profesora stručnog studija ili profesora stručnog studija u trajnom izboru te dvije osobe iz područja poduzetništva? Sveučilište u Zagrebu smatra da je ideja o slabljenju stručnih, a jačanju političkih čimbenika koji uređuju stručna pitanja u sustavu znanosti i visokog obrazovanja pogrešna, štetna i protivna proklamiranim ciljevima predložene reforme. Nije prihvaćen Sukladno propisima koji uređuju sustav državne uprave podzakonske propise u pravilu donosi nadležni ministar za resorno područje.
278 Tomislav Krznar ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 90. U nacrtu Zakona predlaže se ukidanje postojećih područnih vijeća kao što se i uočava nedostatno objašnjena veza između Nacionalnog vijeća i matičnih odbora. Ovlasti koje su imala područna vijeća - na razini područja znanstvene djelatnosti, što je širi vidik o predloženih nadležnosti matičnih povjerenstava - prema trenutačnoj regulativi osiguravala su kvalitetniji rad u upravljanju znanstvenom infrastrukturom (kategorizacija časopisa, praćenje kvalitete rada časopisa i međunarodne vidljivosti itd.), sudjelovanjem u određivanju kriterija "uspona po akademskoj ljestvici", praćenjem sadržaja međunarodnih akademskih aktivnosti te omogućavanja boljeg uključivanja hrvatskih znanstvenih kapaciteta u međunarodni znanstveni prostor. Predložena rješenja u odnosu na trenutnu situaciju su "korak unatrag" budući da iz sadržajnih, strukturalnih i provedbenih razloga ne mogu osigurati potrebne uvjete za ravnomjeran razvoj znanstvenih istraživanja po znanstvenim područjima. Posebno složenu situaciju može se uočiti u području humanističkih znanosti uzevši u obzir posebnosti pripadajućih polja. Ukidanje područnih vijeća otvara prazninu u funkcionalnom sustavu, a predloženo rješenje ne daje uvide u potencijalno bolje situacije. Predlaže se očuvanje postojećih područnih vijeća. Izv. prof. dr. sc. Tomislav Krznar, član Područnog vijeća za humanističke znanosti, Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
279 Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (Srce) ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 90. Predlaže se u članku 90., stavak (2), alineja 3. na kraj dodati tekst "formuliranih tako da se između ostalog potiče inovativnost, suradnja, dijeljenje, transparentnost i otvorenost kao doprinos modernom obrazovanju i otvorenoj znanosti." OBRAZLOŽENJE: Zakon treba potaknuti da se u kriterije vrednovanja uvode i načela koja su prisutna u modernim obrazovnim i istraživačkim sustavima, odnosno u europskom visokoškolskom i istraživačkom prostoru. Nije prihvaćen Predložena dopuna članka 90. stavka 2. točke 3. prijedloga Zakona nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata.
280 Sveučilište Jurja Dobrile u Puli ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 90. Pored st. 2, alineje 1. i 2. ovog članka zaboravilo se na nastavnike/znanstvenike koji ispunjavaju navedene kriterije izbora u viša znanstvena zvanja, a za više radno mjesto matične im ustanove ne mogu osigurati ugovore o radu, ili na one znanstvenike koji su do sada imali pravo pokrenuti postupak izbora na vlastiti trošak (mahom onih koji nisu zaposleni u struci, a obranili su doktorske disertacije)? – Podrazumijeva li se da će MO-i provoditi svoj dio postupka izbora u zvanje (v. gore čl. 40, 41, 42, 43 i 90) i za one koji su zaposleni na visokim učilištima, a za koje vrijede uvjeti Rektorskog zbora – vraćamo li se na objedinjene znanstvene i znanstveno-nastavne provedbe postupaka izbora u zvanje? – Podrazumijeva li se da zbog st. 2 ovog članka i čl. 42 Odluka o minimalnim uvjetima radnih obveza za reizbor na znanstvena, znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna, nastavna i stručna radna mjesta te o obliku izvješća stručnog povjerenstva o radu zaposlenika u postupku reizbora (NN 24/2021-543) Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj neće niti stupiti na snagu 1. lipnja 2022. kako je njome propisano? Naime, Nacrtom ovog Zakona propisani su nešto drugačiji uvjeti i postupak reizbora od onih navedenih u toj Odluci. Predstavljaju li alineje 3, 4 i 5 stavka 2 ovog članka nove elemente djelokruga rada MO-a, odnosno one koje trenutno imaju Područni odbori (koji se očigledno ukidaju)? Primljeno na znanje Stavkom 3. člankom 110. prijedloga Zakona propisano je da nastavnik, znanstvenik i suradnik zadržava stečeno zvanje, a kriteriji za izbor na radno mjesto utvrdit će se Nacionalnim sveučilišnim, znanstvenim i umjetničkim kriterijima koje će donijeti Nacionalno vijeće. Prijelaznim i završnim odredbama prijedloga Zakona propisan je rok za donošenje i početak važenja Nacionalnih sveučilišnih, znanstvenih i umjetničkih kriterija.
281 Rudarsko-geološko-naftni fakultet ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 90. (4) Ovaj dio je suvišan, jer ispada da će Matični odbor određivati kvalitetu domaćih časopisa bez obzira na njihov rejting u bazi Scopus-u ili WoS-u. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
282 Rudarsko-geološko-naftni fakultet ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 90. (2). MO ovime preuzimaju ulogu područnih vijeća i senata, a gube svoju ulogu potvrde znanstvenih zvanja. Tko će odlučivati o znanstvenim zvanjima? Zašto se uhodani sustav mijenja, što se time dobiva? Ukidaju li se znanstvena zvanja? Ako su dosadašnja znanstvena zvanja ovim prijedlogom isključivo pretvorena u znanstvena radna mjesta, što je sa svim onim znanstvenim zvanjima dodijeljena do sada? Ona su trajna. Prema ovomu prijedlogu znanstveno-nastavna zvanja više ne zahtijevaju prethodni izbor u ekvivalentno znanstveno zvanje? Niti jedna od tih kategorija nije trajna osim završnoga zvanja? Sada su sva vezana za radno mjesto. Mogu li se oni ranije izabrani u znanstveno zvanje (ne radno mjesto) i dalje njime koristiti kao i stečenim pravima (recimo komentorstva, povjerenstva za ocjenu…)? Primljeno na znanje Sukladno članku 110. stavak 3. prijedloga Zakona nastavnik, znanstvenik i suradnik koji je znanstveno, znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno, nastavno, suradničko ili stručno zvanje izabran prije stupanja na snagu ovoga Zakona zadržava stečeno zvanje.
283 Sveučilište Jurja Dobrile u Puli ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 90. Člankom 90. stavkom 1. normirano je Matični odbor osniva se za jedno ili više znanstvenih, umjetničkih, odnosno interdisciplinarnih polja. Broj matičnih odbora, njihovu nadležnost za pojedina polja i način rada pravilnikom utvrđuje ministar. Predlažemo umjesto riječi pravilnikom utvrđuje ministar staviti: “Nacionalno vijeće propisuje svojim aktom.” U članku 90. stavku 2. alineji 3. predlažemo iza riječi znanstvene elemente dodati riječi:” i umjetničke”. U članku 90. stavku 2. alineji 4. predlažemo iza riječi znanstveno-nastavno dodati riječi: te odgovarajuću umjetničku djelatnost relevantnu za izbor na umjetničko-nastavno radno mjesto. Smatramo kako domaći znanstveni časopisi ne mogu biti kriterij za izbor u umjetničko-nastavno zvanje i na radno mjesto. Predlažemo da članak 90. stavak 2. alineja 4. glasi:” predlaže Nacionalnom vijeću: popis domaćih znanstvenih časopisa koji su kvalitetom izjednačeni s uglednim međunarodnim znanstvenim časopisima za pojedino znanstveno područje i polje, relevantnih za izbor na znanstveno-nastavno, znanstveno i nastavno radno mjesto na sveučilištu, fakultetu i znanstvenom institutu te odgovarajuću umjetničku djelatnost relevantnu za izbor na umjetničko-nastavno radno mjesto na umjetničkoj akademiji”. Djelomično prihvaćen Članak 90. stavak 2. točke 3. i 4. prijedloga Zakona dopunit će se. Sukladno propisima koji uređuju sustav državne uprave podzakonske propise u pravilu donosi nadležni ministar za resorno područje.
284 Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 90. MUZA predlaže nadopunu: 1. utvrđuje ispunjava li nastavnik, znanstvenik ili umjetnik u postupku izbora u zvanje te zapošljavanja na slobodno radno mjesto,… MUZA predlaže: 3. predlaže Nacionalnom vijeću znanstvene elemente Nacionalnih sveučilišnih, znanstvenih i umjetničkih kriterija MUZA predlaže izmjenu: 4. predlaže Nacionalnom vijeću popis domaćih znanstvenih časopisa te umjetničkih događanja relevantnih za izbor u znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno zvanje i radno mjesto na sveučilištu, fakultetu, umjetničkoj akademiji i znanstvenom institutu. Djelomično prihvaćen Prijedlogom Zakona ne propisuje se postupak izbora u zvanja. Članak 90. stavak 2. točke 3. i 4. prijedloga Zakona dopunit će se.
285 Ekonomski institut, Zagreb ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 90. Za članak 90. stavak 2. točka 4. predlaže se da se časopisi relevantni za izbor na znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno, znanstveno i nastavno radno mjesto na sveučilištu, fakultetu, umjetničkoj akademiji i znanstvenom institutu vrednuju po istim kriterijima kao u nacionalnom Pravilniku o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja, odnosno prema zastupljenosti u bazama podataka te da matični odbori nemaju obvezu kreiranja dodatnog popisa časopisa. S obzirom da se u nacionalnom Pravilniku o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja koriste relevantne baze podataka, popis časopisa nema smisla. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
286 Fakultet organizacije i informatike ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 90. U članku 90. stavak 2. točka 3. na kraju dodati tekst "formuliranih tako da se između ostalog potiče inovativnost, suradnja, dijeljenje, transparentnost i otvorenost kao doprinos otvorenoj znanosti i otvorenom obrazovanju,". Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
287 Fakultet organizacije i informatike ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 90. U članku 90. stavku 4. propisano je da Matični odbor odluke donosi na sjednicama. Sjednicu saziva i njome predsjeda predsjednik matičnog odbora. Sjednice matičnog odbora održavaju se jednom mjesečno. Sjednica matičnog odbora može se održati na daljinu korištenjem odgovarajućih audiovizualnih uređaja. Postavlja se pitanje treba li to uopće spominjati u Zakonu, odnosno zašto je u Zakonu bitno navesti da se sjednica smije održavati na daljinu. Naime, nigdje nije propisano da se bilo kakvi sastanci moraju održavati uživo. Isti komentar odnosi se i na članak 91. stavak 4. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
288 Davor Švaić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 90. Člankom 90. stavkom 1. normirano je Matični odbor osniva se za jedno ili više znanstvenih, umjetničkih, odnosno interdisciplinarnih polja. Broj matičnih odbora, njihovu nadležnost za pojedina polja i način rada pravilnikom utvrđuje ministar. Predlažemo umjesto riječi pravilnikom utvrđuje ministar staviti: “Nacionalno vijeće propisuje svojim aktom.” U članku 90. stavku 2. alineji 3. predlažemo iza riječi znanstvene elemente dodati riječi:” i umjetničke”. U članku 90. stavku 2. alineji 4. predlažemo iza riječi znanstveno-nastavno dodati riječi: te odgovarajuću umjetničku djelatnost relevantnu za izbor na umjetničko-nastavno radno mjesto. Smatramo kako domaći znanstveni časopisi ne mogu biti kriterij za izbor u umjetničko-nastavno zvanje i na radno mjesto. Predlažemo da članak 90. stavak 2. alineja 4. glasi:” predlaže Nacionalnom vijeću: popis domaćih znanstvenih časopisa koji su kvalitetom izjednačeni s uglednim međunarodnim znanstvenim časopisima za pojedino znanstveno područje i polje, relevantnih za izbor na znanstveno-nastavno, znanstveno i nastavno radno mjesto na sveučilištu, fakultetu i znanstvenom institutu te odgovarajuću umjetničku djelatnost relevantnu za izbor na umjetničko-nastavno radno mjesto na umjetničkoj akademiji”. Djelomično prihvaćen Članak 90. stavak 2. točke 3. i 4. prijedloga Zakona dopunit će se. Sukladno propisima koji uređuju sustav državne uprave podzakonske propise u pravilu donosi nadležni ministar za resorno područje.
289 Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 90. Uz stavak 1. Predlažemo nadležnost za donošenje pravilnika staviti Nacionalnom vijeću. Uz stavak 2. točka 3. Iza riječi „znanstvene“ predlažemo dodati riječ „ i umjetničke“. Uz stavak 2. točka 4. Domaći znanstveni časopisi ne mogu biti kriterij za izbor u umjetničko-nastavno zvanje i na radno mjesto. Predlažemo dodati umjetničkih časopisa i interdisciplinarnih časopisa koji spajaju znanost i umjetnost. Djelomično prihvaćen Članak 90. stavak 2. točke 3. i 4. prijedloga Zakona dopunit će se. Sukladno propisima koji uređuju sustav državne uprave podzakonske propise u pravilu donosi nadležni ministar za resorno područje.
290 Akademija dramske umjetnosti ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 90. Člankom 90. stavkom 1. normirano je Matični odbor osniva se za jedno ili više znanstvenih, umjetničkih, odnosno interdisciplinarnih polja. Broj matičnih odbora, njihovu nadležnost za pojedina polja i način rada pravilnikom utvrđuje ministar. Predlažemo umjesto riječi pravilnikom utvrđuje ministar staviti: “Nacionalno vijeće propisuje svojim aktom.” U članku 90. stavku 2. alineji 3. predlažemo iza riječi znanstvene elemente dodati riječi:” i umjetničke”. U članku 90. stavku 2. alineji 4. predlažemo iza riječi znanstveno-nastavno dodati riječi: te odgovarajuću umjetničku djelatnost relevantnu za izbor na umjetničko-nastavno radno mjesto. Smatramo kako domaći znanstveni časopisi ne mogu biti kriterij za izbor u umjetničko-nastavno zvanje i na radno mjesto. Predlažemo da članak 90. stavak 2. alineja 4. glasi:” predlaže Nacionalnom vijeću: popis domaćih znanstvenih časopisa koji su kvalitetom izjednačeni s uglednim međunarodnim znanstvenim časopisima za pojedino znanstveno područje i polje, relevantnih za izbor na znanstveno-nastavno, znanstveno i nastavno radno mjesto na sveučilištu, fakultetu i znanstvenom institutu te odgovarajuću umjetničku djelatnost relevantnu za izbor na umjetničko-nastavno radno mjesto na umjetničkoj akademiji”. Djelomično prihvaćen Članak 90. stavak 2. točke 3. i 4. prijedloga Zakona dopunit će se. Sukladno propisima koji uređuju sustav državne uprave podzakonske propise u pravilu donosi nadležni ministar za resorno područje.
291 Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 88.  U svijetu su ovakva tijela predviđena kao buffer tijela koja se formiraju od članova imenovanih od akademske zajednice i članova iz akademske zajednice i šire koje imenuje aktualna vlast. Ako je Ministarstvo odlučilo samo predlagati Saboru sve predstavnike, onda bi bilo barem poželjno prije izbora kandidata oglasiti kriterije po kojima će se vršiti izbor kako bi maksimalno objektiviziralo izbor ljudi prema kriteriju kompetentnosti u razumijevanju sustava, a ne prema kriteriju političke pripadnosti. Predlažemo da se ugradi takva obaveza Ministarstva. Primljeno na znanje Člankom 87. prijedloga Zakona propisano je iz kojih redova se biraju članovi Nacionalnog vijeća. Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata.
292 dipl. ing. Damir Stanzer ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 88. Nejasna je veza pojma „javni poziv“ iz ovog članka s prethodnim člankom u kojem su jasno navedeni konkretni predlagatelji kandidata. Znači li to da se nakon javnog poziva kandidati sami javljaju predlagateljima, ili je to javni poziv samim predlagateljima da sami predlože kandidate? Primljeno na znanje Javim pozivom pozivaju se predlagatelji da u propisanom roku predlože kandidate za članove Nacionalnog vijeća.
293 Davor Švaić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 88. Na kraju članak 88. stavka 3. predlažemo dodati rečenicu: „Članovi Nacionalnog vijeća, znanstvenih područnih vijeća mogu biti osobe izabrane u znanstveno-nastavna, a područno-umjetničkog vijeća osobe izabrane u umjetničko-nastavna zvanja.“ Nije prihvaćen Prijedlogom Zakona ne propisuje se formiranje znanstvenih područnih vijeća.
294 Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 88. Uz stavak 3: „Članovi Nacionalnog vijeća, znanstvenih područnih vijeća mogu biti osobe izabrane u znanstveno-nastavna, a područno-umjetničkog vijeća osobe izabrane u umjetničko-nastavna zvanja.“ Nije prihvaćen Prijedlogom Zakona ne propisuje se formiranje znanstvenih područnih vijeća.
295 Akademija dramske umjetnosti ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 88. Na kraju članak 88. stavka 3. predlažemo dodati rečenicu: „Članovi Nacionalnog vijeća, znanstvenih područnih vijeća mogu biti osobe izabrane u znanstveno-nastavna, a područno-umjetničkog vijeća osobe izabrane u umjetničko-nastavna zvanja.“ Nije prihvaćen Prijedlogom Zakona ne propisuje se formiranje znanstvenih područnih vijeća.
296 Ana Tkalac Verčič ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 87. Nužno je definirati kriterije kriterije znanstvene i/ili nastavne izvrsnosti za izbor članova Nacionalnog vijeća. Nije prihvaćen Predlagatelj Zakona smatra da kriterij kojim je propisano da se članovi Nacionalnog vijeća predlažu iz reda redovitih profesora, redovitih profesora u trajnom zvanju, znanstvenih savjetnika i znanstvenih savjetnika u trajnom zvanju upućuje na kriterij znanstvene i znanstveno-nastavne izvrsnosti kandidata.
297 Institut za filozofiju ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 87. Smatramo da bi uz riječi “sedam redovitih profesora ili redovitih profesora u trajnom izboru” trebalo dodati “(od kojih je najmanje jedan iz umjetničkog područja)”. Isto bi trebalo dodati u čl. 87. st. 4. Djelomično prihvaćen Članak 87. stavak 1. prijedloga Zakona dopunit će se na način da je najmanje jedan član iz umjetničkog područja.
298 Tomislav Stojanov ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 87. Postoji Rektorski zbor i Zbor veleučilišta, ali zašto ne postoji zbor koji bi objedinjavao javne znanstvene institute? Potreba za postojanjem tijela koje bi uskladilo rad mnogobrojnih javnih znanstvenih instituta jasno se vidi u članku 87. stavci 3 u kojoj se govori o predlaganju kandidata za članove Nacionalnog vijeća od strane javnih znanstvenih instituta. Dok s jedne strane Rektorski zbor i Zbor veleučilišta predlažu svoje kandidate, iza kojih stoje mnogobrojne procedure i višestruke razine akademskoga potvrđivanja (odsjek, fakultetsko vijeće, senat, rektorski zbor), javni znanstveni instituti mogu dobiti svoga kandidata u Nacionalnom vijeću na temelju samo jedne instancije – znanstvenoga vijeća, a koje u konačnici može predstavljati iznimno mali broj članova. Primljeno na znanje U Republici Hrvatskoj ima 25 javnih znanstvenih instituta različitih po veličini, broju znanstvenika i znanstvenom području u kojem institut obavlja djelatnost te je predlagatelj mišljenja da u ovom trenu nije moguće formirati zbor javnih znanstvenih instituta.
299 dipl. ing. Damir Stanzer ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 87. Predstavnici profesora sveučilišta čine 7 od 15 članova Nacionalnog vijeća, a predlaže ih Rektorski zbor. Ukoliko se Rektorski zbor formira od rektora svih sveučilišta (i javnih i privatnih), kako je navedeno u Članku 93., u doglednom periodu bi predstavnici javnih sveučilišta u Nacionalnom vijeću mogli spasti na vrlo malen broj. S obzirom i na ulogu definiranja kriterija, to bi moglo imati negativan utjecaj na kvalitetu. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
300 Marko Viskić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 87. Poštovani, Čl.87.st.1. trebao bi glasiti: "(1) Nacionalno vijeće sastoji se od 15 članova, od kojih su četiri znanstvena savjetnika ili znanstvena savjetnika u trajnom izboru, sedam redovitih profesora ili redovitih profesora u trajnom izboru, dva profesora stručnog studija ili profesora stručnog studija u trajnom izboru te dvije osobe iz područja poduzetništva. U radu Nacionalnog vijeća sudjeluje jedan predstavnik reprezentativnih sindikata u djelatnosti znanosti i visokog obrazovanja bez prava odlučivanja. U radu Nacionalnog vijeća sudjeluje jedan predstavnik suradnika zaposlenih na visokim ucilistima i znanstvenim instutima bez prava odlučivanja." Bilo bi u redu da su mladi znanstvenici i "novaci" upoznati s radom Nacionalnog vijeća i da pritom nemaju pravo odlučivanja. S poštovanjem dr.sc. Marko Viskić Nije prihvaćen Uzimajući u obzir zadaće Nacionalnog vijeća, predlagatelj je mišljenja da su u sastav Nacionalnog vijeća uključeni svi relevantni dionici sustava. Javnost će biti upoznata s radom Nacionalnog vijeća kroz objavu informacija o radu Nacionalnog vijeća na mrežnim stranicama te kroz izvješće o radu o kojem će se raspravljati u Hrvatskom saboru.
301 KRISTIAN VLAHOVIČEK ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 87. Članak 87. stavak 6. promijeniti na način da glasi: „Kandidate za članove Nacionalnog vijeća iz reda poduzetnika predlažu reprezentativne udruge poslodavaca.„ Prihvaćen Stavak 6. članka 87. prijedloga Zakona uredit će se na način da kandidate za članove iz reda poduzetnika predlažu reprezentativne udruge poslodavaca.
302 Prirodoslovno-matematički fakultet ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 87. Nacrt ne predviđa nikakve kriterije znanstvene i/ili nastavne izvrsnosti za izbor članova Nacionalnog vijeća, što smatramo da je nužno unijeti. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
303 Institut za razvoj obrazovanja ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 87. Budući da je u članku 2. ovog Nacrta prijedloga Zakona navedeno da se visoko obrazovanje temelji na „otvorenosti visokih učilišta prema javnosti, građanima i lokalnoj zajednici“ te na „interakciji s društvenom zajednicom“, smatramo važnim da predstavnici organizacija civilnog društva koji djeluju u području visokog obrazovanja i znanosti imaju pravo sudjelovati u radu Nacionalnog vijeća. Predlažemo uvesti promjene u stavku (1) koji sada glasi: (1) Nacionalno vijeće sastoji se od 17 članova, od kojih su četiri znanstvena savjetnika ili znanstvena savjetnika u trajnom izboru, sedam redovitih profesora ili redovitih profesora u trajnom izboru, dva profesora stručnog studija ili profesora stručnog studija u trajnom izboru, dvije osobe iz područja poduzetništva te "dvije osobe iz organizacija civilnog društva u djelatnosti znanosti i visokog obrazovanja". U radu Nacionalnog vijeća sudjeluje jedan predstavnik reprezentativnih sindikata u djelatnosti znanosti i visokog obrazovanja bez prava odlučivanja. Iz istog razloga predlažemo uvrstiti novi stavak o kandidatima koji glasi: "Kandidate za članove Nacionalnog vijeća iz reda organizacija civilnog društva predlaže Savjet za razvoj civilnog društva Vlade RH." Nije prihvaćen Uzimajući u obzir zadaće Nacionalnog vijeća, predlagatelj je mišljenja da su u sastav Nacionalnog vijeća uključeni svi relevantni dionici sustava.
304 Sveučilište Jurja Dobrile u Puli ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 87. Predlažemo u članku 87. stavku 1. iza riječi sedam redovitih profesora ili redovitih profesora u trajnom izboru dodati riječi: “od kojih su dvoje u umjetničko-nastavnom zvanju.” Djelomično prihvaćen Članak 87. stavak 1. prijedloga Zakona dopunit će se na način da je najmanje jedan član iz umjetničkog područja.
305 Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 87. MUZA predlaže nadopunu: (1)…sedam redovitih profesora ili redovitih profesora u trajnom izboru od kojih je najmanje dva u umjetničko-nastavnom zvanju, dva profesora stručnog studija… Djelomično prihvaćen Članak 87. stavak 1. prijedloga Zakona dopunit će se na način da je najmanje jedan član iz umjetničkog područja.
306 HGK ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 87. Vezano za članak 87. ovog Nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, Hrvatska gospodarska komora iznosi sljedeće: Člankom 11. trenutno važećega Zakona utvrđen je način imenovanja članova Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj te je stavcima 1. i 3 propisano sljedeće: „(1) Članove Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj i njihove predsjednike imenuje Hrvatski sabor na prijedlog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora, vodeći računa o zastupljenosti predstavnika iz područja znanosti i umjetnosti te regija i o zastupljenosti znanstvenika iz gospodarstva. (3) Kandidate za članove i predsjednika Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj utvrđuje Vlada Republike Hrvatske na temelju prijedloga koje podnose znanstveni instituti, Rektorski zbor, sveučilišni senati, Vijeće veleučilišta i visokih škola, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatska gospodarska komora, udruge poslodavaca, sindikati u znanosti te znanstvenici i članovi akademske zajednice na temelju javno objavljenog poziva za predlaganje kandidata.“ Predloženim Nacrtom prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, Hrvatska gospodarska komora izostavljena je kao tijelo koje podnosi prijedlog za kandidate i članove Nacionalnog vijeća, a umjesto dosadašnjih subjekata, člankom 87. stavkom 6., kao jedino tijelo koje je ovlašteno predlagati kandidate predviđena je Hrvatska udruga poslodavaca. Želimo skrenuti pažnju kako je zakonodavac kao jednu od temeljnih zadaća Hrvatske gospodarske komore utvrdio sudjelovanje u poticanju sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja radne snage u gospodarstvu, inovacije znanja radne snage u gospodarstvu, cjeloživotnog učenja i mobilnosti, čime Hrvatska gospodarska komora predstavlja jedino reprezentativno tijelo za zastupanje interesa gospodarstva u smislu Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. Hrvatska gospodarska komora najveća je poslovna mreža Republike Hrvatske koja promiče interese svojih članova, osnažuje kapacitete domaćih poduzetnika te podiže konkurentnost čitavoga gospodarstva, a do ovoga je trenutka uspješno opravdala ulogu posrednika između poduzetnika – poslodavaca i obrazovne zajednice. Tim više imajući u vidu da sveučilišta i znanstveni instituti svoje zadaće ostvaruju u skladu s potrebama zajednice u kojoj djeluju, a Hrvatska gospodarska komora uspješno osluškuje poduzetničku klimu te kanalizira interese poslodavaca prema nadležnim tijelima i time doprinosi razvoju znanstvenog, umjetničkog i razvojnog istraživanja, ostvarivanja znanstvenih programa od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku i stručnog rada. Slijedom navedenog, predlažemo da Hrvatska gospodarska komora i nadalje ostane tijelo koje podnosi prijedlog za kandidate i članove Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, na način kako to predviđa važeći Zakon. Okolnosti koje bi zahtijevale izmjenu dosadašnjeg postupka imenovanja kandidata i članova, se nisu promijenile, te time ne postoji opravdani razlog za izmjenu zakonskog uređenja sudjelovanja i zastupanja gospodarstva u Nacionalnom vijeću za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, te u Sveučilišnom vijeću. Istodobno, razlog promjene načina predlaganja kandidata za članove, nije vidljiv iz obrazloženja prijedloga odnosno ne postoji obrazloženje koje bi sadržavalo razloge za izmjenom dosadašnjeg uređenja ili utvrđivalo postojanje promijenjenih okolnosti. Slijedom navedenog, predlažemo izmjenu stavka 6. članka 87. Nacrta na način da isti sada glasi: „(6) Kandidate za članove Nacionalnog vijeća iz reda poduzetnika predlaže Hrvatska gospodarska komora.“ Djelomično prihvaćen Stavak 6. članka 87. prijedloga Zakona uredit će se na način da kandidate za članove iz reda poduzetnika predlažu reprezentativne udruge poslodavaca.
307 Davor Švaić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 87. Člankom 87. stavkom 1. normirano je: Nacionalno vijeće sastoji se od 15 članova, od kojih su četiri znanstvena savjetnika ili znanstvena savjetnika u trajnom izboru, sedam redovitih profesora ili redovitih profesora u trajnom izboru, dva profesora stručnog studija ili profesora stručnog studija u trajnom izboru te dvije osobe iz područja poduzetništva. U radu Nacionalnog vijeća sudjeluje jedan predstavnik reprezentativnih sindikata u djelatnosti znanosti i visokog obrazovanja bez prava odlučivanja. Predlažemo iza riječi sedam redovitih profesora ili redovitih profesora u trajnom izboru dodati riječi: “od kojih je jedan u umjetničko-nastavnom zvanju.” Prihvaćen Članak 87. stavak 1. prijedloga Zakona dopunit će se na način da je najmanje jedan član iz umjetničkog područja.
308 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 87. U čl. 87. st. 4. definirati kriterije za članstvo u Nacionalnom vijeću po uzoru na čl. 9. st. 2. važećeg Zakona. Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata.
309 Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 87. Predlažemo iza riječi "sedam redovitih profesora" dodati riječi "od kojih najmanje dvoje u umjetničko-nastavnom zvanju". Djelomično prihvaćen Članak 87. stavak 1. prijedloga Zakona dopunit će se na način da je najmanje jedan član iz umjetničkog područja.
310 Akademija dramske umjetnosti ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 87. Člankom 87. stavkom 1. normirano je: Nacionalno vijeće sastoji se od 15 članova, od kojih su četiri znanstvena savjetnika ili znanstvena savjetnika u trajnom izboru, sedam redovitih profesora ili redovitih profesora u trajnom izboru, dva profesora stručnog studija ili profesora stručnog studija u trajnom izboru te dvije osobe iz područja poduzetništva. U radu Nacionalnog vijeća sudjeluje jedan predstavnik reprezentativnih sindikata u djelatnosti znanosti i visokog obrazovanja bez prava odlučivanja. Predlažemo iza riječi sedam redovitih profesora ili redovitih profesora u trajnom izboru dodati riječi: “od kojih je jedan u umjetničko-nastavnom zvanju.” Prihvaćen Članak 87. stavak 1. prijedloga Zakona dopunit će se na način da je najmanje jedan član iz umjetničkog područja.
311 Miroslav Policki ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 87. Predlažem promjenu teksta stavka 6. u sljedeće: "(6) Kandidate za članove Nacionalnog vijeća iz reda poduzetnika predlažu reprezentativne udruge poslodavaca više razine za sudjelovanje u tripartitnim tijelima na nacionalnoj razini." Obrazloženje: smatram da je neprimjereno da zakon daje posebna prava određenoj udruzi koju nije osnovala država budući da se time sve ostale udruge stavljaju u nejednak i nepovoljan položaj. Također, trenutni tekst navedenog stavka onemogućava drugim zainteresiranim udrugama poslodavaca mogućnost sudjelovanja u radu Nacionalnog vijeća. Predložena promjena omogućava bilo kojoj relevantnoj udruzi (prema Zakonu o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata; NN 93/14, 26/15) predlaganje kandidata za članove Nacionalnog vijeća iz reda poduzetnika. Djelomično prihvaćen Stavak 6. članka 87. prijedloga Zakona uredit će se na način da kandidate za članove iz reda poduzetnika predlažu reprezentativne udruge poslodavaca.
312 Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 86.  Kao što smo već istaknuli u komentaru na čl. 42., smatramo kako bi Nacionalno vijeće trebalo donositi i kriterije za reizbor nastavnika, odnosno znanstvenika, a ne da isti budu definirani ovim Zakonom kao polovina Nacionalnih sveučilišnih, znanstvenih i umjetničkih kriterija. Na taj način bi moglo kriterije za reizbor prilagoditi težini pojedinih Nacionalnih kriterija za izbor i mogućnostima njihova ispunjenja, vodeći pritom računa o specifičnostima pojedinih znanstvenih područja i polja.  Predlažemo da se NV ima ovlast donošenja izbornih uvjeta za brže napredovanje ili preskakanje radnih mjesta za najuspješnije.  U stavku 1 u točki 3 bi trebalo propisati da NV može davati mišljenja općenito o aktima strateškog planiranja RH iz rakursa znanosti i visokog obrazovanja, a ne samo na one akte koji se odnose na obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja i znanosti. Nije prihvaćen Navedeno će biti uređeno Nacionalnim sveučilišnim, znanstvenim i umjetničkim kriterijima. Predlagatelj je mišljenja kako nema potrebe dopuniti članak 86. stavak 1. točku 3. prijedloga Zakona jer je predložena formulacija jasnija.
313 Institut za filozofiju ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 86. Ako je Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj nadležno i za umjetničku djelatnost (vidi čl. 86. st. 1. al. 1, 2, 3, 6, 9, 11), onda mu treba promijeniti naziv u “Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje, znanost, umjetnost i tehnološki razvoj”. St. 1. al. 7. “donosi minimalna etička načela” je problematično (usp. čl. 55.). Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
314 Sveučilište u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 86. Predlaže se zadržavanje rješenja iz važećeg zakona prema kojemu je Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj najviše stručno tijelo koje se brine za razvitak i kvalitetu cjelokupne znanstvene djelatnosti i sustava znanosti, visokog obrazovanja i tehnološkog razvoja u Republici Hrvatskoj. Prijedlog nacrta degradira Nacionalno vijeće i oduzima mu niz ovlasti. Umjesto da se zadržala važnost i uloga ovog krovnog nacionalnog tijela koje bi trebalo skrbiti za razvitak i kvalitetu cjelokupne znanstvene djelatnosti i sustava znanosti, Ministarstvo je odlučilo oslabiti ovo tijelo i niz njegovih ovlasti prenijeti na političku instancu – ministra, iako se njima uređuju potpuno stručna pitanja. Administrativne poslove za Nacionalno vijeće ovim se Nacrtom predlaže prebaciti s Agencije za znanost i visoko obrazovanje (kako je u aktualnom zakonu) izravno na Ministarstvo, iako je Ustavni sud Republike Hrvatske u točki 4.2.1. Odluke broj U-II-1304/2013 od 16. srpnja 2013. (Narodne novine, broj 99/13, https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2013_07_99_2258.html) već utvrdio da je Nacionalno vijeće: - „tijelo posebne vrste koje je odgovorno Hrvatskomu saboru i ne spada među upravna tijela i organizacije pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta“ - „neovisno saborsko tijelo“ - „stručno tijelo Hrvatskoga sabora od posebnoga značenja“ - „tijelo javne vlasti“. Stoga takva etatizacija Nacionalnog vijeća nije prihvatljiva. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
315 dipl. ing. Damir Stanzer ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 86. „daje mišljenje o potrebi osnivanja novog javnog visokog učilišta, odnosno javnog znanstvenog instituta“ Potrebno je dodati „i privatnog“ ili brisati "javnog". Nije prihvaćen Predlagatelj Zakona je mišljenja da Nacionalno vijeće može dati mišljenje o potrebi osnivanja samo javnih visokih učilišta, odnosno javnih znanstvenih instituta jer je isto povezano s odredbama o financiranju.
316 dipl. ing. Damir Stanzer ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 86. „na prijedlog matičnih odbora donosi Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterije“ Što su „sveučilišni kriteriji“? Primljeno na znanje Navedeno će biti uređeno Nacionalnim sveučilišnim, znanstvenim i umjetničkim kriterijima.
317 Sveučilište Jurja Dobrile u Puli ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 86. Prema ovom članku Nacrta Zakona se uopće ne spominje da Nacionalno vijeće utvrđuje kriterije za raspodjelu proračunskih sredstava (kako je to postojećim Zakonom propisano čl. 108, st. 1.). Prelazi li i to u nadležnost Ministarstva? Dojma sam da se znatno smanjuje djelokrug neovisnog rada Nacionalnog vijeća, koje postaje ovim Nacrtom Zakona sve ovisnije o Ministarstvu. Primljeno na znanje Navedeno će biti uređeno novim modelom financiranja visokih učilišta i znanstvenih instituta i Uredbom Vlade Republike Hrvatske sukladno članku 102. stavku 10. prijedloga Zakona.
318 Institut Ruđer Bošković ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 86. Predlažemo da se izmijeni članak 86. stavak 1. točka 6. tako da glasi: "6. na prijedlog matičnih odbora donosi Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterije za izbore i reizbore na znanstvena radna mjesta." Komentar: 1. Nejasno je značenje riječi “polovina”. Propisivanje polovine nacionalnih kriterija propisanih za više radno mjesto za reizbore, kao što je sada propisano Odlukom o minimalnim uvjetima za reizbore… NVZ NN 24/2021. se u primjeni pokazalo nejasnim, nudi različite mogućnosti interpretacije i pokazalo se neprimjenjivim u pojedinim područjima i poljima. Za reizbore je potrebno propisati jasne i svakom znanstveniku nedvojbene kriterije pa predlažemo da Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj za svako znanstveno radno mjesto po područjima odnosno poljima propiše kriterije ne samo za izbore već i za reizbore i u skladu s time izmijeni članak 86. stavak 1. točka 6. 2. Člankom 39. stavak 1. Nacrta Zakona propisano je da dodatne kriterije za izbor na znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno, znanstveno i nastavno radno mjesto propisuje visoko učilište i znanstveni institut općim aktom, pa bi i dodatne kriterije za reizbor na radno mjesto trebale propisivati ustanove same. Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata jer je isto razvidno iz odredbi članaka 40., 42. i 43. prijedloga Zakona.
319 Sveučilište Jurja Dobrile u Puli ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 86. Člankom 86. stavkom 1. alinejom 10. normirano je: (1) Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj obavlja sljedeće poslove: 10. predlaže mjere i poduzima aktivnosti za afirmaciju, napredovanje i poticanje izvrsnosti nastavnog i znanstvenog podmlatka. Predlažemo iza riječi nastavnog staviti zarez, te iza riječi znanstvenog dodati riječi:” i umjetničkog.” Prihvaćen Članak 86. stavak 1. točka 10. prijedloga Zakona dopunit će se riječju umjetničkog.
320 Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 86. MUZA predlaže dodati: Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje, znanost, umjetnost i tehnološki razvoj MUZA predlaže nadopunu: (10) …, napredovanje i poticanje izvrsnosti nastavnog, znanstvenog i umjetničkog pomlatka Djelomično prihvaćen Članak 86. stavak 1. točka 10. prijedloga Zakona dopunit će se riječju umjetničkog.
321 Institut za fiziku ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 86. Vezano za nadležnost i poslovanje Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki prvo bismo primijetili kako se radi o važnom tijelu, koje sustavno treba pratiti sustav visokog obrazovanja i znanosti. Slažemo se zato kako bi složenije administrativne i stručne poslove moglo obavljati Ministarstvo. No, isto tako smo mišljenja kako bi osnovne administrativne i stručne poslove za Nacionalno vijeće trebalo obavljati profesionalno unutar samog vijeća, koje bi trebalo imati tajništvo i pravnu službu, barem u vidu dvije zaposlene osobe. Također, čelnik Vijeća bi trebao biti profesionalno zaposlen u Vijeću, a Vijeće bi trebalo imati financijska sredstva u okviru godišnjeg proračuna kojima bi se pokrivale osnovne potrebe koje proizlaze iz rada i odgovornosti jednog takvog tijela. Znanstveno vijeće Instituta za fiziku Nije prihvaćen Zbog načela ekonomičnosti administrativna i stručna potpora Nacionalnom vijeću osiguravat će se preko resornog ministarstva.
322 Davor Švaić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 86. Člankom 86. stavkom 1. alinejom 2. normirano je (1) Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj obavlja sljedeće poslove: 2. prati razvoj znanstvenih i umjetničkih područja i polja U vezi navoda prati razvoj znanstvenih i umjetničkih područja i polja predlažemo staviti :”donosi Pravilnik - Znanstvena i interdisciplinarna područja, polja i grane te Umjetnička područje, polja i grane.” Člankom 86. stavkom 1. alinejom 10. normirano je: (1) Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj obavlja sljedeće poslove: 10. predlaže mjere i poduzima aktivnosti za afirmaciju, napredovanje i poticanje izvrsnosti nastavnog i znanstvenog podmlatka. Predlažemo iza riječi nastavnog staviti zarez, te iza riječi znanstvenog dodati riječi:” i umjetničkog.” Djelomično prihvaćen Članak 86. stavak 1. točka 10. prijedloga Zakona dopunit će se riječju umjetničkog. Sukladno propisima koji uređuju sustav državne uprave podzakonske propise u pravilu donosi nadležni ministar za resorno područje.
323 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 86. U čl. 86. eksplicirati operativne zadaće Nacionalnog vijeća u odobravanju studijskih programa te u inovacijskim politikama. Nije prihvaćen Predlagatelj smatra da su poslovi Nacionalnog vijeća eksplicitno navedeni.
324 Akademija dramske umjetnosti ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 86. Člankom 86. stavkom 1. alinejom 2. normirano je (1) Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj obavlja sljedeće poslove: 2. prati razvoj znanstvenih i umjetničkih područja i polja U vezi navoda prati razvoj znanstvenih i umjetničkih područja i polja predlažemo staviti :”donosi Pravilnik - Znanstvena i interdisciplinarna područja, polja i grane te Umjetnička područje, polja i grane.” Člankom 86. stavkom 1. alinejom 10. normirano je: (1) Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj obavlja sljedeće poslove: 10. predlaže mjere i poduzima aktivnosti za afirmaciju, napredovanje i poticanje izvrsnosti nastavnog i znanstvenog podmlatka. Predlažemo iza riječi nastavnog staviti zarez, te iza riječi znanstvenog dodati riječi:” i umjetničkog.” Djelomično prihvaćen Članak 86. stavak 1. točka 10. prijedloga Zakona dopunit će se riječju umjetničkog. Sukladno propisima koji uređuju sustav državne uprave podzakonske propise u pravilu donosi nadležni ministar za resorno područje.
325 Tomislav Stojanov ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 85. Definicija tko je sve znanstvenik jest preširoka. Osoba upisana na doktorski studij NE MOŽE biti nazvana znanstvenikom. To je formalno moguće tek obranom doktorske disertacije. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
326 Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (Srce) ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 85. Predlaže se promijeniti naslov prije članka 85. u "Upisnik znanstvenika i umjetnika". OBRAZLOŽENJE: U članku 85. se govori o jedinstvenom upisniku znanstvenika i umjetnika, pa naslov treba uskladiti sa sadržajem članka (dakle jedan upisnik, a ne dva upisnika). Dodatna napomena: iako stavak (2) članka 85. daje definiciju pojma "umjetnik" u smislu ovoga zakona, uspostava "upisnika umjetnika" može u određenim situacijama dovesti do zabune i pitanja vezanih za nadležnost nad segmentom umjetnosti, koja je u pravilu u Ministarstvu kulture i koje vjerojatno propisuje neke svije upisnike, registre i evidencije umjetnika. Prihvaćen Naslov će se ispraviti.
327 Luka Perušić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 85. »Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj«: Uz prethodno navedene velike probleme, srozavanje Nacionalnog vijeća na savjetodavno tijelo bez obveze uvažavanja, a što se, među ostalim, vidi i po premještanju ove teme s drugog na posljednje mjesto u tekstu zakona u usporedbi s tekućim Zakonom, pojavljuje se kao očigledno bitna namjera Predlagatelja. Ugrubo se može reći da se ovim zakonom ne može lako rastrojiti koncepcija Nacionalnog vijeća i koncepcija sveučilišta, pa će se nacionalno vijeće derogirati bez ukidanja, a sveučilišta preskočiti u nekim bitnim proceduralnim elementima. Kada pogledamo što je sve Nacionalnom vijeću oduzeto i gdje je prebačeno: - oduzeto donošenje kriterija za dodjelu sredstava ustanovama, prebačeno na Ministra; - oduzeto davanje suglasnosti za uvjete rektorskog zbora, prebačeno na Ministra; - oduzeto formiranje znanstvenih područja, polja i grana, prebačeno na Ministra; - oduzeto utvrđivanje uvjeta zvanja; - oduzeto formiranje matičnih odbora, prebačeno na Ministra; - oduzeto zalaganje za policentričnu znanost; - oduzeti centri izvrsnosti (koji su općenito eliminirani iz zakona zajedno s kolaborativnim znanstvenim programima, znanstveno-tehnološkim parkovima i ustanovama od posebne važnosti); - oduzeto vrednovanje minimuma radnih obaveza; onda, čini mi se, postaje očiglednim da Predlagatelj želi da Ministar ima apsolutnu moć nad oblikovanjem znanstveno-obrazovnog sustava i ne želi struku u svojim procedurama. Nacionalno vijeće u ovom modelu postaje i dodatna poluga moći. Stoga je veća autonomija fakulteta »patka«, jer možda djelomično izbacuje sveučilište iz procedura, ali svaki detalj ovisi o dobroj volji Ministra. I takav bi se pristup morao u potpunosti izmijeniti u tekstu zakona, e da bi zakon mogao biti u interesu razvoj znanosti i ljude koji to nose. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
328 Beata Halassy ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 85. Definicija znanstvenika u ovom članku u sukobu je s člankom 37. alinejom (3) koja kaže “Znanstvenici se zapošljavaju na znanstvena radna mjesta.” Naime, znanstvenici definirani člankom 85. ne ispunjavaju sve uvjete za zapošljavanje na znanstvena radna mjesta. Bilo bi jasnije i ujednačenije kad bi se Upisnik zvao Upisnik znanstvenika i istraživača kao i ranije, pa bi znanstvenici bile osobe izabrane na znanstvena radna mjesta, a istraživači sve osobe koje sudjeluju u istraživanjima, ali nemaju još status znanstvenika – dakle asistenti i viši asistenti, te osobe na stručnim radnim mjestima na sveučilištima i institutima. Primljeno na znanje Predlagatelj je mišljenja da članak 37. stavak 3. prijedloga Zakona nije u sukobu s člankom 85. stavkom 1. prijedloga Zakona.
329 Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 85. MUZA predlaže izmjenu preformulacijom: (2) Umjetnik u visokom obrazovanju u smislu ovog zakona je osoba izabrana u umjetničko-nastavno ili naslovno umjetničko-nastavno zvanje ili umjetnik praktičar s relevantnom umjetničkom izvrsnošću koji obavljaju poslove u visokom umjetničkom obrazovanju kao i osoba sa stečenim akademskim stupnjem doktora umjetnosti, osoba upisana na doktorski studij ili magistar umjetnosti koji se bavi umjetničkom djelatnošću u svrhu obavljanja poslova u visokom obrazovanju. Bez predložene izmjene, nastavnici Muzičke akademije ne bi imali pravo na upis u Upisnik umjetnika. Prihvaćen Članak 85. stavak 2. prijedloga Zakona će se doraditi.
330 Fakultet organizacije i informatike ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 85. U članku 85. stavku 1. propisano je da je znanstvenik osoba sa stečenim akademskim stupnjem doktora znanosti, osoba upisana na doktorski studij ili magistar znanosti koji se bavi znanstvenom djelatnošću. Dosad su se u Upisnik znanstvenika mogli na zahtjev ustanove upisati i asistenti i predavači koji su objavljivali radove. Ukoliko matični broj znanstvenika i dalje bude uvjet za prijave suradnika na projekte i slično, ovakva bi definicija mogla izazvati potencijalne probleme. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
331 Davor Švaić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 85. Člankom 85. stavkom 2. normirano je Umjetnik je osoba sa stečenim akademskim stupnjem doktora umjetnosti, osoba upisana na doktorski studij ili magistar umjetnosti koji se bavi umjetničkom djelatnošću u svrhu obavljanja poslova u visokom obrazovanju. Mislimo da status umjetnika ne mora nužno vezan uz akademski stupanj tako da ovo nije dobra normiranost. Predlažemo izmjenu članka 85. stavka 3. tako da isti glasi: Znanstvenik se upisuje u Upisnik znanstvenika, a umjetnik u Upisnik umjetnika u sustavu visokog obrazovanja. Prihvaćen Članak 85. stavak 2. prijedloga Zakona će se doraditi.
332 Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 85. Predlažemo naslov članka promijeniti u: "Upisnik znanstveno-nastavnih, umjetničko-nastavnih i znanstvenih zvanja" Krajnje problematično iz perspektive umjetnosti: "Umjetnik je osoba sa stečenim akademskim stupnjem doktora umjetnosti, osoba upisana na doktorski studij ili magistar umjetnosti koji se bavi umjetničkom djelatnošću u svrhu obavljanja poslova u visokom obrazovanju." Ovime se zanemaruje cijeli niz umjetnika koji rade u sustavu visokog obrazovanja, a nemaju umjetničko obrazovanje (iako imaju završene diplomske studije) ili nemaju sveučilišni nego akademski diplomski studij u umjetnosti, a dobili su zvanja temeljem prethodnog zakona koji je omogućavao istaknutim umjetnicima da rade. Predlažemo izmjenu stavka 2: (2) Umjetnik u visokom obrazovanju je osoba sa stečenim akademskim stupnjem doktora umjetnosti, osoba upisana na doktorski studij ili magistar umjetnosti koji se bavi umjetničkom djelatnošću u svrhu obavljanja poslova u visokom obrazovanju. Djelomično prihvaćen Upisnik znanstvenika i umjetnika sadrži podatke o osobama što odgovara naslovu članka. Članak 85. stavak 2. prijedloga Zakona će se doraditi.
333 Akademija dramske umjetnosti ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 85. Člankom 85. stavkom 2. normirano je Umjetnik je osoba sa stečenim akademskim stupnjem doktora umjetnosti, osoba upisana na doktorski studij ili magistar umjetnosti koji se bavi umjetničkom djelatnošću u svrhu obavljanja poslova u visokom obrazovanju. Mislimo da status umjetnika ne mora nužno vezan uz akademski stupanj tako da ovo nije dobra normiranost. Predlažemo izmjenu članka 85. stavka 3. tako da isti glasi: Znanstvenik se upisuje u Upisnik znanstvenika, a umjetnik u Upisnik umjetnika u sustavu visokog obrazovanja. Prihvaćen Članak 85. stavak 2. prijedloga Zakona će se doraditi.
334 Gorana Duplančić Rogošić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 85. Podržavam prijedlog Instituta društvenih znanosti.! dr.sc. Gorana Duplančić Rogošić Viši predavač za engleski jezik Ekonomski fakultet Split Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
335 Snježana Kereković ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 85. Podržavamo prijedlog Instituta društvenih znanosti. dr. sc. Snježana Kereković voditeljica Katedre za tehničke strane jezike Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
336 Udruga nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 85. Podržavam prijedlog Instituta društvenih znanosti. dr. sc. Brankica Bošnjak Terzić, viša predavačica predsjednica Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
337 Drijenka Pandžić Kuliš ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 85. Podržavam prijedlog Instituta društvenih znanosti. Drijenka Pandžić Kuliš, prof., EFZG Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
338 INSTITUT DRUŠTVENIH ZNANOSTI IVO PILAR ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 85. U članku 85 predlažemo da se uz predviđeni upisnik znanstvenika i umjetnika predvidi i upisnik nastavnika, te da postoje ukupno tri upisnika. Nije prihvaćen Radi se o jednom upisniku koji mijenja ime iz Upisnik znanstvenika u Upisnik znanstvenika i umjetnika.
339 Sveučilište Jurja Dobrile u Puli ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 84. Predlažemo dopune članka 84. tako da isti glasi: “ (1) Umjetnička djelatnost u smislu ovoga Zakona uključuje umjetničko stvaralaštvo, umjetničko istraživanje, zaštitu kulturne baštine te razvoj kreativnog potencijala umjetničkog područja i interdisciplinarnog područja. (2) Temeljno umjetničko stvaralaštvo i istraživanje predstavlja umjetničku praksu i produkciju i zaštitu umjetnina, stvaranje novih umjetničkih tehnoloških procesa i tehnologija te istraživanje povijesnih umjetničkih procesa i tehnologija, kreativnih interpretativnih umjetničkih tehnika i metoda te njihovu primjenu u temeljnoj umjetničkoj djelatnosti. (3) Razvojno umjetničko stvaralaštvo i istraživanje predstavlja sustavan rad na razvoju umjetničkih postupaka i kreativnih procesa povezanih s praktičnim iskustvom usmjerenim na stvaranje umjetničkih djela i kontinuiran razvoj umjetničkih procesa te zaštitu povijesnih umjetničkih djela.” Predlažemo da se kroz cijeli tekst Nacrta prijedloga Zakona kao u članku 84. stavku 1. izjednače umjetničko stvaralaštvo i umjetničko istraživanje. Na taj će se način otvoriti mogućnost priznavanja umjetničkog rada (stvaranja) kao istraživanja. Nije prihvaćen Umjetničko stvaralaštvo uređuje se propisima iz nadležnosti ministarstva nadležnog za kulturu. Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata.
340 Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 84. MUZA predlaže izmjenu stavka: (1) Umjetnička djelatnost u smislu ovog Zakona uključuje umjetničko stvaralaštvo, zaštitu kulturne baštine, umjetničko istraživanje kao integralni dio umjetničkog stvaralaštva te razvoj kreativno-istraživačkog potencijala umjetničkog područja i interdisciplinarnog područja. MUZA predlaže izmjenu izbacivanjem riječi "temeljno": (2) Umjetničko istraživanje predstavlja umjetničku praksu i produkciju, zaštitu umjetnina, stvaranje novih umjetničkih sadržaja i procesa te kreativnih i interpretativnih umjetničkih tehnika i metoda kroz njihovu primjenu u temeljnoj umjetničkoj djelatnosti. MUZA predlaže izmjenu ili brisanje: (3) Razvojno umjetničko istraživanje sastavni dio je temeljnog umjetničkog istraživanja, proizlazi iz naravi i prakse umjetničkog stvaralaštva te se ne može izdvojiti iz ukupnosti umjetničkog procesa u zasebnu kategoriju. S obzirom na preslikavanje principa i podjele na vrste istraživanja u znanosti, najjednostavnije bi bilo takav pokušaj podjele na temeljno i razvojno istraživanje u umjetnosti izostaviti. Nije prihvaćen Predlagatelj je mišljenja da je člankom 84. obuhvaćena umjetnička djelatnost u cijelosti u smislu prijedloga Zakona.
341 Davor Švaić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 84. Predlažemo dopune članka 84. tako da isti glasi: “(1) Umjetnička djelatnost u smislu ovoga Zakona uključuje umjetničko stvaralaštvo, umjetničko istraživanje, zaštitu kulturne baštine te razvoj kreativnog potencijala umjetničkog područja i interdisciplinarnog područja. (2) Temeljno umjetničko stvaralaštvo i istraživanje predstavlja umjetničku praksu i produkciju i zaštitu umjetnina, stvaranje novih umjetničkih tehnoloških procesa i tehnologija te istraživanje povijesnih umjetničkih procesa i tehnologija, kreativnih interpretativnih umjetničkih tehnika i metoda te njihovu primjenu u temeljnoj umjetničkoj djelatnosti. (3) Razvojno umjetničko stvaralaštvo i istraživanje predstavlja sustavan rad na razvoju umjetničkih postupaka i kreativnih procesa povezanih s praktičnim iskustvom usmjerenim na stvaranje umjetničkih djela i kontinuiran razvoj umjetničkih procesa te zaštitu povijesnih umjetničkih djela.” Predlažemo da se kroz cijeli tekst Nacrta prijedloga Zakona kao u članku 84. stavku 1. izjednače umjetničko stvaralaštvo i umjetničko istraživanje. Na taj će se način otvoriti mogućnost priznavanja umjetničkog rada (stvaranja) kao istraživanja. Nije prihvaćen Umjetničko stvaralaštvo uređuje se propisima iz nadležnosti ministarstva nadležnog za kulturu. Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata.
342 Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 84. Predlažemo dopune ovog članka tako da isti glasi: "Obuhvat umjetničke djelatnosti Članak 84. (1) Umjetnička djelatnost u smislu ovoga Zakona uključuje umjetničko stvaralaštvo, umjetničko istraživanje, zaštitu kulturne baštine te razvoj kreativnog potencijala umjetničkog područja i interdisciplinarnog područja. (2) Temeljno umjetničko istraživanje predstavlja umjetničku praksu i produkciju i zaštitu umjetnina, stvaranje novih umjetničkih tehnoloških procesa i tehnologija te istraživanje povijesnih umjetničkih procesa i tehnologija , kreativnih interpretativnih umjetničkih tehnika i metoda te njihovu primjenu u temeljnoj umjetničkoj djelatnosti. (3) Razvojno umjetničko istraživanje predstavlja sustavan rad na razvoju umjetničkih postupaka i kreativnih procesa povezanih s praktičnim iskustvom usmjerenim na stvaranje umjetničkih djela i kontinuiran razvoj umjetničkih procesa te zaštitu povijesnih umjetničkih djela." Nije prihvaćen Predlagatelj je mišljenja da je člankom 84. obuhvaćena umjetnička djelatnost u cijelosti u smislu prijedloga Zakona.
343 Akademija dramske umjetnosti ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 84. Predlažemo dopune članka 84. tako da isti glasi: “(1) Umjetnička djelatnost u smislu ovoga Zakona uključuje umjetničko stvaralaštvo, umjetničko istraživanje, zaštitu kulturne baštine te razvoj kreativnog potencijala umjetničkog područja i interdisciplinarnog područja. (2) Temeljno umjetničko stvaralaštvo i istraživanje predstavlja umjetničku praksu i produkciju i zaštitu umjetnina, stvaranje novih umjetničkih tehnoloških procesa i tehnologija te istraživanje povijesnih umjetničkih procesa i tehnologija, kreativnih interpretativnih umjetničkih tehnika i metoda te njihovu primjenu u temeljnoj umjetničkoj djelatnosti. (3) Razvojno umjetničko stvaralaštvo i istraživanje predstavlja sustavan rad na razvoju umjetničkih postupaka i kreativnih procesa povezanih s praktičnim iskustvom usmjerenim na stvaranje umjetničkih djela i kontinuiran razvoj umjetničkih procesa te zaštitu povijesnih umjetničkih djela.” Predlažemo da se kroz cijeli tekst Nacrta prijedloga Zakona kao u članku 84. stavku 1. izjednače umjetničko stvaralaštvo i umjetničko istraživanje. Na taj će se način otvoriti mogućnost priznavanja umjetničkog rada (stvaranja) kao istraživanja. Nije prihvaćen Umjetničko stvaralaštvo uređuje se propisima iz nadležnosti ministarstva nadležnog za kulturu. Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata.
344 Boris Jokić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 83. - Čl. 83. – Predlažemo radikalnu izmjenu ovog članaka kojim se određuje obuhvat znanstvene djelatnosti. U svim stavkama ovaj članak nedovoljno precizno određuje obuhvat i mnoge znanstvene ustanove i znanstvenice i znanstvenici ne mogu se prepoznati u njegovom određenju. Dihotomno određenje na temeljno i primijenjeno istraživanje nije u skladu s postulatima suvremene znanosti. Još više se to odnosi na određenje temeljnog znanstvenog istraživanja koje se dijeli na eksperimentalni i teorijski rad. Predlažemo zamjenu termina eksperimentalni u empirijski (koji uključuje ekspirementalne i kvazieksperimentalne dizajne, ali i brojne druge). Institut za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ) Nije prihvaćen Predlagatelj je mišljenja da je člankom 83. obuhvaćena znanstvena djelatnost u cijelosti u smislu prijedloga Zakona.
345 Institut za filozofiju ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 83. St. 1. Predlažemo da se riječi “u znanstvenom području društvenih i humanističkih znanosti” zamijene riječima “u znanstvenim područjima društvenih i humanističkih znanosti”, s obzirom na to da je riječ o dvama različitim znanstvenim područjima. St. 2. Predlažemo da se formulacija “stekla nova znanja o temeljnim načelima fenomena i vidljivih činjenica” zamijeni formulacijom “utvrdile činjenice i zakonitosti po kojima se one događaju”. Djelomično prihvaćen Stavak 1. članka 83. prijedloga Zakona će se doraditi. Predlagatelj je mišljenja da se defincija temeljnog znanstvenog istraživanja ne treba mijenjati.
346 KRISTIAN VLAHOVIČEK ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 83. Iza članka 83 dodati članak 83a: Primjena rezultata znanstvene djelatnosti Članak 83.a (1) Znanstveni instituti i sveučilišta dužni su skrbiti o rezultatima znanstvene djelatnosti i poticati njihovu primjenu u gospodarstvu i za razvoj društva, u skladu s propisima kojima se uređuju radni odnosi i prava intelektualnog vlasništva. (2) Znanstveni instituti i sveučilišta obvezni su donijeti odgovarajuće akte u okviru svoje nadležnosti kojima se uređuje postupanje s rezultatima znanstvenih istraživanja, zaštita prava intelektualnog vlasništva i sva druga materijalna i nematerijalna dobra proistekla iz znanstvenih istraživanja djelomično ili u potpunosti. (3) Znanstveni instituti, sveučilišta i druga visoka učilišta mogu, sukladno statutu i aktima iz stavka 2. ovoga članka, ustrojiti ili osnovati urede za prijenos znanja i tehnologije ili tehnološko-inovacijske centre kao ustrojbene jedinice ili neprofitne organizacije radi poticanja i provođenja primjene inovacija proisteklih iz znanstvene djelatnosti. (4) Djelatnost ureda za prijenos znanja i tehnologije ili tehnološko-inovacijskih centara o obuhvaća poticanje gospodarskih i društvenih inovacija i njihovu primjenu u gospodarstvu, potragu za idejama i partnerima za prijenos tehnologije, procjenu komercijalnog potencijala tehnologija, provedbu komercijalizacije prijenosa tehnologije te brigu i pomoć u zaštiti intelektualnog vlasništva, poticanje i stručno podupiranje spin-out, spin-off i start-up projekata, poduzeća i centara kompetencija koji stvaraju i primjenjuju inovacije i kojima se povezuju praksa, znanost, umjetnost i visoko obrazovanje u svim područjima. (5) Osnivanje ureda za prijenos znanja i tehnologije ili tehnološko-inovacijskih centara u znanstvenim institutima i visokim učilištima uređuje se u okviru programskog ugovora u cilju komercijalizacije znanstvenih istraživanja te stručnog osposobljavanja znanstvenika i studenata. Nije prihvaćen Predlagatelj je mišljenja da je člankom 83. obuhvaćena znanstvena djelatnost u cijelosti u smislu prijedloga Zakona.
347 Prirodoslovno-matematički fakultet ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 83. Potrebno je formulaciju „...uz posebnosti izražene u istraživanju u znanstvenom području društvenih i humanističkih znanosti.“ zamijeniti s „...uz uvažavanje posebnosti svakog pojedinog znanstvenog područja.“. Nije prihvaćen Predlagatelj je mišljenja da je potrebno naglasiti posebnosti izražene u istraživanju u društvenim znanostima i humanističkim znanostima te poticati navedena istraživanja jer se ista značajno razlikuju od istraživanja u ostalim područjima znanosti.
348 Constanza Lizačić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 83. U PETOM DIJELU: Znanstvena i umjetnička djelatnost, predlažem dodati: Znanstvena, nastavna i umjetnička djelatnost, pa shodno tome definirati: Znanstvena, nastavna i umjetnička područja (u čl. 81.), Ciljevi znanstvene, nastavne i umjetničke djelatnosti (u čl. 82.) i obuhvat nastavne djelatnosti (dodati članak, nakon čl. 83.) Nije prihvaćen Prijedlogom Zakona uređuje se djelatnost visokog obrazovanja te znanstvena i umjetnička djelatnost, a petim dijelom uređuje se znanstvena i umjetnička djelatnost. Ne postoje nastavna područja.
349 Davor Švaić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 83. Člankom 83. stavkom 1. normirano je kako Znanstvena djelatnost u smislu ovoga Zakona uključuje temeljno i primijenjeno znanstveno istraživanje uz posebnosti izražene u istraživanju u znanstvenom području društvenih i humanističkih znanosti. Nije jasno zašto su navede samo ove znanosti. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
350 Akademija dramske umjetnosti ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 83. Člankom 83. stavkom 1. normirano je kako Znanstvena djelatnost u smislu ovoga Zakona uključuje temeljno i primijenjeno znanstveno istraživanje uz posebnosti izražene u istraživanju u znanstvenom području društvenih i humanističkih znanosti. Nije jasno zašto su navede samo ove znanosti. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
351 Sveučilište u Dubrovniku ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 82. Predlaže se iza članka 82. dodati naslov „Otvorena znanost“ i novi članak 82. a koji glasi: „Članak 82.a (1) Znanstvena se istraživanja provode u skladu s načelima otvorene znanosti i temelje se na otvorenom i suradničkom procesu istraživanja, na otvorenom pristupu rezultatima znanstveno-istraživačkog rada (publikacijama, istraživačkim podacima, softveru i dr.) te otvorenoj i interoperabilnoj istraživačkoj infrastrukturi. (2) Modalitete i instrumente podrške i osiguravanja otvorene znanosti, kao i način donošenja i provedbe Plana za otvorenu znanost, ministar utvrđuje pravilnikom.“ Nije prihvaćen Predloženo je obuhvaćeno člankom 2. stavak 4. točka 2.
352 Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (Srce) ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 82. (!) Prijedlog u ime Vijeća Inicijative za Hrvatski oblak za otvorenu znanost (HR-OOZ), https://www.srce.unizg.hr/hr-ooz/vijece Predlaže se dodavanje novog naslova i članka iza članka 82.: Otvorena znanost Članak 82a. (1) Znanstvena se istraživanja provode u skladu s načelima otvorene znanosti i temelje se na otvorenom i suradničkom procesu istraživanja, na otvorenom pristupu svim rezultatima znanstveno-istraživačkog rada (publikacijama, istraživačkim podacima, softveru i dr.) te otvorenoj i interoperabilnoj istraživačkoj infrastrukturi. (2) Modalitete i instrumente podrške i osiguravanja otvorene znanosti, kao i način donošenja i provedbe plana za otvorenu znanost, ministar utvrđuje pravilnikom. Nije prihvaćen Predloženo je obuhvaćeno člankom 2. stavak 4. točka 2.
353 Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (Srce) ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 82. Predlaže se dodavanje novog naslova i članka iza članka 82.: Otvorena znanost Članak 82a. (1) Znanstvena se istraživanja provode u skladu s načelima otvorene znanosti i temelje se na otvorenom i suradničkom procesu istraživanja, na otvorenom pristupu svim rezultatima znanstveno-istraživačkog rada (publikacijama, istraživačkim podacima, softveru i dr.) te otvorenoj i interoperabilnoj istraživačkoj infrastrukturi. (2) Modalitete i instrumente podrške i osiguravanja otvorene znanosti, kao i način donošenja i provedbe plana za otvorenu znanost, ministar utvrđuje pravilnikom. OBRAZLOŽENJE: Važno je osigurati jasnu prisutnost načela otvorene znanosti u znanstvenoj djelatnosti RH kroz kratku konkretizaciju toga pojma unutar Zakona i u okviru Zakona otvoriti prostor da se podzakonskim aktom (pravilnikom i kasnije planom otvorene znanosti) detaljnije uređuju pitanja vezana uz promociju i omogućavanje/osiguravanje otvorene znanosti, a što uključuje i mjere koje predlaže Vijeće Inicijative za Hrvatski oblak za otvorenu znanost (HR-OOZ). Time bi se osigurala i uključenost Hrvatske u jasne trendove prisutne u EU, uključujući uključivanje u Europski oblak za otvorenu znanost (EOSC). Nije prihvaćen Predloženo je obuhvaćeno člankom 2. stavak 4. točka 2.
354 Sveučilište u Splitu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 82. Predlaže se dodavanje novog članka 82a Otvorena znanost koji glasi: 1. Znanstvena se istraživanja provode u skladu s načelima otvorene znanosti i temelje se na otvorenom i suradničkom procesu istraživanja, na otvorenom pristupu svim rezultatima znanstveno-istraživačkog rada (publikacijama, istraživačkim podacima, softveru i dr.) te otvorenoj i interoperabilnoj istraživačkoj infrastrukturi. 2. Modalitete i instrumente podrške i osiguravanja otvorene znanosti, kao i način donošenja i provedbe Plana za otvorenu znanost, ministar utvrđuje pravilnikom. Nije prihvaćen Predloženo je obuhvaćeno člankom 2. stavak 4. točka 2.
355 Sveučilište u Slavonskom Brodu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 82. Predlaže se dodavanje novog članka 82a Otvorena znanost koji glasi: 1. Znanstvena se istraživanja provode u skladu s načelima otvorene znanosti i temelje se na otvorenom i suradničkom procesu istraživanja, na otvorenom pristupu rezultatima znanstveno-istraživačkog rada (publikacijama, istraživačkim podacima, softveru i dr.) te otvorenoj i interoperabilnoj istraživačkoj infrastrukturi. 2. Modalitete i instrumente podrške i osiguravanja otvorene znanosti, kao i način donošenja i provedbe Plana za otvorenu znanost, ministar utvrđuje pravilnikom. Nije prihvaćen Predloženo je obuhvaćeno člankom 2. stavak 4. točka 2.
356 Institut za etnologiju i folkloristiku ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 82. Iza članka 82. predlažemo dodavanje novog članka 82.a "Otvorena znanost" koji glasi: 1. Znanstvena se istraživanja provode u skladu s načelima otvorene znanosti i temelje se na otvorenom i suradničkom procesu istraživanja, na otvorenom pristupu svim rezultatima znanstveno-istraživačkog rada (publikacijama, istraživačkim podacima, softveru i dr.) te otvorenoj i interoperabilnoj istraživačkoj infrastrukturi. 2. Modalitete i instrumente podrške i osiguravanja otvorene znanosti, kao i način donošenja i provedbe Plana za otvorenu znanost, ministar utvrđuje pravilnikom. Nije prihvaćen Predloženo je obuhvaćeno člankom 2. stavak 4. točka 2.
357 Sveučilište Jurja Dobrile u Puli ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 82. Članak 82. stavak 2. predlažemo promijeniti tako da glasi: “(2) Ciljevi umjetničke djelatnosti su: 1. poticanje i razvoj umjetničkog stvaralaštva, 2. razvoj umjetničke produkcije, 3. razvoj zaštite i očuvanja kulturne baštine 4. razvoj i afirmacija umjetničkog istraživanja 5. poticanje razvoja kulturne industrije 6. povezivanje umjetničke djelatnosti i visokog obrazovanja. 7. jačanje društvene uloge umjetnosti 8. doprinos rješavanju znanstvenih, socijalnih, gospodarskih i kulturnih problema.” Djelomično prihvaćen Stavak 2. članka 82. prijedloga Zakona će se urediti.
358 Institut Ruđer Bošković ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 82. Iza članka 82. predlaže se dodavanje novog članka 82.a "Otvorena znanost" koji glasi: "(1) Znanstvena se istraživanja provode u skladu s načelima otvorene znanosti i temelje se na otvorenom i suradničkom procesu istraživanja, na otvorenom pristupu rezultatima znanstveno-istraživačkog rada (publikacijama, istraživačkim podacima, softveru i dr.) te otvorenoj i interoperabilnoj istraživačkoj infrastrukturi. (2) Modalitete i instrumente podrške i osiguravanja otvorene znanosti, kao i način donošenja i provedbe Plana za otvorenu znanost, ministar utvrđuje pravilnikom." Nije prihvaćen Predloženo je obuhvaćeno člankom 2. stavak 4. točka 2.
359 Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 82. MUZA predlaže izmjene: (2) Ciljevi umjetničke djelatnosti su: 1. proširivanje i produbljivanje umjetničkih spoznaja i stvaralaštva, 2. razvoj umjetničke produkcije, 3. razvoj zaštite i očuvanja umjetničke baštine 4. razvoj i afirmacija umjetničkog istraživanja 5. poticanje razvoja kulturne industrije te 6. sustavno povezivanje umjetničke djelatnosti i visokog obrazovanja. 7. jačanje društvene uloge umjetnosti kroz doprinos rješavanju socijalnih i kulturnih problema Djelomično prihvaćen Stavak 2. članka 82. prijedloga Zakona će se urediti.
360 HRVATSKI INSTITUT ZA POVIJEST ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 82. Na početku stavka 1 dodati: provođenje znanstvenih istraživanja. Nije prihvaćen Predloženo je obuhvaćeno stavkom 1. člankom 82. prijedloga Zakona.
361 Constanza Lizačić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 82. U PETOM DIJELU: Znanstvena i umjetnička djelatnost, predlažem dodati: Znanstvena, nastavna i umjetnička djelatnost, pa shodno tome definirati: Znanstvena, nastavna i umjetnička područja (u čl. 81.), Ciljevi znanstvene, nastavne i umjetničke djelatnosti (u čl. 82.) i obuhvat nastavne djelatnosti (dodati članak, nakon čl. 83.) Nije prihvaćen Ne postoje nastavna područja.
362 Davor Švaić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 82. Članak 82. stavak 2. predlažemo promijeniti tako da glasi: “(2) Ciljevi umjetničke djelatnosti su: 1. poticanje i razvoj umjetničkog stvaralaštva, 2. razvoj umjetničke produkcije, 3. razvoj zaštite i očuvanja kulturne baštine 4. razvoj i afirmacija umjetničkog istraživanja 5. poticanje razvoja kulturne industrije te 6. povezivanje umjetničke djelatnosti i visokog obrazovanja. 7. jačanje društvene uloge umjetnosti 8. doprinos rješavanju znanstvenih, socijalnih, gospodarskih i kulturnih problema.” Djelomično prihvaćen Stavak 2 članka 82. prijedloga Zakona će se urediti.
363 Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 82. Stavak 2. predlažemo promijeniti tako da glasi: Predlažemo promijeniti tako da glasi: (2) Ciljevi umjetničke djelatnosti su: 1. proširivanje i produbljivanje umjetničkog stvaralaštva, 2. razvoj umjetničke produkcije, 3. razvoj zaštite i očuvanja kulturne baštine 4. razvoj i afirmacija umjetničkog istraživanja 5. poticanje razvoja kulturne industrije te 6. povezivanje umjetničke djelatnosti i visokog obrazovanja. 7. jačanje društvene uloge umjetnosti Djelomično prihvaćen Stavak 2. članka 82. prijedloga Zakona će se urediti.
364 Akademija dramske umjetnosti ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 82. Članak 82. stavak 2. predlažemo promijeniti tako da glasi: “(2) Ciljevi umjetničke djelatnosti su: 1. poticanje i razvoj umjetničkog stvaralaštva, 2. razvoj umjetničke produkcije, 3. razvoj zaštite i očuvanja kulturne baštine 4. razvoj i afirmacija umjetničkog istraživanja 5. poticanje razvoja kulturne industrije te 6. povezivanje umjetničke djelatnosti i visokog obrazovanja. 7. jačanje društvene uloge umjetnosti 8. doprinos rješavanju znanstvenih, socijalnih, gospodarskih i kulturnih problema.” Djelomično prihvaćen Stavak 2. članka 82. prijedloga Zakona će se urediti.
365 INSTITUT DRUŠTVENIH ZNANOSTI IVO PILAR ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 82. U stavku 2 predlažemo da se kao ciljevi znanstvene djelatnosti dodaju i drugi tipovi problema odnosno izazova (psihosocijalni, razvojni) te da sam izraz „problema“ zamijeni s „izazova“ te da stavak 2 glasi: doprinos rješavanju znanstvenih, socijalnih, gospodarskih, psihosocijalnih, kulturnih i razvojnih izazova, strateški važnih za Republiku Hrvatsku. Djelomično prihvaćen Riječ problema zamijenit ćemo riječi izazova i dodat ćemo razvojne izazove, a psihosocijalni su uključeni u socijalne izazove.
366 Sveučilište u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 81. Predlaže se promijeniti članak 81. stavak 2. tako da glasi: „Znanstvena i interdisciplinarna područja, polja i grane te umjetničko područje, polja i grane Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj utvrđuje pravilnikom.“ Predlaže se zadržavanje rješenja iz važećeg zakona prema kojem Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj utvrđuje znanstvena i umjetnička područja, polja i grane. Nacrt degradira Nacionalno vijeće i oduzima mu niz ovlasti te određivanje područja, polja i grana znanosti i umjetnosti prepušta ministru, čime izvršna vlast izravno zadire u Ustavom zajamčenu slobodu znanstvenog i umjetničkog stvaralaštva i njegovo strukturiranje. To je protivno i podjeli znanosti i umjetnosti prema Frascatskom priručniku Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj. Umjesto da se zadržava važnost i uloga krovnog nacionalnog tijela koje bi trebalo skrbiti za razvitak i kvalitetu cjelokupne znanstvene djelatnosti i sustava znanosti, Ministarstvo je odlučilo oslabiti ovo tijelo i niz njegovih ovlasti prenijeti na političku instancu – ministra, iako je ovdje riječ o uređivanju pitanja koja ne mogu biti u djelokrugu izvršne vlasti. Nije prihvaćen Sukladno članku 86. određeno je da Nacionalno vijeće prati razvoj znanstvenih i umjetničkih područja i polja te predlaže i potiče donošenje mjera za unapređenje visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti te tehnološkog razvoja dok će ministar sukladno stavku 2. ovog članka znanstvena i interdisciplinarna područja, polja i grane te umjetničko područje, polja i grane utvrditi pravilnikom obzirom sukladno propisima koje uređuju sustav državne uprave podzakonske propise u pravilu donosi nadležni ministar za resorno područje.
367 Učiteljski fakultet u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 81. Predlaže se da ostane u nadležnosti Nacionalnog vijeća. Nije prihvaćen Sukladno članku 86. određeno je da Nacionalno vijeće prati razvoj znanstvenih i umjetničkih područja i polja te predlaže i potiče donošenje mjera za unapređenje visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti te tehnološkog razvoja dok će ministar sukladno stavku 2. ovog članka znanstvena i interdisciplinarna područja, polja i grane te umjetničko područje, polja i grane utvrditi pravilnikom obzirom sukladno propisima koje uređuju sustav državne uprave podzakonske propise u pravilu donosi nadležni ministar za resorno područje.
368 Luka Perušić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 81. »Ciljevi znanstvene i umjetničke djelatnosti« - S obzirom na trenutno važeći Zakon, (1) izbačeni su opisi znanstvene djelatnosti i sudionika u znanstvenoj djelatnosti; (2) izbačeno je da »znanstveni rad ne podliježe nikakvim ograničenjima ili zahtjevima formalne naravi osim etičnosti«, (3) izbačeno je da formalni zahtjevi ne uvjetuju bavljenje znanstvenim radom; (4) izbačeno je da se studenti i drugi mogu baviti znanstvenim radom (u čl. 77 navodi se da ipak mogu studenti); (5) izbačene su ustanove od posebne važnosti i drugi subjekti znanstvene djelatnosti. Ove su odluke neutemeljene, a upućuju na to da Prijedlog nije rješenje za znanost i visoko obrazovanje, nego ima namjeru preustroja odnosa institucija. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
369 Luka Perušić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 81. »(2) Znanstvena i interdisciplinarna područja, polja i grane te umjetničko područje, polja i grane ministar utvrđuje pravilnikom.« - Moralo bi se smatrati nedopustivim da bi jedna osoba na državnoj funkciji, čija je uloga očuvanje sustava u skladu sa zajednicom koja je tvori, mogla samostalno određivati znanstvene discipline. To je nešto što isključivo treba razmatrati i odlučivati struka. Upravo je ovo jedno od stvari koja je oduzeta širem tijelu Nacionalnog vijeća i stručnjacima s njim povezanima i za to se ne može naći drugoga motiva nego s ciljem kontrole nad krajobrazom znanstvenih disciplina. Štoviše, bitne informacije o tome kako bi se to provodilo ovdje nisu naznačene, nego samo najavljene kroz pisanje pravilnika, što cjelokupnu proceduru i kriterije čini arbitrarnim. To se niti može smatrati cjelovitim zakonskim rješenjem, niti rješenjem za dobrobit znanosti. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
370 Luka Perušić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 81. »(1) Znanstvena i umjetnička djelatnost u Republici Hrvatskoj obavlja se u znanstvenim i interdisciplinarnim područjima i poljima te umjetničkom području i poljima.« - Područja, polja [i grane] nisu ni mjesta, ni prostori, ni ustanove, nego referentna klasifikacija znanstvenog opredjeljenja. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
371 Prirodoslovno-matematički fakultet ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 81. Nacrt nepotrebno širi ovlasti ministra u pogledu uređivanja sustava znanosti i visokog obrazovanja. Nacrtom je predviđen određeni broj pravilnika/općih akata koji donosi ministar nadležan za znanost i visoko obrazovanje, iako oni uređuju posve stručna pitanja. Neki primjeri su pravilnik o znanstvenim i interdisciplinarnim područjima, poljima i granama te opći akt o broju i nadležnosti matičnih odbora. Nesporno je da neke vrste pravilnika koji uređuju sustav znanosti i visokog obrazovanja treba donositi nadležni ministar (pravilnik o upisniku znanstvenika, studentskom standardu, elektroničkoj infrastrukturi i sl.), no zasigurno ne i pravilnike koji uređuju potpuno stručna pitanja. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
372 Sveučilište Jurja Dobrile u Puli ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 81. Predlažemo da ovo ostane u nadležnosti Nacionalnog vijeća kao i do sada. Nije prihvaćen Sukladno članku 86. određeno je da Nacionalno vijeće prati razvoj znanstvenih i umjetničkih područja i polja te predlaže i potiče donošenje mjera za unapređenje visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti te tehnološkog razvoja dok će ministar sukladno stavku 2. ovog članka znanstvena i interdisciplinarna područja, polja i grane te umjetničko područje, polja i grane utvrditi pravilnikom obzirom sukladno propisima koje uređuju sustav državne uprave podzakonske propise u pravilu donosi nadležni ministar za resorno područje.
373 Constanza Lizačić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 81. U PETOM DIJELU: Znanstvena i umjetnička djelatnost, predlažem dodati: Znanstvena, nastavna i umjetnička djelatnost, pa shodno tome definirati: Znanstvena, nastavna i umjetnička područja (u čl. 81.), Ciljevi znanstvene, nastavne i umjetničke djelatnosti (u čl. 82.) i obuhvat nastavne djelatnosti (dodati članak, nakon čl. 83.) Nije prihvaćen Ne postoje nastavna područja.
374 Davor Švaić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 81. Člankom 81. stavkom 2. normirano je kako Znanstvena i interdisciplinarna područja, polja i grane te umjetničko područje, polja i grane ministar propisuje pravilnikom. Predlažemo da ovo ostane u nadležnosti Nacionalnog vijeća kao i do sada. Nije prihvaćen Sukladno članku 86. određeno je da Nacionalno vijeće prati razvoj znanstvenih i umjetničkih područja i polja te predlaže i potiče donošenje mjera za unapređenje visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti te tehnološkog razvoja dok će ministar sukladno stavku 2. ovog članka znanstvena i interdisciplinarna područja, polja i grane te umjetničko područje, polja i grane utvrditi pravilnikom obzirom sukladno propisima koje uređuju sustav državne uprave podzakonske propise u pravilu donosi nadležni ministar za resorno područje.
375 Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 81. U stavku 2. predlažemo nadležnost za donošenje pravilnika vratiti u nadležnost Nacionalnog vijeća. Nije prihvaćen Sukladno članku 86. određeno je da Nacionalno vijeće prati razvoj znanstvenih i umjetničkih područja i polja te predlaže i potiče donošenje mjera za unapređenje visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti te tehnološkog razvoja dok će ministar sukladno stavku 2. ovog članka znanstvena i interdisciplinarna područja, polja i grane te umjetničko područje, polja i grane utvrditi pravilnikom obzirom sukladno propisima koje uređuju sustav državne uprave podzakonske propise u pravilu donosi nadležni ministar za resorno područje.
376 Akademija dramske umjetnosti ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 81. Člankom 81. stavkom 2. normirano je kako Znanstvena i interdisciplinarna područja, polja i grane te umjetničko područje, polja i grane ministar propisuje pravilnikom. Predlažemo da ovo ostane u nadležnosti Nacionalnog vijeća kao i do sada. Nije prihvaćen Sukladno članku 86. određeno je da Nacionalno vijeće prati razvoj znanstvenih i umjetničkih područja i polja te predlaže i potiče donošenje mjera za unapređenje visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti te tehnološkog razvoja dok će ministar sukladno stavku 2. ovog članka znanstvena i interdisciplinarna područja, polja i grane te umjetničko područje, polja i grane utvrditi pravilnikom obzirom sukladno propisima koje uređuju sustav državne uprave podzakonske propise u pravilu donosi nadležni ministar za resorno područje.
377 Ured pučke pravobraniteljice ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 80. Stavkom 1. navedenog članka je propisana mogućnost mirovanja studentskih prava i obveza, između ostaloga i u slučaju bolovanja duljih od tri mjeseca. Međutim, obzirom na to da je redovitost pohađanja nastave u sustavu visokog obrazovanja često preduvjet za mogućnost pristupa ispitu, smatramo potrebnim regulirati i situacije u slučaju opravdanog izostanka zbog bolesti u trajanju kraćem od 3 mjeseca čime se, između ostaloga, izbjegava i mogućnost diskriminacije studenata temeljem zdravstvenog stanja. Nije prihvaćen Predlagatelj Zakona smatra da je predloženo predviđeno drugim opravdanim slučajevima propisanim zakonom odnosno općim aktom visokog učilišta.
378 Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 80. Predlažemo da se omogući podnošenje žalbe i provođenje drugostupanjskog postupka/donošenje drugostupanjskog rješenja unutar visokog učilišta koje student pohađa i to zbog kraćeg trajanja i osiguranja ekonomičnosti postupka, a potencijalno i zbog sprječavanja preopterećenosti upravnih sudova. Nije prihvaćen Predlagatelj smatra da je pravna zašita osigurana kroz upravni spor.
379 Neven Pintarić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 80. Stavak 2. potrebno je promijeniti te glasi: O mirovanju prava i obveza studenta visoko učilište odlučuje rješenjem. Protiv ovoga rješenja dopuštena je žalba. Hrvatski studentski zbor smatra da se studentu mora osigurati pravo žalbe te je neophodno propisati postojanje mogućnosti žalbe. U ime Hrvatskog studentskog zbora, Neven Pintarić Nije prihvaćen Predlagatelj smatra da je pravna zašita osigurana kroz upravni spor.
380 Prirodoslovno-matematički fakultet ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 80. Potrebno je formulaciju „Prava i obveze studenta miruju u vrijeme...” izmijeniti u „Prava i obveze studenata na njegov zahtjev mogu mirovati u vrijeme...”. Nije prihvaćen Predloženo proizlazi iz stavka 2. ovog članka.
381 Branko Štefanović (Sveučilište VERN') ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 79. Članak 79., stavak (1): Student državljanin Republike Hrvatske, odnosno državljanin države članice Europske unije koji studira u redovitom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju na javnom visokom učilištu ostvaruje pravo na subvencioniranje troškova školarine iz državnog proračuna, u skladu s uredbom iz članka 102. stavak 10. ovoga Zakona. Osvrt: U prethodnome osvrtu na članak 7. stavak (1). Nacrta, podrobno je pojašnjeno da, sukladno referentnim odredbama ovoga Nacrta i odredbama Zakona u ustanovama (dalje ZOU), podjela na javna i privatna visoka učilišta ne stoji budući da su sve ustanove javne pa tako i sva visoka učilišta jesu javna. Shodno tome, visoka učilišta treba podijeliti prema njihovim osnivačima na državna i privatna, a ne na javna i privatna. U ovome članku 79. stavku (1) riječ je o pravu „…na subvencioniranje troškova školarine iz državnog proračuna…“ i to za studente javnih visokih učilišta. • Ako se, slijedom referentnih odredbi ovoga Nacrta i ZOU-a, u ovome Nacrtu prihvati podjela na državna i privatna visoka učilišta, a to bi jedino bilo ispravno, onda članak 79., stavak (1), ostane li ovakav kakav jest, vrijedi za redovne studente svih visokih učilišta, dakle i privatnih, jer su i ona javna. • Ako se u ovome Nacrtu prihvati podjela na državna i privatna visoka učilišta, što bi jedino bilo ispravno, a korištenje prava iz članka 79. stavka (1) se izrijekom ograniči samo na studente državnih visokih učilišta, onda bi posljednju riječ trebao imati Ustav Republike Hrvatske, a Članak 65. Ustava RH glasi: Osnovno je školovanje obvezatno i besplatno. Svakomu je dostupno, pod jednakim uvjetima, srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje u skladu s njegovim sposobnostima. Uskraćivanjem korištenja Ustavom zajamčenih prava studentima privatnih visokih učilišta (koja su javne ustanove) da studiraju pod jednakim uvjetima kao i studenti na državnima, a to, između ostaloga, uključuje korištenje sredstava iz državnog proračuna, u koji su novac za školovanje uplaćivali njihovi roditelji jednako kao i roditelji studenata državnih visokih učilišta, ozakonjuje se diskriminacija na osnovu vlasništva, odnosno osnivačkih prava, javnih ustanova na kojima su ti studenti odlučili studirati. Prijedlog: Izmijeniti dio Stavka (1), članka 79. tako da glasi: Student … koji studira u redovitom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju na hrvatskom visokom učilištu ostvaruje pravo na subvencioniranje troškova školarine iz državnog proračuna … Nije prihvaćen Privatna visoka učilišta ne osniva Republika Hrvatska te stoga niti ne mogu biti predmet subvencioniranja iz državnog proračuna.
382 Neven Pintarić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 79. Stavak 3. potrebno je promijeniti te glasi: Iznimno uspješnom studentu ministar može odobriti upis još jednoga studija na javnom visokom učilištu u redovitom statusu, uz subvencioniranje troškova školarine iz državnog proračuna, a prema kriterijima propisanim posebnim pravilnikom. Hrvatski studentski zbor smatra potrebnim definirati uspješnog studenta i uvesti kao pravilo, a ne kao iznimku za koju je potrebna suglasnost ministra (povjerenstva). Neophodna je transparentnost prilikom upisa iznimno uspješnog studenta na javnom visokom učilištu u redovitom statusu. Predlažemo definirati posebnim pravilnikom. U ime Hrvatskog studentskog zbora, Neven Pintarić Nije prihvaćen Kriterije će odrediti visoko učilište sukladno sveučilišnoj autonomiji i akademskoj samoupravi.
383 Marko Viskić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 79. Poštovani, Čl.79.st.2. trebao bi glasiti: "(2) Student iz stavka 1. ovoga članka ima pravo jednom promijeniti izabrani studij bez zadržavanja prava na subvencioniranje troškova školarine, a uz zadržavanje svih ostalih studentskih prava." Ova je izmjena potrebna jer se u brojnim slučajevima događa da neke fakultete dio studenata potpuno nepotrebno i nasumično upiše jer im pohađanje nastave u toj godini služi kao "instrukcije za upis na neki drugi fakultet iduće godine". Takvu je praksu potrebno smanjiti. S poštovanjem dr.sc. Marko Viskić Nije prihvaćen Prava studentskog standarda vezana su uz redovni status i druge propise koji uređuju studentski standard.
384 Sveučilište u Splitu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 79. 5. Prava studenata iz studija. U diskusiji je prevladalo mišljenje da se ograničenja iz članka 77. stavak 5. koja bi u pogledu trajanja studija (najviše dvostruko vrijeme propisanog trajanja studija) vrijedila za redovite studente, ne bi trebala odnositi na izvanredne studente. Predlaže se također odustati od zabrane zasnivanja radnog odnosa za redovite studente (članak 76. st. 2.), a ovlasti iz čl. 79. st. 3. koje se odnose na odobravanje prava na upis dodatnog studija u statusu redovitog studenta i na teret državnog proračuna za najuspješnije studente, dodijeliti tijelima akademske vlasti, a ministru ostaviti regulatorne ovlasti. Djelomično prihvaćen Članak 76. će se urediti. Članak 79. stavak 3 nije moguće prihvatiti zbog propisa koji uređuju sustav državne uprave. U odnosu na članak 77. stavak 5. predlagatelj Zakon smatra da je studentima u izvanrednom statusu fleksibilnost omogućena stavkom 4. koji se odnosi samo na studente u redovitom statusu.
385 Prirodoslovno-matematički fakultet ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 79. Nacrt nepotrebno širi ovlasti ministra u pogledu uređivanja sustava znanosti i visokog obrazovanja. Predviđena ovlast ministra za odobravanje upisa drugog studija iznimno uspješnom studentu bi trebala ostati u sferi autonomije visokog učilišta s pravnom osobnošću. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
386 Ivan Milinović ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 79. Dajem apsolutnu podršku prijedlogu Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji glasi: "Skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata Članak 78a ili 79a 1. Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2. Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3. Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente.“ Apeliram na donositelje Zakona da se u Zakon uvrsti navedeni prijedlog. Nije prihvaćen Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta.
387 MARKO ČULE ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 79. Podržavam prijedlog Kineziološkog fakulteta o skrbi o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata Članak 78a ili 79a 1. Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2. Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3. Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente Marko Čule Nije prihvaćen Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta.
388 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 79. Komentar Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci Smatramo nužnim definirati što znači biti „iznimno uspješan student“ te misli li se ovim stavkom na mogućnost odobrenja upisa još jednog studija na teret državnog proračuna nakon što student završi prvi studij ili paralelno uz prvi studij. Ako se misli nakon završetka prvog studija, onda se u potpunosti slažemo, ali mislimo da je potrebno to na taj način i napisati, uz definiranje općih kriterija što znači biti „iznimno uspješan“, poštujući pravo na diskrecijsku odluku Ministarstva. Ako se misli paralelno, ne možemo razumjeti kako je moguće odobriti još jedan studij i očekivati da će student imati dovoljno vremena, koliko god iznimno uspješan bio, da si uskladi studijske obveze te da baš nikad nema preklapanja u nastavi između dva studijska programa koja bi pohađao redovno. Također, ako je moguće studirati na dva studija paralelno, zašto ne bi bilo moguće i biti u radnom odnosu uz jedan studij, što je ovim Nacrtom Zakona onemogućeno redovitim studentima? Amandman: predlažemo da se stavak 3. članka 79. izmijeni na sljedeći način: „Iznimno uspješnom studentu ministar, vodeći se kriterijima propisanim posebnim pravilnikom, može odobriti upis još jednog studijskog programa na javnom visokom učilištu u redovitom statusu po završetku prethodnog, uz subvencioniranje troškova školarine iz državnog proračuna.“ Nije prihvaćen Opće kriterije urediti će visoko učilište sukladno sveučilišnoj autonomiji i akademskoj samoupravi.
389 Irena Bagarić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 79. Skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata Članak 78a ili 79a 1. Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2. Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3. Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente Nije prihvaćen Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta.
390 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 79. Imajući u vidu i demografske izazove vezane uz pad broja studenata, studenti doktorskih studija bi trebali statusno biti eksplicitno izjednačeni sa studentima preddiplomskih i diplomskih studija kako bi imali sva studentska prava (cf. čl. 76., 78. i 79.), dok se na njih ne smije primjenjivati odredba koja studentima u redovitom statusu zabranjuje radni odnos, obavljanje samostalne djelatnosti obrta ili drugog slobodnog zanimanja. Djelomično prihvaćen Članak 76. stavak 2. će se urediti u odnosu na pravo na radni odnos studenata koji studiraju u redovnom statusu.
391 Luka Delak ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 79. Članak 79. stavak 3. Komentar: smatramo nužnim definirati što znači biti „iznimno uspješan student“ te misli li se ovim stavkom na mogućnost odobrenja upisa još jednog studija na teret državnog proračuna nakon što student završi prvi studij ili paralelno uz prvi studij. Ako se misli nakon završetka prvog studija, onda se u potpunosti slažemo, ali mislimo da je potrebno to na taj način i napisati, uz definiranje općih kriterija što znači biti „iznimno uspješan“, poštujući pravo na diskrecijsku odluku Ministarstva. Ako se misli paralelno, ne možemo razumjeti kako je moguće odobriti još jedan studij i očekivati da će student imati dovoljno vremena, koliko god iznimno uspješan bio, da si uskladi studijske obveze te da baš nikad nema preklapanja u nastavi između dva studijska programa koja bi pohađao redovno. Također, ako je moguće studirati na dva studija paralelno, zašto ne bi bilo moguće i biti u radnom odnosu uz jedan studij, što je ovim Nacrtom Zakona onemogućeno redovitim studentima? Amandman: predlažemo da se stavak 3. članka 79. izmijeni na sljedeći način: „Iznimno uspješnom studentu ministar, vodeći se kriterijima propisanim posebnim pravilnikom, može odobriti upis još jednog studijskog programa na javnom visokom učilištu u redovitom statusu po završetku prethodnog, uz subvencioniranje troškova školarine iz državnog proračuna.“ - Luka Delak, predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci Nije prihvaćen Opće kriterije urediti će visoko učilište sukladno sveučilišnoj autonomiji i akademskoj samoupravi.
392 Svetlana Božić Fuštar ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 79. Podupirem prijedlog Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji glasi: "Skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata Članak 78a ili 79a 1. Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2. Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3. Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente.“ Stoga molimo da se u Zakon uvrste članci 78a ili 79a. Navedeni prijedlog se djelomično nadovezuje na članak 51. stavka 10 još uvijek važećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a koji glasi: „Visoka učilišta u okviru svoje nastavne djelatnosti obvezuju se promicati tjelovježbu i studentski šport sukladno posebnom zakonu“. Na žalost navedena stavka je potpuno izbačena te se skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata nigdje ne spominje u novom Nacrtu prijedloga Zakona, zato je prijedlog Kineziološkog fakulteta prijeko potreban i treba ga OBAVEZNO UVRSTITI u Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju kako bi se sve djelatnosti i usluge definirane čl. 78a ili 79a morale jednako provoditi na svim visokim učilištima RH dakle Zakonski definirati da se jednako omogući tjelesna i mentalna dobrobit svim studentima. Svetlana Božić Fuštar. v. pred. Samostalna katedra za kineziologiju, Filozofski fakultet Sveučilšta u Zagrebu Nije prihvaćen Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta.
393 Irena Bagarić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 79. Savez nastavnika tjelesne i zdravstvene kulture visokih učilišta Hrvatske SNTZKVUH svi članovi nastavnici tjelesne i zdravstvene kulture zaposleni na visokim učilištima RH daju apsolutnu podršku prijedlogu Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji glasi: "Skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata Članak 78a ili 79a 1. Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2. Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3. Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente.“ Stoga molimo da se u Zakon uvrste članci 78a ili 79a. Navedeni prijedlog se djelomično nadovezuje na članak 51. stavka 10 još uvijek važećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a koji glasi: „Visoka učilišta u okviru svoje nastavne djelatnosti obvezuju se promicati tjelovježbu i studentski šport sukladno posebnom zakonu“. Na žalost navedena stavka je potpuno izbačena te se skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata nigdje ne spominje u novom Nacrtu prijedloga Zakona, zato je prijedlog Kineziološkog fakulteta prijeko potreban i treba ga OBVEZNO UVRSTITI u Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju kako bi se sve djelatnosti i usluge definirane čl. 78a ili 79a morale jednako provoditi na svim visokim učilištima RH dakle Zakonski definirati da se jednako omogući tjelesna i mentalna dobrobit svim studentima. Svjesni važnosti edukacije o važnosti očuvanja i unapređenja skrbi o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata članovi SNTZKVUH smatraju da je svaki naveden prijedlog osnovan i utemeljen, a uz nas, podržavaju ga sva tri Kineziološka fakulteta Zagreb, Split, Osijek te sve strukovne udruge i savezi kineziologa RH Unaprijed hvala na razumijevanju i potpori, srdačno, Irena Bagarić, mag. cin. v. pred. Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu Nije prihvaćen Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta.
394 Irena Bagarić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 79. SNTZKVUH svi članovi nastavnici tjelesne i zdravstvene kulture zaposleni na visokim učilištima RH daju apsolutnu podršku prijedlogu Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji glasi: "Skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata Članak 78a ili 79a 1. Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2. Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3. Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente.“ Stoga molimo da se u Zakon uvrste članci 78a ili 79a. Navedeni prijedlog se djelomično nadovezuje na članak 51. stavka 10 još uvijek važećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a koji glasi: „Visoka učilišta u okviru svoje nastavne djelatnosti obvezuju se promicati tjelovježbu i studentski šport sukladno posebnom zakonu“. Na žalost navedena stavka je potpuno izbačena te se skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata nigdje ne spominje u novom Nacrtu prijedloga Zakona, zato je prijedlog Kineziološkog fakulteta prijeko potreban i treba ga OBVEZNO UVRSTITI u Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju kako bi se sve djelatnosti i usluge definirane čl. 78a ili 79a morale jednako provoditi na svim visokim učilištima RH dakle Zakonski definirati da se jednako omogući tjelesna i mentalna dobrobit svim studentima. Svjesni važnosti edukacije o važnosti očuvanja i unapređenja skrbi o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata članovi SNTZKVUH smatraju da je svaki naveden prijedlog osnovan i utemeljen, a uz nas, podržavaju ga sva tri Kineziološka fakulteta Zagreb, Split, Osijek te sve strukovne udruge i savezi kineziologa RH Unaprijed hvala na razumijevanju i potpori, Srdačno, Irena Bagarić, mag. cin. v. pred. Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu Nije prihvaćen Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta.
395 Sveučilište u Dubrovniku ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 78. Predlaže se detaljnije regulirati prava redovitih studenata državljana trećih zemalja. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
396 Sandra Lovrenčić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 78. S obzirom na argumente za čl. 76., st. 2. da treba omogućiti radni odnos redovitim studentima, trebalo bi ovdje dodati st. 2.: Iznimno, studentu koji studira u redovitom statusu te je u radnom odnosu, za vrijeme trajanja radnog odnosa miruju pravo na zdravstveno osiguranje (ovo treba proceduralno riješiti, jer ugovor o radu može biti na nekoliko tjedana), pravo na prehranu te pravo na obavljanje studentskih poslova. Student koji studira u redovitom statusu te koristi pravo na subvencionirano stanovanje dužan je nadoknaditi razliku do pune cijene razmjerno trajanju radnog odnosa. Student koji studira u redovitom statusu dužan je nadoknaditi troškove studija razmjerno trajanju radnog odnosa, ako je koristio pravo na punu subvenciju participacije u troškovima studija. Mogu se uvesti i kazne ako student koristi neko pravo koje ne smije koristiti za vrijeme radnog odnosa. Nije prihvaćen Predloženo će se riješiti u članku 76. prijedloga Zakona.
397 Neven Pintarić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 78. Stavak 4. potrebno je promijeniti te glasi: Uvjete i način ostvarivanja prava iz stavaka 1. do 3. ovoga članka pravilnikom utvrđuje ministar na prijedlog povjerenstva nadležnog za izradu pravilnika. Hrvatski studentski zbor smatra da je za navedeno potrebno nadležno povjerenstvo koje donosi prijedlog ministru. U sklopu povjerenstva nužno je osigurati studentske predstavnike. Time će se jasno i transparentno donositi pravilnik koji utvrđuju uvjete i način ostvarivanja prava iz stavaka 1. do 3. ovoga članka. U ime Hrvatskog studentskog zbora, Neven Pintarić Nije prihvaćen Nije moguće prihvatiti zbog propisa koji uređuju sustav državne uprave.
398 Neven Pintarić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 78. Neophodno je definirati studentski standard. U Nacrtu je u čl. 12. st. 5. te čl. 19. st. 2. naveden suspenzivni veto koji se može koristiti kad je u pitanju studentski standard. Postavlja se pitanje u kojim slučajevima studentski predstavnici mogu iskoristiti studentski veto kad je u pitanju studentski standard. U ime Hrvatskog studentskog zbora, Neven Pintarić Nije prihvaćen Prava iz studentskog standarda utvrđena su člankom 78.
399 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 78. Čl. 78. st. 3. predlažemo izmijeniti na način: „Studenti s invaliditetom ostvaruju posebna prava iz studentskog standarda te pravo na prilagođene uvjete pohađanja studija u skladu s općim aktom visokog učilišta, a u cilju osiguravanja razumne prilagodbe i podrške. Studenti s invaliditetom ostvaruju i pravo na prijevoz studenata s invaliditetom." Molimo da se detaljnije pojasni što se mislilo s „Studenti s invaliditetom ostvaruju i pravo na prijevoz studenata s invaliditetom“, je li riječ o novčanoj potpori kao i do sada ili organiziranom prilagođenom prijevozu. OBRAZLOŽENJE: Skrećemo pozornost kako predloženi termini i definiranje studenata s invaliditetom u odnosu na posebna prava nije u skladu s odredbama Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, a dio koji se odnosi na prijevoz nije dovoljno jasan na što se konkretno mislilo. Zbog toga je za očekivati teškoće prilikom primjene. Djelomično prihvaćen Pravo na prilagođene uvjete studiranja urediti će se člankom 77. dok će uvjete i način ostvarivanja prava iz stavaka 1. do 3. ovoga članka pravilnikom utvrđuje ministar.
400 SANDRA NUŽDIĆ ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 78. Iako je u Članku 78. Stavku (3) navedeno kako studenti s utvrđenim stupnjem invaliditeta ostvaruju posebna prava, smatramo kako je potrebno dodatno definirati tko su studenti s invaliditetom u sustavu visokoga obrazovanja te koja prava (I PODRŠKU!) ostvaruju. Isto tako smatramo kako su nepotrebno ovim člankom isključeni studenti s invaliditetom koji studiraju u izvanrednom statusu. Stoga predlažemo sljedeće: 1) Dodavanje: "koji studira u redovitom i izvanrednom statusu ostvaruje posebna prava iz studentskog standarda..." 2) Dodavanje definicije studenata s invaliditetom u skladu sa Smjernicama MZO-a za unapređenje sustava potpore studentima s invaliditetom u visokom obrazovanju u Republici Hrvatskoj 3) Definirati razumnu prilagodbu sukladno Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom (2006.) Ured za studente s invaliditetom Sveučilišnog savjetovališnog centra Sveučilišta u Rijeci Djelomično prihvaćen Pravo na prilagođene uvjete studiranja urediti će se člankom 77. dok će uvjete i način ostvarivanja prava iz stavaka 1. do 3. ovoga članka pravilnikom utvrđuje ministar.
401 Institut za razvoj obrazovanja ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 78. Predlažu se promjene i dodatni tekst u stavku (2), pa novi tekst glasi: (2) Student koji studira u izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje: - pravo na obavljanje studentskih poslova prema zakonu koji uređuje obavljanje studentskih poslova - određena prava na subvencionirano stanovanje i prehranu, pravo na državne stipendije i druge novčane potpore pod uvjetima koje propisuje nadležno Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH. Djelomično prihvaćen Stavak 2 izmijeniti će se u odnosu na dodavanje integriranog studija. Prava iz studentskog standarda ostvaruju samo studenti koji studiraju u redovnom statusu.
402 Kristina Šteković ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 78. Podupirem prijedlog Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji glasi: "Skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata Članak 78a ili 79a 1. Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2. Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3. Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente.“ Stoga molimo da se u Zakon uvrste članci 78a ili 79a. Nije prihvaćen Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta.
403 Ivan Milinović ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 78. Dajem apsolutnu podršku prijedlogu Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji glasi: "Skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata Članak 78a ili 79a 1. Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2. Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3. Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente.“ Apeliram na donositelje Zakona da se u Zakon uvrsti navedeni prijedlog. Nije prihvaćen Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta.
404 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 78. Komentar Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci Predlažemo da se stavak 4. članka 78. izmijeni na sljedeći način: „Uvjete i način ostvarivanja prava iz stavaka 1. do 3. ovog članka pravilnikom donosi ministar, na prijedlog povjerenstva nadležnog za izradu pravilnika. Nije prihvaćen Prijedlog nije u skladu sa propisima koji uređuju sustav državne uprave.
405 Irena Bagarić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 78. Skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata Članak 78a ili 79a 1. Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2. Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3. Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente Nije prihvaćen Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta.
406 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 78. Imajući u vidu i demografske izazove vezane uz pad broja studenata, studenti doktorskih studija bi trebali statusno biti eksplicitno izjednačeni sa studentima preddiplomskih i diplomskih studija kako bi imali sva studentska prava (cf. čl. 76., 78. i 79.), dok se na njih ne smije primjenjivati odredba koja studentima u redovitom statusu zabranjuje radni odnos, obavljanje samostalne djelatnosti obrta ili drugog slobodnog zanimanja. Nije prihvaćen Doktorski studij nije redovni studij.
407 Luka Delak ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 78. Članak 78. stavak 4. Amandman: predlažemo da se stavak 4. članka 78. izmijeni na sljedeći način: „Uvjete i način ostvarivanja prava iz stavaka 1. do 3. ovog članka pravilnikom donosi ministar, na prijedlog povjerenstva nadležnog za izradu pravilnika. - Luka Delak, predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci Nije prihvaćen Prijedlog nije u skladu s propisima koji uređuju sustav državne uprave.
408 Damir Jugo ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 78. Poštovani, člankom 78. propisano je da „student koji studira u redovitom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na…“ U ovu odredbu predlažemo dodati i studente koji studiraju redovito na stručnom kratkom studiju. S poštovanjem, dr. sc. Damir Jugo, prof. v. š. Predsjednik Vijeća veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske Prihvaćen Članak 78. će se urediti.
409 Vesna Širić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 78. Dajem apsolutnu podršku prijedlogu Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji glasi: "Skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata Članak 78a ili 79a 1. Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2. Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3. Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente.“ Stoga molimo da se u Zakon uvrste članci 78a ili 79a. Navedeni prijedlog se djelomično nadovezuje na članak 51. stavka 10 još uvijek važećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a koji glasi: „Visoka učilišta u okviru svoje nastavne djelatnosti obvezuju se promicati tjelovježbu i studentski šport sukladno posebnom zakonu“. Na žalost navedena stavka je potpuno izbačena te se skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata nigdje ne spominje u novom Nacrtu prijedloga Zakona, zato je prijedlog Kineziološkog fakulteta prijeko potreban i treba ga OBVEZNO UVRSTITI u Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju kako bi se sve djelatnosti i usluge definirane čl. 78a ili 79a morali jednako provoditi na svim visokim učilištima RH dakle Zakonski definirati da se jednako omogući tjelesna i mentalna dobrobit svim studentima. Tjelesnu dobrobit kroz obveznu nastavu Tjelesne i zdravstvene kulture studentima omogućavaju nastavnici kineziolozi zaposleni u nastavna zvanja stoga lijepo molimo da se svakako u Nacrt Zakona vrate „nastavna zvanja“ počevši od: članka 2 u čiju svaku točku nakon znanstvenih treba dodati i nastavna zvanja te u stavak (2) dodati točku 9. „osiguravanju cjeloživotne skrbi o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti“, članka 37. treba se odnositi i na nastavna zvanja članak 38. (3) molimo da uvrstite „viši predavač u trajnom zvanju“ Svjesni važnosti edukacije o važnosti očuvanja i unapređenja skrbi o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata članovi SNTZKVUH smatraju da je svaki naveden prijedlog osnovan i utemeljen, a uz nas, podržavaju ga sva tri Kineziološka fakulteta Zagreb, Split, Osijek te sve strukovne udruge i savezi kineziologa RH. Vesna Širić Nije prihvaćen Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta. U odnosu na čl. 37. i 38. prijedlogom ovog Zakona ne uređuje se institut zvanja.
410 Irena Bagarić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 78. Savez nastavnika tjelesne i zdravstvene kulture visokih učilišta Hrvatske SNTZKVUH svi članovi nastavnici tjelesne i zdravstvene kulture zaposleni na visokim učilištima RH daju apsolutnu podršku prijedlogu Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji glasi: "Skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata Članak 78a ili 79a 1. Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2. Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3. Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente.“ Stoga molimo da se u Zakon uvrste članci 78a ili 79a. Navedeni prijedlog se djelomično nadovezuje na članak 51. stavka 10 još uvijek važećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a koji glasi: „Visoka učilišta u okviru svoje nastavne djelatnosti obvezuju se promicati tjelovježbu i studentski šport sukladno posebnom zakonu“. Na žalost navedena stavka je potpuno izbačena te se skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata nigdje ne spominje u novom Nacrtu prijedloga Zakona, zato je prijedlog Kineziološkog fakulteta prijeko potreban i treba ga OBVEZNO UVRSTITI u Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju kako bi se sve djelatnosti i usluge definirane čl. 78a ili 79a morale jednako provoditi na svim visokim učilištima RH dakle Zakonski definirati da se jednako omogući tjelesna i mentalna dobrobit svim studentima. Svjesni važnosti edukacije o važnosti očuvanja i unapređenja skrbi o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata članovi SNTZKVUH smatraju da je svaki naveden prijedlog osnovan i utemeljen, a uz nas, podržavaju ga sva tri Kineziološka fakulteta Zagreb, Split, Osijek te sve strukovne udruge i savezi kineziologa RH Unaprijed hvala na razumijevanju i potpori, srdačno, Irena Bagarić, mag. cin. v. pred. Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu Nije prihvaćen Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta.
411 Irena Bagarić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 78. SNTZKVUH svi članovi nastavnici tjelesne i zdravstvene kulture zaposleni na visokim učilištima RH daju apsolutnu podršku prijedlogu Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji glasi: "Skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata Članak 78a ili 79a 1. Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2. Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3. Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente.“ Stoga molimo da se u Zakon uvrste članci 78a ili 79a. Navedeni prijedlog se djelomično nadovezuje na članak 51. stavka 10 još uvijek važećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a koji glasi: „Visoka učilišta u okviru svoje nastavne djelatnosti obvezuju se promicati tjelovježbu i studentski šport sukladno posebnom zakonu“. Na žalost navedena stavka je potpuno izbačena te se skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata nigdje ne spominje u novom Nacrtu prijedloga Zakona, zato je prijedlog Kineziološkog fakulteta prijeko potreban i treba ga OBVEZNO UVRSTITI u Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju kako bi se sve djelatnosti i usluge definirane čl. 78a ili 79a morale jednako provoditi na svim visokim učilištima RH dakle Zakonski definirati da se jednako omogući tjelesna i mentalna dobrobit svim studentima. Svjesni važnosti edukacije o važnosti očuvanja i unapređenja skrbi o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata članovi SNTZKVUH smatraju da je svaki naveden prijedlog osnovan i utemeljen, a uz nas, podržavaju ga sva tri Kineziološka fakulteta Zagreb, Split, Osijek te sve strukovne udruge i savezi kineziologa RH Unaprijed hvala na razumijvanju i potpori, Srdačno, Irena Bagarić, mag. cin. v. pred. Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu Nije prihvaćen Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta.
412 Ured pučke pravobraniteljice ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 77. Obzirom da stavak 4. navedenog članka predviđa pogodnost studiranja prema prilagođenim uvjetima za kategorizirane sportaše i vrhunske umjetnike, smatramo potrebnim definirati pojam vrhunskog umjetnika. Stavkom 4. navedenog članka je propisano da student u redovitom statusu ima pravo jednom ponavljati svaku studijsku godinu. Međutim, kako iz navedenoga proizlazi da studenti u izvanrednom statusu nemaju navedeno pravo, smatramo da je isto potrebno pojasniti ili Zakonom definirati mogućnosti koje, vezano uz ponavljanje studijske godine, stoje na raspolaganju izvanrednim studentima. Nije prihvaćen Studiranje sukladno stavku 3. će urediti visoko učilište sukladno autonomiji i akademskoj samoupravi. Izvanredni studenti obvezno su završiti studij najkasnije u roku koji je određen stavkom 5. Ponavljanje godine za izvanredne studente urediti će visoko učilište svojim aktima.
413 Stjepan Ćurčić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 77. Ne vidim smisao ograničavanja trajanja studiranja izvanrednim studentima jer sami snose troškove svog studiranja i prilagođavaju ga radnim obvezama. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
414 Neven Pintarić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 77. Hrvatski studentski zbor predlaže dodavanje novog stavka (9.) koji glasi: Visoka učilišta provode studentsku evaluaciju studija putem ankete ili na drugi primjereni način. Rezultati evaluacije služe planiranju nastavnog i znanstvenog programa na visokim učilištima. Nadodani stavak propisan je u sadašnjem Zakonu visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti. Osigurava se kontrola kvalitete visokih učilišta te u užem smislu i kontrola zadovoljstva studenata. U ime Hrvatskog studentskog zbora, Neven Pintarić Nije prihvaćen Navedeno će urediti visoka učilišta općim aktima sukladno propisima koji se odnose na osiguravanje kvalitete te sukladno članku 12. stavak 3. točka 3 te stavku 19 i članku 19. stavak 3. točka 2 i stavku 13. prijedloga Zakona.
415 Neven Pintarić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 77. Hrvatski studentski zbor predlaže dodavanje novog stavka (8.) koji glasi: Student ima pravo prenijeti završni, diplomski rad, odnosno ispit, bez novčane naknade uz uvjet ako je izvršio sve ostale studijske obveze propisane aktom visokog učilišta i ovog Zakona. Obrazloženje: Izrazito neujednačena praksa upisivanja studenata na visokim učilištima. Stoga, ukoliko student u akademskoj godini upisuje samo završni, diplomski rad, odnosno ispit, utoliko ne snosi troškove školarine. Samim time studentu se pruža prilika pisanja kvalitetnijeg završnog odnosno diplomskog rada. U ime Hrvatskog studentskog zbora, Neven Pintarić Nije prihvaćen Navedeno će riješiti visoko učilište sukladno sveučilišnoj autonomiji i akademskoj samoupravi.
416 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 77. U čl. 77. predlažemo da se unesu sljedeće odredbe: 1. Studentima s invaliditetom u redovnom i izvanrednom statusu je, u cilju ravnopravnog sudjelovanja i izjednačavanja mogućnosti u akademskom okruženju s ostalim studentima, nužno osigurati razumnu prilagodbu koja znači potrebnu i prikladnu preinaku i podešavanja koja ne predstavljaju nesrazmjerno ili neprimjereno opterećenje za onoga koji je tu prilagodbu dužan osigurati. OBRAZLOŽENJE: Oblici prilagodbe ovise o individualnim teškoćama i potrebama studenta, ali i o akademskim standardima odnosno studijskim programom definiranim ishodima učenja koji se ne smiju kompromitirati. Primjeri prilagodbi uključuju produljeno vrijeme za pisanje ispita, korištenje pomoćne tehnologije, grafičku prilagodbu ispitnog materijala (uvećana slova i prored), potporu druge osobe u zapisivanju odgovora i dr. Poučavanje u posebnim uvjetima (na daljinu) može također biti jedan od oblika razumne prilagodbe ako ne postoji drugi način, ako student pristane i ako se ishodi učenja mogu na taj način ostvariti. Napominjemo da se navedeni oblici prilagodbe već veći niz godina osiguravaju na hrvatskim sveučilištima, ali upravo nedostatak definicije u temeljnom zakonskom dokumentu na području visokog obrazovanja dovodi do neujednačenosti i posljedično kršenja prava studenata s invaliditetom. 2. U cilju veće učinkovitosti preporuča se korištenje načela univerzalnog dizajna u podučavanju i učenju. Univerzalni dizajn označava oblikovanje proizvoda, okruženja, programa i usluga na način da ih mogu koristiti svi ljudi u najvećoj mogućoj mjeri, bez potrebe prilagođavanja ili posebnog oblikovanja. Univerzalni dizajn neće isključivati pomoćne naprave za određene skupine osoba s invaliditetom u onim slučajevima kada je to potrebno odnosno individualizirane prilagodbe sukladno specifičnim potrebama pojedinih studenata s invaliditetom OBRAZLOŽENJE: Načelo univerzalnog dizajna također je jedno od temeljnih načela Konvencije o pravima osoba s invaliditetom kojom se osigurava zaštita njihovih prava uz ostvarivanje pozitivnih utjecaja za sve. Djelomično prihvaćen Članak 77. će se urediti.
417 Neven Pintarić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 77. Hrvatski studentski zbor predlaže dodavanje novog stavka (7.) koji glasi: Student ima pravo na jednu besplatnu slobodnu akademsku godinu za vrijeme trajanja studija, ako je izvršio sve studijske obveze propisane aktom visokog učilišta i ovog zakona. Za vrijeme slobodne akademske godine student nema studentska prava koja ponovno ostvaruje nastavkom studija. Slobodna akademska godina se ne uračunava u godine studiranja. Student ima pravo samostalno odrediti svoj tijek studija, smatramo kako ga ne treba ograničiti na kontinuirano studiranje. Sukladno navedenom, student ima pravo individualnom odlukom zatražiti jednu slobodnu akademsku godinu za koju mu se ne smiju naplatiti troškovi. U ime Hrvatskog studentskog zbora, Neven Pintarić Nije prihvaćen Studentu je omogućen institut mirovanja u članku 80. prijedloga Zakona.
418 Neven Pintarić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 77. Hrvatski studentski zbor smatra da se stavak 5. treba promijeniti te glasi: Redoviti student je obvezan završiti studij najkasnije u roku koji je dvostruko dulji od trajanja studija. Predloženi članak u Nacrtu Zakona vrijedi za redovite i izvanredne studente. Ograničavanje duljine studiranja za studente izvanrednih studija ne smije se prihvatiti jer studenti sami plaćaju studij. Postavlja se pitanje što kad student ne završi fakultet u ovom vremenskom intervalu, gubi li pravo školovanja na tom studijskom programu, na tom fakultetu, sveučilištu ili možda u Republici Hrvatskoj? Može li se prebaciti na sličan studijski program i nastaviti studirati? Ako se može prebaciti, navedeni stavak gubi smisao. U ime Hrvatskog studentskog zbora, Neven Pintarić Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
419 Neven Pintarić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 77. Hrvatski studentski zbor predlaže brisanje članka 77. stavka 4. jer se studijski programi kao i načini polaganja ispita (broj ispitnih rokova, provođenje kontinuirane provjere…) znatno se razlikuju po visokim učilištima. Ograničavanje broja puta polaganja studijskih godina ne uvažava sustav ECTS bodova te doprinosi nejednakosti studija i polaganja ispita. Pojam studijske godine nije definiran. Izrazito neujednačena praksa upisivanja studenata u više godine studija (npr. na pojedinim studijima su predmeti iz jednog semestra vezani uz predmete iz drugog semestra). U ime Hrvatskog studentskog zbora, Neven Pintarić Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
420 Neven Pintarić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 77. Hrvatski studentski zbor smatra da je u stavku 1. potrebno nadodati: 10. konzultacije i mentorski rad, 11. sudjelovanje u radu studentskih organizacija, 12. sudjelovanje u odlučivanju, sukladno statutu sveučilišta, 13. odgovarajuću psihološku i zdravstvenu pomoć u studentskim poliklinikama ili drugim odgovarajućim zdravstvenim ustanovama. Navedene stavke su propisane u sadašnjem Zakonu visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti. Njima se osigurava nepovredivo pravo studenata na konzultacije i mentorski rad, sudjelovanje u radu studentskih organizacija, kao i sudjelovanje u odlučivanju, sukladno statutu visokog učilišta te odgovarajuću psihološku i zdravstvenu pomoć u studentskim poliklinikama ili drugim odgovarajućim zdravstvenim ustanovama. U ime Hrvatskog studentskog zbora, Neven Pintarić Nije prihvaćen U odnosu na sudjelovanje u radu studentskih organizacija isto je regulirano je Zakonom o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama. U odnosu na konzultacije i mentorski rad isto čini sastavni dio opisa radnog mjesta svakog nastavnika. Prijedlogom Zakona određeni su uvjeti i način sudjelovanja studenata u odlučivanju za što predlagatelj Zakona smatra da je optimalna normiranost.
421 Marko Viskić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 77. Poštovani, u vezi Čl.77.st.5. potrebno je napomenuti da je važeći stavak u konfliktu s trenutnim pravilnicima o doktorskim studijima nekih visokih učilišta. Ako Čl.62.st.3. definira da doktorski studij traje tri godine, onda bi prema Čl.77.st.5 mogao trajati najviše 6 godina, što danas često nije slučaj. Nadam se da će ovaj članak imati za implikacije izmjenu važećeg trajanja doktorskih studija koje je besmisleno. S poštovanjem dr.sc. Marko Viskić Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
422 Hrvatsko katoličko sveučilište ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 77. Iz stavka 4. nije jasno može li visoko učilište postaviti restriktivnije uvjete duljine studiranja. Primjerice, na Hrvatskome katoličkom sveučilištu na preddiplomskoj i diplomskoj razini studenti mogu ponavljati samo jednu godinu studija, a na integriranim studijskim programima dvije godine. Iz našeg iskustva, ovakvi uvjeti polučili su dobre rezultate (kraće trajanje studiranja od hrvatskog prosjeka), stoga smatramo da bi navedeni stavak trebao propisivati maksimalnu dužinu studiranja, ali da bi svako visoko učilište trebalo imati mogućnost donijeti i restriktivnije uvjete. Primljeno na znanje Stavak 5. određuje maksimalno trajanje studija dok se stavkom 4. određuje koliko puta student u redovnom statusu može ponavljati svaku studijsku godinu. Predlagatelj Zakona smatra da je ovakvo normativno rješenje optimalno u smislu povećanja završnosti studija.
423 Sveučilište u Splitu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 77. Prava studenata iz studija. U diskusiji je prevladalo mišljenje da se ograničenja iz članka 77. stavak 5. koja bi u pogledu trajanja studija (najviše dvostruko vrijeme propisanog trajanja studija) vrijedila za redovite studente, ne bi trebala odnositi na izvanredne studente. Predlaže se također odustati od zabrane zasnivanja radnog odnosa za redovite studente (članak 76. st. 2.), a ovlasti iz čl. 79. st. 3. koje se odnose na odobravanje prava na upis dodatnog studija u statusu redovitog studenta i na teret državnog proračuna za najuspješnije studente, dodijeliti tijelima akademske vlasti, a ministru ostaviti regulatorne ovlasti. Prihvaćen Predlagatelj Zakona smatra da je fleksibilnost za izvanredne studente ostavljena stavkom 4. koji se odnosi samo na redovne studente. U odnosu na čl.79.st. isti će se izmijeniti dok članak 79. st.3 nije moguće prihvatiti zbog propisa koji uređuju sustav državne uprave.
424 Tihana Grgić Ožvald ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 77. Predlaže se u stavku 1. točki 3. iza riječi "znanstvenom," dodati riječ "umjetničkom". Djelomično prihvaćen Točka 2. će se urediti.
425 Luka Perušić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 77. »2. sudjelovanje u znanstvenom i stručnom radu [...].« - Ovo nije propisano općim načelima u kojima nema mjesta za studente u znanstvenom radu, za razliku od odredbi koje ta prava daju studentima po trenutno važećem Zakonu. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
426 Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 77. Predlažemo da se iza točke 7. dodaju nove točke 8. i 9. koje bi glasile: 8. sudjelovanje u radu studentskih organizacija, 9. odgovarajuću psihološku i zdravstvenu pomoć u studentskim poliklinikama ili drugim odgovarajućim zdravstvenim ustanovama, Predlažemo da dosadašnje točke 8. i 9. postanu točkama 10. i 11. Nije prihvaćen U odnosu na točku 8. sudjelovanje u radu studentskih organizacija regulirano je Zakonom o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama. U odnosu na točku 9. prijedlogom zakona čl.78.stavak.1 određeno je da studenti imaju sva prava iz zdravstvenog osiguranja a koje se plaća iz državnog proračuna.
427 RIT Croatia ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 77. Poštovani, Mišljenja smo da je potrebno izmijeniti i uskladiti članke 68. stavak 2 i 77. stavak 4. Nužno bi bilo pojasniti što znači ponavljati studijsku godinu u odnosu na ponovni upis preostalih predmeta i obveza, te u kontekstu ECTS bodova. S poštovanjem, RIT Croatia Djelomično prihvaćen Članak 68. stavak 2. će se urediti. Članak 77. stavak 4. isto će se urediti općim aktima visokog učilišta.
428 STJEPAN LAĆA ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 77. Nisu definirana pitanja: prava ponavljanja studijske godine izvanrednih studenata kao i obvezan rok završetka studija kod izvanrednih studenata. Primljeno na znanje Obvezan rok završetka studija određen je člankom 77. stavak 5. prijedloga Zakona dok se pravo ponavljanja studijske godine studenata koji studiraju u izvanrednom statusu uređuje općim aktima visokog učilišta a sukladno članku 77. stavku 5. ovog Zakona.
429 Sveučilište Jurja Dobrile u Puli ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 77. U članku 77. stavku 1. alineji 2. iza riječi znanstvenom dodati riječi:” i umjetničkom” Prihvaćen Stavak 1. će se urediti.
430 Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 77. MUZA predlaže nadopunu: 2. sudjeluje u znanstvenom, umjetničkom i stručnom radu Prihvaćen Stavak 1. će se urediti.
431 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 77. Komentar Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci Iako pretpostavljamo da su određeni podstavci stavka 1., u odnosu na trenutno važeći Zakon, izbačeni iz nomotehničkih razloga, smatramo da je njihovo ponovno uvrštavanje u tekst Zakona nužno kako bi se izbjegle sve potencijalne pogrešne interpretacije i umirio strah studenata da će im brisanjem tih podstavaka određena prava biti uskraćena. Amandman: predlažemo da se u stavak 1. članka 77., uz postojeće podstavke, uvrste još sljedeći: - konzultacije i mentorski rad - sudjelovanje u radu studentskih organizacija - sudjelovanje u odlučivanju, sukladno statutu visokog učilišta i ovom Zakonu. Nadalje, stavak 4. članka 77. zaista smatramo nepotrebnim, ali i nedovoljno definiranim. S obzirom da je već definirano da student ima pravo studirati maksimalno dvostruko od predviđenog vremena trajanja studija, smatramo nepotrebnim studente dodatno ograničavati time da se jedna godina može samo jednom ponavljati. Također, nužno bi bilo pojasniti što znači „ponavljati studijsku godinu“ u kontekstu ECTS-a, jer se jedino tako mogu izbjeći raznolike interpretacije. Misli li se da netko ponavlja studijsku godinu kada ponovno upisuje svih 60 ECTS-a, ili se parcijalna godina (međugodina) u kojoj student upisuje predmete s niže i više godine također tretira kao ponavljanje studijske godine? Nadalje, apsolutno je nužno ovu odredbu pobliže definirati u prijelaznim i završnim odredbama Zakona. Bilo bi krajnje nepošteno ju započeti primjenjivati na sve studente, već bi bilo nužno definirati, ako bi ostala u Zakonu (za što nismo!), da se s primjenom započne s generacijom studenata prvi put upisanom u akademskoj godini 2022./23., kako bi studenti mogli pravovremeno promišljati o dinamici svog studiranja. Amandman: predlažemo da se stavak 4. članka 77. u potpunosti obriše, a ako amandman ne uvažite, smatramo apsolutno nužnim definirati ovaj stavak u kontekstu ECTS-a te navesti da se s primjenom započinje s generacijom studenata prvi put upisanom u akademskoj godini 2022./23. Nije prihvaćen U odnosu na sudjelovanje u radu studentskih organizacija isto je regulirano je Zakonom o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama. U odnosu na konzultacije i mentorski rad isto čini sastavni dio opisa radnog mjesta svakog nastavnika. Prijedlogom Zakona određeni su uvjeti i način sudjelovanja studenata u odlučivanju za što predlagatelj Zakona smatra da je optimalna normiranost. Članak 68. stavak 2. i 3. će se urediti u odnosu na upis određenih ECTS bodova.
432 Davor Švaić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 77. U članku 77. stavku 1. alineji 2. iza riječi znanstvenom dodati riječi:” i umjetničkom” Člankom 77. stavkom 4. normirano je da Student u redovitom statusu ima pravo najviše jednom ponavljati svaku studijsku godinu. Ovo je kriva normiranost jer ne postoji ponavljanje studijske godine nego ponovni upis preostalih predmeta i obveza. Djelomično prihvaćen Stavak 1. će se urediti.
433 Luka Delak ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 77. Članak 77. stavak 4. Komentar: stavak 4. članka 77. zaista smatramo nepotrebnim, ali i nedovoljno definiranim. S obzirom da je već definirano da student ima pravo studirati maksimalno dvostruko od predviđenog vremena trajanja studija, smatramo nepotrebnim studente dodatno ograničavati time da se jedna godina može samo jednom ponavljati. Također, nužno bi bilo pojasniti što znači „ponavljati studijsku godinu“ u kontekstu ECTS-a, jer se jedino tako mogu izbjeći raznolike interpretacije. Misli li se da netko ponavlja studijsku godinu kada ponovno upisuje svih 60 ECTS-a, ili se parcijalna godina (međugodina) u kojoj student upisuje predmete s niže i više godine također tretira kao ponavljanje studijske godine? Nadalje, apsolutno je nužno ovu odredbu pobliže definirati u prijelaznim i završnim odredbama Zakona. Bilo bi krajnje nepošteno ju započeti primjenjivati na sve studente, već bi bilo nužno definirati, ako bi ostala u Zakonu (za što nismo!), da se s primjenom započne s generacijom studenata prvi put upisanom u akademskoj godini 2022./23., kako bi studenti mogli pravovremeno promišljati o dinamici svog studiranja. Amandman: predlažemo da se stavak 4. članka 77. u potpunosti obriše, a ako amandman ne uvažite, smatramo apsolutno nužnim definirati ovaj stavak u kontekstu ECTS-a te navesti da se s primjenom započinje s generacijom studenata prvi put upisanom u akademskoj godini 2022./23. - Luka Delak, predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci Nije prihvaćen Članak 68. stavak 2. i 3. će se urediti u odnosu na upis određenih ECTS bodova a u kontekstu stavka 4. ovog članka dok će se ponavljanje godine urediti općim aktima visokog učilišta.
434 Luka Delak ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 77. Članak 77. stavak 1. Komentar: iako pretpostavljamo da su određeni podstavci stavka 1., u odnosu na trenutno važeći Zakon, izbačeni iz nomotehničkih razloga, smatramo da je njihovo ponovno uvrštavanje u tekst Zakona nužno kako bi se izbjegle sve potencijalne pogrešne interpretacije i umirio strah studenata da će im brisanjem tih podstavaka određena prava biti uskraćena. Amandman: predlažemo da se u stavak 1. članka 77., uz postojeće podstavke, uvrste još sljedeći: - konzultacije i mentorski rad - sudjelovanje u radu studentskih organizacija - sudjelovanje u odlučivanju, sukladno statutu visokog učilišta i ovom Zakonu - Luka Delak, predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci Nije prihvaćen U odnosu na sudjelovanje u radu studentskih organizacija isto je regulirano je Zakonom o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama. U odnosu na konzultacije i mentorski rad isto čini sastavni dio opisa radnog mjesta svakog nastavnika. Prijedlogom Zakona određeni su uvjeti i način sudjelovanja studenata u odlučivanju za što predlagatelj Zakona smatra da je optimalna normiranost.
435 Zlatko Jankoski ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 77. U stavku 4 i stavku 5 potrebno je definirati prava i obveze za studente u izvanrednom statusu. Nije prihvaćen Predlagatelj Zakona smatra da su prava i obveze studenata definirana ovim člankom.
436 Igor Gabrić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 77. U članku 77 stavak 4 trebalo bi definirati prava na ponavljanje studijske godine za izvanredne studente. U članku 77 stavak 5 trebalo bi definirati obvezan rok za završetak studija za izvanredne studente. Nije prihvaćen Predloženo će se urediti općim aktima visokog učilišta u skladu sa sveučilišnom autonomijom i akademskom samoupravom.
437 Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 77. U stavku 1. točci 2. predlažemo dodati tekst: „i umjetničkom“ Prihvaćen Stavak 1. će se urediti.
438 Akademija dramske umjetnosti ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 77. U članku 77. stavku 1. alineji 2. iza riječi znanstvenom dodati riječi:” i umjetničkom” Člankom 77. stavkom 4. normirano je da Student u redovitom statusu ima pravo najviše jednom ponavljati svaku studijsku godinu. Ovo je kriva normiranost jer ne postoji ponavljanje studijske godine nego ponovni upis preostalih predmeta i obveza. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
439 Metalurški fakultet ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 77. U vezi stavka 1. točke 6. ne razumijemo što znači ''s drugog studija''? Drugog studija na istom visokom učilištu, sveučilištu, stranom visokom učilištu? Primljeno na znanje Isto će se urediti općim aktima visokog učilišta.
440 Damir Jugo ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 77. Poštovani, Člankom 77. propisano je da student, između ostaloga, ima pravo na „….završetak studija u roku kraćem od propisanoga u skladu s kriterijima propisanim općim aktom visokog učilišta“. Ovaj prijedlog u potpunosti pozdravljamo uvjereni da će povećati fleksibilnosti studiranja i otvoriti visoko obrazovanje prema takozvanim netradicionalnim skupinama studenata, odraslim osobama koje imaju određena ograničenja u smislu uobičajenog ritma studiranja, ali i određene prednosti jer su kroz svoj radni vijek i profesionalno iskustvo stekli određena znanja i vještine moguće povezane s područjem studija. Stoga, kako bi se visoka učilišta potaklo na otvaranje mogućnosti razvoja alternativnih putova prema visokom obrazovanju, između ostaloga, kroz vrednovanje i priznavanje prethodnog učenja, predlažemo na kraju stavka dodati: „uključujući i temeljem priznavanja i vrednovanja prethodnog učenja.“ S poštovanjem, dr. sc. Damir Jugo, prof. v. š. Predsjednik Vijeća veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske Nije prihvaćen Stavak 1. točka 4. prijedloga Zakona određuje da će se isto riješiti općim aktima visokog učilišta.
441 SINIŠA ZORICA ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 77. Člankom nisu jasno definirani izvanredni studenti. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
442 PETAR PEPUR ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 77. čl.77. st.4. i st.5. Nisu jasno definirana pitanja vezana uz ponavljanje studijske godine izvanrednih studenata kao i obvezan rok završetka studija izvanrednih studenata s obzirom na mogućnosti upisa od 30 ECTS-a do 60 ECTS-a u akademskoj godini. dr.sc. Petar Pepur, prof.v.š. Nije prihvaćen Predloženo će se urediti općim aktima visokog učilišta u skladu sa sveučilišnom autonomijom i akademskom samoupravom.
443 Sveučilište u Dubrovniku ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 76. S obzirom da i poslijediplomski studiji predviđaju studiranje u punoj nastavnoj satnici / punom radnom vremenu, predlaže se za studente tih studija na odgovarajući način isključiti primjenu odredbe kojom ne mogu biti u radnom odnosu niti obavljati samostalnu djelatnost obrta ili drugog slobodnog zanimanja. Nije prihvaćen Poslijediplomski studiji nisu redovni studiji te se ne podrazumijeva ograničenja koja proizlaze iz redovitog statusa i radnog odnosa.
444 Ured pučke pravobraniteljice ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 76. Vezano uz članak 76. stavak 5. točku 3. kojom je propisano da status studenta prestaje i isključenjem sa studija, smatramo da je, zbog ozbiljnog učinka navedene mogućnosti na budućnost pojedinca, uvjete zbog kojih se student može isključiti trebalo propisati zakonom. Nije prihvaćen Navedeno će se urediti općim aktom ili statutom sukladno autonomiji i akademskoj samoupravi visokog učilišta.
445 Sandra Lovrenčić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 76. Stavak 2. treba promijeniti da se druga rečenica briše ili da se iza radnom odnosu doda „na neodređeno vrijeme“, iako je i to upitno s obzirom na prethodne argumente. Obrazloženje: Nastavno na prethodne argumente, studentski rad u struci omogućava stjecanje dodatnog iskustva. U nekim strukama (npr. informatika, računarstvo) studenti mogu obavljati studentske poslove u punoj satnici s vrlo visokim iznosom primanja uz studentski ugovor, dok u drugim strukama to nije moguće. U nekim strukama (npr. učitelji, nastavnici) studenti često povremene poslove obavljaju u javnom sektoru gdje eventualno mogu dobiti ugovor o djelu, a uglavnom ugovor o radu, čak i kad odrađuju zamjenu na nekoliko tjedana, i to s vrlo niskom satnicom. Prelazak u status izvanrednog studenta zbog nekoliko tjedana zamjena, jer nema drugačije mogućnosti zapošljavanja je diskriminatoran. Za vrijeme radnog odnosa trebalo bi ograničiti studentska prava. Djelomično prihvaćen Članak 76. urediti će se u odnosu na mogućnost radnog odnosa i za redovite studente.
446 Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 76. Smatramo kako odredba stavka 2. predstavlja nepotrebno ograničavanje rada studenata, posebice uzevši u obzir činjenicu da se neki studijski programi izvode samo u redovitom statusu, zbog čega student mora birati između studija i rada. Prema našem mišljenju potrebno je relaksirati ovu odredbu u smjeru omogućavanja studentima u redovitom statusu zasnivanja radnog odnosa i obavljanja samostalne djelatnosti obrta ili drugog slobodnog zanimanja, uz ograničavanje pojedinih prava iz studentskog standarda. Prihvaćen Članak 76. će se urediti.
447 Dario Novinc ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 76. Stavak 2. potrebno je promijeniti tako da on vrijedi samo u situaciji gdje studij koji pohađa uistinu i postoji u varijanti izvanrdenog studija. Nema nikakve potrebe da studenti koji se nalaze na redovitim studijima moraju birati između ostvarivanju svog dohotka na način koji je njima prihvatljiv i nastavka studija. Ovo još manje ima smisla ako student može preko studentskog ugovora odrađivati iste sate koje je odrađivao dok je bio u radnom odnosu, ali bez beneficija koje mu radni odnos donosi. Smatram da bi se studentima koji pohađaju redoviti studij i nemaju izbor izvanrednog studija trebala pružiti mogućnost odricanja od studentskih prava u slučaju da ostvare radni odnos ili obavljaju samostalnu djelatnost. Djelomično prihvaćen Članak 76. će se urediti.
448 Stjepan Ćurčić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 76. Stavak 2. potrebno je promijeniti da glasi: "Student u redovitom statusu studira u sklopu pune nastavne satnice te ima sva prava i obveze iz studentskog standarda. Student u redovitom statusu ne može biti u radnom odnosu niti obavljati samostalnu djelatnost obrta ili drugog slobodnog zanimanja. Iznimno, student ima mogućnost odricanja subvencioniranog studiranja u svrhu obavljanja navedenog. " Ne vidim razloga ograničavanja redovnog studiranja uz obavljanje djelatnosti obrta, ukoliko studentu nastavne obveze dozvole isto. Uz jednako nastavno opterećenje i jednak broj ECTS bodova u godini studiranja, razlika između redovnog i izvanrednog studiranja svedena većinom na toleriranje izostajanja s nastave. Izvanredni studenti, s obzirom da manje pohađaju nastavu, više vremena trebaju utrošiti u samostalno svladavanje gradiva tako da ni tu nemamo neke bitne razlike (na kraju krajeva ECTS za svaki kolegij jasno kaže koliko vremena rada studenta je potrebno za svladavanje gradiva). Ukoliko student može obavljanje neke djelatnosti prilagoditi svoj studiju, nema razloga da mu se to ne omogući, posebno uz mogućnost da prilagodi radno vrijeme i broj sati obavljanja slobodnih djelatnosti ili obrta što propisi i dozvoljavaju. Djelomično prihvaćen Članak 76. će se urediti.
449 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 76. Predlažemo da se u čl. 76. ili 7čl. 7. definira tko su studenti s invaliditetom i to na način: 1. Studenti s invaliditetom su studenti čija zdravstvena stanja, teškoće ili oštećenja u međudjelovanju s čimbenicima iz okoline mogu sprečavati njihovo puno i učinkovito sudjelovanje u akademskom okruženju na ravnopravnoj osnovi s drugim studentima zbog čega su im potrebne odgovarajuće prilagodbe i podrška. OBRAZLOŽENJE: Kako bi se izbjegli brojni problemi u praksi te se Zakon uskladio s odredbama Konvencije o pravima osoba s invaliditetom i time spriječilo kršenje prava studenata s invaliditetom na koju ukazuju pritužbe pravobraniteljici za osobe s invaliditetom potrebno je definirati tko su studenti s invaliditetom u skladu s Konvencijom. Naime, iako se čl. 78. propisuju prava iz studentskog standarda ovisno o redovnom ili izvanrednom statusu te utvrđuje obveza donošenja pravilnika o vrsti i razini prava te minimalnim kriterijima za ostvarivanje prava iz studentskog standarda te se navode studenti s utvrđenim stupnjem invaliditeta ponovno se zakonom ne definira tko su studenti s invaliditetom, a u skladu s Konvencijom te se ne uzima u obzir da oni mogu biti i izvanredni studenti. Djelomično prihvaćen U prijedlogu Zakona, člankom 77. urediti će se pravo studenta sa invaliditetom na studiranje prema prilagođenim uvjetima bez obzira na redovni ili izvanredni status.
450 Neven Pintarić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 76. Stavak 2. potrebno je promijeniti te glasi: Student u redovitom statusu studira u sklopu pune nastavne satnice te ima sva prava i obveze iz studentskog standarda. Student u redovitom statusu ne može biti u radnom odnosu niti obavljati samostalnu djelatnost obrta ili drugog slobodnog zanimanja, iznimno student ima mogućnost odricanja subvencioniranog studiranja u svrhu obavljanja navedenog. Hrvatski studentski zbor smatra da je nužno dozvoliti studentima koji nemaju mogućnost izvanrednog studiranja na svom studiju pružili mogućnost obavljanja djelatnosti obrta ili nekog drugog slobodnog zanimanja (npr. osnivanje startup tvrtki). Studentima je potrebno osigurati mogućnost odricanja subvencioniranog studiranja u svrhu obavljanja navedenog. Tako se studentima omogućava potrebno stjecanje kompetencija na tržištu rada i potiče poduzetnički duh. Student koji studira integrirani studij koji se izvodi samo u redovitom statusu ne može do najmanje 23 godine započeti svoje poduzetničke ideje niti inicirati inovacije koje bi mogao komercijalizirati kroz svoj startup. U ime Hrvatskog studentskog zbora, Neven Pintarić Prihvaćen Članak 76. će se urediti.
451 Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (Srce) ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 76. Predlaže se promjena stavka (4) članka 76. da glasi: (4) Status studenta se stječe upisom na studij koji ustrojava visoko učilište i dokazuje se studentskom ispravom koju izdaje visoko učilište. OBRAZLOŽENJE: U praksi, ali i u izričajima u drugim dijelovima prijedloga zakona student se upisuje na studij, a ne na visoko učilište, pa predloženo bolje odgovara praksi i ostatku teksta prijedloga zakona. Nije prihvaćen Predlagatelj smatra da je tekst odredbe ispravan.
452 Sveučilište u Splitu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 76. Predlaže se također odustati od zabrane zasnivanja radnog odnosa za redovite studente (članak 76. st. 2.), a ovlasti iz čl. 79. st. 3. koje se odnose na odobravanje prava na upis dodatnog studija u statusu redovitog studenta i na teret državnog proračuna za najuspješnije studente, dodijeliti tijelima akademske vlasti, a ministru ostaviti regulatorne ovlasti. Djelomično prihvaćen Članak 76. će se urediti. U odnosu na članak 79. st. 3 isto nije u skladu sa propisima koji uređuju sustav državne uprave.
453 Luka Perušić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 76. »3) Student u izvanrednom statusu studira [...]« - U Prijedlogu nije definirano što je izvanredni, a što redovni studentski status, statusi se mogu razlučiti tek po članku 78. i to neizravno. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
454 Luka Perušić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 76. »Student u redovitom statusu ne može biti u radnom odnosu niti obavljati samostalnu djelatnost obrta ili drugog slobodnog zanimanja.« - Ovo je potpuno nepotrebna i proizvoljna odredba bez realne osnove i koja pokušava prisiliti sustav da funkcionira na neki neobrazložen način, a pri tom jedino što bitno može napraviti je zaustaviti neke ljude u namjeri da studiraju. Prihvaćen Članak 76. će se urediti.
455 Tin Burek ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 76. Ograničavati pravo zaposlenja redovnim studenata čl. 76. st. 2. u najmanju je ruku smiješno i apsurdno, pogotovo u državi gdje funkcioniraju samo zakoni fizike pa kokoš ipak padne kada pokuša poletjeti. Ukoliko bi se ograničilo pravo na rad studentima sasvim je nejasno kako bi se isti financirali. Zar je normalno zabraniti nekome da bude doktor (medicinu nije moguće studirati izvanredno), razvije respektabilnbu karijeru, te naposlijetku spasi xy tuđih života samo zato što ga nema tko financirati, zato što mu je obitelj slabog imovinskog stastusa, zato što se posvađao s roditeljima, ili zato što naprosto nema obitelji. Moralni su razlozi protiv takve odredbe nebrojni, a odredba je sama po sebi van zdravog razuma. Alternativa bi mogla biti tzv. studentski ugovori, ali oni predstavljaju legalno izrabljivanje studenata. Kada student radi na tzv. studentski ugovor ovisi o milosti i nemilosti poslodavca hoće li njegovo radno mjesto sutra još postojati, dok ugovor o radu na neodređeno vrijeme pruža stabilnost radnog mjesta. Nadalje, u slučaju da student koji sam sebe financira, nedajbože, oboli od teške bolesti isti ne može "otvoriti" bolovanje, odnosno, zbog teškog zdravstvenog stanja neće moći raditi preko tzv. studentskog ugovora, ostati će bez prihoda, umrijet će od gladi, usred Lijepe Naše, usred Europske unije. Nadalje, potpuno bi se zabranio rad studentima koji u prethodnoj akademskoj godini nisu stekli dovoljan broj ECTS bodova za podizanje tzv. studentskog ugovora. Tu bi se, nedvojbeno, otvorio prostor za tzv. rad na crno tj. u nedostatku pravne reguliranosti prilikom konzumacije prava jamčenog Ustavom (čl. 55. st. 1.) studenti bi morali posezati za raznoraznim nelegalnim i polulegalnim oblicima rada. Tko bi studente u tom slučaju štitio prilikom ozljede na radu? Nadalje, odredba je i suprotna Ustavu (čl. 49. st. 3.) budući da njome država ne bi samo nepomagala socijalno blagostanje građana već bi iste socijalno i egzestencijalno ugrožavala. Navedeno je protivno i čl. 16. st. 2. Ustava jer ograničenje slobode i prava, u ovom slučaju nije razmjerno naravi potrebe za ograničenjem. U praksi dolazi i do drugih problema, koji pravnoteorijski nisu mogući, pa ih ovdje nema smisla analizirati. Uz sve navedeno, a uzimajući u obzir i činjenicu da je platforma eSavjetovanja valjda jedina pozitivna kritika Europske komisije za demokraciju kroz pravo Republici Hrvatskoj, molim Vas, iskoristimo njene mogućnosti, izbrišimo navedenu odredbu. Djelomično prihvaćen Stavak 2. će se urediti.
456 Institut za razvoj obrazovanja ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 76. Ova odredba je diskriminatorna, i iz perspektive prava na obrazovanje zaposlenih i samozaposlenih, i iz perspektive prava studenata na (dostojanstveni) rad. Treba naglasiti kako su jednak pristup radu i obrazovanju zajamčeni ustavom, te za ovakvo ograničenje mora postojati izuzetno snažan razlog. Na nešto konkretnijoj razini, ova odredba onemogućava pristup svim zaposlenima studijima koji se ne odvijaju u izvanrednom obliku, što znači većini ponude visokog obrazovanja, odnosno uvjetuje pohađanje redovnog studija prekidom radnog odnosa (ili zatvaranjem tvrtke), što je problematično, i na društvenoj, i na osobnoj razini. Dodatno, ova odredba onemogućuje zapošljavanje tijekom (pa i krajem) studija, što dodatno otežava prelazak iz obrazovanja u svijet rada, kao i stjecanje radnog staža tijekom studija. Studentski rad koji je dostupan studentima nije ekvivalent radnog odnosa iz perspektive radnog statusa i socijalne sigurnosti. Nepoznata je svrha ove zabrane. Ako je u pitanju trajanje rada koje ne omogućava savladavanje redovnog studija, u tom je slučaju moguće uvjetovati broj sati koji student smije raditi (ili razdoblje u kojem ta ograničenja stoje – npr. tijekom nastave i ispitnih rokova), ali u tom bi se slučaju ono trebalo odnositi na sve oblike rada – i kroz ugovor o radu i kroz studentski ugovor. Odredba kojom se redovnim studentima onemogućuje sudjelovanje u svim oblicima plaćenog rada osim studentskog (a koji oblik ne osigurava istu razinu sigurnosti i prava), predstavlja uskraćivanje prava na rad, odnosno prisiljava studente u manje sigurni oblik rada (koji nekim studentima predstavlja povoljniji oblik rada, no studenti trebaju imati mogućnost izbora koji oblik rada žele koristiti). Predlažu se promjene u stavku (2) i stavku (3), pa novi tekst glasi: (2) Student u redovitom statusu studira u sklopu pune nastavne satnice te ima sva prava i obveze iz studentskog standarda. (3) Student u izvanrednom statusu studira u sklopu prilagođene nastavne satnice te ima određena prava i obveze iz studentskog standarda. Djelomično prihvaćen Stavak 2. će se urediti.
457 RIT Croatia ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 76. Poštovani, Smatramo da je odredba članka 76. stavak 2. problematična iz više razloga. Neki od razloga su: - pitanje privatnosti studenta - kako provjeravati je li student zaposlen (pri upisu na studij, a i kasnije tijekom studija) - kako na ovaj način osigurati cjeloživotno obrazovanje (nastavak školovanja za zaposlene) - demografske i ekonomske prilike u zemlji - ograničava one koji su nakon određene razine obrazovanja (srednja škola, preddiplomski studij itd) napravili pauzu od obrazovanja i zaposlili se, te u nekom trenutku žele nastaviti formalno obrazovanje. Razumijemo potrebu rješavanja pitanja korištenja prava iz studentskog standarda i radnog odnosa, međutim ovo pitanje trebalo bi riješiti na drugi način. S poštovanjem, RIT Croatia Djelomično prihvaćen Stavak 2. će se urediti.
458 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 76. Komentar Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci Smatramo neopravdanim da se studentima u redovitom statusu u potpunosti ograniči mogućnost da budu u radnom odnosu te da im se onemogući da obavljaju samostalnu djelatnost obrta ili drugog slobodnog zanimanja. Određene djelatnosti obrta ili drugih slobodnih zanimanja studenti mogu obavljati i van redovnog vremena studiranja (po noći/kasnije u danu, tijekom dana kada nemaju nastavu, tijekom vikenda te tijekom praznika/razdoblja u kojima nastave nema). Također, izuzeće je nužno, jer se na redovite studente poslijediplomskih (doktorskih) studija ne može i ne smije primjenjivati odredba kojom im se zabranjuje radni odnos, obavljanje samostalne djelatnosti obrta ili drugog slobodnog zanimanja. Asistent, koji je u radnom odnosu s visokoobrazovnom ustanovom, je sukladno stavku 3. članka 44. dužan upisati i pohađati doktorski studij, stoga je u tom kontekstu ovaj stavak kontradiktoran. Studenti koji su u radnome odnosu su ujedno porezni obveznici te ulaze u sustav PDV-a, pridonose državnom proračunu, od kuda se financiraju studiji redovitim studentima. Iz navedenih razloga, nužno bi bilo pronaći načine da se redovnim studentima koji rade odobri status redovitog studenta, uz barem djelomično sufinanciranje od strane države (također, uz barem djelomična studentska prava - pravo na apliciranje za stipendije, zdravstveno osiguranje i sl.). Rad i imanje vlastitog obrta omogućava studentima stjecanje kompetencija relevantnih za bolje kasnije snalaženje na tržištu rada i primjenu stečenih znanja tijekom studija u vlastitoj praksi te im to ne bi trebalo uskratiti. Amandman: predlažemo da se dio stavka 2. u kojemu se navodi da „Student u redovitom statusu ne može biti u radnom odnosu niti obavljati samostalnu djelatnost obrta ili drugog slobodnog zanimanja“ izbriše te da se naknadno, podzakonskim aktom, uredi rad, prava i odgovornosti studenata koji studiraju u redovitom statusu, a ujedno su u radnom odnosu, obavljaju djelatnost obrta ili drugog slobodnog zanimanja. Djelomično prihvaćen Stavak 2. će se urediti.
459 Davor Švaić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 76. Člankom 76. stavkom 2. normirano je kako Student u redovitom statusu studira u sklopu pune nastavne satnice te ima sva prava i obveze iz studentskog standarda. Student u redovitom statusu ne može biti u radnom odnosu niti obavljati samostalnu djelatnost obrta ili drugog slobodnog zanimanja. Mislimo da ovo ne treba normirati jer se tako ulazi u sferu privatnosti studenta. Ako on ispunjava obveze i druge uvjete ima pravo na status redovnog studenta. Drugo pitanje je mogućnost participiranja u određenim pravima, odnosno pravne osnove temeljem koje može regulirati pravo na zdravstveno osiguranje, pravo na prijevoz, odnosno pravo na subvencioniranu prehranu i korištenje smještaja u studentskim domovima. Zbog specifičnosti umjetničkog studiranja predlažemo da se na umjetničkim studijima svakako dopusti redovito studiranje uz rad. Napominjemo kako zbog specifičnosti umjetničke nastave nije moguće izvanredno studiranje. U vezi članka 76. stavka 3. navodimo kako se slobodna umjetnička djelatnost mora izuzeti. Pojasniti što to znači za angažman studenata u predstavama, koncertima i sl, koji se realiziraju autorskim ugovorom ili ugovorom o djelu. Djelomično prihvaćen Stavak 2. će se urediti.
460 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 76. Imajući u vidu i demografske izazove vezane uz pad broja studenata, studenti doktorskih studija bi trebali statusno biti eksplicitno izjednačeni sa studentima preddiplomskih i diplomskih studija kako bi imali sva studentska prava (cf. čl. 76., 78. i 79.), dok se na njih ne smije primjenjivati odredba koja studentima u redovitom statusu zabranjuje radni odnos, obavljanje samostalne djelatnosti obrta ili drugog slobodnog zanimanja. Djelomično prihvaćen Stavak 2. će se urediti.
461 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 76. U čl. 76., 78. i 79. predvidjeti instrumente za olakšavanje upisa i stjecanja studentskih prava stranih (posebno ne-EU) studenata. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
462 Luka Delak ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 76. Članak 76. stavak 2. Komentar: smatramo neopravdanim da se studentima u redovitom statusu u potpunosti ograniči mogućnost da budu u radnom odnosu te da im se onemogući da obavljaju samostalnu djelatnost obrta ili drugog slobodnog zanimanja. Određene djelatnosti obrta ili drugih slobodnih zanimanja studenti mogu obavljati i van redovnog vremena studiranja (po noći/kasnije u danu, tijekom dana kada nemaju nastavu, tijekom vikenda te tijekom praznika/razdoblja u kojima nastave nema). Također, izuzeće je nužno, jer se na redovite studente poslijediplomskih (doktorskih) studija ne može i ne smije primjenjivati odredba kojom im se zabranjuje radni odnos, obavljanje samostalne djelatnosti obrta ili drugog slobodnog zanimanja. Asistent, koji je u radnom odnosu s visokoobrazovnom ustanovom, je sukladno stavku 3. članka 44. dužan upisati i pohađati doktorski studij, stoga je u tom kontekstu ovaj stavak kontradiktoran. Studenti koji su u radnome odnosu su ujedno porezni obveznici te ulaze u sustav PDV-a, pridonose državnom proračunu, od kuda se financiraju studiji redovitim studentima. Iz navedenih razloga, nužno bi bilo pronaći načine da se redovnim studentima koji rade odobri status redovitog studenta, uz barem djelomično sufinanciranje od strane države (također, uz barem djelomična studentska prava - pravo na apliciranje za stipendije, zdravstveno osiguranje i sl.). Rad i imanje vlastitog obrta omogućava studentima stjecanje kompetencija relevantnih za bolje kasnije snalaženje na tržištu rada i primjenu stečenih znanja tijekom studija u vlastitoj praksi te im to ne bi trebalo uskratiti. Amandman: predlažemo da se dio stavka 2. u kojemu se navodi da „Student u redovitom statusu ne može biti u radnom odnosu niti obavljati samostalnu djelatnost obrta ili drugog slobodnog zanimanja“ izbriše te da se naknadno, podzakonskim aktom, uredi rad, prava i odgovornosti studenata koji studiraju u redovitom statusu, a ujedno su u radnom odnosu, obavljaju djelatnost obrta ili drugog slobodnog zanimanja. - Luka Delak, predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci Djelomično prihvaćen Stavak 2. će se urediti.
463 Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 76. Uz stavak 2: Ovime nije predviđena mogućnost da postoje i redoviti studenti koji su dužni sudjelovati u subvencioniranju školarine pa molimo pojašnjenje. Mislimo da ovo ne treba normirati jer se na taj način ulazi u sferu privatnosti studenta. Ako on ispunjava obveze i druge uvjete ima pravo na status redovnog studenta. Posebno vezano uz slobodnu djelatnost obrta ili drugu vrstu slobodnog zanimanja. Drugo pitanje je mogućnost participiranja u određenim pravima, odnosno pravne osnove temeljem koje može regulirati pravo na zdravstveno osiguranje, pravo na prijevoz, odnosno pravo na subvencioniranu prehranu i korištenje smještaja u studentskim domovima. Djelomično prihvaćen Stavak 2. će se urediti.
464 Akademija dramske umjetnosti ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 76. Člankom 76. stavkom 2. normirano je kako Student u redovitom statusu studira u sklopu pune nastavne satnice te ima sva prava i obveze iz studentskog standarda. Student u redovitom statusu ne može biti u radnom odnosu niti obavljati samostalnu djelatnost obrta ili drugog slobodnog zanimanja. Mislimo da ovo ne treba normirati jer se tako ulazi u sferu privatnosti studenta. Ako on ispunjava obveze i druge uvjete ima pravo na status redovnog studenta. Drugo pitanje je mogućnost participiranja u određenim pravima, odnosno pravne osnove temeljem koje može regulirati pravo na zdravstveno osiguranje, pravo na prijevoz, odnosno pravo na subvencioniranu prehranu i korištenje smještaja u studentskim domovima. Zbog specifičnosti umjetničkog studiranja predlažemo da se na umjetničkim studijima svakako dopusti redovito studiranje uz rad. Napominjemo kako zbog specifičnosti umjetničke nastave nije moguće izvanredno studiranje. U vezi članka 76. stavka 3. navodimo kako se slobodna umjetnička djelatnost mora izuzeti. Pojasniti što to znači za angažman studenata u predstavama, koncertima i sl, koji se realiziraju autorskim ugovorom ili ugovorom o djelu. Djelomično prihvaćen Stavak 2. će se urediti.
465 Filip Kelemen ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 76. Poštovani, imam primjedbu vezano za članak 76. stavak 2 koji izričito zabranjuje redovno studiranje uz zasnovani radni odnos. Smatram da je navedeni članak nepravedan iz više razloga te onemogućuje studiranje određenom dijelu društva, pogotovo onim starijima koji su dulje vrijeme u radnom odnosu što nije u skladu s direktivama bolonjskog procesa koji bi svima trebao omogućiti studiranje bez obzira na životne okolnosti. Prvi problem je što veliki dio studijskih programa nudi studiranje isključivo u redovnom statusu (nema mogućnosti izvanrednog studiranja). Osobe u radnom odnosu koje se žele dalje školovati automatski nemaju mogućnost studiranja na navedenim studijima te su u startu diskriminirane pošto im se ne omogućuje školovanje jer bi im jedina mogućnost upisa bila uz uvjet da daju otkaz. Izvanredni studenti po novome imaju mogućnost rada preko student servisa, međutim apsurdno bi bilo za očekivati da osoba u tridesetim ili četrdesetim godinama daje otkaz na radnom mjestu i ide raditi preko student servisa. Zabrana radnog odnosa u velikom djelu i ograničava osobe koje su završile preddiplomski studij (VŠS) te stupili u radni odnos i nakon određenih godina odlučile upisati diplomski studij. Stavlja ih se u nepovoljan položaj pošto se tada mogu upisati samo na studijske programe diplomske razine koji nude izvanredno studiranje (kojih je izrazito malo pošto ih je većina isključivo u redovnom obliku). Navedeni članak 76. stavka 2 bi imao smisla kada bi samo izvanredno studiranje bilo do kraja uređeno i kada bi svaki studijski program nudio mogućnost redovnog i izvanrednog studiranja. Tada bi se moglo reći da svi imaju pravo studiranja pod jednakim uvjetima. Ovako se samo diskriminiraju osobe koje se žele dalje školovati i usavršavati. Prihvatljivo bi bilo i da se omogući redovno studiranje uz radni odnos, ali bez studenskih prava. S poštovanjem, F.K. Prihvaćen Stavak 2. će se urediti.
466 Akademija dramske umjetnosti ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 76. Člankom 76. stavkom 2. normirano je kako Student u redovitom statusu studira u sklopu pune nastavne satnice te ima sva prava i obveze iz studentskog standarda. Student u redovitom statusu ne može biti u radnom odnosu niti obavljati samostalnu djelatnost obrta ili drugog slobodnog zanimanja. Mislimo da ovo ne treba normirati jer se tako ulazi u sferu privatnosti studenta. Ako on ispunjava obveze i druge uvjete ima pravo na status redovnog studenta. Drugo pitanje je mogućnost participiranja u određenim pravima, odnosno pravne osnove temeljem koje može regulirati pravo na zdravstveno osiguranje, pravo na prijevoz, odnosno pravo na subvencioniranu prehranu i korištenje smještaja u studentskim domovima. Zbog specifičnosti umjetničkog studiranja predlažemo da se na umjetničkim studijima svakako dopusti redovito studiranje uz rad. Napominjemo kako zbog specifičnosti umjetničke nastave nije moguće izvanredno studiranje. U vezi članka 76. stavka 3. navodimo kako se slobodna umjetnička djelatnost mora izuzeti. Pojasniti što to znači za angažman studenata u predstavama, koncertima i sl, koji se realiziraju autorskim ugovorom ili ugovorom o djelu. Djelomično prihvaćen Stavak 2. će se urediti.
467 Metalurški fakultet ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 76. U vezi stavka 2. – na koji način i kojim resursima provjeravati je li student u redovitom statusu u radnom odnosu? Tko snosi i kakve posljedice ako se ustanovi da je student u redovitom statusu u radnom odnosu? Socijalni standard u RH nije dovoljno visok kako bi ograničavali studentima pravo na rad, bez obzira na status. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
468 Damir Jugo ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 76. Poštovani, člankom 76. propisano je da „oblik i sadržaj studentske isprave ministar propisuje pravilnikom.“ Predviđajući određene administrativne zapreke do kojih visoka učilišta mogu doći ako žele produbljivati suradnju s partnerskim visokim učilištima u inozemstvu te pilotirati europske inicijative poput Europske studentske iskaznice, predlažemo odredbu promijeniti na način da ministar propiše samo najnužnije elemente, odnosno „oblik i minimalni sadržaj“. S poštovanjem, dr. sc. Damir Jugo, prof. v. š. Predsjednik Vijeća veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske Nije prihvaćen Predloženo će biti riješeno podzakonskim propisima.
469 NIKOLINA MARKOVIĆ ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 76. Smatram nepotrebno ograničavanje studiranja i zapošljavanja (stavak 2.) Što je sa redovnim studentima koji u tijeku godine dobe priliku za zapošljavanje/ samozapošljavanje? Trebali bi ugroziti financijski status plaćajući punu godinu ili odbiti posao koji se ne nalazi svaki dan?? Znači po ovom prijedlogu zakona proračun bi se rasteretio kada bi redovni studenti koji se zaposle plaćali studiranje, a istovremeno se dozvoljava rad preko student servisa izvanrednim studentima umjesto poticanja njihovog zapošljavanja što bi rezultiralo plaćanjem poreza to jest punjenjem proračuna. Ukratko, zapošljavanje = plaćanje poreza tj punjenje proračuna a onda je svejedno odvajaju li se ta sredstva za sufinanciranje studija ili do punjenja proračuna ne dolazi već se samo sufinancira studij. Prihvaćen Stavak 2. će se urediti.
470 OPG Novak ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 76. Poštovani, smatram čl. 76, st. 2 problematičnim po nekoliko osnova. Prvo, mnogi studiji nemaju mogućnost izvanrednog studiranja te bi se mnogim izvrsnim studentima koji uz redovni studij rade kako bi si mogli priuštiti studij onemogućilo studiranje na željenom studiju. Stavka o radnom odnosu i nije toliko problematična jer postoje studentski ugovori, iako ostaje nejasno kojom logikom netko može uz studentske ugovore raditi punu satnicu a ne može biti u radnom odnosu na 20 sati mjesečno ukoliko bi njegova specifična situacija to zahtjevala. Postoje razne životne situacije, primjerice kad osoba kasnije upisuje diplomski studij ili dodatni studij koji zahtjeva njeno radno mjesto. Na mnogim studijima student zbog specifične nastavne satnice i uvjeta za upis u višu godinu, zbog priznavanja ispita s drugih studija i sl. može biti veći dio godine bez nastavnih obveza. Ne vidim razlog zbog čega ukinuti studentu mogućnost ukoliko je ima da stupi u radni odnos. Možda taj dio i nije toliko problematičan zbog postojanja studenstkih ugovora, koliko je problematična nemogućnost samozapošljavanja, odnosno obavljanja samostalnih djelatnosti i redovnog studiranja. Smatram kako se na taj način krši čl. 55 Ustava RH jer se studentima uskraćuje pravo na rad te čl. 66 Ustava RH jer se zaposlenim i samozaposlenim osobama uskraćuje pravo na obrazovanje. Mnogi izvrsni studenti s odličnim idejama tijekom studija pokreću startupove, mnogi studenti se bave slobodnim zanimanjima i to na način koji ne ometa izvršavanje njihovih redovnih studijskih obveza. Bavljenje slobodnim zanimanjima ne podrazumijeva nužno puno radno vrijeme niti obavljanje posla tijekom cijele godine. U svakom slučaju, ovom se stavkom zatire poduzetništvo i bespotrebno ograničava brojnim studentima pravo na rad, kao i brojnim poduzetnicima nastavak obrazovanja ukoliko to žele. Nadalje, sve će se osobe koje se trenutno nalaze u takvom statusu, a koji do sada nije bio zabranjen naći u širokom spektru raznih problema. Moja je konkretna situacija - trenutno sam upisana na 3. godinu integriranog prediplomskog i diplomskog studija u redovnom statusu na studiju koji ne nudi mogućnost izvanrednog studiranja (kao niti jedan drugi u RH). Također sam nositelj OPG-a (dakle, obavljam samostalnu djelatnost poljoprivrede) što mi omogućuje rad preko ljeta kojim si pokrivam troškove života i studiranja jer nemam drugih izvora prihoda. Na OPG-u također imam ugovornu obvezu zbog koje moram ostati nositelj naredne tri godine. Ovakvom formulacijom stavka 2 članka 76. mene biste primjerice stavili u situaciju da moram birati između studiranja i egzistencije - a što niti državi ne bi bilo u interesu jer sam student deficitarnog zanimanja. Predlažem da se iz stavka 2 izbaci dio "niti obavljati samostalnu djelatnost obrta ili drugog slobodnog zanimanja." Druga je mogućnost da se omogući iznimka od st. 2 studentima koji studiraju ili žele studirati na studijima koji ne nude mogućnost studiranja u izvanrednom statusu. Treća je mogućnost da student u slučaju redovnog zaposlenja ili obavljanja slobodnog zanimanja gubi određena studenstka prava. Djelomično prihvaćen Stavak 2. će se urediti.
471 LEONARDO MAX GOLUŠIN ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 76. Poštovani, smatram da stavak (2) ovog članka diskriminatoran prema studentima slabijeg financijskog statusa, a osobito prema onima koji ne žive u mjestu studiranja. Prema tom stavku, mnogi studenti bi izgubili pravo studiranja jer ne postoji izvanredni studij na velikoj većini fakulteta. Student sam na diplomskom studiju fakulteta elektrotehnike i računarstva i poznajem puno kolega koji trenutno imaju redovan posao ili započinju svoje startupe što je također spriječeno ovim stavkom jer nakon što osnuju svoj startup izgubili bi pravo studiranja. Ukoliko se ovaj stavak želi uključiti u zakon, trebao bi na svim ili velikoj većini fakulteta postojati izvanredni studij uz redovni kako bi studenti mogli nastaviti studirati. Alternativno, ovaj stavak bi se mogao izostaviti i samo se oslanjati na pravilo da student gubi studentska prava ukoliko stupi u radni odnos. Prihvaćen Stavak 2. će se urediti.
472 Ozren Jureković ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 75. Razumljiva je potreba nadležnih tijela za vođenje pouzdanih evidencija i kolekcija podataka na nacionalnoj razini. Nije primjereno zbog toga zakonom obvezivati sva visoka učilišta na korištenje jednog određenog informacijskog sustava te ga još i imenovati u Zakonu. Pojedina visoka učilišta koriste različite informacijske sustave za podršku akademskim, administrativnim, poslovnim i drugim procesima te ih Zakon u tome ne bi trebao onemogućavati niti sputavati. Zato prikupljanje potrebnih podataka za vođenje propisanih evidencija i kolekcija podataka treba promatrati odvojeno od informacijskih sustava koje visoka učilišta koriste za podršku svojim procesima. Smatram da bi bilo primjereno da nadležna tijela propišu: • potrebne evidencije, kolekcije podataka i dinamiku njihove dostave • formate u kojima se te evidencije i kolekcije podataka trebaju dostavljati u elektronskom obliku • izraditi nacionalni sustav za prikupljanje, pohranu i obradu prikupljenih podataka • razviti, „interface“ za preuzimanje evidencija i kolekcija podataka u propisanim formatima koji će biti dostupan svim visokim učilištima. Tako će nadležna tijela raspolagati s potrebnim evidencijama i kolekcijama podataka, a visoka učilišta koja to žele, moći će koristiti vlastite informacijske sustave kojima rješavaju svoje akademske, administrativne, poslovne i druge procese. Predlažem promjenu teksta članka 75. stavak 1. kako slijedi: Visoka učilišta elektronički vode evidencije i zbirke podataka, posebno evidenciju uspješnosti ostvarenih ishoda učenja studenata te obrađuju prikupljene osobne i druge podatke u svrhu obavljanja nastavne djelatnosti. MZO će uspostavu i održavati nacionalnu evidenciju i zbirke podataka u visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti zajedno sa sučeljem za prihvat podataka u propisanom formatu od visokih učilišta. Visoka učilišta obavezna su u propisanoj dinamici i formatima, putem navedenog sučelja, dostavljati tražene podatke u digitalnom obliku (upload). Djelomično prihvaćen Stavak 1. će se urediti na način da se omogući interoperabilnost evidencija.
473 Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (Srce) ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 75. Predlaže se brisanje članka 75. uz obavezno dodavanje novog članka 95a. (kako je predloženo u nastavku) OBRAZLOŽENJE: Predlažemo kvalitetnije uređivanje pitanja evidencija i to cjelovito i integralno u sustavu visokog obrazovanja zajedno s evidencijama znanstvene djelatnosti u novom članku 95a. Pri tome smatramo da Zakon ne treba ulaziti u propisivanje konkretnih sustava, posebno ne lokalnih sustava za poslovanje ustanova (kao što je ISVU), nego da se prvenstveno treba fokusirati na uspostavu i održavanje tzv. nacionalnih evidencija, odnosno središnjih informacijskih sustava u visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
474 RIT Croatia ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 75. Poštovani, Razumijemo činjenicu kako je nužno imati pouzdane evidencije na nacionalnoj razini, no istovremeno smatra kako nije primjenjivo niti primjereno sva visoka učilišta, posebno ona privatnih osnivača, Zakonom obvezivati na korištenje jednog određenog informacijskog sustava, a koji se razvija na nacionalnoj razini i koji u datom trenutku ima određeni naziv. Navedenim informacijskim sustavima primarna svrha je pružanje podrške procesu, a ne vođenje evidencija. Mišljenja smo kako bi se te dvije svrhe mogle razdvojiti na način da se sva visoka učilišta jednako obveže na vođenje evidencija i dostavljanje podataka ili njihovu redovitu razmjenu s određenim sustavom, ali da procesnu podršku visoka učilišta imaju mogućnosti razvijati samostalno i kroz vlastite postojeće ili nove informacijske sustave. S poštovanjem, RIT Croatia Prihvaćen Stavak 1. će se urediti na način da se omogući interoperabilnost evidencija.
475 Damir Jugo ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 75. Poštovani, Vijeće veleučilišta i visokih škola razumije činjenicu kako je nužno imati pouzdane evidencije na nacionalnoj razini, no istovremeno smatra kako nije primjenjivo niti primjereno sva visoka učilišta, posebno ona privatnih osnivača, Zakonom obvezivati na korištenje jednog određenog informacijskog sustava, a koji se razvija na nacionalnoj razini i koji u datom trenutku ima određeni naziv. Navedenim informacijskim sustavima primarna svrha je pružanje podrške procesu, a ne vođenje evidencija. Vijeće je mišljenja kako bi se te dvije svrhe mogle razdvojiti na način da se sva visoka učilišta jednako obveže na vođenje evidencija i dostavljanje podataka ili njihovu redovitu razmjenu s određenim sustavom, ali da procesnu podršku visoka učilišta imaju mogućnosti razvijati samostalno i kroz vlastite postojeće ili nove informacijske sustave. S poštovanjem, dr. sc. Damir Jugo, prof. v. š. Predsjednik Vijeća veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske Prihvaćen Stavak 1. će se urediti na način da se omogući interoperabilnost evidencija.
476 Hrvatsko društvo inženjera geotehnike ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Iza stavka (8) dodaje se novi stavak (9) koji glasi: U smislu ovoga Zakona, pojam struka izjednačava se sa znanstvenim poljem za prvu i drugu razinu visokog obrazovanja (prijediplomski i diplomski studij), odnosno sa znanstvenim područjem za treću razinu visokog obrazovanja (sveučilišni specijalistički i doktorski studij). Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata.
477 Hrvatsko društvo inženjera geotehnike ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Želimo skrenuti pažnju na činjenicu da se ovim člankom definira obavezna naznaka struke iza akademskog naziva/stupnja, dok istovremeno "struka" niti u ovom Zakonu, jednako kao niti u bilo kojem drugom Zakonu ili pravnom dokumentu u Republici Hrvatskoj, nije pojmovno određena. Zbog toga dolazi do značajnih razlika u tumačenju pojma "struka" od strane hrvatskih visokih učilišta te posljedično tomu i do značajnih razlika u načinu određivanja akademskih naziva. Budući da takvo stanje dovodi do konfuzije u gospodarskim subjektima, javnim službama, komorama i drugim entitetima koji se u definiranju radnog prava i postupaka zapošljavanja pozivaju na odredbe Zakona kojim se regulira područje visokog obrazovanja, smatramo da bi ovim Zakonom trebalo definirati pojam "struka". Stoga predlažemo da se u smislu ovoga Zakona, pojam "struka" izjednači sa znanstvenim poljem za prvu i drugu razinu visokog obrazovanja, odnosno sa znanstvenim područjem za treću razinu visokog obrazovanja (primjerice: prvostupnik inženjer strojarstva, magistar inženjer građevinarstva, doktor tehničkih znanosti i sl.) te da visoka učilišta u skladu s tim određuju akademske nazive i stupnjeve. Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata.
478 Dina Kralj ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. U cilju ispravljanja diskriminacije studenata stručnih studija neophodno je da svaki student koji završi studij i ostvari 300 ects ima apsolutno pravo na titulu mag. po uzoru na sve države članice Europske unije, jednako kako je neophodno da svi studenti koji se obrazuju u RH imaju apsolutno pravo nastavka studija (poslijediplomski, doktorat) neovisno o studiju koji su završili. Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
479 Tonko Kovačević ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Mišljenja sam da završetkom preddiplomskog stručnog studija stručni naziv treba da bude prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), a završetkom specijalističkog diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.). Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
480 MIROSLAV VRANIĆ ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Poštovani, Prijedlog izmjene stavke (2) - izmjena kratice za prvostupnike sveučilišnih studija (univ. bacc. uz naznaku struke) - izmjena kratice za provstupnike stručnih studija (bacc. uz nanznaku struke) Prijedlog dopune stavke (2) - izostavljeni su prvostupnici tehničkih znanosti i područija koji bi uz svečilišni ili stručni prvostupnik imali i inženjer i time pripadajuče kratice po završetku sveučilišnog prijediplomskig studija (univ. bacc. ing. uz naznaku struke) i po završetku stručnog prijediplomskog studija (bacc. ing. uz naznaku struke) Prijedlog izmjene stavke (3) - kratica po završeku diplomskog studija, za sveučilišne (univ. mag. uz naznaku struke), a stručne (mag. uz naznaku struke). Svečilišnog tehničkog smijera ( univ. mag. ing. uz nanznaku struke), a stučnog tehničko područija (mag. ing. uz naznaku struke). Prijedlog izmjene stavke (4) - Završetkom bilo kojeg sveučilišnoga specijalističkog studija jedinstvena kratica (univ. spec.) Lijep pozdrav, Miroslav Vranić Studentska inicijativa "300=300" Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive
481 VLADIMIR PETROVIĆ ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Kao bivši studentski pravobranitelj želio bih ostaviti kratku digresiju kao i svoje mišljenje, u nadi da će se i prihvatiti. Podržavam prijedlog zakona kao i napore koje ministarstvo čini kako bi se, nadam se, konačno uredilo polje visokog obrazovanja na nediskriminirajući način. Ono je zaista potrebno kako se stratifikacija i diskriminacija svih studenata koja je trenutno prisutna, dakle onih koji su svoje visoko obrazovanje odlučili polaziti na sveučilišnim smjerovima, jednako kao i onih koji su to pak odlučili na stručnim studijima, mogla okončati. Vidljivo je kako se prepoznala diskriminacija i kako se ona želi ispraviti, no svakako bi ovdje trebalo jasnije urediti polje akademskih naziva. Stavkom I. ovog članka akademski građani odvajaju se na "stručne" i "akademske" što smatram pogrješnim posebno jer ostavlja prostor za budućim malverzacijama i ponovnom diskriminacijom studenata, ovdje prvenstveno onih na stručnim studijima. Kako se akademski nazivi stječu i na stručnim i na sveučilišnim studijima, i za jedne i za druge ti nazivi trebaju biti akademski, a ne stručni i akademski (to pak ne znači da student smjerom koji polazi ne stječe i stručni stupanj za koji se obrazovao, ali struktura stavka može dovesti do diskriminacije jednog dijela studenata). Stoga predlažem brisanje riječi "stručni", te bi stavak I. glasio: "Završetkom studija student stječe odgovarajući akademski naziv ili akademski stupanj te druga prava u skladu s posebnim propisima.". Nadalje u stavku II. i III. ne vidim potrebu za "ubacivanjem" riječi "struč." u akademskim titulama stručnih studija jer bi i takva praksa mogla dovesti do diskriminacije, posebno na tržištu rada. Po mom mišljenu najbolje bi bilo jedno od drugog odjeliti tako da se na sveučilišnim studijima stječe akademski naziv "univ.bacc.", a na stručnim studijima akademski naziv "bacc." za preddiplomske studije odnosno "univ.mag." i "mag." na diplomskim studijima. Ovaj komentar se odnosi i na članak 113. prijedloga Zakona. Na ovaj način postiže se ujednačenost i značajno se smanjuje prostor za diskriminacijom sveučilišnih i stručnih studija, te na najbolji način omogućuje njihov razvoj, a na tržištu rada, domaćem i stranom, njihova prepoznatljivost. Također ne sukobi se s latinskim nazivima i ne dovodi do brkanja pojmova. Nadam se da su nam oba studija jednako važna i jednako bitna s obzirom na ishode učenja, iako nikako ne istovjetna. Srdačno! Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
482 Danijel Mihalj ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Smatram da kratica struč. kod titula stručnih studija nije najsretnije riješenje. Kod kratica titule tako bi se koristila dva jezika, hrvatski i latinski. Slažem se s ostalim predlagateljima titula bacc./univ. bacc. i mag./univ. mag. Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
483 Ivan Pištelek ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Podržavam prijedlog zakona ali uz izmjenu kratica akademskog nazivlja: - bacc. (preddiplomski stručni studij) / univ. bacc. (preddiplomski sveučilišni studij) - mag. (diplomski stručni studij) / univ. mag. (diplomski sveučilišni studij). Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. Smatram kako bi se kratice trebale uskladiti s ostalim dražavama članica EU-a koje su također dio Bolonjskog procesa (kao i Republika Hrvatska). Također, nedopustivo je da se za završene preddiplomske studije tehničkih/biotehničkih znanosti izgubi naziv inženjer uz kraticu prvostupnika. Tako da bi taj dio zakona trebao glasiti: "Završetkom sveučilišnoga prijediplomskog studija za programe iz područja tehničkih znanosti i neke programe iz područja biotehničkih znanosti student stječe akademski naziv prvostupnik (baccalaureus) inženjer uz naznaku struke (univ. bacc. ing. uz naznaku struke). Završetkom stručnoga prijediplomskog studija iz tehničkog područja student stječe stručni naziv stručni prvostupnik (baccalaureus) inženjer uz naznaku struke (bacc. ing. uz naznaku struke)." Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive
484 Paola Horvat Sovilj ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Člankom 74. potrebno je konačno i jasno otkloniti diskrimnaciju stručnih studija po pitanju akademskih naziva koji se stječu na razinama 6. i 7. HKO prvenstveno dodjeljivanjem akademskih, a ne stručnih naziva te izbacivanjem besmislenih dijakritičkih znakova, na način da se sveučilišnim preddiplomskim studijem stječe naziv univ.bacc., stručnim preddiplomskim studijem stječe naziv bacc., sveučilišnim diplomskim i integriranim preddiplomskim i diplomskim stječe naziv univ.mag., a stručnim diplomskim mag. Na navedeni način sprječava se dugogodišnje diskrimanotorno ophođenje prema studentima stručnih studija koji su također akademski građani (e.g. JMBAG) kao i njihovi sveučilišni kolege te je predloženo pojmovno rangiranje opsoletno i krajnje neprihvatljivo. Razlika u naravi stručnih i sveučilišnih studija u potpunosti se postiže primjenom spomenutih akademskih naziva i nema nikakve osim maliciozne potrebe da se stručne studente distancira od akademske zajednice. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
485 Lovro Matijašević ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Kao i ostale kolege podržavam inicijativu 300=300 Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive
486 Filip Prpić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Podržavam inicijativu 300=300 Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediploskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke (dr. sc.). Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
487 MARIO KOPJAR ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Poštovani, Predlažem nekoliko promjena u ovom prijedlogu zakona i podržavam inicijativu 300=300. Članak 74. - preddiplomska razina: završetkom stručnog studija stjecao bi se stručni naziv: bacc. (uz naznaku struke), a završatkom sveučilišnog studija akademski naziv: univ. bacc. (uz naznaku struke) - diplomska razina: završetkom stručnog studija stjecao bi se stručni naziv: mag. (uz naznaku struke), a završatkom sveučilišnog studija akademski naziv: univ. mag. (uz naznaku struke) Članak 113. - promjene navedene u čl. 74 trebaju se odraziti i u ovom članku Obrazloženje: Smatram da se studente stručnih studija u ovom prijedlogu diskriminira zbog miješanja hrvatskih i latinskih kratica, te se time otežava prepoznatljivost stečene kvalifikacije. Uvođenjem isključivo latinskih kratica titule će biti univerzalno prepoznatljivije. Ovaj prijedlog zakona jest poboljšanje u odnosu na trenutno važeći zakon, ali je potrebno točnije definirati nazive kako bi oni bili univerzalni! Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
488 Damir Pišković ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Svakako podržavam studentsku inicijativu 300=300 te se slažem s ostalim predlagateljima titula na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.). 300=300 (no realno ispada 300=299,99) Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
489 Igor Roje ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Svakako podržavam studentsku inicijativu 300=300 te se slažem s ostalim predlagateljima titula na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.). Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
490 Marko Miletić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.) Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
491 Sveučilište u Zagrebu Fakultet prometnih znanosti ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Nepotrebno i nespretno elaboriranje akademskih i stručnih naziva i akademskog stupnja u stavku (2): „Završetkom sveučilišnoga prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik (baccalaureus) uz naznaku struke (bacc . uz naznaku struke)“ – zašto je izbačen univ.? Stavak (3)„Završetkom stručnoga prijediplomskog studija student stječe stručni naziv stručni prvostupnik (baccalaureus) uz naznaku struke (struč. bacc. uz naznaku struke)“ – gotovo pa nevjerojatna tvorevina kratica U stavku (5): „Završetkom doktorskog studija student stječe akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc. uz naznaku struke) i doktora umjetnosti uz naznaku struke ( dr. art. uz naznaku struke)“ - što je naznaka struke u doktorskom studiju? U ovom dijelu Zakon je nepripremljen i nerazrađen, pa se predlaže da se konzultiraju i ugrade odredbe Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (NN 107/07, 118/12). Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive te će ispraviti stavak 5. u odnosu na doktorski studij.
492 Ivana Silić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Smatram da će oznaka struč. kod titula stručnih studija rezultirati neprepoznatljivošću u obrazovnim sustavima drugih zemalja pa čak i lokalno. Slažem se s ostalim predlagateljima titula bacc./univ. bacc. i mag./univ. mag. Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
493 LUKA MLADINEO ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Slažem se s prijedlozima više udruga studenata da nazivi budu: SVEUČILIŠNI PREDDIPLOMSKI STUDIJ: univ. bacc. STRUČNI PREDDIPLOMSKI STUDIJ: bacc. SVEUČILIŠNI DIPLOMSKI STUDIJ: univ. mag. STRUČNI DIPLOMSKI STUDIJ: mag. Prijedlog naziva u ovom Zakonu koji je kombinacija i latinskog i hrvatskog jezika smanjio bi prepoznatljivost. Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
494 STJEPAN LAĆA ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. (2) Završetkom sveučilišnoga prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik (baccalaureus) uz naznaku struke ( bacc . uz naznaku struke). Završetkom stručnoga prijediplomskog studija student stječe stručni naziv stručni prvostupnik (baccalaureus) uz naznaku struke ( struč. bacc. uz naznaku struke). (3) Završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija student stječe akademski naziv magistar uz naznaku struke ( mag. uz naznaku struke). Završetkom sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija iz područja medicine, veterine i stomatologije student stječe akademski naziv doktor uz naznaku struke ( dr. uz naznaku struke). Završetkom sveučilišnoga diplomskog studija za programe iz područja tehničkih znanosti i neke programe iz područja biotehničkih znanosti student stječe akademski naziv magistar inženjer uz naznaku struke ( mag. ing . uz naznaku struke). Završetkom stručnoga diplomskog studija student stječe stručni naziv stručni magistar uz naznaku struke ( struč. mag. uz naznaku struke). Završetkom stručnoga diplomskog studija iz tehničkog područja student stječe stručni naziv stručni magistar inženjer uz naznaku struke ( struč. mag. ing. uz naznaku struke). Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
495 Ivan Brajdić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Potrebna je izmjena članka 74. Člankom 7 Hrvatskog Kvalifikacijskog okvira (HKO) određena je jednaka razina za stručne i sveučilišne studije. Slijedom toga objektivno je i usklađivanje akademskih naziva za studije koji su na istim razinama. Obzirom da se Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom utvrđuje povezivanje sa Europskim kvalifikacijskim okvirom te se uređuje sustav kvalifikacija koji bi među ostalim trebao osigurati jasnoću. Korištenje kratice 'struč.' nije međunarodno prepoznatljivo te se time studente koji završe stručni studije dovodi u diskriminirajući položaj posebice kod inozemnih poslodavaca kojima 'struč.' vrlo malo znači. Kako bi se omogućilo prepoznavanje kvalifikacija stečenih sveučilišnim studijem te osposobljenost za obavljanje poslova u područjima znanosti, umjetnosti i visokog obrazovanja znatno kvalitetnije rješenje je dodavanje kratice univ. ispred akademskog naziva čime bi nazivi glasili kako slijedi: - univ. bacc. uz naznaku struke - sveučilišni prvostupnik uz naznaku struke: za sveučilišne prijediplomske studije - univ. mag. uz naznaku struke - sveučilišni magistar uz naznaku struke: za sveučilišne diplomske studije - bacc. uz naznaku struke - prvostupnik uz naznaku struke: za stručne prijediplomske studije -mag. uz naznaku struke - magistar uz naznaku struke: za stručnie diplomske studije - specijalističkih poslijediplomskih studija: sveučilišni specijalist uz naznaku struke: (univ. spec. uz naznaku struke) uz naznaku za tehničke i medicinske znanosti - sveučilišni specijalist inženjer (univ. spec. ing.) i sveučilišni specijalist doktor (univ. spec. dr.) Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
496 MARKO BELJAN ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Podržavam zakon u cijelosti, samo predlažem izmjenu koja se odnosi na članke 74 i 113 prijedloga Zakona, vezano za kratice akademskog naziva na diplomskoj razini. Naime, kratica „struč“ koja se stječe završetkom diplomskog stručnog studija neprepoznatljiva je i u Hrvatskoj i u inozemstvu. Kako bi se izbjegla diskriminacija stručnih studija, te pri tome uvažavajući i potrebu distinkcije između stručnih i sveučilišnih studija predlažem da kratice akademskog naziva na diplomskoj razini trebaju biti: SVEUČILIŠNI DIPLOMSKI STUDIJ: univ. mag. (odnosno univ. mag. ing.) STRUČNI DIPLOMSKI STUDIJ: mag. (odnosno mag. ing.) …dakle kao po sistemu kakav je na preddiplomskoj razini: SVEUČILIŠNI PREDDIPLOMSKI STUDIJ: univ. bacc. (odnosno univ. bacc. ing.) STRUČNI PREDDIPLOMSKI STUDIJ: bacc. (odnosno bacc. ing.) Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
497 Matija Mamić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Poštovani, Prijedlog zakona je u redu, podržavam ga međutim predlažem jednu izmjenu, a tiče se naziva nakon završenog studiranja. Kratica "struč." nije kratica iz latinskog jezika pa nije razumljiva ni u Hrvatskoj ni u inozemstvu stoga bih predložila izmjene naziva kako slijedi: SVEUČILIŠNI PREDDIPLOMSKI STUDIJ: univ. bacc. STRUČNI PREDDIPLOMSKI STUDIJ: bacc. SVEUČILIŠNI DIPLOMSKI STUDIJ: univ. mag. STRUČNI DIPLOMSKI STUDIJ: mag. Lijep pozdrav, MM 300=300 Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
498 Jure Perić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskogstudija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
499 Dorotea Kršnjavi ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Radi jasnije podjele na stručne i sveučilišne studije, predlažem da se završetkom sveučilišnih i stručnih prijediplomskih, diplomskih studija i sveučilišnih poslijediplomskih specijalističkih studija izmjene nazivi i da glase: - sveučilišnih prijediplomskih studija: sveučilišni prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc. uz naznaku struke) - sveučilišnih diplomskih studija: sveučilišni magistar uz naznaku struke (univ. mag. uz naznaku struke) - stručnih prijediplomskih studija: prvostupnik uz naznaku struke (bacc. uz naznaku struke) - stručnih diplomskih studija: magistar uz naznaku struke (mag. uz naznaku struke) - specijalističkih poslijediplomskih studija: sveučilišni specijalist uz naznaku struke: (univ. spec. uz naznaku struke) uz naznaku za tehničke i medicinske znanosti - sveučilišni specijalist inženjer (univ. spec. ing.) i sveučilišni specijalist doktor (univ. spec. dr.) tj. da u čl. 74. stavci 2, 3 i 4. glase: (2) Završetkom sveučilišnoga prijediplomskog studija student stječe akademski naziv sveučilišni prvostupnik (univ. baccalaureus) uz naznaku struke ( univ. bacc . uz naznaku struke). Završetkom stručnoga prijediplomskog studija student stječe stručni naziv prvostupnik (baccalaureus) uz naznaku struke (bacc. uz naznaku struke). (3) Završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija student stječe akademski naziv sveučilišni magistar uz naznaku struke (univ. mag. uz naznaku struke). Završetkom sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija iz područja medicine, veterine i stomatologije student stječe akademski naziv doktor uz naznaku struke ( dr. uz naznaku struke). Završetkom sveučilišnoga diplomskog studija za programe iz područja tehničkih znanosti i neke programe iz područja biotehničkih znanosti student stječe akademski naziv sveučilišni magistar inženjer uz naznaku struke (univ. mag. ing . uz naznaku struke). Završetkom stručnoga diplomskog studija student stječe stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag. uz naznaku struke). Završetkom stručnoga diplomskog studija iz tehničkog područja student stječe stručni naziv magistar inženjer uz naznaku struke (mag. ing. uz naznaku struke). (4) Završetkom sveučilišnoga poslijediplomskog specijalističkog studija student stječe akademski naziv sveučilišni specijalist uz naznaku struke (univ. spec. uz naznaku struke). Završetkom poslijediplomskoga specijalističkog studija iz područja medicine, veterine i stomatologije student stječe akademski naziv sveučilišni specijalist doktor uz naznaku struke (univ. spec. dr. uz naznaku struke). Završetkom poslijediplomskoga specijalističkog studija iz područja tehničkih znanosti student stječe akademski naziv sveučilišni specijalist inženjer uz naznaku struke (univ. spec. ing. uz naznaku struke). Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
500 Mario Dadić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Predlažem da se za kraticu akademskog naziva predloži bacc. (za stručne studije) i univ.bacc (za sveučilišne studije) na preddiplomskim razinama te mag. (za stručne studije) i univ.mag (za sveučilišne studije) na diplomskoj razini. Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
501 MARKO PERIĆ ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Predlažem da se, s obzirom na jednako trajanje stručnih i sveučilišnih studija i jednak broj bodova izjednači titula za sve prvostupnike i da glasi bacc. struke. Analogno tomu, za diplomske studije predlažem titulu mag. struke. Ovime bi se izbjegla diskriminacija stručnih studija. Primjerice, stručni preddiplomski studiji onemogućavaju trajno zaposlenje u srednjim školama. 300=300 Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
502 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Komentar Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci Nazivi „stručni prvostupnik“ i „stručni magistar“ koje bi student stekao završetkom stručnog prijediplomskog, odnosno stručnog diplomskog studija, neadekvatni su, jer impliciraju da su te osobe po nečemu „stručnije“ od „običnih“ prvostupnika ili magistara koji svoje akademske nazive stječu završetkom sveučilišnih prijediplomskih, odnosno sveučilišnih diplomskih studija. To je nešto što smatramo nužnim ispraviti, jer će dovesti do velikih nedoumica u svakodnevnoj komunikaciji, ali i prilikom apliciranja na radna mjesta. Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
503 Goran Petrović ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Podilazeći stručnim studijima urušava se ionako krhki sustav sveučilišta. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru.
504 DOMAGOJA BULJAN BARBAČA ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Zbog bolje prepoznatljivosti studenata na tržištu rada nužno je korigirati akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.). Dr. sc. Domagoja Buljan Barbača, prof. v. š. u t. z. Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
505 Toni Jelinić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Slažem se sa prijedlogom kojim se konačno izbacuje iz primjene nesretni naziv stručni specijalist. Promjena stečenog naziva na stručni magistar je korak naprijed koji pomaže da se poštenije prepoznaju visoko obrazovane osobe na tržištu rada. Smatram da bi jednu stvar trebalo korigirati, a to su kratice koje dolaze uz stečene nazive. U svrhu ujednačavanja i održavanja uniformnosti svih kratica njihovim potpunim svođenjem na latinski jezik i izbjegavanja konfuzije zbog potencijalne hrvatsko-latinske kratice i da se jasno razlikuju sveučilišni i stručnih studiji, predlažem da se tekst izmijeni na slijedeće: sveučilišni prvostupnici dobivaju kraticu univ. bacc., sveučilišni magistri dobivaju kraticu univ. mag., stručni prvostupnici dobivaju kraticu bacc., a stručni magistri dobivaju kraticu mag. Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
506 Ivica Sočković ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Podržavam Zakon uz izmjenu članka 74., stavak 2, 3 i 4. (2) Završetkom sveučilišnoga prijediplomskog studija student stječe akademski naziv sveučilišni prvostupnik (univ. baccalaureus) uz naznaku struke ( univ. bacc . uz naznaku struke). Završetkom stručnoga prijediplomskog studija student stječe stručni naziv prvostupnik (baccalaureus) uz naznaku struke ( bacc. uz naznaku struke). (3) Završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija student stječe akademski naziv sveučilišni magistar uz naznaku struke (univ. mag. uz naznaku struke). Završetkom sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija iz područja medicine, veterine i stomatologije student stječe akademski naziv doktor uz naznaku struke ( dr. uz naznaku struke). Završetkom sveučilišnoga diplomskog studija za programe iz područja tehničkih znanosti i neke programe iz područja biotehničkih znanosti student stječe akademski naziv sveučilišni magistar inženjer uz naznaku struke ( univ. mag. ing . uz naznaku struke). Završetkom stručnoga diplomskog studija student stječe stručni naziv magistar uz naznaku struke ( mag. uz naznaku struke). Završetkom stručnoga diplomskog studija iz tehničkog područja student stječe naziv magistar inženjer uz naznaku struke ( mag. ing. uz naznaku struke). (4) Završetkom sveučilišnoga specijalističkog studija student stječe akademski naziv sveučilišni specijalist uz naznaku struke ( univ. spec. uz naznaku struke). Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
507 Ivica Sočković ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Ne slažem se s navedenim prijedlogom jer se ponovno predlaže za stručne studije naziv u kratici struč, što je do sada bilo samo za stručne diplomske studije, a sada se predlaže i za stručne prijediplomske studije (za prijediplomske studije struč. bacc., a za stručne diplomske studije struč. mag.). Ako smatrate da su za stručne studije dobre kratice struč. zašto za sveučilišne ne predlažete kraticu sveuč.? Sada se predlaže izmjena i za sveučilišne specijalističke studije umjesto dosadašnje kratice univ. spec. predlaže se samo spec. i naznaka struke, a univ.spec. predlaže se samo za područje medicine, veterine i stomatologije. Smatram da se ovaj članak treba izmijeniti tako da kratica za stručne studije bude bacc. i mag. uz naznaku struke, a za sveučilišne studije univ.bacc. i univ.mag. Za sveučilišne specijalističke poslijediplomske studije treba biti kratica za sve jednako, univ spec, kao što je bilo do sada. Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
508 Karmela Barišić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. ;l. 74., stavak 4. treba dodati dva područja farmacije i medicinske biokemije; obrazloženje: u ta dva područja postoje specijalizacije u zdravstvu pa bi se nazivi trebali razlikovati, dosadašnji ak. naziv koji se stjecao završetkom poslijediplomskih specijalističkih studija iz farmacije i medicinske biokemije bio je sveučilišni magistar uz naznaku struke (univ. spec. uz naznaku struke) i tako bi i dalje trebalo ostati ;l. 74., stavak 5. • čl. 74., stavak 5., završetkom doktorskoga studija stječe se ak. stupanj. doktora znanosti uz naznaku znanstvenoga područja, a ne kako je predloženo "uz naznaku struke" Prihvaćen Članak 74. će se urediti na način da će se dodati farmacija i biokemija te će se ispraviti stavak 5.
509 Luka Delak ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Članak 74. stavak 2. i stavak 3. Komentar: nazivi „stručni prvostupnik“ i „stručni magistar“ koje bi student stekao završetkom stručnog prijediplomskog, odnosno stručnog diplomskog studija, neadekvatni su, jer impliciraju da su te osobe po nečemu „stručnije“ od „običnih“ prvostupnika ili magistara koji svoje akademske nazive stječu završetkom sveučilišnih prijediplomskih, odnosno sveučilišnih diplomskih studija. To je nešto što smatramo nužnim ispraviti, jer će dovesti do velikih nedoumica u svakodnevnoj komunikaciji, ali i prilikom apliciranja na radna mjesta. - Luka Delak, predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
510 Antonija Babić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Podržavam prijedlog zakona uz jednu izmjenu koja se odnosi na članke 74 i 113 prijedloga Zakona te da se za kraticu akademskog naziva predloži bacc. (za stručne studije) i univ.bacc (za sveučilišne studije) na preddiplomskim razinama te mag. (za stručne studije) i univ.mag (za sveučilišne studije) na diplomskoj razini. Istaknula bi da ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i time su univerzalno prepoznatljivije. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
511 Marjan Šarić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Podržavam zakon, uz jednu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva predlažem bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Smatram da bi se ovim prijedlogom bi se izrazila jasna razlika između dva studija, ali također i smanjila dosadašnja diskriminacija stručnih studija. Prednost je i što su sve kratice na latinskom jeziku i univerzalno su prepoznatljive. 300=300 Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
512 Ivan Gluhačić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Poštovani, U potpunosti podržavam zakon te smatram da je potrebna jedna manja izmjena. Kratice akademskog naziva trebale bi glasiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Kratice moraju biti na latinskom jeziku kako bi bile univerzalno prepoznatljive u svim sustavima obrazovanja i vrednovanja i u skladu sa studijma unutar cijele EU i izvan EU. Stoga predlažem: - nakon završetka sveučilišnog prijediplomskog studija kraticu - univ.bacc. - nakon završetka stručnog prijediplomskog studija kraticu - bacc. - nakon završetka sveučilišnog diplomskog studija kraticu - univ.mag. - nakon završetka stručnog diplomskog (specijalističkog) studija kraticu - mag. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
513 Blaženka Balent ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Poštovani, podržavam predloženi zakon, ali uz jednu izmjenu, a to je da za kratice akademskog naziva predlažem sljedeće: - nakon završetka sveučilišnog prijediplomskog studija kratica bude univ.bacc. - nakon završetka stručnog prijediplomskog studija kratica bude bacc. - nakon zavretka sveučilišnog diplomskog studija kratica bude univ.mag. - nakon završetka stručnog diplomskog studija kratica bude mag. Ovim prijedlogom bi se izrazila jasna razlika između dva studija, ali također i smanjila dosadašnja diskriminacija stručnih studija. Prednost je i što su sve kratice na latinskom jeziku i univerzalno su prepoznatljive. 300=300 Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
514 Ivana Čizmić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Pozdravljam studentsku inicijativu za usklađivanjem akademskih i stručnih naziva 300=300. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
515 Mateja Pištelek ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Podržavam prijedlog zakona ali uz izmjenu kratica akademskog nazivlja: - bacc. (preddiplomski stručni studij) / univ. bacc. (preddiplomski sveučilišni studij) - mag. (diplomski stručni studij) / univ. mag. (diplomski sveučilišni studij). Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. Smatram kako bi se kratice trebale uskladiti s ostalim dražavama članica EU-a koje su također dio Bolonjskog procesa (kao i Republika Hrvatska). Također, nedopustivo je da se za završene preddiplomske studije tehničkih/biotehničkih znanosti izgubi naziv inženjer uz kraticu prvostupnika. Tako da bi taj dio zakona trebao glasiti: "Završetkom sveučilišnoga prijediplomskog studija za programe iz područja tehničkih znanosti i neke programe iz područja biotehničkih znanosti student stječe akademski naziv prvostupnik (baccalaureus) inženjer uz naznaku struke (univ. bacc. ing. uz naznaku struke). Završetkom stručnoga prijediplomskog studija iz tehničkog područja student stječe stručni naziv stručni prvostupnik (baccalaureus) inženjer uz naznaku struke (bacc. ing. uz naznaku struke)." Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
516 Mateja Pištelek ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. (2) Završetkom sveučilišnoga prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik (baccalaureus) uz naznaku struke (univ. bacc. uz naznaku struke). Završetkom sveučilišnoga prijediplomskog studija za programe iz područja tehničkih znanosti i neke programe iz područja biotehničkih znanosti student stječe akademski naziv prvostupnik (baccalaureus) inženjer uz naznaku struke (univ. bacc. ing. uz naznaku struke). Završetkom stručnoga prijediplomskog studija student stječe stručni naziv stručni prvostupnik (baccalaureus) uz naznaku struke (bacc. uz naznaku struke). Završetkom stručnoga prijediplomskog studija iz tehničkog područja student stječe stručni naziv stručni prvostupnik (baccalaureus) inženjer uz naznaku struke (bacc. ing. uz naznaku struke). (3) Završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija student stječe akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag. uz naznaku struke). Završetkom sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija iz područja medicine, veterine i stomatologije student stječe akademski naziv doktor uz naznaku struke (dr. uz naznaku struke). Završetkom sveučilišnoga diplomskog studija za programe iz područja tehničkih znanosti i neke programe iz područja biotehničkih znanosti student stječe akademski naziv magistar inženjer uz naznaku struke (univ. mag. ing. uz naznaku struke). Završetkom stručnoga diplomskog studija student stječe stručni naziv stručni magistar uz naznaku struke (mag. uz naznaku struke). Završetkom stručnoga diplomskog studija iz tehničkog područja student stječe stručni naziv stručni magistar inženjer uz naznaku struke (mag. ing. uz naznaku struke). Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
517 Miroslav Policki ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. "(2) Završetkom sveučilišnoga prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik (baccalaureus) uz naznaku struke ( bacc . uz naznaku struke). Završetkom stručnoga prijediplomskog studija student stječe stručni naziv stručni prvostupnik (baccalaureus) uz naznaku struke ( struč. bacc. uz naznaku struke)." Naziv "prvostupnik" je nekonzistentan budući da nema ekvivalent na višim razinama obrazovanja, odnosno magistri nisu i drugostupnici, a doktori nisu i trećestupnici. Nadalje, naziv "prvostupnik" je nespretan i međunarodno neprepoznatljiv budući da se ne temelji na latinskoj riječi, za razliku od riječi "baccalaureus", "magistar" i "doktor". Stoga, predlažem izbacivanje naziva "prvostupnik" te zadržavanja samo naziva "baccalaureus". Također, predlažem da se tekst "bacc ." promijeni u "bacc." budući da se u pisanju skraćenica ne stavlja razmak prije točke. "(3) Završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija student stječe akademski naziv magistar uz naznaku struke ( mag. uz naznaku struke)." Zbog korištenja sastavnog veznika "i", značenje citiranog teksta je da student stječe akademski naziv magistar uz naznaku struke završetkom oba navedena studija (sveučilišnoga diplomskog studija te sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija). Vjerujem da je namjera predlagatelja bila reći da student stječe akademski naziv magistar uz naznaku struke završetkom jednog ili drugog navedenog studija, stoga u citiranom tekstu predlažem promjenu prve instance riječi "i" u "ili". "Završetkom sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija iz područja medicine, veterine i stomatologije student stječe akademski naziv doktor uz naznaku struke ( dr. uz naznaku struke)." Zbog korištenja sastavnog veznika "i", značenje citiranog teksta je da student stječe akademski naziv doktor uz naznaku struke završetkom sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija iz svih navedenih područja (medicine, veterine i stomatologije). Vjerujem da je namjera predlagatelja bila reći da student stječe akademski naziv doktor uz naznaku struke završetkom sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija iz bilo kojeg od navedenih područja, stoga u citiranom tekstu predlažem promjenu druge instance riječi "i" u "ili". "Završetkom sveučilišnoga diplomskog studija za programe iz područja tehničkih znanosti i neke programe iz područja biotehničkih znanosti student stječe akademski naziv magistar inženjer uz naznaku struke ( mag. ing . uz naznaku struke)." Zbog korištenja sastavnog veznika "i", značenje citiranog teksta je da student stječe akademski naziv magistar inženjer uz naznaku struke završetkom sveučilišnoga diplomskog studija za programe iz oba navedena područja (tehničkih znanosti i djelomično biotehničkih znanosti). Vjerujem da je namjera predlagatelja bila reći da student stječe akademski naziv magistar inženjer uz naznaku struke završetkom sveučilišnoga diplomskog studija za programe iz jednog ili drugog navedenog područja, stoga u citiranom tekstu predlažem promjenu riječi "i" u "ili". Također, nije definirano za koje programe iz područja biotehničkih znanosti završetkom sveučilišnoga diplomskog studija student stječe akademski naziv magistar inženjer uz naznaku struke. Također, predlažem da se tekst "ing ." promijeni u "ing." budući da se u pisanju skraćenica ne stavlja razmak prije točke. "(4) [...] Završetkom poslijediplomskoga specijalističkog studija iz područja medicine, veterine i stomatologije student stječe akademski naziv sveučilišni specijalist uz naznaku struke ( univ. spec. uz naznaku struke)." Zbog korištenja sastavnog veznika "i", značenje citiranog teksta je da student stječe akademski naziv sveučilišni specijalist uz naznaku struke završetkom poslijediplomskoga specijalističkog studija iz svih navedenih područja (medicine, veterine i stomatologije). Vjerujem da je namjera predlagatelja bila reći da student stječe akademski naziv sveučilišni specijalist uz naznaku struke završetkom poslijediplomskoga specijalističkog studija iz bilo kojeg od navedenih područja, stoga u citiranom tekstu predlažem promjenu riječi "i" u "ili". "(5) Završetkom doktorskog studija student stječe akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc. uz naznaku struke) i doktora umjetnosti uz naznaku struke ( dr. art. uz naznaku struke)." Zbog korištenja sastavnog veznika "i", značenje citiranog teksta je da student završetkom doktorskog studija stječe oba navedena akademska stupnja (doktor znanosti i doktor umjetnosti). Vjerujem da je namjera predlagatelja bila reći da student stječe jedan ili drugi navedeni akademski stupanj, stoga u citiranom tekstu predlažem promjenu riječi "i" u "ili". Djelomično prihvaćen Članak 74. će se urediti u odnosu na nazive.
518 Metalurški fakultet ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Smatramo kako se za završene studente prijediplomskih tehničkih studija treba zadržati kratica ing., tako da akademski naziv glasi bacc.ing. s naznakom struke. Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
519 SINIŠA ZORICA ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Prijedlog studentske inicijative 300=300 je dobar i treba ga prihvatiti. Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
520 PETAR PEPUR ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Podržavam studentsku inicijativu za usklađivanjem akademskih i stručnih naziva te smatram da je nužno korigirati akademske i stručne nazive na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.). dr.sc. Petar Pepur, prof.v.š. Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
521 NATALIJA PERKOVIĆ ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Poštovani, Zakonodavac je dužan i nadasve obvezan osigurati prepoznatljivost akademskog naziva SVIMA u skladu sa Bolonjskim procesom i ostalim članicama EU-a, što sada nije slučaj. Dakle treba se voditi 300=300 kako bi stupanj obrazovanja bio prepoznat jasno i bez dvojbe, kako kod nas tako i u svijetu. Kratice ne bi trebale sadržavati hrvatske riječi stručni/ sveučilišni, već isključivo (univ. mag., univ.bacc.) za sveučilišnu i (mag., bacc.) Prednost je i što su sve kratice na latinskom jeziku i univerzalno su prepoznatljive. Stoga predlažem: - nakon završetka sveučilišnog prijediplomskog studija kraticu - univ.bacc. - nakon završetka stručnog prijediplomskog studija kraticu - bacc. - nakon završetka sveučilišnog diplomskog studija kraticu - univ.mag. - nakon završetka stručnog diplomskog (specijalističkog) studija kraticu - mag. Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
522 BORNA TONKOVIĆ ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Poštovani, Po mojem mišljenju zakon bi se trebao izmijeniti. Konkretno smatram da kratica akademskog naziva treba biti bacc. za stručni studij, odnosno univ.bacc. za sveučilišni studij. Sve kratice bi trebale biti na latinskom jeziku kako bi bile univerzalno prepoznatljive i u skladu sa studijma unutar cijele EU, pa i šire. Stoga predlažem: - nakon završetka sveučilišnog prijediplomskog studija kraticu - univ.bacc. - nakon završetka stručnog prijediplomskog studija kraticu - bacc. - nakon završetka sveučilišnog diplomskog studija kraticu - univ.mag. - nakon završetka stručnog diplomskog (specijalističkog) studija kraticu - mag. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. 300=300 Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
523 Nikola Milina ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Poštovani, radi bolje prepoznatljivosti u inozemstvu i bolje usklađenosti s kraticama na razini europske unije, Zakonodavac mora osigurati prepoznatljivost akademskog naziva SVIMA u skladu sa Bolonjskim procesom i ostalim članicama EU-a, što sada nije slučaj. Dakle treba se voditi 300=300 kako bi stupanj obrazovanja bio prepoznat jasno i bez dvojbe, kako kod nas tako i u svijetu. Kratice ne bi trebale sadržavati hrvatske riječi stručni/ sveučilišni, već isključivo (univ. mag., univ.bacc.) za sveučilišnu i (mag., bacc.) Prednost je i što su sve kratice na latinskom jeziku i univerzalno su prepoznatljive. Stoga predlažem: - nakon završetka sveučilišnog prijediplomskog studija kraticu - univ.bacc. - nakon završetka stručnog prijediplomskog studija kraticu - bacc. - nakon završetka sveučilišnog diplomskog studija kraticu - univ.mag. - nakon završetka stručnog diplomskog (specijalističkog) studija kraticu - mag. Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
524 NEVEN PFEIFER ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Poštovani, podržavam zakon, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Sa navedenim izmjenama se postiže jasna distinkcija između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
525 TIHANA PAVIĆ ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Slažem se sa prijedlogom kojim se konačno izbacuje iz primjene nesretni naziv stručni specijalist. Promjena stečenog naziva na stručni magistar je korak naprijed koji pomaže da se poštenije prepoznaju visoko obrazovane osobe na tržištu rada. Smatram da bi jednu stvar trebalo korigirati, a to su kratice koje dolaze uz stečene nazive. U svrhu ujednačavanja i održavanja uniformnosti svih kratica njihovim potpunim svođenjem na latinski jezik i izbjegavanja konfuzije zbog potencijalne hrvatsko-latinske kratice i da se jasno razlikuju sveučilišni i stručnih studiji, predlažem da se tekst izmijeni na slijedeće: sveučilišni prvostupnici dobivaju kraticu univ. bacc., sveučilišni magistri dobivaju kraticu univ. mag., stručni prvostupnici dobivaju kraticu bacc., a stručni magistri dobivaju kraticu mag. Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
526 IVAN ZORIĆ ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Poštovani, u pravilu podržavam prijedlog zakona uz malu korekciju. Predlažem kratice titule zvanja samo na latinskom kako bi bile prepoznatljive u cijelom svijetu. - nakon završetka sveučilišnog prijediplomskog studija kraticu - univ.bacc. - nakon završetka stručnog prijediplomskog studija kraticu - bacc. - nakon završetka sveučilišnog diplomskog studija kraticu - univ.mag. - nakon završetka stručnog diplomskog studija kraticu - mag. 300=300 Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
527 SANJIN VRANKOVIĆ ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. održavam prijedlog zakona uz izmjenu da je kratica akademskog naziva najbolja: bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini. mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Prijedlog sam naveo iz razloga što je jasno vidljiva razlika između stručnog i sveučilišnog, a neće biti degradacije stručnog studija. Obzirom da su moji prijedlozi na latinskom neće biti problema prilokom prevođenja u EU. sanjin vranković Lp, Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
528 Jure Koljanin ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Poštovani, radi bolje prepoznatljivosti u inozemstvu i bolje usklađenosti s kraticama na razini europske unije, Zakonodavac mora osigurati prepoznatljivost akademskog naziva SVIMA u skladu sa Bolonjskim procesom i ostalim članicama EU-a, što sada nije slučaj. Dakle treba se voditi 300=300 kako bi stupanj obrazovanja bio prepoznat jasno i bez dvojbe, kako kod nas tako i u svijetu. Kratice ne bi trebale sadržavati hrvatske riječi stručni/ sveučilišni, već isključivo (univ. mag., univ.bacc.) za sveučilišnu i (mag., bacc.) Prednost je i što su sve kratice na latinskom jeziku i univerzalno su prepoznatljive. Stoga predlažem: - nakon završetka sveučilišnog prijediplomskog studija kraticu - univ.bacc. - nakon završetka stručnog prijediplomskog studija kraticu - bacc. - nakon završetka sveučilišnog diplomskog studija kraticu - univ.mag. - nakon završetka stručnog diplomskog (specijalističkog) studija kraticu - mag. Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
529 Navi Ratsec ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Poštovani, podržavam predloženi zakon uz jednu izmjenu, a to je da za kratice akademskog naziva predlažem sljedeće: - nakon završetka sveučilišnog prijediplomskog studija kratica bude univ.bacc. - nakon završetka stručnog prijediplomskog studija kratica bude bacc. - nakon zavretka sveučilišnog diplomskog studija kratica bude univ.mag. - nakon završetka stručnog diplomskog studija kratica bude mag. Ovim prijedlogom bi se izrazila jasna razlika između dva studija, ali također i smanjila dosadašnja diskriminacija stručnih studija. Prednost je i što su sve kratice na latinskom jeziku i univerzalno su prepoznatljive. 300=300 Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
530 Saša Drlja ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Poštovani, Ovaj članak predstavlja diskriminaciju trajno. Zakonodavac mora osigurati prepoznatljivost akademskog naziva SVIMA u skladu sa nacionalnim HKO-om i ostalim članicama EU-a, što sada nije slučaj i nije slučaj prema prijedlogu ovog članka. Dakle treba se voditi 300=300 kako bi stupanj obrazovanja bio prepoznat jasno i bez dvojbe, kako kod nas tako i u svijetu. Za međusobne razlike imamo diplome i dopunske isprave o studiju. Članak 74 treba glasiti: (1) Završetkom studija student stječe odgovarajući stručni ili akademski naziv ili akademski stupanj te druga prava u skladu s posebnim propisima. (2) Završetkom sveučilišnoga prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik (baccalaureus) uz naznaku struke ( bacc . uz naznaku struke). Završetkom stručnoga prijediplomskog studija student stječe stručni naziv stručni prvostupnik (baccalaureus) uz naznaku struke ( bacc. uz naznaku struke). - bez struč. nije prepoznatljivo!!! (3) Završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija student stječe akademski naziv magistar uz naznaku struke ( mag. uz naznaku struke). Završetkom sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija iz područja medicine, veterine i stomatologije student stječe akademski naziv doktor uz naznaku struke ( dr. uz naznaku struke). Završetkom sveučilišnoga diplomskog studija za programe iz područja tehničkih znanosti i neke programe iz područja biotehničkih znanosti student stječe akademski naziv magistar inženjer uz naznaku struke ( mag. ing . uz naznaku struke). Završetkom stručnoga diplomskog studija student stječe stručni naziv stručni magistar uz naznaku struke ( mag. uz naznaku struke) - bez struč. nije prepoznatljivo!!! . Završetkom stručnoga diplomskog studija iz tehničkog područja student stječe stručni naziv stručni magistar inženjer uz naznaku struke ( mag. ing. uz naznaku struke). - bez struč. nije prepoznatljivo!!! (4) Završetkom sveučilišnoga specijalističkog studija student stječe akademski naziv specijalist uz naznaku struke ( spec. uz naznaku struke). Završetkom poslijediplomskoga specijalističkog studija iz područja medicine, veterine i stomatologije student stječe akademski naziv sveučilišni specijalist uz naznaku struke ( univ. spec. uz naznaku struke). (5) Završetkom doktorskog studija student stječe akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc. uz naznaku struke) i doktora umjetnosti uz naznaku struke ( dr. art. uz naznaku struke). (6) Završetkom stručnoga kratkog studija student stječe stručni naziv stručni pristupnik uz naznaku struke. (7) Kratica akademskih i stručnih naziva iz stavaka 2. do 4. ovoga članka navodi se iza imena i prezimena osobe, dok se kratica akademskog stupnja iz stavka 5. ovoga članka navodi ispred imena i prezimena osobe. (8) Akademski ili stručni naziv ili akademski stupanj oduzima se ako se utvrdi da je stečen protivno propisanim uvjetima za njegovo stjecanje, grubim kršenjem pravila studija ili na temelju završnog, diplomskog, specijalističkog, odnosno doktorskog rada koji je plagijat ili krivotvorina. Pokretanje i provođenje postupka oduzimanja akademskog ili stručnog naziva ili akademskog stupanja provodi se u skladu s odredbama općeg akta visokog učilišta na kojemu je stečen akademski ili stručni naziv ili akademski stupanj. Dakle, kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc. ( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
531 Ivo Poljak ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Poštovani, evo Vam ovdje novi prijedlog čl.74. BEZ diskriminirajućeg sadržaja, uz zadržavanje svih vrijednosti i nazivlja, a u duhu važećeg HKO, ... PRVOG st., DRUGOG st. i TREĆEG stupnja visoke naobrazbe u HRV.. Unaprijed hvala na uvrštenju. I.Poljak Bc.eng. Članak 74. treba čitati ; stavke (1), (5), (6), (7), (8) bez izmjene (2) Završetkom prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik (baccalaureus) uz naznaku struke ( bacc . uz naznaku struke). (3) Završetkom diplomskog studija i integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija student stječe akademski naziv magistar uz naznaku struke ( mag. uz naznaku struke). Završetkom integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija iz područja medicine, veterine i stomatologije student stječe akademski naziv doktor uz naznaku struke ( dr. uz naznaku struke). Završetkom diplomskog studija za programe iz područja tehničkih znanosti i neke programe iz područja biotehničkih znanosti student stječe akademski naziv magistar inženjer uz naznaku struke ( mag. ing . uz naznaku struke). Završetkom svakog diplomskog studija student stječe stručni naziv stručni magistar uz naznaku struke ( struč. mag. uz naznaku struke). (4) Završetkom specijalističkog studija student stječe akademski naziv specijalist uz naznaku struke ( spec. uz naznaku struke). Završetkom poslijediplomskoga specijalističkog studija iz područja medicine, veterine i stomatologije student stječe akademski naziv sveučilišni specijalist uz naznaku struke ( univ. spec. uz naznaku struke). Djelomično prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti nazivima za koje predlagatelj smatra prihvatljivijim u odnosu na jasnoću norme.
532 KSENIJA IVANKOVIĆ ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Podržavam prijedlog zakona u potpunosti i izmjene koje se odnose na članak 74. Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
533 BRUNO POLONIJO ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. U pravilu se slažem s novim zakonom iako smatram da bi trebalo uvesti korištenje isključivo latinskih imena kod akademskih kratica u svrhu ujednačavanja i održavanja uniformnosti svih kratica. Također uvođenjem korištenja latinskih akademskih kratica osigurava se veća kompatibilnost akademskih kratica s ostatkom EU. Prijedlog je dakle da sveučilišni prvostupnici dobivaju kraticu univ. bacc., sveučilišni magistri dobivaju kraticu univ. mag., stručni prvostupnici dobivaju kraticu bacc., a stručni magistri dobivaju kraticu mag. 300=300 Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
534 TOMISLAV SESER ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Predložene kratice titula će opet uzrokovati probleme koje su imale i skraćenice titula iz prethodnog zakona, konkretno dio "struč.", koji nije prepoznat kako u poslovnom svijetu u RH, tako ni u Europskom prostoru visokog obrazovanja. Prijedlog ispravnih titula koje bi bile jednoznačno definirane i ne bi uzrokovale zabunu je: (2) Završetkom sveučilišnoga prijediplomskog studija student stječe akademski naziv sveučilišni prvostupnik (baccalaureus) uz naznaku struke ( univ. bacc . uz naznaku struke). Završetkom stručnoga prijediplomskog studija student stječe stručni naziv stručni prvostupnik (baccalaureus) uz naznaku struke ( bacc. uz naznaku struke). (2) Završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija student stječe akademski naziv sveučilišni magistar uz naznaku struke ( univ. mag. uz naznaku struke). Završetkom sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija iz područja medicine, veterine i stomatologije student stječe akademski naziv doktor uz naznaku struke ( dr. uz naznaku struke). Završetkom sveučilišnoga diplomskog studija za programe iz područja tehničkih znanosti i neke programe iz područja biotehničkih znanosti student stječe akademski naziv sveučilišni magistar inženjer uz naznaku struke ( univ. mag. ing . uz naznaku struke). Završetkom stručnoga diplomskog studija student stječe stručni naziv stručni magistar uz naznaku struke ( mag. uz naznaku struke). Završetkom stručnoga diplomskog studija iz tehničkog područja student stječe stručni naziv stručni magistar inženjer uz naznaku struke ( mag. ing. uz naznaku struke). Ovim prijedlogom skraćenice titula bile bi u skladu s sa skraćenicama iz Europskog prostora visokog obrazovanja, kao npr: skraćenica univ. mag. ing. el. bi odgovarala skraćenici Msc.E.E., a skraćenica mag. ing. el. bi odgovarala skraćenici M.E.E. Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
535 Jelena Malekinušić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Poštovani, Podržavam zakon uz izmjenu da akademski naziv za studente sveučilišnih studija bude univ. bacc odnosno univ. mag. uz naznaku struke, a za studente stručnih studija bacc. odnosno mag. uz naznaku struke kako bi svi studenti bili prepoznati u cijelom svijetu. Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
536 IVAN ŠIMUNOVIĆ ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Podržavam predloženi zakon ali predlažem jednu izmjenu vezano za akademske i stručne kratice. Radi bolje prepoznatljivosti u inozemstvu i bolje usklađenosti s kraticama na razini europske unije, kratice ne bi trebale sadržavati hrvatske riječi stručni/ sveučilišni, već isključivo (univ. mag., univ.bacc.) za sveučilišnu i (mag., bacc.) za stručnu razinu. Srdačan pozdrav, Ivan Šimunović Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
537 IVAN GUZIĆ ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Poštovani, podržavam zakon u cijelosti, uz korekciju kratice akademskog naziva, za koju smatram kako je najbolje predložiti bacc. (stručni studij) i univ. bacc. (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini, te mag. (stručni studij) i univ. mag. (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 113. prijedloga novog Zakona. Navedena korekcija pridonosi jasnoj distinkciji među dvama studijima, smanjuje se dosadašnja diskriminacija stručnih studija, a prednost je i što su sve kratice na latinskom jeziku te univerzalno prepoznatljive. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
538 Igor Sivć ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Poštovani, podržavam predloženi zakon, ali uz jednu izmjenu, a to je da za kratice akademskog naziva predlažem sljedeće: - nakon završetka sveučilišnog prijediplomskog studija kratica bude univ.bacc. - nakon završetka stručnog prijediplomskog studija kratica bude bacc. - nakon završetka sveučilišnog diplomskog studija kratica bude univ.mag. - nakon završetka stručnog diplomskog studija kratica bude mag. - nakon završetka sveučilišnog specijalističkog studija kratica bude univ.pro.mag., čime bih se oznaka struč. zamijenila sa univerzalnom oznakom za "professional" (eng, specijalist) i "professional" (lat: specijalist, ekspert) odnosno kraticom pro. Ovim prijedlogom bi se izrazila jasna razlika između dva studija, ali također i smanjila dosadašnja diskriminacija stručnih studija. Prijedlogom za sveučilišni specijalistički studij bi se jasno odredila specijalizacija. Prednost je i što su sve kratice na latinskom jeziku i univerzalno su prepoznatljive. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
539 IVAN PAVLOVIĆ ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. U članku 74. stava (2) i (3) potrebno je napraviti usklađivanje. Prije svega treba se odrediti želimo li koristiti hrvatsko ili latinsko nazivlje. Koristiti nekakav kvazi oblik hrvatsko-latinskog je besmislen. Cijela ideja je bila ukloniti struč., prema tome smislenije je pisati kratice bez toga a prilagoditi sveučilišnu titulu. Jer u suprotnom, zašto onda nije struč.mag.inž.? Stručnim studijima ostaviti kratice bacc. i mag., sveučilišnim dodati samo univ. ispred bacc. i mag. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
540 MARIJANA ČERKEZ ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Poštovani, Podržavam Zakon u cijelosti, ali smatram da je nužno uskladiti u čl.74. i 113. Zakona, kratice akademskih naziva i to na sljedeći način: - bacc. (stručni studij) i univ.bacc. (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini - mag. (stručni studij) i univ.mag. (sveučilišni studij) na diplomskoj razini Ovim prijedlogom bi se izrazila jasna razlika između dva studija, smanjila dosadašnja diskriminacija stručnih studija, uskladili bi se ostalim članicama EU koje provode Bolonjski proces te bi smanjili (ili poželjno uklonili) problem raspoznavanja akademskih i stručnih naziva. 300=300 S poštovanjem Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
541 Marin Šop ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Poštovani, podržavam predloženi zakon, ali je potrebno usklađivanje u vezi kratica akademskih i stručnih naziva. Osobe koje završe sveučilišne prijediplomske, diplomske i specijalističke studije u svojim akademskim nazivima bi trebali sadržavati latinsku kraticu (univ.bacc, univ.mag ili univ.spec) dok osobe koje završe stručne prijediplomske i diplomske studije u svojim stručnim nazivima samo latinske kratice bacc i mag. Bilo kakvo korištenje kratica s dijakritičkim znakovima nije prepoznatljivo u ostalim članicama EU koje su provele Bolonjski proces te se opet dovodi do problema u raspoznavanju akademskih i stručnih naziva. S poštovanjem Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
542 Antonio Petrović ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Poštovani, podržavam predloženi zakon. No, mislim da je potrebna izmjena što se tiče kratica akademskih naziva. Koriste se kratice na latinskom jeziku, i moje mišljenje je da se ne bi trebali koristiti hrvatski dijakritički znakovi. Stoga predlažem: - nakon završetka sveučilišnog prijediplomskog studija kraticu - univ.bacc. - nakon završetka stručnog prijediplomskog studija kraticu - bacc. - nakon završetka sveučilišnog diplomskog studija kraticu - univ.mag. - nakon završetka stručnog diplomskog (specijalističkog) studija kraticu - mag. Ovim prijedlogom bi se izrazila jasna razlika između dva studija, ali i smanjila dosadašnja diskriminacija stručnih studija. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
543 Zlatko Pračić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Podržavam zakon u cjelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
544 Hrvoje Puče ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Poštovani, Moj komentar odnosi se na članak 74., vezano za akademske i stručne nazive. Smatram da bi kratice akademskih, odnosno stručnih naziva trebale glasiti ovako: - nakon završetka sveučilišnog prijediplomskog studija kratica akademskog naziva bi bila univ.bacc. - nakon završetka stručnog prijediplomskog studija kratica stručnog naziva bi bila bacc. - nakon završetka sveučilišnog diplomskog studija kratica akademskog naziva bi glasila univ.mag. - nakon završetka stručnog diplomskog studija kratica stručnog naziva bi glasila mag. Na ovaj način zadržava se jasna razlika između sveučilišnog i stručnog studija te se ujedno prestaje ponižavati polaznike stručnih studija. Kao što su i drugi naveli, prednost je i što su sve kratice na latinskom jeziku i univerzalno su prepoznatljive. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
545 JELENA RINČIĆ ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Poštovani, podržavam predloženi zakon, ali uz jednu izmjenu, a to je da za kratice akademskog naziva predlažem sljedeće: - nakon završetka sveučilišnog prijediplomskog studija kratica bude univ.bacc. - nakon završetka stručnog prijediplomskog studija kratica bude bacc. - nakon zavretka sveučilišnog diplomskog studija kratica bude univ.mag. - nakon završetka stručnog diplomskog studija kratica bude mag. Ovim prijedlogom bi se izrazila jasna razlika između dva studija, ali također i smanjila dosadašnja diskriminacija stručnih studija. Prednost je i što su sve kratice na latinskom jeziku i univerzalno su prepoznatljive. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
546 IVAN JOSIPOVIĆ ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Poštovani, ako imamo latinske kratice, ne možemo ubacivati hrvatske riječi, pogotovo ne sa znakovima č i ć koji ni ne postoje u drugim jezicima. Prijedlog kratica: SVEUČILIŠNI PRIJEDIPLOMSKI STUDIJ: univ. bacc. STRUČNI PRIJEDIPLOMSKI STUDIJ: bacc. SVEUČILIŠNI DIPLOMSKI STUDIJ: univ. mag. STRUČNI DIPLOMSKI STUDIJ: mag. Lijep pozdrav, Ivan Josipović Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
547 ANDREJ LEKIĆ ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Podržavam Prijedlog Zakona isključivo uz izmjenu dosadašnjih kvalifikacija stručnih specijalista stručnog diplomskog studija u magistra struke prilikom dovršetka istog. Također ukazujem na problematiku pojedinih stručnih naziva poput prvostupnika/struč.specijalista javne uprave koji nema logike iza sebe i jednostavno nema značenje. Isti se treba preimenovati u upravnog pravnika s obzirom na količinu i tematiku pravnih predmeta i opisa poslova s kojim bi se isti ti prvostupnici i specijalisti susretali u svome radu. Ipak se odlučuje o pravima i obvezama građana a zna se tko o tome odlučuje - pravnici! Naravno da mora biti jasna distinkcija između pravnika i upravnog pravnika, no shodno prethodno navedenom isto se treba ujednačiti s EU. Nema logike da moja diploma kao stručnog specijalista više vrijedi u EU nego u vlastitoj državi. Velika je diskriminacija i jednostavno se treba spriječiti nastanak problema, a ne da nam prvo treba presuda Suda EU da bi nešto našem zakonodavcu postalo jasno. Građani i studenti pokažite svoj stav! Mojih 5 godina teškog školovanja je identično školovanju svakog drugog studenta (i sveučilišnog i stručnog). 300 = 300 Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
548 Goran Nikačević ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Poštovani, podržavam predloženi zakon, ali uz jednu izmjenu, a to je da za kratice akademskog naziva predlažem sljedeće: - nakon završetka sveučilišnog prijediplomskog studija kratica bude univ.bacc. - nakon završetka stručnog prijediplomskog studija kratica bude bacc. - nakon zavretka sveučilišnog diplomskog studija kratica bude univ.mag. - nakon završetka stručnog diplomskog studija kratica bude mag. Ovim prijedlogom bi se izrazila jasna razlika između dva studija, ali također i smanjila dosadašnja diskriminacija stručnih studija. Prednost je i što su sve kratice na latinskom jeziku i univerzalno su prepoznatljive. 300=300 Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
549 IVAN IVOŠEVIĆ ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Poštovani, podržavam predloženi zakon, s time da predlažem izmjene u članku 74. na način da se stručni nazivi nakon završetka studija izmjene te bi nakon završetka prijediplomskog studija stručni studenti dobivali titlu bacc, sveučilišni univ. bacc, (pojedini fakulteti izdaju diplome s tim nazivom), na diplomskoj razini stručni studenti mag, sveučilišni univ. mag. Time bi se sveučilišne titlule nadovezale na točku (4) članka 74. sveučilišnog specijalista (univ.spec). Na takav način bi se bolje uskladile stručne i sveučilišne title i nazivi. 300=300 Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
550 KRISTIAN ROMAC ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Podržavam zakon, ali uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. 300=300 Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
551 BISERKA SVIBEN ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Podržavam zakon, ali uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. 300=300 Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
552 Stipo Čavara ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Podržavam zakon, ali uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. 300=300 Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
553 Ana Jukić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Poštovani, svakako pozdravljam svaku pozitivnu promjenu prema studentima, kao i konačno priznavanje studija i njihove jednakosti, jer je jednaki trud uložen, kao i financijska sredstva, suza, neprospavanih noći i ostalo… Vrijeme da se konačno studentima prizna sve uloženo, bez obzira o kojem se usmjerenju radilo. Nadalje, predložena kratica „struč.spec.“ nikako nije prepoznatljiva niti značna, u okvirima RH, a niti izvan nje. Poslodavci često imaju upitnike iznad glave što je to struč.spec. Kako će diplomanti primjerice u jednoj Sloveniji ili Kanadi (ovo su primjeri samo- odnosi se na sve druge zemlje svijeta) objasniti što znači „struč.“ u tituli. Predlažem nekakvo univerzalnije rješenje na zadovoljstvo studenata sveučilišnih ali i stručnih studija. Shodno navedenom predlažem izmijeniti predložene titule „mag.____“ za stručne studije, odnosno „univ.mag.____“ za sveučilišne studije. Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
554 Leon Dijanežević ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Poštovani, predlažem izmjenu članka 74. na način da uz naziv struke sveučilišni prvostupnici dobiju kraticu univ. bacc., sveučilišni magistri dobiju kraticu univ. mag., stručni prvostupnici dobiju kraticu bacc., a stručni magistri dobiju kraticu mag. Lijep pozdrav, Leon Dijanežević Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
555 EDUARD FOT ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Poštovani, načelno se slažem i pozdravljam članak 74 kojim se konačno izbacuje iz primjene nesretni naziv stručni specijalist. Promjena stečenog naziva na stručni magistar je veliki korak naprijed koji pogoduje svim studentima (domaćim i inozemnim) koji završavaju stručne a i sveučilišne studije u Hrvatskoj, i pomaže im da se poštenije i bez diskriminacije probiju na domaće i inozemno tržište rada. Smatram da bi jednu stvar trebalo korigirati, a to su kratice koje dolaze uz stečene nazive. Prema trenutno važećem Zakonu o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (NN 107/07, 118/12) i prema objavljenim integriranim popisima akademskih/stručnih naziva i njihovih kratica se u ovom trenutku dobivaju sljedeće kratice: sveučilišni prvostupnici dobivaju kraticu univ. bacc., sveučilišni magistri dobivaju kraticu mag., stručni prvostupnici dobivaju kraticu bacc., a stručni specijalisti struč. spec. U svrhu ujednačavanja i održavanja uniformnosti svih kratica njihovim potpunim svođenjem na latinski jezik i izbjegavanja konfuzije zbog potencijalne hrvatsko-latinske kratice i dijakritičkog znaka, a da se u isto vrijeme održi jasno razlikovanje sveučilišnih i stručnih studija, predlažem da se tekst izmijeni na slijedeće: sveučilišni prvostupnici dobivaju kraticu univ. bacc., sveučilišni magistri dobivaju kraticu univ. mag., stručni prvostupnici dobivaju kraticu bacc., a stručni magistri dobivaju kraticu mag. Navodim i link koji vodi na sliku koja ilustrira prijedlog na primjeru inženjera građevinarstva: https://ibb.co/jMQtfLm Nadam se da ćete uvažiti prijedlog. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
556 Ured pučke pravobraniteljice ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 73. Kako je predloženo stavkom 1. diplomantima prijediplomskog studija se, kao i osobama koje su završile kratki stručni studij u trajanju od dvije godine, izdaje svjedodžba, a ne diploma, što predstavlja korak unatrag u odnosu na trenutno važeće odredbe ZZDVO čijim je člankom 84. propisano da se studentu koji završi preddiplomski sveučilišni studij izdaje diploma. Navedenim prijedlogom sustav visokog obrazovanja odmiče se od uobičajene prakse zemalja EU i bolonjskog procesa visokog obrazovanja prema kojom se diplomantima preddiplomskih studija izdaje diploma. Predloženo rješenje svakako utječe i na njihov status na tržištu rada gdje bi trebali biti prepoznati kao stručnjaci koji su razinom kvalifikacije i stečenim kompetencijama osposobljeni za čitav niz složenih i zahtjevnih poslova za čije obavljanje se traži visoka razina obrazovanja. No, izdavanjem svjedodžbe umjesto diplome, šalje se poruka da se fakultetska naobrazba odnosno nekadašnja visoka stručna sprema stječe tek nakon diplomskog studija, a da su prvostupnici zapravo VŠS ili još niži stupanj obrazovanja. Stoga smatramo da je, kako za pojašnjavanje stečenih znanja i kompetencija prvostupnika, ispravom koja se izdaje na kraju prijediplomskog studija potrebno poslati jasnu poruku da je riječ o stručnjacima koji su sposobni obavljati poslove radnih mjesta na kojima se nekada tražila VSS, a što je bio i jedan od ciljeva bolonjskog sustava visokog obrazovanja. Prihvaćen Članak 73. će se urediti na način da će se diploma izdavati nakon završetka prijediplomskog, diplomskog i poslijediplomskog te integriranog studija.
557 Hrvatsko katoličko sveučilište ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 73. Pozitivnim pomakom u elektroničkoj evidenciji ostvarenih rezultata studenata držimo digitalizaciju diplome te slovnih ocjena u elektroničkom sustavu kao još jedne potvrde uspjeha. U st. 1. navedeno je da se završetkom prijediplomskog studija studentu izdaje svjedodžba. Postavlja se pitanje zadovoljava li svjedodžba sve zakonske uvjete da se izda kao isprava o završenom sveučilišnom stupnju visokog obrazovanja. Prihvaćen Članak 73. će se urediti na način da će se diploma izdavati nakon završetka prijediplomskog, diplomskog i poslijediplomskog te integriranog studija.
558 Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 73. Predlaže se da se iza stavka 3. doda novi stavak 4. koji bi glasio: „Ministarstvo vodi elektronički registar svjedodžbi i diploma stečenih na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj. Sadržaj i način vođenja registra svjedodžbi i diploma propisuje ministar pravilnikom.“ Ministarstvo obrazovanja i znanosti Ukrajine je 6. travnja 2022. godine prezentiralo Središnju državnu elektroničku bazu obrazovanja Ukrajine (EDBO). Prezentacija se održala pod nazivom: „ Fast Track Recognition of Ukrainian Academic Qualifications“. Detalji o mogućnostima pretraživanja mogu se dobiti putem sljedećeg linka: „ https://info.edbo.gov.ua/edu-documents/“. Predloženom dopunom odredbe članka 73. bi se na tragu iskustva Ukrajine omogućilo elektroničko pretraživanje podataka o stečenim akademskim obrazovnim kvalifikacijama u Republici Hrvatskoj. Nije prihvaćen Predloženo će biti riješeno podzakonskim aktima sukladno članku 75. stavak 4. ovog Zakona.
559 Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 73. MUZA predlaže nadopunu: (2) Nakon završetka diplomskog, poslijediplomskog te integriranog studija studentu se izdaje diploma u potpisanom i ovjerenom ispisu i u digitalnom obliku. Prihvaćen Stavak 2. će se urediti.
560 RIT Croatia ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 73. Poštovani, člankom 73. propisano je da „nakon završetka prijediplomskog studija i stručnoga kratkog studija studentu izdaje svjedodžba“. Mišljenja smo da izdavanje svjedodžbe, umjesto diplome, predstavlja obezvrjeđivanje prvostupnika koji ionako imaju izazove sa zapošljivosti. Pored toga, kada se svjedodžba kao javna isprava prevede na engleski jezik kao „certificate“ prepoznatljivost hrvatskih prvostupnika na europskom tržištu mogla bi biti značajno ugrožena, a njihovo se obrazovanje poistovjetiti s programima cjeloživotnog učenja čime bismo ih mogli postaviti u podređeni položaj u odnosu na kandidate iz drugih država. S poštovanjem, RIT Croatia Prihvaćen Članak 73. će se urediti na način da će se diploma izdavati nakon završetka prijediplomskog, diplomskog i poslijediplomskog te integriranog studija.
561 Dorotea Kršnjavi ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 73. Mišljenja sam da bi, ukoliko se radi o visokom obrazovanju, trebalo izdavati ispravu naziva "diploma", a ne "svjedodžba". Isto tako, osim dopunske isprave o studiju i diplomu bi trebalo (uz diplomu na hrvatskom jeziku) izdati i na engleskom jeziku, što bi uvelike olakšalo nostrifikaciju. Prihvaćen Članak 73. će se urediti na način da će se diploma izdavati nakon završetka prijediplomskog, diplomskog i poslijediplomskog te integriranog studija te će se i diploma izdavati na engleskom jeziku.
562 Davor Švaić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 73. U članku 73. stavku 2. nedostaju riječi integrirani studij koje predlažemo dodati iza riječi diplomskog. Prihvaćen Stavak 2. će se urediti.
563 Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 73. U stavku 2. dodati riječi "te integriranog" iza riječi "poslijediplomskog studija". Prihvaćen Stavak 2. će se urediti.
564 Akademija dramske umjetnosti ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 73. U članku 73. stavku 2. nedostaju riječi integrirani studij koje predlažemo dodati iza riječi diplomskog. Prihvaćen Stavak 2. će se urediti.
565 Metalurški fakultet ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 73. Smatramo kako se i završetkom prijediplomskog studija treba izdavati diploma, a ne svjedodžba, koja je više primjenjiva za npr. kratki stručni studij. Prihvaćen Članak 73. će se urediti na način da će se diploma izdavati nakon završetka prijediplomskog, diplomskog i poslijediplomskog te integriranog studija.
566 Damir Jugo ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 73. Poštovani, člankom 73. propisano je da „nakon završetka prijediplomskog studija i stručnoga kratkog studija studentu izdaje svjedodžba“. Mišljenja smo da izdavanje svjedodžbe, umjesto diplome, predstavlja obezvrjeđivanje prvostupnika koji ionako imaju izazove sa zapošljivosti. Pored toga, kada se svjedodžba kao javna isprava prevede na engleski jezik kao „certificate“ prepoznatljivost hrvatskih prvostupnika na europskom tržištu mogla bi biti značajno ugrožena, a njihovo se obrazovanje poistovjetiti s programima cjeloživotnog učenja čime bismo ih mogli postaviti u podređeni položaj u odnosu na kandidate iz drugih država. Također, valja imati na umu da su za profesije koje su Direktivom regulirane na razini Europske unije, npr. „prvostupnici/prvostupnice sestrinstva“ pristupanjem Hrvatske u Europsku uniju provedena tehnička usklađivanja te bi promjene stručnog, odnosno akademskog naziva u ovom području moguće zahtijevale dodatne prilagodbe europskog zakonodavstva. S poštovanjem, dr. sc. Damir Jugo, prof. v. š. Predsjednik Vijeća veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske Prihvaćen Članak 73. će se urediti na način da će se diploma izdavati nakon završetka prijediplomskog, diplomskog i poslijediplomskog te integriranog studija.
567 Ured pučke pravobraniteljice ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 72. Kako se navodi, ovim se člankom, kroz sustav ocjenjivanja, primjenjuju načela Europskog prostora visokog obrazovanja te se stvaraju bolji uvjeti za takozvanu "odlaznu" i "dolaznu“ mobilnost studenata odnosno međunarodnu razmjenu studenata na hrvatskim visokim učilištima. Obzirom da različite zemlje EU imaju različite skale, uglavnom brojčanih ocjena (primjerice ocjenama od 1-10 (NL), od 1-6 (A), od -03 do 12 (DK) ili obrnutom skalom od 5 do 1 koji je najbolja ocjena (D), dok su ocjene označene slovima specifičnost ocjenjivanja studenata na sveučilištima UK i USA u obrazloženju Zakona je potrebno pojasniti kako povezivanje slovnih sa brojčanim ocjenama doprinosi primjeni načela Europskog prostora obrazovanja. Također predlažemo obrazložiti i status kolegija koji se ocjenjuju opisno – tko i kako definira opisne ocjene i koji je status kolegija koji se ocjenjuju opisno u kontekstu prikupljanja ECTS bodova i kako se ti kolegiji valoriziraju obzirom da ne ulaze u prosjek ocjena studija. Nadalje, a kada je riječ o dolaznoj i odlaznoj mobilnosti studenata odnosno međunarodnoj razmjeni studenata, i ovdje koristimo prigodu ukazati na učinak tzv. integriranih preddiplomskih i diplomskih studija, čiji koncept ima krajnje negativan učinak na studentsku mobilonost i to kako međunarodnu, tako i horizontalnu i vertikalnu. Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata.
568 Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 72. MUZA predlaže izmjenu: (2) Usmene provjere znanja te ispiti koji se odvijaju umjetničkom realizacijom su javni. Nije prihvaćen Predlagatelj smatra da je stavak 2. dovoljno široko postavljen da obuhvaća navedeno.
569 Davor Švaić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 72. U članku 72. stavku 2. iza riječi usmene provjere znanja dodati riječi:“ i ispiti koji se odvijaju umjetničkom realizacijom.“ Nije prihvaćen Predlagatelj smatra da je stavak 2. dovoljno široko postavljen da obuhvaća navedeno.
570 Enes Midžić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 72. (2) Usmene provjere znanja i ispiti koji se odvijaju umjetničkom realizacijom su javni. Nije prihvaćen Predlagatelj smatra da je stavak 2. dovoljno široko postavljen da obuhvaća navedeno.
571 Akademija dramske umjetnosti ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 72. U članku 72. stavku 2. iza riječi usmene provjere znanja dodati riječi:“ i ispiti koji se odvijaju umjetničkom realizacijom.“ Nije prihvaćen Predlagatelj smatra da je stavak 2. dovoljno široko postavljen da obuhvaća navedeno.
572 Miroslav Policki ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 72. "(4) Ishodi učenja ostvareni izvanrednim uspjehom ocjenjuju se ocjenom izvrstan (5), koja odgovara slovnoj ocjeni A. Ishodi učenja ostvareni natprosječnim uspjehom ocjenjuju se ocjenom vrlo dobar (4), koja odgovara slovnoj ocjeni B. Ishodi učenja ostvareni prosječnim uspjehom ocjenjuju se ocjenom dobar (3), koja odgovara slovnoj ocjeni C. Ishodi učenja ostvareni zadovoljavajućim uspjehom ocjenjuju se ocjenom dovoljan (2), koja odgovara slovnoj ocjeni D. Ishodi učenja koji nisu ostvareni zadovoljavajućim uspjehom ocjenjuju se ocjenom nedovoljan (1), koja odgovara slovnoj ocjeni F." Na prosjek čega se odnose riječi "natprosječnim" i "prosječnim" u citiranom tekstu? Prosjek rezultata svih studenata koji su pristupili određenoj provjeri znanja? Ako je tako, to implicira da ocjena ne odgovara apsolutnom stupnju znanja studenta, nego stupnju znanja relativnom ostalim studentima koji su pristupili određenoj provjeri znanja. Takve ocjene su beskorisne i besmislene jer ne daju korisnu informaciju, odnosno informaciju o apsolutnom stupnju znanja studenta, tj. postotku ishoda učenja koje je student savladao. Također, takve ocjene nisu usporedive između različitih instanci iste provjere znanja, a ne omogućuju ni jednak tretman studenata, budući da dva studenta, svaki od kojih pristupi drugoj instanci iste provjere znanja i pokaže jednako znanje kao onaj drugi, mogu imati različite ocjene zbog utjecaja ostalih studenata koji su pristupili tim provjerama znanja. U skladu s napisanim, predlažem promjenu teksta citiranog stavka na način da definira ocjene pomoću postotka testiranih ishoda učenja koje je student savladao ili na neki drugi način koji veže ocjenu uz apsolutni stupanj ishoda učenja koje je student savladao, bilo direktno, bilo delegiranjem visokom učilištu. Nije prihvaćen Predlagatelj Zakona smatra da je članak u skladu sa nomotehničkim pravilima za izradu propisa te u duhu onoga što je predlagatelj namjeravao normirati.
573 Metalurški fakultet ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 72. U stavku 3. razdoblje od jedne akademske godine nije dovoljno jer se u postupcima reakreditacije i drugih postupaka vanjskog vrednovanja traži dokumentacija za prethodno razdoblje, koje iznosi najmanje pet godina. U vezi stavka 4. – gdje se vodi evidencija o ocjenjivanju ishoda učenja? Čemu to služi? Vjerojatno su pisci Nacrta Zakona mislili na slovne ocjene ispita, kao što je bio slučaj i do sada. Djelomično prihvaćen Stavak 4. će se urediti na način da se odredi gdje se upisuju ostvareni ishodi učenja.
574 Sveučilište u Dubrovniku ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 71. S obzirom da prema dosadašnjoj praksi visoka učilišta ponekad povjeravaju nositeljstvo na kolegijima nastavnicima izabranim u naslovna znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna ili nastavna zvanja, predlaže se preformulirati članak 71. stavak 9. na način da glasi: „Visoko učilište može povjeriti izvedbu najviše 25 % nastave na kolegiju stručnjacima iz prakse, uz uvjet da osnovni dio kolegija izvode nastavnici izabrani na znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna ili nastavna radna mjesta odnosno naslovni nastavnici“. Djelomično prihvaćen Predmetno će se urediti propisima o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju.
575 Ozren Jureković ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 71. Pretpostavljam da je previdom autora Nacrta Zakona u članku 71. stavak 9. zaboravljeno uključiti i osobe izabrane u naslovna zvanja. Zato predlažem da se članak 71. stavak 9. izmijeni i da glasi: Visoko učilište može povjeriti izvedbu najviše 25 % nastave na kolegiju stručnjacima iz prakse, uz uvjet da osnovni dio kolegija izvode osobe izabrane na znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna, nastavna radna mjesta ili osobe izabrane u naslovna zvanja. Djelomično prihvaćen Predmetno će se urediti propisima o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju.
576 Ured pučke pravobraniteljice ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 71. Stavkom 10. navedenog članka otvorena je mogućnost donošenja odluke o povjeravanju izvođenja nastave iz određenog kolegija uglednom inozemnom/gostujućem profesoru. Iako se time doprinosi raznolikosti i konkurentnosti visokog obrazovanja, a obzirom da navedena mogućnost preskače procedure koje su propisane za izbor odnosno zapošljavanje na radnim mjestima nastavnika i znanstvenika, i inozemnim profesorima omogućava izravan ulazak u sustav visokog obrazovanja u statusu gostujućeg profesora, a što proizvodi i financijske učinke, smatramo potrebnim pobliže definirati kriterije temeljem kojih se nekoga smatra uglednim inozemnim profesorom te zakonski regulirati temeljne odrednice njegovog statusa i prava koja može ostvariti kao gostujući profesor kao i vremenskog perioda. Nije prihvaćen Predloženo će se urediti općim aktima visokog učilišta.
577 Tonko Kovačević ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 71. U stavku 9 mislim da je potrebno navesti i osobe izabrana u naslovna nastavna zvanja. Djelomično prihvaćen Predmetno će se urediti propisima o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju.
578 Vlatko Cvrtila ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 71. 1. Izostaviti ovaj stavak i „prepustiti“ reguliranje pokrivenosti nastave Zakonu o osiguravanju kvalitete 2. Izostaviti postotak iz stavka koji bi onda glasio: Visoko učilište može povjeriti izvedbu nastave na kolegiju stručnjacima iz prakse, uz uvjet da osnovni dio kolegija Prihvaćen Predmetno će se urediti propisima o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju.
579 Vlatko Cvrtila ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 71. Čl, 71. točka 9. U duhu ovog zakona, u kojemu se uvode „radna mjesta“ umjesto „zvanja“, ovom odredbom u potpunosti se isključuje suradnja s vanjskim suradnicima koji imaju izbore u zvanja, ali nisu na znanstveno-nastavnim, umjetničko-nastavnim ili nastavnim radnim mjestima. Prema ovome članku, nositelji kolegija mogli bi biti samo oni koji su zaposleni (stalno) na takvim radnim mjestima, što znači da bi pokrivenost nastave stalno zaposlenim nastavnicima jako prelazilo onih 30% za stručne i 50% za sveučilišne studije, što je uvjet iz standarda kvalitete. Prema ovoj odredbi, pokrivenost nastave stalno zaposlenim nastavnicima bila bi 100%, što će zasigurno dovesti do novih zapošljavanja i povećanih troškova na javnim ustanovama visokog obrazovanja (posebno na veleučilištima). Pored toga, ovom se odredbom izravno diskriminiraju privatna visoka učilišta koje kroz odličnu suradnju s poslovnim sektorom pružaju studentima najbolje stručnjake za pojedine sadržaje i koje bi, ovakvom odredbom, bile prisiljene na nova zapošljavanja što im može ugroziti poslovanje. Djelomično prihvaćen Predmetno će se urediti propisima o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju.
580 Igor Roje ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 71. Predlažem da se u stavku 9. doda"i osobe izabrane u naslovna nastavna zvanja". Djelomično prihvaćen Predmetno će se urediti propisima o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju.
581 LUKA MLADINEO ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 71. Svakako je potrebno omogućiti da "i osobe izabrane u naslovna nastavna zvanja" zbog izvodivosti stručnih studija u okviru kojih stručnjaci iz prakse izabrani u naslovna nastavna mogu izvoditi nastavu na cijelom kolegiju, a ne samo 25%. Djelomično prihvaćen Predmetno će se urediti propisima o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju.
582 Prirodoslovno-matematički fakultet ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 71. Potrebno je povjeru nastave odrediti u maksimalnoj količini 1/3. Nacrt je potrebno nomotehnički urediti i uskladiti s drugim propisima. Za ilustraciju, u Nacrtu se koristi termin odobrenje Agencije za znanost i visoko obrazovanje, dok Agencija zapravo izdaje preporuku (prema trenutno važećem posebnom zakonu). Nije prihvaćen Prijedlog Zakona je terminološki usklađen s prijedlogom Zakona o osiguravanju kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti.
583 Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 71. Predlaže se da se iza članka 71. dodaju članci 71. a, 71. b, 71. c. Predloženim odredbama uredilo bi se izvođenje kliničke nastave te izvođenje nastave u inozemstvu po uzoru na inozemne propise, koji se kao primjeri daju u nastavku predloženih odredbi. ORGANIZACIJA I IZVOĐENJE KLINIČKE NASTAVE Članak 71 a “(1) Sveučilište i njegove sastavnice iz područja Biomedicine i zdravstva izvode kliničku nastavu i klinička znanstvena istraživanja u kliničkim ustanovama te zdravstvenim ustanovama (nastavnim bazama) koje imaju uvjete za izvođenje nastave sukladno zakonu koji uređuje zdravstvenu djelatnost. (2) Sveučilište i njegove sastavnice mogu izvoditi djelatnost iz stavka 1. ovog članka na temelju ugovora, kojega sklapaju, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za zdravstvo, s kliničkim ustanovama, odnosno nastavnim bazama. (3) Sveučilište, odnosno njegova sastavnica može biti vlasnik i osnivač kliničkih ustanova i zdravstvenih ustanova (nastavnih baza) sukladno zakonu koji uređuje zdravstvenu djelatnost. “ Članak 71. b „(1) Ministarstvo može kliničkoj ustanovi, sukladno zakonu kojim se uređuje zdravstvena zaštita, na prijedlog javnog visokog učilišta zdravstvenog usmjerenja dodijeliti naziv sveučilišna bolnica. 2) Mjerila za dodjelu naziva sveučilišna bolnica su: – obavljanje djelatnosti bolničke zdravstvene zaštite, specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite i dnevne bolnice na visokospecijaliziranoj razini sukladno kliničkim smjernicama, uključujući i međunarodne smjernice za dijagnostiku i liječenje, – provođenje obrazovanja zdravstvenih radnika na svim obrazovnim razinama, – organiziranje i provođenje specijalističkog i poslijediplomskog usavršavanja zdravstvenih radnika, – provođenje znanstvenoistraživačke djelatnosti prema zahtjevima i protokolima suvremene biomedicinske znanosti, – zapošljavanje u radnom odnosu visokokvalificiranih radnika s najmanje jednom trećinom zdravstvenih radnika zaposlenika kliničke ustanove koji imaju znanstvena ili znanstveno-nastavna zvanja na visokom učilištu koje izvodi studij medicine, dentalne medicine, farmacije i/ili medicinske biokemije te najmanje dva zdravstvena radnika u znanstveno-nastavnom zvanju docenta, izvanrednog profesora, redovitog profesora, redovitog profesora u trajnom ili u naslovnom zvanju. (3) Ministarstvo dodjeljuje naziv iz stavka 1. ovoga članka uz prethodnu suglasnost ministra zdravstva.“ IZVOĐENJE STUDIJSKOG PROGRAMA U INOZEMSTVU Članak 71 c (1) „Visoka učilišta mogu izvoditi studijske programe u cijelosti ili djelomično u drugim državama ako je to u skladu s propisima tih država. (2) Programi iz stavka 1. ovog članka mogu se izvoditi ili organizirati na temelju ugovora između visokog učilišta akreditiranog u Republici Hrvatskoj i inozemne ustanove.“ (Nastavno na gore navedene prijedloge detaljno uređenje kliničke nastave regulirano je cijelim poglavljem u Zakonu o sveučilištu Republike Austrije. Takvim poglavljem uređuju se pitanja kliničke nastave, nastavnih baza i sveučilišnih bolnica. U nastavku se dostavlja i neslužbeni prijevod izvatka iz citiranog Zakona: Pod-poglavlje 3 Posebne odredbe za kliničke odjele za medicinskih sveučilišta Organizacija 29. (1) Medicinska sveučilišta navedena u članku 6. stavku 4. točki 4. do 6. obavljaju svoje dužnosti kliničkog istraživanja i poučavanja u suradnji s javnim bolnicama. (2) Organizacijske strukture kliničkih odjela medicinskih sveučilišta i pridruženih bolnica koordiniraju se međusobno. Pri tome se određuju organizacijske jedinice medicinskih sveučilišta potrebne za potporu u nastavnim i istraživačkim aktivnostima kliničkih odjela. Prije pripreme organizacijskog plana kliničkog odjela, Rektorat će se stoga dogovoriti s nadležnim tijelima pridružene bolnice. Plan organizacije kliničkog odjela zahtijeva odobrenje ministra. (3) Medicinska sveučilišta imaju pravo stječi udjele u tvrtkama zaduženima za rad pridruženih bolnica. (4) Medicinska sveučilišta imaju sljedeće obveze: 1. Zadužiti svoje medicinsko i stomatološko osoblje za pružanje pomoći u obavljanju dužnosti ustrojstvenih jedinica kliničkog odjela u njihovim funkcijama bolničkih jedinica. Troškove takve pomoći ne snosi sveučilište, već nadležno tijelo bolnice. Međutim, to ne dovodi do zapošljavanja osoblja pri nadležnom tijelu. 2. Dobiti informacije od svih organizacijskih jedinica o njihovim istraživačkim i nastavnim zahtjevima potrebnim za identifikaciju i upravljanje dodatnim kliničkim radom u skladu s kriterijima za poslovno upravljanje te radi dokumentacije i vrednovanja. Od 1. siječnja 2007. nadalje medicinska sveučilišta računaju navedene troškove na temelju zamjene troškova u skladu s odjeljkom 55. Zakona o bolnicama, osim ako se drukčije ne dogovori po nalogu u skladu s odjeljkom 56. Zakona o bolnicama ili sporazumom na temelju pododjeljka 5. 3. Također će pripremiti srednjoročni proračun za sve objekte koji su djelomično ili u cijelosti posvećeni istraživanju i podučavanju te koji stvaraju dodatne troškove prema odjeljku 55. Zakona o bolnicama. Takav proračun i nabava nove opreme provodi se u skladu s istraživačkim i nastavnim potrebama sveučilišta, uzimajući u obzir načela ekonomičnosti, učinkovitosti i svrsishodnosti, te se koordinira s drugim jedinicama i potrošnjama bolnice. (5) Podložno odobrenju ministra i uzimajući u obzir sporazume o radu iz odjeljka 13., medicinska sveučilišta sklapaju sporazume s tijelima pridruženih bolnica o zajedničkoj suradnji organizacijskih jedinica sveučilišta i dotičnih javnih bolnica; takvi sporazumi uključuju recipročne usluge i njihove cijene. (6) Odgovornosti javne zdravstvene službe mogu se prenijeti na ustrojstvene jedinice medicinskog sveučilišta na temelju zamjene troškova. (7) Ravnatelj Stomatološke klinike Bečkog sveučilišta ima pravo sklapati ugovore o pružanju stomatoloških usluga u ime Bečkog medicinskog sveučilišta. (8) Ispunjavanje funkcija u ime javnih bolnica i svih dužnosti koje su dio javne zdravstvene službe izuzete su od nezavisnog pružanja zdravstvene zaštite sveučilišta (odjeljak 61. [3] UOG 1993.). Etička povjerenstvo 30. (1) Senat svakog medicinskog sveučilišta imenuje etičko povjerenstvo za ocjenu kliničkih ispitivanja lijekova i medicinskih proizvoda, primjenu novih medicinskih metoda i primijenjenih medicinskih istraživanja koja uključuju ljudske ispitanike. (2) Etička povjerenstva moraju minimalno udovoljavati uvjetima iz odjeljka 8c(1–5 i 7) Zakona o bolnicama, BGBl. Br. 1/1957. (5) Etičko povjerenstvo donosi poslovnik. Poslovnik se putem rektora dostavlja sveučilišnom vijeću i nadležnom tijelu za upravljanje pridružene bolnice. (4) Članovi etičkog povjerenstva u tom svojstvu nisu podređeni upravnim tijelima bolnice ili sveučilišta. Struktura kliničkog odjela 31. (1) Klinički odjel medicinskog sveučilišta sastoji se od jedinica koje su istovremeno funkcionalno-ustrojstvene jedinice javne bolnice. (2) Organizacijske jedinice medicinskog sveučilišta koje unutar bolnice, osim svojih istraživačkih i nastavnih poslova, izravno pružaju pacijentima medicinsku i stomatološku skrb imenuju se „sveučilišnim klinikama”. (3) Organizacijske jedinice medicinskog sveučilišta koje, unutar bolnice, osim svojih istraživačkih i nastavnih poslova, neizravno pružaju pacijentima medicinsku skrb imenuju se „kliničkim institutima”. Viši položaji u kliničkim odjelima 32. (1) Imenovanja ravnatelja organizacijske jedinice medicinskog sveučilišta koja istodobno obavlja funkciju kliničkog odjela ili druge ekvivalentne jedinice javne bolnice (odjeljci 7. [4] i 7.a Zakon o bolnicama) ograničavaju se na sveučilišne profesore s odgovarajućim medicinskim ili stomatološkim kvalifikacijama. Imenovanja zamjenika voditelja takvih jedinica ograničena su na sveučilišne djelatnike s odgovarajućim medicinskim ili stomatološkim kvalifikacijama. Prije takvih imenovanja daje se mogućnost nadležnom tijelu pridružene bolnice izraziti svoje mišljenje. (2) Imenovanja čelnika ili zamjenika voditelja organizacijske jedinice prema pododjeljku 1. će za početak biti ograničenog mandata. Nadoknada troškova nadležnih tijela bolnica 33. Na temelju članka 55. Zakona o bolnicama, medicinska sveučilišta dužna su nadoknaditi troškove nadležnih tijela pridruženih bolnica u ime savezne vlade. Izuzeće od tih aranžmana jest nadoknada od strane savezne vlade za troškove novih zgrada klinika i preinaka zgrada klinika, kao i opskrba početne opreme i namještaja takvih zgrada. Predstavnici liječnika i stomatologa 34. Liječnici i stomatolozi koji rade u kliničkom odjelu medicinskog sveučilišta, osim čelnika organizacijskih jedinica (odjeljak 32) biraju pet predstavnika među sobom radi obnašanja dužnosti iz članka 3. stavka 3. Zakona o bolničkom radnom vremenu, BGBl. I Br. 8/1997. Bolničke nastavne baze 35. Uz suglasnost nadležnog tijela pridružene bolnice, može se zatražiti pomoć bolničkih odjela koji nisu dio kliničkog odjela medicinskog sveučilišta radi poboljšanja i intenziviranja praktične medicinske izobrazbe. Ako je u tu svrhu trajno zaposleno više odjela takve bolnice, onda se bolnici može dodijeliti titula „bolničke nastavne baze” od strane medicinskog sveučilišta u pitanju. ). Mnoga visoka učilišta u Republici Hrvatskoj izvode nastavu u inozemstvu pa bi bilo preporučljivo to propisati i u Nacrtu prijedloga. (Primjerice, u Republici Sloveniji u Zakonu o visokom školstvu postoji odredba koja detaljno propisuje izvođenje nastave u inozemstvu te izvođenje nastave inozemnih sveučilišta u Sloveniji. U nastavku je izvadak iz Zakona o visokem šolstvu : IZVADAK IZ ZAKONA o visokem šolstvu (ZViS) Republike Slovenija 33.c člen (transnacionalno izobraževanje) Visokošolsko transnacionalno izobraževanje po tem zakonu so vse oblike in načini visokošolskega izobraževanja, pri katerem se javnoveljavni študijski program v celoti ali njegovi posamezni deli izvajajo v drugi državi, kot je sedež nosilca visokošolskega študijskega programa. Visokošolsko transnacionalno izobraževanje v Republiki Sloveniji se lahko izvaja ali organizira na podlagi pogodbe med visokošolskim zavodom, ki je akreditiran v Republiki Sloveniji, in tujim visokošolskim zavodom, ki izvaja javnoveljavne študijske programe in izdaja javne listine v državi, kjer je ustanovljen. Visokošolsko transnacionalno izobraževanje lahko v Republiki Sloveniji izvaja tudi tuji visokošolski zavod oziroma druga tuja institucija, če pristojni organi države, kjer je sedež nosilca visokošolskega študijskega programa, priznavajo, da za primer transnacionalno izvajanega visokošolskega študijskega programa nosilec tega programa in program sodita v njihov visokošolski sistem, kar pred začetkom izvajanja transnacionalnega izobraževanja ugotavlja Nacionalna agencija Republike Slovenije za kakovost v visokem šolstvu. Visokošolski zavodi, akreditirani v Republiki Sloveniji v skladu s tem zakonom, lahko izvajajo visokošolsko transnacionalno izobraževanje v tujini na podlagi pogodbe z ustreznim visokošolskim zavodom v tujini in podeljujejo slovensko javno listino. Podrobnejše pogoje, načine in oblike visokošolskega transnacionalnega izobraževanja, obvezne sestavine pogodbe za izvajanje visokošolskega transnacionalnega izobraževanja iz drugega in četrtega odstavka tega člena ter način ugotavljanja izpolnjevanja pogojev iz tretjega odstavka tega člena določi Nacionalna agencija Republike Slovenije za kakovost v visokem šolstvu. Listina o zaključenem visokošolskem transnacionalnem izobraževanju, ki se izvaja v Republiki Sloveniji kot del tujega visokošolskega sistema, se šteje kot tuja listina in je predmet postopka, ki ureja vrednotenje oziroma priznavanje izobraževanja v Republiki Sloveniji. Nije prihvaćen Predloženo je sadržano u propisima kojima se uređuje zdravstvena zaštita i zdravstvena djelatnost. Predložena odredba koja je vezana uz organizaciju i izvođenje kliničke nastave uredit će se statutima i drugim općim aktima visokih učilišta.
584 Dijana Perkušić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 71. U članku 71. stavak 9. potrebno je dodati "i osobe izabrane u naslovna nastavna zvanja". Djelomično prihvaćen Predmetno će se urediti propisima o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju.
585 STJEPAN LAĆA ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 71. Potrebno je dodati "i osobe izabrane u naslovna nastavna zvanja" zbog izvodivosti stručnih studija u okviru kojih stručnjaci iz prakse izabrani u naslovna nastavna zvanja predstavljaju komparativnu prednost stručnih studija u odnosu na ostale. Prihvaćen Predmetno će se urediti propisima o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju.
586 RIT Croatia ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 71. Poštovani, člankom 71. propisano je da „visoko učilište može povjeriti izvedbu najviše 25 % nastave na kolegiju stručnjacima iz prakse, uz uvjet da osnovni dio kolegija izvode osobe izabrane na znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna ili nastavna radna mjesta.“ Ova odredba implicira da samo stalno zaposleni nastavnici mogu kao nositelji izvoditi nastavu, dok se isključuju naslovni nastavnici. S obzirom da Nacrt prijedloga Zakona predviđa izbor naslovnih nastavnika, predlažemo tekstu dodati „…ili naslovni nastavnici sukladno članku 53. Nacrta prijedloga Zakona koji ih definira“. S poštovanjem, RIT Croatia Djelomično prihvaćen Predmetno će se urediti propisima o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju.
587 Fakultet organizacije i informatike ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 71. Online studij se u članku 71. stavku 7. definira kao „…pristup učenju u posebnim uvjetima” u vrijeme kada je to standardni način izvođenja na mnogim sveučilištima diljem svijeta barem 20 godina, a da se istovremeno propušta zakonski odrediti pristup osiguravanju kvalitete studija. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
588 DOMAGOJA BULJAN BARBAČA ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 71. Mišljenja sam da bi se stavak (9) trebao nadograditi na način da stručnjaci iz prakse koji imaju izbor u naslovna nastavna, znanstveno-nastavna i umjetničko-nastavna zvanja budu izuzeti od navedenog ograničenja. Dr. sc. Domagoja Buljan Barbača, prof. v. š. u t. z. Nije prihvaćen Prijedlogom ovog Zakona ne uređuje se institut zvanja.
589 Enes Midžić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 71. (6) Visoko učilište općim aktom pobliže propisuje pravila o ispitima (pisani ispit, usmeni ispit, praktični dio ispita, ispit koji se realizira umjetničkom produkcijom, sustav preduvjeta i sl.), prigovoru na ocjenu, postupku ponavljanja ispita, sadržaju, obliku i načinu vođenja isprava o ispitima, osiguranju javnosti na ispitima i pravu uvida u ispitne rezultate. Nije prihvaćen Predlagatelj Zakona smatra da je pojam ispit dovoljno široko postavljen da obuhvaća navedeno.
590 Zlatko Jankoski ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 71. Smatram da bi u stavku 9 trebalo nadodati da osnovni dio kolegija izvode i osobe koje su izabrane u naslovno nastavno zvanje. Djelomično prihvaćen Predmetno će se urediti propisima o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju.
591 Igor Gabrić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 71. U članku 71. stavak 9 trebalo bi nadodati i osobe izabrane u naslovna nastavna zvanja. Djelomično prihvaćen Predmetno će se urediti propisima o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju.
592 Metalurški fakultet ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 71. Predlaže se u stavku 9. zamijeniti navod ''radna mjesta'' sa ''zvanja, uključujući i naslovna'' kako bi potaknuli multi i interdisciplinarnost. Nije prihvaćen Prijedlogom Zakona ne uređuje se institut zvanja.
593 Damir Jugo ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 71. Poštovani, člankom 71. propisano je da „visoko učilište može povjeriti izvedbu najviše 25 % nastave na kolegiju stručnjacima iz prakse, uz uvjet da osnovni dio kolegija izvode osobe izabrane na znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna ili nastavna radna mjesta.“ Ova odredba implicira da samo stalno zaposleni nastavnici mogu kao nositelji izvoditi nastavu, dok se isključuju naslovni nastavnici. S obzirom da Nacrt prijedloga Zakona predviđa izbor naslovnih nastavnika, predlažemo tekstu dodati „…ili naslovni nastavnici sukladno članku 53. Nacrta prijedloga Zakona koji ih definira“. S poštovanjem, dr. sc. Damir Jugo, prof. v. š. Predsjednik Vijeća veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske Djelomično prihvaćen Predmetno će se urediti propisima o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju.
594 Ivana Čizmić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 71. U stavku 9 je potrebno nadodati "i osobe izabrane u naslovna nastavna zvanja" obzirom da su na stručnim studijima stručnjaci iz privrede koji sudjeluju u nastavi izabrani u naslovna nastavna zvanja. Djelomično prihvaćen Predmetno će se urediti propisima o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju.
595 SINIŠA ZORICA ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 71. Nedostaje "i osobe izabrane u naslovna nastavna zvanja" jer je riječ o stručnjacima iz privrede koji su izuzetno važni na stručnim studijima. Djelomično prihvaćen Predmetno će se urediti propisima o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju.
596 PETAR PEPUR ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 71. čl.91. st.9. Potrebno je dodati "i osobe izabrane u naslovna nastavna zvanja" jer su stručnjaci iz prakse izabrani u naslovna nastavna zvanja i kao takvima nužno je omogućiti da izvode i osnovni dio kolegija. Ograničavanje izvođenja nastave stručnjacima iz prakse izabranim u naslovna nastavna zvanja bi narušilo i umanjilo stručnu komponentu stručnih studijia koji upravo stručnost ističu kao temeljnu komparativnu prednost. dr.sc. Petar Pepur, prof.v.š. Djelomično prihvaćen Predmetno će se urediti propisima o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju.
597 Josip Periša ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 70. Članak 70. (1) Ako stara akademska godina završava 30. rujna, zašto se do sada nije uspjelo omogućiti studentima izlazak na ispitni rok do posljednjeg dana date akademske godine, nego ispitni rokovi završavaju do 23. rujna zbog ISVU-problema? Hoće li sada studenti moći izlaziti na ispitne rokove do kraja tekuće akademske godine? Primljeno na znanje Pitanje nije predmet ovog prijedloga Zakona.
598 Branko Štefanović (Sveučilište VERN') ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 69. Članak 69., stavak (2): Upis na studij provodi visoko učilište na temelju javnoga natječaja objavljenog na mrežnim stranicama visokog učilišta najkasnije 1. svibnja tekuće godine. Osvrt: Čemu služi ovaj rok 1. svibnja tekuće godine? Ako, recimo, visoko učilište dobije dopusnicu za određeni studij 2. svibnja, zar da čeka godinu dana na početak upisa studenata? Ovo je kontraproduktivno ograničenje. Prijedlog: Izostaviti rok. Nije prihvaćen Predlagatelj smatra da je rok potreban radi uređivanja sustava upisa na studij.
599 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 69. Predlažemo u čl. 69. dodati obvezu osiguravanja razumne prilagodbe u upisnom postupku prilikom provjere znanja. OBRAZLOŽENJE: Naime, iako čl. 69. jamči ravnopravnost prilikom upisa, propušta se navesti obveza osiguravanja razumne prilagodbe prilikom provjere znanja u cilju ostvarivanja ravnopravnosti kao jedno od temeljnih načela Konvencije. Propuštanje razumne prilagodbe ujedno je i oblik diskriminacije sukladno Zakonu o suzbijanju diskriminacije. Nije prihvaćen Predloženo će biti uređeno općim aktima visokog učilišta.
600 Davor Švaić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 69. Člankom 69. stavkom 2. normirano je sljedeće: Upis na studij provodi visoko učilište na temelju javnoga natječaja objavljenog na mrežnim stranicama visokog učilišta najkasnije 1. svibnja tekuće godine. Trebalo bi navesti Upis na studij provodi fakultet ili akademija na temelju javnoga natječaja objavljenog na mrežnim stranicama Sveučilišta tako da bi članak 69. stavak 2. trebao glasiti: “Upis na studij provodi fakultet ili akademija na temelju javnoga natječaja objavljenog na mrežnim stranicama Sveučilišta.” Nije prihvaćen Visoko učilište je širi pojam koji obuhvaća i predloženo.
601 Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 69. Uz stavak 2. Trebalo bi navesti Upis na studij provodi fakultet ili akademija na temelju javnoga natječaja objavljenog na mrežnim stranicama Sveučilišta tako da bi članak 69. Stavak 2. trebao glasiti: Upis na studij provodi fakultet ili akademija na temelju javnoga natječaja objavljenog na mrežnim stranicama Sveučilišta. Nije prihvaćen Visoko učilište je širi pojam koji obuhvaća i predloženo.
602 Akademija dramske umjetnosti ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 69. Člankom 69. stavkom 2. normirano je sljedeće: Upis na studij provodi visoko učilište na temelju javnoga natječaja objavljenog na mrežnim stranicama visokog učilišta najkasnije 1. svibnja tekuće godine. Trebalo bi navesti Upis na studij provodi fakultet ili akademija na temelju javnoga natječaja objavljenog na mrežnim stranicama Sveučilišta tako da bi članak 69. stavak 2. trebao glasiti: “Upis na studij provodi fakultet ili akademija na temelju javnoga natječaja objavljenog na mrežnim stranicama Sveučilišta.” Nije prihvaćen Visoko učilište je širi pojam koji obuhvaća i predloženo.
603 Neven Pintarić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 68. Hrvatski studentski zbor smatra da se članak 68. mora jasnije definirati. Status redovitog ili izvanrednog studenta potrebno je nedvosmisleno i precizno definirati. U ime Hrvatskog studentskog zbora, Neven Pintarić Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
604 Institut za razvoj obrazovanja ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 68. Potrebno je jasno učiniti distinkciju između redovnih i izvanrednih studija jer je dosadašnja praksa pokazala da izvanredni studenti uglavnom imaju jednako studijsko opterećenje kao i redoviti studenti, a organizacija nastave je vrlo rijetko prilagođena djelomičnom studijskom opterećenju te posebnim okolnostima izvanrednih studenata koji često rade uz studij i imaju obiteljske obveze. Iz vizure pravičnosti u visokom obrazovanju, analiza institucionalnih i socioekonomskih karakteristika izvanrednih studenata pokazuje kako se radi o studentima pretežno niskog socioekonomskog statusa i pretežno starijim studentima (vidjeti nalaze svih Eurostudent istraživanja za Hrvatsku; vidjeti 'Nacionalni plan za unaprjeđenje socijalne dimenzije visokog obrazovanja u RH 2019.-2021'. na str.39). Premda su izvanredni studenti među najranjivijim studentima u pogledu pristupa i završavanja studija, kako zbog socijalnog porijekla pa tako i nižeg akademskog uspjeha, hrvatska zakonska rješenja su takva da im se onemogućuje dobivanje javnih financijskih potpora te im se nameće pozamašno financijsko opterećenje plaćanja školarina. Zbog toga predlažemo da svaki student koji studira na akreditiranom studijskom programu ima pravo kvalificirati se za javnu financijski potporu na temelju financijskih potreba, neovisno o tome studira li u statusu redovitog ili izvanrednog studenta ili pak na javnom ili privatnom visokom učilištu. Predlažemo stoga sljedeće promjene u stavku (3), pa tekst glasi: (3) Student upisan u izvanrednom statusu upisuje minimalno 30 do 40 ECTS bodova u akademskoj godini u skladu s izvedbenim planom nastave te studira u sklopu prilagođene nastavne satnice. Djelomično prihvaćen Stavak 2. i 3. će se urediti.
605 RIT Croatia ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 68. Poštovani, Člankom 68. stavkom 2. nije omogućen upis manjeg ili većeg broja ECTS-a godišnje. Trebalo bi dodati “u pravilu” jer se gotovo nikad ne upisuje točan broj ECTS-a godišnje, ali na razini ukupnog trajanja studija mora biti minimalno 60 godišnje. Također, predlažemo dodavanje sljedećeg stavka: "(4) Iznimno od stavaka 2. i 3. ovoga članka, student kojem je za završetak studija potrebno manje od 60, odnosno 30 ECTS bodova upisuje najmanje onoliko ECTS bodova koliko mu je potrebno za završetak studija." Potrebno je jasno definirati i uskladiti članak 68. stavak 2 i članak 77. stavak 4 (kojim je predviđena mogućnost ponavljanja studijske godine u redovitom statusu). S poštovanjem, RIT Croatia Djelomično prihvaćen Stavak 2. i 3. će se urediti.
606 Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 68. MUZA predlaže nadopunu: (2) … u redovitom statusu upisuje u pravilu 60 ECTS bodova u akademskoj godini… U praksi na Muzičkoj akademiji studenti rijetko upisuju ovako određen broj koji na godišnjoj razini zapravo treba biti minimalno 60 ECTS. Prihvaćen Stavak 2. će se urediti.
607 Fakultet organizacije i informatike ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 68. Člankom 68. stavkom 2. nije omogućen upis manjeg ili većeg broja ECTS-a godišnje. Trebalo bi dodati “u pravilu” jer se gotovo nikad ne upisuje točan broj ECTS-a godišnje, ali na razini ukupnog trajanja studija mora biti minimalno 60 godišnje. Prihvaćen Stavak 2. će se urediti.
608 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 68. Komentar Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci Stavak 2., kojim se opisuje redoviti student i koji glasi: „Student upisan u redovitom statusu upisuje 60 ECTS bodova u akademskoj godini u skladu s izvedbenim planom nastave te studira u sklopu pune nastavne satnice“ nedovoljno je dobro definiran. U praksi postoje redoviti studenti koji u pojedinoj godini upisuju manje ili više od 60 ECTS-a (tzv. međugodine), koji unatoč tomu zadržavaju status redovitog studenta, iako nisu nužno upisali 60 ECTS bodova kako predviđa ovaj stavak, već nešto više ili nešto manje od 60, sukladno propisima sveučilišta. Prije donošenja Zakona, nužno je definirati da student može odstupati od previđenih 60 upisanih ECTS-a po godini i dalje zadržati status redovitog studenta, dok god je unutar okvira dopuštenog odstupanja prema propisima sveučilišta s kojeg dolazi. Djelomično prihvaćen Stavak 2. i 3. će se urediti.
609 Davor Švaić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 68. Člankom 68. stavkom 2. se onemogućuju nijanse upisa manjeg ili većeg broja ECTS-a godišnje. Trebalo bi dodati “u pravilu” jer se gotovo nikad ne upisuje točan broj ECTS-a godišnje, ali na razini ukupnog trajanja studija mora biti minimalno 60 godišnje. Prihvaćen Stavak 2. će se urediti.
610 Luka Delak ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 68. Članak 68. stavak 2. Komentar: stavak 2., kojim se opisuje redoviti student i koji glasi: „Student upisan u redovitom statusu upisuje 60 ECTS bodova u akademskoj godini u skladu s izvedbenim planom nastave te studira u sklopu pune nastavne satnice“ nedovoljno je dobro definiran. U praksi postoje redoviti studenti koji u pojedinoj godini upisuju manje ili više od 60 ECTS-a (tzv. međugodine), koji unatoč tomu zadržavaju status redovitog studenta, iako nisu nužno upisali 60 ECTS bodova kako predviđa ovaj stavak, već nešto više ili nešto manje od 60, sukladno propisima sveučilišta. Prije donošenja Zakona, nužno je definirati da student može odstupati od previđenih 60 upisanih ECTS-a po godini i dalje zadržati status redovitog studenta, dok god je unutar okvira dopuštenog odstupanja prema propisima sveučilišta s kojeg dolazi. - Luka Delak, predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci Djelomično prihvaćen Stavak 2. će se urediti.
611 Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 68. Uz stavak 2. Ovom odredbom se onemogućuju nijanse upisa manjeg ili većeg broja ECTS-a godišnje. Trebalo bi dodati “u pravilu” jer se gotovo nikad ne upisuje točan broj ECTS-a godišnje, ali na razini ukupnog trajanja studija mora biti minimalno 60 godišnje. Posebno je ovo vidljivo kod integriranih sveučilišnih studija. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
612 Akademija dramske umjetnosti ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 68. Člankom 68. stavkom 2. se onemogućuju nijanse upisa manjeg ili većeg broja ECTS-a godišnje. Trebalo bi dodati “u pravilu” jer se gotovo nikad ne upisuje točan broj ECTS-a godišnje, ali na razini ukupnog trajanja studija mora biti minimalno 60 godišnje. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
613 Miroslav Policki ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 68. "(2) Student upisan u redovitom statusu upisuje 60 ECTS bodova u akademskoj godini u skladu s izvedbenim planom nastave te studira u sklopu pune nastavne satnice." U citiranom tekstu predlažem dodavanje riječi "najmanje" nakon riječi "upisuje". "(3) Student upisan u izvanrednom statusu upisuje 30 do 60 ECTS bodova u akademskoj godini u skladu s izvedbenim planom nastave te studira u sklopu pune ili prilagođene nastavne satnice." U citiranom tekstu predlažem promjenu dijela "30 do 60" u "najmanje 30". Obrazloženje prijedloga promjena stavaka 2. i 3.: predloženom promjenom se daje fleksibilnost studentima da upisuju kolegije od interesa čak i ako bi time imali više ECTS bodova od propisanog iznosa, odnosno maksimuma, umjesto da moraju upisivati kolegije za koje nemaju interes samo da bi time ostvarili točno propisani broj, odnosno maksimum, ECTS bodova. Također, predloženom promjenom se omogućuje nadprosječno sposobnim studentima koji mogu savladati povećano studijsko opterećenje da steknu dodatna znanja. Također, predlažem dodavanje sljedećeg stavka: "(4) Iznimno od stavaka 2. i 3. ovoga članka, student kojem je za završetak studija potrebno manje od 60, odnosno 30 ECTS bodova upisuje najmanje onoliko ECTS bodova koliko mu je potrebno za završetak studija." Obrazloženje: po postojećem tekstu članka, predložena promjena je potrebna radi pokrivanja situacije u kojoj se mogu naći studenti upisani u izvanrednom statusu koji su upisivali broj ECTS bodova koji nije višekratnik broja 30, a također i studenti koji ponavljaju godine, odnosno kolegije, čime se remeti uredna progresija akumuliranja ECTS bodova propisana stavcima 2. i 3. Ako se prihvate predložene promjene stavaka 2. i 3., predložena promjena je potrebna radi pokrivanja situacije u kojoj se mogu naći studenti koji su upisivali broj ECTS bodova koji nije višekratnik broja 60 ili 30. Djelomično prihvaćen Stavak 2. i 3. će se urediti.
614 Sveučilište Jurja Dobrile u Puli ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 67. Bolonjskom deklaracijom započeo je bolonjski proces na visokoškolskim ustanovama u Europi. Od 2005./2006. hrvatska sveučilišta primjenjuju također bodovni sustav ECTS koji služi kao putovnica i osobna iskaznica studijskog programa ( za horizontalnu i vertikalnu mobilnost). ECTS bodovi govore o vremenu koje je bilo potrebno svakome studentu da bi savladao zacrtane ishode učenja. Opterećenje redovitog studenta u Europi iznosi 1500 i 1800 sati godišnje, tj. 1 bod = 25 do 30 radnih sati ( ovisno o broju radnih tjedana u akademskoj godini ). Upisom studijskog programa od studenata se očekuje 8 sati rada dnevno što se odnosi na direktnu nastavu i ostale samostalne radove. U Hrvatskoj je za 1 ECTS bod potrebno 28 sunčanih sati rada. Do tog se broja dolazi umnoškom 8 (sati rada dnevno) x 5 (dana u tjednu) x 42 tjedna; ( 30 tjedana u nastavi i 12 ispitnih tjedana ) što iznosi 1680 sati te se ta broja dijeli s vrijednošću jedne akademske godine, a to je 60 ECTS bodova. Na koncu je rezultat 28, tj. dobivena je vrijednost jednog boda izražena u sunčanim satima. Sat rada uključuje aktivnu nastavu, isite i sve ostale potrebne aktivnosti koje su povezane s polaganje ispita u jednom semestru. Dodjeljivanje bodova temelji se na realnoj procjeni opterećenja prosječnog studenta potrebnog za postizanje ishoda učenja. Nije prihvaćen Sukladno Vodiču za korisnike ECTS-a koji je izdala je Europska komisija 2015. godine, a u njegovoj su izradi sudjelovali predstavnici država sudionica Bolonjskog procesa i udruženja dionika te su usvojili ministri nadležni za visoko obrazovanje u Europskom prostoru visokog obrazovanja, na ministarskoj konferenciji održanoj 2015. godine u Erevanu te predstavlja službeni vodič za primjenu ECTS-a., u većini slučajeva radno opterećenje iznosi između 1500 i 1800 sati po akademskoj godini, što znači da jednom bodu odgovara od 25 do 30 sati rada.
615 Sveučilište Jurja Dobrile u Puli ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 67. Predlaže se izmjena članka 67. stavka 2. na način da isti glasi: (2) Jedan ECTS bod predstavlja 28 sati procijenjenog prosječno utrošenog rada pri ostvarivanju ishoda učenja. Nije prihvaćen Sukladno Vodiču za korisnike ECTS-a koji je izdala je Europska komisija 2015. godine, a u njegovoj su izradi sudjelovali predstavnici država sudionica Bolonjskog procesa i udruženja dionika te su usvojili ministri nadležni za visoko obrazovanje u Europskom prostoru visokog obrazovanja, na ministarskoj konferenciji održanoj 2015. godine u Erevanu te predstavlja službeni vodič za primjenu ECTS-a., u većini slučajeva radno opterećenje iznosi između 1500 i 1800 sati po akademskoj godini, što znači da jednom bodu odgovara od 25 do 30 sati rada.
616 Fakultet organizacije i informatike ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 67. U članku 67. stavak 2. propisuje se da je 1 ECTS 30 sati rada, ali ne piše „studentskoga rada“. Prihvaćen Stavak 2. će se urediti.
617 Metalurški fakultet ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 67. Predlažemo povećanje broja sati opterećenja studenta po jednom ECTS bodu kako bi se olakšala horizontalna mobilnost na međunarodnim visokim učilištima, gdje predmeti nose manje ECTS bodova za iste ishode učenja. Nije prihvaćen Sukladno Vodiču za korisnike ECTS-a koji je izdala je Europska komisija 2015. godine, a u njegovoj su izradi sudjelovali predstavnici država sudionica Bolonjskog procesa i udruženja dionika te su usvojili ministri nadležni za visoko obrazovanje u Europskom prostoru visokog obrazovanja, na ministarskoj konferenciji održanoj 2015. godine u Erevanu te predstavlja službeni vodič za primjenu ECTS-a., u većini slučajeva radno opterećenje iznosi između 1500 i 1800 sati po akademskoj godini, što znači da jednom bodu odgovara od 25 do 30 sati rada.
618 Institut za razvoj obrazovanja ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 66. U Pregledu stanja ovog Nacrta prijedloga Zakona navedeno je „da je potrebno revidirati i poboljšati mehanizme koji osiguravaju relevantnost studijskih programa u odnosu na potrebe tržišta rada“ – zbog toga predlažemo da se stavak (2) ovog članka nadopuni novom točkom, pa tekst sada glasi: (2) Studijskim programom utvrđuje se: 1. stručni ili akademski naziv ili akademski stupanj koji se stječe završetkom studija ... "9. usklađenost studijskog programa s pripadajućim standardom kvalifikacije iz Hrvatskog kvalifikacijskog okvira." Ovakvom nadopunom osigurava se da studijski programi odgovaraju na potrebe društva, tržišta rada i pojedinca. Uz spomenutu nadopunu studijski programi mogli bi se pokretati samo ako postoji standard kvalifikacije uz koji se vezuje studijski program i samo ako je studijski program usklađen s odgovarajućim standardom kvalifikacije. Djelomično prihvaćen Članak 2. će se urediti.
619 Sveučilište Jurja Dobrile u Puli ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 66. Predlažemo u članku 66. stavku 2. alineji 3: popis obveznih i izbornih kolegija s naznakom ECTS opterećenja, oblika izvođenja nastave u znanstvenom području (predavanja, seminari, vježbe i sl.) u umjetničkom području (procesna mentorska (pojedinačna) umjetnička nastava, projektna umjetnička nastavna produkcija, individualna umjetnička mentorska nastava, (predavanja/seminari/vježbe) i grupna umjetnička mentorska nastava (predavanja/seminari/vježbe), sadržaja kolegija, ostvarenih ishoda učenja i nositelja kolegija Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata.
620 Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 66. MUZA predlaže nadopunu: 3. popis obveznih i izbornih kolegija s naznakom ECTS opterećenja, oblika izvođenja nastave (predavanja, seminari, vježbe, umjetnička nastava, umjetnički projekti i sl.), sadržaja kolegija, ostvarenih ishoda učenja i nositelja kolegija Umjetničku nastavu ne možemo smatrati ekvivalentom predavanjima, seminarima i vježbama znanstvenog područja jer ona svojim mnogobrojnim oblicima predstavlja vrijednosti za sebe. Time ima vlastitu kategorizaciju i treba ju odgovarajuće valorizirati, primjerice pri izradi prijedloga novog granskog kolektivnog ugovora. Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata.
621 Fakultet organizacije i informatike ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 66. Članak 66. stavak 2. točka 3. potrebno je izmijeniti na način da u studijskom programu nisu ostvareni ishodi učenja, nego planirani ishodi učenja. Prihvaćen Stavak 2. točka 3 će se izmijeniti.
622 Davor Švaić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 66. Predlažemo u članku 66. stavku 2. alineji 3. iza riječi nastave dodati riječi:” procesna mentorska (pojedinačna) umjetnička nastava, projektna umjetnička nastavna produkcija.” Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata.
623 Enes Midžić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 66. 3. popis obveznih i izbornih kolegija s naznakom ECTS opterećenja, oblika izvođenja nastave (predavanja, umjetnička nastava, umjetnička nastavna produkcija, seminari, vježbe i sl.), sadržaja kolegija, ostvarenih ishoda učenja i nositelja kolegija, Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata.
624 Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 66. Stavak 2. točka 3: Predlažemo odrediti oblike izvođenja nastave posebno na znanstvenim te posebno u umjetničkom području; Tako da bi ta točka glasila: 3. popis obveznih i izbornih kolegija s naznakom ECTS opterećenja, oblika izvođenja nastave u znanstvenom području (predavanja, seminari, vježbe i sl.) u umjetničkom području (procesna mentorska (pojedinačna) umjetnička nastava, projektna umjetnička nastavna produkcija, individualna umjetnička mentorska nastava, (predavanja/seminari/vježbe) i grupna umjetnička mentorska nastava (predavanja/seminari/vježbe), sadržaja kolegija, ostvarenih ishoda učenja i nositelja kolegija. Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata.
625 Akademija dramske umjetnosti ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 66. Predlažemo u članku 66. stavku 2. alineji 3. iza riječi nastave dodati riječi:” procesna mentorska (pojedinačna) umjetnička nastava, projektna umjetnička nastavna produkcija.” Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata.
626 Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (Srce) ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 65. Predlaže se dodavanje novog naslova i članka iza članka 64., a ispred članka 65.: Objava ocjenskih radova u otvorenom pristupu Članak 64a. (1) Nositelji svih vrsta studija dužni su ocjenski rad (doktorski rad, diplomski rad, završni rad, specijalistički rad) objaviti u roku od 30 dana od obrane u otvorenom pristupu u institucijskom i nacionalnom repozitorijima, koji osiguravaju pohranu, očuvanje i otvoreni pristup pohranjenim radovima. (2) Objava iz stavka (1) ovog članka se može uz obrazloženje odgoditi do najviše godinu dana od obrane završnog rada u slučajevima koji trebaju biti unaprijed propisani odgovarajućim općim aktom nositelja studija. OBRAZLOŽENJE: Smatramo da treba nastaviti dosadašnju zakonom propisanu obavezu da se nakon obrane svih ocjenskih radova (od prijediplomskih do doktorskih studija) isti trebaju objaviti u otvorenom pristupu, čime se otvara prostor za unapređenje kvalitete ocjenskih radova i unapređuje transparentnost funkcioniranja sustava. Pri tome se predviđa mogućnost eventualne odgode objave u otvorenom pristupu ukoliko je to predviđeno općim aktima nositelja studija, tj. visokog učilišta. Prijedlog je da se navedena odredba doda kao novi članak koji se odnosi na sve vrste studija, umjesto da se s identičnim izričajem ponavlja u više članaka (članci 58. – 64.). Napominjemo da je infrastruktura institucijskih repozitorija (Dabar) dostupna svim ustanova bez naknade, a da se za nacionalne repozitorije ocjenskih radova brine Nacionalna i sveučilišna knjižnica, što je u sadašnjem zakonu navedeno eksplicitno. Djelomično prihvaćen Predloženo će se urediti člankom 57.
627 Institut za filozofiju ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 64. Ako je jedan od ciljeva znanstvene djelatnosti „povezivanje znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja” (čl. 82, st. 1, al. 6.), onda je ograda “Iznimno,” kontradiktorna. Također, nema osnove za isključivanje privatnih znanstvenih instituta iz združenih studija. Prijedlog formulacije: „Združeni doktorski studij može zajednički izvoditi i znanstveni institut s najmanje jednim domaćim ili inozemnim visokim učilištem.” Nije prihvaćen Iznimka je zbog činjenice da visoka učilišta primarno obavljaju djelatnost visokog obrazovanja.
628 Zdravka Jelaska Marijan ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 64. Podržavam prijedlog Hrvatskog instituta za povijest: stavak 1 – Predlažem brisati riječ iznimno jer nema razloga da združeni studij koji zajednički izvode najmanje jedno visoko učilište i javni znanstveni institut bude samo iznimka. Nije prihvaćen Iznimka je zbog činjenice da visoka učilišta primarno obavljaju djelatnost visokog obrazovanja.
629 RIT Croatia ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 64. Poštovani, U potpunosti se slažemo s niže navedenim komentarom dr. sc. Damira Juge, prof. v. š., Predsjednika Vijeća veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske. S poštovanjem, RIT Croatia Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
630 HRVATSKI INSTITUT ZA POVIJEST ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 64. stavak 1 – Predlažemo brisati riječ iznimno jer nema razloga da združeni studij koji zajednički izvode najmanje jedno visoko učilište i javni znanstveni institut bude samo iznimka. Nije prihvaćen Iznimka je zbog činjenice da visoka učilišta primarno obavljaju djelatnost visokog obrazovanja.
631 Davor Švaić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 64. Člankom 64. stavkom 3. normirano je sljedeće: Združeni studij akreditira se pred Agencijom ili drugom međunarodnom akreditacijskom agencijom u Europskoj uniji. Akreditacijski postupak združenog studija provodi se u skladu s propisima kojima se uređuje osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti. Smatramo kako ukidanje akreditacije od strane sveučilišta dodatno komplicira postupak i nameće zamjetni trošak. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
632 Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 64. Molimo pojašnjenje ukidanja zajedničkog studija; naime, ALU prema važećem Zakonu izvodi zajednički studij gdje je nositelj u izvođenju studijskog programa i takva zakonska odredba u potpunosti odgovara potrebama zajedničkog studija na ALU i FF-u. Primljeno na znanje Predlagatelj Zakona smatra da je zbog načela jednostavnosti potrebno objediniti u jedan pojam zajednički i združeni studij tako da će domaća visoka učilišta, umjesto zajedničkog, osnivati združene studije u skladu sa propisima kojima se uređuje osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti.
633 Akademija dramske umjetnosti ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 64. Člankom 64. stavkom 3. normirano je sljedeće: Združeni studij akreditira se pred Agencijom ili drugom međunarodnom akreditacijskom agencijom u Europskoj uniji. Akreditacijski postupak združenog studija provodi se u skladu s propisima kojima se uređuje osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti. Smatramo kako ukidanje akreditacije od strane sveučilišta dodatno komplicira postupak i nameće zamjetni trošak. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
634 Damir Jugo ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 64. Poštovani, Člankom 64. propisano je da se „združeni studij akreditira pred Agencijom ili drugom međunarodnom akreditacijskom agencijom u Europskoj uniji.“ Među akreditacijskim agencijama u Europskoj uniji, međutim, postoje i one koje ne provode akreditacijske postupke u skladu s Europskim standardima za osiguravanje kvalitete u Europskom prostoru visokog obrazovanja (ESG) dok postoje agencije koje djeluju u skladu s ESG-ima, a nisu u Europskoj uniji već primjerice u Ujedinjenom Kraljevstvu ili u Švicarskoj. Opće prihvaćen pokazatelj usklađenosti s ESG-ima u Bolonjskom procesu je činjenica nalazi li se agencija u Europskom registru agencija za osiguravanje kvalitete (EQAR) za ulazak u koji se provodi procjena usklađenosti rada Agencije s ESG-ima. Stoga smo mišljenja da bi, umjesto pozivanja na agencije u Europskoj uniji, bilo primjerenije uputiti na agencije koje rade u skladu s Europskim standardima i smjernicama za osiguravanje kvalitete u Europskom prostoru visokog obrazovanja, odnosno koje su registrirane u EQAR-u. Drugi komentar na ovaj članak odnosi se na činjenicu da dio teksta koji združeni studij definira kao „studij koji zajednički izvode najmanje dva domaća ili najmanje jedno domaće i jedno inozemno visoko učilište. Iznimno, združeni doktorski studij mogu zajednički izvoditi najmanje jedno visoko učilište i javni znanstveni institut“. Predlažemo da se kod definiranja iznimki ovom članku doda mogućnost i da združeni specijalistički poslijediplomski studij mogu zajednički izvoditi najmanje jedno sveučilište ili njegova sastavnica i veleučilište. Mišljenja smo kako bi ova odredba, pozitivno utjecala na institucijski razvoj veleučilišta i na unapređenje kvalitete stručnog obrazovanja temeljenog na najnovijim spoznajama i tehnološkim dostignućima. Ovakva odredba potakla bi veleučilišta da dodatno ulažu u kvalitetu svog nastavnog kadra i njihove znanstveno-istraživačke i nastavne kapacitete te poticala suradnju sveučilišta i onih veleučilišta koja posjeduju nužnu razinu kvalitete te raspolažu odgovarajućim kadrom da zajednički razvijaju nove i unapređuju postojeće studijske programe te potiču studente na nastavak specijalističkog obrazovanja na poslijediplomskoj razini. S poštovanjem, dr. sc. Damir Jugo, prof. v. š. Predsjednik Vijeća veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske Djelomično prihvaćen Stavak 3. će se urediti.
635 Sveučilište u Dubrovniku ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 63. S obzirom da su u Upisniku studijskih programa od stupanja na snagu ZIDZZDVO (Narodne novine broj 94/13) do danas upisana samo dva kratka stručna studija, očigledno akademska zajednica i tržište rada nisu pokazali interes za isti, pa bi i zakonodavac to trebao prepoznati i razmotriti da li je sustavu i dalje potrebna takva vrsta studija. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
636 Branko Štefanović (Sveučilište VERN') ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 63. Članak 63. Naslov: Kratki studij Osvrt: Budući da se iza naslova u Članku 63. nadalje govori isključivo o stručnom kratkom studiju, ovakav naslov zbunjuje, jer izaziva dojam da, osim stručnih, postoje još neki, recimo sveučilišni ili neki drugi kratki studiji, koji nisu obuhvaćeni ovim poglavljem zakona. A takvih drugih kratkih studija nema. Logično je, stoga, da i naslov bude sukladan. Prijedlog Promijeniti naslov u: Stručni kratki studij Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
637 Miroslav Policki ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 63. "(2) Stručni kratki studij traje dvije godine i njegovim se završetkom stječe 120 ECTS bodova." U citiranom tekstu predlažem dodavanje riječi "najmanje" nakon riječi "stječe". Obrazloženje: predloženom promjenom se daje fleksibilnost studentima da upisuju kolegije od interesa čak i ako bi time imali više ECTS bodova od iznosa potrebnog za završetak studija, umjesto da moraju upisivati kolegije za koje nemaju interes samo da bi time ostvarili točno propisani broj ECTS bodova. Također, predloženom promjenom se omogućuje nadprosječno sposobnim studentima koji mogu savladati povećano studijsko opterećenje da steknu dodatna znanja. Djelomično prihvaćen Stavak 2. će se urediti.
638 Branko Štefanović (Sveučilište VERN') ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 62. Članak 62., stavak (4): Doktorski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij. Uvjete upisa na doktorski studij propisuje visoko učilište. Osvrt: Dakle, prema ovom stavku, doktorski studij ne mogu upisati oni koji su završili sveučilišni specijalistički studij, unatoč tome što su, da bi završili sveučilišni specijalistički studij sakupili: na stručnom diplomskom 300 ECTS + na razlikovnim kolegijima za prijelaz na sveučilišnu vertikalu barem još dodatnih 30 ECTS (sada sa barem 330 ECTS imaju izjednačeni status glede sveučilišne vertikale s onima koji su završili sveučilišni diplomski studij od 300 ECTS) + sveučilišni specijalistički studij (120 ECTS) sveukupno to čini 420 ECTS Sa ukupno 420 ECTS, u sveučilišnoj su vertikali, a ne mogu na doktorske studije, na koje mogu oni sa „samo“ 300 ECTS. Zašto ih sad trebamo zaustaviti u namjerama daljnjeg obrazovanja!? Je li to društveni interes? Prijedlog: Dopuniti stavak tako da glasi: Doktorski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij, kao i osoba koja je završila sveučilišni specijalistički studij. Prihvaćen Članak 62. će se urediti.
639 Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 62. (7) Predlažemo detaljnije i jasnije propisivanje ove obveze. Je li intencija obveza da svi doktorski radovi budu trajno dostupni u otvorenom pristupu? Sudeći prema prvoj rečenici – da; no u drugoj se rečenici koristi samo riječ objaviti, što ostavlja prostor za interpretaciju jer u praksi nacionalnog/sveučilišnog/fakultetskog repozitorija rad se može objaviti u: a) Otvorenom pristupu (rad i podaci o radu dostupni su javnosti) b) Otvorenom pristupu nakon N-broja mjeseci (rad je dostupan javnosti nakon nekog vremena, a podaci o radu odmah) c) Ograničeni pristup na pripadnike znanstvene zajednice (rad je dostupan suženoj javnost, a podaci o radu dostupni su javnosti) d) Ograničeni pristup na pripadnike matične ustanove (rad je dostupan dodatno suženoj javnosti, a podaci o radu dostupni su javnosti) e) Zatvoreni pristup (rad je nedostupan, a podaci o radu dostupni su javnosti) Također, u izdavaštvu općenito objava nije sinonim za javnu dostupnost bez ograničenja, stoga bi trebalo pobliže definirati što se misli pod objaviti u drugoj rečenici ovog članka. U slučaju da se misli na dostupnost rada u otvorenom pristupu bez ograničenja, otvara se pitanje što je s onim radovima u kojima postoje "pitanja" iz područja autorskih i srodnih prava/prava intelektualnog (industrijskog) vlasništva. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju. Predlagatelj je mišljenja da su obveze jasno propisane.
640 Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 62. Ili nadopuniti čl. 58, 59, 60, 61 i 62, tj. uz svaku pojedinu vrstu studija, korigirati predloženi 7. stavak. (7) Nositelj doktorskog studija obvezan je doktorski rad trajno pohraniti i objaviti u otvorenom pristupu putem institucijskog repozitorija visokog učilišta te im osigurati trajnu pohranu i otvoreni pristup i putem odgovarajućeg nacionalnog repozitorija Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Visoko učilište koje pohranjuje tiskane primjerke doktorskih radova dužno je osigurati da se jedan tiskani primjerak doktorskog rada dostavi Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Djelomično prihvaćen Predloženo će se urediti člankom 57.
641 KRISTIAN VLAHOVIČEK ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 62. Stavak 4 izmijeniti da glasi: (4) Doktorski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij. Doktorski studij može upisati i osoba koja je završila stručni diplomski studij uz polaganje razlikovnih ispita koje određuje visoko učilište i/ili uz najmanje sedam godina radnoga staža u području izvođenja studija. Uvjete upisa na doktorski studij utvrđuje visoko učilište. Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu sa Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.
642 Paola Horvat Sovilj ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 62. Članak 62. treba omogućiti pristup osobama koje su završile poslijediplomski specijalistički studij te se žele osposobiti za samostalan znanstveni rad. Ovo iz razloga što u praksi imamo osobe koje nakon stručnog studija obavljaju rad za koji su se osposobile te tako stječu jedinstveno iskustvo koje bi se u kombinaciji s dodatnim školovanjem trebalo shvatiti kao važan doprinos razvoju znanosti. Teorija ne napreduje ako se ne ostvaruje kroz praksu, i to je nepobitna činjenica. Prihvaćen Članak 62. će se urediti.
643 Jadranka Stojanovski ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 62. "Nositelj doktorskog studija dužan je objaviti doktorski rad u roku 30 dana od dana obrane na nacionalnom repozitoriju." Svakako treba prvenstvo dati institucijskim repozitorijima iz kojih nacionalni repozitorij pobire podatke. Sugeriram preformulirati u ""Nositelj doktorskog studija dužan je objaviti doktorski rad u roku 30 dana od dana obrane u institucijskom ili nacionalnom repozitoriju, ako ustanova nema institucijski repozitorij." Prihvaćen Stavak 7. će se urediti.
644 Damir Pišković ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 62. Po stavku 4. nitko ne može upisati Doktorski studij tko nije završio sveučilišni program? Sva sreća što se može doktorat upisati van RH. 300=299,99 Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
645 Hrvatsko katoličko sveučilište ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 62. U st. 3. definirano je da se doktorskim studijima stječe 180 ECTS bodova. Pitanje je moraju li svi doktorski studiji biti organizirani kroz sustav ECTS bodova, odnosno mogu li se doktorski studiji mentorskog tipa organizirati bez uvođenja ECTS bodova? Primljeno na znanje Stavak 3. jasno određuje broj ECTS bodova za doktorski studij.
646 Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (Srce) ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 62. Predlaže se brisanje dijela stavka (7) članka 62. tako da stavak (7) glasi: (7) Nositelj doktorskog studija obvezan je doktorski rad učiniti dostupnim javnosti objavom na mrežnim stranicama najmanje 30 dana prije obrane doktorskog rada. OBRAZLOŽENJE: Predlaže se brisanje dijela stavka koji se odnosio na objavu doktorskog rada nakon obrane, jer se predlaže da se pitanje takve objave uredi novim člankom 64a za sve vrste studija, odnosno za sve završne (ocjenske) radove, uključujući doktorske radove. Djelomično prihvaćen Predloženo će se urediti člankom 57.
647 Sveučilište u Splitu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 62. Predlažemo dodavanje sljedećeg na čl. 62, st. 7:U iznimnim slučajevima, primjerice kad je doktorska disertacija izrađena u suradnji s industrijom ili se planira patentna prijava , moguć je privremeni embargo u trajanju od najviše dvije godine na relevantna poglavlja. Embargo treba odobriti povjerenstvo doktorskog studija, a javnost može dobiti uvid u cjelovitu disertaciju uz potpisivanje izjave o povjerljivosti. Naime, u planu je pokretanje programa industrijskih doktorata. Takve odredbe postoje u pravilnicima doktorskih studija naših partnerskih sveučilista u alijansi, a nastale su na zahtjev njihovih partnera iz gospodarstva. Nepostojanje mogućnosti za embargo pojedinih dijelova može onemogućiti suradnju na združenim studijima, a također ograničiti i suradnju s našim tvrtkama. Nije prihvaćen Predlagatelj Zakona smatra da će se isto riješiti općim aktima ustanove kao i propisima koji uređuju autorsko pravo i intelektualno vlasništvo.
648 Prirodoslovno-matematički fakultet ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 62. Nacrt nepotrebno unosi niz terminoloških promjena koje će ustanovama u sustavu donijeti nemale troškove prilagodbe. Naziv preddiplomskog studija se iz nekog razloga mijenja u prijediplomski, poslijedoktorandi opet postaju viši asistenti (pojam koji je posve nepoznat u europskom istraživačkom prostoru), sveučilišni poslijediplomski studij postaje doktorski studij itd., zbog čega će se morati provesti niz usklađenja koji će uzrokovati nepotrebno trošenje financijskih i vremenskih resursa cijelog sustava. Potrebno je razjasniti (ili maknuti) odredbu o javnoj objavi disertacije prije obrane. Nekontrolirano preuzimanje doktorskoga rada na mrežnim stranicama prije obrane moglo bi dovesti do različitih zlouporaba. Stoga je ipak potreban kontrolirani pristup evidentiranjem osoba koje traže pristup, čime je osiguran pristup svoj zainteresiranoj javnosti, ali i zaštita autorskih prava i rezultata znanstvenoga istraživanja. Predlažemo st. 7. izmijeniti tako da glasi: „Nositelj doktorskog studija obvezan je oglasiti doktorski rad objavom na mrežnim stranicama najmanje 30 dana prije obrane doktorskog rada te rad putem mrežnih stranica ili u prostoru nositelja doktorskoga studija učiniti dostupnim javnosti na zahtjev. nositelj doktorskog studija dužan je dostaviti doktorski rad u roku od 30 dana od dana obrane nacionalnom repozitoriju.“ Nije prihvaćen Predloženo se ne prihvaća zbog zaštite načela javnog interesa i održavanja kvalitete doktorskih studija. Odgovornost je nositelja doktorskog studija za poduzimanje radnji za sprječavanje zlouporabe doktorskog rada koji je dostupan javnosti.
649 Institut za razvoj obrazovanja ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 62. Zbog poštivanja principa pravičnosti, jednakih prilika i uključivosti u visokom obrazovanju, važno je omogućiti upisivanje doktorskog studija studentima stručnih studija pod određenim okolnostima. Zbog toga predlažemo da se nadoda tekst u stavak (4) koji glasi: (4) Doktorski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući sveučilišni diplomski studij ... "Iznimno, doktorski studij može upisati i osoba koja je završila odgovarajući stručni diplomski studij u skladu s općim aktom visokog učilišta koje provodi taj studij te uz polaganje razlikovnih ispita koje određuje sveučilište." Nije prihvaćen Sukladno Zakonu o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru uvjet pristupanja poslijediplomskom doktorskom studiju je posjedovanje prethodne kvalifikacije na razini 7.1.sv.
650 Institut Ruđer Bošković ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 62. Predlažemo izmjenu članka 62. stavak 7. na način da glasi: (7) Nositelj doktorskog studija obvezan je doktorski rad učiniti dostupnim javnosti objavom na mrežnim stranicama u roku od dvije godine od dana obrane doktorskog rada. Komentar: Predlažemo da se izmijeni odredba stavka 7. iz sljedećih razloga: - javno objavljivanje doktorata može dovesti do problema u objavljivanju “izvornog rada” u časopisima, - sve više i više doktorskih radova radi se u suradnji s industrijom i javno objavljivanje rezultata može biti u sukobu s razumnom zaštitom intelektualnog vlasništva, - isti problem može se pojaviti u jednostavnim slučajevima “poslovnih tajni” s komercijalnim potencijalom, čak i ako nisu eksplicitno generirane u suradnji s privatnom tvrtkom (vidi Zakon o zaštiti neobjavljenih informacija s tržišnom vrijednosti). Nije prihvaćen Predloženo se ne prihvaća zbog zaštite načela javnog interesa i održavanja kvalitete doktorskih studija.
651 Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 62. MUZA predlaže nadopunu: (4) …ili osoba koja je ostvarila visoka umjetnička dostignuća od nacionalnog ili međunarodnog značaja. MUZA predlaže brisanje : (5)…, odnosno izradom, izvedbom i prikazivanjem umjetničkog djela. Predloženi tekst ograničio bi umjetničke doktorate samo na izvedbene umjetnosti. Nije prihvaćen Stavak 4. nije u skladu sa Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. U odnosu na stavak 5. predlagatelj Zakona ne nalazi razloge brisanja.
652 Dorotea Kršnjavi ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 62. Predlažem u čl. 62. st. 4. dodati "ili sveučilišni specijalistički studij" da stavak glasi: "(4) Doktorski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij ili sveučilišni specijalistički studij. Uvjete upisa na doktorski studij utvrđuje visoko učilište." Nije prihvaćen Sukladno Zakonu o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru uvjet pristupanja poslijediplomskom doktorskom studiju je posjedovanje prethodne kvalifikacije na razini 7.1.sv. Obzirom je ovim prijedlogom Zakon predviđena iznimka pristupa kvalifikaciji 7.2. za osobe koje posjeduju kvalifikaciju 7.1.st a nisu prethodno stekli kvalifikaciju razine 7.1.sv. ovim bi se otvorio neutemeljen pristup doktorskom studiju u takvim slučajevima.
653 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 62. Komentar Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci Komentar: analogno stavku 2. članka 58. o prijediplomskim studijima, smatramo nužnim navesti u stavku 3. članka 62. da studenti završetkom doktorskog studija stječu najmanje 180 ECTS bodova, kako se ne bi dovodili u pitanje potencijali ECTS-i koje na druge načine student može steći tijekom studija. Amandman: ispred „180 ECTS bodova“ uvrstiti riječ „najmanje“. Djelomično prihvaćen Stavak 3. će se urediti.
654 Davor Švaić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 62. U vezi članka 62. stavka 4. smatramo kako u predmetnom prijedlogu Nacrta Zakona nije predviđena mogućnost regulirana postojećim Zakonom iz članka 73. o stjecanju doktorata umjetnosti priznavanjem. Predlažemo postojeću normiranost po postojećem Zakonu koju navodimo. --- IZVADAK IZ POSTOJEĆEG ZAKONA, članak 73. stavci 5. i 6. (5) Iznimno, osobe koje su ostvarile umjetnička dostignuća koja svojim značenjem odgovaraju uvjetima za izbor u umjetničko-nastavna zvanja, na temelju odluke nadležnog vijeća utvrđenog statutom sveučilišta, o ispunjavanju propisanih uvjeta te izrade i javne obrane doktorske disertacije, a uz suglasnost senata sveučilišta, mogu steći doktorat umjetnosti. (6) Iznimno, osobe izabrane u umjetničko-nastavna zvanja i na umjetničko-nastavna radna mjesta, mogu temeljem umjetničkih radova, na temelju odluke nadležnog vijeća, utvrđenog statutom sveučilišta, o ispunjavanju propisanih uvjeta koje donosi senat sveučilišta, steći doktorat umjetnosti. U vezi članka 62. stavka 5. i 6. smatramo kao je u istima presumirano kako će umjetnički doktorat rezultirati izradom, izvedbom i prikazivanjem umjetničkog djela. Predlažemo brisati riječi:“ …. odnosno izradom, izvedbom i prikazivanjem umjetničkog djela“. Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu sa Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.
655 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 62. Treba eksplicitno definirati da, ne samo doktorske radove, nego i sve završne i diplomske radove, po uzoru na odredbe čl. 83. st. 11. važećeg Zakona, valja „trajno objaviti na javnoj internetskoj bazi sveučilišne knjižnice u sastavu sveučilišta te kopirati u javnu internetsku bazu završnih radova Nacionalne i sveučilišne knjižnice“. Djelomično prihvaćen Predloženo će se urediti u članku 57. prijedloga Zakona.
656 Luka Delak ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 62. Članak 62. stavak 3. Komentar: analogno stavku 2. članka 58. o prijediplomskim studijima, smatramo nužnim navesti u stavku 3. članka 62. da studenti završetkom doktorskog studija stječu najmanje 180 ECTS bodova, kako se ne bi dovodili u pitanje potencijali ECTS-i koje na druge načine student može steći tijekom studija. Amandman: ispred „180 ECTS bodova“ uvrstiti riječ „najmanje“. - Luka Delak, predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci Nije prihvaćen Predložene nije moguće prihvatiti obzirom se ne radi o redovnom studiju te zbog ujednačavanja kvalitete doktorskih studija.
657 Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 62. Uz stavak 4. U Nacrtu Zakona nije predviđena mogućnost regulirana važećim Zakonom iz članka 73. o stjecanju doktorata umjetnosti priznavanjem pa molimo pojašnjenje zašto je to izbačeno obzirom da je umjentička izvrsnost temelj napredovanja i kompetencija na svim razina visokog umjetničkog obrazovanja; --- IZVADAK IZ VAŽEĆEG ZAKONA, članak 73. stavci 5. i 6. (5) Iznimno, osobe koje su ostvarile umjetnička dostignuća koja svojim značenjem odgovaraju uvjetima za izbor u umjetničko-nastavna zvanja, na temelju odluke nadležnog vijeća utvrđenog statutom sveučilišta, o ispunjavanju propisanih uvjeta te izrade i javne obrane doktorske disertacije, a uz suglasnost senata sveučilišta, mogu steći doktorat umjetnosti. (6) Iznimno, osobe izabrane u umjetničko-nastavna zvanja i na umjetničko-nastavna radna mjesta, mogu temeljem umjetničkih radova, na temelju odluke nadležnog vijeća, utvrđenog statutom sveučilišta, o ispunjavanju propisanih uvjeta koje donosi senat sveučilišta, steći doktorat umjetnosti. Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu sa Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.
658 Akademija dramske umjetnosti ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 62. U vezi članka 62. stavka 4. smatramo kako u predmetnom prijedlogu Nacrta Zakona nije predviđena mogućnost regulirana postojećim Zakonom iz članka 73. o stjecanju doktorata umjetnosti priznavanjem. Predlažemo postojeću normiranost po postojećem Zakonu koju navodimo. --- IZVADAK IZ POSTOJEĆEG ZAKONA, članak 73. stavci 5. i 6. (5) Iznimno, osobe koje su ostvarile umjetnička dostignuća koja svojim značenjem odgovaraju uvjetima za izbor u umjetničko-nastavna zvanja, na temelju odluke nadležnog vijeća utvrđenog statutom sveučilišta, o ispunjavanju propisanih uvjeta te izrade i javne obrane doktorske disertacije, a uz suglasnost senata sveučilišta, mogu steći doktorat umjetnosti. (6) Iznimno, osobe izabrane u umjetničko-nastavna zvanja i na umjetničko-nastavna radna mjesta, mogu temeljem umjetničkih radova, na temelju odluke nadležnog vijeća, utvrđenog statutom sveučilišta, o ispunjavanju propisanih uvjeta koje donosi senat sveučilišta, steći doktorat umjetnosti. U vezi članka 62. stavka 5. i 6. smatramo kao je u istima presumirano kako će umjetnički doktorat rezultirati izradom, izvedbom i prikazivanjem umjetničkog djela. Predlažemo brisati riječi:“ …. odnosno izradom, izvedbom i prikazivanjem umjetničkog djela“. Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu sa Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.
659 ZAGREBAČKA ŠKOLA EKONOMIJE I MANAGEMENTA ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 62. Poštovani , predlažem izmjenu st.4. ovog članka, tako da se doktorski studij omogući i osobama koje su završile specijalistički diplomski stručni studij, Sa takvom izmjenom spriječit će se odljev na doktorski studij u inozemstvo. Nije prihvaćen Predlagatelj Zakona predvidjeti će mogućnost upisivanja doktorskog studija osobama koje su završile sveučilišni specijalistički studij.
660 Miroslav Policki ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 62. "(3) Doktorski studij traje tri godine i njegovim se završetkom stječe 180 ECTS bodova." U citiranom tekstu predlažem dodavanje riječi "najmanje" nakon riječi "stječe". Obrazloženje: predloženom promjenom se daje fleksibilnost studentima da upisuju kolegije od interesa čak i ako bi time imali više ECTS bodova od iznosa potrebnog za završetak studija, umjesto da moraju upisivati kolegije za koje nemaju interes samo da bi time ostvarili točno propisani broj ECTS bodova. Također, predloženom promjenom se omogućuje nadprosječno sposobnim studentima koji mogu savladati povećano studijsko opterećenje da steknu dodatna znanja. Nije prihvaćen Predloženo nije moguće prihvatiti obzirom se ne radi o redovnom studiju te zbog ujednačavanja kvalitete doktorskih studija.
661 Lea Lazzarich ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 62. ćl.62, st. 7: doktorski rad učiniti dostupnim javnosti objavom u repozitoriju sastavnice, te poveznicom na mrežnu stranicu ustanove (nema potrebe da se rad stavlja na dva mjesta: otvoreni pristup u repozitorij ustanove, link na mrežnu stranicu, a nacionalni repozitorij automatski "pobire" sve repozitorije sastavnica) Prihvaćen Stavak 7. će se urediti.
662 Jure Koljanin ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 62. Poštovani , predlažem izmjenu ovog članka te da se Poslijediplomski specijalistički studij omogući i osobama koje su završile specijalistički stručni diplomski studij na uzoru na zemlje iz EU.... Učinak ove izmjene biti će vidljiv i u sprječavanju odljeva visoko stručnih osoba na doktorske studije u druge europske zemlje u kojima im je moguće na opisan način nastaviti obrazovanje. Nije prihvaćen Poslijediplomski specijalistički studij omogućen je i osobama koje su završile specijalistički stručni studij sukladno članku 61. stavak 4. prijedloga Zakona.
663 SANJIN VRANKOVIĆ ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 62. Poštovani , predlažem izmjenu ovog članka te da se Poslijediplomski specijalistički i studij omogući i osobama koje su završile specijalistički stručni diplomski studij. Također smatram da treba omogućiti upis doktorskog studija osobama sa završenim diplomskim stručnim studijem koji su kroz svoj stručni rad dali stručni - znanstveni doprinos. Praktični problemi ponekad rezultiraju inovacijama i novim znanstvenim spoznajama i metodama, te bi o značaju tih radova trebalo odluku prepustiti Sveučilištima i visokim učilištima. Sve navedeno omogućemo je u većini europskih zemalja , a u nekima postoje razine obrazovanja sturučog doktorata. Učinak ove izmjene biti će vidljiv i u sprječavanju odljeva visoko stručnih osoba na doktorske studije u druge europske zemlje u kojima im je moguće na opisan način nastaviti obrazovanje. LP Nije prihvaćen Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, člankom 7. stavak 2. propisano je da je uvjet pristupanja razini 8.2. poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij posjedovanje kvalifikacije na razini 7.1. sv. u skladu s uvjetima koje utvrdi visoko učilište. Poslijediplomski specijalistički studij omogućen je i osobama koje su završile specijalistički stručni studij sukladno članku 61. stavak 4. prijedloga Zakona.
664 TOMISLAV SESER ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 62. Predlažem stavak (4) promijeniti u: "Uvjete upisa na doktorski studij utvrđuje visoko učilište.", kako bi se zadržala autonomija Sveučilišta u provedbi doktorskih studija, a sve u skladu s čl.4. st.3.2. ovog Zakona. Prijedlog će poboljšati interkonektivnost s Europskim prostorom visokog obrazovanja, te omogućiti privlačenje doktoranada koji do doktorata mogu doći na nekoliko načina, kao npr. https://www.prospects.ac.uk/postgraduate-study/phd-study/5-routes-to-getting-a-doctorate Omogućiti će također i upis doktorskog studija osobama sa završenim diplomskim stručnim studijem koji su kroz svoj stručni rad dali i znanstveni doprinos. Praktični problemi ponekad rezultiraju inovacijama i novim znanstvenim spoznajama i metodama, te bi o značaju tih radova trebalo odluku prepustiti Sveučilištima i visokim učilištima. Učinak ove izmjene biti će vidljiv i u sprječavanju odljeva visoko stručnih osoba na doktorske studije u druge europske zemlje u kojima im je moguće na opisan način nastaviti obrazovanje. Nije prihvaćen Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, člankom 7. stavak 2. propisano je da je uvjet pristupanja razini 8.2. (poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij posjedovanje kvalifikacije na razini 7.1. sv. u skladu s uvjetima koje utvrdi visoko učilište.
665 Ured pučke pravobraniteljice ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 61. Obzirom da stavak 1. navedenog članka izrijekom propisuje da se sveučilišni specijalistički studij izvodi na poslijediplomskoj razini, predlažemo da se zadržati terminologiju iz sada važećeg Zakona „poslijediplomski specijalistički studij“, čime je odmah razvidno o kojoj se razini studija radi Nadalje, obzirom da stavak 2. navedeni studij definira kao studij koji studenta osposobljava za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije , a gledano s aspekta Zakona o suzbijanju diskriminacije koji jamči i zaštitu od diskriminacije temeljem obrazovanja u sustavu obrazovanja, smatramo da je pristup poslijediplomskom doktorskom i sveučilišnom specijalističkom studiju potrebno omogućiti i diplomantima stručnog diplomskog studija kao što je to slučaj u većini EU zemalja. U protivnom je potrebno, imajući u vidu odredbu članka 9. ZSD-a, ponuđeno zakonsko rješenje dodatno obrazložiti te dokazati da navedeno rješenje koje to onemogućava, doprinosi legitimnom cilju. Nije prihvaćen Predlagatelj smatra da je terminologija iz članka 61. u skladu sa jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima i u skladu sa tekstom prijedloga Zakona iz kojeg je razvidno da se specijalistički i doktorski izvode na poslijediplomskoj razini. Pristup sveučilišnom specijalističkom studiju omogućen je osobama koje su završile stručni diplomski studij u stavku 4. ovog članka.
666 Branko Štefanović (Sveučilište VERN') ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 61. Članak 61., stavak (4): Iznimno, sveučilišni specijalistički studij može upisati i osoba koja je završila stručni diplomski studij uz polaganje razlikovnih ispita koje određuje visoko učilište i/ili uz najmanje pet godina radnoga staža u području izvođenja studija. Uvjete upisa na sveučilišni specijalistički studij propisuje visoko učilište. Osvrt: Što u ovome konkretnom slučaju znači „iznimno“!? U čemu je iznimnost i od čega? Koje bi to bile iznimke? Tko i kako ih utvrđuje? Ovako sročeno, ostavlja prostor za različite proizvoljne interpretacije „iznimnog”, a time i ovog stavka. Prijedlog Članak 61.stavak (4): U prvoj rečenici stavka izostaviti „iznimno“ Nije prihvaćen Iznimka je predviđena obzirom su uvjeti pristupa na razinu 7.2. uređeni Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.
667 Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 61. Ili nadopuniti čl. 58, 59, 60, 61 i 62, tj. uz svaku pojedinu vrstu studija, dodati novi stavak. (6) Visoka učilišta dužna su specijalističke radove trajno pohraniti i objaviti u otvorenom pristupu putem institucijskog repozitorija visokog učilišta te im osigurati trajnu pohranu i otvoreni pristup i putem odgovarajućeg nacionalnog repozitorija Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Djelomično prihvaćen Predloženo će se urediti člankom 57.
668 KRISTIAN VLAHOVIČEK ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 61. Stavak 4 izmijeniti da glasi: (4) Sveučilišni specijalistički studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij. Sveučilišni specijalistički studij može upisati i osoba koja je završila stručni diplomski studij uz polaganje razlikovnih ispita koje određuje visoko učilište i/ili uz najmanje pet godina radnoga staža u području izvođenja studija. Uvjete upisa na sveučilišni specijalistički studij utvrđuje visoko učilište. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
669 Paola Horvat Sovilj ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 61. Člankom 61. potrebno je precizirati jednake uvjete za upis na poslijediplomski specijalistički studij osobama koje su stekle razinu 7.1. HKO bez distinkcije stručni/sveučilišni te predlažem brisanje dijela odredbi o iznimnom upisu stručnih studenata. Ako se „poslijediplomski specijalistički studiji izvode radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija“, kako se navodi u većini postdiplomskih specijalističkih programa, onda je nerazumljivo iz kojeg razloga se završenim studentima stručnih studija onemogućava daljnje usavršavanje. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1. Obzirom da se poslijediplomski studij izvodi kao sveučilišni, te da ovdje već postoji stanovita vertikalna i horizontalna prohodnost prema doktorskom studiju, studentima koji dolaze sa stručnih studija moglo bi se ponuditi polaganje dodatnih kolegija u slučaju da žele nastaviti obrazovanje na doktorskom studiju. Jedino tako se postiže potpuno odbacivanje diskriminatornog stava prema stručnim studijima. Nije prihvaćen Iznimka je predviđena obzirom su uvjeti pristupa na razinu 7.2. uređeni Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.
670 Filip Prpić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 61. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
671 Jure Perić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 61. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju. Stavkom 4. omogućen je upis i osobama koje su završile stručni diplomski studij.
672 Fakultet organizacije i informatike ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 61. U članku 61. dodati stavak 6. koji glasi: "Nositelj sveučilišnoga specijalističkog studija obvezan je specijalistički rad iz stavka 5. objaviti u roku 30 dana od dana obrane u nacionalnom repozitoriju koji osigurava dugotrajnu pohranu, očuvanje i otvoreni pristup specijalističkim radovima.". Djelomično prihvaćen Predloženo će biti uređeno člankom 57. ovog Zakona.
673 Dorotea Kršnjavi ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 61. Predlažem u naziv studija dodati riječ "poslijediplomski" da naziv glasi: "sveučilišni poslijediplomski specijalistički studij". Nije prihvaćen Predlagatelj Zakona smatra da je termin jasno uređen stavkom 1.
674 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 61. Treba eksplicitno definirati da, ne samo doktorske radove, nego i sve završne i diplomske radove, po uzoru na odredbe čl. 83. st. 11. važećeg Zakona, valja „trajno objaviti na javnoj internetskoj bazi sveučilišne knjižnice u sastavu sveučilišta te kopirati u javnu internetsku bazu završnih radova Nacionalne i sveučilišne knjižnice“. Djelomično prihvaćen Predloženo će biti riješeno člankom 57. Zakona.
675 Miroslav Policki ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 61. Predlažem promjenu teksta stavka 3. u sljedeće: "(3) Sveučilišni specijalistički studij traje najmanje jednu godinu, a najviše dvije. Završetkom sveučilišnog specijalističkog studija se stječe najmanje 60 ECTS bodova po godini trajanja studija, odnosno proporcionalno tome ako trajanje studija u godinama nije cijeli broj." Obrazloženje: predloženom promjenom se daje fleksibilnost studentima da upisuju kolegije od interesa čak i ako bi time imali više ECTS bodova od iznosa potrebnog za završetak studija, umjesto da moraju upisivati kolegije za koje nemaju interes samo da bi time ostvarili točno propisani broj ECTS bodova. Također, predloženom promjenom se omogućuje nadprosječno sposobnim studentima koji mogu savladati povećano studijsko opterećenje da steknu dodatna znanja. Nije prihvaćen Predlagatelj Zakona smatra da je odrednicom najmanje jednu godinu i najmanje 60 ECTS bodova uvedena fleksibilnost studijskog programa.
676 Ured pučke pravobraniteljice ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 60. Vezano uz integrirane studije skrećemo pozornost da su oni specifičnost visokog obrazovanja u RH koja ima izravan utjecaj na mobilnost studenata čije je aktivno promicanje jedna od ključnih postavki bolonjskog sustava visokog obrazovanja. Naime, integrirani studiji onemogućavaju i unutarnju i međunarodnu mobilnost (promjenu studija nakon završetka prijediplomskog studija, nastavak studija na diplomskoj razini u inozemstvu i sl.), čime se studente iz RH dovodi u nejednak položaj na jedinstvenom obrazovnom prostoru EU. Također, integrirani programi utječu na dolaznu mobilnost studenata što svakako ima reperkusije i na međunarodnu konkurentnost navedenih studija u EU jer, zbog specifične, integrirane organizacije, sprječavaju dolazak stranih studenata na nastavak studija na diplomskoj razini u RH. Obzirom na navedeno smatramo da njihovo ustrojavanje treba dopustiti samo u iznimnim opravdanim slučajevima kada studij nije moguće organizirati u skladu sa bolonjskim sustavom visokog obrazovanja odnosno prijediplomskoj i diplomskoj razini. Obzirom da su u većini EU zemalja studiji koji su u RH integrirani, organizirani po principu prijediplomskog i diplomskog studija, smatramo da je to važno i da bi se studentima omogućilo mobilnost, promjenu studija ili upis diplomskog studija u inozemstvu što predmnijeva ostvareni status prvostupnika koji se dokazuje diplomom. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
677 Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 60. Ili nadopuniti čl. 58, 59, 60, 61 i 62, tj. uz svaku pojedinu vrstu studija, dodati novi stavak. (6) Visoka učilišta dužna su diplomske radove trajno pohraniti i objaviti u otvorenom pristupu putem institucijskog repozitorija visokog učilišta te im osigurati trajnu pohranu i otvoreni pristup i putem odgovarajućeg nacionalnog repozitorija Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Djelomično prihvaćen Predloženo će se urediti člankom 57.
678 Hrvatsko katoličko sveučilište ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 60. U stavku 2. trebalo bi naglasiti da se stječe najmanje 300 ECTS bodova, odnosno najmanje 360 ECTS bodova. Prihvaćen Članak 60. će se nadopuniti.
679 Ivana Silić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 60. Kao i članak 58., i članak 60. propisuje se da je za upis sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski potrebno završiti srednjoškolsko obrazovanje u trajanju od najmanje četiri godine i položiti državnu maturu, što smatram da ima nekoliko problematičnih dijelova: - Kao što je već napisao dr. sc. Damir Jugo, odredba u nepovoljan položaj dovodi učenike srednjih strukovnih škola koji svoje srednjoškolsko obrazovanje, u trajanju od najmanje četiri godine, završavaju obranom završnog rada, a ne polaganjem ispita državne mature te čije srednjoškolsko obrazovanje ne podrazumijeva stjecanje znanja nužnog za polaganje državne mature - Odredba također u nepovoljan (nemoguć) položaj stavlja osobe koje obrazovanje završavaju u stranoj zemlji i nisu obavezni polagati državnu maturu u RH, niti u zemlji u kojoj su završili obrazovanje. Također, molim pojasniti što se točno misli pod pojmom državne mature. Misli li se ovdje specifično na hrvatsku državnu maturu ili to uključuje i neki sličan ispit koji se ovim zakonom pretpostavlja da učenici iz drugih obrazovnih sustava polažu na kraju svog srednjoškolskog obrazovanja? U oba slučaja, za neke grupe kandidata ovaj će uvjet biti nemoguće zadovoljiti. što čini ovu odredbu diskriminatornom i neprovedivom. - Odredba o minimalnom trajanju srednjoškolskog obrazovanja u nepovoljan (nemoguć) položaj stavlja osobe koje su srednjoškolsko obrazovanje završile u stranim obrazovnim sustavima u kojima srednjoškolsko obrazovanje može trajati i tri godine te osobama koje su srednjoškolsko obrazovanje završile alternativnim načinima priznatima u cijelom svijetu npr. GED Predlažem da se kao osnovni uvjet za upis integriranih studija u Hrvatskoj postavi završeno srednjoškolsko obrazovanje (što za učenike gimnazijskih programa u Hrvatskoj uključuje i državnu maturu), a svako visoko učilište onda može odrediti svoje dodatne uvjete koji mogu uključivati trajanje obrazovanja, maturu, dodatne provjere i sl, Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu sa Zakonom o hrvatskom kvalifikacijskom okviru.
680 RIT Croatia ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 60. Poštovani, Mišljenja smo kako odredba iz članka 60. stavak 4. kojim „ Sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući program srednjoškolskog obrazovanja u trajanju od najmanje četiri godine i položila državnu maturu.“ predstavlja prepreku internacionalizaciji visokog obrazovanja postavljajući neostvarive uvjete pred kandidate koji žele studirati u Hrvatskoj, a dolaze iz zemalja u kojima ne postoji sustav državne mature. Stoga predlažemo za takve osobe predvidjeti izuzeće na isti način kao što je to u članku 112. učinjeno za osobe koje su srednjoškolsko obrazovanje završile prije 2010. godine. Također, smatramo da ista odredba dovodi u nepovoljan položaj učenike srednjih strukovnih škola koji svoje srednjoškolsko obrazovanje, u trajanju od najmanje četiri godine, završavaju obranom završnog rada, a ne polaganjem ispita državne mature te čije srednjoškolsko obrazovanje ne podrazumijeva stjecanje znanja nužnog za polaganje državne mature. Nemogućnost upisa sveučilišnog integriranog prijediplomskog i diplomskog studija bez polaganja državne mature za ovu kategoriju učenika može negativno utjecati na njihovu mogućnost nastavka obrazovanja na razini visokog obrazovanja. S poštovanjem, RIT Croatia Djelomično prihvaćen Predlagatelj zakona razmotriti će mogućnost iznimku državne mature za osobe koje dolaze iz inozemstva. U odnosu na srednjoškolsko strukovno obrazovanje, predloženo nije u skladu sa Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.
681 Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 60. MUZA predlaže dodati: (1) … na poslijediplomskoj razini. Sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski umjetnički studij osposobljava studenta za samostalan umjetnički rad. MUZA predlaže nadopunu kroz dodatni stavak: (4a) Iznimno, u umjetničkom području, pod uvjetima koji su propisani statutom visokog učilišta, sveučilišni, odnosno stručni prijediplomski studij može upisati osoba i bez prethodno završenoga odgovarajućega srednjoškolskog obrazovanja, ako je riječ o iznimno darovitoj osobi za koju je vrednovanjem utvrđeno da će bez prethodnog školovanja uspješno završiti studij. Postupak upisa temelji se na priznavanju neformalnog i informalnog učenja. Prijedlog nadopune u skladu s Čl. 58. st. 4. Nije prihvaćen Predlagatelj Zakona smatra da formulacija stavka 1. ne znači da student nije osposobljen za samostalan umjetnički rad obzirom je pojam zapošljavanje na određenim poslovima koji zahtijevaju specijalistička znanja, vještine i kompetencije širi od navedenog. U odnosu na stavak 4. predlagatelj smatra da navedena odredba ostavlja mogućnost visokim učilištima da uvjete upisa odrede statutom.
682 Fakultet organizacije i informatike ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 60. U članku 60. dodati stavak koji glasi: "Nositelj sveučilišnoga integriranog prijediplomskog i diplomskog studija obvezan je diplomski rad iz stavka 5. objaviti u roku 30 dana od dana obrane u nacionalnom repozitoriju koji osigurava dugotrajnu pohranu, očuvanje i otvoreni pristup diplomskim radovima.". Djelomično prihvaćen Predloženo će biti riješeno člankom 57.
683 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 60. Komentar Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci Analogno stavku 2. članka 58. o prijediplomskim studijima, smatramo nužnim navesti u stavku 2. članka 60. da studenti završetkom integriranog studija u trajanju od pet, odnosno šest godina, stječu najmanje 300, odnosno najmanje 360 ECTS bodova, kako se ne bi dovodili u pitanje potencijali ECTS-i koje na druge načine student može steći tijekom studija. Amandman: ispred „300 ECTS bodova“ te ispred „360 ECTS bodova“ uvrstiti riječ „najmanje“. Prihvaćen Članak 60. će se urediti.
684 Davor Švaić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 60. U vezi članka 60. stavka 1. smatramo kako na Umjetničkim akademijama osposobljavamo studente za samostalan umjetnički rad. Dakle prema ovoj odredbi npr. ak. slikar nije osposobljen za samostalni umjetnički rad, što je nonsens. Svi studenti umjetničkih akademija su osposobljeni za samostalni rad. Sveučilišni integrirani preddiplomski diplomski umjetnički studij osposobljava studenta za samostalan umjetnički rad. Nije prihvaćen Predlagatelj Zakona smatra da formulacija stavka 1. ne znači da student nije osposobljen za samostalan umjetnički rad obzirom je pojam zapošljavanje na određenim poslovima koji zahtijevaju specijalistička znanja, vještine i kompetencije širi od navedenog.
685 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 60. U čl. 60. st. 2. ispred 300 ECTS bodova te ispred 360 ECTS bodova uvrstiti riječ „najmanje“. Prihvaćen Članak 60. će se urediti.
686 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 60. Treba eksplicitno definirati da, ne samo doktorske radove, nego i sve završne i diplomske radove, po uzoru na odredbe čl. 83. st. 11. važećeg Zakona, valja „trajno objaviti na javnoj internetskoj bazi sveučilišne knjižnice u sastavu sveučilišta te kopirati u javnu internetsku bazu završnih radova Nacionalne i sveučilišne knjižnice“. Djelomično prihvaćen Predloženo će se urediti člankom 57.
687 Enes Midžić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 60. čl 60. Na UA osposobljava studenta za samostalan umjetnički rad. Dakle prema ovoj odredbi npr. ak. slikar nije osposobljen za samostalni umjetnički rad, što je nonsens. Svi studenti umjetničkih akademija su osposobljeni za samostalni rad. Sveučilišni integrirani preddiplomski diplomski umjetnički studij osposobljava studenta za samostalan umjetnički rad. Nije prihvaćen Predlagatelj Zakona smatra da formulacija stavka 1. ne znači da student nije osposobljen za samostalan umjetnički rad obzirom je pojam zapošljavanje na određenim poslovima koji zahtijevaju specijalistička znanja, vještine i kompetencije širi od navedenog.
688 Luka Delak ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 60. Članak 60. stavak 2. Komentar: analogno stavku 2. članka 58. o prijediplomskim studijima, smatramo nužnim navesti u stavku 2. članka 60. da studenti završetkom integriranog studija u trajanju od pet, odnosno šest godina, stječu najmanje 300, odnosno najmanje 360 ECTS bodova, kako se ne bi dovodili u pitanje potencijali ECTS-i koje na druge načine student može steći tijekom studija. Amandman: ispred „300 ECTS bodova“ te ispred „360 ECTS bodova“ uvrstiti riječ „najmanje“. - Luka Delak, predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci Prihvaćen Članak 60. će se urediti.
689 Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 60. Uz stavak 4. Kao i u članku 58. predlažemo da ova mogućnost bude propisana za umjetničke akademije koje to imaju propisano svojim statutima. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
690 Akademija dramske umjetnosti ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 60. U vezi članka 60. stavka 1. smatramo kako na Umjetničkim akademijama osposobljavamo studente za samostalan umjetnički rad. Dakle prema ovoj odredbi npr. ak. slikar nije osposobljen za samostalni umjetnički rad, što je nonsens. Svi studenti umjetničkih akademija su osposobljeni za samostalni rad. Sveučilišni integrirani preddiplomski diplomski umjetnički studij osposobljava studenta za samostalan umjetnički rad. Nije prihvaćen Predlagatelj Zakona smatra da formulacija stavka 1. ne znači da student nije osposobljen za samostalan umjetnički rad obzirom je pojam zapošljavanje na određenim poslovima koji zahtijevaju specijalistička znanja, vještine i kompetencije širi od navedenog.
691 Miroslav Policki ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 60. "(2) Sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij traje pet godina i njegovim se završetkom stječe 300 ECTS bodova ili traje šest godina i njegovim se završetkom stječe 360 ECTS bodova." U citiranom tekstu predlažem dodavanje riječi "najmanje" nakon obje instance riječi "stječe". Obrazloženje: predloženom promjenom se daje fleksibilnost studentima da upisuju kolegije od interesa čak i ako bi time imali više ECTS bodova od iznosa potrebnog za završetak studija, umjesto da moraju upisivati kolegije za koje nemaju interes samo da bi time ostvarili točno propisani broj ECTS bodova. Također, predloženom promjenom se omogućuje nadprosječno sposobnim studentima koji mogu savladati povećano studijsko opterećenje da steknu dodatna znanja. Prihvaćen Članak 60. će se urediti.
692 Sveučilište u Dubrovniku ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 59. U članku 59. stavku 3. u prvoj rečenici iza riječi „studij“ predlaže se dodati riječi „ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij“. Djelomično prihvaćen Stavak 3. će se nadopuniti.
693 Ured pučke pravobraniteljice ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 59. Kako iz stipulacije stavka 1. navedenog članka proizlazi, predloženim se zakonom u potpunosti onemogućava nastavak obrazovanja diplomantima stručnih studija na poslijediplomskoj razini. Također, navedena odredba, za razliku od većine zemalja EU, onemogućava horizontalnu mobilnost studenata sa stručnih na sveučilišne studije, što u svojoj suštini ima negativan učinak na mobilnost studenata što je temeljna vrijednost bolonjskog sustava visokog obrazovanja. Također, apsolutno onemogućavanje prelaska sa stručnog na sveučilišni studij u suprotnosti je i sa Nacionalnim planom za unaprjeđenje socijalne dimenzije visokog obrazovanja kojom je kao jedan od ciljeva definirano i olakšavanje studiranja ranjivim i podzastupljenim skupinama studenata kojima je ovako strogim pravilima znatno otežan pristup znanosti. Time se onemogućava prevladavanje individualnih teškoća pojedinaca što svakako smanjuje i mogućnosti uspjeha. Prema podacima EUROSTAT-a iz 2016. godine na stručne studije su uglavnom usmjereni studenti iz obitelji slabijeg imovnog stanja, i to u statusu izvanrednih studenata. Njima je, kako se predlaže ovim zakonskim prijedlogom, i dalje u potpunosti onemogućen nastavak formalnog obrazovanja na poslijediplomskoj razini, onemogućen im je upis poslijediplomskih studija, uključivo i poslijediplomski specijalistički studij, što smatramo da je potrebno ispraviti te im, uz određene uvjete omogućiti poslijediplomsko visoko obrazovanje. Pritom je važno imati na umu kako je u većini zemalja EU moguće upisati poslijediplomski studij, bilo znanstveni, bilo stručni, nakon završenog diplomskog stručnog studija. Primljeno na znanje U stavku 3. jasno stoji da iznimno, sveučilišni diplomski studij može upisati i osoba koja je završila odgovarajući stručni prijediplomski studij u skladu s općim aktom visokog učilišta koje provodi taj studij te uz polaganje razlikovnih ispita koje određuje visoko učilište.
694 Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 59. Ili nadopuniti čl. 58, 59, 60, 61 i 62, tj. uz svaku pojedinu vrstu studija, dodati novi stavak. (5) Visoka učilišta dužna su diplomske radove trajno pohraniti i objaviti u otvorenom pristupu putem institucijskog repozitorija visokog učilišta te im osigurati trajnu pohranu i otvoreni pristup i putem odgovarajućeg nacionalnog repozitorija Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Djelomično prihvaćen Predloženo će se riješiti člankom 57.
695 Hrvatsko katoličko sveučilište ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 59. U stavku 2. trebalo bi naglasiti da se stječe najmanje 60 ECTS bodova, odnosno najmanje 120 ECTS bodova. Prihvaćen Stavak 2. će se urediti.
696 Ivana Silić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 59. U članku 59., stavku 2. stoji :“Iznimno, sveučilišni diplomski studij može upisati i osoba koja je završila odgovarajući stručni prijediplomski studij u skladu s općim aktom visokog učilišta koje provodi taj studij te uz polaganje razlikovnih ispita koje određuje visoko učilište.” S obzirom na autonomiju sveučilišta i akademsku samoupravu koja visokim učilištima daje pravo određivanja uvjeta upisa, smatram da je riječ „iznimno“ nepotrebna u ovoj rečenici, jer sugerira da je upis studenata stručnih studija na sveučilišne diplomske studije manje poželjna praksa i treba ju prakticirati samo u rijetkim slučajevima, bez pojašnjenja u kojim točno slučajevima bi se to moglo opravdati. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
697 Ivana Silić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 59. U Članku 59. pretpostavlja se isključivo model 3+2 i 4+1. Podržavam prijedloge koji traže izmjene koje će omogućiti i upis na dvogodišnje diplomske studije studentima koji su završili četverogodišnje prijediplomske studije te upis na diplomske studije studentima koji su završili integrirane studije. Osim toga, visokim učilištima ne bi smjelo biti zakonom potpuno onemogućeno upisivati studente sa završenim trogodišnjim prijediplomskim studijima. Visoko učilište moralo bi moći temeljem svojih internih akata, priznavanjem neformalnog učenja, predmetima razlike ili na neki drugi način, omogućiti kandidatu upis na jedonogodišnji diplomski i bez zadovoljenog uvjeta završenog četverogodišnjeg studija. Prihvaćen Članak 59. će se nadopuniti.
698 Sveučilište Jurja Dobrile u Puli ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 59. Na Umjetničkim akademijama osposobljavamo studente za samostalan umjetnički rad. Svi studenti umjetničkih akademija su osposobljeni za samostalni rad. Sveučilišni umjetnički studij osposobljava studenta za samostalan umjetnički rad. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
699 Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 59. MUZA predlaže dodati: (1) … na poslijediplomskoj razini. Sveučilišni diplomski umjetnički studij osposobljava studenta za samostalan umjetnički rad. Nije prihvaćen Predlagatelj Zakona smatra da je stavak 1. dovoljno široko postavljen da ne isključuje predloženo.
700 RIT Croatia ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 59. Poštovani, Predlažemo nadopuniti odredbu na način da osobama koje su završile integrirani studij omogući upis na sveučilišni diplomski i na stručni diplomski studij. S poštovanjem, RIT Croatia Prihvaćen Članak 59. će se urediti.
701 RIT Croatia ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 59. Poštovani, Člankom 59. stavak 2. studentima koji su završili preddiplomski, odnosno prijediplomski studij u trajanju od 4 godine i stekli 240 ECTS bodova, nije omogućen upis na diplomski studij u trajanju od 2 godine, odnosno 120 ECTS bodova. Studentu koji je završio studij u trajanju od 4 godine treba otvoriti mogućnost da upiše i dvogodišnji studij, ako to želi. S poštovanjem, RIT Croatia Prihvaćen Članak 59. će se urediti.
702 Fakultet organizacije i informatike ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 59. U članku 59. dodati stavak 5. koji glasi: "Nositelj diplomskog studija obvezan je diplomski rad iz stavka 4. objaviti u roku 30 dana od dana obrane u nacionalnom repozitoriju koji osigurava dugotrajnu pohranu, očuvanje i otvoreni pristup diplomskim radovima.". Djelomično prihvaćen Prijedlog će se urediti člankom 57.
703 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 59. Komentar Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci Analogno stavku 2. članka 58. o prijediplomskim studijima, smatramo nužnim navesti u stavku 2. članka 59. da studenti završetkom dvogodišnjeg odnosno jednogodišnjeg diplomskog studija stječu najmanje 120, odnosno najmanje 60 ECTS bodova, kako se ne bi dovodili u pitanje potencijali ECTS-i koje na druge načine student može steći tijekom studija. Amandman: ispred „120 ECTS bodova“ te ispred „60 ECTS bodova“ uvrstiti riječ „najmanje“. Prihvaćen Članak 59. će se urediti.
704 Davor Švaić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 59. Člankom 59. stavkom 1. normirano je sljedeće: Sveučilišni, odnosno stručni diplomski studij osposobljava studenta za zapošljavanje na određenim poslovima koji zahtijevaju specijalistička znanja, vještine i kompetencije, pri čemu sveučilišni diplomski studij priprema studenta i za nastavak studija na poslijediplomskoj razini. Na Umjetničkim akademijama osposobljavamo studente za samostalan umjetnički rad. Dakle prema ovoj odredbi npr. ak. slikar nije osposobljen za samostalni umjetnički rad, što je nonsens. Svi studenti umjetničkih akademija su osposobljeni za samostalni rad. Sveučilišni umjetnički studij osposobljava studenta za samostalan umjetnički rad. Člankom 59. stavkom 3. normirano je sljedeće: Sveučilišni diplomski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući sveučilišni prijediplomski studij. Mislimo da bi trebalo dodati i osoba koja je završila dodiplomski sveučilišni studij po ranijem Zakonu koji nije istovjetan diplomskom studiju na koji se pristupnik prijavljuje. Predlažemo da članak 59. stavak 3. glasi: “Sveučilišni diplomski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući sveučilišni prijediplomski studij i osoba koja je završila dodiplomski sveučilišni studij po ranijem Zakonu koji nije istovjetan diplomskom studiju na koji se pristupnik prijavljuje.” Nije prihvaćen Predlagatelj Zakona smatra da formulacija stavka 1. ne znači da student nije osposobljen za samostalan umjetnički rad obzirom je pojam zapošljavanje na određenim poslovima koji zahtijevaju specijalistička znanja, vještine i kompetencije širi od navedenog. U odnosu na stavak 3. osobe koje su završile dodiplomski sveučilišni studij prema prijašnjim propisima u pravima su izjednačeni s osobama koje su završile diplomski sveučilišni studij dok uvjete upisa pored zakonskih minimalnih uvjeta za pristupanje kvalifikaciji određuje visoko učilište.
705 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 59. U čl. 59. st. 2. ispred 120 ECTS bodova te ispred 60 ECTS bodova uvrstiti riječ „najmanje“. Prihvaćen Članak 59. će se urediti.
706 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 59. Treba eksplicitno definirati da, ne samo doktorske radove, nego i sve završne i diplomske radove, po uzoru na odredbe čl. 83. st. 11. važećeg Zakona, valja „trajno objaviti na javnoj internetskoj bazi sveučilišne knjižnice u sastavu sveučilišta te kopirati u javnu internetsku bazu završnih radova Nacionalne i sveučilišne knjižnice“. Nije prihvaćen Predloženo će se urediti člankom 57.
707 Luka Delak ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 59. Članak 59. stavak 2. Komentar: analogno stavku 2. članka 58. o prijediplomskim studijima, smatramo nužnim navesti u stavku 2. članka 59. da studenti završetkom dvogodišnjeg odnosno jednogodišnjeg diplomskog studija stječu najmanje 120, odnosno najmanje 60 ECTS bodova, kako se ne bi dovodili u pitanje potencijali ECTS-i koje na druge načine student može steći tijekom studija. Amandman: ispred „120 ECTS bodova“ te ispred „60 ECTS bodova“ uvrstiti riječ „najmanje“. - Luka Delak, predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci Prihvaćen Članak 59. će se izmijeniti.
708 Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 59. Uz stavak 3. Mislimo da bi trebalo dodati i osoba koja je završila dodiplomski sveučilišni studij po ranijem Zakonu (prije Bolonjskog proc esa)koji nije istovjetan diplomskom studiju na koji se pristupnik prijavljuje. Nije prihvaćen U odnosu na stavak 3. osobe koje su završile dodiplomski sveučilišni studij prema prijašnjim propisima u pravima su izjednačeni s osobama koje su završile diplomski sveučilišni studij dok uvjete upisa pored zakonskih minimalnih uvjeta za pristupanje kvalifikaciji određuje visoko učilište.
709 Akademija dramske umjetnosti ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 59. Člankom 59. stavkom 1. normirano je sljedeće: Sveučilišni, odnosno stručni diplomski studij osposobljava studenta za zapošljavanje na određenim poslovima koji zahtijevaju specijalistička znanja, vještine i kompetencije, pri čemu sveučilišni diplomski studij priprema studenta i za nastavak studija na poslijediplomskoj razini. Na Umjetničkim akademijama osposobljavamo studente za samostalan umjetnički rad. Dakle prema ovoj odredbi npr. ak. slikar nije osposobljen za samostalni umjetnički rad, što je nonsens. Svi studenti umjetničkih akademija su osposobljeni za samostalni rad. Sveučilišni umjetnički studij osposobljava studenta za samostalan umjetnički rad. Člankom 59. stavkom 3. normirano je sljedeće: Sveučilišni diplomski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući sveučilišni prijediplomski studij. Mislimo da bi trebalo dodati i osoba koja je završila dodiplomski sveučilišni studij po ranijem Zakonu koji nije istovjetan diplomskom studiju na koji se pristupnik prijavljuje. Predlažemo da članak 59. stavak 3. glasi: “Sveučilišni diplomski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući sveučilišni prijediplomski studij i osoba koja je završila dodiplomski sveučilišni studij po ranijem Zakonu koji nije istovjetan diplomskom studiju na koji se pristupnik prijavljuje.” Nije prihvaćen Predlagatelj Zakona smatra da formulacija stavka 1. ne znači da student nije osposobljen za samostalan umjetnički rad obzirom je pojam zapošljavanje na određenim poslovima koji zahtijevaju specijalistička znanja, vještine i kompetencije širi od navedenog. U odnosu na stavak 3. osobe koje su završile dodiplomski sveučilišni studij prema prijašnjim propisima u pravima su izjednačeni s osobama koje su završile diplomski sveučilišni studij dok uvjete upisa pored zakonskih minimalnih uvjeta za pristupanje kvalifikaciji određuje visoko učilište.
710 Miroslav Policki ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 59. "(2) Sveučilišni, odnosno stručni diplomski studij koji student upisuje nakon trogodišnjega sveučilišnog, odnosno stručnoga prijediplomskog studija traje dvije godine te se njegovim završetkom stječe 120 ECTS bodova. Sveučilišni, odnosno stručni diplomski studij koji student upisuje nakon četverogodišnjega sveučilišnog, odnosno stručnoga prijediplomskog studija traje jednu godinu i njegovim se završetkom stječe 60 ECTS bodova." U citiranom tekstu predlažem dodavanje riječi "najmanje" nakon obje instance riječi "stječe". Obrazloženje: predloženom promjenom se daje fleksibilnost studentima da upisuju kolegije od interesa čak i ako bi time imali više ECTS bodova od iznosa potrebnog za završetak studija, umjesto da moraju upisivati kolegije za koje nemaju interes samo da bi time ostvarili točno propisani broj ECTS bodova. Također, predloženom promjenom se omogućuje nadprosječno sposobnim studentima koji mogu savladati povećano studijsko opterećenje da steknu dodatna znanja. Prihvaćen Članak 59. će se izmijeniti.
711 Damir Jugo ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 59. Poštovani, člankom 59. propisano je da „sveučilišni diplomski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući sveučilišni prijediplomski studij. Stručni diplomski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući stručni ili sveučilišni prijediplomski studij.“ Međutim, mogućnost upisa na sveučilišni diplomski i na stručni diplomski studij nije predviđena za osobe koje su završile integrirani studij te predlažemo odredbu nadopuniti sukladno. U istom članku predlaže se otvoriti mogućnost studentima koji su završili preddiplomski, odnosno prijediplomski studij u trajanju od 4 godine i stekli 240 ECTS boda, da mogu upisati i diplomski studij u trajanju od 2 godine, odnosno 120 ECTS boda te tako ukupno steći 360 ECTS bodova. S poštovanjem, dr. sc. Damir Jugo, prof. v. š. Predsjednik Vijeća veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske Prihvaćen Članak 59. će se izmijeniti.
712 Ozren Jureković ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 58. Polaganje državne mature člankom 58. stavak 3. Nacrta Zakona uvodi se kao uvjet za upis na studija nakon završenog četverogodišnjeg srednjoškolskog obrazovanja. Ova odredba dovodi u nepovoljan položaj učenike srednjih strukovnih škola koji svoje srednjoškolsko obrazovanje, u trajanju od najmanje četiri godine, završavaju obranom završnog rada, a ne polaganjem ispita državne mature te čije srednjoškolsko obrazovanje ne podrazumijeva stjecanje svih znanja potrebnih za polaganje državne mature. Osim toga, ovakva odredba praktički potpuno onemogućava dolazak i upis na studije u RH stranim studentima (EU i van EU). Povećanje broja stranih studenata od strateške je važnosti za RH i naš visokoobrazovni sustav i to je istaknuo u više navrata i iz samog MZO-a. Moguće je da se, nakon ove javne rasprave, dopuni Nacrt Zakona te se stranim studentima omogući upis na studije uz nostrifikaciju srednjoškolske svjedodžbe. Tada bi naši maturanti strukovnih škola bili dodatno diskriminirani jer bi uvjeti za upis na studije za njih bili stroži od onih po kojima bi se upisivali strani studeni. U želji da se svim maturantima sa završenom četverogodišnjom srednjom školom omogući pristup visokom obrazovanju bez diskriminacije po vrsti završene srednje škole ili državljanstva, predlažem da se članak 58. stavak 3. Nacrta Zakona izmijeni tako da glasi: Sveučilišni, odnosno stručni prijediplomski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući program srednjoškolskog obrazovanja u trajanju od najmanje četiri godine. Stručni prijediplomski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući stručni kratki studij. Uvjete upisa na sveučilišni, odnosno stručni prijediplomski studij utvrđuje visoko učilište. Nije prihvaćen Predlagatelj smatra da je minimalni uvjet za pristup visokom obrazovanju četverogodišnje srednjoškolsko obrazovanje sukladno članku 7. Zakona o hrvatskom kvalifikacijskom okviru.
713 Hrvatsko knjižničarsko društvo ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 58. Prijedlog uz čl. 58.-61.: Uz članke 58.-61. o svakom studiju kao odgovarajući novi stavak, za prijediplomski studij (čl. 58.) u novi stavak (6.), diplomski (čl. 59.) u novi stavak (5), integrirani (čl. 60.) u novi stavak (6.), te specijalistički (čl. 61.) u novi stavak (6.) staviti: Nositelj studija obvezan je ocjenski rad kojim se završava studij učiniti dostupnim javnosti objavom u institucijskom, sveučilišnom i nacionalnom repozitoriju u roku 30 dana od dana obrane. OBRAZLOŽENJE uz svaku dopunu članka novim stavkom: U nacrtu prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti više ne postoje odredbe o obveznom objavljivanju ocjenskih (krovni pojam za sve završne radove na različitim studijima) radova studenata, niti obveze visokog učilišta za objavu istih, kao što je u postojećem Zakonu u čl. 83. "Uvjeti za završetak studija", st. 11. (iako je i ta postojeća autorskopravno nedorečena, s ustanovljavanjem obveze učilišta, koja zapravo nisu nositelj autorskog prava). U nacrtu prijedloga ostala je samo pojednostavnjena odredba za doktorate u čl. 62. (7) "Nositelj doktorskog studija obvezan je doktorski rad učiniti dostupnim javnosti objavom na mrežnim stranicama najmanje 30 dana prije obrane doktorskog rada. Nositelj doktorskog studija dužan je objaviti doktorski rad u roku 30 dana od dana obrane na nacionalnom repozitoriju". S obzirom na to da novi Zakon o autorskom pravu i drugim srodnim pravima koji bi se u nedostatku postojeće odredbe mogao primjenjivati, u čl. 111. određuje tek da će visoko učilište odrediti pravila i u vezi s tim tek dodatno kako se student ne može protiviti objavi u javnoj bazi NSK, a koja sada ovisi o proizvoljnoj odluci/pravilima/ugovaranju visokog učilišta, to se pitanje ovim nacrtom prijedloga ostavlja podreguliranim. Cijeli sustav postojećih obveza i repozitorija, nesavršen kakav je bio, s obzirom na to da i takav nije propisao stvarne obveze na strani nositelja prava (studenata), sada se gotovo potpuno prepustio, putem Zakona o autorskom pravu i drugim srodnim pravima, visokim učilištima, tako da donose pravila kakva požele, te objavljuju radove kako žele (ili ih ne objavljuju). Tako neka mogu propisati da neće objavljivati pune tekstove, a neka druga, npr. već u praksi, da uzimaju "sva" prava, što bi, tako nestručno propisano, uključivalo čak i moralna i imovinska. Primjer za ovo drugo: fakultet za menadžment u turizmu kaže da je "nositelj SVIH prava intelektualnog vlasništva u odnosu na radove koje student izradi..." https://www.fmtu.uniri.hr/images/ured_za_studente/nastavak_studija/2021-22/Ugovor_izvanredni_PETU_Zabok_WEB.docx Stajališta smo da se, pogotovo s već sada više godina uznapredovalim sustavom nacionalnih i sveučilišnih repozitorija Dabar, s postojećom praksom, koja iako varira, ipak daje neke smjernice i obveze, nastavi. Ako se obveza ne može (jer niti u Zakonu o autorskom pravu i drugim srodnim pravima to nije napravila) staviti na teret onih koje bi zapravo trebala obvezivati (studenti), onda bi u najmanju ruku trebalo nastaviti s praksom obvezivanja ustanova, makar zakonodavstvo i ne propisivalo izravne sankcije za kršenje te obveze. Djelomično prihvaćen Predloženo će se urediti člankom 57.
714 Vlatko Cvrtila ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 58. Stručni prijediplomski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući program srednjoškolskog obrazovanja u trajanju od najmanje četiri godine uz obavezno polaganje prijemnog ispita kojeg utvrđuje ustanova visokog obrazovanja koja izvodi taj stručni studij. Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu sa Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.
715 Vlatko Cvrtila ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 58. Ovom odredbom državna matura stavljena je u isti rang s dvogodišnjim stručnim kratkim studijem (120 ECTS), što ne može biti ekvivalent i čime se bitno podcjenjuje stručni kratki studij, odnosno precjenjuje državna matura. Budući da se radi o stručnom prijediplomskom studiju, bilo bi logično da ga mogu upisati i osobe koje su završile četverogodišnje strukovne srednje škole i bez državne mature, a razumljivo je da ga onda mogu upisati i osobe koje su završile stručne kratke studije. Učenici srednjih strukovnih škola obavezni su polagati državnu maturu radi upisa na sveučilišne ili stručne studije iako program tih škola nije dizajniran za polaganje državne mature. Da bi ostvarili povoljan rezultat, učenici strukovnih škola moraju pohađati posebne pripreme koje od njih zahtijevaju dodatne napore najčešće tijekom četvrtog razreda. Prošle godine državnoj maturi pristupilo je 29.532 učenika, od čega su njih 43% gimnazijalci, a ostatak učenici strukovnih škola (ukupno 16.833). Od tog broja, državnu maturu nije prošlo 4.704 učenika strukovnih škola (28%). Istodobno državnu maturu nije prošlo samo 360 učenika koji su završili gimnazije (od 12.699 koji su pristupili ili manje od 3%). Državna matura je zamišljena kao sustav vanjskog vrednovanja prije svega gimnazija i tako je dizajnirana, a podaci pokazuju kako veći broj učenika strukovnih škola pristupa maturi i to isključivo radi upisa na studij. Dio tih učenika upisuje sveučilišne, a dio stručne studije. Držimo opravdanim polaganje državne mature za upise na sveučilišne studije, dok bi za upis na stručne bilo dovoljno polaganje prijemnog ispita na ustanovama koje izvode tu vrstu studija. Ovime bi se državi smanjili troškovi provođenja državne mature, smanjio pritisak (i troškovi) učenika strukovnih škola i povećala odgovornosti ustanova visokog obrazovanja koje izvode stručne studije za provedbu prijemnog postupka. Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu sa Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.
716 Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 58. Ili nadopuniti čl. 58, 59, 60, 61 i 62, tj. uz svaku pojedinu vrstu studija, dodati novi stavak. (6) Visoka učilišta dužna su završne radove trajno pohraniti i objaviti u otvorenom pristupu putem institucijskog repozitorija visokog učilišta te im osigurati trajnu pohranu i otvoreni pristup i putem odgovarajućeg nacionalnog repozitorija Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Djelomično prihvaćen Predloženo će se riješiti člankom 57.
717 Antea Janković ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 58. Poštovani, polaganje državne mature, kao obveznog uvjeta za upis studijskih programa, dovodi u nepovoljan položaj maturante strukovnih srednjih škola, kao i maturante stranih država, prilikom upisa na studije iz razloga što završetak svog srednjoškolskog obrazovanja isti postižu na temelju drukčijih oblika završnih ispita/obrana (a ne temeljem polaganja državne mature kakvu poznajemo u RH). Predlažem uvođenje fleksibilne odredbe za učenike strukovnih i inozemnih srednjih škola, a vezane za uvjete upisa na studije, sa naglaskom na omogućavanje upisa na temelju prijemnog ispita ili ispunjavanja dodatnih uvjeta koje postavlja veleučilište, kao alternativnim uvjetima spram polaganja državne mature. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
718 A.Uvodić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 58. Predloženi uvjeti upisa, člankom 58. stavkom 3, na temelju kojih stručni prijediplomski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući program srednjoškolskog obrazovanja u trajanju od najmanje četiri godine i položila državnu maturu, mogli bi nepovoljno utjecati na maturante strukovnih srednjih škola, odnosno njihovu mogućnost nastavka visokog obrazovanja. Ispiti državne mature polažu se iz općeobrazovnih predmeta čime su maturanti strukovnih škola u odnosu na maturanate gimnazijskih usmjerenja manje pripremljeni za polaganje istih (temeljem sadržaja gimnazijskog kurikuluma). Uvjetovanje polaganja državne mature moglo bi rezultirati smanjenjem upisanih maturanata strukovnih srednjih škola na stručne studije. Ukoliko bi se omogućili i drugi uvjeti upisa (primjerice putem prijemnog ispita kojeg provodi visoko učilište) za one maturante koji su završili strukovne srednje škole moglo bi se i kroz visoko obrazovanje pozitivno utjecati na razvoj deficitarnih stručnih zanimanja za koje su se maturanti strukovnih škola i školovali. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
719 PETRA MANDAC ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 58. Poštovani, kao što je i prethodno navedeno u članku 58. odredba kaže; „sveučilišni, odnosno stručni prijediplomski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući program srednjoškolskog obrazovanja u trajanju od najmanje četiri godine i položila državnu maturu“, a samim time to predstavlja prepreku internacionalizaciji visokog obrazovanja, posebice za studente koji dolaze iz zemalja u kojima ne postoji sustav državne mature a studirali bi u RH. U pitanje se dovode i studenti koji su svoje obrazovanje završili prethodno, to jest trebalo bi dodati stavak vezan za osobu koja je završila srednjoškolsko obrazovanja prije ustanovljavanja državne mature, budući da se i takvoj osobi ne bi trebalo uskratiti pravo prijave, pod uvjetom da ispunjava uvjete i upis predmetnih studija. Također, odredbom se propisuje i da je za upis preddiplomskog studija potrebno završiti srednjoškolsko obrazovanje u trajanju od najmanje četiri godine i položiti državnu maturu, dakle što se u tom slučaju dešava sa učenicima srednjih strukovnih škola kao i umjetničkom školom, koji svoje srednjoškolsko obrazovanje, u trajanju od najmanje četiri godine, završavaju obranom završnog rada, a ne polaganjem ispita državne mature? Značaj stručnih studija proizlazi iz toga da su upravo oni ti koji stvaraju nove generacije stručnjaka iz stručnih područja koja su uglavnom deficitarna (STEM područja, medicinske, biotehničke znanosti i sl.; a prema podacima Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje od 2022. g.)., a za koje pretežno imaju interes za studiranje oni maturanti koji su završili strukovne srednjoškolske obrazovne programe, odnosno strukovne srednje škole iz deficitarnih područja. Ukoliko ovakvo strogo uvjetovanje polaganja državne mature rezultira smanjenjem konkuretnosti pri upisu maturanata strukovnih srednjih škola na stručne studije (pogotovo iz područja i polja za koje su se maturanti strukovnih usmjerenja upravo i školovali 4 godine) očito je da se radi o upitnoj strategiji i taktici povećanja broja stručnjaka iz deficitarnih stručnih zanimanja, a dalo bi se raspravljati i o tada, pri upisu na strukovne studije, nepovoljnijem položaju maturanata strukovnih škola. S obzirom da stručno obrazovanje obuhvaća: kratki stručni studij, prijediplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij, upis na iste ne bih smio biti popračen uvjetom polaganja državne mature za one osobe koje su završile stručno/strukovno srednjoškolsko obrazovanje te nastavno na navedeno predlažem uvođenje zakonske odredbe koja omogućuje drugačiji i fleksibilniji model upisa na stručne preddiplomske studije za one maturante koji završe strukovno srednjoškolsko obrazovanje. Vjerujem kako ovakvo uvođenje iznimke bih direktno pospješilo razvoj i broj stručnjaka deficitarnih stručnih zanimanja te dalo mladim budućim stručnjacima dodatnu motivaciju ka visoko obrazovnom razvoju svojih vještina i znanja. Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu sa Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.
720 Visoka škola za menadžment i dizajn Aspira ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 58. Poštovani, člankom 58., stavkom 3., predloženi su veoma striktni uvjeti upisa na stručni prijediplomski studij, a na način da "stručni prijediplomski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući program srednjoškolskog obrazovanja u trajanju od najmanje četiri godine i položila državnu maturu", dok će ostale uvjete upisa propisati visoko učilište. Takvo strogo uvjetovanje polaganja državne mature za upis na studije očigledno otežava upis učenicima strukovnih srednjih četverogodišnjih škola, a koje svoje srednjoškolsko obrazovanje završavaju obranom završnog rada. Takvi učenici, spram učenika koji su završili gimnazijski program, su u nepovoljnijem položaju jer bi bili uvjetovani polagati državnu maturu u svrhu upisa na studije, a koja se polaže iz općeobrazovnih predmeta za koje su gimnazijalci spremniji s obzirom na vrstu programa i veći broj sati iz općih predmeta. Stoga proizlazi, umjesto da potičemo porast broja studenata, pogotovo iz deficitarnih strukovnih zanimanja, na ovakav način to samo otežavamo. S obzirom na rečeno, predlažemo mogućnost upisa učenicima strukovnih četverogodišnjih srednjih škola upis na stručne studije bez polaganja državne mature, odnosno da im se omogući upis na stručne studije preko prijemnog ispita ili nekog drugog uvjeta koje postavi visoko učilište. Također, s obzirom da je Hrvatska među zemljama s najmanjim postotkom stranih studenata u EU smatramo da bi uvjetovanje polaganja državne mature stranim državljanima još dodatno destimuliralo studiranje u RH odnosno učinilo bi hrvatska visoka učilišta nekonkurentnima u usporedbi s drugim europskim zemljama. S poštovanjem, Alen Jerkunica, univ. spec. oec., v. pred Dekan Djelomično prihvaćen Predloženo nije u skladu sa Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. Predlagatelj Zakona će razmotriti potrebu polaganja državne mature za strane državljane.
721 Ivana Silić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 58. U članku 58. propisuje se da je za upis prijediplomskog studija potrebno završiti srednjoškolsko obrazovanje u trajanju od najmanje četiri godine i položiti državnu maturu, što smatram da ima nekoliko problematičnih dijelova: - Kao što je već napisao dr. sc. Damir Jugo, odredba u nepovoljan položaj dovodi učenike srednjih strukovnih škola koji svoje srednjoškolsko obrazovanje, u trajanju od najmanje četiri godine, završavaju obranom završnog rada, a ne polaganjem ispita državne mature te čije srednjoškolsko obrazovanje ne podrazumijeva stjecanje znanja nužnog za polaganje državne mature - Odredba također u nepovoljan (nemoguć) položaj stavlja osobe koje obrazovanje završavaju u stranoj zemlji i nisu obavezni polagati državnu maturu u RH, niti u zemlji u kojoj su završili obrazovanje. Također, molim pojasniti što se točno misli pod pojmom državne mature. Misli li se ovdje specifično na hrvatsku državnu maturu ili to uključuje i neki sličan ispit koji se ovim zakonom pretpostavlja da učenici iz drugih obrazovnih sustava polažu na kraju svog srednjoškolskog obrazovanja? U oba slučaja, za neke grupe kandidata ovaj će uvjet biti nemoguće zadovoljiti. što čini ovu odredbu diskriminatornom i neprovedivom. - Odredba o minimalnom trajanju srednjoškolskog obrazovanja u nepovoljan (nemoguć) položaj stavlja osobe koje su srednjoškolsko obrazovanje završile u stranim obrazovnim sustavima u kojima srednjoškolsko obrazovanje može trajati i tri godine te osobama koje su srednjoškolsko obrazovanje završile alternativnim načinima priznatima u cijelom svijetu npr. GED Predlažem da se kao osnovni uvjet za upis prijediplomskih studija u Hrvatskoj postavi završeno srednjoškolsko obrazovanje (što za učenike gimnazijskih programa u Hrvatskoj uključuje i državnu maturu), a svako visoko učilište onda može odrediti svoje dodatne uvjete upisa (akademska samouprava) koji mogu uključivati trajanje obrazovanja, maturu, dodatne provjere i sl.. Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu sa Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. Predlagatelj Zakona će razmotriti potrebu polaganja državne mature za strane državljane.
722 Prirodoslovno-matematički fakultet ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 58. Nacrt nepotrebno unosi niz terminoloških promjena koje će ustanovama u sustavu donijeti nemale troškove prilagodbe. Naziv preddiplomskog studija se iz nekog razloga mijenja u prijediplomski, poslijedoktorandi opet postaju viši asistenti (pojam koji je posve nepoznat u europskom istraživačkom prostoru), sveučilišni poslijediplomski studij postaje doktorski studij itd., zbog čega će se morati provesti niz usklađenja koji će uzrokovati nepotrebno trošenje financijskih i vremenskih resursa cijelog sustava. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
723 Sveučilište Jurja Dobrile u Puli ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 58. Mislimo da bi trebalo razdvojiti normiranost sveučilišnih od stručnih studija jer se visoko obrazovanje na Sveučilištu provodi putem sveučilišnih studija, a iznimno na Sveučilištu se sukladno Zakonu provode i stručni studiji. Trebalo bi dodati i osoba koja je završila srednjoškolsko obrazovanja prije ustanovljavanja državne mature jer i takvoj osobi se ne bi trebalo uskratiti pravo prijave, odnosno ako ispunjava uvjete i upis predmetnih studija. Predlažemo izmjenu članka 58. stavka 4. tako da isti glasi: „Iznimno, u umjetničkom području, ako je to propisano statutom visokog učilišta, odnosno umjetničke akademije, sveučilišni, odnosno stručni prijediplomski studij može upisati osoba i bez prethodno završenoga odgovarajućega srednjoškolskog obrazovanja, ako je riječ o iznimno darovitoj osobi za koju je vrednovanjem utvrđeno da će bez prethodnog školovanja uspješno završiti studij. Postupak upisa temelji se na priznavanju neformalnog i informalnog učenja.“ Naime, ova mogućnost ne odgovara svim umjetničkim akademija pa predlažemo da zakonodavac prepusti autonomiji akademija da svojim statutima propišu ako im je ovakva mogućnost izvediva s obzirom na specifičnost umjetničkih polja. Naglašavamo kako ova tematika nije normirana na razini zakona – priznavanje i vrednovanje neformalnog i informalnog učenja, ni za srednjoškolsko ni za visoko obrazovanje. Proizlazi li iz ovakve normiranosti da osobe nemaju obavezu naknadnog završavanja srednjoškolskog obrazovanja i polaganja mature? Nije prihvaćen U članku 112. uređen je upis na studij osoba koje su srednjoškolsko obrazovanje završile prije 2010. godine i nemaju državnu maturu te se upisuju u skladu s uvjetima koje propisuje visoko učilište. U odnosu na stavak 4. visoko učilište ne podrazumijeva sveučilište.
724 RIT Croatia ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 58. Poštovani, člankom 58. propisano je da „sveučilišni, odnosno stručni prijediplomski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući program srednjoškolskog obrazovanja u trajanju od najmanje četiri godine i položila državnu maturu.“ Smatramo potrebnim skrenuti pažnju kako ova odredba u nepovoljan položaj dovodi učenike srednjih strukovnih škola koji svoje srednjoškolsko obrazovanje, u trajanju od najmanje četiri godine, završavaju obranom završnog rada, a ne polaganjem ispita državne mature te čije srednjoškolsko obrazovanje ne podrazumijeva stjecanje znanja nužnog za polaganje državne mature. Nemogućnost upisa prijediplomskog studija bez polaganja državne mature za ovu kategoriju učenika, koji čine dominantnu učeničku populaciju, može negativno utjecati na njihovu mogućnost nastavka obrazovanja na razini visokog obrazovanja. S poštovanjem, RIT Croatia Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu sa Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.
725 RIT Croatia ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 58. Poštovani, Mišljenja smo kako odredba iz članka 58. kojom „sveučilišni, odnosno stručni prijediplomski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući program srednjoškolskog obrazovanja u trajanju od najmanje četiri godine i položila državnu maturu.“ predstavlja prepreku internacionalizaciji visokog obrazovanja postavljajući neostvarive uvjete pred kandidate koji žele studirati u Hrvatskoj, a dolaze iz zemalja u kojima ne postoji sustav državne mature. Stoga predlažemo za takve osobe predvidjeti izuzeće na isti način kao što je to u članku 112. učinjeno za osobe koje su srednjoškolsko obrazovanje završile prije 2010. godine. S poštovanjem, RIT Croatia Prihvaćen Članak 112. će se urediti u odnosu na osobe iz inozemstva.
726 Fakultet organizacije i informatike ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 58. U članku 58. dodati stavak 6. koji glasi: "Nositelj prijediplomskog studija obvezan je završni rad iz stavka 5. objaviti u roku 30 dana od dana obrane u nacionalnom repozitoriju koji osigurava dugotrajnu pohranu, očuvanje i otvoreni pristup završnim radovima.". Djelomično prihvaćen Navedeno će se urediti člankom 57.
727 Fakultet organizacije i informatike ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 58. U članku 58. stavku 3. propisano je da sveučilišni, odnosno stručni prijediplomski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući program srednjoškolskog obrazovanja u trajanju od najmanje četiri godine i položila državnu maturu. Stručni prijediplomski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući stručni kratki studij. Smatramo da je ovo suvišno, jer ili se upisuju po redovnim uvjetima s položenom državnom maturom ili bez položene državne mature sukladno članku 112. Završeni kratki stručni studij nikako ne utječe na mogućnost upisa. Također, bolje bi bilo da se iznimka iz članka 112. koja se odnosi na kandidate koji su završili srednju školu prije 2010. i upisuju se bez položene državne mature navede ovdje, a ne kasnije. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
728 Davor Švaić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 58. Člankom 58. normirani su zajedno sveučilišni prijediplomski studij i stručni prijediplomski studij. Mislimo da bi trebalo razdvojiti normiranost sveučilišnih od stručnih studija jer se visoko obrazovanje na Sveučilištu provodi putem sveučilišnih studija, a iznimno na Sveučilištu se sukladno Zakonu provode i stručni studiji. Člankom 58. stavkom 3. normirano je sljedeće: Sveučilišni, odnosno stručni prijediplomski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući program srednjoškolskog obrazovanja u trajanju od najmanje četiri godine i položila državnu maturu. Trebalo bi dodati i osoba koja je završila srednjoškolsko obrazovanja prije ustanovljavanja državne mature jer i takvoj osobi se ne bi trebalo uskratiti pravo prijave, odnosno ako ispunjava uvjete i upis predmetnih studija. Predlažemo izmjenu članka 58. stavka 4. tako da isti glasi: „Iznimno, u umjetničkom području, ako je to propisano statutom visokog učilišta, odnosno umjetničke akademije, sveučilišni, odnosno stručni prijediplomski studij može upisati osoba i bez prethodno završenoga odgovarajućega srednjoškolskog obrazovanja, ako je riječ o iznimno darovitoj osobi za koju je vrednovanjem utvrđeno da će bez prethodnog školovanja uspješno završiti studij. Postupak upisa temelji se na priznavanju neformalnog i informalnog učenja.“ Naime, ova mogućnost ne odgovara svim umjetničkim akademija pa predlažemo da zakonodavac prepusti autonomiji akademija da svojim statutima propišu ako im je ovakva mogućnost izvediva s obzirom na specifičnost umjetničkih polja. Naglašavamo kako ova tematika nije normirana na razini zakona – priznavanje i vrednovanje neformalnog i informalnog učenja, ni za srednjoškolsko ni za visoko obrazovanje. Proizlazi li iz ovakve normiranosti da osobe nemaju obavezu naknadnog završavanja srednjoškolskog obrazovanja i polaganja mature? Nije prihvaćen U članku 112. uređen je upis na studij osoba koje su srednjoškolsko obrazovanje završile prije 2010. godine i nemaju državnu maturu te se upisuju u skladu s uvjetima koje propisuje visoko učilište. U odnosu na stavak 4. visoko učilište ne podrazumijeva isključivo sveučilište.
729 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 58. Treba eksplicitno definirati da, ne samo doktorske radove, nego i sve završne i diplomske radove, po uzoru na odredbe čl. 83. st. 11. važećeg Zakona, valja „trajno objaviti na javnoj internetskoj bazi sveučilišne knjižnice u sastavu sveučilišta te kopirati u javnu internetsku bazu završnih radova Nacionalne i sveučilišne knjižnice“. Djelomično prihvaćen Navedeno će se urediti člankom 57.
730 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 58. U čl. 58. st. 4. olakšati dostupnost visokog obrazovanja ne-tradicionalnim studentima, i po uzoru na čl. 77. st. 7. važećeg Zakona. Djelomično prihvaćen Dostupnost će se olakšati kroz članak 57. stavak 6. i programe cjeloživotnog obrazovanja.
731 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 58. U čl. 58., 78. i 79. predvidjeti instrumente za olakšavanje upisa i stjecanja studentskih prava stranih (posebno ne-EU) studenata. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
732 Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 58. Uz stavak 2. Nejasno što znači odgovarajući program, trebalo bi normirati srednjoškolsko obrazovanje u trajanju od tri ili četiri godine. Ne postoji realna potreba isključivanja ovog kraćeg srednjoškolskog obrazovanja. Trebalo bi dodati i osoba koja je završila srednjoškolsko obrazovanja prije ustanovljavanja državne mature jer i takvoj osobi se ne bi trebalo uskratiti pravo prijave, odnosno ako ispunjava uvjete i upis predmetnih studija. Uz stavak 4. Predlažemo ovakvu izmjenu: (4) Iznimno, u umjetničkom području, ukoliko je to propisano statutom visokog učilišta, odnosno umjetničke akademije, sveučilišni, odnosno stručni prijediplomski studij može upisati osoba i bez prethodno završenoga odgovarajućega srednjoškolskog obrazovanja, ako je riječ o iznimno darovitoj osobi za koju je vrednovanjem utvrđeno da će bez prethodnog školovanja uspješno završiti studij. Postupak upisa temelji se na priznavanju neformalnog i informalnog učenja. Naime, ova mogućnost ne odgovara svim umjetničkim akademija pa predlažemo da zakonodavac prepusti autonomiji akademija da svojim statutima propišu ukoliko im je ovakva mogućnost izvediva obzirom na specifičnost umjetničkih polja. Nije prihvaćen Pojam visoko učilište obuhvaća i umjetničke akademije.
733 Akademija dramske umjetnosti ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 58. Člankom 58. normirani su zajedno sveučilišni prijediplomski studij i stručni prijediplomski studij. Mislimo da bi trebalo razdvojiti normiranost sveučilišnih od stručnih studija jer se visoko obrazovanje na Sveučilištu provodi putem sveučilišnih studija, a iznimno na Sveučilištu se sukladno Zakonu provode i stručni studiji. Člankom 58. stavkom 3. normirano je sljedeće: Sveučilišni, odnosno stručni prijediplomski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući program srednjoškolskog obrazovanja u trajanju od najmanje četiri godine i položila državnu maturu. Trebalo bi dodati i osoba koja je završila srednjoškolsko obrazovanja prije ustanovljavanja državne mature jer i takvoj osobi se ne bi trebalo uskratiti pravo prijave, odnosno ako ispunjava uvjete i upis predmetnih studija. Predlažemo izmjenu članka 58. stavka 4. tako da isti glasi: „Iznimno, u umjetničkom području, ako je to propisano statutom visokog učilišta, odnosno umjetničke akademije, sveučilišni, odnosno stručni prijediplomski studij može upisati osoba i bez prethodno završenoga odgovarajućega srednjoškolskog obrazovanja, ako je riječ o iznimno darovitoj osobi za koju je vrednovanjem utvrđeno da će bez prethodnog školovanja uspješno završiti studij. Postupak upisa temelji se na priznavanju neformalnog i informalnog učenja.“ Naime, ova mogućnost ne odgovara svim umjetničkim akademija pa predlažemo da zakonodavac prepusti autonomiji akademija da svojim statutima propišu ako im je ovakva mogućnost izvediva s obzirom na specifičnost umjetničkih polja. Naglašavamo kako ova tematika nije normirana na razini zakona – priznavanje i vrednovanje neformalnog i informalnog učenja, ni za srednjoškolsko ni za visoko obrazovanje. Proizlazi li iz ovakve normiranosti da osobe nemaju obavezu naknadnog završavanja srednjoškolskog obrazovanja i polaganja mature? Nije prihvaćen Predloženo je već obuhvaćeno stavkom 4. obzirom visoko učilište statutom samo uređuje uvjete upisa. Stavak 4. jasno govori o upisu na studij kao iznimku ako osoba nema prethodno odgovarajuće srednjoškolsko obrazovanje.
734 Damir Jugo ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 58. Poštovani, člankom 58. propisano je da „sveučilišni, odnosno stručni prijediplomski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući program srednjoškolskog obrazovanja u trajanju od najmanje četiri godine i položila državnu maturu.“ Smatramo potrebnim skrenuti pažnju kako ova odredba u nepovoljan položaj dovodi učenike srednjih strukovnih škola koji svoje srednjoškolsko obrazovanje, u trajanju od najmanje četiri godine, završavaju obranom završnog rada, a ne polaganjem ispita državne mature te čije srednjoškolsko obrazovanje ne podrazumijeva stjecanje znanja nužnog za polaganje državne mature. Nemogućnost upisa prijediplomskog studija bez polaganja državne mature za ovu kategoriju učenika, koji čine dominantnu učeničku populaciju, može negativno utjecati na njihovu mogućnost nastavka obrazovanja na razini visokog obrazovanja. S poštovanjem, dr. sc. Damir Jugo, prof. v. š. Predsjednik Vijeća veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu sa Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.
735 Ivo Poljak ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 58. Poštovani, u poglavlju kojeg nazivate Prijediplomski studiji, zamolio bih Vas da uvrstite izmijenjenu inačicu - prijedloga članka 58. zakona. Vaš prijedlog sadrži nepotrebni dio teksta, (... sveučilišni, odnosno stručni ...), naime, isti dio nepotrebno u primjeni stvara probleme i razlike,i to ondje gdje ih formalno i stvarno ne bi trebalo biti. Zato riječi ... sveučilišni, odnosno stručni... valja izuzeti u novom prijedlogu čl.58.zakona. Za podsjetiti je da na studiju stečeni kvantitet i kvalitet od 180 ECTS-a prve razine visokog obrazovanja u HR, na "stručnom" odnosno "sveučilišnom studiju " nije različit, suprotno, isti je. Još uvijek vrijedi da je 180 = 180, stoga je potpuno nepotrebno i nelogično u vašem prijedlogu članka zakona ISTICATI razlike, kojih NEMA. Ispada kao da zakonodavac smatra da student (npr. Bc.ing.) u prve tri god. studija radi i razmišlja na sveučilišan ili na stručan način, i kao da u ovom stupnju je sveučilišno više od stručnog. Zapravo studenti su ISTO programski opterećeni, a svoju razliku (kreaciju) pokazuju i dokazuju na druge načine / iformal. - neformal. /. Stoga, ovakav čl. 58. zakonodavca je nepotreban, a posebno što u kasnijem realnom životu puno toga komplicira i otežava. Izlazi da se i dalje poručuje struka vam je všs, sveučilište vss, a znamo da su u HR po HKO već utvrđena 3 glavna visoko obrazovna stupnja / razine /Bc./ Mr. / Dr./. ( ili logički ; prvostupnik, drugostupnik, trećestupnik ... ) Za naglasiti je da bi se ovakvim pristupom izuzimanja, poboljšala prepoznatljivost stečenih razina studija ,stečenih naziva i stečenih kratica prvog stupnja,a u dobrom dijelu i drugog stupnja. Diskriminirajući efekt po primjeni bi se ukinuo, jer radi se o istom. U daljnjem donosim sadržajno pročiščen prijedlog malo izmijenjen i jednoznačan čl.58. zakona. Istim načinom predlažem razmotriti uređenje i čl. 59. koji bi kao takav puno toga olakšao, ali za sad ... možda korekcija čl. 58..) Je li ovdje prepoznavanje problema i jednostavnost izvedbe, prednost ili problem? ... čini se da se radi se o prednosti... Članak 58. (1) Prijediplomski studij osposobljava studenta za zapošljavanje na određenim stručnim poslovima te ih priprema za nastavak studija na diplomskoj razini. (2) Prijediplomski studij traje tri godine i njegovim se završetkom stječe najmanje 180 ECTS bodova ili traje četiri godine i njegovim se završetkom stječe najmanje 240 ECTS bodova. (3) Prijediplomski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući program srednjoškolskog obrazovanja u trajanju od najmanje četiri godine i položila državnu maturu. Prijediplomski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući stručni kratki studij. Uvjete upisa na sveučilišni, odnosno stručni prijediplomski studij utvrđuje visoko učilište. (4) Iznimno, u umjetničkom području, pod uvjetima koji su utvrđeni statutom visokog učilišta, prijediplomski studij može upisati osoba i bez prethodno završenoga odgovarajućega srednjoškolskog obrazovanja, ako je riječ o iznimno darovitoj osobi za koju je vrednovanjem utvrđeno da će bez prethodnog školovanja uspješno završiti studij. Postupak upisa temelji se na priznavanju neformalnog i informalnog učenja. (5) Prijediplomski studij završava polaganjem ispita, izvršenjem drugih studijskih obveza te izradom i obranom završnog rada ili polaganjem završnog ispita. Nije prihvaćen Zakon o hrvatskom kvalifikacijskom okviru u članka 7. razlikuje razinu 6.1. st kvalifikacije stečene završetkom preddiplomskih stručnog studija i 6.1.sv kvalifikacije stečene završetkom preddiplomskih sveučilišnih studija
736 Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 57. Komentari i obrazloženja: Slijedeći načela otvorene znanosti te već utvrđene dobre prakse utemeljene na odredbama postojećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (čl. 83, st. 11) neophodno je obvezu pohrane ocjenskih radova u otvorenom pristupu u institucijskim i nacionalnim repozitorijima uvrstiti i u tekst novoga Zakona. Na taj će se način tekst i odredbe novoga Zakona uskladiti i s odredbama Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima (čl. 111) koje se odnose na obvezu omogućivanja javne dostupnosti. Također, neophodno je uz termin „nacionalni repozitorij“ navoditi Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu kao ustanovu odgovornu za nacionalni repozitorij. Predlaže se ili uvrstiti novi stavak u čl. 57: (7) Visoka učilišta dužna su završne, diplomske, specijalističke i doktorske radove trajno pohraniti i objaviti u otvorenom pristupu putem institucijskog repozitorija visokog učilišta te im osigurati trajnu pohranu i otvoreni pristup i putem odgovarajućeg nacionalnog repozitorija Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Visoko učilište dužno je osigurati da se jedan tiskani primjerak doktorskog rada dostavi Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Djelomično prihvaćen Članak 57. će se urediti na način da se uvede obveza objavljivanja završnih radova u nacionalnom repozitoriju.
737 ZAGREBAČKA ŠKOLA EKONOMIJE I MANAGEMENTA ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 57. Predlažemo za Zakon predvidi mogućnost uspostave ustanove koja će biti isključivo za doktorske studijske programe odnosno diplomske studijske programe u pojedinim područjima poput nekih inozemnih visokih učilišta; npr. HHL Leipzig Graduate School of Management, HEC Paris, London Business School INSEAD, ESMT Berlin jer bez te mogućnosti, onemogućava se uspostava ustanova koje bi nudile vrhunsku specijaliziciju. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
738 Rudarsko-geološko-naftni fakultet ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 57. (6). Po ovom ispada da ćemo za bilo koji program cjeloživotnog učenja trebati službeno odobreni standard zanimanja standard kvalifikacije. Nigdje drugdje se ne spominje standard zanimanja i kvalifikacije i Hrvatski kvalifikacijski okvir. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
739 Prirodoslovno-matematički fakultet ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 57. Nacrt nepotrebno unosi niz terminoloških promjena koje će ustanovama u sustavu donijeti nemale troškove prilagodbe. Naziv preddiplomskog studija se iz nekog razloga mijenja u prijediplomski, poslijedoktorandi opet postaju viši asistenti (pojam koji je posve nepoznat u europskom istraživačkom prostoru), sveučilišni poslijediplomski studij postaje doktorski studij itd., zbog čega će se morati provesti niz usklađenja koji će uzrokovati nepotrebno trošenje financijskih i vremenskih resursa cijelog sustava. Predlažemo st. 6. dopuniti tako da glasi: „(6) Visoka učilišta mogu svojim općim aktima ustrojiti programe stručnog usavršavanja za potrebe cjeloživotnog učenja kojima se stječu kompetencije usklađene sa standardom zanimanja ili skupom kompetencija i standardom kvalifikacije ili skupom ishoda učenja iz Registra Hrvatskog kvalifikacijskog okvira odnosno kojima se ispunjavaju razlikovne obveze studenata za potrebe promjene studijskog programa i/ili upisa na studij, dovršetka ranije započetog studija i priznavanja kompetencija stečenih izvan studijskog programa, a koje su uvjet za sudjelovanje na studiju. Program stručnog usavršavanja za potrebe cjeloživotnog učenja ne smatra se studijem." Prihvaćen Stavak 6. će se urediti.
740 Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 57. Predlažemo da se iza stavka 6. doda novi stavak 7. koji bi glasio: „Programi stručnog usavršavanja iz stavka 6. ovog članka oblici su cjeloživotnog učenja, a namijenjeni su prvenstveno usavršavanju, nadopunjavanju, produbljivanju i ažuriranju znanja. Visoka učilišta mogu organizirati i različite oblike neformalnog učenja, kao što su tečajevi, ljetne škole, programi usavršavanja i slično, pod uvjetom da to ne utječe na provedbu akreditiranih studijskih programa.“ Budući da su i programi cjeloživotnog obrazovanja iznimno važni u području biomedicine i zdravstva, posebno za relicenciranje doktora medicine pri Hrvatskoj liječničkoj komori, valjalo bi dodatno to i propisati, stoga predlažemo da se usvoji predložena dopuna (čl. 57.) Djelomično prihvaćen Stavak 6. će se urediti.
741 Sveučilište Jurja Dobrile u Puli ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 57. Predlažemo da ostane termin preddiplomski studij a na novi naziv prijediplomski studij. Nije prihvaćen Predlagatelj Zakona smatra da je izraz 'prijediplomski' u duhu hrvatskog jezika.
742 Davor Švaić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 57. Člankom 57. stavkom 4. normirano je sljedeće: Sveučilišni studiji ustrojavaju se i izvode na sveučilištu te obuhvaćaju sveučilišni prijediplomski studiji, sveučilišni diplomski studiji, sveučilišni integrirani studiji, sveučilišni specijalistički studiji i doktorski studij. Predlažemo da ostane termin preddiplomski studij a na novi naziv prijediplomski studij. Nije prihvaćen Predlagatelj Zakona smatra da je izraz 'prijediplomski' u duhu hrvatskog jezika.
743 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 57. Eksplicitno dati značaj i definirati okvir za otvorenu znanost, primjerice, u čl. 57. st. 2. se na kraju dodaje „koristeći pritom načela otvorenog obrazovanja“. Nije prihvaćen Predloženo je obuhvaćeno člankom 2. stavkom 4.
744 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 57. U čl. 57. st. 6. spominju se programi stručnog usavršavanja za potrebe cjeloživotnog učenja. Njih bi trebalo jasnije urediti po uzoru na čl. 76a važećeg Zakona. Djelomično prihvaćen Stavak 6. će se urediti.
745 Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 57. Uz stavak 4: Predlažemo da ostane termin preddiplomski studij a na novi naziv prijediplomski studij. Nije prihvaćen Predlagatelj Zakona smatra da je izraz 'prijediplomski' u duhu hrvatskog jezika.
746 Akademija dramske umjetnosti ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 57. Člankom 57. stavkom 4. normirano je sljedeće: Sveučilišni studiji ustrojavaju se i izvode na sveučilištu te obuhvaćaju sveučilišni prijediplomski studiji, sveučilišni diplomski studiji, sveučilišni integrirani studiji, sveučilišni specijalistički studiji i doktorski studij. Predlažemo da ostane termin preddiplomski studij a na novi naziv prijediplomski studij. Nije prihvaćen Predlagatelj Zakona smatra da je izraz 'prijediplomski' u duhu hrvatskog jezika.
747 Lea Lazzarich ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 57. čl.57, st.7 dodati: Završni radovi svih razina studija (prijediplomski, diplomski, integrirani) pohranjuju se u repozitorij sastavnice. obrazloženje: ovo je bila važna stavka prethodnog zakona, procedure su jasne, treba zadržati već stečenu dobru praksu, osobito stoga što nam je u temeljni načelima znanosti jasno definirana otvorena znanost. RH već ima izvrstan sustav repozitorija i treba ih razvijati dalje. Prihvaćen Stavak 7. će se urediti.
748 Ured pučke pravobraniteljice ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 56. Obzirom na moguću ozbiljnost posljedica utvrđene stegovne odgovornosti zaposlenika visokog učilišta koja može rezultirati i izvanrednim otkazom ugovora o radu, smatramo da je, u skladu s odredbom članka 18. Ustava RH, u stegovnom postupku potrebno osigurati i mogućnost ulaganja pravnog lijeka na odluku stegovnog povjerenstva. Stoga je visoka učilišta potrebno zakonski obvezati na uspostavu dvostupanjskog stegovnog postupka i osigurati mogućnost izjavljivanja žalbe protiv prvostupanjske odluke u skladu sa Zakonom. Nije prihvaćen Isto će se urediti pravilnikom o stegovnoj odgovornosti.
749 Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 56. Sadašnji ZZDVO predviđa stegovnu odgovornost isključivo nastavnika i suradnika, ali ne i stegovnu odgovornost svih zaposlenika. Nacrt sada donosi proširenje stegovne odgovornosti na sve zaposlenike visokih učilišta i znanstvenih instituta. Smatramo kako u odnosu na povrede radnih obveza nenastavnog/neznanstvenog osoblja nije racionalno provoditi stegovni postupak, već se dovoljna svrha po potrebi postiže primjenom Zakona o radu i njegovih odredaba za slučaj povreda obveza iz radnog odnosa. Također, posljednji dio rečenice stavka 1. određuje da zaposlenik stegovno odgovara i za narušavanje ugleda visokog učilišta odnosno znanstvenog instituta. Ovakva formulacija obuhvaća mogućnost da zaposlenik bude odgovoran za sva postupanja kojima je posljedica narušavanje ugleda ustanove, neovisno jesu li ona bila utemeljena i opravdana ili nisu. Primjerice, zaposlenik koji javno opravdano i osnovano upozori na određene nepravilnosti na visokom učilištu, također će svojim postupanjem narušiti ugled visokog učilišta, a po formulaciji iz članka 56. stavka 1. i takvo bi postupanje bilo podložno stegovnoj odgovornosti. Potrebno je preciznije odrediti razloge stegovne odgovornosti. Čitav članak bi trebalo bolje tehnički urediti. Stavak 5. trebao bi biti stavak 2., odnosno slijediti odmah iza stavka 1. Nejasno je što se htjelo propisivanjem stavka 2. kojim je određeno da visoko učilište, odnosno znanstveni institut osniva stegovno povjerenstvo, kada istodobno niti je određen njegov sastav, ni ovlasti ni nadležnosti. Također, nejasno je zašto ovlaštenja tijela iz stavka 3. ovog članka nisu napisana u odredbama koje reguliraju nadležnosti senata, FV-a, AV-a odnosno vijeća veleučilišta, nego ovdje na izdvojenom mjestu. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
750 Fakultet šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 56. Radni odnos zaposlenika visokih učilišta zasniva se ugovorom o radu pa je Zakon o radu opći propis koji se primjenjuje u radu tih zaposlenika. Zakon o radu više ne poznaje disciplinsku (stegovnu) odgovornosti radnika jer su te su odredbe davno brisane, dok su zadržane u ovom Zakonu. Zakonom je određeno da zaposlenik visokog učilišta može stegovno odgovarati samo za djelo koje je u vrijeme počinjenja prema pravilniku o stegovnoj odgovornosti bilo propisano kao stegovno djelo i za koje je bila propisana stegovna sankcija. U praksi je pravilo da se povrede radne obveze ne navode taksativno, već primjerice jer je vrlo teško unaprijed točno definirati sve moguće pojavne oblike povreda. Ukoliko se neka povreda „zaboravi“ navesti u popisu stegovnih djela, tu povredu neće biti moguće ni sankcionirati jer će naknadno nadopunjavanje popisa biti irelevantno s obzirom da djelo mora biti propisano kao stegovno djelo u trenutnu njegovog počinjenja. Na ovaj bi način mnoga djela, koja objektivno jesu povrede radne obveze, mogla ostati nesankcionirana samo zato što nisu na vrijeme predviđena u pravilnicima. Stoga predlažemo Zakon uskladiti sa Zakonom o radu i brisati ovu odredbu. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
751 Tomislav Stojanov ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 56. Predlažemo izbacivanje „narušavanje ugleda visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta“. Ugled se vrlo različito tumači, stoga uvođenje ovakve odredbe u zakon može narušiti akademske slobode ili druga prava pojedinaca. S predloženim zakonskim rješenjem pretpostavlja se da bi stegovno povjerenstvo moralo znati gdje završava sloboda akademskog izražavanja, a počinje ugled ustanove. Ovo je još jedan dokaz potrebe postojanja nacionalnog tijela za etiku jer stegovno povjerenstvo ne može donijeti takve odluke bez etičkog povjerenstva. Dr. sc. Pavel Gregorić, Institut za filozofiju Prof. dr. sc. Mirko Planinić, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu Prof. dr. sc. Vlatko Silobrčić, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti Dr. sc. Tomislav Stojanov, University of Nottingham, UK Prof. dr. sc. Blaženka Divjak, Fakultet organizacije i informatike, Sveučilište u Zagrebu Dr. sc. Mladen Domazet, Institut za političku ekologiju Izv. prof. dr. sc. Vesnica Garašić, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Sveučilište u Zagrebu Prof. dr. sc. Hrvoje Kraljević, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu Dr. sc. Iva Škrinjar, Institut Ruđer Bošković Prof. dr. sc. Maja Vehovec, umirovljena znanstvena savjetnica, Sveučilište u Rijeci Nastavno na Otvoreno pismo Vladi RH o stanju u hrvatskoj znanosti i visokom obrazovanju i o planu razvoja do 2026. od 2. studenog 2021. https://zenodo.org/record/5005986 Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
752 Ivica Ratković ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 56. U ime INSTITUTA ZA TURIZAM ˝Smatramo kako nema potrebe za proširenje odredbi koje se odnose na stegovnu odgovornost, a kako je to već propisano odredbama važećeg zakona. Proširenjem obveze na sve zaposlenike visokih učilišta odnosno znanstvenih instituta stvara se situacija pretjeranog normiranja problematike koja je već uređena Zakonom o radu, pravilnikom o radu te ostalim zakonskim i internim propisima koji uređuju prava i obveze zaposlenika. Važeći zakonski propisi te interni akti poslodavaca daju sasvim adekvatan okvir koji kvalitetno regulira povrede radnih obveza te narušavanje ugleda visokih učilišta odnosno znanstvenih instituta. Donošenje posebnog akta, osnivanje posebnog tijela te provođenje posebnih postupaka u pogledu stegovne odgovornosti zaposlenika ne donose ništa novoga osim što generiraju samo dodatan i nepotreban birokratski posao. Predlažemo da odredbe članka 56. budu preuzete iz članka 104. važećeg zakona.' Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
753 DAVORKA VUKOVIĆ ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 56. Smatram da nije potrebno propisivati donošenje posebnog pravilnika o stegovnoj odgovornosti kada su takve odredbe propisane pravilnikom o radu. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
754 Marko Viskić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 56. Poštovani, Čl.56.st.4. trebao bi glasiti: "(4) Stegovna odgovornost utvrđena u stegovnom postupku za posljedicu može imati izvanredni ili redoviti otkaz ugovora o radu." S poštovanjem dr.sc. Marko Viskić Prihvaćen Stavak 4. će se urediti.
755 Niko Radović, mag.iur., glavni tajnik Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 56. Brisati cijeli članak 56. prijedloga Zakona. Radni odnosi na visokom učilištu su ugovorni odnosi obzirom da se isti zasnivaju ugovorom o radu. Stoga u slučaju povrede radne obveze od strane radnika zaposlenog na visokom učilištu nema potrebe propisivati drugačije postupanje u odnosu na postupanje prema ZOR-u kao općem propisu o radu. Osobito nema potrebe propisivati vođenje nekakvog stegovnog postupka i time praktički uvoditi "sudski radni spor" na visokom učilištu (podnošenje „tužbe“, zakazivanje „ročišta“ pred stegovnim povjerenstvom, izvođenje dokaza, donošenje „presude“, podnošenje „žalbe“, potencijalno uključivanje odvjetnika u stegovni postupak kao punomoćnika radnika i dr.) Konačno, propisivanjem stegovne odgovornosti radnika i nametanjem visokim učilištima obveze donošenja općeg akta (pravilnik o stegovnoj odgovornosti) zakonodavac zapravo sprječava visoko učilište da primjeni neposredno odredbe ZOR-a koje uređuju postupanje poslodavca u slučaju povrede radnih obveza od strane radnika, jer bi se radnici u slučaju sudskog radnog spora mogli pozvati na to da visoko učilišta kao poslodavac nije prije donošenja odluke o otkazu ugovora o radu provelo takav stegovni postupak, te bi samo zbog toga odluka o otkazu ugovora o radu u sudskom radnom sporu mogla biti utvrđena nezakonitom. Nadalje, postavlja se pitanje kakve to uopće stegovne sankcije može visoko učilište izreći radniku, osim onih već propisanih ZOR-om (pisana opomena, redoviti i izvanredni otkaz)? Premještaj na drugo radno mjesto zasigurno ne može, jer je radno mjesto ugovoreno ugovorom o radu i ne može se nekakvom stegovnom sankcijom radnika premjestiti na poslove za koje nije sklopljen ugovor o radu. Naravno, radniku se može dati redoviti otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika s ponudom izmijenjenog ugovora o radu, ali to je opet izravna primjena odredbi članka 123. ZOR-a za koju visokom učilištu kao poslodavcu ne treba nikakav opći akt (pravilnik o stegovnoj odgovornosti). Nadalje, radnika se ne može nit novčano kazniti, jer se novčane kazne mogu propisivati isključivo zakonom a ne općim aktima poslodavca. Također, ZOR-om je zabranjen prijeboj plaće radnika, stoga bi takvo novčano kažnjavanje radnika predstavljalo prekršaj poslodavca za koji se poslodavcu može izreći novčana kazna od 30.000,00 do 60.000,00 kn. Također, radniku se ne može izreći niti javna opomena jer bi to bilo protivno GDPR-u. Konačno, stavak 5. ovog članka je u potpunosti neprimjenjiv u praksi, obzirom da navedeni članak zapravo predstavlja institut kaznenog prava „nullum crimen sine lege, nulla poena sine lege“, a kojem nema mjesta u ugovornom odnosu. Naime, kod radnih odnosa praktički je nemoguće predvidjeti kako sve može doći do povrede radnih obveza od strane radnika, a same povrede radnih obveza u smislu posljedica, odnosno opravdanosti eventualnog otkaza ugovora o radu zavise od cijelog niza okolnosti u svakom pojedinačnom slučaju. Stoga bi u takav opći akt (pravilnik o stegovnoj odgovornosti) trebalo staviti iznimno mnogo (vjerojatno više stotina) mogućih povreda radnih obveza, ili moguće povrede radnih obveza propisati na toliko općenit odnosno neodređen način da to više ne bude nikakav popis povreda radnih obveza nego samo prepisane odredbe ZOR-a koje reguliraju redoviti otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika i izvanredni otkaz. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
756 Zdravka Jelaska Marijan ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 56. Potrebno je barem okvirno propisati koja djela podliježu stegovnoj odgovornosti i način postupanja prema njima, jer će u protivnom svaka visokoškolska i znanstvena ustanova imati različite definicije i opseg stegovnih djela te postupanje prema njima što nije primjereno akademskoj zajednici. Okvirno navođenje djela koje podliježu stegovnoj odgovornosti se može uključiti u djelokrug poslova Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj što treba onda navesti i u čl. 86. Nije prihvaćen Predloženo će se urediti pravilnikom o stegovnoj odgovornosti.
757 Institut Ruđer Bošković ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 56. Predlažemo ne determinirati utvrđivanje stegovne odgovornosti putem tijela koje se zove stegovno povjerenstvo. Način na koji će utvrđivati povrede obveza iz radnog odnosa treba ostaviti poslodavcu koji to uređuje pravilnikom o radu, kao što je predviđeno Zakonom o radu. U stavku 3. predlažemo riječi “znanstveno vijeće” zamijeniti riječima “upravno vijeće” jer u javnim znanstvenim institutima opće akte donosi Upravno vijeće sukladno članku 33. stavak 3. točka 1. Nacrta Zakona. Materija stegovne odgovornosti nije u nadležnosti znanstvenog vijeća. Vezano uz st. 4. nejasno je zašto je specifično propisana samo jedna od mogućih posljedica tj. izvanredni otkaz (a ne npr. i redovni otkaz ugovora o radu, upozorenje pred otkaz) Djelomično prihvaćen Stavak 3. i 4. će se urediti.
758 HRVATSKI INSTITUT ZA POVIJEST ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 56. Potrebno je barem okvirno propisati koja djela podliježu stegovnoj odgovornosti i način postupanja prema njima, jer će u protivnom svaka visokoškolska i znanstvena ustanova imati različite definicije i opseg stegovnih djela te postupanje prema njima što nije primjereno akademskoj zajednici. Okvirno navođenje djela koje podliježu stegovnoj odgovornosti se može uključiti u djelokrug poslova Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj što treba onda navesti i u čl. 86. Nejasno je i tko donosi Pravilnik o stegovnoj odgovornosti, pa predlažemo članak dopuniti sa: Pravilnik o stegovnoj odgovornosti donosi Nacionalno vijeća za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj. Nije prihvaćen Sukladno stavku 3. navedeno je tko donosi pravilnik o stegovnoj odgovornosti dok će djela ovisiti o specifičnosti svake ustanove te se iz tog razloga ne mogu propisati Zakonom.
759 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 56. U čl. 56. st. 3. jedna od posljedica trebala bi biti i vremenski ograničena zabrana izbora na više radno mjesto. Naime, izvanredni otkaz ugovora o radu ionako je posljedica povrede pravilnika o radu, odnosno povreda radne obveze sukladno općem propisu (Zakonu o radu). Nije prihvaćen Sukladno stavku 3. isto će se urediti pravilnikom o stegovnoj odgovornosti.
760 Ured pučke pravobraniteljice ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 55. Navedenim člankom uređuje se etička odgovornost nastavnika, znanstvenika i suradnika zbog čega se na visokim učilištima i znanstvenim institutima donosi Etički kodeks i osniva etičko povjerenstvo koje promiče i štiti etička načela u visokom obrazovanju i znanosti. Stavkom 3. je propisano da etičko povjerenstvo donosi odluku o eventualnom kršenju etičkog kodeksa koju dostavlja čeln