Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | A.Uvodić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 58. | Predloženi uvjeti upisa, člankom 58. stavkom 3, na temelju kojih stručni prijediplomski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući program srednjoškolskog obrazovanja u trajanju od najmanje četiri godine i položila državnu maturu, mogli bi nepovoljno utjecati na maturante strukovnih srednjih škola, odnosno njihovu mogućnost nastavka visokog obrazovanja. Ispiti državne mature polažu se iz općeobrazovnih predmeta čime su maturanti strukovnih škola u odnosu na maturanate gimnazijskih usmjerenja manje pripremljeni za polaganje istih (temeljem sadržaja gimnazijskog kurikuluma). Uvjetovanje polaganja državne mature moglo bi rezultirati smanjenjem upisanih maturanata strukovnih srednjih škola na stručne studije. Ukoliko bi se omogućili i drugi uvjeti upisa (primjerice putem prijemnog ispita kojeg provodi visoko učilište) za one maturante koji su završili strukovne srednje škole moglo bi se i kroz visoko obrazovanje pozitivno utjecati na razvoj deficitarnih stručnih zanimanja za koje su se maturanti strukovnih škola i školovali. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2 | Ado Matoković | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | Mislim da bi trebala postojati razlika u kraticama kod nastavnih radnih mjesta: profesor stručnog studija i (prijedlog prof. struč. stud.) profesor stručnog studija u trajnom zvanju (prijedlog prof. struč. stud. u t.z.) što bi trebalo biti izraženo i kroz pripadajući koeficijent. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 3 | Ado Matoković | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 10. | Sveučilište u Splitu ima pored fakulteta i pet Odjela. Postojeći Zakon u članku 64. (SVEUČILIŠNI ODJEL) sadrži detaljnije podatke o Sveučilišnom odjelu. Mislim da bi i novi zakon trebao sadržavati sve što sadrži ovaj članak. | Djelomično prihvaćen | Članak 10. će se urediti na način da uređuje i osnivanje odjela. Naglašava se da je mogućnost osnivanja sveučilišnog odjela propisana ovim prijedlogom Zakona dok će u okviru autonomije sveučilišta, sveučilište samo odrediti koje će ustrojstvene jedinice osnovati sukladno članku 10. stavak 3. prijedloga Zakona. Unutarnji ustroj sastavnica uređuje se statutom sveučilišta u skladu s ovim Zakonom. |
| 4 | Adrijana Kovač | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Bila bi jasna distinkciju između dva studija, ali bi se smanjenjile dosadašnje diskriminacije stručnih studija, a prednost je što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 5 | ADRIJANA RUKAVINA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon uz bitnu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini- odnosi se na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Tako bi sve kratice na latinskom bile univerzalne. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 6 | Adrijana Stanić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Ovim putem želim napisati da podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da smatram da je za kraticu akademskog naziva najbolje predložiti sljedeće: bacc. (stručni studij) i univ.bacc. (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na taj način bi bila jasna distinkcija između dva studija, te bi se smanjila dosadašnja diskriminacija stručnih studija kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 7 | Agata Bošnjak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam navedeni nacrt prijedloga Zakona uz prijedlog izmjena u članku 74. : Završetkom sveučilišnog preddiplomskog studija akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog preddiplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga preddiplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Ostatak nacrta prijedloga Zakona podržavam u cijelosti. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 8 | Agencija za mobilnost i programe Europske unije | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 96. | Članak 96. nacrta prijedloga Zakona navodi izvore sredstava za financiranje visokih učilišta i znanstvenih instituta te stavak 3. točka 3. istoimenog članka kaže sljedeće: Članak 96. …… (3) Namjenske prihode visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta čine prihodi koji proizlaze iz obavljanja osnovne djelatnosti te s njome povezanih djelatnosti, a osobito: 1. školarine studenata i druge naknade polaznika obrazovnih programa 2. sredstva Hrvatske zaklade za znanost, sveučilišnih i ostalih zaklada 3. sredstva europskih strukturnih i investicijskih fondova te drugih fondova 4. prihodi ostvareni od znanstvenih, umjetničkih i stručnih projekata, elaborata, ekspertiza, nakladničke i drugih srodnih djelatnosti 5. prihodi od fondova, donacija i drugih odgovarajućih izvora financiranja obrazovne, znanstvene i umjetničke djelatnosti. U točki 3., kao namjenski prihodi visokog učilišta i znanstvenih instituta, navode se sredstva europskih strukturnih i investicijskih fondova te drugih fondova. Svakako pozdravljamo jasnije definiranje izvora namjenskih prihoda, no predlažemo da se u točki 3. dodaju i programi Europske unije s obzirom da znanstvene organizacije u Republici Hrvatskoj mogu svoje aktivnosti financirati iz čitavog niza za to dostupnih programa Europske unije (Obzor Europa, Erasmus+, LIFE, Justice program, Kreativna Europa i dr.), a ne samo iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, odnosno drugih fondova. Tako predlažemo da točka 3. predmetnog članka glasi: Članak 96. …… (3) Namjenske prihode visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta čine prihodi koji proizlaze iz obavljanja osnovne djelatnosti te s njome povezanih djelatnosti, a osobito: 1. školarine studenata i druge naknade polaznika obrazovnih programa 2. sredstva Hrvatske zaklade za znanost, sveučilišnih i ostalih zaklada 3. sredstva europskih strukturnih i investicijskih fondova te drugih fondova i programa Europske unije 4. prihodi ostvareni od znanstvenih, umjetničkih i stručnih projekata, elaborata, ekspertiza, nakladničke i drugih srodnih djelatnosti 5. prihodi od fondova, donacija i drugih odgovarajućih izvora financiranja obrazovne, znanstvene i umjetničke djelatnosti. | Prihvaćen | Članak 96. stavak 3. točka 3. prijedloga Zakona će se doraditi. |
| 9 | Agencija za mobilnost i programe Europske unije | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | Članak 46. nacrta prijedloga Zakona koji regulira slobodnu studijsku godinu kaže sljedeće: Slobodna studijska godina Članak 46. (1) Senat, odnosno fakultetsko ili akademijsko vijeće, u skladu s općim aktom visokog učilišta može odlukom odobriti osobi izabranoj na znanstveno-nastavno odnosno umjetničko-nastavno radno mjesto plaćenu slobodnu studijsku godinu ( sabbatical ) radi znanstvenog ili umjetničkog rada. (2) Visoko učilište obvezno je u tom razdoblju organizirati redovito obavljanje nastave i drugih obveza nastavnika kojemu je odobrena plaćena slobodna studijska godina. Pozdravljamo uvrštavanje članka u nacrt prijedloga Zakona koji regulira mogućnost odobrenja slobodne studijske godine (sabbatical), no predlažemo da se takva mogućnost normira i za znanstvene institute i njihove zaposlenike kao što je slučaj u važećem Zakonu. Naime, zaposlenici znanstvenih instituta ostvarivanjem odlazne mobilnosti svakako doprinose povećanju razmjene znanja i iskustva stečenih radom na znanstveno-istraživačkim projektima čime izravno doprinose povećanju inovacijskog i istraživačkog kapaciteta Republike Hrvatske, a u cilju približavanja Republike Hrvatske Europskom istraživačkom prostoru. | Nije prihvaćen | Slobodna studijska godina koristi se za oslobođenje od nastave i nastavnog procesa, a u svrhu znanstvenog rada što je u suprotnosti sa zaprimljenim prijedlogom. |
| 10 | Agencija za mobilnost i programe Europske unije | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 39. | Članak 39. nacrta prijedloga Zakona propisuje kriterije za izbor na radno mjesto, odnosno uvjete zaposlenja na znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno, znanstveno i nastavno radno mjesto na sveučilištu i znanstvenom institutu te na nastavno radno mjesto na veleučilištu. Pozdravljamo jasnije definiranje uvjeta za izbor na navedena radna mjesta, no predlažemo dodavanje stavka koji bi omogućio mogućnost izbora na navedena radna mjesta i za stranog istraživača koji nije bio zaposlen u Republici Hrvatskoj, a zadovoljava uvjete za izbor na odgovarajuće radno mjesto. Takva odredba nalazi se u trenutačno važećem Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju koji u članku 32. stavak. 8. kaže sljedeće: Znanstvena zvanja Članak 32. …… (8) Iznimno, ako je pristupnik istraživač koji nije bio zaposlen u Republici Hrvatskoj, matični odbor može odobriti zahtjev za izbor u znanstveno zvanje višega znanstvenog suradnika i znanstvenog savjetnika te znanstvenog savjetnika u trajnom zvanju pristupniku koji nije bio prije izabran u znanstveno zvanje, ako iz prijave procijeni da zadovoljava istovjetne uvjete koji su prema propisima Republike Hrvatske potrebni za izbor u odgovarajuće zvanje, odnosno da je bio izabran u odgovarajuće zvanje. Uvrštavanjem ovakvog stavka ostvarila bi se veća dolazna mobilnost stranih istraživača u Republiku Hrvatsku jer se prema dostupnim podacima Republika Hrvatska nalazi pri začelju. U usporedbi s drugim zemljama EU-a samo Češka i Bugarska imaju manji udio kada se govori o dolaznoj mobilnosti iskazanoj postotkom stranih istraživača i istraživača koji su ostvarili akademski stupanj doktora znanosti izvan domovine - manje od 6% (Izvor: Science, Research and Innovation Performance of the EU 2020, DG Research and Innovation). | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. Prijedlogom Zakona ne uređuju se znanstvena zvanja. |
| 11 | Agencija za mobilnost i programe Europske unije | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, II. PREGLED STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA | 1. U točki II. Pregled stanja i osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom te posljedice koje će proisteći donošenjem Zakona jasno je prikazano trenutačno stanje visokog obrazovanja i znanosti u Republici Hrvatskoj, razlozi zbog kojih se donosi novi Zakon, kao i strateška osnova za donošenje Zakona. Kao stratešku osnovu za donošenja Zakona, navedena su dva temeljna strateška dokumenta koja adresiraju znanstveno-istraživačku djelatnost - Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine i Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.-2026. U Nacionalnoj razvojnoj strategiji, između ostaloga, navedeni su prioriteti jačanje znanstvene izvrsnosti i poticanje otvorene znanosti ulaganjima u istraživačku infrastrukturu i međunarodno važne istraživačke projekte, podrška istraživačko-razvojnim aktivnostima u akademskom znanstveno-istraživačkom i poslovnom sektoru te osiguravanje uvjeta za stvaranje inovacija, transfer znanja i tehnologija u poduzetničke poduhvate u Hrvatskoj. U Nacionalnom planu oporavka i otpornosti 2021.-2026., kao ključne reformske mjere, predviđene su modernizacija i digitalizacija visokog obrazovanja i znanosti koje se, među ostalim, planiraju provesti unaprjeđenjem normativnog okvira koji će omogućiti pravni i financijski okvir za organizacijsku i funkcionalnu integraciju sveučilišta i znanstvenih instituta te dijalog o institucijskim ciljevima, kao i novi okvir financiranja temeljen na rezultatima: utjecajnijim publikacijama, većem broju kompetitivnih projekata (npr. Obzor Europa), jačoj međunarodnoj suradnji, povećanom broju projekata s gospodarstvom i dr. 2. Upravo je sudjelovanje u i provedba što većeg broja znanstveno-istraživačkih projekata ključan čimbenik ostvarivanja navedenih prioriteta te stoga predlažemo da ovaj nacrt Prijedloga Zakona uključi više odredaba koje bi pružile dobar okvir te rješenjima potpomogle sudjelovanje i provedbu znanstveno-istraživačkih projekata financiranih iz nacionalnih i međunarodnih izvora. 3. Nastavno na komentar iz točke 1. o isticanju važnosti sudjelovanja i provedbi znanstveno-istraživačkih projekata, a u svrhu povećanja istraživačkog i inovacijskog potencijala Republike Hrvatske te dolazne mobilnosti stranih istraživača u Republiku Hrvatsku, predlažemo da ovaj nacrt prijedloga Zakon sadržava odredbu koja će omogućiti rad na znanstveno-istraživačkim projektima, temeljem ugovora o radu na određeno vrijeme kao što je to slučaj u trenutno važećem Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Naime, trenutačno važeći Zakon u članku 42. stavak 6. kaže sljedeće: Ugovor o radu Članak 42. …….. (6) S osobama izabranim u znanstvena, suradnička i stručna zvanja koje rade na projektu ograničenog trajanja, ugovor o radu zaključuje se na određeno vrijeme, dok traje projekt ili njegova dionica na kojoj je ta osoba angažirana. S osobama koje rade na projektu ograničenog trajanja, moguće je sklapanje uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme duže od 3 godine, ukoliko je to opravdano objektivnim projektnim razlozima, odnosno razlozima pravovremenog i kvalitetnog provođenja projekta ili dionice projekta na kojoj je ta osoba angažirana, s tim da ukupno trajanje svih uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme, ne smije trajati neprekidno dulje od 6 godina. Ovakvo normiranje rada na projektima iznimno je važno za korisnike koji prijavljuju i provode znanstveno - istraživačke projekte čime se omogućava nesmetana implementacija projekata i povećava apsorpcija sredstava EU-a. Utječe se i na jače uključivanje Republike Hrvatske u Europski istraživački prostor čime se potiče znanstvena izvrsnost, razvijaju ljudski resursi i povećava privlačnost europskih istraživanja najboljim istraživačima iz cijeloga svijeta. Okvirni program za istraživanje i inovacije Obzor Europa smatra se najvažnijim instrumentom za implementaciju Europskoga istraživačkog prostora. Stoga predlažemo da ovaj nacrt prijedloga Zakona sadržava odredbu koja bi na isti način normirala rad na određeno vrijeme na znanstveno-istraživačkim projektima. 4. Nastavno na točku 1. i 2., a u svrhu poticanja sudjelovanja u znanstveno-istraživačkim projektima, povezivanja Republike Hrvatske s Europskim istraživačkim prostorom te povećanja mobilnosti, predlažemo da se ovim nacrtom prijedloga Zakona osigura okvir za vrednovanje rada zaposlenika koji rade na znanstveno-istraživačkim projektima, pri čemu mislimo i na jasan okvir za korištenje projektnih sredstava namijenjenih radu na projektu odnosno i općenito mogućnost usmjeravanja raspoloživih projektnih sredstava u svrhu vrednovanja i dodatne naknade za rad na projektu. Neka od mogućih rješenja koje predlažemo razmotriti su: • Isplata dodatka na plaću zaposlenicima koji rade na znanstveno - istraživačkim nacionalnim i međunarodnim projektima u iznosu do 50% osnovice koje uvećanje se obračunava i isplaćuje za radno vrijeme na poslovima na projektu. Trenutačno važeći Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi u članku 99.a stavak 7. sličnu mogućnost osigurava zaposlenicima školskih ustanova te kaže sljedeće: Članak 99.a (7) Radnik školske ustanove iz stavka 3. ovoga članka za obavljanje poslova na projektu iz stavka 1. ovoga članka ostvaruje pravo na uvećanje plaće u iznosu od 30 % u odnosu na plaću koju bi ostvarivao obavljajući poslove svog radnog mjesta, koje uvećanje se obračunava i isplaćuje za radno vrijeme na poslovima na projektu za vrijeme u kojem obavlja poslove na projektu. Predlažemo razmotriti model dodatka na plaću kao pristup koji bi značajnije valorizirao složenost, zahtjevnost i odgovornost rada na projektima. Međutim, svjesni smo da ovaj pristup moguće nije u skladu s pravilima svih instrumenata financiranja EU-a te da bi ga možda trebalo i razraditi na način da se uvećanje plaće, u slučaju raspoloživih sredstava, može ostvariti i uvećanjem osnovice i/ili pripadajućim dodatkom. Kako normiranje ovakve mogućnosti u zakonodavstvu Republike Hrvatske već postoji, predlažemo da se u nacrt prijedloga Zakona uvrste sljedeće odredbe: (1) Zaposlenici znanstvenih organizacija koji sudjeluju na znanstveno – istraživačkim nacionalnim i međunarodnim projektima imaju pravo na dodatak na plaću u iznosu do 50% uvećane osnovice za radno vrijeme na poslovima na projektu za vrijeme u kojem obavljaju poslove na projektu. (2) Navedeni dodatak na plaću isplatit će se zaposlenicima znanstvenih organizacija ako su kumulativno ispunjeni slijedeći uvjeti: 1. u skladu je s općima aktima znanstvene organizacije; 2. utemeljen je na objektivnim kriterijima koji se općenito primjenjuju u znanstvenoj organizaciji, a bez obzira na izvor financiranja; 3. u skladu je s pravilima i obvezama znanstvenog nacionalnog i međunarodnog projekta odnosno, između ostaloga, isplaćen je na uobičajen i konzistentan način u znanstvenoj organizaciji i to za dodatan posao i/ili ekspertizu različitu od uobičajenoga posla zaposlenika. • Uvođenje posebnih koeficijenata za zaposlenike znanstvenih organizacija koji rade na znanstveno – istraživačkim nacionalnim i međunarodnim projektima U svrhu stvaranja dobrog okvira za provedbu projekata, predlažemo razmotriti i model uvođenja i primjene posebnih koeficijenata za zaposlenike znanstvenih organizacija koji sudjeluju na znanstveno – istraživačkim nacionalnim i međunarodnim projektima te predlažemo da se razmotre sljedeće dodatne odredbe: (1) Zaposlenici znanstvenih organizacija koji rade na znanstveno – istraživačkim nacionalnim i međunarodnim projektima, tijekom rada na projektu ostvaruju pravo na primjenu koeficijenata vezanih uz projektni rad koji se odnose na pojedino radno mjesto, a radi obavljanja aktivnosti vezanih uz provedbu znanstvenih nacionalnih i međunarodnih projekata. (2) Koeficijenti iz stavka 1. ovog članka bit će financirani iz vlastitih i namjenskih sredstava znanstvenih organizacija uz ispunjavanje sljedećih uvjeta: 1. primjena ovih koeficijenata predviđena je samo za vrijeme rada na projektu 2. u skladu je s postojećim nacionalnim zakonodavstvom i pravilima znanstvenih nacionalnih i međunarodnih projekata. | Nije prihvaćen | Dodaci na plaću i koeficijenti složenosti poslova u javnim službama uređuju se Zakonom o plaćama u javnim službama i Uredbom o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama te nisu predmet ovog prijedloga Zakona. |
| 12 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 85. | Člankom 85. stavkom 2. normirano je Umjetnik je osoba sa stečenim akademskim stupnjem doktora umjetnosti, osoba upisana na doktorski studij ili magistar umjetnosti koji se bavi umjetničkom djelatnošću u svrhu obavljanja poslova u visokom obrazovanju. Mislimo da status umjetnika ne mora nužno vezan uz akademski stupanj tako da ovo nije dobra normiranost. Predlažemo izmjenu članka 85. stavka 3. tako da isti glasi: Znanstvenik se upisuje u Upisnik znanstvenika, a umjetnik u Upisnik umjetnika u sustavu visokog obrazovanja. | Prihvaćen | Članak 85. stavak 2. prijedloga Zakona će se doraditi. |
| 13 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 76. | Člankom 76. stavkom 2. normirano je kako Student u redovitom statusu studira u sklopu pune nastavne satnice te ima sva prava i obveze iz studentskog standarda. Student u redovitom statusu ne može biti u radnom odnosu niti obavljati samostalnu djelatnost obrta ili drugog slobodnog zanimanja. Mislimo da ovo ne treba normirati jer se tako ulazi u sferu privatnosti studenta. Ako on ispunjava obveze i druge uvjete ima pravo na status redovnog studenta. Drugo pitanje je mogućnost participiranja u određenim pravima, odnosno pravne osnove temeljem koje može regulirati pravo na zdravstveno osiguranje, pravo na prijevoz, odnosno pravo na subvencioniranu prehranu i korištenje smještaja u studentskim domovima. Zbog specifičnosti umjetničkog studiranja predlažemo da se na umjetničkim studijima svakako dopusti redovito studiranje uz rad. Napominjemo kako zbog specifičnosti umjetničke nastave nije moguće izvanredno studiranje. U vezi članka 76. stavka 3. navodimo kako se slobodna umjetnička djelatnost mora izuzeti. Pojasniti što to znači za angažman studenata u predstavama, koncertima i sl, koji se realiziraju autorskim ugovorom ili ugovorom o djelu. | Djelomično prihvaćen | Stavak 2. će se urediti. |
| 14 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 102. | Predlažemo izmjenu članka 102. stavka 5. tako da isti sada glasi: “Osnovna proračunska komponenta u programskom ugovoru koji sklapa visoko učilište utvrđuje se na temelju broja studijskih programa koji se izvode na visokom učilištu, broja zaposlenih nastavnika i suradnika, broja vanjski suradnika, broja upisanih studenata, znanstvene i umjetničke produkcije te troškova kapitalnih ulaganja u nastavnu, znanstvenu i umjetničku infrastrukturu, materijalnih troškova te troškove “hladnog pogona” – najma, režija te nastavnog i potrošnog materijala. Potrebno je osigurati redovitu isplatu materijalnih troškova s minimalnom kvartalnom i avansnom dinamikom isplate. Isplata vanjskih suradnika na umjetničkim akademijama treba biti usklađena s dinamikom isplate plaće zaposlenim nastavnicima i suradnicima”. Smatramo da članak 102. stavak 7. nije u skladu s člankom 100., razvojni ciljevi umjetničkih akademija u većoj mjeri neće biti u skladu s nacionalnim strategijama koje najčešće uključuju područje STEMA i ICTa. Predlažemo izmjenu članka 102. stavka 8. tako da isti glasi: “Izvedbena (varijabilna) proračunska komponenta u programskom ugovoru sadrži odredbe o načinu i dinamici praćenja pokazatelja ostvarenja ciljeva te odredbe o uvjetima ostvarivanja prava na dio ili na cjelokupan iznos izvedbene (varijabilne) komponente proračuna razmjerno razini ispunjenosti pokazatelja. Kod umjetničkih akademija radi se pokazatelju ostvarivanja ciljevi umjetničke djelatnosti. Ciljevi umjetničke djelatnosti su: 1. poticanje i razvoj umjetničkog stvaralaštva 2. razvoj umjetničke produkcije 3. razvoj zaštite i očuvanja kulturne baštine 4. razvoj i afirmacija umjetničkog istraživanja 5. poticanje razvoja kulturne industrije te 6. povezivanje umjetničke djelatnosti i visokog obrazovanja. 7. jačanje društvene uloge umjetnosti 8. doprinos rješavanju znanstvenih, socijalnih, gospodarskih i kulturnih problem.” Predlažemo izmjenu članka 102. stavka 10. tako da isti glasi: “Sadržaj programskog ugovora, proračunsku formulu, pokazatelje i kriterije utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokove sklapanja programskog ugovora te kvalitativne i kvantitativne indikatore za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom Vlada Republike Hrvatske propisuje uredbom. Kod umjetničkih akademija radi se pokazatelju ostvarivanja ciljevi umjetničke djelatnosti Ciljevi umjetničke djelatnosti su: 1. poticanje i razvoj umjetničkog stvaralaštva 2. razvoj umjetničke produkcije 3. razvoj zaštite i očuvanja kulturne baštine 4. razvoj i afirmacija umjetničkog istraživanja 5. poticanje razvoja kulturne industrije te 6. povezivanje umjetničke djelatnosti i visokog obrazovanja. 7. jačanje društvene uloge umjetnosti 8. doprinos rješavanju znanstvenih, socijalnih, gospodarskih i kulturnih problema.” | Djelomično prihvaćen | Ciljevi umjetničke djelatnosti dopunit će se u članku 82. stavku 2. prijedloga Zakona. Sadržaj programskog ugovora, proračunska formula, pokazatelji i kriteriji utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokovi sklapanja programskog ugovora te kvalitativni i kvantitativni indikatori za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom utvrdit će se uredbom Vlade Republike Hrvatske sukladno članku 102. stavku 10 prijedloga Zakona. |
| 15 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 101. | Predlažemo izmjenu članka 101. stavka 1. tako da isti glasi: “Izvedbena (varijabilna) proračunska komponenta obuhvaća sredstva koja se doznačuju javnom visokom učilištu, odnosno javnom znanstvenom institutu na temelju uspješnosti u ostvarivanju ciljeva utvrđenih programskim ugovorom. Izvedbena (varijabilna) proračunska komponenta obuhvaća sredstva koja se doznačuju umjetničkoj akademiji na temelju uspješnosti u ostvarivanju ciljeva umjetničke djelatnosti”. Ciljevi umjetničke djelatnosti su: 1. poticanje i razvoj umjetničkog stvaralaštva 2. razvoj umjetničke produkcije 3. razvoj zaštite i očuvanja kulturne baštine 4. razvoj i afirmacija umjetničkog istraživanja 5. poticanje razvoja kulturne industrije te 6. povezivanje umjetničke djelatnosti i visokog obrazovanja. 7. jačanje društvene uloge umjetnosti 8. doprinos rješavanju znanstvenih, socijalnih, gospodarskih i kulturnih problema | Djelomično prihvaćen | Ciljevi umjetničke djelatnosti dopunit će se u članku 82. stavku 2. prijedloga Zakona. Sadržaj programskog ugovora, proračunska formula, pokazatelji i kriteriji utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokovi sklapanja programskog ugovora te kvalitativni i kvantitativni indikatori za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom utvrdit će se uredbom Vlade Republike Hrvatske sukladno članku 102. stavku 10 prijedloga Zakona. |
| 16 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 100. | U članku 100. Predlažemo izmjenu stavka 1. alineje 6. tako da ista glasi: “poticanje mobilnosti te međunarodne i međuinstitucionalne suradnje“; U protivnom ako bi ostala predložena normiranost od međunarodnih aktivnosti pokrivala bi se samo mobilnost. | Djelomično prihvaćen | Točka 6. stavka 1. članka 100. prijedloga Zakona uredit će se na način da glasi: poticanje međunarodne mobilnosti i međunarodne međuinstitucionalne suradnje s posebnom podrškom uključivanju u mreže sveučilišta u sklopu inicijative europskih sveučilišta. |
| 17 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 99. | Predlažemo izmjenu članka 99. stavka 1. alineja 1. tako da ista glasi: 1. plaće, materijalna prava zaposlenih i honorare vanjskih suradnika na umjetničkim akademijama u punom iznosu Smatramo kako u osnovnu obračunsku komponentu mora ući vanjska suradnja s dinamikom isplate koja slijedi plaće; - materijalni troškovi s minimalno kvartalnom i avansnom dinamikom isplate; - vanjska suradnja čini 1/3 nastave MA Predlažemo u članku 99. stavku 1. brisati alineju 7. jer već postoji alineja 5 U alineji 8. Članka 99. stavka 1. iza riječi znanstveno dodati riječ:” umjetničko” | Nije prihvaćen | Članak 99. stavak 1. uredit će se na način da osnovnu proračunsku komponentu čini plaća i materijalna prava zaposlenih, materijalni troškove poslovanja i sredstva za druge osnovne troškove. |
| 18 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 97. | Člankom 97. stavkom 1. normirano je Sredstva iz državnog proračuna Republike Hrvatske doznačuju se javnom visokom učilištu, odnosno javnom znanstvenom institutu na temelju programskog ugovora. Ako se programski ugovor ne sklopi u rokovima propisanim uredbom iz članka 102. stavka 9. ovoga Zakona, javno visoko učilište, odnosno javni znanstveni institut financira se sredstvima iz državnog proračuna u skladu s člankom 103. ovoga Zakona. Predlažemo da se za doznačavanje sredstava iz državnog proračuna Republike Hrvatske postavi egzaktan rok doznake sredstava javnom visokom učilištu. Kao primer u praksi navodimo kako je Akademiji dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu u ovoj akademskoj godini za zimski semestar doznačeno cca 10% sredstava. Prijedlog – plaće i materijalna prava zaposlenih za svaki mjesec, ostala osnovna proračunske sredstva 50% na početku svakog semestra. | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s propisima kojima se uređuje izvršavanje državnog proračuna. |
| 19 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 92. | Člankom 92. stavkom 5. normirano je: Listu kandidata za članove matičnih odbora utvrđuje Ministarstvo te je u roku 30 dana od dana završetka javnog poziva za predlaganje kandidata dostavlja Nacionalnom vijeću. Nacionalno vijeće imenuje članove matičnih odbora vodeći računa da većinu članova čine redoviti profesori i redoviti profesori u trajnom izboru. Što znači utvrđuje? Ministarstvo nije kvalificirano za to jer arbitrarno može skinuti nekog s liste. | Primljeno na znanje | Ministarstvo utvrđuje ispunjavaju li prijavljeni kandidati formalne uvjete javnog natječaja u odnosu na mogućnost uvrštavanja na listu. |
| 20 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 91. | Člankom 91. stavkom 1. normirano je Matično povjerenstvo osniva se prema znanstvenim područjima, odnosno za umjetničko područje. Broj matičnih povjerenstva, njihovu nadležnost za pojedina područja te način rada pravilnikom utvrđuje ministar. Predlažemo da pravilnik ne propisuje ministar nego Nacionalno vijeće. | Nije prihvaćen | Sukladno propisima koje uređuju sustav državne uprave podzakonske propise u pravilu donosi nadležni ministar za resorno područje. |
| 21 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 90. | Člankom 90. stavkom 1. normirano je Matični odbor osniva se za jedno ili više znanstvenih, umjetničkih, odnosno interdisciplinarnih polja. Broj matičnih odbora, njihovu nadležnost za pojedina polja i način rada pravilnikom utvrđuje ministar. Predlažemo umjesto riječi pravilnikom utvrđuje ministar staviti: “Nacionalno vijeće propisuje svojim aktom.” U članku 90. stavku 2. alineji 3. predlažemo iza riječi znanstvene elemente dodati riječi:” i umjetničke”. U članku 90. stavku 2. alineji 4. predlažemo iza riječi znanstveno-nastavno dodati riječi: te odgovarajuću umjetničku djelatnost relevantnu za izbor na umjetničko-nastavno radno mjesto. Smatramo kako domaći znanstveni časopisi ne mogu biti kriterij za izbor u umjetničko-nastavno zvanje i na radno mjesto. Predlažemo da članak 90. stavak 2. alineja 4. glasi:” predlaže Nacionalnom vijeću: popis domaćih znanstvenih časopisa koji su kvalitetom izjednačeni s uglednim međunarodnim znanstvenim časopisima za pojedino znanstveno područje i polje, relevantnih za izbor na znanstveno-nastavno, znanstveno i nastavno radno mjesto na sveučilištu, fakultetu i znanstvenom institutu te odgovarajuću umjetničku djelatnost relevantnu za izbor na umjetničko-nastavno radno mjesto na umjetničkoj akademiji”. | Djelomično prihvaćen | Članak 90. stavak 2. točke 3. i 4. prijedloga Zakona dopunit će se. Sukladno propisima koji uređuju sustav državne uprave podzakonske propise u pravilu donosi nadležni ministar za resorno područje. |
| 22 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 88. | Na kraju članak 88. stavka 3. predlažemo dodati rečenicu: „Članovi Nacionalnog vijeća, znanstvenih područnih vijeća mogu biti osobe izabrane u znanstveno-nastavna, a područno-umjetničkog vijeća osobe izabrane u umjetničko-nastavna zvanja.“ | Nije prihvaćen | Prijedlogom Zakona ne propisuje se formiranje znanstvenih područnih vijeća. |
| 23 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 87. | Člankom 87. stavkom 1. normirano je: Nacionalno vijeće sastoji se od 15 članova, od kojih su četiri znanstvena savjetnika ili znanstvena savjetnika u trajnom izboru, sedam redovitih profesora ili redovitih profesora u trajnom izboru, dva profesora stručnog studija ili profesora stručnog studija u trajnom izboru te dvije osobe iz područja poduzetništva. U radu Nacionalnog vijeća sudjeluje jedan predstavnik reprezentativnih sindikata u djelatnosti znanosti i visokog obrazovanja bez prava odlučivanja. Predlažemo iza riječi sedam redovitih profesora ili redovitih profesora u trajnom izboru dodati riječi: “od kojih je jedan u umjetničko-nastavnom zvanju.” | Prihvaćen | Članak 87. stavak 1. prijedloga Zakona dopunit će se na način da je najmanje jedan član iz umjetničkog područja. |
| 24 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 86. | Člankom 86. stavkom 1. alinejom 2. normirano je (1) Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj obavlja sljedeće poslove: 2. prati razvoj znanstvenih i umjetničkih područja i polja U vezi navoda prati razvoj znanstvenih i umjetničkih područja i polja predlažemo staviti :”donosi Pravilnik - Znanstvena i interdisciplinarna područja, polja i grane te Umjetnička područje, polja i grane.” Člankom 86. stavkom 1. alinejom 10. normirano je: (1) Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj obavlja sljedeće poslove: 10. predlaže mjere i poduzima aktivnosti za afirmaciju, napredovanje i poticanje izvrsnosti nastavnog i znanstvenog podmlatka. Predlažemo iza riječi nastavnog staviti zarez, te iza riječi znanstvenog dodati riječi:” i umjetničkog.” | Djelomično prihvaćen | Članak 86. stavak 1. točka 10. prijedloga Zakona dopunit će se riječju umjetničkog. Sukladno propisima koji uređuju sustav državne uprave podzakonske propise u pravilu donosi nadležni ministar za resorno područje. |
| 25 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 84. | Predlažemo dopune članka 84. tako da isti glasi: “(1) Umjetnička djelatnost u smislu ovoga Zakona uključuje umjetničko stvaralaštvo, umjetničko istraživanje, zaštitu kulturne baštine te razvoj kreativnog potencijala umjetničkog područja i interdisciplinarnog područja. (2) Temeljno umjetničko stvaralaštvo i istraživanje predstavlja umjetničku praksu i produkciju i zaštitu umjetnina, stvaranje novih umjetničkih tehnoloških procesa i tehnologija te istraživanje povijesnih umjetničkih procesa i tehnologija, kreativnih interpretativnih umjetničkih tehnika i metoda te njihovu primjenu u temeljnoj umjetničkoj djelatnosti. (3) Razvojno umjetničko stvaralaštvo i istraživanje predstavlja sustavan rad na razvoju umjetničkih postupaka i kreativnih procesa povezanih s praktičnim iskustvom usmjerenim na stvaranje umjetničkih djela i kontinuiran razvoj umjetničkih procesa te zaštitu povijesnih umjetničkih djela.” Predlažemo da se kroz cijeli tekst Nacrta prijedloga Zakona kao u članku 84. stavku 1. izjednače umjetničko stvaralaštvo i umjetničko istraživanje. Na taj će se način otvoriti mogućnost priznavanja umjetničkog rada (stvaranja) kao istraživanja. | Nije prihvaćen | Umjetničko stvaralaštvo uređuje se propisima iz nadležnosti ministarstva nadležnog za kulturu. Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 26 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 83. | Člankom 83. stavkom 1. normirano je kako Znanstvena djelatnost u smislu ovoga Zakona uključuje temeljno i primijenjeno znanstveno istraživanje uz posebnosti izražene u istraživanju u znanstvenom području društvenih i humanističkih znanosti. Nije jasno zašto su navede samo ove znanosti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 27 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 82. | Članak 82. stavak 2. predlažemo promijeniti tako da glasi: “(2) Ciljevi umjetničke djelatnosti su: 1. poticanje i razvoj umjetničkog stvaralaštva, 2. razvoj umjetničke produkcije, 3. razvoj zaštite i očuvanja kulturne baštine 4. razvoj i afirmacija umjetničkog istraživanja 5. poticanje razvoja kulturne industrije te 6. povezivanje umjetničke djelatnosti i visokog obrazovanja. 7. jačanje društvene uloge umjetnosti 8. doprinos rješavanju znanstvenih, socijalnih, gospodarskih i kulturnih problema.” | Djelomično prihvaćen | Stavak 2. članka 82. prijedloga Zakona će se urediti. |
| 28 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 81. | Člankom 81. stavkom 2. normirano je kako Znanstvena i interdisciplinarna područja, polja i grane te umjetničko područje, polja i grane ministar propisuje pravilnikom. Predlažemo da ovo ostane u nadležnosti Nacionalnog vijeća kao i do sada. | Nije prihvaćen | Sukladno članku 86. određeno je da Nacionalno vijeće prati razvoj znanstvenih i umjetničkih područja i polja te predlaže i potiče donošenje mjera za unapređenje visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti te tehnološkog razvoja dok će ministar sukladno stavku 2. ovog članka znanstvena i interdisciplinarna područja, polja i grane te umjetničko područje, polja i grane utvrditi pravilnikom obzirom sukladno propisima koje uređuju sustav državne uprave podzakonske propise u pravilu donosi nadležni ministar za resorno područje. |
| 29 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 77. | U članku 77. stavku 1. alineji 2. iza riječi znanstvenom dodati riječi:” i umjetničkom” Člankom 77. stavkom 4. normirano je da Student u redovitom statusu ima pravo najviše jednom ponavljati svaku studijsku godinu. Ovo je kriva normiranost jer ne postoji ponavljanje studijske godine nego ponovni upis preostalih predmeta i obveza. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 30 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 76. | Člankom 76. stavkom 2. normirano je kako Student u redovitom statusu studira u sklopu pune nastavne satnice te ima sva prava i obveze iz studentskog standarda. Student u redovitom statusu ne može biti u radnom odnosu niti obavljati samostalnu djelatnost obrta ili drugog slobodnog zanimanja. Mislimo da ovo ne treba normirati jer se tako ulazi u sferu privatnosti studenta. Ako on ispunjava obveze i druge uvjete ima pravo na status redovnog studenta. Drugo pitanje je mogućnost participiranja u određenim pravima, odnosno pravne osnove temeljem koje može regulirati pravo na zdravstveno osiguranje, pravo na prijevoz, odnosno pravo na subvencioniranu prehranu i korištenje smještaja u studentskim domovima. Zbog specifičnosti umjetničkog studiranja predlažemo da se na umjetničkim studijima svakako dopusti redovito studiranje uz rad. Napominjemo kako zbog specifičnosti umjetničke nastave nije moguće izvanredno studiranje. U vezi članka 76. stavka 3. navodimo kako se slobodna umjetnička djelatnost mora izuzeti. Pojasniti što to znači za angažman studenata u predstavama, koncertima i sl, koji se realiziraju autorskim ugovorom ili ugovorom o djelu. | Djelomično prihvaćen | Stavak 2. će se urediti. |
| 31 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 73. | U članku 73. stavku 2. nedostaju riječi integrirani studij koje predlažemo dodati iza riječi diplomskog. | Prihvaćen | Stavak 2. će se urediti. |
| 32 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 72. | U članku 72. stavku 2. iza riječi usmene provjere znanja dodati riječi:“ i ispiti koji se odvijaju umjetničkom realizacijom.“ | Nije prihvaćen | Predlagatelj smatra da je stavak 2. dovoljno široko postavljen da obuhvaća navedeno. |
| 33 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 69. | Člankom 69. stavkom 2. normirano je sljedeće: Upis na studij provodi visoko učilište na temelju javnoga natječaja objavljenog na mrežnim stranicama visokog učilišta najkasnije 1. svibnja tekuće godine. Trebalo bi navesti Upis na studij provodi fakultet ili akademija na temelju javnoga natječaja objavljenog na mrežnim stranicama Sveučilišta tako da bi članak 69. stavak 2. trebao glasiti: “Upis na studij provodi fakultet ili akademija na temelju javnoga natječaja objavljenog na mrežnim stranicama Sveučilišta.” | Nije prihvaćen | Visoko učilište je širi pojam koji obuhvaća i predloženo. |
| 34 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 68. | Člankom 68. stavkom 2. se onemogućuju nijanse upisa manjeg ili većeg broja ECTS-a godišnje. Trebalo bi dodati “u pravilu” jer se gotovo nikad ne upisuje točan broj ECTS-a godišnje, ali na razini ukupnog trajanja studija mora biti minimalno 60 godišnje. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 35 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 66. | Predlažemo u članku 66. stavku 2. alineji 3. iza riječi nastave dodati riječi:” procesna mentorska (pojedinačna) umjetnička nastava, projektna umjetnička nastavna produkcija.” | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 36 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 64. | Člankom 64. stavkom 3. normirano je sljedeće: Združeni studij akreditira se pred Agencijom ili drugom međunarodnom akreditacijskom agencijom u Europskoj uniji. Akreditacijski postupak združenog studija provodi se u skladu s propisima kojima se uređuje osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti. Smatramo kako ukidanje akreditacije od strane sveučilišta dodatno komplicira postupak i nameće zamjetni trošak. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 37 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 62. | U vezi članka 62. stavka 4. smatramo kako u predmetnom prijedlogu Nacrta Zakona nije predviđena mogućnost regulirana postojećim Zakonom iz članka 73. o stjecanju doktorata umjetnosti priznavanjem. Predlažemo postojeću normiranost po postojećem Zakonu koju navodimo. --- IZVADAK IZ POSTOJEĆEG ZAKONA, članak 73. stavci 5. i 6. (5) Iznimno, osobe koje su ostvarile umjetnička dostignuća koja svojim značenjem odgovaraju uvjetima za izbor u umjetničko-nastavna zvanja, na temelju odluke nadležnog vijeća utvrđenog statutom sveučilišta, o ispunjavanju propisanih uvjeta te izrade i javne obrane doktorske disertacije, a uz suglasnost senata sveučilišta, mogu steći doktorat umjetnosti. (6) Iznimno, osobe izabrane u umjetničko-nastavna zvanja i na umjetničko-nastavna radna mjesta, mogu temeljem umjetničkih radova, na temelju odluke nadležnog vijeća, utvrđenog statutom sveučilišta, o ispunjavanju propisanih uvjeta koje donosi senat sveučilišta, steći doktorat umjetnosti. U vezi članka 62. stavka 5. i 6. smatramo kao je u istima presumirano kako će umjetnički doktorat rezultirati izradom, izvedbom i prikazivanjem umjetničkog djela. Predlažemo brisati riječi:“ …. odnosno izradom, izvedbom i prikazivanjem umjetničkog djela“. | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu sa Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. |
| 38 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 60. | U vezi članka 60. stavka 1. smatramo kako na Umjetničkim akademijama osposobljavamo studente za samostalan umjetnički rad. Dakle prema ovoj odredbi npr. ak. slikar nije osposobljen za samostalni umjetnički rad, što je nonsens. Svi studenti umjetničkih akademija su osposobljeni za samostalni rad. Sveučilišni integrirani preddiplomski diplomski umjetnički studij osposobljava studenta za samostalan umjetnički rad. | Nije prihvaćen | Predlagatelj Zakona smatra da formulacija stavka 1. ne znači da student nije osposobljen za samostalan umjetnički rad obzirom je pojam zapošljavanje na određenim poslovima koji zahtijevaju specijalistička znanja, vještine i kompetencije širi od navedenog. |
| 39 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 59. | Člankom 59. stavkom 1. normirano je sljedeće: Sveučilišni, odnosno stručni diplomski studij osposobljava studenta za zapošljavanje na određenim poslovima koji zahtijevaju specijalistička znanja, vještine i kompetencije, pri čemu sveučilišni diplomski studij priprema studenta i za nastavak studija na poslijediplomskoj razini. Na Umjetničkim akademijama osposobljavamo studente za samostalan umjetnički rad. Dakle prema ovoj odredbi npr. ak. slikar nije osposobljen za samostalni umjetnički rad, što je nonsens. Svi studenti umjetničkih akademija su osposobljeni za samostalni rad. Sveučilišni umjetnički studij osposobljava studenta za samostalan umjetnički rad. Člankom 59. stavkom 3. normirano je sljedeće: Sveučilišni diplomski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući sveučilišni prijediplomski studij. Mislimo da bi trebalo dodati i osoba koja je završila dodiplomski sveučilišni studij po ranijem Zakonu koji nije istovjetan diplomskom studiju na koji se pristupnik prijavljuje. Predlažemo da članak 59. stavak 3. glasi: “Sveučilišni diplomski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući sveučilišni prijediplomski studij i osoba koja je završila dodiplomski sveučilišni studij po ranijem Zakonu koji nije istovjetan diplomskom studiju na koji se pristupnik prijavljuje.” | Nije prihvaćen | Predlagatelj Zakona smatra da formulacija stavka 1. ne znači da student nije osposobljen za samostalan umjetnički rad obzirom je pojam zapošljavanje na određenim poslovima koji zahtijevaju specijalistička znanja, vještine i kompetencije širi od navedenog. U odnosu na stavak 3. osobe koje su završile dodiplomski sveučilišni studij prema prijašnjim propisima u pravima su izjednačeni s osobama koje su završile diplomski sveučilišni studij dok uvjete upisa pored zakonskih minimalnih uvjeta za pristupanje kvalifikaciji određuje visoko učilište. |
| 40 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 58. | Člankom 58. normirani su zajedno sveučilišni prijediplomski studij i stručni prijediplomski studij. Mislimo da bi trebalo razdvojiti normiranost sveučilišnih od stručnih studija jer se visoko obrazovanje na Sveučilištu provodi putem sveučilišnih studija, a iznimno na Sveučilištu se sukladno Zakonu provode i stručni studiji. Člankom 58. stavkom 3. normirano je sljedeće: Sveučilišni, odnosno stručni prijediplomski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući program srednjoškolskog obrazovanja u trajanju od najmanje četiri godine i položila državnu maturu. Trebalo bi dodati i osoba koja je završila srednjoškolsko obrazovanja prije ustanovljavanja državne mature jer i takvoj osobi se ne bi trebalo uskratiti pravo prijave, odnosno ako ispunjava uvjete i upis predmetnih studija. Predlažemo izmjenu članka 58. stavka 4. tako da isti glasi: „Iznimno, u umjetničkom području, ako je to propisano statutom visokog učilišta, odnosno umjetničke akademije, sveučilišni, odnosno stručni prijediplomski studij može upisati osoba i bez prethodno završenoga odgovarajućega srednjoškolskog obrazovanja, ako je riječ o iznimno darovitoj osobi za koju je vrednovanjem utvrđeno da će bez prethodnog školovanja uspješno završiti studij. Postupak upisa temelji se na priznavanju neformalnog i informalnog učenja.“ Naime, ova mogućnost ne odgovara svim umjetničkim akademija pa predlažemo da zakonodavac prepusti autonomiji akademija da svojim statutima propišu ako im je ovakva mogućnost izvediva s obzirom na specifičnost umjetničkih polja. Naglašavamo kako ova tematika nije normirana na razini zakona – priznavanje i vrednovanje neformalnog i informalnog učenja, ni za srednjoškolsko ni za visoko obrazovanje. Proizlazi li iz ovakve normiranosti da osobe nemaju obavezu naknadnog završavanja srednjoškolskog obrazovanja i polaganja mature? | Nije prihvaćen | Predloženo je već obuhvaćeno stavkom 4. obzirom visoko učilište statutom samo uređuje uvjete upisa. Stavak 4. jasno govori o upisu na studij kao iznimku ako osoba nema prethodno odgovarajuće srednjoškolsko obrazovanje. |
| 41 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 57. | Člankom 57. stavkom 4. normirano je sljedeće: Sveučilišni studiji ustrojavaju se i izvode na sveučilištu te obuhvaćaju sveučilišni prijediplomski studiji, sveučilišni diplomski studiji, sveučilišni integrirani studiji, sveučilišni specijalistički studiji i doktorski studij. Predlažemo da ostane termin preddiplomski studij a na novi naziv prijediplomski studij. | Nije prihvaćen | Predlagatelj Zakona smatra da je izraz 'prijediplomski' u duhu hrvatskog jezika. |
| 42 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 54. | Člankom 54. stavkom 1. normirano je sljedeće: Sveučilište, fakultet, umjetnička akademija i znanstveni instituti istaknutim umirovljenim nastavnicima i znanstvenicima mogu dodijeliti počasni naslov profesor emeritus, odnosno znanstvenik emeritus. Mislimo da bi ovo pitanje trebalo biti propisano posebnim pravilnikom ili drugim propisom Sveučilišta. Člankom 54. stavkom 2. normirano je sljedeće: Profesor emeritus, odnosno znanstvenik emeritus može u skladu s potrebama sveučilišta, fakulteta, umjetničke akademije i znanstvenog instituta sudjelovati u izvođenju nastave na doktorskom studiju, odnosno u obavljanju znanstvene ili umjetničke djelatnosti. Predlažemo iza riječi na doktorskom studiju dodati riječi: i u redovnom studiju na umjetničkim akademijama.” Mislimo da bi na svim visokim učilištima trebalo biti tako. I na drugim fakultetima emeriti drže nastavu i na nižim razinama od doktorske. | Nije prihvaćen | Obzirom profesori emeritusi ne podliježu provjeri ispunjavanja Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterija i dodatnih kriterija, predlagatelj Zakona smatra da se ne treba širiti mogućnost izvođenja nastave na nižim razinama studija. |
| 43 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 53. | Člankom 53. stavkom 3. normirano je sljedeće: Naslovni nastavnik, odnosno naslovni znanstvenik bira se u skladu s odredbama članka 40. i 43. ovoga Zakona, pri čemu se za izbor naslovnog nastavnika, odnosno naslovnog znanstvenika ne raspisuje javni natječaj. Mislimo da se treba raspisati javni natječaj jer objava u službenim i drugim javnim glasilima osigurava mogućnost prijave na natječaj, jednakopravnost u postupanju što je ne samo zakonsko nego ustavno načelo i pravo. | Nije prihvaćen | Predlagatelj smatra da nije potrebno raspisati javni natječaj obzirom se u ovom slučaju ne radi o radnom odnosu |
| 44 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 52. | Predlažemo izmjenu članka 52. Stavka 2. tako da se iza riječi znanstvenom dodaju riječi: ” i umjetničkom … području i polju…“. Predlažemo da navedeni članak glasi:: Stručno povjerenstvo koje se sastoji od najmanje tri člana zaposlena na radnome mjestu više ili iste hijerarhijske razine u odnosu na radno mjesto na koje se zapošljava osoba koja zamjenjuje privremeno nenazočnog zaposlenika, u istom znanstvenom i umjetničkom području i polju, mišljenjem u pisanom obliku utvrđuje ispunjavanja li kandidat kriterije za predmetno radno mjesto. | Prihvaćen | Stavak 2. će se nadopuniti. |
| 45 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 51. | Člankom 51. stavkom 1. normirano je sljedeće: Na javnom visokom učilištu nastavniku prestaje ugovor o radu radi odlaska u mirovinu istekom akademske godine u kojoj je navršio 67 godina života. Na javnom znanstvenom institutu znanstveniku prestaje ugovor o radu radi odlaska u mirovinu istekom kalendarske godine u kojoj je navršio 67 godina života. Stoljećima je poznato kako su vrhunski umjetnici produktivni u visokim godinama, te ograničavanje na 67 godina teško oštećuje nastavni kadar na Akademijama. Isto tako, u najvećem broju izbor u zvanja docenta se odnosi na umjetnike koji su bliže srednjim godinama no 30-im. Za docente se izabiru zreli umjetnici. Člankom 51. stavkom 2. normirano je sljedeće: Iznimno od stavka 1. ovoga članka javno visoko učilište, odnosno javni znanstveni institut može s redovitim profesorom u trajnom izboru, znanstvenim savjetnikom u trajnom izboru i profesorom stručnog studija u trajnom izboru sklopiti ugovor o radu na teret vlastitih sredstava najdulje do isteka akademske, odnosno kalendarske godine u kojoj je navršio 70 godina života. Produljenje radnog odnosa do navršene 70 godine života uvjetovano je financiranjem iz vlastitih sredstava. Do sada je postojala i mogućnost na teret sredstava državnog proračuna te predlažemo uvrstiti i ovu rješidbu. Stoljećima je poznato da vrhunski umjetnici su produktivni u visokim godinama, te ograničavanje na 67 godina teško oštećuje nastavni kadar na Akademijama. Isto tako u najvećem broju izbora u zvanja docenta se odnosi na umjetnike koji su bliže srednjim godinama no 30-im. Za docente se izabiru zreli umjetnici. | Nije prihvaćen | Predlagatelj smatra da produljenje do navršene 70 godine života na teret državnog proračuna nije u skladu sa načelom ekonomičnosti te bi predstavljalo neodrživo opterećenje za državni proračun. |
| 46 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 50. | Člankom 50. stavkom 2. normirano je sljedeće: Na visokom učilištu u inozemstvu može se zaposliti lektor hrvatskog jezika i književnosti na osnovi ugovora o radu na određeno vrijeme sklopljenog s visokim učilištem u Republici Hrvatskoj ili Ministarstvom. Predlažemo da članak 50. stavak 2. glasi: “Za potrebe izvođenja sveučilišnog studija u dramskoj (gluma) i glazbenoj umjetnosti (pjevanje) na visokom učilištu može se zaposliti lektor hrvatskog ili stranog jezika. Kriterije za izbor na radno mjesto lektora stranog jezika propisuje visoko učilište općim aktom.” Mislimo da bi bilo dobro ovisno o mogućnostima Sveučilišta, odnosno fakulteta ili umjetničke akademije moći zaposliti lektora a ne samo ako se radi o izvođenju sveučilišnog studija jezika i književnosti, odnosno na predmetnom visokom učilištu u inozemstvu. | Djelomično prihvaćen | Članak 50. će se izmijeniti na način da obuhvaća i lektore hrvatskog jezika. |
| 47 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 49. | Člankom 49. normirano je: U skladu sa zakonom koji uređuje radne odnose nastavnik, znanstvenik i suradnik zaposlen na javnom visokom učilištu, odnosno javnom znanstvenom institutu može obavljati poslove koji su predmet djelatnosti ili su vezani uz predmet djelatnosti visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta izvan visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta na kojemu je zaposlen, samo uz odobrenje čelnika visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta. Predlažemo bolje i preciznije formulirati ovaj članak. Ovakva formulacija predmnijeva da se umjetnik ne može baviti svojom umjetničkom djelatnošću bez odobrenja čelnika ustanove. Treba bolje formulirati članak jer je inače u suprotnosti sa samim ovim Nacrtom prijedloga zakona kao i ustavom RH. | Nije prihvaćen | Predlagatelj Zakona smatra da je članak jasan te se ishođenje odobrenja čelnika visokog učilišta odnosno znanstvenog instituta odnosi na poslove koji su predmet djelatnosti ili su vezani za predmet djelatnosti visokog učilišta odnosno znanstvenog instituta. |
| 48 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 48. | Na zahtjev suradnika ugovor o radu na određeno vrijeme produljit će se za onoliko vremena koliko je trajao rodiljski dopust, bolovanje, obavljanje rukovodeće, odnosno javne dužnosti ili drugi opravdani slučaj propisan zakonom, kolektivnim ugovorom ili općim aktom visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta. Mislimo da bi trebalo biti normirano:“ Ugovor o radu … produljit će se…“ – dakle po sili zakona, ex lege, obligatorno, a ne dispozitivno na zahtjev suradnika što nije dobro jer osoba može previdjeti ovakvu mogućnost te ne ostvariti svoje pravo o čemu po službenoj dužnosti moraju voditi računa stručne službe. | Nije prihvaćen | Stavak 2. navedenog članka u skladu je sa stavkom 1. kojim je propisano da rokovi za izbor na radno mjesto ne teku isključivo na zahtjev nastavnika, znanstvenika i suradnika. Predlagatelj je stoga mišljenja da se ugovor o radu na određeno vrijeme može produljiti samo na zahtjev suradnika. Stavljanje obveze produljenja ugovora o radu na određeno vrijeme ograničavajuća je i za suradnike i za sustav visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti. |
| 49 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 45. | Člankom 45. stavkom 4. normirano je sljedeće: Suradniku koji je negativno ocijenjen prestaje radni odnos po sili zakona. Mislimo da ovo nije dobra normiranost i da bi suradniku trebalo dati još jednu šansu da se popravi te da nakon eventualnog drugog negativne ocjene prestane radni odnos po sili zakona jer ovo je u suprotnosti s općim radnim zakonodavstvom. | Primljeno na znanje | U stavku 4. navedeno je da suradniku koji je negativno ocijenjen dvije godine uzastopno prestaje radni odnos po sili zakona. |
| 50 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 44. | Člankom 44. stavkom 3. alinejom 1. normirano je sljedeće: Asistent ima pravo i obvezu: upisati i pohađati doktorski studij na teret visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta. Predlažemo ovakvu formulaciju: „Asistent je dužan upisati i redovito pohađati doktorski studij, osim za asistente u umjetničkom području. Studij koji je obveza za asistenta se obavlja na teret visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta.“ Mislimo da pohađanje obveze doktorskog studija trebaju biti oslobođeni asistenti u umjetničkom području i polju iz razloga jer postoji malo doktorskih studija za umjetničko područje u RH. Mislimo da nije dobro obligatorno normirati na teret visokog učilišta nego na teret visokog učilišta ako za to postoji potreba i mogućnost visokog učilišta Smatramo kako doktorat nije obveza za asistente u umjetničkom području. Nema doktorskih studija na najvećem broju umjetničkih područja, a pri izboru se valorizira izvrsnost a ne upis doktorskog studija. U umjetničkom području asistent nije dužan upisati i pohađati doktorski studij. Člankom 44. stavkom 3. alinejom 3. normirano je sljedeće: Asistent ima pravo i obvezu: sudjelovati na znanstvenim skupovima i konferencijama, Predlažemo iza riječi znanstvenim dodati riječi: “umjetničkim i stručnim” Člankom 44. stavkom 3. alinejom 5. normirano je sljedeće: Asistent ima pravo i obvezu: podnositi izvješće o radu najmanje jednom godišnje Mentor i asistent bi jednom godišnje podnosili izvješće fakultetskom/akademijskom vijeću o radu asistenta. | Djelomično prihvaćen | Stavak 4. članka 44. prijedloga Zakona će se dopuniti na način da asistent u umjetničkom području nije obvezan upisati i pohađati doktorski studij. Predložena dopuna točke 3. stavka 3. članka 44. prijedloga Zakona obuhvaćena je točkama 2. i 7. prijedloga Zakona. Postupak ocjenjivanja uredit će se općim aktom visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta u skladu s člankom 45. prijedloga Zakona. |
| 51 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 43. | Člankom 43. stavkom 2. normirano je sljedeće: Postupak izbora na više radno mjesto pokreće se odlukom senata, fakultetskog ili akademijskog vijeća, vijeća veleučilišta, odnosno znanstvenog vijeća. Sastavni dio odluke o pokretanju postupka izbora nastavnika, odnosno znanstvenika na više radno mjesto čini odluka o imenovanju stručnog povjerenstva. Mislimo da ovo nije dobra normiranost bez pojma izbora u zvanja tako da bi stavak trebao glasiti: “Postupak izbora u više zvanje i na odgovarajuće radno mjesto pokreće se odlukom senata, fakultetskog ili akademijskog vijeća, vijeća veleučilišta, odnosno znanstvenog vijeća. Sastavni dio odluke o pokretanju postupka izbora nastavnika, odnosno znanstvenika na više radno mjesto čini odluka o imenovanju stručnog povjerenstva.” Člankom 43. stavkom 3. normirano je sljedeće: Stručno povjerenstvo sastoji se od najmanje tri člana zaposlena na radnome mjestu više ili iste hijerarhijske razine u odnosu na radno mjesto za koje se provodi izbor u istom znanstvenom, odnosno umjetničkom području i polju. Najmanje jedan član stručnog povjerenstva mora biti zaposlen na visokom učilištu ili znanstvenom institutu različitom od onoga na kojem se provodi izbor. Ovo nije dobra rješidba, nije jasno zašto bi morao biti zaposlen, mi za trećeg člana stručnog povjerenstva imenujemo vanjskog suradnika koji ne mora biti zaposlen ili profesora emeritusa i sl. tako da predlažemo normiranost kako primjerice jedan član stručnog povjerenstva ne smije biti zaposlenik ustanove u kojoj je pristupnik zaposlen. Člankom 43. stavkom 4. normirano je sljedeće: Nastavnik, odnosno znanstvenik obvezan je dostaviti dokaze o ispunjavanju kriterija za izbor na više radno mjesto u elektroničkom obliku, najkasnije u roku 15 dana od pokretanja postupka izbora. Predlažemo ostaviti rok od 30 dana za dostavu dokaza o ispunjavanju kriterija za izbor na više radno mjesto; ovo je posebice važno kod zvanja s većim brojem potrebnih uvjeta (red.prof.) gdje se radi o većem broju potvrda i dokumentacije. Mislimo da nije dobro ni zakonski utemeljeno normirati da se dokaze o ispunjavanju kriterija za izbor na više radno mjesto podnose u elektroničkom obliku. Svakako se mora dozvoliti i mogućnost dostave putem pošte, odnosno osobnom dostavom na ustanovu i sl.. | Nije prihvaćen | Prijedlogom Zakona ne uređuju se zvanja. Stavkom 3. članka 43. prijedloga Zakona nije navedena obveza za sve članove stručnog povjerenstva nego za najmanje tri, od kojih najmanje jedan član stručnog povjerenstva mora biti zaposlen na visokom učilištu, odnosno znanstvenom institutu različitom od onoga u kojem se provodi izbor. Elektronički oblik pokretanje postupka i rok od 15 dana uvodi se s ciljem bržeg i ekonomičnijeg izbora na više radno mjesto nastavnika i znanstvenika. |
| 52 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 42. | Člankom 42. stavkom 2. normirano je sljedeće: Reizbor nastavnika, odnosno znanstvenika provodi se prema postupku koji je propisan za izbor nastavnika, odnosno znanstvenika na više radno mjesto člankom 43. ovoga Zakona. Mislimo da ovo nije dobro rješenje. Do sada se ovaj postupak reizbora provodio sukladno propisanim podzakonskim aktima kojima su se pobliže propisivali uvjeti. Člankom 42. stavkom 5. normirano je sljedeće: Nastavniku, odnosno znanstveniku koji nije reizabran na postojeće radno prestaje radni odnos po sili zakona. Mislimo da ovo nije dobra zakonska normiranost jer nastavniku ex lege po sili zakona prestaje radni odnos bez da mu se da još jedna mogućnost. Predlažemo normiranost koja postoji u sadašnjem Zakon u kojem je člankom 103. stavkom 4. i 5. normirano sljedeće: „(4) Ako stručno vijeće visokog učilišta ne prihvati izvješće o radu, odnosno prihvati negativno izvješće o radu, u skladu sa stavkom 3. ovoga članka, nakon dvije godine od dana donošenja navedene odluke, ponavlja se postupak reizbora u skladu sa stavcima 2. i 3. ovoga članka. (5) Ako stručno vijeće visokog učilišta ne prihvati izvješće zaposlenika iz stavka 4. ovoga članka, čelnik visokog učilišta pokreće postupak redovitog otkaza ugovora o radu (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika) u skladu s općim propisima o radu i općim aktom visokog učilišta“. | Nije prihvaćen | Predlagatelj je mišljenja da je nastavnik, odnosno znanstvenik dužan u roku od pet godina ispuniti polovinu Nacionalnih sveučilišnih, znanstvenih i umjetničkih kriterija, odnosno Nacionalnih veleučilišnih kriterija i dodatnih kriterija za izbor na više radno mjesto kako bi bio reizabran na postojeće radno mjesto. |
| 53 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 40. | U vezi članka 40. stavka 3. smatramo kako se ovakvom normativnom regulacijom gubi status Ovlaštenog vijeća te svi fakulteti koji imaju 2 zaposlena nastavnika u određenom polju umjetnosti mogu u tom polju izabirati nastavnike. Time se ruše i razvodnjavaju dosad postignuti kriteriji izbora u zvanja koji su u dijelu postupka bili u nadležnosti Ovlaštenih vijeća. Člankom 40. stavkom 5. normirano je sljedeće: Prijave na natječaj i dokazi o ispunjavanju kriterija podnose se u elektroničkom obliku. Mislimo da nije dobro ni zakonski utemeljeno normirati da se prijave na natječaj i predmetni dokazi podnose u elektroničkom obliku. Svakako se mora dozvoliti prijava i putem pošte, odnosno osobnom dostavom na ustanovu i sl. Mislimo da bi pristupnik svakako na ovakvu rješidbu mogao uložiti prigovor. Člankom 40. stavkom 8. normirano je sljedeće: Senat, fakultetsko ili akademijsko vijeće, vijeće veleučilišta, odnosno znanstveno vijeće donosi odluku o usvajanju ili odbijanju mišljenja stručnog povjerenstva u roku 30 dana od dana zaprimanja ovoga mišljenja. Što znači odbijanje izvješća stručnog povjerenstva ako nije stručno obrazloženo. Samo glasanje protiv izvješća nije stručni sud, već otvara prostor manipulacijama. Odbijanje izvješća mora ostaviti mogućnost za dodatno obrazloženje stručnog povjerenstva. Člankom 40. stavkom 11. normirano je sljedeće: Ako nadležni matični odbor, odnosno nadležno matično povjerenstvo ne donese rješenje iz stavka 10. ovoga članka u propisanom roku, smatra se da kandidat ispunjava Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterije, odnosno Nacionalne veleučilišne kriterije. Smatramo kako se nedjelovanje Matičnog odbora ne može se smatrati odobrenjem. Ovo je u suprotnosti s prethodnim stavkom 10. Člankom 40. stavkom 12. normirano je sljedeće: Nakon dostave rješenja iz stavka 10., odnosno nastupom pretpostavke iz stavka 11. ovog članka, visoko učilište, odnosno znanstveni institut s izabranim kandidatom sklapa ugovor o radu. U slučaju izbora suradnika na slobodno radno mjesto nakon donošenja odluke o usvajanju mišljenja stručnog povjerenstva visoko učilište, odnosno znanstveni institut s izabranim kandidatom sklapa ugovor o radu. Mislimo da ovo nije dobro rješenje jer Matični odbor (barem do sada) je odlučivao o tome ispunjava li kandidat-pristupnik natječaja uvjete za izbor u umjetničku komponentu umjetničko-nastavnog zvanja. Pitanja koja se tiču nastave, institucionalnog i van institucionalnog rada i druga pitanja je propitivao Senat Sveučilišta odnosno nadležna Vijeća područja Sveučilišta. Dakle, imali smo dvije različite instance koje su propitivale raznorodne vrste uvjeta, ispunjava li ih predloženik-pristupnik natječaja ili ne. Predlažemo da tako i ostane. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 54 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 39. | Člankom 39. stavkom 1. normirano je sljedeće: (1) Na znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno, znanstveno i nastavno radno mjesto na sveučilištu i znanstvenom institutu može se zaposliti osoba koja ima odgovarajući stupanj obrazovanja u znanstvenom, odnosno umjetničkom području i polju, koja ispunjava Nacionalne kriterije za izbor na znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno, znanstveno i nastavno radno mjesto na sveučilištu i znanstvenom institutu (u daljnjem tekstu: Nacionalni sveučilišni, znanstveni i umjetnički kriteriji) te dodatne kriterije propisane općim aktom visokog učilišta i znanstvenog instituta (u daljnjem tekstu: dodatni kriteriji). Nije dobra normiranost da se radi samo o izboru na radna mjesta, a ne spominje se izbor u zvanje. Izbor u zvanje bi trebalo biti prethodno, prejudicijelno pitanje za izbor na radno mjesto. Što je s izborima u naslovna zvanja? Izbori u naslovna zvanja i ona temeljem kojih se kasnije zasniva radni odnos su u vezi uvjeta i načina izbora istovjetna. Razlikuju se u pitanjima radnoga prava jer se radi o različitom radnopravnom statusu kod osoba koje su izabrane u zvanje i na radno mjesto, odnosno kod onih osoba koje su izabrane u naslovno zvanje, bez zasnivanja radnog odnosa. Nadalje smatramo kako u umjetničkom području osoba s dokazanom umjetničkom izvrsnošću može se zaposliti na umjetničko-nastavno radno mjestu i sa završenim odgovarajućim stupnjem obrazovanja, koje nije u umjetničkom području. Člankom 39. stavkom 3. normirano je sljedeće: Uz kriterije propisane u stavku 1. ovoga članka, na znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno i znanstveno radno mjesto može se zaposliti osoba koja je stekla akademski stupanj doktora znanosti, odnosno doktora umjetnosti u znanstvenom, odnosno umjetničkom području i polju i koja je upisana u Upisnik znanstvenika. Iznimno, na umjetničko-nastavno radno mjesto može se zaposliti osoba koja nije stekla akademski stupanj doktora umjetnosti. Doktorat ne može biti uvjet, a osobe bez doktorata nisu iznimka već stoljetno temelj umjetničkog obrazovanja. Na umjetničko-nastavno radno mjesto može se zaposliti osoba koja nije stekla akademski stupanj doktora umjetnosti, a čija se umjetnička izvrsnost može mjeriti s doktoratom umjetnosti. Nastavnici izabrani u umjetničko-nastavna zvanja upisuju se ravnopravno u Upisnik znanstvenika Mislimo da nikako nije dobra normiranost obveze doktorata u umjetničkom području, da se gotovo radi o identitetu sa znanstvenicima iz više razloga. Esencijalni razlog je pitanje doktorskih studija umjetnosti u njihovoj srži. Drugi razlog je objektivan – relativno mali broj umjetničkih doktorskih studija u RH iz čega proizlazi i nemogućnost postizanja ovog akademskog stupnja u umjetničkom području. Općenito se mora posebno promišljati o umjetničkim izborima u zvanja na drugačiji način nego u znanosti. Naime, mi do sada nemamo u svim umjetničkim poljima ustanove visokog obrazovanja na kojima bi se mogao steći akademski naziv magistra umjetnosti, nego je moguće postići akademski stupanj prvostupnika kao npr. na području plesne umjetnosti gdje je tek 2013. osnovan preddiplomski studij Plesa na Akademiji dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Slijedom svega navedenoga predlažemo i molimo da se u predmetnom Zakonu normira rješidbe koja je egzistirala u ranijem Zakonu o visokim učilištima u kojem je bilo normirano sljedeće: Članak 77. (1) Kada su posrijedi nastavni predmeti iz područja koje može predavati samo umjetnik, u znanstveno-¬nastavno zvanje može se izabrati i osoba koja ne ispunjava uvjete za izbor u znanstveno zvanje, ako ima sposobnosti i dostignuća koja odgovaraju uvjetima i kriterijima za stjecanje znanstveno-¬nastavnih zvanja utvrđenih ovim Zakonom. (2) Odluku o izboru donosi stručno vijeće visokog učilišta uz suglasnost stručnog vijeća sveučilišta. (3) Statutom visokog učilišta pobliže se određuju uvjeti izbora nastavnika iz stavka 1. ovoga članka. – Propisano Statutom Sveučilišta u Zagrebu iz 2001. Članak 78. (1) Iznimno se u znanstveno-¬nastavno zvanje docenta, izvanrednog i redovitog profesora može izabrati osoba koja ne ispunjava uvjete iz članka 74. ovoga Zakona ako je međunarodno priznata i poznata kao vrhunski znanstvenik ili stručnjak. (2) Odluku o izboru nastavnika iz stavka 1. ovoga članka donosi stručno vijeće visokog učilišta uz suglasnost stručnog vijeća sveučilišta. Člankom 39. stavkom 6. normirano je sljedeće: Na suradničko radno mjesto asistenta bira se natprosječno uspješan student … Predlažemo iza riječi student dodati: “odnosno mladi umjetnik koji je ostvario zapažene rezultate u svojoj javnoj umjetničkoj djelatnosti”. Protivimo se uvjetu natprosječno uspješnog studenta kao kandidata za asistenta jer iskustvo umjetničkih akademija je da se primaju mladi umjetnici nakon 5-7-10 godina, koji su se dokazali na sceni što je suprotno fakultetima i znanstvenom principu. Za umjetničko područje je neprihvatljivo ovakvo definiranje suradničkog radnog mjesta asistenta. Člankom 39. stavkom 7. normirano je sljedeće: Na suradničko radno mjesto višeg asistenta može se zaposliti osoba koja je stekla akademski stupanj doktora znanosti, odnosno doktora umjetnosti u znanstvenom, odnosno umjetničkom području i polju. Predlažemo da članak 39. stavak 7. glasi: “Na suradničko radno mjesto višeg asistenta može se zaposliti osoba koja je stekla akademski stupanj doktora znanosti, u znanstvenom području i polju, odnosno mladi umjetnik koji je ostvario u svojoj umjetničkoj djelatnosti rezultate koji odgovaraju doktoratu umjetnosti može se zaposliti na suradničko radno mjesto višeg asistenta temeljem umjetničke izvrsnosti u umjetničkom području i polju. Doktorat umjetnosti nije uvjet za izbor i zapošljavanje na suradničko radno mjesto višeg asistenta.” Protivimo se uvjetu natprosječno uspješnog studenta kao kandidata za asistenta jer iskustvo umjetničkih akademija je da se primaju mladi umjetnici nakon 5-7-10 godina, koji su se dokazali na sceni što je suprotno fakultetima i znanstvenom principu. Za umjetničko područje je neprihvatljivo ovakvo definiranje suradničkog radnog mjesta asistenta. To se nastavlja u stavku 7. ponovnim inzistiranjem na doktoratu iz umjetničkog područja pa stavljamo istu primjedbu. Za umjetničko područje je ovaj uvjet neprihvatljiv. | Djelomično prihvaćen | Prijedlogom Zakona ne uređuje se institut zvanja. Stavak 3. ovog članka određuje da se na umjetničko-nastavno radno mjesto može se, u skladu s kriterijima koje općim aktom propiše umjetnička akademija, zaposliti osoba koja nije stekla akademski stupanj doktora umjetnosti što podrazumijeva da će visoko učilište općim aktom odrediti razinu kvalifikacije te odgovarajuće znanstveno odnosno umjetničko područje i polje za to radno mjesto. Stavak 6. ovog članka će se doraditi. U odnosu na uvjet doktorata za suradničko radno mjesto višeg asistenta iz. stavka 7. ovog članka isti će se revidirati u odnosu na više asistente u umjetničkom području. |
| 55 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | U članku 38. predlažemo spojiti stavke 3. i 4. u jedan stavak jer i na umjetničkoj akademiji ima nastavnih radnih mjesta predavača, višeg predavača itd. U vezi s člankom 38. Stavkom 4. navodimo kako za potrebe izvođenja sveučilišnog studija u dramskoj (gluma) i glazbenoj umjetnosti (pjevanje) na visokom učilištu može se zaposliti lektor hrvatskog ili stranog jezika. Kriterije za izbor na radno mjesto lektora stranog jezika propisuje visoko učilište općim aktom | Nije prihvaćen | U članku 38., stavkom 3. propisano je koja općenito nastavna radna mjesta postoje dok je stavkom 4. određeno grupiranje posebnih nastavnih radnih mjesta na umjetničkim akademijama. |
| 56 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 20. | U vezi s članka 20. smatramo da bi se pitanja ovlasti dekana, izbora i razrješenja trebala propisati Statutom Sveučilišta i fakulteta i akademija, a ne Zakonom jer se tako zadire u autonomiju i samostalnost Sveučilišta i njegovih sastavnica. U članku 20. stavku 2. predlažemo brisati alineju 4. | Nije prihvaćen | Institut imenovanja i razrješenja moraju biti neodvojivi normativni dio istog zakonskog teksta te se ovlasti dekana, izbor i razrješenje moraju normirati temeljnim zakonom, a ne podzakonskim aktom sukladno Jedinstvenim nomotehničkim pravilima za izradu akata. Autonomija sveučilišta je u okviru ovog članka obuhvaćena stavkom 2. točkom 8. prijedloga Zakona. |
| 57 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 19. | Člankom 19. stavkom 3. normirano je sljedeće: Fakultetsko, odnosno akademijsko vijeće ima sljedeće ovlasti: Mislimo da bi se ovlasti fakultetskog odnosno akademijskog vijeća trebale propisivati Statutom fakulteta odnosno akademije a ne Zakonom. Člankom 19. stavkom 3. alinejom 4. normirano je sljedeće: Fakultetsko, odnosno akademijsko vijeće ima sljedeće ovlasti: usvaja prijedlog programskog ugovora fakulteta, odnosno umjetničke akademije. Predlažemo da se razjasni „programski ugovor“ koji je Akademijsko vijeće dobilo u ovlast usvajati na prijedlog dekana. Člankom 19. stavkom 3. alinejom 11. normirano je sljedeće: Fakultetsko, odnosno akademijsko vijeće ima sljedeće ovlasti: bira profesore emerituse i znanstvenike emerituse. Predlažemo da se ovo ne prihvati jer je ovo postupanje u nadležnosti Senata Sveučilišta. Fakultetsko/Akademijsko vijeće predlaže, a Senat Sveučilišta donosi odluku. Člankom 19. stavkom 3. alinejom 13. normirano je sljedeće: Fakultetsko, odnosno akademijsko vijeće ima sljedeće ovlasti: obavlja druge poslove u skladu sa statutom i drugim općim aktima fakulteta, odnosno umjetničke akademije. Predlažemo dodati nove alineje: 13. i 14. čime se alineja 13. pomiče i postaje 15. Prijedlog je da nove alineje glase:”13. odlučuje o produljenjima ugovora o radu iznad 67 godina i 14. propisuje dodatne kriterije za izbor na slobodna radna mjesta, reizbor i izbor u viša radna mjesta”. Člankom 19. stavkom 5. Između ostalog normirano je sljedeće: Studentski predstavnici u fakultetskom, odnosno akademijskom vijeću ne sudjeluju u glasanju u postupku izbora nastavnika i suradnika na radna mjesta te u postupku izbora dekana i prodekana. Protiv smo isključenja studenata iz odlučivanja. | Nije prihvaćen | Predlagatelj Zakona smatra da se opće ovlasti javne ustanove koja obavlja javnu službu moraju normirati zakonom. Predlagatelj Zakona smatra da je institut programskog ugovora objašnjen odredbama prijedloga Zakona (čl.102). U odnosu na stavak 3. alineja 11., isto je u skladu s autonomijom sastavnice. U odnosu na stavak 5. isto nije moguće obzirom u postupku izbora sudjeluju osobe na istim ili hijerarhijskim višim radnim mjestima sukladno odredbama prijedloga Zakona. |
| 58 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 17. | Člankom 17. stavkom 4. normirano je sljedeće: Položaj vjerskog fakulteta, odnosno umjetničke akademije kao sastavnice javnoga sveučilišta uređuje se ugovorom između sveučilišta i osnivača vjerskog fakulteta, odnosno umjetničke akademije, uz pridržavanje međunarodnih ugovora. Mislimo da je ovdje neophodno razdvojiti vjerski fakultet i umjetničke akademije. | Prihvaćen | Članak 17. stavak 4. će se izmijeniti. |
| 59 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 17. | Člankom 17. stavkom 2. normirano je sljedeće: Umjetnička akademija je sastavnica sveučilišta s pravnom osobnosti koja obavlja djelatnost visokog obrazovanja, umjetničku i stručnu djelatnost. Smatramo da umjetničke akademije obavljaju, osim umjetničke, i znanstvenu djelatnost. Također, nastavno na stavak 1., i fakulteti mogu obavljati umjetničku djelatnost (npr. Arhitektonski fakultet). Isto tako predlažemo iza riječi umjetničku dodati riječi: te znanstvenu. | Prihvaćen | Članak 17. prijedloga Zakona će se urediti. |
| 60 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 14. | Sukladno članku 14. stavku 5. taksativno su navedeni razlozi zbog kojih rektor može biti razriješen prije vremena na koje je izabran. Mislimo da nije nomotehnički utemeljeno da se postupak razrješenja rektora normira Zakonom nego predlažemo da se razlozi za razrješenje rektora dužnosti prije isteka mandata propisuju Statutom Sveučilišta. | Nije prihvaćen | Institut imenovanja i razrješenja moraju biti neodvojivi normativni dio istog zakonskog teksta te se razlozi prestanka mandata prije vremena na koji je rektor izabran moraju normirati temeljnim zakonom, a ne podzakonskim aktom sukladno Jedinstvenim nomotehničkim pravilima za izradu akata. |
| 61 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 13. | U vezi članka 13. stavka 2. mislimo da nije dobro zakonsko rješenje da se ovlasti rektora normiraju Zakonom. Smatramo kako se ovlasti rektora kao i do sada moraju propisati Statutom Sveučilišta što jamči autonomiju svakog Sveučilišta. | Nije prihvaćen | Stav je predlagatelja Zakona da sukladno načelu društvene odgovornosti te činjenici da se djelatnost visokog obrazovanja obavlja kao javna služba, osnovne ovlasti rektora moraju biti uređene temeljnim zakonom koji uređuje visoko obrazovanje te su ujedno i u skladu sa Zakonom o ustanovama. Autonomija Sveučilišta zajamčena je stavkom 2. točkom 8. ovog članka koja određuje da rektor obavlja druge poslove utvrđene zakonom, statutom i drugim općim aktima sveučilišta. |
| 62 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. | U vezi članka 12. stavka 1. alineja 3. predstavnici zaposlenika na znanstveno-nastavnim, iza riječi znanstveno-nastavnim dodati riječi:“ i umjetničko-nastavnim“. U vezi članka 12. stavka 5. zadnja rečenica - Studentski predstavnici u senatu ne sudjeluju u glasanju u postupku izbora nastavnka i suradnika na radna mjesta - Smatramo da bi studentski predstavnici trebali biti uključeni u postupke izbora nastavnika i suradnika na radna mjesta | Djelomično prihvaćen | Članak 12. stavak 1. alineja 3. će se nadopuniti. |
| 63 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. | U vezi članka 2. stavka 1. Djelatnost visokog obrazovanja te znanstvena i umjetnička djelatnost od interesa su … predlažemo iza riječi od dodati riječ: „posebnog“. | Nije prihvaćen | Nije potrebno posebno isticati da je djelatnost visokog obrazovanja te znanstvena i umjetnička djelatnost od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku obzirom se smisao norme ostvaruje tekstom prijedloga Zakona kao što je predlagatelj naveo, osobito ako se ujedno ne navodi što je od općeg interesa za Republiku Hrvatsku u okviru ovog Zakona. |
| 64 | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 102. | Uz stavak 5. Smatramo da u osnovnu obračunsku komponentu mora ući vanjska suradnja s dinamikom isplate koja slijedi plaće; Materijalni troškovi s minimalno kvartalnom i avansnom dinamikom isplate; Uz stavak 7. Smatramo da ovo nije u skladu sa člankom 100, razvojni ciljevi umjetničkih akademija u većoj mjeri neće biti u skladu s nacionalnim strategijama koje najčešće uključuju područje STEMa i ITCa. Uz stavak 8. Definirati posebne ciljeve za umjetničko područje. Prema članku 82 ovog nacrta: Ciljevi umjetničke djelatnosti su: 1. proširivanje i produbljivanje umjetničkog stvaralaštva, 2. razvoj umjetničke produkcije, 3. poticanje kulturne industrije te povezivanje umjetničke djelatnosti i visokog obrazovanja Uz stavak 10. Kvalitativne i kvantitativne indikatore za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva programskih ugovora moraju se uskladiti sa stručnim mišljenjem područja te urediti zakonom umjesto podzakonskim aktima. Ovako definirano posebice kvalitativni indikatori za mjerenje uspješnosti na umjetničkom područja vode do problematizacije kompetencija! Isto vrijedi za cijeli nacrt: previše toga je ostavljeno za regulaciju zakonskim podatcima koje će donositi MZO u kojem za sada nema kompetentnih za problematiku umjetničkog područja. Definirati posebne ciljeve za umjetničko područje. Prema članku 82 ovog nacrta: Ciljevi umjetničke djelatnosti su: 1. proširivanje i produbljivanje umjetničkog stvaralaštva, 2. razvoj umjetničke produkcije, 3. poticanje kulturne industrije te povezivanje umjetničke djelatnosti i visokog obrazovanja | Nije prihvaćen | Sadržaj programskog ugovora, proračunska formula, pokazatelji i kriteriji utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokovi sklapanja programskog ugovora te kvalitativni i kvantitativni indikatori za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom utvrdit će se uredbom Vlade Republike Hrvatske sukladno članku 102. stavku 10 prijedloga Zakona. |
| 65 | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 101. | Uz stavak 1. Nejasno je što bi bili ciljevi za umjetničko područje. Prema članku 82 ovog nacrta: Ciljevi umjetničke djelatnosti su: 1. proširivanje i produbljivanje umjetničkog stvaralaštva, 2. razvoj umjetničke produkcije, 3. poticanje kulturne industrije te 4. povezivanje umjetničke djelatnosti i visokog obrazovanja A predložen je i novi popis ciljeva u članku 82. | Primljeno na znanje | Ciljevi umjetničke djelatnosti dopunit će se u članku 82. stavku 2. prijedloga Zakona. Sadržaj programskog ugovora, proračunska formula, pokazatelji i kriteriji utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokovi sklapanja programskog ugovora te kvalitativni i kvantitativni indikatori za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom utvrdit će se uredbom Vlade Republike Hrvatske sukladno članku 102. stavku 10 prijedloga Zakona. |
| 66 | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 100. | U stavku 1. točka 6. Predlažemo zamijeniti riječima: „mobilnosti te međunarodne i međuinstitucionalne suradnje“, u protivnom se od međunarodnih aktivnosti pokriva samo mobilnost. | Djelomično prihvaćen | Točka 6. stavka 1. članka 100. prijedloga Zakona uredit će se na način da glasi: poticanje međunarodne mobilnosti i međunarodne međuinstitucionalne suradnje s posebnom podrškom uključivanju u mreže sveučilišta u sklopu inicijative europskih sveučilišta. |
| 67 | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 99. | Uz stavak 1. točka 1. Dodati honorare vanjskih suradnika na umjetničkim akademijama u punom iznosu. Uz stavak 1. točka 2. Smatramo da u osnovnu obračunsku komponentu mora ući vanjska suradnja s dinamikom isplate koja slijedi plaće U stavku 1. točke 5. i 7. djeluju kao ponavljanje teksta pa predlažemo razmotriti spajanje točaka. | Nije prihvaćen | Članak 99. stavak 1. uredit će se na način da osnovnu proračunsku komponentu čini plaća i materijalna prava zaposlenih, materijalni troškove poslovanja i sredstva za druge osnovne troškove. |
| 68 | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 97. | Predlažemo da se uredi rok za doznačavanje sredstava; u ovoj akademskoj godini je za zimski semestar doznačeno cca 10% sredstava. Prijedlog – plaće i materijalna prava zaposlenih za svaki mjesec, ostala osnovna proračunske sredstva 50% na početku svakog semestra. | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s propisima kojima se uređuje izvršavanje državnog proračuna. |
| 69 | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 93. | U stavku 1. predlažamo ispred riječi "sveučilišta" dodati riječ "javnih". | Nije prihvaćen | Javna i privatna sveučilišta imaju ista prava i obveze, a razlikuju se samo prema načinu osnivanja. Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 70 | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 91. | Uz stavak 1. Predlažemo da za donošenje pravilnika bude nadležno Nacionalno vijeće. | Nije prihvaćen | Sukladno propisima koje uređuju sustav državne uprave podzakonske propise u pravilu donosi nadležni ministar za resorno područje. |
| 71 | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 90. | Uz stavak 1. Predlažemo nadležnost za donošenje pravilnika staviti Nacionalnom vijeću. Uz stavak 2. točka 3. Iza riječi „znanstvene“ predlažemo dodati riječ „ i umjetničke“. Uz stavak 2. točka 4. Domaći znanstveni časopisi ne mogu biti kriterij za izbor u umjetničko-nastavno zvanje i na radno mjesto. Predlažemo dodati umjetničkih časopisa i interdisciplinarnih časopisa koji spajaju znanost i umjetnost. | Djelomično prihvaćen | Članak 90. stavak 2. točke 3. i 4. prijedloga Zakona dopunit će se. Sukladno propisima koji uređuju sustav državne uprave podzakonske propise u pravilu donosi nadležni ministar za resorno područje. |
| 72 | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 88. | Uz stavak 3: „Članovi Nacionalnog vijeća, znanstvenih područnih vijeća mogu biti osobe izabrane u znanstveno-nastavna, a područno-umjetničkog vijeća osobe izabrane u umjetničko-nastavna zvanja.“ | Nije prihvaćen | Prijedlogom Zakona ne propisuje se formiranje znanstvenih područnih vijeća. |
| 73 | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 87. | Predlažemo iza riječi "sedam redovitih profesora" dodati riječi "od kojih najmanje dvoje u umjetničko-nastavnom zvanju". | Djelomično prihvaćen | Članak 87. stavak 1. prijedloga Zakona dopunit će se na način da je najmanje jedan član iz umjetničkog područja. |
| 74 | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 85. | Predlažemo naslov članka promijeniti u: "Upisnik znanstveno-nastavnih, umjetničko-nastavnih i znanstvenih zvanja" Krajnje problematično iz perspektive umjetnosti: "Umjetnik je osoba sa stečenim akademskim stupnjem doktora umjetnosti, osoba upisana na doktorski studij ili magistar umjetnosti koji se bavi umjetničkom djelatnošću u svrhu obavljanja poslova u visokom obrazovanju." Ovime se zanemaruje cijeli niz umjetnika koji rade u sustavu visokog obrazovanja, a nemaju umjetničko obrazovanje (iako imaju završene diplomske studije) ili nemaju sveučilišni nego akademski diplomski studij u umjetnosti, a dobili su zvanja temeljem prethodnog zakona koji je omogućavao istaknutim umjetnicima da rade. Predlažemo izmjenu stavka 2: (2) Umjetnik u visokom obrazovanju je osoba sa stečenim akademskim stupnjem doktora umjetnosti, osoba upisana na doktorski studij ili magistar umjetnosti koji se bavi umjetničkom djelatnošću u svrhu obavljanja poslova u visokom obrazovanju. | Djelomično prihvaćen | Upisnik znanstvenika i umjetnika sadrži podatke o osobama što odgovara naslovu članka. Članak 85. stavak 2. prijedloga Zakona će se doraditi. |
| 75 | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 84. | Predlažemo dopune ovog članka tako da isti glasi: "Obuhvat umjetničke djelatnosti Članak 84. (1) Umjetnička djelatnost u smislu ovoga Zakona uključuje umjetničko stvaralaštvo, umjetničko istraživanje, zaštitu kulturne baštine te razvoj kreativnog potencijala umjetničkog područja i interdisciplinarnog područja. (2) Temeljno umjetničko istraživanje predstavlja umjetničku praksu i produkciju i zaštitu umjetnina, stvaranje novih umjetničkih tehnoloških procesa i tehnologija te istraživanje povijesnih umjetničkih procesa i tehnologija , kreativnih interpretativnih umjetničkih tehnika i metoda te njihovu primjenu u temeljnoj umjetničkoj djelatnosti. (3) Razvojno umjetničko istraživanje predstavlja sustavan rad na razvoju umjetničkih postupaka i kreativnih procesa povezanih s praktičnim iskustvom usmjerenim na stvaranje umjetničkih djela i kontinuiran razvoj umjetničkih procesa te zaštitu povijesnih umjetničkih djela." | Nije prihvaćen | Predlagatelj je mišljenja da je člankom 84. obuhvaćena umjetnička djelatnost u cijelosti u smislu prijedloga Zakona. |
| 76 | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 82. | Stavak 2. predlažemo promijeniti tako da glasi: Predlažemo promijeniti tako da glasi: (2) Ciljevi umjetničke djelatnosti su: 1. proširivanje i produbljivanje umjetničkog stvaralaštva, 2. razvoj umjetničke produkcije, 3. razvoj zaštite i očuvanja kulturne baštine 4. razvoj i afirmacija umjetničkog istraživanja 5. poticanje razvoja kulturne industrije te 6. povezivanje umjetničke djelatnosti i visokog obrazovanja. 7. jačanje društvene uloge umjetnosti | Djelomično prihvaćen | Stavak 2. članka 82. prijedloga Zakona će se urediti. |
| 77 | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 81. | U stavku 2. predlažemo nadležnost za donošenje pravilnika vratiti u nadležnost Nacionalnog vijeća. | Nije prihvaćen | Sukladno članku 86. određeno je da Nacionalno vijeće prati razvoj znanstvenih i umjetničkih područja i polja te predlaže i potiče donošenje mjera za unapređenje visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti te tehnološkog razvoja dok će ministar sukladno stavku 2. ovog članka znanstvena i interdisciplinarna područja, polja i grane te umjetničko područje, polja i grane utvrditi pravilnikom obzirom sukladno propisima koje uređuju sustav državne uprave podzakonske propise u pravilu donosi nadležni ministar za resorno područje. |
| 78 | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 77. | U stavku 1. točci 2. predlažemo dodati tekst: „i umjetničkom“ | Prihvaćen | Stavak 1. će se urediti. |
| 79 | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 76. | Uz stavak 2: Ovime nije predviđena mogućnost da postoje i redoviti studenti koji su dužni sudjelovati u subvencioniranju školarine pa molimo pojašnjenje. Mislimo da ovo ne treba normirati jer se na taj način ulazi u sferu privatnosti studenta. Ako on ispunjava obveze i druge uvjete ima pravo na status redovnog studenta. Posebno vezano uz slobodnu djelatnost obrta ili drugu vrstu slobodnog zanimanja. Drugo pitanje je mogućnost participiranja u određenim pravima, odnosno pravne osnove temeljem koje može regulirati pravo na zdravstveno osiguranje, pravo na prijevoz, odnosno pravo na subvencioniranu prehranu i korištenje smještaja u studentskim domovima. | Djelomično prihvaćen | Stavak 2. će se urediti. |
| 80 | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 73. | U stavku 2. dodati riječi "te integriranog" iza riječi "poslijediplomskog studija". | Prihvaćen | Stavak 2. će se urediti. |
| 81 | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 69. | Uz stavak 2. Trebalo bi navesti Upis na studij provodi fakultet ili akademija na temelju javnoga natječaja objavljenog na mrežnim stranicama Sveučilišta tako da bi članak 69. Stavak 2. trebao glasiti: Upis na studij provodi fakultet ili akademija na temelju javnoga natječaja objavljenog na mrežnim stranicama Sveučilišta. | Nije prihvaćen | Visoko učilište je širi pojam koji obuhvaća i predloženo. |
| 82 | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 68. | Uz stavak 2. Ovom odredbom se onemogućuju nijanse upisa manjeg ili većeg broja ECTS-a godišnje. Trebalo bi dodati “u pravilu” jer se gotovo nikad ne upisuje točan broj ECTS-a godišnje, ali na razini ukupnog trajanja studija mora biti minimalno 60 godišnje. Posebno je ovo vidljivo kod integriranih sveučilišnih studija. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 83 | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 66. | Stavak 2. točka 3: Predlažemo odrediti oblike izvođenja nastave posebno na znanstvenim te posebno u umjetničkom području; Tako da bi ta točka glasila: 3. popis obveznih i izbornih kolegija s naznakom ECTS opterećenja, oblika izvođenja nastave u znanstvenom području (predavanja, seminari, vježbe i sl.) u umjetničkom području (procesna mentorska (pojedinačna) umjetnička nastava, projektna umjetnička nastavna produkcija, individualna umjetnička mentorska nastava, (predavanja/seminari/vježbe) i grupna umjetnička mentorska nastava (predavanja/seminari/vježbe), sadržaja kolegija, ostvarenih ishoda učenja i nositelja kolegija. | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 84 | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 64. | Molimo pojašnjenje ukidanja zajedničkog studija; naime, ALU prema važećem Zakonu izvodi zajednički studij gdje je nositelj u izvođenju studijskog programa i takva zakonska odredba u potpunosti odgovara potrebama zajedničkog studija na ALU i FF-u. | Primljeno na znanje | Predlagatelj Zakona smatra da je zbog načela jednostavnosti potrebno objediniti u jedan pojam zajednički i združeni studij tako da će domaća visoka učilišta, umjesto zajedničkog, osnivati združene studije u skladu sa propisima kojima se uređuje osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti. |
| 85 | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 62. | Uz stavak 4. U Nacrtu Zakona nije predviđena mogućnost regulirana važećim Zakonom iz članka 73. o stjecanju doktorata umjetnosti priznavanjem pa molimo pojašnjenje zašto je to izbačeno obzirom da je umjentička izvrsnost temelj napredovanja i kompetencija na svim razina visokog umjetničkog obrazovanja; --- IZVADAK IZ VAŽEĆEG ZAKONA, članak 73. stavci 5. i 6. (5) Iznimno, osobe koje su ostvarile umjetnička dostignuća koja svojim značenjem odgovaraju uvjetima za izbor u umjetničko-nastavna zvanja, na temelju odluke nadležnog vijeća utvrđenog statutom sveučilišta, o ispunjavanju propisanih uvjeta te izrade i javne obrane doktorske disertacije, a uz suglasnost senata sveučilišta, mogu steći doktorat umjetnosti. (6) Iznimno, osobe izabrane u umjetničko-nastavna zvanja i na umjetničko-nastavna radna mjesta, mogu temeljem umjetničkih radova, na temelju odluke nadležnog vijeća, utvrđenog statutom sveučilišta, o ispunjavanju propisanih uvjeta koje donosi senat sveučilišta, steći doktorat umjetnosti. | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu sa Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. |
| 86 | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 60. | Uz stavak 4. Kao i u članku 58. predlažemo da ova mogućnost bude propisana za umjetničke akademije koje to imaju propisano svojim statutima. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 87 | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 59. | Uz stavak 3. Mislimo da bi trebalo dodati i osoba koja je završila dodiplomski sveučilišni studij po ranijem Zakonu (prije Bolonjskog proc esa)koji nije istovjetan diplomskom studiju na koji se pristupnik prijavljuje. | Nije prihvaćen | U odnosu na stavak 3. osobe koje su završile dodiplomski sveučilišni studij prema prijašnjim propisima u pravima su izjednačeni s osobama koje su završile diplomski sveučilišni studij dok uvjete upisa pored zakonskih minimalnih uvjeta za pristupanje kvalifikaciji određuje visoko učilište. |
| 88 | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 58. | Uz stavak 2. Nejasno što znači odgovarajući program, trebalo bi normirati srednjoškolsko obrazovanje u trajanju od tri ili četiri godine. Ne postoji realna potreba isključivanja ovog kraćeg srednjoškolskog obrazovanja. Trebalo bi dodati i osoba koja je završila srednjoškolsko obrazovanja prije ustanovljavanja državne mature jer i takvoj osobi se ne bi trebalo uskratiti pravo prijave, odnosno ako ispunjava uvjete i upis predmetnih studija. Uz stavak 4. Predlažemo ovakvu izmjenu: (4) Iznimno, u umjetničkom području, ukoliko je to propisano statutom visokog učilišta, odnosno umjetničke akademije, sveučilišni, odnosno stručni prijediplomski studij može upisati osoba i bez prethodno završenoga odgovarajućega srednjoškolskog obrazovanja, ako je riječ o iznimno darovitoj osobi za koju je vrednovanjem utvrđeno da će bez prethodnog školovanja uspješno završiti studij. Postupak upisa temelji se na priznavanju neformalnog i informalnog učenja. Naime, ova mogućnost ne odgovara svim umjetničkim akademija pa predlažemo da zakonodavac prepusti autonomiji akademija da svojim statutima propišu ukoliko im je ovakva mogućnost izvediva obzirom na specifičnost umjetničkih polja. | Nije prihvaćen | Pojam visoko učilište obuhvaća i umjetničke akademije. |
| 89 | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 57. | Uz stavak 4: Predlažemo da ostane termin preddiplomski studij a na novi naziv prijediplomski studij. | Nije prihvaćen | Predlagatelj Zakona smatra da je izraz 'prijediplomski' u duhu hrvatskog jezika. |
| 90 | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 53. | Stavak 3. Koji je status izabranog naslovnog nastavnika kada ga se bira na radno mjesto. Priznaje li mu u tom slučaju umjetničko-nastavno zvanje? Mislimo da se treba raspisati javni natječaj jer publiciranost u službenim i drugim javnim glasilima osigurava mogućnost prijave na natječaj, jednakopravnost u postupanju što je ne samo zakonsko nego ustavno načelo i pravo. | Nije prihvaćen | Predlagatelj smatra da nije potrebno raspisati javni natječaj obzirom se u ovom slučaju ne radi o radnom odnosu. S naslovnim znanstvenikom odnosno nastavnikom ne zaključuje se ugovor o radu. |
| 91 | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 52. | Stavak 1. Opreza radi, predlažemo naglasiti na čiji teret se zapošljava osoba koja zamjenjuje privremeno nenazočnog zaposlenika. Stavak 2. Predlažemo dodati riječ „umjetničkom“: | Djelomično prihvaćen | U odnosu na stavak 2. dodati će se umjetničko područje. U odnosu na ugovor o radu iz. stavka 1. ovog članka izvor financiranja se veže uz radno mjesto za koje se zaključuje ugovor o radu na određeno vrijeme. |
| 92 | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 51. | Produljenje radnog odnosa do navršene 70 godine života uvjetovano je financiranjem iz vlastitih sredstava. Do sada je postojala i mogućnost na teret sredstava državnog proračuna te predlažemo uvrstiti i ovu rješidbu. | Nije prihvaćen | Predlagatelj smatra da produljenje do navršene 70 godine života na teret državnog proračuna nije u skladu sa načelom ekonomičnosti te bi predstavljalo neodrživo opterećenje za državni proračun. |
| 93 | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | Predlažemo u Zakon uvrstiti odredbu nakon koliko godina nastavniku može biti odobrena slobodna studijska godina. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. Navedeno će visoko učilište urediti općim aktom. |
| 94 | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 45. | Uz stavak 3. Mislimo da ovo nije dobro rješenje te da ovakva odluka nikako ne bi trebala implicirati upravni spor. O ocjeni suradnika odlučuje se mišljenjem fakultetskog/akademijskog vijeća. Uz stavak 4. Mislimo da ovo nije dobra normiranost i da bi suradniku trebalo dati još jednu šansu da se popravi te da nakon eventualnog drugog negativne ocjene prestane radni odnos po sili zakona | Nije prihvaćen | U odnosu na stavak 3. predlagatelj Zakona smatra da je potrebo osigurati pravnu zaštitu suradnika u odnosu na ocjenu. U odnosu na stavak 4. isto već proizlazi iz navedenoga. |
| 95 | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 44. | Predlažemo ovakvu formulaciju stavka 3. točke 1. „Asistent je dužan upisati i redovito pohađati doktorski studij, osim za asistente u umjetničkom području. Studij koji je obveza za asistenta obavlja se na teret visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta. Nije obveza za asistente u umjetničkom području. Nema doktorskih studija na najvećem broju umjetničkih područja, a pri izboru se valorizira izvrsnost a ne upis doktorskog studija. U umjetničkom području asistent nije dužan upisati i pohađati doktorski studij. U stavak 3. točka 3. Dodati: „umjetničkim i stručnim“. | Djelomično prihvaćen | Stavak 4. članka 44. prijedloga Zakona će se dopuniti na način da asistent u umjetničkom području nije obvezan upisati i pohađati doktorski studij. Predložena dopuna točke 3. stavka 3. članka 44. prijedloga Zakona obuhvaćena je točkama 2. i 7. prijedloga Zakona. |
| 96 | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 43. | Uz stavak 2. Mislimo da ovo nije dobra normiranost bez pojma izbora u zvanja tako da bi stavak trebao glasiti: Postupak izbora u više zvanje i na odgovarajuće radno mjesto …. S obzirom na već obrazloženu specifičnost umjetničkog područja predlažemo zadržati dosadašnje zakonsko rješenje o prethodnom izboru u odgovarajuće zvanje. Uz stavak 3. Za vanjskog člana predlažem da bude izabran u odgovarajuće umjetničko-nastavno zvanje. Ovo nije dobra rješidba, nije jasno zašto bi morao biti zaposlen, mi za trećeg člana stručnog povjerenstva imenujemo vanjskog suradnika koji ne mora biti zaposlen ili profesora emeritusa i sl. tako da predlažemo promijeniti na način da jedan član stručnog povjerenstva ne smije biti zaposlenik ustanove u kojoj se provodi izbor. Uz stavak 4. Predlažemo ostaviti rok od 30 dana za dostavu dokaza o ispunjavanju kriterija za izbor na više radno mjesto; ovo je posebice važno kod zvanja s većim brojem potrebnih uvjeta (red.prof.) gdje se radi o većem broju potvrda i dokumentacije. Zašto je izbačena mogućnost pokretanja izbora prije proteka pet godina?! Dosadašnjim zakonskim rješenjem bila je predviđena mogućnost najranijeg pokretanja izbora nakon proteka 3 godine od izbora u zvanje što predlažemo zadržati. | Nije prihvaćen | Prijedlogom Zakona ne uređuju se zvanja. Stavkom 3. članka 43. prijedloga Zakona nije navedena obveza za sve članove stručnog povjerenstva nego za najmanje tri, od kojih najmanje jedan član stručnog povjerenstva mora biti zaposlen na visokom učilištu, odnosno znanstvenom institutu različitom od onoga u kojem se provodi izbor. Elektronički oblik pokretanje postupka i rok od 15 dana uvodi se s ciljem bržeg i ekonomičnijeg izbora na više radno mjesto nastavnika i znanstvenika. |
| 97 | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 40. | Uz stavak 3: Ovime se gubi status Ovlaštenog vijeća te svi fakulteti koji maju 2 zaposlena u određenom polju umjetnosti mogu u tom polju izabirati nastavnike. Time se ruše i razvodnjavaju dosad postignuti kriteriji izbora u zvanja koji su u dijelu postupka bili u nadležnosti Ovlaštenih vijeća. Za umjetničko područje matični fakulteti su se pokazali kao dobro rješenje koje osigurava razinu kvalitete. Ukoliko je u znanstvenom području lakše ići na drugačiji način, predlažemo da se razdvoje sustavi biranja pa da se u umjetničkom području zadrži sustav matičnih fakulteta obzirom da u odnosu na broj fakulteta je broj umjetničkih akademija malen i sustav izbora specifičan. Uz stavak 5. Mislimo da nije dobro ni zakonski utemeljeno normirati da se prijave na natječaj i predmetni dokazi podnose u elektroničkom obliku. Svakako se mora dozvoliti prijava i putem pošte, odnosno osobnom dostavom na ustanovu i sl. Naime, ukoliko se traže dokazi o umjetničkim radovima i stvaralaštvu (originalna umjetnička djela, umjetničke knjige, grafičke mape i sl.) iste je objektivno nemoguće dostaviti u elektroničkom obliku. Slijedom navedenog, predlažemo da elektronički oblik bude jedna od mogućnosti načina dostave dokumentacije na natječaj. Uz stavak 8: Što znači odbijanje izvješća stručnog povjerenstva ukoliko nije stručno obrazloženo. Samo glasanje protiv izvješća nije stručni sud, već otvara prostor manipulacijama. Odbijanje izvješća mora rezultirati dodatnim pojašnjenjem stručnog povjerenstva. Uz stavak 10: Mislimo da ovo nije dobro rješenje jer Matični odbor (barem do sada) je odlučivao o tome ispunjava li kandidat-pristupnik natječaja uvjete za izbor u umjetničku komponentu umjetničko-nastavnog zvanja. Pitanja koja se tiču nastave, institucinalnog i van institucionalnog rada i druga pitanja je propitivao Senat Sveučilišta odnosno nadležna Vijeća područja Sveučilišta. Dakle, imali smo dvije različite instance koje su propitivale raznorodne vrste uvjeta, ispunjava li ih predloženik-pristupnik natječaja ili ne. | Nije prihvaćen | Članove stručnog povjerenstva odlukom imenuje Senat imajući u obzir radno mjesto za koje se raspisuje javni natječaj dok je prijedlogom Zakona određen minimalni broj članova koji moraju ispunjavati zakonom određene uvjete. U odnosu na stavak 5. isti je usklađen sa člankom 75. Zakona o općem upravnom postupku (NN 47/09, 110/21). |
| 98 | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 39. | Čini se da zakon ograničava da se na radno mjesto u umjetničko-nastavnom znanju može zaposliti samo umjetnik sa završenim umjetničkim studijem. To je jako ograničavajuće jer visoka umjetnička škola nije preduvjet za bavljenje umjetnošću. Dovoljan je dosadašnji kriterij da kandidat ima završen sveučilišni diplomski studij te odgovarajuće umjetničku djelatnost i stvaralaštvo u traženom području. Nejasno je što je odgovarajući studij: hoće li diplomirani redatelj moći predavati glumu? Uvjet završenog doktorskog studija je nemogući uvjet i vrlo problematičan s obzirom na njihovo vrlo oskudno postojanje (u brojnim zemljama doktorski studiji u umjetnosti nisu mogući). Zakon pretpostavlja iznimku za umjetničko područje u alineji 3, ali nejasno je zašto se to radi iznimkom kad mora biti pravilo. Posebno glavni kriterij kod zapošljavanja na umjetničkim akademija je umjetnička djelatnost i umjetničko stvaralaštvo ocjenjeno najvišim ocjenama izvrsnosti. Nije dobra normiranost da se radi samo o izboru na radna mjesta, a ne spominje se izbor u zvanje. Izbor u zvanje bi trebalo ostati prethodno pitanje za izbor na radno mjesto. Ali može se normirati razlika za izbor u znanstvenom i umjetničkom području; za umjetničko područje bolja je mogućnost izbora u zvanje obzirom na veliku vanjsku suradnju koja je posebno definirana za umjetničko područje. Što je s izborima u naslovna zvanja? Izbori u zvanja i naslovna i ona temeljem kojih se kasnije zasniva radni odnos su u vezi uvjeta i načina izbora istovjetna. Razlikuju se u pitanjima radnoga prava jer se radi o različitom radnopravnom statusu kod osoba koje su izabrane u zvanje i na radno mjesto, odnosno kod onih osoba koje su izabrane u naslovno zvanje, bez zasnivanja radnog odnosa. Mislimo da nikako nije dobra normiranost obveze doktorata u umjetničkom području, dapače ova obveza je neprihvatljiva za umjetničko područje jer se gotovo radi o identičnom postupku kao kod znanstvenika. Esencijalni razlog je pitanje doktorskih studija umjetnosti u njihovoj srži. Drugi razlog je objektivan – relativno mali broj umjetničkih doktorskih studija u RH iz čega proizlazi i nemogućnost postizanja ovog akademskog stupnja u umjetničkom području. Općenito se mora posebno promišljati o umjetničkim izborima u zvanja na drugačiji način nego u znanosti. Na umjetničko-nastavno radno mjesto može se zaposliti osoba koja nije stekla akademski stupanj doktora umjetnosti, a čija se umjetnička izvrsnost može mjeriti s doktoratom umjetnosti. Temeljni i najvažniji uvjet za biranje nastavnika na umjetničko-nastavna radna mjesta je umjetnička izvrsnost na temelju umjetničke djelatnosti i umjetničkog stvaralaštva. U stavku 3. Predlažemo brisanje riječi „iznimno“. Protivimo se uvođenju doktorata umjetnosti kao neophodnog uvjeta. Uz stavak 6. i 7. ALU predlaže dodati: odnosno mladi umjetnik koji je ostvario zapažene rezultate u svojoj javnoj umjetničkoj djelatnosti. Protivimo se uvjetu natprosječno uspješnog studenta kao kandidata za asistenta jer iskustvo umjetničkih akademija je da se primaju mladi umjetnici nakon 7-10 godina, koji su se dokazali na sceni što je suprotno fakultetima i znanstvenom principu. Za umjetničko područje je neprihvatljivo ovakvo definiranje suradničkog radnog mjesta asistenta. To se nastavlja u stavku 7. ponovnim inzistiranjem na doktoratu iz umjetničkog područja pa stavljamo istu primjedbu. Za umjetničko područje je ovaj uvjet neprihvatljiv. Viši asistent se bira temeljem umjetničke izvrsnosti a ne doktorata. Predlažemo dodati: odnosno mladi umjetnik koji je ostvario u svojoj umjetničkoj djelatnosti rezultate koji odgovaraju doktoratu umjetnosti Uz stavak 8: ALU predlaže dodati reviziju kriterija svakih 5 godina u ovaj stavak; Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterije za pojedina znanstvena, odnosno umjetnička područja ili polja, na prijedlog Rektorskog zbora i nadležnoga matičnog odbora propisuje Nacionalno vijeće, a revidiraju se svakih 5 godina. | Djelomično prihvaćen | Prijedlogom Zakona ne uređuje se institut zvanja. Stavak 3. ovog članka određuje da se na umjetničko-nastavno radno mjesto može se, u skladu s kriterijima koje općim aktom propiše umjetnička akademija, zaposliti osoba koja nije stekla akademski stupanj doktora umjetnosti što podrazumijeva da će visoko učilište općim aktom odrediti razinu kvalifikacije te odgovarajuće znanstveno odnosno umjetničko područje i polje za to radno mjesto. Stavak 6. ovog članka će se doraditi. U odnosu na uvjet doktorata za suradničko radno mjesto višeg asistenta iz stavka 7. ovog članka isti će se revidirati u odnosu na više asistente u umjetničkom području. Predlagatelj je mišljenja kako nema potrebe uvoditi obvezu revidiranja kriterija. |
| 99 | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | Uz stavak 1: Dodati u ovaj stavak na odgovarajuća mjesta i kratice koje odgovaraju magisteriju stečenom prije Bolonjskog procesa: „doc.mr.art.“, „izv.prof.mr.art. „prof.mr.art. Uz stavke 3. i 4. ALU predlaže spojiti ove stavke jer i na umjetničkoj akademiji ima nastavnih radnih mjesta predavač, višeg predavača itd. Alternativno, dodati u stavak broj 4 predavača (pred.) i višeg predavača (v.pred.). | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 100 | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. | Uz stavak 1: U članku 37. stavku 1. nakon riječi ne zahtijevaju znanstveni trebalo bi dodati odnosno umjetnički pristup tako da bi stavak trebao glasiti: Nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na znanstveno-nastavna i umjetničko-nastavna radna mjesta. Iznimno, nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na nastavna radna mjesta kada se na sveučilištu izvode kolegiji koji ne zahtijevaju znanstveni odnosnom umjetnički pristup, za potrebe korepeticije i druge suradnje u obrazovnom procesu ili kada se na sveučilištu izvodi stručni studij. Predlažemo u ovom stavku na kraju dodati novu rečenicu: "Pored navedenog, na umjetničkim akademijama mogu se zaposliti i nastavnici koji imaju specifična znanja i tog umjetničkog područja, umjetničko iskustvo i sl." | Nije prihvaćen | Predložena nadopuna norme predstavlja iznimku koja se može samo usko primjenjivati te u tom smislu ne predstavlja učinkovito normativno rješenje. Na sveučilištu je temeljna djelatnost ona koja zahtijeva znanstveni pristup stoga je u potpunosti opravdana iznimka zapošljavanja na nastavna radna mjesta. |
| 101 | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 20. | Uz stavak 2. točka 4: Razjasniti programski ugovor koji dekan izrađuje. Koji je to programski ugovor, nije jasno? Programski ugovor može biti način rada i provođenja studijskih programa. | Primljeno na znanje | Misli se na programski ugovor iz članka 102. prijedloga Zakona. |
| 102 | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 19. | Uz stavak 3. točka 4: Razjasniti „programski ugovor“ koji je akademijsko vijeće dobilo u ovlast usvajati na prijedlog dekana. Tko potpisuje programski ugovor? Sveučilište ili fakultet? Ukoliko potpisuje sveučilište tada Senat odlučuje tako da je nerazumljiv koncept obzirom da fakulteti i akademije ne potpisuju ugovore. Nerazumljivo što se zapravo očekuje. Uz stavak 3. točka 11: Vijeće predlaže, a izbor je u nadležnosti Senata Uz stavak 3: Dodati nove točke 13. i 14. . 13. odlučuje o produljenjima ugovora o radu iznad 67 godina 14. propisuje dodatne kriterije vezane uz znanstvena i umjetnička područja, te vezano na izbor na slobodna radna mjesta, reizbor i izbor u viša radna mjesta. Uz stavak 4. Smatramo kako bi način rada i odlučivanja akademijskog vijeća i studenata trebalo bi biti propisano općim aktima Akademije, odnosno, fakulteta. | Nije prihvaćen | Predlagatelj Zakona smatra da je institut programskih ugovora jasan u odredbama prijedloga Zakona. Stavak 3. i 4. predloženo nije u skladu s autonomijom sastavnica. |
| 103 | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 17. | Uz stavak 4: Mislimo da je ovo nepotrebno za umjetničke akademije, nije jasno razvidno o kakvom se položaju niti ugovoru ovdje radi. Umjetnička akademija treba imati jednakopravnu normiranost kao i fakultet. Ukoliko je akademija vezana uz vjerski fakultet (npr sakralna muzika, akademija za sakralnu umjetnost) tada će se već kroz položaj vjerskog fakulteta regulirati posebnim ugovorom. Stoda smatramo potpuno nepotrebnim i nerazumljivim ovakav prijedlog da se umjetničke akademije izdvaja od drugih fakulteta posebnim ugovorom. | Prihvaćen | Članak 17. stavak 4. će se izmijeniti. |
| 104 | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 17. | Uz stavak 2: umjetničke akademije obavljaju, osim umjetničke, i znanstvenu djelatnost. Također, nastavno na st. 1, i fakulteti mogu obavljati umjetničku djelatnost (npr. Arhitektonski fakultet, Tekstilno-tehnološki itd). Predlažemo dodati u stavak 2. riječ "i znanstvenu" | Prihvaćen | Članak 17. će se izmijeniti. |
| 105 | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 15. | Člankom 15. stavkom 1. normirano je kako se Sveučilišno vijeće na javnom sveučilištu sastoji od sedam članova. Tri člana sveučilišnog vijeća imenuje senat sveučilišta, a tri člana osnivač. Predsjednika sveučilišnog vijeća imenuju članovi ovoga vijeća zajednički. Mislimo da nije dobro da bude ovako veliki broj članova osnivača jer na taj način može doći do prevelikog utjecaja na djelovanje Sveučilišnog vijeća. Smatramo kako je bolje dosadašnje rješenje koje je bilo normirano u sadašnjem Zakonu: Sveučilišni savjet ima šest ili dvanaest članova i to: – polovicu članova, među kojima je najmanje jedan student, koje imenuje senat, – po šestinu članova koje imenuju: osnivač, tijelo (ili tijela) jedinice lokalne samouprave i gospodarska komora. | Nije prihvaćen | Predlagatelj Zakona smatra da nije moguć utjecaj na djelovanje Sveučilišnog vijeća obzirom je određen broj predstavnika sveučilišta i osnivača u jednakom omjeru koji zajednički biraju predsjednika. Ovo osobito potvrđuje stavak 3. istog članka u kojem se određuje da članovi sveučilišnog vijeća koje imenuje osnivač te predsjednik sveučilišnog vijeća ne smiju biti državni dužnosnici, članovi Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj, službenici Ministarstva niti zaposlenici i vanjski suradnici tog sveučilišta. |
| 106 | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. | Predlažemo da u stavku 1. točka 3. glasi: "3. predstavnici zaposlenika na znanstveno-nastavnim, umjetničko-nastavnim, suradničkim i drugim radnim mjestima". Uz stavak 5. stavljamo komentar i prijedlog: ALU smatra da bi studentski predstavnici trebali i nadalje biti uključeni u postupke izbora nastavnika i suradnika na radna mjesta naslonjeno na promjene vezane uz Bolonjski proces i uključivanja studentske populacije u razvoj te sastav reakreditacijskih komisija gdje studentski predstavnik čini važnu točku u ocjenjivanju kvalitete studiranja. Zbog toga je sudjelovanje studenata u svakom segmentu izuzetno važno za budući kvalitetan razvoj visokog obrazovanja. | Nije prihvaćen | Nije moguće primijeniti zbog hijerarhijskog sastava stručnih povjerenstva koja sudjeluju u postupku izbora na radno mjesto a u čiji sastav čine samo izvanredni i redovni profesori te nije predviđena mogućnost sudjelovanja hijerarhijskih nižih radnih mjesta. |
| 107 | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. | Ispred rijeli "interesa" ALU predlaže umetnuti riječ "posebnog". | Nije prihvaćen | Nije potrebno posebno isticati da je djelatnost visokog obrazovanja te znanstvena i umjetnička djelatnost od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku obzirom se smisao norme ostvaruje tekstom prijedloga Zakona kao što je predlagatelj naveo, osobito ako se ujedno ne navodi što je od općeg interesa za Republiku Hrvatsku u okviru ovog Zakona. |
| 108 | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu (dalje u komentarima: ALU), predlaže da naziv Zakona bude: "ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU, ZNANSTVENOJ I UMJETNIČKOJ DJELATNOSTI" | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se jer bi predloženi naziv bio u koliziji s postojećim pravnim propisima koji uređuju umjetničku djelatnost. |
| 109 | Aleksandar Pupac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, dajem bezrezervnu podršku prijedlogu nove stavke Zakona, predložene od strane Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Prijedlog Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu glasi: "Skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata" Članak 78a ili 79a. 1. Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2. Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3. Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente. Bavljenje tjelesnom aktivnošću zbog očuvanja fizičkog i mentalnog zdravlja, glavna je agenda cijelog modernog čovječanstva kroz cijeli životni vijek. Svako ljudsko biće bez obzira na djelatnost kojom se bavi, ako želi zadržati svoje zdravlje kroz život, dokazano mora uključiti tjelesnu aktivnost. Usvajanje cjeloživotne navike provođenja kontinuirane tjelesne aktivnosti, ključno je za spriječavanje preranog pada motoričkih sposobnosti i ostvarenje toliko željene vitalnosti kroz cijeli život. Idealno vrijeme za trajno stjecanje te navike je početak punoljetnosti. Zato ne možemo dovoljno prenaglasiti važnost provođenja obvezne nastave iz tjelesne i zdravstvene kulture, na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama, koja se provodi na prve dvije godine studija te kao izborna nastava na ostalim godinama studija. Tjelesnu dobrobit kroz obveznu nastavu Tjelesne i zdravstvene kulture studentima omogućavaju nastavnici kineziolozi zaposleni u nastavna zvanja stoga predlažem da se svakako u Nacrt Zakona vrate „nastavna zvanja“ počevši od: članka 2 u čiju svaku točku nakon znanstvenih treba dodati i nastavna zvanja te u stavak (2) dodati točku 9. „osiguravanju cjeloživotne skrbi o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti“, članak 37. treba se odnositi i na nastavna zvanja članak 38. (3) prijedlog da se uvrsti „viši predavač u trajnom zvanju“ Aleksandar Pupac, prof. | Nije prihvaćen | Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta. |
| 110 | Aleksandar Selmanović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Dajem apsolutnu podršku prijedlogu nove stavke Zakona predložene od strane Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Naime, prijedlog se djelomično nadovezuje na članak 51. stavka 10 još uvijek važećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a koji glasi: „Visoka učilišta u okviru svoje nastavne djelatnosti obvezuju se promicati tjelovježbu i studentski šport sukladno posebnom zakonu“. Naime, navedena stavka je potpuno izbačena u Nacrtu prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti te smatram da je prijedlog Kineziološkog fakulteta prijeko potreban u Zakonu kako bi se iste djelatnosti i usluge mogle provoditi na svim visokim učilištima podjednako. Prijedlog Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu glasi: "Skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata Članak 78a ili 79a. 1. Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2. Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3. Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente. Detaljno obrazloženje ovog prijedloga nalazi se pod komentarom Kineziološkog fakulteta. S prijedlogom ovakog novog članka 78a ili 79a. Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti suglasni su i podupiru ga: Kineziološki fakultet Sveučilišta u Splitu Kineziološki fakultet Sveučilišta u Osijeku Hrvatski kineziološki savez Udruga nastavnika tjelesne i zdravstvene kulture Sveučilišta u Zagrebu Savez nastavnika tjelesne i zdravstvene kulture visokih učilišta Hrvatske Studentski zbor Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu | Nije prihvaćen | Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta. |
| 111 | Aleksandar Škurić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram, da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 112 | Aleksandar Tivadar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 113 | Alka Domic Kunic | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 51. | Željela bih komentirati samo Čl. 51. Potpuno podržavam produljenje roka za odlazak u mirovinu na 67 godina. Smatram da mi znanstvenici možemo (ili imamo tu privilegiju?) pridonijeti društvu i nakon dosad propisanih 65 godina života, tim više što je taj limit za odlazak u mirovinu već odavno anakron (donesen je za Bismarckove ere). Svjesna sam potencijalnog "problema" čekanja mladih kolega na red za ulazak u svijet znanosti, no vjerujem da taj "problem" zapravo i ne postoji, tim više što - ako je vjerovati napisima u medijima - puno mladih odlazi iz Hrvatske iz posve drugih razloga nego što je nemogućnost zapošljavanja, a omjer u broju zaposlenih i umirovljenih je sve nepovoljniji. Ukoliko javnost ovaj skok sa 65 na 67 godina percipira nepovoljno, predlažem da se stavak 1 članka 51 formulira na način da se u mirovinu može otići već sa 65, ali i sa 67 - prema nahođenju pojedinca. | Djelomično prihvaćen | Članak 51. stavak 1. prijedloga Zakona prilagoditi će se u odnosu na dobnu granicu odlaska u mirovinu kako uređuju propisi o radu. |
| 114 | ANA BAKULA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 115 | Ana Barada | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, podržavam navedeni Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. 1. Vidim da su mnogi složni da kratice titula budu bacc za stručni i univ bacc za sveučilišni, te mag za specijalistički diplomski stručni studij, a univ mag za sveučilišni diplomski. I to je u redu, jer ono "str. spec." nigdje nije prepoznato u Europi, i samo je radilo probleme na tržištu rada. Međutim, ne mogu se oteti dojmu da to što bi sveučilišni imali dvije riječi u tituli, a stručni samo jednu, opet može staviti određenu nejednakost između ta dva studija jer ispada da su oni sa sveučilišta još malo posebniji. Nadam se da ne bismo opet bili diskriminirani radi toga. Jer bilo kakav oblik diskriminacije je neprihvatljiv. Neprihvatljivo je ono čemu smo godinama bili izloženi-nerazumijevanju, diskriminaciji, podcjenjivanju - a čemu je naziv titule "str. spec." uvelike doprinio. No kako god bilo, kraticu "str." a ni "spec." ne stavljajte jer je vani neprepoznatljiva. Onda bolje da ostane samo "mag" ako nema sretnijeg rješenja. 2. "Završetkom stručnog studija ne stječu se akademski nazivi nego STRUČNI NAZIVI. (Čl. 74. ZZDVO) Završetkom sveučilišnog studija stječu se AKADEMSKI NAZIVI. (Čl. 71. i 72. ZZDVO)." Što ovo kokretno znači-je li to opet diskriminacija? I mi smo akademski građani, a i akademski smo obrazovani. 3. Također predlažem da prilikom verificiranja diplome (a naravno da će biti toga) NE stavljate besramne iznose se provedbu istih, jer ćemo mi biti primorani verificirati diplome, a sve zbog prethodno navedenih razloga, ali ćemo to još morati i masno platiti. Ima li kraja toj nepravdi? S poštovanjem, Ana Barada | Djelomično prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. Nejasno je što se misli pod verificiranjem diplome obzirom isto nije predmet ovog prijedloga Zakona. |
| 116 | Ana Bašić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon, ali uz jednu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc. ( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini, te mag.(stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 117 | Ana Jukić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 113. | Komentar koji je unesen na članku 74 prenijeti i na ovaj. Smatram da ostavljanje titule sa predznakoč "struč." svakako ne pridonosi internacionalnoj prepoznatljivosti studenata stručnih studija, te je potrebno iznaći rješenje koje će biti povoljno za studente oba tipa studija. Sukladno tome predlažem u potpunosti ukloniti predznak "struč." i zadržati se na tituli "mag.____" za stručne studije, odnosno radi jednostavnije klasifikacije sveučilišnog studija dodati predznak "univ.mag.____". jer zašto bi se stručnom studiju ostavilo "struč.", a sveučilišnim univ. a ne primjerice "sveuč." | Prihvaćen | Članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 118 | Ana Jukić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. | Poštovani, svakako pozdravljam svaku pozitivnu promjenu prema studentima, kao i konačno priznavanje studija i njihove jednakosti, jer je jednaki trud uložen, kao i financijska sredstva, suza, neprospavanih noći i ostalo… Vrijeme da se konačno studentima prizna sve uloženo, bez obzira o kojem se usmjerenju radilo. Nadalje, predložena kratica „struč.spec.“ nikako nije prepoznatljiva niti značna, u okvirima RH, a niti izvan nje. Poslodavci često imaju upitnike iznad glave što je to struč.spec. Kako će diplomanti primjerice u jednoj Sloveniji ili Kanadi (ovo su primjeri samo- odnosi se na sve druge zemlje svijeta) objasniti što znači „struč.“ u tituli. Predlažem nekakvo univerzalnije rješenje na zadovoljstvo studenata sveučilišnih ali i stručnih studija. Shodno navedenom predlažem izmijeniti predložene titule „mag.____“ za stručne studije, odnosno „univ.mag.____“ za sveučilišne studije. | Prihvaćen | Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 119 | ANA KNEZOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, podržavam zakon, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Bila bi jasna distinkciju između dva studija, ali bi se smanjenjile dosadašnje diskriminacije stručnih studija, a prednost je što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 120 | ANA KOVAČIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | Podupirem prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. Ana Kovačić, prof., v. pred., PBF Zagreb | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 121 | ANA KOVAČIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. | Podupirem prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama te prijedlog kolegice Ivane Bašić. Ana Kovačić, prof., v. pred., PBF Zagreb | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 122 | ANA KOVAČIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. | Podupirem prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. Ana Kovačić, prof., v. pred., PBF Zagreb | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 123 | ANA KOVAČIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. | Podupirem prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. Ana Kovačić, prof., v. pred., PBF Zagreb | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 124 | ANA KOVAČIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | Podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. Ana Kovačić, prof., viši predavač, Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 125 | Ana Pavković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon, uz jednu izmjenu, da kratice akademskih naziva budu bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Ovim imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom te su lako prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive |
| 126 | Ana Štulec | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, podržavam navedeni Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, no uz malu dopunu, a to je da za kraticu akademskog naziva smatram da mora biti: bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. Lijep pozdrav! Ana Štulec 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 127 | Ana Tkalac Verčič | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 14. | Rektora javnoga sveučilišta trebali bi birati nastavnici svih sastavnica Sveučilišta (docenti, izvanredni profesori, redoviti profesori, redoviti profesori u trajnom zvanju) iz reda redovitih profesora i redovitih profesora u trajnom zvanju. Takav pristup izboru rektora bio bi transparentniji i smanjio bi mogućnost izbornih manipulacija. Delegatski sustav izbora nema opravdanja, osim ostvarenja partikularnih interesa. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 128 | Ana Tkalac Verčič | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 92. | Nužno je definirati kriterije kriterije znanstvene i/ili nastavne izvrsnosti za izbor članova Matičnih povjerenstava. | Primljeno na znanje | Predlagatelj Zakona smatra da kriterij kojim je propisano da se članovi matičnih odbora biraju iz reda redovitih profesora, redovitih profesora u trajnom zvanju, znanstvenih savjetnika i znanstvenih savjetnika u trajnom zvanju upućuje na kriterij izvrsnosti izbora. |
| 129 | Ana Tkalac Verčič | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 87. | Nužno je definirati kriterije kriterije znanstvene i/ili nastavne izvrsnosti za izbor članova Nacionalnog vijeća. | Nije prihvaćen | Predlagatelj Zakona smatra da kriterij kojim je propisano da se članovi Nacionalnog vijeća predlažu iz reda redovitih profesora, redovitih profesora u trajnom zvanju, znanstvenih savjetnika i znanstvenih savjetnika u trajnom zvanju upućuje na kriterij znanstvene i znanstveno-nastavne izvrsnosti kandidata. |
| 130 | Ana Tomašić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Slažem s prijedlogom Zakona osim u dijelu u kojem će ponovno ostati kratica "struč." koja je na hrvatskom jeziku, a ostatak titule na latinskom jeziku. Završila sam 3+2, stekla 300 ETC bodova te sam sada struč. spec.ing.mech. Stoga predlažem za kratice akademskog naziva sljedeće: - nakon završetka sveučilišnog prijediplomskog studija kratica bude univ.bacc. - nakon završetka stručnog prijediplomskog studija kratica bude bacc. - nakon zavretka sveučilišnog diplomskog studija kratica bude univ.mag. - nakon završetka stručnog diplomskog studija kratica bude mag. Ovim prijedlogom bi se izrazila jasna razlika između dva studija, ali također i smanjila dosadašnja diskriminacija stručnih studija. Stručni studiji više se bave konkretnom problematikom i izučavanjem iz prakse dok su sveučilišni studiji više fokusirani na znanstveno područje. Tržištu rada potrebna su oba, no to ne daje za pravo da jedni budu diskriminirani. Prednost predloženih kratica je da sve budu na latinskom jeziku i univerzalno prepoznatljive. Te predlažem mogućnost daljnjeg školovanja za stručne studije. 300=300 Hvala | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 131 | ANAMARIA DOKMANIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podrzavam zakon u potpunosti, uz jednu izmjenu. Smatram da je kao kraticu akademskog naziva najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Te izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Navedene izmjene pridonose smanjenju dosadašnje diskriminacije stručnih studija te smatram da je od velikog značaja to što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 132 | Anamaria Šarčević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, podržavam izmjenu zakona, ali predlažem da kratica akademskog naziva bude bacc. (stručni studij) i univ.bacc. (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini, te mag. (stručni studij) i univ.mag. (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Tako će biti prepoznata razlika između dva studija i kratice su na latinskom i prepoznatljive. S poštovanjem, Anamaria 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 133 | Anamarija Bekavac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Lijep pozdrav | Prihvaćen | Članak 74. i 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 134 | Anamarija Bitunjac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE | Djelomično prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na opće uvjete pristupa kvalifikacijama na razini 7.2. i 8.2. oni su određeni člankom 12.st.2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. |
| 135 | Ana-Marija Čaleta | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, podržavam prijedlog Zakona u cijelosti, ali uz izmjenu članaka 74 i 113 prijedloga Zakona koji se odnose na kratice akademskih naziva. Prijedlog izmjena je da kratica akademskog naziva bude bacc. za stručni studij te univ.bacc. za sveučilišni studij za završenu preddiplomsku razinu te mag. za stručni studij a univ.mag za završenu diplomsku razinu. Također bi trebalo razmotriti da se studentima stručnih studija omogući nastavak studiranja na poslijediplomskim studijima. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 136 | ANA-MARIJA DŽAJA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Prijedlog zakona podržavam u potpunost uz jednu izmjenu. Naime za kratice akademskih naziva predlažem bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedeni prijedlog odnosi se na članke 74 i 113 prijedloga zakona. Smatram da na ovaj način s jedne strane imamo jasno razlikovanje između sveučilišnih i stručnih studija dok s druge strane smanjujemo dosadašnju diskriminaciju stručnih studija. Također smatram da je prednost navedenih kratica ta što su u ovom obliku univerzalno prepoznatljive. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 137 | Ana-Marija Ferenčak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Protivimo se Prijedlogu Zakona budući da diskriminira studente i njihova prava, a studentima ne daje niti jedno rješenje s obzirom na probleme s kojima se sveukupna studentska populacija susreće. 1. Želimo pravo na redoviti studij i radni odnos te samostalni rad u obrtu (start-up) Čl 76. st 2. gdje se studentima ne daje mogućnost zapošljavanja ako studiraju na instituciji koja nema izvanredni studij. 2. Želimo slobodnu studentsku godinu Što se same diskriminacije tiče imamo mogućnost da prof. uzimaju slobodnu godinu, a studenti ne. Način i uvjeti su pobliže definirani novim čl 77. st. 8 3. Želimo biranje uvjeta jednog ponavljanja studijske godine Nerazumijevanje vladajućih prema studentima se očituje u čl. 77. st. 4., gdje se sve studente koji imaju programsku povezanost na svojim institutima stavlja u situaciju da im se ne osigurava pravo drugog upisa svakog predmeta. | Djelomično prihvaćen | Članak 76. će biti uređen u odnosu na pravo radnog odnosa. U odnosu na slobodnu godinu isto je uređeno institutom mirovanja prava i obveza. U odnosu na upis akademske godine članak 68. će se urediti. |
| 138 | ANA-MARIJA MARŠIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, mislim da je krajnje vrijeme da se donošenjem ovog Zakona ispravi nepravda nanesena studentima stručnih studija a pogotovo specijalističkih diplomskih stručnih studija. Naziv stručni specijalist ne da nije prepoznat nigdje u EU, nego ni u Hrvatskoj nitko ne razumije što ste završili, koju uopće stručnu spremu imate a da ne spominjem omalovažavanje i podsmijeh na koji nailazimo. Za mukotrpnih 5 godina studiranja, praktički zajedno s kolegama sa sveučilišnih studija na skoro svim kolegijima i u velikom dijelu s istom literaturom, a naposljetku i s jednakim brojem ECTS bodova, da na kraju svega budemo omalovaženi s nerazumljivim nazivom iza imena nakon diplome, mislim da je uistinu ponižavajuće. Stvarno je krajnje vrijeme da nas se prestane tretirati kao građane/studente drugog reda. Jednako smo vrijedni. Podržavam zakon u cijelosti, uz izmjenu u članku 74. i čl. 113. Mišljenja sam da bi kratice akademskih naziva trebali biti uređene na način - bacc. (stručni studij) i univ. bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.(stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Kratica struč. ispred mag. na diplomskoj razini za stručne studije i struč. ispred bacc. na prijediplomskom stručnom studiju je potpuno nepotrebna i neprepoznatljiva izvan granica RH. Uvođenjem univ.bacc. za sveučilišne prijediplomske studije i univ. mag za diplomske sveuč. studije te bacc. za prijediplomski stručni studij i mag. za diplomski stručni studij bi donekle bila ispravljena nepravda koju godinama doživljavamo. Također, tužno je i neprihvatljivo da ne postoji mogućnost nastavka stručnih studija na poslijediplomskim studijima, da nema mogućnosti za dodatnim stjecanjem znanja i da nam se uskraćuje prilika za napredovanjem. S poštovanjem, Ana-Marija Maršić 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 139 | ANAMARIJA NIKOLIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, podržavam navedeni prijedlog Zakona uz naglasak na izmjenu koja se odnosi na kraticu akademskog naziva. Uzimajući u obzir da je Hrvatska članica Europske Unije, nacionalno zakonodavstvo bi trebalo biti u skladu sa pravnom stečevinom Europske Unije, a upravo unutar EU ne postoje nazivi struč. spec s naznakom struke, niti je takve nazive moguće pravovaljano prevesti čime stečeno obrazovanje postaje bezvrijedno. Stoga, referirajući se na članke 74. i 113. nacrta Zakona predlažem izmjenu akademskog naziva bacc. (stručni studij) i univ. bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini, te mag. (stručni studij) i univ. mag. (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Predloženom izmjenom uspostavlja se jasna distinkcija između stručnog i sveučilišnog studija, a kratice navedene isključivo na latinskom jeziku omogućavaju njihovu prepoznatljivost unutar cijele EU. Važno je napomenuti i činjenicu da studenti stručnih studija nemaju pravo upisa poslijediplomskih studija, čime ih se uskraćuje u pogledu dodatnog obrazovanja, na čemu bi isto trebalo poraditi kako ne bi ostali u nezavidnom položaju. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 140 | Anamarija Sedlar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon, ali uz jednu malu izmjenu, a to je da se kratice akademskog naziva preimenuju u bacc. (stručni studij) i univ.bacc. (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini, te mag. (stručni studij) i univ.mag. (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Tako bi i dalje postojala jasna distinkcija između dva studija, ali bi došlo i do smanjenja dosadašnje diskriminacije stručnih studija, te je prednost ta što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 141 | Anamarija Suša | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Podržavam prijedlog zakona uz izmjenu da je kratica akademskog naziva najbolja: bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini. mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Prijedlog sam naveo iz razloga što je jasno vidljiva razlika između stručnog i sveučilišnog, a neće biti degradacije stručnog studija. Obzirom da su moji prijedlozi na latinskom neće biti problema prilokom prevođenja u EU. Lp, Anamarija Suša | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 142 | Anamarija Štulina | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | Podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama! Anamarija Štulina, viši predavač, Centar za strane jezike, Sveučilište u Zadru | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 143 | Anamarija Štulina | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 41. | Podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama! Anamarija Štulina, viši predavač, Centar za strane jezike, Sveučilište u Zadru | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 144 | Anamarija Štulina | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | Podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama! Anamarija Štulina, viši predavač, Centar za strane jezike, Sveučilište u Zadru | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 145 | Anamarija Štulina | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. | Podupirem prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na viskoškolskim ustanovama (niže naveden): "Stavak (1) članka 37: Budući da je nastava koju izvode nastavnici u nastavnim zvanjima u potpunosti integrirana u studijske programe te se izvodi u obliku obveznih i izbornih kolegija, nastavna radna mjesta nikako ne mogu činiti iznimku nego moraju biti navedena ravnopravno s ostalim radnim mjestima na sveučilištu. Kolegiji koje izvode zaposlenici u nastavnim zvanjima često se izvode izvan matičnih ustanova na kojima su diplomirali, ali to nikako ne znači da ne primjenjuju znanstveni pristup područja kojem pripadaju. Nastava jezika struke oduvijek prati znanstvene spoznaje vezane uz razumijevanje sadržaja i aktivnog usvajanja jezičnih znanja i vještina, tako da nastavnici stranog jezika struke svakako imaju znanstveni pristup jer strani jezik, koji je primarna struka nastavnika, povezuju s ciljnom strukom studenata, za što je potrebna velika stručnost u primarnoj struci, dobro poznavanje terminologije područja i dobro razumijevanje potreba ciljne struke u pogledu znanja koja im kao nastavnici stranog jezika u funkciji struke ti nastavnici trebaju pružiti. Također, istraživanja nastavnika jezika struke i objavljeni radovi prepoznati su u humanističkim znanostima i multidisciplinarnim područjima." "Prijedlog izmjene: Stavak (1) članka 37. (1) Nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna i nastavna radna mjesta. (2) Na nastavna radna mjesta nastavnici se na sveučilištu zapošljavaju ako postoji opravdana potreba. Ako je riječ o kolegijima koji su temeljno zastupljeni u nekom drugom znanstvenom području, polju ili grani (npr. kolegiji iz stranog jezika struke), nastavnici se mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta predavača. Isključivo za potrebe sveučilišnog studija jezika i književnosti nastavnici se mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta lektora. Za potrebe sveučilišnih umjetničkih studija nastavnici se mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta umjetničkog suradnika i korepetitora. Nastavnici se na sveučilištu mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta i kada se na sveučilištu izvodi stručni studij." Anamarija Štulina, Centar za strane jezike, Sveučilište u Zadru | Nije prihvaćen | Predložena nadopuna norme predstavlja iznimku koja se može samo usko primjenjivati te u tom smislu ne predstavlja učinkovito normativno rješenje. |
| 146 | Anamarija Štulina | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. | Podupirem prijedlog udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama (niže naveden): "Članak 2. se odnosi na osnovna načela visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti. Visoko obrazovanje se prvenstveno očituje kroz nastavnu djelatnost, a nositelji djelatnosti visokog obrazovanja su osim znanstvenika i umjetnika svakako i nastavnici, stoga je u ovom stavku potrebno dodati nastavnu djelatnost." "Stavak (4) članka 2. treba promijeniti tako da glasi: (4) Znanstvena, nastavna i umjetnička djelatnost temelji se na: 1. slobodi i autonomiji znanstvenog i umjetničkog stvaralaštva, 2. otvorenoj znanosti, 3. etičnosti znanstvenika, nastavnika i umjetnika, 4. javnoj dostupnosti rezultata znanstvenih istraživanja i umjetničkog stvaralaštva, 5. istraživanjima u svrhu inovacija i razvoja tehnologija u Europskom istraživačkom prostoru, 6. povezanosti sa sustavom obrazovanja, 7. međunarodnim mjerilima kvalitete, 8. poticanju i prihvaćanju specifičnosti nacionalnih sadržaja, 9. zaštiti intelektualnog vlasništva te 10. društvenoj odgovornosti znanstvenika, nastavnika i umjetnika. Anamarija Štulina, viši predavač,Centra za strane jezike, Sveučilište u Zadru | Djelomično prihvaćen | U članku 2. stavku 4. točka 3. i 10. dodati će se ‘nastavnika‘. |
| 147 | Anamarija Štulina | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 1. | Podupirem prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim učilištima (niže naveden) "Stavak (1) Članka 1. se odnosi na osnovna načela visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti. Visoko obrazovanje se prvenstveno očituje kroz nastavnu djelatnost, a nositelji djelatnosti visokog obrazovanja su osim znanstvenika i umjetnika svakako i nastavnici, stoga je u ovom stavku potrebno u prvoj i drugoj rečenici uz znanstvene i umjetničke djelatnosti dodati i nastavne djelatnosti." Anamarija Štulina, viši predavač, Centar za strane jezike, Sveučilište u Zadru | Nije prihvaćen | Prijedlogom Zakona uređuje se djelatnost visokog obrazovanja što je širi pojam koji obuhvaća i nastavnu djelatnost stoga je nema potrebe isticati kao posebnu. |
| 148 | Andrea Bilješko | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon s korekcijom u vezi akademskog naziva i predlažem bacc.(stručni studij) i univ.bacc. (sveučilišni studij) na prediplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag. (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene se izmjene odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasno razlikovanje dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su kratice na latinskom i univerzalno prepoznatljive. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 149 | Andrea Cikojević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovanje, Podržavam većinu prijedloga Zakona. Ne podržavam navedeno pod člancima 74. i 113. te smatram da je dobar slijedeći prijedlog kratica akademskih naziva: na preddiplomskoj razini bacc.za stručni studij i univ. bacc za sveučilišni studij a na diplomskoj razini mag.za stručni studij i univ. mag za sveučilišni studij. Kao što je već navedeno, na ovaj način bi imali jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljive. 300=300 Andrea Cikojević | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 150 | ANDREA MILJAN | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 151 | ANDREA PERIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatramo da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Kao argumentaciju mogu ponuditi jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 152 | ANDREAS KOLENDA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Podržavam zakon uz jednu malu izmjenu, a to je da kratica akademskog naziva bude .bacc za stručni studij, odnosno univ.bacc. za sveučilišni studij. Navedeno donosi puno bolju usklađenost i prepoznatljivost studija unutar kako cijele Europske Unije, tako i šire. Tome pridonosi i činjenica što će sve kratice na latinskom jeziku biti univerzalno prepoznatljive. Stoga predlažem: - nakon završetka sveučilišnog prijediplomskog studija kraticu - univ.bacc. - nakon završetka stručnog prijediplomskog studija kraticu - bacc. - nakon završetka sveučilišnog diplomskog studija kraticu - univ.mag. - nakon završetka stručnog diplomskog (specijalističkog) studija kraticu - mag. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 153 | ANDREJ LEKIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. | Podržavam Prijedlog Zakona isključivo uz izmjenu dosadašnjih kvalifikacija stručnih specijalista stručnog diplomskog studija u magistra struke prilikom dovršetka istog. Također ukazujem na problematiku pojedinih stručnih naziva poput prvostupnika/struč.specijalista javne uprave koji nema logike iza sebe i jednostavno nema značenje. Isti se treba preimenovati u upravnog pravnika s obzirom na količinu i tematiku pravnih predmeta i opisa poslova s kojim bi se isti ti prvostupnici i specijalisti susretali u svome radu. Ipak se odlučuje o pravima i obvezama građana a zna se tko o tome odlučuje - pravnici! Naravno da mora biti jasna distinkcija između pravnika i upravnog pravnika, no shodno prethodno navedenom isto se treba ujednačiti s EU. Nema logike da moja diploma kao stručnog specijalista više vrijedi u EU nego u vlastitoj državi. Velika je diskriminacija i jednostavno se treba spriječiti nastanak problema, a ne da nam prvo treba presuda Suda EU da bi nešto našem zakonodavcu postalo jasno. Građani i studenti pokažite svoj stav! Mojih 5 godina teškog školovanja je identično školovanju svakog drugog studenta (i sveučilišnog i stručnog). 300 = 300 | Prihvaćen | Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 154 | ANDREJ PEŠA MATANOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da za kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 155 | ANDREJ VOLGEMUT | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc. (stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 156 | ANDRIJA OVAS | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon, ali uz jednu malu izmjenu, a to je da se kratice akademskog naziva preimenuju u bacc. (stručni studij) i univ.bacc. (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini, te mag. (stručni studij) i univ.mag. (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Tako bi i dalje postojala jasna distinkcija između dva studija, ali bi došlo i do smanjenja dosadašnje diskriminacije stručnih studija, te je prednost ta što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 157 | Andrija Tadić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc. (stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 158 | Andrijana Dedić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE | Djelomično prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na opće uvjete pristupa kvalifikacijama na razini 7.2. i 8.2. oni su određeni člankom 12.st.2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. |
| 159 | ANDRIJANA ĐUMLAN- CETIN | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Hrvatski kineziološki savez krovna je udruga koja obuhvaća sve kineziologe zaposlene u vrtićima, osnovnim i srednjim školama te na visokim učilištima RH.Ja sam član te udruge i dajem podršku prijedloga Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji glasi: "Skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata Članak 78a ili 79a 1. Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2. Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3. Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente.“ Stoga molimo da se u Zakon uvrste članci 78a ili 79a. Navedeni prijedlog se djelomično nadovezuje na članak 51. stavka 10 još uvijek važećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a koji glasi: „Visoka učilišta u okviru svoje nastavne djelatnosti obvezuju se promicati tjelovježbu i studentski šport sukladno posebnom zakonu“. Na žalost navedena stavka je potpuno izbačena te se skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata nigdje ne spominje u novom Nacrtu prijedloga Zakona, zato je prijedlog Kineziološkog fakulteta prijeko potreban i treba ga OBVEZNO UVRSTITI u Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju kako bi se sve djelatnosti i usluge definirane čl. 78a ili 79a morale jednako provoditi na svim visokim učilištima RH dakle Zakonski definirati da se jednako omogući tjelesna i mentalna dobrobit svim studentima. Svjesni važnosti edukacije o važnosti očuvanja i unapređenja skrbi o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata članovi Hrvatskog kineziološkog saveza smatraju da je svaki naveden prijedlog osnovan i utemeljen, a uz nas, podržavaju ga sva tri Kineziološka fakulteta Zagreb, Split, Osijek te sve strukovne udruge i savezi kineziologa RH.“ Srdačan pozdrav, Andrijana Đumlan,učiteljica savjetnica voditeljica Županijskog stručnog vijeća učitelja i nastvnika TZK koji rade u posebnim odgojno-obrazovnim ustanovama Republike Hrvatske i redovnim školama s pridruženim posebni razredima | Nije prihvaćen | Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta. |
| 160 | Andrijana Petrović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Podržavam zakon u cijelosti. 300=300, bolonjski proces, koji je uveo ECTS sistem bodovanja koji trenutno koristimo, jednoznačan je u cijelome svijetu, stoga ga napokon trebamo i mi početi koristiti na ispravan način. Činjenica je da su u većini tvrtki poželjniji studenti stručnih studija jer po završetku studija raspolažu s više konretno primjenjivog znanja. Stoga ne vidim zašto bi se stručni studij smatrao manje vrijednim u odnosu na sveučilišni (znanstveni), dapače s obzirom na kvalifikacije, najmanje su jednaki. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 161 | Anđela Amižić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | 'Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE | Djelomično prihvaćen | Članak 74. i članak 113. će se urediti. Pristup specijalističkom studiju omogućen je i osobama koje posjeduju kvalifikaciju razine 7.st. člankom 61.st.4. prijedloga Zakona. |
| 162 | ANĐELA UKAS | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 163 | Anđelo Simunić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE | Djelomično prihvaćen | Članak 74. i članak 113. će se urediti. Pristup specijalističkom studiju omogućen je i osobama koje posjeduju kvalifikaciju razine 7.st. člankom 61.st.4. prijedloga Zakona. |
| 164 | ANICA VALENTA | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. | Poštovani, smatram da bi se u članku 2. tebalo dodati i nastavnike kao nositelje djelatnosti visokog obrazovanja. s obzirom da se članak 2. odnosi na osnovna načela visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti. Anica Valenta, mag.prim educ., učitelj mentor | Prihvaćen | U članku 2. stavku 4. točka 3. i 10. dodati će se ‘nastavnika’. |
| 165 | Anita Filipović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon uz jednu izmjenu i to da uz naziv na preddiplomskoj razini za stručni studij bude kratica bacc., a za sveučilišni studij univ.bacc. Na diplomskoj razini da naziv za stručni studij bude mag., a za sveučilišni studij univ.mag. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. Razlozi navedenih prijedloga su jasna distinkicija između dva studija, te osobito smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, ali i to da su kratice na latinskom jeziku te samim time i univerzalno prepoznatljive. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 166 | Anita Matić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu izmjenu vezanu za kratice akademskog naziva. Smatram da je najbolje predložiti bacc. (stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljive. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 167 | ANITA MILANOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | 300=300 | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 168 | Anita Mroček | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Ovim putem podržavam Nacrt prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. U hrvatskom pravnom sustavu, predložene izmjene i dopune članaka 74. i 113. prijedloga Zakona su jasne, točne i opće prihvatljive javnosti. Važno je napomenuti da pojedine države članice Europske Unije (Austrije, Češke, Nizozemske, Velike Britanije i Slovenije..) imaju prihvaćene kratice akademskih i stručnih naziva te su uvedeni poslijediplomski stručni studiji dostupni studentima i zainteresiranim osobama. Postavlja se pitanje kako će nastale promjene utjecati na tržište rada i na rad Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, s obzirom da je svake godine sve veći broj nezaposlenih mladih ljudi na tržištu rada i aktivno traže posao? Smatram da je zalaganjem i radom Ministarstva znanosti i obrazovanja i trudom Studentske inicijative "300=300", učinjen jedan veliki pomak i korak naprijed u sustavu obrazovanja na nacionalnoj i europskoj razini. #300je300 Lijep pozdrav. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 169 | Anita Vidic | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, podržavam predloženi zakon i predlažem: - nakon završetka sveučilišnog prijediplomskog studija kraticu - univ.bacc. - nakon završetka stručnog prijediplomskog studija kraticu - bacc. - nakon završetka sveučilišnog diplomskog studija kraticu - univ.mag. - nakon završetka stručnog diplomskog (specijalističkog) studija kraticu - mag. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 170 | ANKICA KNEZOVIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. | Podržavam prijedloge izmjena i obrazloženja Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. mr.sc. Ankica Knezović, viši predavač, Ekonomski fakultet Sveučilište u Zagrebu | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 171 | ANNAMARIA OREŠKOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Podržavam zakon uz jednu malu izmjenu, a to je da kratica akademskog naziva bude bacc. za stručni studij, odnosno univ.bacc. za sveučilišni studij. Navedeno donosi puno bolju usklađenost i prepoznatljivost studija unutar kako cijele Europske Unije, tako i šire. Tome pridonosi i činjenica što će sve kratice na latinskom jeziku biti univerzalno prepoznatljive. Stoga predlažem: - nakon završetka sveučilišnog prijediplomskog studija kraticu - univ.bacc. - nakon završetka stručnog prijediplomskog studija kraticu - bacc. - nakon završetka sveučilišnog diplomskog studija kraticu - univ.mag. - nakon završetka stručnog diplomskog (specijalističkog) studija kraticu - mag. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 172 | ANTE ČOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj donijelo je na sjednici, održanoj 21. prosinca 2020., Odluku o imenovanju Stručnog povjerenstva za zakonske akte koji uređuju sustav znanosti i visokog obrazovanja (Klasa: 030-02/21-02/0002; Urbroj: 355-08-21-0001). Povjerenstvo je imenovano u reprezentativnom sastavu tako da je 28 njegovih članova pokrilo gotovo sve segmente sustava znanosti i visokog obrazovanja. U Odluci je precizno utvrđen zadatak Povjerenstva: „Zadatak Povjerenstva je provesti stručnu analizu postojećih zakona i pravilnika koji reguliraju sustav znanosti i visokog obrazovanja, podnijeti Nacionalnom vijeću za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj rezultate analize, te mu predložiti rješenja za poboljšanje i unaprjeđenje sustava na temelju Polazišta za strukturnu reformu sustava znanosti i visokog obrazovanja usvojenih na sjednici Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj.“ U ovom važnom programskom dokumentu Nacionalnog vijeća za znanost, visoko o obrazovanje i tehnološki razvoj, na koji se poziva predmetna Odluka, formulirani su načelni stavovi kao koncepcijska podloga i polazište za strukturnu reformu sustava, kao i za realizaciju ciljeva hrvatske „Nacionalne razvojne strategije 2030“, poglavito prioritetne politike razvoja znanosti i tehnologije, strateškog cilja 1. Konkurentno i inovativno gospodarstvo, te prioritetne javne politike unaprjeđenja visokog obrazovanja, strateškog cilja 2. Obrazovani i zaposleni ljudi. Dokument u nastavku prenosim u cijelosti: POLAZIŠTA ZA STRUKTURNU REFORMU SUSTAVA ZNANOSTI I VISOKOG OBRAZOVANJA 1. Potreba za strukturnom reformom sustava znanosti i visokog obrazovanja proizlazi iz povećane odgovornosti akademske zajednice za ukupan hrvatski razvoj u novoj stvarnosti. Ubrzani razvoj novih tehnologija i inovativnih procesa rezultira promjenom cjelokupne tehnološke paradigme u kojoj je ljudski rad, pored prirodnih resursa i proizvodnoga kapitala, bio tek jedan od triju proizvodnih faktora. U novim tehnološkim i organizacijskim obrascima, ljudski potencijali postaju (infrastrukturna) pretpostavka inovativnoga učinkovitoga korištenja ostalih dvaju faktora; prirodnih resursa i proizvodnoga kapitala. Otuda potreba prilagodbe hrvatskoga sustava novoj, u svjetskim razmjerima prepoznatoj, vodećoj ulozi obrazovanja i znanstvenih istraživanja u ukupnom društvenom, gospodarskom, kulturnom i umjetničkom kao i osobnom razvoju. 2. Trostruka je (samo)odgovornost sustava znanosti i visokog obrazovanja. Prvo je odgovornost za ukupan razvoj hrvatskog društva i države. Drugo je odgovornost za održivi razvoj i opstanak čovječanstva i života na Zemlji. Treće je odgovornost za vlastitu kvalitetu kako bi mogla odgovoriti prvim dvjema zadaćama. Nacionalno vijeće smatra da akademska znanstvena zajednica predstavlja vrh iznad kojeg nema drugih znanstveno-stručnih autoriteta pa načelno nema tko, osim nje same, ocjenjivati kvalitetu nastavnika, programa i institucija, što povećava njenu društvenu odgovornost. Ova činjenica (kao jedan od ključnih razloga autonomije) ujedno traži regulirano podvrgavanje etičkim i bioetičkim normama i udovoljavanje trajno rastućim kriterijima međunarodno vidljive znanstveno-nastavne izvrsnosti. 3. Temelj odgovornosti akademske zajednice je međunarodno usporediv rast kvalitete poučavanja i znanstvenih istraživanja. Filozofski, kulturni, estetski, etički i bioetički aspekti nove stvarnosti zahtijevaju institucionalna rješenja koja potiču ubrzan razvoj i sustava i kvalitete znanosti i visokoga obrazovanja te intenziviranje i podizanje međunarodne relevantnosti znanstvenih istraživanja i inovacijske aktivnosti, što podrazumijeva jačanje suradnje s privatnim i javnim gospodarskim sektorom. Sustav stalnog unapređenja kvalitete valja poticati bez diskriminacije, jednako u javnim i privatnim visokim učilištima. To je temeljni preduvjet sustizanja europskog razvojnog koraka i ugradbe hrvatske nacionalne prepoznatljivosti u evoluciju europskog civilizacijskog kruga. Stoga su načela i stavovi strateških dokumenata Europskog prostora visokog obrazovanja (EHEA) i Europskog istraživačkog prostora (ERA), kojima Europska unija identificira ključne zadaće sustava znanosti i visokog obrazovanja u europskom razvoju, potreban sastavni dio hrvatske strategije i institucionalnog uređenja sustava znanosti i visokog obrazovanja, kao i ranije usvojeni hrvatski dokumenti poglavito Strategija pametne specijalizacije (S3) i Strategija obrazovanja, znanosti i tehnološkog razvoja (SOZT). 4. Hrvatsko državno osamostaljenje i stvaranje suverene demokratske države nakon 1990., stvorili su povoljno okruženje za razvoj visokog obrazovanja i znanstvenih istraživanja. U razdoblju 1990-2018. broj studenata je više nego udvostručen: od blizu 70 na 157 000. Uspješnost studiranja je također povećana. Broj studenata koji diplomiraju je utrostručen, od 10 tisuća na preko 33. Broj doktora znanosti i doktorskih kandidata povećan je za 53%. Osobito je impresivan obuhvat stanovništva u studentskoj dobi (19-23) tercijarnim obrazovanjem koje je poraslo od 1/5 (22%) na gotovo 2/3 (64%). Hrvatski sustav visokog obrazovanja, kvalitetu kojeg treba bitno unaprjeđivati promišljenim i dubokim strukturnim reformama, u osnovi daje solidnu i kvalitetnu preddiplomsku i dijelom diplomsku nastavu. To potvrđuje interes velikih stranih kompanija koje u sve većem broju nude studentima hrvatskih sveučilišta stipendije i buduće zaposlenje već na trećoj godini studija. Pored toga naši diplomanti s lakoćom upisuju poslijediplomske studije elitnih europskih i američkih sveučilišta. Naše doktorske studije treba pak bitno i cjelovito unaprijediti i istraživački povezati s znanstvenim institutima. Potrebu kritičke analize pozitivnih rezultata visokog obrazovanja valja staviti u kontekst izrazito nepovoljnih trendova u financiranju, koji osobito u razdoblju krize 2009-2015 bitno utječu kako na kvalitetu tako i na poziciju nacionalnog sustava u europskom okruženju jer je: državni proračun povećan (+8,5%), proračun MZO za Visoko obrazovanje i znanost u njemu je smanjen (-4,5%), broj studenata na visokim učilištima je povećan (+11,6%) 5. Hrvatska na općenito niskoj razini ukupnih ulaganja, relativno učinkovito ulaže u znanost, jer relativno mali broj radova objavljen s još manje uloženih financijskih sredstava, daje rezultat iznad prosjeka. Prema Nature Global Indexu (NGI) kojeg objavljuje časopis Nature Hrvatska se, među 27 članica EU, po znanstvenoj produktivnosti nalazi na 19 mjestu. Istodobno, prema EUROSTAT-u, Hrvatska se s udjelom javnih bruto izdvajanja za istraživanje od 0,4% BDP nalazi na 23. mjestu među članicama EU. Međutim, gotovo konstantna hrvatska vrhunska znanstvena produkcija od 4% tijekom ovog razdoblja rezultira posebno zabrinjavajućom činjenicom po kojoj je hrvatska znanost „zarobljena“ u tzv. niskoj ravnoteži odnosno ravnoteži pri relativno visokom stupnju „nezaposlenosti“ znanstvenih resursa. Ocjenu, koja na prvo mjesto kao uzrok zaostajanja, stavlja javno financiranje, Europska komisija temelji na konkretnim pokazateljima. Hrvatska se s 0,79% izdataka za I&R u 2014. nalazi na 25. mjestu između 28 članica EU. Hrvatska se s 1,03% izdataka za I&R u 2004. nalazila na 16. mjestu između 28 članica EU. Hrvatska je jedina članica EU koja je u desetljeću 2004-2014 smanjila ukupan iznos izdvajanja za I&R od 345 na 340 milijuna €. Spoznaja kako je hrvatska znanstveno-istraživačka produkcija kvalitetom zaostaje za EU prosjekom važna je za početnu ocjenu stanja kao i sugestija Europske komisije kako bez promjene u strukturi proračunskih izdataka u korist prometa i znanosti i obrazovanja, Hrvatska ne može ostvariti održivi rast. Stoga Nacionalno vijeće treba posebno naglašavati kako povećanje izdataka za znanost na 1,11% BDP koje bilježi EUROSTAT u 2019. ne znači i povećanje nacionalnih izdvajanja. Ona su i nadalje oko 0,4% javnih i oko 0,41% BDP ulaganja poslovnog sektora. Ostatak oko 0,3% su sredstva EU fondova. To potvrđuje i činjenica kako su sadašnja nacionalna proračunska izdvajanja za znanost oko 350 milijuna € gotovo ista kao i prije 15 godina, pa su hrvatska izdvajanja za znanost po stanovniku ispod 50% prosječnog EU izdvajanja. 6. Duboke strukturne reforme počivaju na dva stožerna subjekta koja kao jedini stvaratelji znanstveno-obrazovne dodane vrijednosti, čine početak i kraj reformi. Sve ostalo su institucionalni i ustrojbeni podupiratelji i poticatelji. Prvi stožerni subjekt je student, organski povezan sa svijetom rada, ohrabrivan u buđenju intelektualne radoznalosti, te u punoj kritičkoj i kreativnoj slobodi. Interakcija studiranja/istraživanja i svijeta rada čini studiranje relevantnim, a društvenu praksu sposobnu odgovoriti socijalnim, tehnologijskim i drugim izazovima. Polazište je, prije svega, maksimalna usklađenost ponude obrazovnih programa s identificiranim sposobnostima i sklonostima studenata, potom sa strateškim razvojnim interesima društva i države, a tek nakon toga s trenutačnim potrebama tržišta rada. Nema veće štete niti po individualnu produktivnost niti po društvenu konkurentnost, od prinude osobe da radi posao koji niti voli niti ima za nj sklonosti. Sa stajališta nacionalnoga blagostanja, takva prinuda predstavlja razoran i najskuplji gubitak nacionalnih resursa. Drugi stožerni subjekt je nastavnik/istraživač, sposoban prenositi znanje i osobito poučavati kako učiti i istraživati. On je ključni, stvarni provoditelj reforme. Istinska realizacija propisanih ishoda učenja i stvarna kvaliteta istraživanja bit će onoliko životni koliko su sposobni i motivirani nastavnici/istraživači. Zato je nezaobilazan razlog reforme stvaranje poticajnoga institucionalno-financijskoga okvira za kvalitetnoga nastavnika/istraživača prema međunarodno usporedivim kriterijima. 7. Dva temeljna, međusobno povezana, reformska cilja proizlaze iz narečenih polazišta i identificiranih subjekata. Prvi je snažnije povezivanje i brže usklađivanje s potrebama hrvatskog društva i gospodarstva. To podrazumijeva uvođenje obvezne prakse studenata tijekom svake godine u gospodarskim i društvenim subjektima, postupno širenje obveze (reguliranih profesija) obnavljanja profesionalne licence za obavljanje stručnih poslova i na ostale struke. Ovu obvezu valja povezati s cjeloživotnim obrazovanjem i potrebom tercijarno obrazovanih i ostalih zaposlenika da kontinuirano obnavljaju znanja kraćim programima u sustavu visokoga obrazovanja. Sustav znanosti i visokog obrazovanja ima posebnu odgovornost u umrežavanju i projektnom okrupnjavanju kapaciteta za istraživanje i razvoj usitnjenih hrvatskih gospodarskih subjekata. Drugi je jačanje međunarodne konkurentnosti putem snažnije internacionalizacije. Rast kvalitete nalaže izlazak podobnih hrvatskih programa izvođenih i na svjetskim jezicima na međunarodno visokoobrazovno tržište. Sposobnost privlačenja stranih studenata prema konkurentskim uvjetima, što podrazumijeva i razrađeni sustav njihovog stipendiranja, može biti jedan od prihvatljivih indikatora kvalitete. Paralelno izvođenje programa na hrvatskom i svjetskom jeziku istodobno je i dobar put razvoja moderne hrvatske znanstvene terminologije i doprinos razvoju nacionalnog identiteta. 8. Učinkovito institucionalno uređenje strukturnih reformi, među ostalim, znači i racionalnu „trodiobu ovlasti“ u sustavu između sveučilišta, državne uprave (MZO) i državnih strateških tijela (NVZVOTR). Načela po kojima se valja ustrojiti institucionalna pozicija i umrežavanje glavnih dionika sustava su : a) Sveučilišta - autonomija uz odgovornost. Podrazumijeva savjet sveučilišta koji u novoj ulozi i proširenom sastavu osigurava javni interes. Ima zadaću strateške procjene usklađenosti sveučilišnih programa s društvenim potrebama i dugoročnim potrebama tržišta rada. Ako je ona pozitivna, tada AZVO nezavisnim i transparentnim postupkom međunarodnog recenziranja utvrđuje je li program dovoljno kvalitetan za dopusnicu. Druga bitna poluga autonomije uz odgovornost je senat sveučilišta pa valja razraditi elemente programske, financijske i upravljačke autonomije sveučilišta što uključuje i kriterije demokratskog biranja rektora i svih drugih dužnosnika. b) Državna uprava (MZO) kao drugi dionik „trodiobe“ operativno upravlja sustavom s brojnim stručnim zadaćama kao što su; izdavanje/ukidanje (temeljem prijedloga AZVO) dopusnica za obavljanje znanstvene i visokoobrazovne djelatnosti, upravni, inspekcijski i financijski nadzor, analiza upisa i upisnih kvota, uspješnosti završetka studija i zapošljavanja, vođenje evidencije nadarenih i nagrađivanih studenata, uspostava evidencije i politike nagrađivanja najuspješnijih znanstvenika i najbolje ocijenjenih nastavnika. c) NVZVOTR kao nacionalno strateško tijelo treći je dionik „trodiobe“. Ono po svom sastavu (predstavnici gospodarstva, poduzetnika, sveučilišta i javnih instituta) ojačano autoritetom Hrvatskog sabora čini kvalificirano „posredničko“ tijelo s primarnom zadaćom harmoniziranja upravno-administrativne i sveučilišno-autonomne vertikale sustava i usklađivanje s potrebama gospodarstva i državnim interesima. To među ostalim znači snaženje objektivnih i mjerljivih parametara kvalitete u Mreži visokoškolskih institucija i javnih instituta. Podrazumijeva razradu kriterija raspodjele proračunskih sredstava namijenjenih financiranju znanosti i visokog obrazovanja i osobito kriterija prema kojima se sklapaju ugovori o programskom financiranju između sveučilišta i MZO. 9. „Normativni optimizam“ kao surogat i prepreka provođenju strukturnih reformi. Model „normativnog optimizma“ općenito radom na strukturnim reformama podrazumijeva donošenje novih propisa kojima se „inovativno“ reguliraju iste (neprovedene) zadaće postojećih propisa. Relativno usko područje znanosti i visokog obrazovanja s ukupno oko 14.000 nastavnika-istraživača i suradnika sistemski trenutno uređuje 13 zakona: Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakon o osiguranju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju, Zakon o hrvatskom (nacionalnom) kvalifikacijskom okviru, Zakon o hrvatskim državnim nagradama za znanost, Zakon o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju, Zakon o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija, Zakon o dokazivanju stečene školske spreme, Zakon o hrvatskoj zakladi za znanost, Zakon o državnoj potpori za istraživačke-razvojne projekte, Zakon o Agenciji za mobilnost i programe Europske unije, Zakon o državnom proračunu, Zakon o izvršenju državnog proračuna, Zakon o ustanovama. 10. Deformiranje državnih potreba i akademske inicijative kao rezultat prekomjernog birokratiziranja. Izravan rezultat „normativnog optimizma“ su ekspandirajuća upravno-administrativna tijela; agencije, uprave, službe, odjeli, direkcije i druga tijela i ad hoc povjerenstva. Ovdje valja posebno naglasiti kako se ne radi o ljudima koji u njima rade, jer oni rade svoj posao kao i svi ostali, a mnogi i bolje. Radi se naprosto o sistemskoj poziciji koja ima svoju vlastitu samošireću logiku. U nužnom dokazivanju opravdanosti svog postojanja ta tijela (ne sva) kreiraju labirint od gotovo 100 pravilnika, poslovnika, registara i pod-registara, upisnika, postupovnika, naputaka, odluka, uputa i slično, izvan javnog i transparentnog uvida u procedure i operacije. Stalna proizvodnja nebrojenih formulara, upitnika i obrazaca stvarne državne potrebe deformira do neprepoznatljivosti, a sveučilišno-institutsku inicijativu i inovativnost zatrpava administrativnim košmarom. PRIJEDLOG ZA IZRADU SMJERNICA REFORME SUSTAVA ZNANOSTI I VISOKOG OBRAZOVANJA Povjerenstvo Nacionalnog vijeća za zakonske akte koji uređuju sustav znanosti i visokog obrazovanja obavilo je, nakon intenzivnog devetomjesečnog rada, povjerenu zadaću te je na sjednici 17. rujna 2021. usvojilo Nacrt prijedloga zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Povjerenstvo je uz Nacrt priložilo Napomenu, u kojoj je objašnjena metodologija rada, te opsežno Uvodno obrazloženje u kojem je sistematizirana dokumentacija i stručna podloga kojom se Povjerenstvo služilo u izradi Nacrta prijedloga zakona. Tako zaokruženi, cjeloviti dokument (182 str.) Povjerenstvo je 14. listopada 2021. uputilo Nacionalnom vijeću za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj. Ono što se dalje događalo s ovom respektabilnom inicijativom Nacionalnog vijeća predstavlja trijumf mediokracije (vladavine mediokriteta) i usporedivo je s izrezivanjem nepodobnih osoba sa službenih fotografija u totalitarnim režimima. Ovdje je iz službene rasprave o reformi sustava znanosti i visokog obrazovanja, konstantnim političkim pritiscima iz Ministarstva znanosti i obrazovanja, sustavno odstranjen („izrezan“) intelektualno superiorni strateški dokument Povjerenstva Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje samo zato da bi isto to Ministarstvo u prostoru javne rasprave osiguralo monopolističku poziciju za svoje diletantske i koruptivno motivirane zakonske inicijative. Strateški dokument Povjerenstva Nacionalnog vijeća za akte koji uređuju sustav znanosti i visokog obrazovanja dobio je određenu satisfakciju u Zaključcima Senata Sveučilišta u Zagrebu od 22. ožujka 2022. gdje je prihvaćen „kao polazišna podloga za raspravu o cjelovitoj reformi sustava znanosti i visokog obrazovanja.“ Na tragu Zaključaka Senata Sveučilišta u Zagrebu predlažem da Vlada Republike Hrvatske obustavi postupak donošenja Nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti te da formira radnu skupinu meritornoga i reprezentativnog sastava sa zadaćom da, uzimajući u prvom redu u obzir Program Vlade Republike Hrvatske (2020.-2024.) i strateški dokument Povjerenstva Nacionalnog vijeća za akte koji uređuju sustav znanosti i visokog obrazovanja, izradi smjernice za reformu sustava znanosti i visokog obrazovanja kao obvezujući okvir za izradu novih zakonskih prijedloga u području znanosti i visokog obrazovanja. U tu svrhu kao stratešku podlogu i polazište u prilogu u cijelosti prenosim Nacrt prijedloga zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju s uvodnom napomenom i obrazloženjem, koji je izradilo Povjerenstvo za akte koji uređuju sustav znanosti i visokog obrazovanja Nacionalnog vijeća za znanost i visoko obrazovanje. Grafički prilozi i bilješke koji se nisu mogli prenijeti u aplikaciju e-Savjetovanja dostupni su na http://www.unizg.hr/fileadmin/rektorat/Novosti_press/Vijesti_velike/Rektorat_dogadanja_2022/ozujak_ZZDiVO_-_Nacrt_finalno.pdf Prof. dr. sc. Ante Čović, Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu ************************** Republika Hrvatska Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj Povjerenstvo za zakonske akte koji uređuju sustav znanosti i visokog obrazovanja Zagreb, rujan 2021. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU NAPOMENA Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, na svojoj 49. sjednici održanoj 21. prosinca 2020. godine, imenovalo je Stručno povjerenstvo za zakonske akte koji uređuju sustav znanosti i visokog obrazovanja Zadatak je Povjerenstva bio provesti stručnu analizu postojećih zakona i pravilnika koji reguliraju sustav znanosti i visokog obrazovanja, podnijeti Nacionalnom vijeću za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj rezultate analize, te mu predložiti rješenja za poboljšanje i unaprjeđenje sustava na temelju Polazišta za strukturnu reformu sustava znanosti i visokog obrazovanja usvojenih na 49. redovitoj sjednici Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj. Polazišta za strukturnu reformu Nacionalnog vijeća, među ostalim ističu 2 međusobno povezana cilja: • Prvi je snažnije povezivanje i brže usklađivanje s potrebama hrvatskog društva i gospodarstva. Sustav znanosti i visokog obrazovanja ima posebnu odgovornost u umrežavanju i projektnom okrupnjavanju kapaciteta za istraživanje i razvoj usitnjenih hrvatskih gospodarskih subjekata. • Drugi je jačanje međunarodne konkurentnosti putem snažnije internacionalizacije. Rast kvalitete nalaže izlazak podobnih hrvatskih studijskih programa izvođenih i na svjetskim jezicima na međunarodno visokoobrazovno tržište. Povjerenstvo je svoj pristup reformskim zadaćama utemeljilo na državnim strateškim dokumentima kao što su osobito; • Strategija obrazovanja, znanosti i tehnološkog razvoja (2014), • Strategija pametne specijalizacije (2016), • Akcijski plan provedbe strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije (2018) • Program Vlade Republike Hrvatske (2020-2024) • Nacionalni plan oporavka i otpornosti (2021 – 2026) • Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine, poglavito prioritetne politike razvoja znanosti i tehnologije, strateškog cilja 1. Konkurentno i inovativno gospodarstvo, te prioritetne javne politike unaprjeđenja visokog obrazovanja, strateškog cilja 2. Obrazovani i zaposleni ljudi. Povjerenstvo je realizaciji svoje zadaće pristupilo slijedećim aktivnostima; • detaljnom kronološkom i sadržajnom analizom 15 izmjena i dopuna temeljnog Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju tijekom 15 godina od njegovog donošenja 2003. godine do posljednjih izmjena 2018. godine, • analitičkim pregledom 15 drugih zakona koji u cjelini, ili djelomično reguliraju područje znanosti i visokog obrazovanja, • uvidom u dosadašnje zakonske inicijative i prijedloge MZO, Nacionalnog vijeća i sveučilišta koji još nisu ušli u formalnu zakonsku proceduru, • analizom nacionalne i europske statističke dokumentacije; broja i strukture upisanih studenata, diplomanata, polaznika doktorskih poslijediplomskih studija, nastavnika i istraživača, kvalifikacijske strukture zaposlenih i nezaposlenih, strukturnih poslovnih pokazatelja hrvatskog gospodarstva, te iscrpnih komparativnih strukturnih i financijskih podataka članica EU Povjerenstvo je svoju aktivnost tijekom devet mjeseci organiziralo na slijedeći način; • polazeći od zadaće Nacionalnog vijeća te analize zakonskog okvira, stvarnih procesa u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, te relevantnih statističkih pokazatelja, usuglašeni su glavni reformski ciljeve za koje treba potražiti odgovarajuća zakonska rješenja, • utvrđeno je, među ostalim, kako je zakone o osiguranju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju, o akademskim i stručnim nazivima i studentskom zboru, te priznavanju stečene školske spreme, moguće ugraditi u temeljni zakon. Pored toga konstatirane su prilagodbe koje treba učiniti u Zakonu o zakladi za znanost i Zakonu o državnoj potpori za istraživanja i razvoj, kako bi sustav bio konzistentan, • rad Povjerenstva organiziran je u 7 radnih skupina prema glavnim dijelovima zakona, koje su u preko 30 radnih sastanak obavile detaljne stručne rasprave, • nakon završetka rada radnih skupina, njihovi koordinatori su tijekom ljeta i 5 intenzivnih sastanaka, usklađivali prijedloge i stavove i usuglasili konzistentan i cjelovit prijedlog, • Povjerenstvo je na svojoj sjednici u 17. rujna 2020. godine usvojilo Nacrt prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Prijedlog koji Stručno povjerenstvo za zakonske akte koji uređuju sustav znanosti i visokog obrazovanja dostavlja Nacionalnom vijeću za znanost visoko obrazovanje i tehnološki razvoj sastoji se od dva dijela. Prvi dio čini Uvodno obrazloženje sastavljeno od 6 poglavlja. Osloncem na strateške državne dokumente, kao ishodište reforme, definirane su društvena, osobna, identitetska i razvojna odgovornost akademske zajednice za ukupan hrvatski napredak. Samo-odgovornost znanstvene akademske zajednice, koja je pretpostavka uspješnosti njene šire društvene uloge, obrađuje se komparativnom europskom analizom i detaljnom ocjenom stanja u hrvatskim znanstvenim istraživanjima, inovacijama i visokom obrazovanju. Drugi dio čini sam tekst Nacrta prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju koji se sastoji od 11 poglavlja i 243 članka. Uključene su, među ostalim, odredbe o osiguranju kvalitete s naglaskom na stručnu nezavisnost Agencije za znanost i visoko obrazovanje. Predložena je obveza znanstvenog napredovanja prema međunarodnim kriterijima znanstvene izvrsnosti, mogućnosti ubrzanog napredovanja posebno nadarenih znanstvenika s međunarodno priznatim rezultatima, te regulirana mogućnost gubitka radnog mjesta u slučaju neispunjenja uvjeta za izbor u znanstveno zvanje. Predložena reforma visokog obrazovanja podrazumijeva, obvezno i postupno uvođenje mentorske nastave i mentorske studentske prakse, pojačanu mobilnost i internacionalizaciju. Razrađen je koncept sveučilišne autonomije u uvjetima pojačane društvene odgovornosti i razgraničena uloga državnih i autonomnih sveučilišnih tijela u strateškom vođenju i upravljanju istraživačko-nastavnim procesima i organizacijama. Nov reformski pristup. Novim reformskim pristupom u središte se reforme stavlja studente i nastavnike kao subjekte reforme. Sveučilišta, te državna upravna (ministarstvo) i strateška (Nacionalno vijeće) tijela su infrastrukture, koje programski i organizacijski spajaju studente i nastavnike u obrazovno istraživačkom procesu i suradnji s društvom i gospodarstvom. Ponuđeni reformski pristup pri tome polazi od bitne razlike između donošenja (jednokratnog čina) i provođenja (stalna aktivnost) reforme. S jedne je strane donošenje zakonodavnog okvira, sporazumom strateških državnih tijela s jedne strane te visokoškolskih ustanova, sindikata, te stručnih i udruga civilnog društva s druge strane. Svi oni zajedno, donošenjem zakona, institucionalno omogućuju reformu (jednokratan normativan čin). S druge su strane ministarstvo i druga državna tijela zadužena za provođenje znanstveno-obrazovne politike. Njihovom se svakodnevnom aktivnošću i suradnjom s drugim dionicima (sveučilišta, nastavnici i studenti) konkretiziraju i realiziraju reformski zahvati u sustavu (stalna aktivnost na ostvarenju normativnog). Sustavno promišljanje, cjelovitost i dubina predloženog reformskog zahvata, kojemu je u ishodištu postupan i kontinuiran rast kvalitete istraživanja, poučavanja, te institucija, ishoda učenja i stečenih kvalifikacija, čini hrvatsku znanstvenu djelatnost i visoko obrazovanje sposobnima provesti zadaće iz Nacionalne strategije razvoja Republike Hrvatske do 2030. godine i učinkovito apsorbirati sredstva iz Nacionalnog plana otpornosti i oporavka (2021-2026). Kazalo: PRVI DIO - UVODNO OBRAZLOŽENJE 10 I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA 10 II. ZAKONODAVNI I INSTITUCIONALNI OKVIR 10 III. RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA – ODGOVORNOST AKADEMSKE ZAJEDNICE 12 1. Društvena odgovornost znanstvene akademske zajednice. 12 2. Dvostruka osobna odgovornost 13 3. Identitetska odgovornost 14 4. Razvojna odgovornost znanstvene akademske zajednice 17 IV. OCJENA STANJA – SAMOODGOVORNOST AKADEMSKE ZAJEDNICE 20 IV-I. ZNANOST I INOVACIJE 20 1. Hrvatski i EU trendovi znanstvenih istraživanja 21 2. Kompatibilnost znanstvenoistraživačkih politika Hrvatske i Europske komisije (EK) 25 3. Učinkovitost hrvatskih ulaganja u znanost 33 IV-II. VISOKO OBRAZOVANJE 40 1. Dinamika hrvatskoga visokoga obrazovanja 40 2. Hrvatski, globalni i EU obrazovni trendovi 41 3. Elementi kvalitete nastave i mobilnosti. 46 4. Racionalnost ustroja hrvatskog sustava visokog obrazovanja 50 IV-III. HRVATSKI VISOKOOBRAZOVNI ZNANSTVENI SUSTAV I TRŽIŠTE RADA 53 1. Ponuda 54 2. Potražnja. 56 3. „Ravnoteža“ 63 V. CILJEVI I OSNOVNA REFORMSKA RJEŠENJA 67 1. Dva subjekata 67 2. Dvije infrastrukture 70 VI. ZAKLJUČNA OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA 76 DRUGI DIO – NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU (str. 80-182) 78 I. OPĆE ODREDBE 79 II. NACIONALNO VIJEĆE ZA ZNANOST, VISOKO OBRAZOVANJE I TEHNOLOŠKI RAZVOJ 85 III. OSIGURAVANJE KVALITETE U ZNANOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU 92 1. OPĆE ODREDBE 92 2. SUSTAV OSIGURAVANJA I UNAPRJEĐIVANJA KVALITETE VISOKOG OBRAZOVANJA I ZNANSTVENE DJELATNOSTI 93 3. INICIJALNA AKREDITACIJA ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI VISOKOG OBRAZOVANJA 94 4. INICIJALNA AKREDITACIJA ZA IZVOĐENJE STUDIJSKOG PROGRAMA 97 5. INICIJALNA AKREDITACIJA ZA OBAVLJANJE ZNANSTVENE DJELATNOSTI 101 6. REAKREDITACIJA VISOKIH UČILIŠTA I ZNANSTVENIH ORGANIZACIJA 102 7. VANJSKO VREDNOVANJE UNUTARNJEG SUSTAVA OSIGURAVANJA I UNAPRJEĐIVANJA KVALITETE (AUDIT) 103 8. TEMATSKO VREDNOVANJE 104 9. POSTUPCI VANJSKOG VREDNOVANJA S INOZEMNIM OBILJEŽJIMA 105 10. DIONICI SUSTAVA OSIGURAVANJA I UNAPRJEĐIVANJA KVALITETE VISOKOG OBRAZOVANJA I ZNANSTVENE DJELATNOSTI 107 10.1. OPĆE ODREDBE 107 10.2. AGENCIJA ZA ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE 108 IV. SUSTAV ZNANSTVENE DJELATNOSTI 114 1. OPĆE ODREDBE O ZNANSTVENOM RADU I DJELATNOSTI 114 2. ZNANSTVENI INSTITUTI 116 3. KOLABORATIVNI ZNANSTVENI PROGRAMI, ZNANSTVENI CENTRI IZVRSNOSTI I ZNANSTVENO-TEHNOLOGIJSKI PARKOVI 118 4. ZNANSTVENICI I SURADNICI 119 V. SUSTAV VISOKOG OBRAZOVANJA 129 1. VISOKA UČILIŠTA 129 A. OSNIVANJE I POČETAK RADA VISOKIH UČILIŠTA 129 B. SVEUČILIŠTE 131 C. SASTAVNICE SVEUČILIŠTA 136 D. VELEUČILIŠTE I VISOKA ŠKOLA 141 2. STUDIJI NA VISOKIM UČILIŠTIMA 141 A. VRSTE STUDIJA 141 B. UPIS NA STUDIJ, NJEGOVO USTROJSTVO I IZVEDBA 147 C. ZAVRŠETAK STUDIJA 150 3. STUDENTI 152 4. NASTAVNICI I SURADNICI 157 VI. REKTORSKI ZBOR I VIJEĆE VELEUČILIŠTA I VISOKIH ŠKOLA 167 VII. FINANCIRANJE ZNANSTVENE DJELATNOSTI I VISOKOG OBRAZOVANJA 168 1. FINANCIRANJE IZ PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE 169 2. PLAĆE I PRIMANJA ZAPOSLENIKA I VANJSKIH SURADNIKA U SUSTAVU ZNANOSTI I VISOKOG OBRAZOVANJA 172 3. FINANCIRANJE MJERAMA POTPORE ISTRAŽIVANJA I RAZVOJA 174 VIII. ETIKA U ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU 175 IX. NADZOR 176 X. PREKRŠAJNE ODREDBE 177 XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE 179 PRVI DIO - UVODNO OBRAZLOŽENJE I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA Ustavna osnova za donošenje Zakona sadržana je u članku 1., 49., 55., 63., 67., 68. i 69. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 85/2010. - pročišćeni tekst i 5/2014. - Odluka Ustavnoga suda Republike Hrvatske). Nacrt Zakona usklađen je s - člankom 1. st. 1. Ustava Republike Hrvatske (dalje u tekstu Ustava RH) (Narodne novine, broj 85/2010. - pročišćeni tekst) kojim je Republika Hrvatska definirana kao jedinstvena, nedjeljiva, demokratska i socijalna država, - člankom 49. st. 3. kojim Hrvatska država jamči poticanje gospodarskoga napretka i socijalnoga blagostanja svojih građana, - člankom 55. st 2. Ustava RH kojim Hrvatska država jamči slobodno biranje poziva i zaposlenja - člankom 63. Ustava RH kojim Hrvatska država jamči stvaranje socijalnih, kulturnih, odgojnih, materijalnih i drugih uvjeta kojima se promiče ostvarivanje prava na dostojan život, - člankom 66. st. 1. Ustava RH kojim Hrvatska država jamči obrazovanje dostupno svakomu, pod jednakim uvjetima, u skladu s njegovim sposobnostima, - člankom 68. Ustava RH kojim Hrvatska država jamči autonomiju sveučilišta i samostalno odlučivanje o svom ustroju i djelovanju, u skladu sa zakonom, - člankom 69. Ustava RH kojim Hrvatska država jamči slobodu znanstvenoga, kulturnoga i umjetničkoga stvaralaštva (st 1.), poticanje i pomaganje razvitka znanosti, kulture i umjetnosti (st. 2.), zaštitu znanstvenih, kulturnih i umjetničkih dobara kao duhovnih narodnih vrednota (st. 3.). II. ZAKONODAVNI I INSTITUCIONALNI OKVIR Zakonodavni okvir razvoja sustava znanosti i visokoga obrazovanja temelji se na - Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju-pročišćeni tekst (NN 123/03., 105/04., 174/04., 2/07. – Odluka Ustavnoga suda Republike Hrvatske, 46/07., 45/09., 63/11., 94/13., 139/13., 101/14. – Odluka Ustavnoga suda Republike Hrvatske, 60/15. – Odluka Ustavnoga suda Republike Hrvatske, i 131/17. – Uredba Vlade Republike Hrvatske, NN 131/17., 96/18.), - Zakonu o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (NN 107/07., 118/12.), - Zakonu o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija (NN 158/2003., 198/03., 138/06., 124/09., 45/11.), - Zakonu o dokazivanju stečene školske spreme (NN 27/1976.), - Zakonu o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama (NN 71/2007.), Zakonu o obavljanju studentskih poslova (NN 96/2018., 16/20.), - Zakonu o obrazovanju odraslih (NN 17/2007., 101/07, 24/10), - Zakonu o hrvatskom kvalifikacijskom okviru (NN 22/13., NN 41/16. - Odluka Ustavnoga suda, 64/18., 47/20.), - Zakonu o osiguranju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju (NN 45/09.), - Zakonu o Hrvatskoj zakladi za znanost (NN 117/01., 92/10., 78/12.), - Zakonu o hrvatskim državnim nagradama za znanost (NN 108/1995., 104/1997., 142/2008.), - Zakonu o Agenciji za mobilnost i programe Europske unije (NN 121/2017.), - Zakonu o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte (NN 64/2018.), - Zakonu o proračunu (NN 87/2008., 109/07., 136/12., 15/15.), - Zakonu o izvršavanju državnog proračuna (NN 135/2020.), - Zakonu o ustanovama (N | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 173 | Ante Franjić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE | Djelomično prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na opće uvjete pristupa kvalifikacijama na razini 7.2. i 8.2. oni su određeni člankom 12.st.2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. |
| 174 | Ante Juričev - Martinčev | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Protivimo se Prijedlogu Zakona budući da diskriminira studente i njihova prava, a studentima ne daje niti jedno rješenje s obzirom na probleme s kojima se sveukupna studentska populacija susreće. 1. Želimo pravo na redoviti studij i radni odnos te samostalni rad u obrtu (start-up) Čl 76. st 2. gdje se studentima ne daje mogućnost zapošljavanja ako studiraju na instituciji koja nema izvanredni studij. 2. Želimo slobodnu studentsku godinu Što se same diskriminacije tiče imamo mogućnost da prof. uzimaju slobodnu godinu, a studenti ne. Način i uvjeti su pobliže definirani novim čl 77. st. 8 3. Želimo biranje uvjeta jednog ponavljanja studijske godine Nerazumijevanje vladajućih prema studentima se očituje u čl. 77. st. 4., gdje se sve studente koji imaju programsku povezanost na svojim institutima stavlja u situaciju da im se ne osigurava pravo drugog upisa svakog predmeta. | Djelomično prihvaćen | Članak 76. će biti uređen u odnosu na pravo radnog odnosa. U odnosu na slobodnu godinu isto je uređeno institutom mirovanja prava i obveza. U odnosu na upis akademske godine članak 68. će se urediti. |
| 175 | ANTE PRSTEC | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljive. Navedene izmjene odnose se na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 176 | Ante Smilović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cjelosti,uz izmjenu da kratica akademskog naziva bude bacc. (Stručni studij ) na prediplomskoj razini,a mag. (Stručni studij) na diplomskoj razini. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 177 | Ante Šućur | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE | Djelomično prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na opće uvjete pristupa kvalifikacijama na razini 7.2. i 8.2. oni su određeni člankom 12.st.2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. |
| 178 | Ante Vrekalo | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Podržavam zakon u cijelosti, uz izmjenu - kratice akademskog naziva bacc. (stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.(stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. 300=300 Lp, Ante Vrekalo | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 179 | Ante Zekanović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu izmjenu - kratice akademskog naziva bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 180 | Antea Janković | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 58. | Poštovani, polaganje državne mature, kao obveznog uvjeta za upis studijskih programa, dovodi u nepovoljan položaj maturante strukovnih srednjih škola, kao i maturante stranih država, prilikom upisa na studije iz razloga što završetak svog srednjoškolskog obrazovanja isti postižu na temelju drukčijih oblika završnih ispita/obrana (a ne temeljem polaganja državne mature kakvu poznajemo u RH). Predlažem uvođenje fleksibilne odredbe za učenike strukovnih i inozemnih srednjih škola, a vezane za uvjete upisa na studije, sa naglaskom na omogućavanje upisa na temelju prijemnog ispita ili ispunjavanja dodatnih uvjeta koje postavlja veleučilište, kao alternativnim uvjetima spram polaganja državne mature. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 181 | ANTEA PEROVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, također podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ. bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ. mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 182 | Anto Šibenik | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.(stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.(stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 183 | Antonela Bićanić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cjelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 184 | ANTONETA RAKOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 185 | Antonija Babić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. | Podržavam prijedlog zakona uz jednu izmjenu koja se odnosi na članke 74 i 113 prijedloga Zakona te da se za kraticu akademskog naziva predloži bacc. (za stručne studije) i univ.bacc (za sveučilišne studije) na preddiplomskim razinama te mag. (za stručne studije) i univ.mag (za sveučilišne studije) na diplomskoj razini. Istaknula bi da ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i time su univerzalno prepoznatljivije. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 186 | Antonija Babić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 113. | Podržavam prijedlog zakona uz jednu izmjenu koja se odnosi na članke 74 i 113 prijedloga Zakona te da se za kraticu akademskog naziva predloži bacc. (za stručne studije) i univ.bacc (za sveučilišne studije) na preddiplomskim razinama te mag. (za stručne studije) i univ.mag (za sveučilišne studije) na diplomskoj razini. Istaknula bi da ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i time su univerzalno prepoznatljivije. | Prihvaćen | Članak 74 i 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 187 | ANTONIJA BARIŠIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. Već godinama imam problema s prijevodom diplome, što je zaista smiješno jer imamo ECTS bodove i mislim da je sve jasno. Zašto smo ih uopće uvodili?! 300=300 Antonija Barišić | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 188 | Antonija Vukman | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE | Djelomično prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na opće uvjete pristupa kvalifikacijama na razini 7.2. i 8.2. oni su određeni člankom 12.st.2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. |
| 189 | Antonio Jakelić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Radim za internacionalnu tvrtku i putujem širom svijeta. Često sam u jako neugodnoj situaciji da na osnovu postojeće titule moram objašnjavati koju sam visoku školu završio i što znači moja titula. Podržavam zakon koji će se predložiti i nadajmo se isto tako i usvojiti u što kraćem roku, uz jednu malu izmjenu vezanu uz kraticu akademskog naziva. Smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 11. prijedloga Zakona. Smatram da se treba smanjiti jasna diskriminacija prema stručnim studijima te da se i njima uvedu navedeni akademski nazivi kao što je i mag. nakon završenog diplomskog, jer 300=300. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 190 | Antonio Lucić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 191 | Antonio Marin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Podržavam nastojanje da se napokon zamjene stručni nazivi za diplomske studije, te da se napokon uvede red među specijalističke poslijediplomske studije. Posebno je nezgrapno i nelogično izvedeno da se završetkom specijalističkog diplomskog studija u području medicine dobije akademski naziv: "univ.mag.med", dok se iz drugih područja dobija: "univ.spec. s naznakom struke". Lp, AM | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 192 | Antonio Matičević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, podržavam navedeni zakon u cijelosti, uz jednu izmjenu, a to je da smatram da je za kraticu akademskog naziva najbolje predložiti sljedeće: bacc. (stručni studij) i univ.bacc. (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 113 i 74 prijedloga Zakona. Mislim da bi na taj način bi bila jasna distinkcija između dva studija te bi se smanjila dosadašnja diskriminacija stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 193 | ANTONIO MIRKO MACAN | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE | Djelomično prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na opće uvjete pristupa kvalifikacijama na razini 7.2. i 8.2. oni su određeni člankom 12.st.2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. |
| 194 | ANTONIO OŠTARIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | Iz članka 38. nije jasno hoće li na sveučilištima viši predavači moći napredovati u nastavna zvanja profesora stručnog studija i profesora stručnog studija u trajnom izboru. Ukoliko neće moći, kao ni dosad, to bi svakako bila diskriminatorna praksa koju bi trebalo ukinuti i novim zakonom popraviti. Nastavnici u nastavnim zvanjima na sveučilištima trebaju imati ista prava i mogućnost napredovanja kao i nastavnici u nastavnim zvanjima na veleučilištima. Stoga podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama za izmjenom članka 38. Dr.sc. Antonio Oštarić, predavač Centar za strane jezike Sveučilišta u Zadru | Nije prihvaćen | Novim prijedlogom Zakona uvodi se napredovanje na viša radna mjesta a koja su kao takva uređena internim aktima visokog učilišta koje isto mora predvidjeti da bi se omogućili formalni preduvjeti za napredovanje. Pitanje napredovanja višeg predavača na radno mjesto profesora stručnog studija i profesora stručnog studija u trajnom izboru ovisi o internim aktima visokog učilišta koji predviđa potrebu za tim radnim mjestom. |
| 195 | Antonio Petrović | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. | Poštovani, podržavam predloženi zakon. No, mislim da je potrebna izmjena što se tiče kratica akademskih naziva. Koriste se kratice na latinskom jeziku, i moje mišljenje je da se ne bi trebali koristiti hrvatski dijakritički znakovi. Stoga predlažem: - nakon završetka sveučilišnog prijediplomskog studija kraticu - univ.bacc. - nakon završetka stručnog prijediplomskog studija kraticu - bacc. - nakon završetka sveučilišnog diplomskog studija kraticu - univ.mag. - nakon završetka stručnog diplomskog (specijalističkog) studija kraticu - mag. Ovim prijedlogom bi se izrazila jasna razlika između dva studija, ali i smanjila dosadašnja diskriminacija stručnih studija. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 196 | ANTONIO ŠUŠNJARA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam Zakon uz izmjene u člancima 74. i 113. Predlažem kratice akademskih naziva: bacc.(stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini, mag.(stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 197 | ANTONIO TONKOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc. za stručni studij te univ.bacc. za sveučilišni studij za završenu preddiplomsku razinu te mag. za stručni studij a univ.mag za završenu diplomsku razinu. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Neka bude akademsko zvanje prepoznatljivo na tržištu rada u EU. Srdačan pozdrav! Antonio Tonković | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 198 | ANTONIO VULETIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, podržavam zakon, uz prijedlog izmjena kratica naziva bacc. za stručne studije, te univ.bacc. za sveučilišne studije na preddiplomskim studijima. Na diplomskoj razini, predlažem da bi stručni studiji trebali imati kraticu mag. a sveučilišni univ.mag. Navedene izmjene odnose se na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Hvala. Lijep pozdrav 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 199 | ANTONIO-TONI JURIČIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | Članak 46, stavak (1): Senat, odnosno fakultetsko ili akademijsko vijeće, u skladu s općim aktom visokog učilišta može odlukom odobriti osobi izabranoj na znanstveno-nastavno odnosno umjetničko-nastavno radno mjesto plaćenu slobodnu studijsku godinu ( sabbatical ) radi znanstvenog ili umjetničkog rada. PRIJEDLOG: Senat, odnosno fakultetsko ili akademijsko vijeće, u skladu s općim aktom visokog učilišta može odlukom odobriti osobi izabranoj na znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno ili nastavno radno mjesto plaćenu slobodnu studijsku godinu ( sabbatical ) radi znanstvenog, stručnog ili umjetničkog rada. OBRAZLOŽENJE: U kolektivnom ugovoru za znanost i visoko obrazovanje koji je trenutno na snazi ugovorena je mogućnost korištenja slobodne studijske godine i za osobe zaposlene na nastavnom radnom mjestu, što je potrebno i opravdano jer i osobe u nastavnim zvanjima na sveučilištu imaju obvezu (i potrebu) znanstvenog i stručnog rada i doprinosa, a uz značajno nastavno opterećenje koje imaju mogućnost korištenja studijske godine olakšava im rad na većim i dugotrajnijim projektima poput pisanja knjige, rada na izradi rječnika, sveučilišnog udžbenika i slično. Antonio-Toni Juričić Croaticum Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | Nije prihvaćen | U Kolektivnom ugovoru za znanost i visoko obrazovanje u članku 42. stavku 1. stoji da je u svrhu znanstvenog, nastavnog, umjetničkog ili stručnog rada, zaposleniku u znanstvenom, znanstveno-nastavnom, umjetničko-nastavnom i nastavnom zvanju i na odgovarajućem radnom mjestu može se odobriti pravo na slobodnu studijsku godinu (sabbatical). Dakle u Kolektivnom ugovoru se govori o zvanju i odgovarajućem radnom mjestu dok se ne govori o vrsti radnog mjesta. Slobodna studijska godina koristi se za oslobođenje od nastave i nastavnog procesa a u svrhu znanstvenog rada za što predlagatelj Zakona smatra da se ne ostvaruje u okviru ovog radnog mjesta. |
| 200 | ANTONIO-TONI JURIČIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. | Članak 37, stavak (1): TRENUTAČNO: Nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na znanstveno-nastavna i umjetničko-nastavna radna mjesta. Iznimno, nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na nastavna radna mjesta kada se na sveučilištu izvode kolegiji koji ne zahtijevaju znanstveni pristup, za potrebe korepeticije i druge suradnje u obrazovnom procesu ili kada se na sveučilištu izvodi stručni studij. PRIJEDLOG: Nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna i nastavna radna mjesta. OBRAZLOŽENJE: Budući da je nastava koju izvode nastavnici u nastavnim zvanjima u potpunosti integrirana u studijske programe te se izvodi u obliku obveznih i izbornih kolegija, nastavna radna mjesta nikako ne čine iznimku nego moraju biti navedena ravnopravno s ostalim radnim mjestima na sveučilištu. Nadalje, Zakon treba jasno popisati i opisati profile nastavnih mjesta koja tradicionalno postoje na sveučilištu. Sveučilišni studiji filologije nezamislivi su bez lektorske nastave, umjetnički studiji bez umjetničkih suradnika i korepetitora, a nastava općih predmeta koju izvode predavači integralni je dio studijskih programa na sveučilištu. Osim toga, nastava na sveučilištu po definiciji mora biti znanstveno utemeljena te je formulacija o kolegijima koji „ne zahtijevaju znanstveni pristup“ neopravdana, negativno diskriminatorna i ne odgovara stvarnom stanju u sustavu. Antonio-Toni Juričić Croaticum Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | Nije prihvaćen | Predložena nadopuna norme predstavlja iznimku koja se može samo usko primjenjivati te u tom smislu ne predstavlja učinkovito normativno rješenje. Na sveučilištu je temeljna djelatnost ona koja zahtijeva znanstveni pristup stoga je u potpunosti opravdana iznimka zapošljavanja na nastavna radna mjesta. |
| 201 | ANTONIO-TONI JURIČIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 50. | TRENUTAČNO: Za potrebe izvođenja sveučilišnog studija jezika i književnosti na visokom učilištu može se zaposliti lektor stranog jezika. Kriterije za izbor na radno mjesto lektora stranog jezika utvrđuje visoko učilište općim aktom. PRIJEDLOG: Za potrebe sveučilišnog studija jezika i književnosti te za potrebe sveučilišne nastave hrvatskog kao drugog i stranog jezika na visokom učilištu može se zaposliti lektor. Kriterije za izbor na radno mjesto lektora utvrđuje visoko učilište općim aktom. OBJAŠNJENJE: Trenutačna formulacija ne obuhvaća sve lektore jer ne obuhvaća lektore hrvatskog jezika. S jedne strane, lektori hrvatskog jezika važni su za studij hrvatskog jezika i književnosti, tj. za studij nacionalne filologije i zapošljavaju se za izvođenje nastave na njemu. Lektorska je nastava potpuno integrirana u studijske programe hrvatskog jezika i književnosti te se izvodi u obliku obveznih i izbornih kolegija. S druge strane, kao što nastavu hrvatskog jezika na inozemnim sveučilištima za potrebe studija hrvatskog jezika i književnosti, ali i za potrebe drugih studija i sveučilišnih programa, izvode lektori hrvatskog jezika, tako nastavu hrvatskog kao drugog i stranog jezika za potrebe stranih studenata koji studiraju u Hrvatskoj izvode lektori hrvatskoga jezika, bilo u okvirima studija hrvatskog jezika i književnosti ili u okvirima drugih studija i sveučilišnih programa. Centri za učenje hrvatskog kao drugog i stranog jezika i različiti programi učenja hrvatskog kao drugog i stranog jezika postoje na svim hrvatskim sveučilištima i na njima se zapošljavaju lektori hrvatskog jezika, npr. lektori zaposleni na Croaticumu – Centru za hrvatski kao drugi i strani jezik Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izvode sveučilišnu nastavu hrvatskog kao drugog i stranog jezika već 60 godina. Antonio-Toni Juričić Croaticum Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | Prihvaćen | Članak 50. će se izmijeniti na način da obuhvaća i lektore hrvatskog jezika |
| 202 | Antun Fruk | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 203 | BARBARA ABIANAC | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu izmjenu - kratice akademskog naziva bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 204 | BARBARA BARAT | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 205 | BARBARA PLEŠA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 206 | Barbara Štrkalj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam Zakon u cijelosti uz jednu malu izmjenu, a to je da kratice akademskog naziva treba promijeniti u bacc. (stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 113. Prijedloga zakona. Jasna je distinkcija između dva studija, a time se smanjuje i dosadašnja diskriminacija stručnih studija, a prednost je što su sve kratice na latinskom jeziku i univerzalno su prepoznatljive. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 207 | Bartol Vukelić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Komentar Hrvatskog kineziološkog saveza na Nacrt ZZDVO e- savjetovanje, svibanj 2022. koji objavljujemo ispod teksta Kineziološkog fakulteta https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=20457 „Hrvatski kineziološki savez krovna je udruga koja obuhvaća sve kineziologe zaposlene u vrtićima, osnovnim i srednjim školama te na visokim učilištima RH i svi daju apsolutnu podršku prijedlogu Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji glasi: "Skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata Članak 78a ili 79a 1. Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2. Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3. Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente.“ Stoga molimo da se u Zakon uvrste članci 78a ili 79a. Navedeni prijedlog se djelomično nadovezuje na članak 51. stavka 10 još uvijek važećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a koji glasi: „Visoka učilišta u okviru svoje nastavne djelatnosti obvezuju se promicati tjelovježbu i studentski šport sukladno posebnom zakonu“. Na žalost navedena stavka je potpuno izbačena te se skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata nigdje ne spominje u novom Nacrtu prijedloga Zakona, zato je prijedlog Kineziološkog fakulteta prijeko potreban i treba ga OBVEZNO UVRSTITI u Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju kako bi se sve djelatnosti i usluge definirane čl. 78a ili 79a morale jednako provoditi na svim visokim učilištima RH dakle Zakonski definirati da se jednako omogući tjelesna i mentalna dobrobit svim studentima. Svjesni važnosti edukacije o važnosti očuvanja i unapređenja skrbi o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata članovi Hrvatskog kineziološkog saveza smatraju da je svaki naveden prijedlog osnovan i utemeljen, a uz nas, podržavaju ga sva tri Kineziološka fakulteta Zagreb, Split, Osijek te sve strukovne udruge i savezi kineziologa RH.“ Navedeno je komentar koje je usuglasilo predsjedništvo, predsjednik Prof. dr. sc. Leko sudjelovao je u sastavljanju prijedloga Kineziološkog fakulteta, ali naravno da ste svi slobodni komentirati i sve ostalo po svojoj savjesti i želji. Bartol Vukelić, tajnik Hrvatskog kineziološkog saveza | Nije prihvaćen | Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta. |
| 208 | Batinić Nataša | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cijelosti, osim u vezi naziva koji se stječu završetkom studija. Kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljive. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 209 | Beata Halassy | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 85. | Definicija znanstvenika u ovom članku u sukobu je s člankom 37. alinejom (3) koja kaže “Znanstvenici se zapošljavaju na znanstvena radna mjesta.” Naime, znanstvenici definirani člankom 85. ne ispunjavaju sve uvjete za zapošljavanje na znanstvena radna mjesta. Bilo bi jasnije i ujednačenije kad bi se Upisnik zvao Upisnik znanstvenika i istraživača kao i ranije, pa bi znanstvenici bile osobe izabrane na znanstvena radna mjesta, a istraživači sve osobe koje sudjeluju u istraživanjima, ali nemaju još status znanstvenika – dakle asistenti i viši asistenti, te osobe na stručnim radnim mjestima na sveučilištima i institutima. | Primljeno na znanje | Predlagatelj je mišljenja da članak 37. stavak 3. prijedloga Zakona nije u sukobu s člankom 85. stavkom 1. prijedloga Zakona. |
| 210 | Beata Halassy | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | Predlagač zakona u ovome članku definira kratice znanstveno-nastavnih i umjetničko-nastavnih radnih mjesta, te kratice samo dijela nastavnih radnih mjesta, dok uopće ne definira kratice znanstvenih radnih mjesta. U alineji (7) prijedlog zakona predviđa pisanje kratice naziva znanstveno-nastavnih i umjetničko-nastavnih radnih mjesta ispred imena i prezimena osobe. Ovaj propis je u suprotnosti s Hrvatskim pravopisom po kojemu se ispred imena pišu jedino kratice akademskih titula (dr.sc., mr.sc.) dok se sve ostale kratice pišu iza imena. Iznimka koju Hrvatski pravopis dozvoljava je jedino kratica prof. dr. za redovitog profesora u trajnom zvanju. Doista nije jasno kako je došlo do ove prakse pisanja kratica radnih mjesta ispred imena, a koja se prvi puta ozakonila Izmjenama i dopunama zakona 2014. Naime, izbor na radno mjesto nije trajan, podložan je reizboru, ljudi u karijeri mogu mijenjati radna mjesta, odlaziti iz sustava, a tada prestaju vrijediti i ti nazivi za njih. Izuzetak je jedino doista trajni izbor profesora. Sukladno tomu, ne nalazim niti jedan argumentirani razlog zbog čega bi se kratice nastavno-znanstvenih radnih mjesta pisale ispred imena. To bi trebao biti prostor za oznaku trajnih akademskih stanja. Naglašavam da bi predložena praksa pisanja predstavljala suprostnost propisanom u važećem Hrvatskom pravopisu, a poželjno bi bilo da su propisi međusobno usklađeni. https://pravopis.hr/pravilo/kratice/49/ | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. Predlagatelj propisa je mišljenja da se kratice nastavno-znanstvenih i umjetničko-nastavnih radnih mjesta trebaju pisati ispred imena i prezimena osobe jer je isto uvriježeno pravilo. |
| 211 | Beata Halassy | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. | U članku 37 bilo bi potrebno definirati u zasebnoj alineji i radna mjesta na fakultetu i umjerničkoj akademiji, budući da zakon (u članku 6. Alineji 2) predviđa postojanje fakulteta i umjetničke akademije i izvan sveučilišta. Predlažem dodati zasebnu alineju iza (1): “Nastavnici na fakultetu zapošljavanju se na znanstveno-nastavna mjesta, a nastavnici na umjetničkoj akademiji na umjetničko-nastavna radna mjesta. Iznimno, na fakultetima i umjetničkim akademijama moguće je zapošljavati nastavnike na nastavna radna mjesta kada se izvode kolegiji koji ne zahtijevaju znanstveni pristup, za potrebe korepeticije i druge suradnje u obrazovnom procesu ili kada se na sveučilištu izvodi stručni studij. Nadalje, u alineji 3 potrebno je dodati i visoka učilišta, na sljedeći način: Znanstvenici se na VISOKOM UČILIŠTU i znanstvenim institutima zapošljavaju na znanstvena radna mjesta. Obrazloženje: Alineja (3) članka 37. izostavlja znanstvena radna mjesta na visokim učilištima, premda zakon predviđa mogućnost osnivanja instituta i centara na visokim učilištima (u članku 10, stavku 3) i premda prijedlog zakona među ovlastima Senata sveučilišta navodi i donošenje kriterija i provođenje izbora i reizbora između ostalih i za znanstvena radna mjesta (Članak 13, alineje 12 i 13). Osim toga na visokim učilištima postoje ustrojbene jedinice u kojima su zaposleni znanstvenici na znanstvenim radnim mjestima. | Nije prihvaćen | Ustroj radnih mjesta nastavnika, znanstvenika, suradnika i drugih zaposlenika uredit će se općim aktom visokog učilišta. |
| 212 | Beata Halassy | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 8. | Članak 8 pripada skupini članaka koja se odnose na VISOKA UČILIŠTA. U članku 6., stavku (2) definirano je da su VISOKA UČILIŠTA: sveučilište, fakultet, umjetnička akademija i veleučilišta. U članku 8. definira se nazivlje visokog učilišta, ali i znanstvenog instituta. Možda je bolje nazivlje znanstvenog instituta definirati u dijelu zakona koji donosi odredbe upravo za znanstvene institute, nrp. u članku 30. ovog prijedloga zakona | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 213 | BISERKA SVIBEN | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 113. | Podržavam zakon, ali uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 214 | BISERKA SVIBEN | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. | Podržavam zakon, ali uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 215 | BISERKA VINCEK | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, podržavam prijedlog Zakona u potpunosti, uz jednu iznimku. Predlažem da kratice akademskih naziva budu sljedeće: - završetkom prijediplomskih stručnih studija - bacc. - završetkom prijediplomskih sveučilišnih studija - univ.bacc. - završetkom diplomskih stručnih studija - mag. - završetkom diplomskih sveučilišnih studija - univ.mag. Navedene izmjene odnose se na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. Na ovaj način postoji jasna distinkcija između stručnih i sveučilišnih studija, a sve kratice su pisane istim jezikom (latinskim) pa je i kratica univerzalno prepoznatljiva, za razliku od predložene kombinacije hrvatskog i latinskog jezika (struč. bacc. / struč.mag.) koja je razumljiva jedino govornicima hrvatskog jezika. Srdačan pozdrav! | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 216 | Blaženka Balent | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 113. | Poštovani, Predlažem da se zbog neprepoznatljivosti, prefiks struč. ne koristi u akademskim nazivima, odnosno da se koriste samo kratice koje jasno upućuju na stupanj obrazovanja. 300=300. Za međusobne razlike, ako postoje, imamo odgovarajuće isprave odnosno dopunske isprave o završenom studiju. Nitko se ne želi "prodavati" za nešto što nije. Međutim ja konkretno imam velike probleme u firmi zbog akademskog naziva i kratice. Ovaj zakon se pripremao vrlo dugo, mislim da bi se konačno i kod nas trebao u potpunosti uskladiti sa HKO okvirom kao i u drugim zemljama članicama EU. Dakle 300=300, a kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc. ( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 217 | Blaženka Balent | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. | Poštovani, podržavam predloženi zakon, ali uz jednu izmjenu, a to je da za kratice akademskog naziva predlažem sljedeće: - nakon završetka sveučilišnog prijediplomskog studija kratica bude univ.bacc. - nakon završetka stručnog prijediplomskog studija kratica bude bacc. - nakon zavretka sveučilišnog diplomskog studija kratica bude univ.mag. - nakon završetka stručnog diplomskog studija kratica bude mag. Ovim prijedlogom bi se izrazila jasna razlika između dva studija, ali također i smanjila dosadašnja diskriminacija stručnih studija. Prednost je i što su sve kratice na latinskom jeziku i univerzalno su prepoznatljive. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 218 | Boglarka Kiss Kulenović | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | Smatram da se radi o diskriminatornoj praksi ako se čl. 38. onemogući napredovanje višeg predavača u trajno zvanje. Time se stvalja predavače u nepovoljan položaj u odnosu na druga radna mjesta (znanstvenike, profesore stručnog studija, lektore i umjetnike). Podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama za izmjenu stavke (3) članka 38. Boglarka Kiss Kulenović, viša predavačica Ekonomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu | Nije prihvaćen | Novim prijedlogom Zakona uvodi se napredovanje na viša radna mjesta a koja su kao takva uređena internim aktima visokog učilišta koje isto mora predvidjeti da bi se omogućili formalni preduvjeti za napredovanje. Pitanje napredovanja višeg predavača na radno mjesto profesora stručnog studija i profesora stručnog studija u trajnom izboru ovisi o internim aktima visokog učilišta koji predviđa potrebu za tim radnim mjestom. |
| 219 | BORIS AKRAP | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Postovani, osobno podrzavam zakon u cijelosti, s tim da treba promijeniti kraticu akademskog naziva. Mislim da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. Navedeno bi studentima olaksalo mobilnost i zaposlenje u svijetu a i smanjilo zbrku. Posteno gledajuci i razmisljajuci zdravorazumski, ovi prijedlozi kratica mag. i univ.mag. su normalni i logicni. Svugdje u svijetu je to normalno samo kod nas u HR postoji struc.spec. a ne mag. LP, Boris 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 220 | Boris Bjelanović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 221 | Boris Jokić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 102. | - SEDMI DIO – Financiranje visokog obrazovanje i znanstvene djelatnosti. IDIZ smatra da je višegodišnje programsko financiranje put kojim se mogu ostvariti pozitivniji ishodi znanstvene djelatnosti u Hrvatskoj. Rješenja u ovom dijelu Prijedloga zakona zahtijevaju dodatnu razradu u vidu preciznijeg određenja tri komponente te posebice sadržaja i postupka pregovaranja. - Čl. 102. st. 3. - Snažno se zalažemo za Programske ugovore u trajanju od četiri ili pet godina. Institut za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ) | Prihvaćen | U stavku 3. članku 102. prijedloga Zakona propisat će se razdoblje od četiri godine za sklapanje programskog ugovora. |
| 222 | Boris Jokić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 83. | - Čl. 83. – Predlažemo radikalnu izmjenu ovog članaka kojim se određuje obuhvat znanstvene djelatnosti. U svim stavkama ovaj članak nedovoljno precizno određuje obuhvat i mnoge znanstvene ustanove i znanstvenice i znanstvenici ne mogu se prepoznati u njegovom određenju. Dihotomno određenje na temeljno i primijenjeno istraživanje nije u skladu s postulatima suvremene znanosti. Još više se to odnosi na određenje temeljnog znanstvenog istraživanja koje se dijeli na eksperimentalni i teorijski rad. Predlažemo zamjenu termina eksperimentalni u empirijski (koji uključuje ekspirementalne i kvazieksperimentalne dizajne, ali i brojne druge). Institut za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ) | Nije prihvaćen | Predlagatelj je mišljenja da je člankom 83. obuhvaćena znanstvena djelatnost u cijelosti u smislu prijedloga Zakona. |
| 223 | Boris Jokić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 34. | - Čl. 34. st. 3. predlažemo značajnu doradu na način da se: o Dio (1) formulira kao u trenutno važećem Zakonu i to na način da Znanstveno vijeće donosi znanstvenu politiku. Takvo rješenje nije hrvatski specifikum. Brojni znanstveni instituti u EU (Max Planck, Češka akademija znanosti…) upravo kroz Znanstvena vijeća donošenjem znanstvenih politika upravljaju vlastitim razvojem i pridonose široj dobrobiti zajednice. o (6) - predlažemo da se riječ 'predlaže' zamijeni s 'donosi'. Institut za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ) | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 224 | Boris Jokić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 31. | - Čl. 31. st.1. - u određenju predlažemo da se uz znanstvene i stručne navedu i razvojni projekti. - Čl. 31. st. 2. - nedovoljno obuhvatno određuje djelatnost javnih znanstvenih instituta. To se posebice odnosi na društvenu ulogu koju instituti imaju i mogu imati u budućnosti. Predlažemo da se u ovom dijelu primjene prijedlog rješenja iz čl. 83. Prijedloga zakona. Institut za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ) | Nije prihvaćen | U odnosu na stavak 1 predloženo je već obuhvaćeno navedenim. U odnosu na stavak 2. predlagatelj Zakona smatra da je isti dovoljno obuhvatio djelatnost znanstvenih instituta. |
| 225 | Boris Jokić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Institut za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ) je na sastanku svih znanstvenika i suradnika održanom 31. svibnja 2021. godine usuglasio sljedeća stajališta vezana uz Nacrt prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (Prijedlog zakona). U svojim prijedlozima i osvrtima ograničili smo se na pitanja znanstvene djelatnosti te javnih znanstvenih instituta. IDIZ podržava nacrt Prijedloga zakona uz ispravke određenih nedostataka i dodatno zakonsko specificiranje određenih predloženih rješenja posebice u dijelu Prijedloga zakona koji se tiče novog oblika financiranja ustanova u znanosti i visokom obrazovanju. U Prijedlogu zakona nalaze se brojna kvalitetna zakonska rješenja čija implementacija može pridonijeti poboljšanju sustava znanosti u Republici Hrvatskoj. To se prije svega odnosi na olakšavanje postupka napredovanja na radna mjesta te usmjerenje k jačanju odgovornosti ustanova za upravljanje u višegodišnjem razdoblju. Predlažemo predlagateljima Prijedloga zakona da promijene/dopune sljedeće dijelove Prijedloga zakona: - Čl. 31. st.1. - u određenju predlažemo da se uz znanstvene i stručne navedu i razvojni projekti. - Čl. 31. st. 2. - nedovoljno obuhvatno određuje djelatnost javnih znanstvenih instituta. To se posebice odnosi na društvenu ulogu koju instituti imaju i mogu imati u budućnosti. Predlažemo da se u ovom dijelu primjene prijedlog rješenja iz čl. 83. Prijedloga zakona. - Čl. 33. st. 3. predlažemo značajnu doradu na način da se o Dio (2) '(Upravno vijeće znanstvenog instituta) donosi misiju i strategiju razvoja znanstvenog instituta') promijeni i to tako da Upravno vijeće donosi Godišnji plan izvršenja strategije razvoja znanstvenog instituta. Posebice snažno zagovaramo uklanjanje ovlasti Upravnom vijeću za donošenje misije instituta. Taj element nužno treba ostati u ovlastima Znanstvenog vijeća. Također ovakvo rješenje u izrazitoj je koliziji s odlomcima preambule kojom se nagoviješta povećanje odgovornosti i samostalnosti znanstvenih ustanova. Hrvatska je jedna od potpisnica Bonske deklaracije koja naglašava: 'We will continue to strengthen academic freedom and institutional autonomy coupled with long-term as well as reliable and stable institutional financing as necessary prerequisites for freedom of scientific research, including modern and accessible research infrastructures and institutions, adequate research careers, in particular for early-stage researchers, and incentives for open collaborations.' Predloženo rješenje protivno je ovakvom određenju. o Dio (9) 'Predlaže osnivaču promjenu djelatnosti i statusne promjene znanstvenog instituta' detaljnije objasni ili izbaci. Posebice se to odnosi na dio u kojem se spominju 'statusne promjene'. - Čl. 34. st. 3. predlažemo značajnu doradu na način da se: o Dio (1) formulira kao u trenutno važećem Zakonu i to na način da Znanstveno vijeće donosi znanstvenu politiku. Takvo rješenje nije hrvatski specifikum. Brojni znanstveni instituti u EU (Max Planck, Češka akademija znanosti…) upravo kroz Znanstvena vijeća donošenjem znanstvenih politika upravljaju vlastitim razvojem i pridonose široj dobrobiti zajednice. o (6) - predlažemo da se riječ 'predlaže' zamijeni s 'donosi'. - Čl. 35. st. 2. - predlažemo dodavanje stavke 'izrađuje Godišnji plan izvršenja strategije razvoja znanstvenog instituta' - Čl. 36. st. 7. – predlažemo dodavanje 'viših znanstvenih suradnika' kao mogućih vršitelja dužnosti ravnatelja. - Čl. 39. st. 6. –Formulacija 'natprosječno uspješan student' nije dovoljno jasna. - Čl. 48. st. 1. – Predlažemo da se formulacija 'za vrijeme trajanja rodiljskog dopusta' promijeni u 'za vrijeme rodiljnog/roditeljskog/posvojiteljskog dopusta'. - Čl. 51. st. 1. – IDIZ snažno zagovara da prestanak ugovora o radu ostane na 65 godina života. Takvu odluku smo prije deset godina usvojili na razini naše ustanove s ciljem da se omogući razvoj karijera mlađih znanstvenica i znanstvenika. Upravo takva odluka nam je omogućila razvoj u izazovnim okolnostima. Smatramo da je ovakvo rješenje pogodovanje određenim interesnim strukturama, a da je za dobrobit sustava znanosti i visokog obrazovanja nužno voditi računa o mlađim znanstvenicama i znanstvenicima. - Čl. 83. – Predlažemo radikalnu izmjenu ovog članaka kojim se određuje obuhvat znanstvene djelatnosti. U svim stavkama ovaj članak nedovoljno precizno određuje obuhvat i mnoge znanstvene ustanove i znanstvenice i znanstvenici ne mogu se prepoznati u njegovom određenju. Dihotomno određenje na temeljno i primijenjeno istraživanje nije u skladu s postulatima suvremene znanosti. Još više se to odnosi na određenje temeljnog znanstvenog istraživanja koje se dijeli na eksperimentalni i teorijski rad. Predlažemo zamjenu termina eksperimentalni u empirijski (koji uključuje ekspirementalne i kvazieksperimentalne dizajne, ali i brojne druge). - Čl. 87. st. 3. Predlažemo osnivanje Vijeća znanstvenih instituta kao tijela koje će predlagati članove Nacionalnog vijeća iz redova znanstvenih savjetnika (nalik Rektorskom zboru ili Vijeću veleučilišta). - SEDMI DIO – Financiranje visokog obrazovanje i znanstvene djelatnosti. IDIZ smatra da je višegodišnje programsko financiranje put kojim se mogu ostvariti pozitivniji ishodi znanstvene djelatnosti u Hrvatskoj. Rješenja u ovom dijelu Prijedloga zakona zahtijevaju dodatnu razradu u vidu preciznijeg određenja tri komponente te posebice sadržaja i postupka pregovaranja. - Čl. 102. st. 3. - Snažno se zalažemo za Programske ugovore u trajanju od četiri ili pet godina. U dijelu Zakona koji će definirati temeljna načela znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja potrebno je naglasiti načela otvorene znanosti i otvorenog obrazovanja. - U dijelu Zakona koji će definirati financiranje znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja potrebno je definirati mogućnosti financiranja aktivnosti vezanih uz otvaranje i popularizaciju znanosti. - U dijelu Zakona koji će se odnositi na informacijski sustav znanosti potrebno je osigurati transparentnost i što je moguće otvorenije korištenje podataka koje će takav sustav sadržavati, a u skladu s načelima otvorene znanosti. - U dijelu Zakona kojim će se urediti vrednovanje znanstvene uspješnosti ustanova, projekata i pojedinaca, kao i vrednovanje kvalitete obrazovnog procesa ustanova i pojedinaca potrebno je predvidjeti vrednovanje primjene načela i doprinos otvorenoj znanosti i otvorenom obrazovanju. Također snažno podržavamo Uvrštavanje sljedećeg članka o otvorenoj znanosti i otvorenom obrazovanju kojeg predlaže Inicijativa za Hrvatski oblak za otvorenu znanost (HR-OOZ): Članak 1. (1) Znanstvena se istraživanja provode u skladu s načelima otvorene znanosti i temelje se na otvorenom i suradničkom procesu istraživanja, na otvorenom pristupu svim rezultatima znanstveno-istraživačkog rada (publikacijama, istraživačkim podacima, softveru i dr.) te otvorenoj i interoperabilnoj istraživačkoj infrastrukturi. (2) Publikacije nastale u potpunosti ili djelomično financiranjem javnim sredstvima moraju biti dostupne u otvorenom pristupu kroz institucijski repozitorij ustanove ili neki drugi otvoreno dostupni digitalni repozitorij koji je dio hrvatske otvorene istraživačke i obrazovne infrastrukture. (3) Istraživački podaci i drugi rezultati nastali na temelju istraživanja koja se u potpunosti ili djelomično financiraju javnim sredstvima, a koji nisu obuhvaćeni stavkom 2, moraju biti dostupni u otvorenom pristupu kroz institucijski repozitorij ustanove ili neku drugu vjerodostojnu otvoreno dostupnu istraživačku infrastrukturu po načelu "otvoreni koliko god je moguće, zatvoreni samo koliko je neophodno" u skladu s FAIR principima (istraživački podaci moraju biti pronalažljivi, dostupni, interoperabilni i ponovno upotrebljivi). (4) U cilju postizanja široke i jednake dostupnosti obrazovanja i unapređenja kvalitete obrazovnog procesa i ishoda obrazovanja, potiče se primjena načela otvorenog obrazovanja, posebno različitosti u načinima učenja i poučavanja, načinima stvaranja i dijeljenja znanja te uporaba i stvaranje otvorenih obrazovnih sadržaja. (5) Kod vrednovanja znanstvene uspješnosti institucija, projekata i pojedinaca, kao i kod vrednovanja kvalitete obrazovnog procesa institucija i pojedinaca, kriterije je potrebno formulirati tako da se između ostaloga potiče inovativnost, suradnja, dijeljenje, transparentnost i otvorenost kao doprinos otvorenoj znanosti i otvorenom obrazovanju. (6) Otvorena istraživačka infrastruktura omogućava provođenje istraživanja u skladu s načelima otvorene znanosti, a uključuje podatkovnu infrastrukturu za pohranu i upravljanje podacima, posebno digitalne repozitorije i arhive, informacijske sustave i baze podataka, napredne računalne sustave za obradu podataka, komunikacijske mreže, softver otvorenog koda, druge digitalne usluge, alate i komponente e-infrastrukture, kao i istraživačku opremu i skupove instrumenata otvoreno dostupnih istraživačkoj zajednici. Poseban dio otvorene istraživačke infrastrukture čine i sami podaci u otvorenom pristupu: podaci o sustavu znanosti i znanstvenoj djelatnosti, publikacije, istraživački podaci i drugi rezultati nastali kao rezultat istraživačke djelatnosti. (7) Otvorena istraživačka infrastruktura se izgrađuje i njome se upravlja na održiv i transparentan način, s učešćem predstavnika zajednice korisnika u upravljačkim tijelima. Hrvatska istraživačka infrastruktura treba se graditi u skladu s međunarodnim standardima i dobrim praksama, i uklapati u postojeće europske i globalne infrastrukture. (8) Ministarstvo nadležno za znanost donosi nacionalnu politiku i akcijski plan otvorene znanosti za razdoblje od 5 godina u kojem će se utvrditi modaliteti i instrumenti osiguravanja otvorene znanosti. U skladu s 58-godišnjom tradicijom aktivnog sudjelovanja u progresivnim promjenama, IDIZ je spreman dati svoj doprinos implementaciji predloženog Zakona. Institut za društvena istraživanja u Zagrebu Ravnatelj Boris Jokić | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 226 | BORIS RAČKI | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, podržavam navedeni Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, no uz malu dopunu. Smatram da bi nazivlje moralo biti koncipirano na sljedeći način: bacc. (za stručne studije) i univ. bacc. (za sveučilišne studije) na preddiplomskoj razini, te mag. (za stručne studije) i univ. mag. (za sveučilišne studije) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Prednost ovakvog nazivlja je ta što su sve kratice na latinskom jeziku i univerzalno su prepoznatljivije. Također smatram da se ovakvim nazivljem smanjuje dosadašnja diskriminacija stručnih studija, te se olakšava buduće zaposlenje - nigdje u EU ne postoji struč. spec. Lijep pozdrav! Boris Rački 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 227 | Borna Branimir Vuković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Protivimo se Prijedlogu Zakona budući da diskriminira studente i njihova prava, a studentima ne daje niti jedno rješenje s obzirom na probleme s kojima se sveukupna studentska populacija susreće. 1. Želimo pravo na redoviti studij i radni odnos te samostalni rad u obrtu (start-up) Čl 76. st 2. gdje se studentima ne daje mogućnost zapošljavanja ako studiraju na instituciji koja nema izvanredni studij. 2. Želimo slobodnu studentsku godinu Što se same diskriminacije tiče imamo mogućnost da prof. uzimaju slobodnu godinu, a studenti ne. Način i uvjeti su pobliže definirani novim čl 77. st. 8 3. Želimo biranje uvjeta jednog ponavljanja studijske godine Nerazumijevanje vladajućih prema studentima se očituje u čl. 77. st. 4., gdje se sve studente koji imaju programsku povezanost na svojim institutima stavlja u situaciju da im se ne osigurava pravo drugog upisa svakog predmeta. | Djelomično prihvaćen | Članak 76. će biti uređen u odnosu na pravo radnog odnosa. U odnosu na slobodnu godinu isto je uređeno institutom mirovanja prava i obveza. U odnosu na upis akademske godine članak 68. će se urediti. |
| 228 | BORNA TONKOVIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. | Poštovani, Po mojem mišljenju zakon bi se trebao izmijeniti. Konkretno smatram da kratica akademskog naziva treba biti bacc. za stručni studij, odnosno univ.bacc. za sveučilišni studij. Sve kratice bi trebale biti na latinskom jeziku kako bi bile univerzalno prepoznatljive i u skladu sa studijma unutar cijele EU, pa i šire. Stoga predlažem: - nakon završetka sveučilišnog prijediplomskog studija kraticu - univ.bacc. - nakon završetka stručnog prijediplomskog studija kraticu - bacc. - nakon završetka sveučilišnog diplomskog studija kraticu - univ.mag. - nakon završetka stručnog diplomskog (specijalističkog) studija kraticu - mag. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 229 | Božana Tomašević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način postojat će jasna distinkcija između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 230 | Božena Perić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | 'Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE | Djelomično prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na opće uvjete pristupa kvalifikacijama na razini 7.2. i 8.2. oni su određeni člankom 12.st.2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. |
| 231 | Božica Lekić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon s korekcijom u vezi kratice akademskog naziva i predlažem: bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasno razlikovanje između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Lijep pozdrav, Božica Lekić | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 232 | Branka Bjelanović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 233 | Branka Milošević Pujo | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Podržavam donošenje novog Zakona i predlažem dopunu članka 111 dodavanjem stavka 4 koji bi glasio: Postupci produljenja ugovora o radu nastavniku nakon 65.godine života započeti prije stupanja na snagu ovog zakona vode se prema propisima koji su važili u trenutku započinjanja postupka. | Nije prihvaćen | Produljenje ugovora o radu regulirano je stavkom 1. i 2. članka 52. prijedloga Zakona čime se stavljaju izvan snage odredbe Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokog obrazovanja (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17). Stav je predlagatelja Zakona da se nakon prestanka ugovora o radu radi odlaska u mirovinu svako produljenje ugovora o radu može zaključiti isključivo na teret vlastitih sredstava visokog učilišta. |
| 234 | Branka Oštrec | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. | Predlaže se izmjena stavka (1): Nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna i nastavna radna mjesta. Na nastavna radna mjesta nastavnici se na sveučilištu zapošljavaju ako postoji opravdana potreba. Ako je riječ o kolegijima koji su temeljno zastupljeni u nekom drugom znanstvenom području, polju ili grani (npr. kolegiji iz stranog jezika struke), nastavnici se mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta predavača. Isključivo za potrebe sveučilišnog studija jezika i književnosti nastavnici se mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta lektora. Za potrebe sveučilišnih umjetničkih studija nastavnici se mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta umjetničkog suradnika i korepetitora. Nastavnici se na sveučilištu mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta i kada se na sveučilištu izvodi stručni studij. Obrazloženje: Budući da je nastava koju izvode nastavnici u nastavnim zvanjima u potpunosti integrirana u studijske programe te se izvodi u obliku obveznih i izbornih kolegija, nastavna radna mjesta nikako ne čine iznimku nego moraju biti navedena ravnopravno s ostalim radnim mjestima na sveučilištu. Nadalje, Zakon treba jasno popisati i opisati profile nastavnih mjesta koja tradicionalno postoje na sveučilištu. Sveučilišni studiji filologije nezamislivi su bez lektorske nastave, umjetnički studiji bez umjetničkih suradnika i korepetitora, a nastava općih predmeta koju izvode predavači integralni je dio studijskih programa na sveučilištu. Osim toga, nastava na sveučilištu po definiciji mora biti znanstveno utemeljena te je formulacija o kolegijima koji „ne zahtijevaju znanstveni pristup“ neopravdana, negativno diskriminatorna i ne odgovara stvarnom stanju u sustavu. | Nije prihvaćen | Predložena nadopuna norme predstavlja iznimku koja se može samo usko primjenjivati te u tom smislu ne predstavlja učinkovito normativno rješenje. Na sveučilištu je temeljna djelatnost ona koja zahtijeva znanstveni pristup stoga je u potpunosti opravdana iznimka zapošljavanja na nastavna radna mjesta. |
| 235 | Branka Oštrec | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | Drugi komentar odnosi se na članak 46. koji ne predviđa korištenje slobodne studijske godine za osobe zaposlene u nastavnom zvanju, što svakako treba promijeniti. U kolektivnom ugovoru za znanost i visoko obrazovanje koji je trenutno na snazi ugovorena je mogućnost korištenja slobodne studijske godine i za osobe zaposlena na nastavnom radnom mjestu, što je potrebno i opravdano jer i osobe u nastavnim zvanjima na sveučilištu imaju obvezu, a svakako i potrebu, znanstvenog i stručnog rada i doprinosa. Istovremeno imaju značajno nastavno opterećenje, stoga im mogućnost korištenja studijske godine olakšava rad na većim i dugotrajnijim projektima poput pisanja knjige, rada na izradi rječnika, sveučilišnog udžbenika i slično. | Nije prihvaćen | Poštovani, u Kolektivnom ugovoru za znanost i visoko obrazovanje u članku 42. stavku 1. stoji da je u svrhu znanstvenog, nastavnog, umjetničkog ili stručnog rada, zaposleniku u znanstvenom, znanstveno-nastavnom, umjetničko-nastavnom i nastavnom zvanju i na odgovarajućem radnom mjestu može se odobriti pravo na slobodnu studijsku godinu (sabbatical). Dakle u Kolektivnom ugovoru se govori o nastavnom zvanju i odgovarajućem radnom mjestu dok se ne govori o nastavnom radnom mjestu. Slobodna studijska godina koristi se za oslobođenje od nastave i nastavnog procesa a u svrhu znanstvenog rada za što predlagatelj Zakona smatra da se ne ostvaruje u okviru nastavnog radnog mjesta koji je funkciji provođenja stručnog studija. |
| 236 | BRANKO DOBRAVC | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, I dalje treba ostaviti kraticu bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na taj način se točno zna razlika između dva studija a prednost je što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. lp, Branko Dobravc | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 237 | BRANKO PERKOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 238 | Branko Štefanović (Sveučilište VERN') | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 97. | Članak 97., stavak (1): Sredstva iz državnog proračuna Republike Hrvatske doznačuju se javnom visokom učilištu, odnosno javnom znanstvenom institutu na temelju programskog ugovora. Osvrt: Ako su ovom odredbom privatna visoka učilišta i privatni znanstveni instituti, kao javne ustanove prema Zakonu o ustanovama, isključeni iz prava korištenja sredstava državnog proračuna, u koji proračun uplaćuju sredstva jednako kao i javna/državna visoka učilišta i instituti, radi se o izričitoj diskriminaciji javnih ustanova na osnovi vlasništva, odnosno osnivača. Prijedlog: Izmijeniti stavak tako da on glasi: Sredstva iz državnog proračuna Republike Hrvatske doznačuju se visokom učilištu, odnosno znanstvenom institutu na temelju programskog ugovora. | Nije prihvaćen | Člankom 97. prijedloga Zakona propisuje se financiranje javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta. |
| 239 | Branko Štefanović (Sveučilište VERN') | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 79. | Članak 79., stavak (1): Student državljanin Republike Hrvatske, odnosno državljanin države članice Europske unije koji studira u redovitom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju na javnom visokom učilištu ostvaruje pravo na subvencioniranje troškova školarine iz državnog proračuna, u skladu s uredbom iz članka 102. stavak 10. ovoga Zakona. Osvrt: U prethodnome osvrtu na članak 7. stavak (1). Nacrta, podrobno je pojašnjeno da, sukladno referentnim odredbama ovoga Nacrta i odredbama Zakona u ustanovama (dalje ZOU), podjela na javna i privatna visoka učilišta ne stoji budući da su sve ustanove javne pa tako i sva visoka učilišta jesu javna. Shodno tome, visoka učilišta treba podijeliti prema njihovim osnivačima na državna i privatna, a ne na javna i privatna. U ovome članku 79. stavku (1) riječ je o pravu „…na subvencioniranje troškova školarine iz državnog proračuna…“ i to za studente javnih visokih učilišta. • Ako se, slijedom referentnih odredbi ovoga Nacrta i ZOU-a, u ovome Nacrtu prihvati podjela na državna i privatna visoka učilišta, a to bi jedino bilo ispravno, onda članak 79., stavak (1), ostane li ovakav kakav jest, vrijedi za redovne studente svih visokih učilišta, dakle i privatnih, jer su i ona javna. • Ako se u ovome Nacrtu prihvati podjela na državna i privatna visoka učilišta, što bi jedino bilo ispravno, a korištenje prava iz članka 79. stavka (1) se izrijekom ograniči samo na studente državnih visokih učilišta, onda bi posljednju riječ trebao imati Ustav Republike Hrvatske, a Članak 65. Ustava RH glasi: Osnovno je školovanje obvezatno i besplatno. Svakomu je dostupno, pod jednakim uvjetima, srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje u skladu s njegovim sposobnostima. Uskraćivanjem korištenja Ustavom zajamčenih prava studentima privatnih visokih učilišta (koja su javne ustanove) da studiraju pod jednakim uvjetima kao i studenti na državnima, a to, između ostaloga, uključuje korištenje sredstava iz državnog proračuna, u koji su novac za školovanje uplaćivali njihovi roditelji jednako kao i roditelji studenata državnih visokih učilišta, ozakonjuje se diskriminacija na osnovu vlasništva, odnosno osnivačkih prava, javnih ustanova na kojima su ti studenti odlučili studirati. Prijedlog: Izmijeniti dio Stavka (1), članka 79. tako da glasi: Student … koji studira u redovitom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju na hrvatskom visokom učilištu ostvaruje pravo na subvencioniranje troškova školarine iz državnog proračuna … | Nije prihvaćen | Privatna visoka učilišta ne osniva Republika Hrvatska te stoga niti ne mogu biti predmet subvencioniranja iz državnog proračuna. |
| 240 | Branko Štefanović (Sveučilište VERN') | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 69. | Članak 69., stavak (2): Upis na studij provodi visoko učilište na temelju javnoga natječaja objavljenog na mrežnim stranicama visokog učilišta najkasnije 1. svibnja tekuće godine. Osvrt: Čemu služi ovaj rok 1. svibnja tekuće godine? Ako, recimo, visoko učilište dobije dopusnicu za određeni studij 2. svibnja, zar da čeka godinu dana na početak upisa studenata? Ovo je kontraproduktivno ograničenje. Prijedlog: Izostaviti rok. | Nije prihvaćen | Predlagatelj smatra da je rok potreban radi uređivanja sustava upisa na studij. |
| 241 | Branko Štefanović (Sveučilište VERN') | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 62. | Članak 62., stavak (4): Doktorski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij. Uvjete upisa na doktorski studij propisuje visoko učilište. Osvrt: Dakle, prema ovom stavku, doktorski studij ne mogu upisati oni koji su završili sveučilišni specijalistički studij, unatoč tome što su, da bi završili sveučilišni specijalistički studij sakupili: na stručnom diplomskom 300 ECTS + na razlikovnim kolegijima za prijelaz na sveučilišnu vertikalu barem još dodatnih 30 ECTS (sada sa barem 330 ECTS imaju izjednačeni status glede sveučilišne vertikale s onima koji su završili sveučilišni diplomski studij od 300 ECTS) + sveučilišni specijalistički studij (120 ECTS) sveukupno to čini 420 ECTS Sa ukupno 420 ECTS, u sveučilišnoj su vertikali, a ne mogu na doktorske studije, na koje mogu oni sa „samo“ 300 ECTS. Zašto ih sad trebamo zaustaviti u namjerama daljnjeg obrazovanja!? Je li to društveni interes? Prijedlog: Dopuniti stavak tako da glasi: Doktorski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij, kao i osoba koja je završila sveučilišni specijalistički studij. | Prihvaćen | Članak 62. će se urediti. |
| 242 | Branko Štefanović (Sveučilište VERN') | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 61. | Članak 61., stavak (4): Iznimno, sveučilišni specijalistički studij može upisati i osoba koja je završila stručni diplomski studij uz polaganje razlikovnih ispita koje određuje visoko učilište i/ili uz najmanje pet godina radnoga staža u području izvođenja studija. Uvjete upisa na sveučilišni specijalistički studij propisuje visoko učilište. Osvrt: Što u ovome konkretnom slučaju znači „iznimno“!? U čemu je iznimnost i od čega? Koje bi to bile iznimke? Tko i kako ih utvrđuje? Ovako sročeno, ostavlja prostor za različite proizvoljne interpretacije „iznimnog”, a time i ovog stavka. Prijedlog Članak 61.stavak (4): U prvoj rečenici stavka izostaviti „iznimno“ | Nije prihvaćen | Iznimka je predviđena obzirom su uvjeti pristupa na razinu 7.2. uređeni Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. |
| 243 | Branko Štefanović (Sveučilište VERN') | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 15. | Članak 15., stavak (1): Sveučilišno vijeće na javnom sveučilištu sastoji se od sedam članova. Tri člana sveučilišnog vijeća imenuje senat sveučilišta, a tri člana osnivač. Predsjednika sveučilišnog vijeća imenuju članovi ovoga vijeća zajednički. Ako članovi sveučilišnog vijeća zajednički ne imenuju predsjednika u roku tri mjeseca od dana imenovanja posljednjeg člana ovoga vijeća, predsjednika sveučilišnog vijeća imenuje Vlada Republike Hrvatske. Članak 15., stavak (2): Članovi sveučilišnog vijeća koje imenuje osnivač ne smiju biti državni dužnosnici, članovi Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj, službenici Ministarstva niti zaposlenici i vanjski suradnici tog sveučilišta. Osvrt: Ova dva, kao i preostali stavci članka 15., ostavljaju i dalje nejasnoću oko postojanja i djelovanja sveučilišnog vijeća na privatnim sveučilištima. Između redaka, a tako se ne bi smjeli pisati i čitati zakoni, naslućuje se da se čitav ovaj članak odnosi samo na javna/državna sveučilišta. Međutim, to bi trebalo jasnije istaknuti već u naslovu poglavlja. Prijedlog Izmijeniti naslov poglavlja tako da glasi: Sveučilišno vijeće na javnom (državnom) sveučilištu | Nije prihvaćen | U članku 15. stavak 13. jasno je naznačeno da se sastav, djelokrug i način izbora članova sveučilišnog vijeća privatnog sveučilišta utvrđuju statutom. |
| 244 | Branko Štefanović (Sveučilište VERN') | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 13. | Članak 13., stavak (3): Rektor je obvezan podnijeti senatu i sveučilišnom vijeću godišnje izvješće o provedbi strategije razvoja sveučilišta Osvrt: Umjesto sveučilišnog vijeća, privatna sveučilišta imaju Upravno vijeće koje imenuje osnivač. Prijedlog: Izmjena stavka (3), tako da glasi: Rektor je obvezan podnijeti senatu i sveučilišnom vijeću javnih (državnih), odnosno Upravnom vijeću privatnih sveučilišta, godišnje izvješće o provedbi strategije razvoja sveučilišta. | Nije prihvaćen | Javna i privatna visoka učilišta su u pravilu izjednačena u pravima i obvezama u prijedlogu teksta Zakona osim u odnosu na osnivača. |
| 245 | Branko Štefanović (Sveučilište VERN') | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 13. | Članak 13., stavak (2): Rektor ima sljedeće ovlasti*: 3. predlaže senatu donošenje općih akata te donosi opće akte, osim onih koje u skladu sa statutom donosi senat 5. predlaže sveučilišni proračun i financijski plan 6. upravlja izvršenjem sveučilišnog proračuna u skladu s ovim Zakonom, statutom sveučilišta i odredbama programskog ugovora 7. upravlja imovinom sveučilišta uz suglasnost senata * Pobrojane su samo ovlasti na koje se donji osvrt odnosi. Osvrt: Kod privatnih sveučilišta, zbog specifičnosti poslovanja i upravljanja te zaštite interesa osnivača, ovdje pobrojene ovlasti trebaju biti regulirane statutom sveučilišta. Prijedlog: Članak 13. stavak (2) izmijeniti tako da glasi: Rektor javnih (državnih) sveučilišta ima sljedeće ovlasti: … ovlasti ostaju kako je u Nacrtu. Dodaje se stavak: Rektor privatnih sveučilišta ima ovlasti određene statutom sveučilišta. | Nije prihvaćen | Javna i privatna visoka učilišta su u pravilu izjednačena u pravima i obvezama u prijedlogu teksta Zakona osim u odnosu na osnivača. |
| 246 | Branko Štefanović (Sveučilište VERN') | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. | Članak 12., stavak (5): Studentski predstavnici u senatu imaju pravo suspenzivnog veta pri odlučivanju o pitanjima promjene uvjeta studija, izmjene nastavnih programa i izvedbenog plana studija pitanjima studentskog standarda te drugim pitanjima važnim za studente koja su utvrđena statutom sveučilišta... Osvrt: Prema ovome članku/stavku, sa samo 15% zastupljenosti studenti jedini imaju pravo veta u odlučivanju o izmjenama nastavnih programa i izvedbenih planova. Na temelju čega? Nastavni programi i izvedbeni planovi rezultat su ozbiljnoga rada nastavnih stručnjaka. Jesu li studenti dovoljno nastavno stručni u području svojih studija pa na temelju te stručnosti imaju pravo osporavati i suspendirati odluke nastavne struke i na taj način bitno usporavati stanovite dinamične procese razvoja studijskih programa!? Taj veto je kontraproduktivan, potencijalno štetan, a nikako koristan. Prijedlog Iz članka 12. ukloniti stavak (5). | Nije prihvaćen | Sukladno stavku 5. način upotrebe suspenzivnog veta i potrebna većina prilikom obveznoga ponovnog odlučivanja uređuje se statutom sveučilišta gdje će se prilikom uređivanja načina upotrebe voditi računa o načelu svrhovitosti. |
| 247 | Branko Štefanović (Sveučilište VERN') | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. | Članak 12., stavak (3): Senat ima sljedeće ovlasti*: 3. donosi misiju i strategiju razvoja sveučilišta 5. donosi sveučilišni proračun i financijski plan 6. odlučuje o statusnim promjenama sveučilišta 8. odlučuje o osnivanju i ukidanju te promjeni statusa sastavnica 9. odlučuje o osnivanju pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata i sveučilišta 10. provodi postupak izbora i postupak razrješenja rektora i prorektora 11. imenuje čelnike pravnih osoba koje osnivaju sveučilišta * Pobrojane su samo ovlasti na koje se donji osvrt odnosi. Osvrt: Poglavlje Nacrta u kojem je ovaj članak nosi naslov Senat, dakle bez naznake radi li se o senatu javnih/državnih ili privatnih sveučilišta. Prema tome, stavak (3) članka 12, trebao bi se odnositi na sva sveučilišta. Međutim, gore pobrojane ovlasti na privatnim sveučilištima nisu i ne bi trebale biti ovlasti senata, već osnivača ili Upravnog vijeća. Prijedlog Članak 12., stavak (3): Senat javnih (državnih) sveučilišta ima sljedeće ovlasti: … ovlasti ostaju kako je u Nacrtu. Dodaje se stavak: Senat privatnih sveučilišta ima ovlasti određene statutom sveučilišta. | Nije prihvaćen | Javna i privatna visoka učilišta u pravilu su jednaka u odnosu na prava i obveze osim u odnosu na osnivača. |
| 248 | Branko Štefanović (Sveučilište VERN') | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 11. | Članak 11. stavak (2): Osvrt: Bilo bi dobro omogućiti sveučilištima da, kad to smatraju potrebnim, instaliraju poslovodnu funkciju koja će od rektora preuzeti ovlasti i odgovornosti poslovno-financijskog upravljanja. Prijedlog: U Članak 11. stavak (2): ubaciti upravljačka tijela tako da glasi: Sveučilište može imati i druga upravljačka, nadzorna, stručna i savjetodavna tijela. Sastav, način osnivanja, djelokrug i ovlasti ovih tijela propisuje se statutom, u skladu s ovim Zakonom. | Nije prihvaćen | Predlagatelj Zakona smatra da upravljačka tijela moraju biti normirana propisom. |
| 249 | Branko Štefanović (Sveučilište VERN') | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 11. | Članak 11., stavak (1): Sveučilištem upravljaju senat i rektor. Rad javnog sveučilišta i njegovih sastavnica nadzire sveučilišno vijeće. Osvrt: Ovo je jedan od primjera nejasnoće oko toga odnosi li se odredba na javna (državna), privatna ili i jedna i druga sveučilišta. Prva rečenica odredbe govori o tome tko upravlja sveučilištem, bez naznake radi li se o javnom (državnom) ili privatnom sveučilištu. Shodno tome ta rečenica se odnosi na sve. Rečenica u nastavku govori o nadziranju rada javnog (državnog) sveučilišta. Iz toga proizlazi da se ona ne odnosi na privatna sveučilišta. Nejasnoća je u tome što, u tako formuliranoj odredbi, nadzor nad radom privatnog sveučilišta ostaje visjeti u zraku. Osim toga nameće se pitanje: ne odnosi li se i prva rečenica samo na javna (državna) sveučilišta, ali je to u njoj zaboravljeno istaknuti? Sve bi bilo jasnije kad bi na početku teksta Zakona stajala odredba predložena u Općenitom osvrtu na Nacrt, a koja glasi: Odredbe ovoga zakona koje su propisane visokim učilištima bez navođenja radi li se o javnim (državnima) ili privatnima, vrijede jednako za sva visoka učilišta, kako javna (državna) tako i privatna. Ono što je odredbama ovog zakona izrijekom propisano javnim (državnim) visokim učilištima, privatna reguliraju svojim statutom i/ili drugim općim aktom. Nadalje, javna (državna) sveučilišta osniva država (Sabor, Vlada…) i financira ih država kao njihov osnivač. Logično je da i način upravljanja i nadzor rada javnih (državnih) sveučilišta određuje osnivač, u ovome slučaju država ovim zakonom. Međutim, privatno sveučilište osniva privatna pravna osoba i financira ga vlastitim sredstvima te kroz djelovanje na tržištu, bez državnih financijskih subvencija. Način upravljanja i nadzor nad radom privatnih sveučilišta zakon treba definirati sukladno toj činjenici, što znači da ga treba određivati osnivač statutom. Prijedlog: U članku 11. izmijeniti stavak (1), tako da glasi: Javnim (državnim) sveučilištem upravljaju senat i rektor. Rad javnog (državnog) sveučilišta i njegovih sastavnica nadzire sveučilišno vijeće. Privatnim sveučilištima upravlja rektor i tijela koja određuje statut sveučilišta. Rad privatnog sveučilišta i njegovih sastavnica nadzire Upravno vijeće. | Nije prihvaćen | Radi se o tijelima koja upravljaju sveučilištem i koja kao takva moraju biti propisana zakonom dok su upravljačke ovlasti podijeljene između čelnika tijela i kolektivnog tijela koje upravlja. |
| 250 | Branko Štefanović (Sveučilište VERN') | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 10. | Članak 10. stavak (1): Sveučilište obavlja djelatnost visokog obrazovanja, znanstvenu odnosno umjetničku djelatnost i stručnu djelatnost u najmanje dva znanstvena područja … Osvrt: Ovaj članak, stavak (1), koji podrazumijeva obavljanje obrazovne i znanstvene djelatnosti u paketu, u kombinaciji sa člankom 2., stavkom (2), koji utemeljenje visokog obrazovanja određuje kao nedjeljivost nastavnog rada i znanstvenog istraživanja …, neizravno isključuje mogućnost sveučilištima da se alternativno opredijele za znanstvena istraživanja, ili za prijenos znanja, odnosno nastavničku aktivnost. Znanost, posebice istraživanja u područjima znanosti, i obrazovanje, posebice nastavna aktivnost u visokom obrazovanju, međusobno su povezane, ali istovremeno bitno različite „discipline“ u smislu pretpostavljenih osobina, afiniteta, sposobnosti, kompetencija… njihovih aktera. Iz tog razloga, a s namjerom da se i jednima i drugima pruži mogućnost maksimalnog angažmana i razvoja u područjima djelovanja koja ih vesele i za koja su kompetentni, u posthumboltovskom vremenu neka akademski napredna okruženja sveučilištima otvaraju prostor za odabir hoće li biti research universities ili teaching universities ili oboje. Uz pretpostavljenu obvezatnu suradnju između ta dva tipa sveučilišta, bilo bi to u interesu izvrsnosti kako u područjima znanosti tako i u sveučilišnoj visokoj naobrazbi. Prijedlog: U kontekstu najavljivanih ozbiljnih reformi sveučilišnog obrazovanja, sveučilištima kao ustanovama treba otvoriti mogućnost definiranja vlastite „institucijske profilacije“, odnosno odabira hoće li djelovati kao: • znanstveno istraživačko sveučilište (research university) ili/i • visokoobrazovno sveučilište (teaching university) | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 251 | Branko Štefanović (Sveučilište VERN') | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 4. | Članak 4. stavak (2): Akademska samouprava obuhvaća: točka 3. - upravljanje financijskim i drugim resursima, u skladu s načelom javne odgovornosti, ovim Zakonom i drugim propisima Osvrt: Što se tiče upravljanja financijskim sredstvima, novi zakon bi trebao konkretno i transparentno regulirati naplaćivanje školarina onim studentima koji na javnim (državnim) visokim učilištima studiraju o vlastitome trošku. Naime, ustaljena je praksa da javna (državna) visoka učilišta tim studentima naplaćuju nerealno niske školarine, koje ni približno ne pokrivaju troškove studija. Uslijed složenog i javnosti nedovoljno transparentnog modela financiranja i upravljanja financijama javnih/državnih visokih učilišta, takva praksa upućuje na mogućnost da se njome: A) nenamjenski troši javni (državni) novac, odnosno novac poreznih obveznika i to na štetu onih studenata koji ispunjavaju uvjete za tzv. besplatan studij, odnosno studij uz državnu potporu, odnosno studij koji plaćaju porezni obveznici; B) narušava ravnopravnost tržišnog natjecanja prelijevanjem novca poreznih obveznika na tržište, odnosno u tržišnu utakmicu s privatnim visokim učilištima, koja su također porezni obveznici. Pojašnjenja: A) Nenamjensko trošenje novca poreznih obveznika na moguću štetu studenata koji studiraju uz državnu potporu Svojevremeno je, iz vjerodostojnog izvora, javnosti prezentiran podatak da se po svakome studentu, koji „besplatno“ studira na preddiplomskom ekonomskom ili srodnom studiju, iz državnog proračuna izdvaja cca. 40.000 kn po godini studija, ne računajući kapitalna ulaganja u prostor, opremu i sl. Ako je taj podatak točan, a nema razloga za dvojbu oko toga, onda iznos od 40.000 kn godišnje predstavlja stvarnu cijenu tog studija po studentu, bez uračunatih kapitalnih ulaganja. To znači: Prvo, da svakome studentu koji ispunjava uvjete za „besplatno“ studiranje, javno/državno visoko učilište treba isporučiti studij ekvivalentne vrijednosti u pogledu standarda i kvalitete studiranja. Sudeći prema primjeru i iskustvu privatnih visokih učilišta (čije školarine u pravilu ne prelaze tridesetak tisuća kn uključujući kapitalna ulaganja u prostor, opremu …), takav studij, za koji se od poreznih obveznika naplaćuje 40.000 kn po studentu godišnje bez kapitalnih ulaganja, podrazumijevao bi studiranje najviše razine kvalitete - u malim interaktivnim grupama, uz visoko individualiziranu nastavu i vrhunsku opremu, visoko motivirane i dobro plaćene nastavnike, organiziranu i stručno mentoriranu studentsku praksu u suradnji s renomiranim gospodarskim subjektima, učinkovito administriranje procesa studiranja …. Drugo, prema odredbama Zakona o ravnopravnosti tržišnog natjecanja, jedino s tom ili cijenom studija višom od 40.000 kn godišnje po studentu, to visoko učilište smije izaći na tržište obrazovanja. Međutim, ne događa se ni prvo ni drugo, nego treće: To isto visoko učilište ostvaruje „vlastiti“ prihod naplaćujući taj isti studij na tržištu, ne po stvarnoj cijeni od 40.000 kn godišnje ili višoj, već po višestruko nižoj cijeni od samo cca 5.000 do 7.000 kn godišnje. Nameće se pitanje: tko pokriva razliku do stvarne, nekoliko puta više, cijene tog studija? Ne radi li se tu o prelijevanju novca poreznih obveznika na tržište? I to s posljedicom umanjenja kvalitete studiranja onim studentima kojima je taj novac namijenjen, koji su ispunili uvjete da im iznimno kvalitetno studiranje, u vrijednosti od 40.000 kn godišnje po glavi, plate porezni obveznici, a sada će dobiti studij bitno manje vrijednosti, kako bi se pokrila razlika između onih 40.000 kn i višestruko umanjenih školarina za studente koji uvjete za „besplatan“ studij nisu ispunili. Na to pitanje nema i ne će biti jasnog odgovora sve dok model financiranja i upravljanja financijama na javnim/državnim visokim učilištima ne bude do kraja transparentan i jasan, ne samo uključenim dionicima, nego i cjelokupnoj javnosti. B) Narušavanje ravnopravnosti tržišnog natjecanja Ne manje upitan učinak ove pojave jest kršenje odredbi Zakona o ravnopravnosti tržišnog natjecanja. U tome smislu, treba imati na umu sljedeće: • Zakon o ravnopravnosti tržišnog natjecanja primjenjuje se na sve oblike sprječavanja, ograničavanja i narušavanja ravnopravnosti tržišnog natjecanja od strane poduzetnika. • Članak 3. tog zakona izrijekom određuje da se i državna tijela, odnosno ustanove, kad izravno ili neizravno djeluju na tržištu, smatraju poduzetnicima. Javna (državna) visoka učilišta, naplaćujući studije studentima koji ih sami plaćaju, nedvojbeno djeluju na tržištu obrazovanja u međusobnoj konkurenciji i, naročito, u konkurenciji s privatnim visokim učilištima. Dakle, u tome segmentu njihova djelovanja, ovaj ih zakon definira kao poduzetnike. U smislu tog zakona i u mjeri u kojoj na tržište nastupaju višestruko nižim školarinama od realnih cijena studija, javna (državna) visoka učilišta preuzimaju i, kako je to u ovome zakonu definirano, „zlorabe dominantni tržišni položaj“. Ostvaruju ga dampinškim školarinama koristeći pritom novac poreznih obveznika te na taj način nepošteno konkuriraju ostalim sudionicima na tržištu, koji su i sami porezni obveznici. U tome kontekstu indikativna i ilustrativna je i ova pojava: Postoje primjeri kod pojedinih javnih (državnih) fakulteta da se domaćim studentima koji sami plaćaju studij naplaćuje godišnja školarina po cijeni od cca 7.000 kn. Taj isti studij s nastavom na engleskom jeziku naplaćuje se stranim studentima po cijeni od 28.000 kn. Razlika djelomično proizlazi iz činjenice da nastava na engleskom nešto poskupljuje studij, ali zasigurno ni približno četiri puta. Ta četverostruko niža cijena studiranja za domaće studente koji sami plaćaju studij, možebitan je rezultat prethodno opisanog prelijevanja novca namijenjenog studentima koji ispunjavaju uvjete za „besplatno“ studiranje, u pokrivanje razlike između niskih školarina onih domaćih studenata koji sami plaćaju studiranje i višestruko viših stvarnih troškova studija. Prijedlog: • nadopuna članka 4. u stavku (2), točki 3., tako da glasi: Akademska samouprava obuhvaća: … 3. upravljanje financijskim i drugim resursima, u skladu s načelom javne odgovornosti i financijske održivosti, te odredbama ovog Zakona i Zakona o ravnopravnosti tržišnog natjecanja i drugim propisima. • ugradnja posebnog članka koji glasi: Javno (državno) visoko učilište obvezno je utvrditi iznos sveukupnih godišnjih troškova po studentu koji studira uz državnu potporu za svaki pojedini studij. Godišnje školarine koje javna (državna) visoka učilišta naplaćuju po studentu za studiranje o vlastitome trošku ne smiju biti niže od sveukupnog iznosa koji se za studiranje uz državnu potporu na dotičnom studiju po studentu godišnje izdvaja iz državnog proračuna. | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 252 | Branko Štefanović (Sveučilište VERN') | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 7. | U ovome osvrtu, uz odgovarajuće odredbe NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DEJLATNOSTI, uključene su i odgovarajuće odredbe Zakona o ustanovama. A) Odredbe NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DEJLATNOSTI (dalje Nacrt) • Članak 2. stavak (3) glasi: Djelatnost visokog obrazovanja obavlja se kao javna služba. • Prema članku 7. stavku (2), osnivači tzv. javnih visokih učilišta su Republika Hrvatska, Hrvatski sabor i Vlada Republike Hrvatske, ukratko država. • Prema članku 7. stavku (3) osnivači privatnih visokih učilišta su fizičke ili pravne osobe, uglavnom privatne. Ukratko: • sva visoka učilišta obavljaju javnu službu • jedne osniva država, • druge osnivaju privatni osnivači. B) Osvrt na odredbe Zakona o ustanovama (dalje ZOU) • Članak 1. kaže: Osnivanje i ustrojstvo ustanova regulirano je Zakonom o ustanovama. • Prema istom članku 1. stavku 2. (djelomičan citat): Ustanova se osniva za trajno obavljanje djelatnosti odgoja i obrazovanja, znanosti,… • Članak 6. određuje (citat): Javna ustanova osniva se za obavljanje djelatnosti ili dijela djelatnosti iz članka 1. stavka 2. ovoga Zakona ako je zakonom određeno da se ona obavlja kao javna služba. Ukratko: • ZOU regulira osnivanje i ustrojstvo ustanova • ustanove se osnivaju za obavljanje djelatnosti obrazovanja • Ako djelatnost obavlja kao javnu službu onda je to javna ustanova. Zaključak: Budući da je u članku 2. stavku(3) Nacrta, obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja definirano kao javna služba, onda su, slijedom članka 6. ZOU-a, sve ustanove koje se bave tom djelatnošću, konkretno u našem slučaju visokim obrazovanjem, javne ustanove, bez obzira na to tko im je osnivač. Vrijedi nadalje napomenuti da u daljnjem tekstu ZOU-a nema ni riječi o mogućoj podjeli ustanova na javne i privatne. Postoje samo javne ustanove. S obzirom na odredbe ZOU-a, koje jasno određuju da su sva visoka učilišta ustanove, te da su sve ustanove javne, jedno s drugim i sva visoka učilišta su javna. Zbog toga podjela na javna i privatna visoka učilišta ne odgovara zakonskim odredbama. Osim toga, takva podjela zbunjuje javnost navodeći je na pogrešan zaključak da ustanove čiji su osnivači privatne pravne osobe nisu javne ustanove. Budući da su sva visoka učilišta javne ustanove, te da je jednima osnivač država, a drugima privatne pravne osobe, te da se ona prva financiraju pretežito državnim, a ova potonja privatnim sredstvima, jedina na zakonu utemeljena podjela jest na državna i privatna visoka učilišta kao javne ustanove. Tome dodatno ide u prilog i međunarodna regulativa koja sveučilišta, pretežito financirana iz državnog proračuna/poreza, često naziva state universities. Prijedlog: Članak 7. stavak (1) izmijeniti, tako da glasi: Visoko učilište osniva se kao državno ili privatno visoko učilište. I jedno i drugo su javne ustanove. Preostali tekst Nacrta treba uskladiti s ovom izmjenom. | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata niti sa odredbama zakona o ustanovama. |
| 253 | Branko Štefanović (Sveučilište VERN') | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | OPĆENITI OSVRT NA Nacrt Predložene promjene, koje unaprjeđuju odnos prema stručnoj visokoj naobrazbi te, naročito, one koje umanjuju diskriminirajući odnos prema privatnome sektoru visokog obrazovanja, doprinijet će razvoju visokoobrazovnog sustava u cjelini i njegovom prilagođavanju potrebama tržišta rada i razvoja gospodarstva. U tome smislu, posebno su korisne predložene odredbe koje: • omogućuju prelazak studenata sa stručne na sveučilišnu vertikalu uz polaganje razlikovnih ispita • ozakonjuju naziv stručni magistar, umjesto postojećeg dvojbeno smislenog naziva stručni specijalist • uključuju rektore svih privatnih sveučilišta u sastav Rektorskog zbora, umjesto da ih, prema postojećem zakonu, predstavlja samo rektor jednog od njih Imajući u vidu specifičnosti djelovanja, naročito poslovnog djelovanja, privatnih sveučilišta u odnosu na javna (državna), a posljedično i razlike u modelima upravljanja istima, u Nacrtu nerijetko nije dovoljno jasno istaknuto koje se odredbe odnose na sva visoka učilišta, koje samo na javna (državna), a koje samo na privatna. Sa ciljem uklanjanja mogućih nejasnoća, bilo bi dobro u odgovarajućem dijelu zakona, poželjno već u uvodnim napomenama, uvrstiti članak sljedećeg sadržaja: Odredbe ovoga zakona koje su propisane visokim učilištima bez navođenja radi li se o javnim/državnima ili privatnima, vrijede jednako, kako za javna/državna tako i za privatna. Ono što je odredbama ovog zakona izrijekom propisano isključivo državnim visokim učilištima, privatna reguliraju svojim statutom i/ili drugim općim aktom. Svi daljnji članci Nacrta trebali bi biti prilagođeni ovoj uvodnoj odredbi. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 254 | Branko Štefanović (Sveučilište VERN') | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 63. | Članak 63. Naslov: Kratki studij Osvrt: Budući da se iza naslova u Članku 63. nadalje govori isključivo o stručnom kratkom studiju, ovakav naslov zbunjuje, jer izaziva dojam da, osim stručnih, postoje još neki, recimo sveučilišni ili neki drugi kratki studiji, koji nisu obuhvaćeni ovim poglavljem zakona. A takvih drugih kratkih studija nema. Logično je, stoga, da i naslov bude sukladan. Prijedlog Promijeniti naslov u: Stručni kratki studij | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 255 | BRUNO POLONIJO | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Uz komentare koje sam ostavio na članku 74 i 113 vezano uz akademske titule ostavio bi jednu generalnu opasku vezanu uz neke stvari. Naime postoji ozbiljna problematika izvođenja poslijediplomskih studija za studente veleučilišta na sveučilištima. Vjerojatno nije veliki prioritet, ali smatram malo diskriminatornim da kao student veleučilišta moram na doktorat u Sloveniju da bi mogao dobiti odgovarajuću titulu jer sveučilišta koja obavljaju poslijediplomske stručne studije, pa čak i primaju studente na poslijediplomske stručne studije sa sveučilišnih stručnih studija odbijaju dati odgovarajuću titulu studentima veleučilišta koji odu na poslijediplomske studije (recimo u sklopu cjeloživotnog učenja). Kroz upite koje sam slao nekim akademskim institucijama vezano za obavljanje poslijediplomskih studija iz područja informatike objašnjeno mi je da mogu platiti, studirati i završiti poslijediplomski studij, ali neću dobiti diplomu osim ako ne prođem opet prvostupnički i magistarski/specijalistički studij na sveučilištu. Tako da nadam se da će se s izjednačavanjem i ta problematika riješiti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 256 | BRUNO POLONIJO | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 113. | Ista kritika kao u članku 74.. Smatram da je korištenje hrvatskih naziva u akademskim nazivima zastarjelo i nekompatibilno s ostatkom Europe. U idealnom svijetu ne bi ni morali pričati o tome jer bi svi i stručni i sveučilišni studiji bili jednaki i 300 = 300, ali kad se već radi razlika trebalo bi taj zakon ipak bolje prilagoditi cjelokupnom EU tržištu. Tako umjesto struč. mag koristi samo mag, a za sveučilišne magistre univ. mag | Prihvaćen | Članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 257 | BRUNO POLONIJO | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. | U pravilu se slažem s novim zakonom iako smatram da bi trebalo uvesti korištenje isključivo latinskih imena kod akademskih kratica u svrhu ujednačavanja i održavanja uniformnosti svih kratica. Također uvođenjem korištenja latinskih akademskih kratica osigurava se veća kompatibilnost akademskih kratica s ostatkom EU. Prijedlog je dakle da sveučilišni prvostupnici dobivaju kraticu univ. bacc., sveučilišni magistri dobivaju kraticu univ. mag., stručni prvostupnici dobivaju kraticu bacc., a stručni magistri dobivaju kraticu mag. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 258 | Constanza Lizačić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 83. | U PETOM DIJELU: Znanstvena i umjetnička djelatnost, predlažem dodati: Znanstvena, nastavna i umjetnička djelatnost, pa shodno tome definirati: Znanstvena, nastavna i umjetnička područja (u čl. 81.), Ciljevi znanstvene, nastavne i umjetničke djelatnosti (u čl. 82.) i obuhvat nastavne djelatnosti (dodati članak, nakon čl. 83.) | Nije prihvaćen | Prijedlogom Zakona uređuje se djelatnost visokog obrazovanja te znanstvena i umjetnička djelatnost, a petim dijelom uređuje se znanstvena i umjetnička djelatnost. Ne postoje nastavna područja. |
| 259 | Constanza Lizačić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 82. | U PETOM DIJELU: Znanstvena i umjetnička djelatnost, predlažem dodati: Znanstvena, nastavna i umjetnička djelatnost, pa shodno tome definirati: Znanstvena, nastavna i umjetnička područja (u čl. 81.), Ciljevi znanstvene, nastavne i umjetničke djelatnosti (u čl. 82.) i obuhvat nastavne djelatnosti (dodati članak, nakon čl. 83.) | Nije prihvaćen | Ne postoje nastavna područja. |
| 260 | Constanza Lizačić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 81. | U PETOM DIJELU: Znanstvena i umjetnička djelatnost, predlažem dodati: Znanstvena, nastavna i umjetnička djelatnost, pa shodno tome definirati: Znanstvena, nastavna i umjetnička područja (u čl. 81.), Ciljevi znanstvene, nastavne i umjetničke djelatnosti (u čl. 82.) i obuhvat nastavne djelatnosti (dodati članak, nakon čl. 83.) | Nije prihvaćen | Ne postoje nastavna područja. |
| 261 | Constanza Lizačić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | Podupirem prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama kako slijedi: Prijedlog izmjene: Stavak (3) članka 38. (3) Nastavna radna mjesta grupiraju se u četiri skupine. Nastavna radna mjesta po skupinama od najnižega prema višemu su na sveučilištu predavač (pred.), viši predavač (v. pred.), predavač savjetnik i predavač savjetnik u trajnom izboru; na veleučilištu predavač (pred.), viši predavač (v. pred.), profesor stručnog studija i profesor stručnog studija u trajnom izboru (prof. struč. stud.); lektor, viši lektor i lektor savjetnik; te umjetnički suradnik, viši umjetnički suradnik i umjetnički savjetnik. mr. sc. Constanza Lizačić, v. pred. Katedra za Tjelesnu i zdravstvenu kulturu, EFZG | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 262 | Constanza Lizačić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, dajem bezrezervnu podršku prijedlogu nove stavke Zakona, predložene od strane Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Prijedlog Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu glasi: "Skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata" Članak 78a ili 79a. 1. Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2. Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3. Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente. Bavljenje tjelesnom aktivnošću zbog očuvanja fizičkog i mentalnog zdravlja, glavna je agenda cijelog modernog čovječanstva kroz cijeli životni vijek. Svako ljudsko biće bez obzira na djelatnost kojom se bavi, ako želi zadržati svoje zdravlje kroz život, dokazano mora uključiti tjelesnu aktivnost. Usvajanje cjeloživotne navike provođenja kontinuirane tjelesne aktivnosti, ključno je za spriječavanje preranog pada motoričkih sposobnosti i ostvarenje toliko željene vitalnosti kroz cijeli život. Idealno vrijeme za trajno stjecanje te navike je početak punoljetnosti. Zato ne možemo dovoljno prenaglasiti važnost provođenja obvezne nastave iz tjelesne i zdravstvene kulture, na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama, koja se provodi na prve dvije godine studija te kao izborna nastava na ostalim godinama studija. Također, u Članku 37. predlažem dodati tekst, ovdje označen, velikim tiskanim slovima: (1) Nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na znanstveno-nastavna i umjetničko-nastavna radna mjesta. Iznimno (IZBRISATI), Nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na nastavna radna mjesta kada se na sveučilištu izvode kolegiji koji ne zahtijevaju ISKLJUČIVO znanstveni pristup, za potrebe korepeticije, STRANIH JEZIKA, TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE i druge suradnje u obrazovnom procesu ili kada se na sveučilištu izvodi stručni studij. Obrazloženje: nastavnici na sveučilištu zaposleni na nastavnim radnim mjestima i u nastavnim zvanjima čine sastavni, potporni i neizostavni dio visokoobrazovnih institucija, svoj teorijski i praktični rad i znanja često upotpunjuju znanstvenim pristupom. Njihovo postojanje ne bi smjelo biti "iznimno" i, po mom mišljenju, trebalo bi biti jasno vidljivo u predloženom nacrtu Zakona. Nastavna zvanja, također, trebaju se bolje regulirati i omogućiti napredovanja i trajna zvanja. Lijepi pozdrav, mr. sc. Constanza Lizačić, viši predavač, Ekonomski fakultet Zagreb | Nije prihvaćen | Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta. U odnosu na čl.37. predlagatelj ne prihvaća predloženu izmjenu odredbe obzirom se radi o iznimci sukladno općem određenju u stavku 1. ovog članka te je navedeno u skladu sa nomo-tehničkim pravilima. |
| 263 | D Horvat | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 40. | U članku 40. se propisuje da članovi stručnog povjerenstva kod izbora u znanstveno-nastavna zvanja trebaju biti u istom znanstvenom području i polju. Problem može nastati kod izbora u najviša znanstvena zvanja/radna mjesta za znanstvenike čije su polja različita od "dominantnog" polja ustanove, što može dovesti do situacije da su svi članovi povjerenstva vanjski. Do sada su, upravo zbog interdisciplinarnog pristupa, članovi povjerenstva morali biti biti iz istog znanstvenog područja. Predlažem da barem jedan član stručnog povjerenstva bude iz istog znanstvenog polja. | Nije prihvaćen | Članove stručnog povjerenstva odlukom imenuje Senat imajući u obzir radno mjesto za koje se raspisuje javni natječaj dok je prijedlogom Zakona određen minimalni broj članova koji moraju ispunjavati zakonom određene uvjete. |
| 264 | D Horvat | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. | Stavak 5 - Za zapošljavanje osoba na stručnim radnim mjestima trebalo bi jasnije definirati o kakvim znanstvenim i stručnim projektima se radi. Da li projekti ustanova (ugovorene aktivnosti kroz Programske ugovore) također spadaju u projekte s mogućnošću zapošljavanja stručnih suradnika ili se samo radi o ugovorenim kompetitivnim nacionalnim i međunarodnim projektima, odnosno projektima ugovorenim s gospodarstvom. | Nije prihvaćen | Predlagatelj Zakona smatra da je formulacija odredbe koja glasi da se na stručna radna mjesta zapošljavaju osobe radi provođenja znanstvenih i stručnih projekata jasna i precizna u odnosu na mogućnost zapošljavanja na projekte. |
| 265 | D Horvat | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 40. | U članku 40. nedostaje postupak izbora stručnih suradnika na slobodna radna mjesta na visokim učilištima i znanstvenim institutima ili isti treba definirati posebnim člankom. | Nije prihvaćen | Isto je riješeno člankom 37. stavkom 6. prijedloga Zakona. Visoko učilište odnosno znanstveni institut će općim aktom propisati postupak izbora stručnih suradnika. |
| 266 | D Horvat | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 39. | U članku 39. su u navođenju općih kriterija za izbor na stručno radno mjesto izostavljeni znanstveni instituti kao i obveza ispunjavanja dodatnih kriterija za izbor na viša stručna radna mjesta sukladno članku 38, stavak 6, a koja se utvrđuju općim aktima instituta. | Nije prihvaćen | Ustroj stručnih radnih mjesta uređuju se općim aktom visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta sukladno članku 37. stavku 6. prijedloga Zakona. |
| 267 | D Horvat | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 41. | Razmišljanje obveznog reizbora za znanstvenike na radnim mjestima u trajnom izboru ima smisla jer zakon za niža znanstvena radna mjesta u slučaju nepostojanja slobodnih radnih mjesta predlaže reizbor reizbora, odnosno dokazivanje ispunjavanja minimalnih uvjeta svakih pet godina sukladno Odluci Nacionalnog vijeće za znanost o minimalnim uvjetima radnih obveza za reizbor na nastavnim/znanstvenim radnim mjestima, čime su kolege na nižim radnim mjestima zbog stalne evaluacije u nepovoljnijoj poziciji u odnosu na radna mjesta u trajnom izboru. Također je, u slučaju nepostojanja slobodnih radnih mjesta, diskriminatorno provođenje reizbora i slučaju kada kandidati zadovoljavaju samo minimalne uvjete za reizbor bez ispunjavanja uvjeta za izbor na više znanstveno radno mjesto i u slučaju kada kandidati imaju uvjete za izbor na viša znanstvena radna mjesta ili su već su izabrani u viša znanstvena zvanja, što znači da bi trebalo člankom zakona jasno definirati kriterije otvaranja slobodnih radnih mjesta na visokim učilištima i znanstvenim institutima. | Nije prihvaćen | Kriteriji definiranja otvaranja slobodnih radnih mjesta ne mogu se propisati ovim zakonom. Isto će biti definirano kroz programske ugovore koji će se sklapati sa visokim učilištima te kojima će se utvrditi višegodišnje financiranje javnog visokog učilišta. |
| 268 | DAMIR DURDOV | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Kad puhne jugo boli glava dugo, ako prođe ovaj nakaradni Nacrt na Prijedlog Zakona koji je kukavičje jaje podvaljeno 300=300 zatvorenicima na facebooku od strane par tzv. vođa te grupe 300=300, sjetite ih se skupa s nebulozama od juga. Kako imate mogućnost poslijediplomskog stručnog 5g upisat na diplomske sveučilišne, još 5g pa još 2g specijalističkog na sveučilišnim studijima pa tek tada upisat doktorski poslijediplomski, kako je sve dirigirano . | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 269 | DAMIR DURDOV | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Kada je prilikom svog posjeta Hrvatskoj, u organizaciji Vijeća, tajnik EURASHE-a (European Association of Institutions in Higher Education) proanalizirao trenutno stanje, rekao je da je to zapravo nepojmljivo i da smo jedini primjer u EU koji zakonskom regulativom diskriminira dio studenata, odnosno studente stručnih studija. U EU i svijetu ne postoji naziv struč.spec s naznakom struke, već su svi master ili mag. i sveučilišni studiji i specijalistički diplomski stručni studiji.Studenti stručnih studija u Hrvatskoj nemaju jednaka prava kao kolege iz čitave Europske unije. Naime Bologna ili smjernice UNESCO-a ne predviđaju dijeljenje studenata na one više i na one manje vrijedne, a upravo titula koja se dobiva na stručnim studijima (stručni specijalist) nije prepoznata na tržištu rada u Hrvatskoj, a kamoli van Hrvatske. Zašto se stvara razlika između studenata, a koja se u samom studiranju ne razlikuju toliko značajno, u odnosu na obaveznu i preporučenu literaturu, načinu polaganja ispita (često studenti sveučilišnih studija i stručnih studija imaju identične ispite) pa i konačnom ishodu studiranja? Smatram da trebate pronaći rješenje koje će omogućiti svim osobama sa 300 ECTS-a i završenom 2. razinom visokoškolskog obrazovanja pravo na pristup nastavka visokoškolskog obrazovanja kao što ga imaju i druge države članice EU. Ovim prijedlogom zakona stavljate vlastite građane u vlastitoj državi u nepovoljniju poziciju nego što je imaju u stranoj državi koja je članica EU. Istovremeno osobama koje su u stranim državama završile stručne studije omogućavate nastavka studiranja na 3. razini u RH kroz postupak nostrifikacije. Zašto osobe sa prije navedenim kvalifikacijama, državljani RH i građani EU, mogu nastaviti svoje visokoškolsko obrazovanje na poslijediplomskim studijima u državama Europske unije, a isto ne mogu u Republici Hrvatskoj? Problem je u glavama ljudi poput Damira Borasa,Tonćija Lazibata te Igora Glihe koji na stručne studije još uvijek gledaju kao na ‘višu stručnu spremu’ te nerazumijevanju što točno čini kvalifikaciju (to nije samo brojčana oznaka, već i jasan opis ishoda učenja iz kojih opet slijede jasna prava i obveze povezana s jasnim akademskim i stručnim nazivima). Posebno je ovo odraz bojazni gubitka financijskog kolača i statusa javnih sveučilišta koja mogu iskazivati opravdanu bojazan u odnosu na kvalitetu privatnih visokih učilišta. No, ovaj put i ovaj način ne samo da ne rješavaju potencijalne opasnosti nekvalitete, već stvaraju iznimnu, novu i potpuno nepotrebnu i neopravdanu štetu RUŠEĆI RH jer to je ishod. Na varijacije struč.mag. s naznakom struke, primjerice struč. mag. inž. log. ili mag.struč. s naznakom struke, primjerice mag. struč. inž. log. te struč. spec. s naznakom struke, primjerice struč. spec. inž. log. ili spec.struč. s naznakom struke, primjerice spec. struč. inž. log. NE pristajemo, jer u EU i svijetu NE postoji takvo nazivlje ili kvalifikacija. Pristajemo ISKLJUČIVO na kvalifikaciju ili NAZIV MAG. S NAZNAKOM STRUKE, primjerice mag. inž. log. Zašto bi mi i kao država bili drugačiji od drugih zemalja? Ovo ne može pobiti niti Haški sud! Da Ustavni suci, koji su izglasali odluku o sada diskriminaciji nepravdi studenticama i studentima skupa s Damirom Borasom, Tonćijem Lazibatom ,Igor Glihom znaju da Sveti Isus Krist Sin i Otac Sveti Bog koji su na nebu su živi i postoje i doći će Sin kada ga Otac pošalje i biti će za nepravedne i koji sina ne priznaše plač i škrgut zubima, jer drugo neće moći, ne bi predlagali niti donosili ovakve nepravde. LP, Damir Durdov | Djelomično prihvaćen | Ovdje je bitno napomenuti da sukladno prijedlogu Zakona članak 57. stavak 2. sveučilišni studij osposobljava studente za obavljanje poslova u znanosti, umjetnosti i visokom obrazovanju, u poslovnom svijetu, javnom sektoru i društvu općenito te za razvoj i primjenu znanstvenih, umjetničkih i stručnih dostignuća dok sukladno istom članku stavak 3. stručni studij osposobljava studente za obavljanje stručnih poslova u poslovnom svijetu, javnom sektoru i društvu općenito. Obzirom sveučilišni studij osposobljava studente za razvoj i primjenu znanstvenih, umjetničkih dostignuća a što je odgovarajuća odrednica za pristupanje kvalifikaciji na razini 8.1. koja podrazumijeva, među ostalim, najmanje tri godine znanstvenog ili umjetničkog istraživanja a za što nisu osposobljeni student stručnih studija, predlagatelj Zakona se odlučio za ovakvo rješenje. Osim toga i važeći Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) u članku 73. stavak 2. određuje da se poslijediplomski (doktorski) studij može upisati nakon završetka dipomskog sveučilišnost studija. Također, Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (NN 22/13, 41/16, 64/18, 47/20, 20/21) u članku 7. određen je uvjet pristupanju kvalifkaciji na razini 8.1. kvalifikacije stečene završetkom poslijediplomskih sveučilišnih (doktorskih) studija, a to je posjedovanje kvalifikacije na razini 7.1.sv. u skladu s uvjetima koje općim aktom utvrdi sveučilište odnosno sastavnica sveučilišta, uz ispunjavanje uvjeta utvrđenim studijskim programom. U odnosu na prijedlog naziva kvalifikacije razmotriti ćemo najprikladniji naziv kako bi se uklonile eventualne nejasnoće između stručnih i sveučilišnih kvalifikacija, a u odnosu na nacionalni i europski kontekst. |
| 270 | Damir Jugo | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 119. | Poštovani, člankom 119. predviđen je prestanak važenja ranije važećih propisa i to Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. S obzirom na to da se ovim Zakonom predlažu regulirati akademski i stručni nazivi na drugačiji način nego što je propisano aktualnim Zakonom o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju, predlažemo i taj zakon u prijelaznim i završnim odredbama staviti van snage. S poštovanjem, dr. sc. Damir Jugo, prof. v. š. Predsjednik Vijeća veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske | Nije prihvaćen | Zakon o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju će se mijenjati. |
| 271 | Damir Jugo | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 91. | Poštovani, člankom 91. propisano je da „Matično povjerenstvo: …utvrđuje ispunjava li nastavnik, odnosno znanstvenik u postupku zapošljavanja na slobodno radno mjesto … Nacionalne veleučilišne kriterije….“ Iz predmetne odredbe proizlazi da se ispunjavanje uvjeta provodi samo kod zasnivanja radnog odnosa „u postupku zapošljavanja“, ali ne i kod angažiranja naslovnog nastavnika što je omogućeno Člankom 53. Predlažemo odredbu članka 91. proširiti na način da Matično povjerenstvo utvrđuje ispunjavanje uvjeta, osim u postupku zapošljavanja, i kod angažiranja naslovnih nastavnika. Radi usklađenosti postupka predlažemo istu dopunu u članku 90. u kojem je isto propisano za Matične odbore i postupke zapošljavanja na sveučilištu. S poštovanjem, dr. sc. Damir Jugo, prof. v. š. Predsjednik Vijeća veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske | Prihvaćen | Članak 91. stavak 2. točka 1. prijedloga Zakona dopunit će se. |
| 272 | Damir Jugo | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 78. | Poštovani, člankom 78. propisano je da „student koji studira u redovitom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na…“ U ovu odredbu predlažemo dodati i studente koji studiraju redovito na stručnom kratkom studiju. S poštovanjem, dr. sc. Damir Jugo, prof. v. š. Predsjednik Vijeća veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske | Prihvaćen | Članak 78. će se urediti. |
| 273 | Damir Jugo | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 77. | Poštovani, Člankom 77. propisano je da student, između ostaloga, ima pravo na „….završetak studija u roku kraćem od propisanoga u skladu s kriterijima propisanim općim aktom visokog učilišta“. Ovaj prijedlog u potpunosti pozdravljamo uvjereni da će povećati fleksibilnosti studiranja i otvoriti visoko obrazovanje prema takozvanim netradicionalnim skupinama studenata, odraslim osobama koje imaju određena ograničenja u smislu uobičajenog ritma studiranja, ali i određene prednosti jer su kroz svoj radni vijek i profesionalno iskustvo stekli određena znanja i vještine moguće povezane s područjem studija. Stoga, kako bi se visoka učilišta potaklo na otvaranje mogućnosti razvoja alternativnih putova prema visokom obrazovanju, između ostaloga, kroz vrednovanje i priznavanje prethodnog učenja, predlažemo na kraju stavka dodati: „uključujući i temeljem priznavanja i vrednovanja prethodnog učenja.“ S poštovanjem, dr. sc. Damir Jugo, prof. v. š. Predsjednik Vijeća veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske | Nije prihvaćen | Stavak 1. točka 4. prijedloga Zakona određuje da će se isto riješiti općim aktima visokog učilišta. |
| 274 | Damir Jugo | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 76. | Poštovani, člankom 76. propisano je da „oblik i sadržaj studentske isprave ministar propisuje pravilnikom.“ Predviđajući određene administrativne zapreke do kojih visoka učilišta mogu doći ako žele produbljivati suradnju s partnerskim visokim učilištima u inozemstvu te pilotirati europske inicijative poput Europske studentske iskaznice, predlažemo odredbu promijeniti na način da ministar propiše samo najnužnije elemente, odnosno „oblik i minimalni sadržaj“. S poštovanjem, dr. sc. Damir Jugo, prof. v. š. Predsjednik Vijeća veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske | Nije prihvaćen | Predloženo će biti riješeno podzakonskim propisima. |
| 275 | Damir Jugo | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 73. | Poštovani, člankom 73. propisano je da „nakon završetka prijediplomskog studija i stručnoga kratkog studija studentu izdaje svjedodžba“. Mišljenja smo da izdavanje svjedodžbe, umjesto diplome, predstavlja obezvrjeđivanje prvostupnika koji ionako imaju izazove sa zapošljivosti. Pored toga, kada se svjedodžba kao javna isprava prevede na engleski jezik kao „certificate“ prepoznatljivost hrvatskih prvostupnika na europskom tržištu mogla bi biti značajno ugrožena, a njihovo se obrazovanje poistovjetiti s programima cjeloživotnog učenja čime bismo ih mogli postaviti u podređeni položaj u odnosu na kandidate iz drugih država. Također, valja imati na umu da su za profesije koje su Direktivom regulirane na razini Europske unije, npr. „prvostupnici/prvostupnice sestrinstva“ pristupanjem Hrvatske u Europsku uniju provedena tehnička usklađivanja te bi promjene stručnog, odnosno akademskog naziva u ovom području moguće zahtijevale dodatne prilagodbe europskog zakonodavstva. S poštovanjem, dr. sc. Damir Jugo, prof. v. š. Predsjednik Vijeća veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske | Prihvaćen | Članak 73. će se urediti na način da će se diploma izdavati nakon završetka prijediplomskog, diplomskog i poslijediplomskog te integriranog studija. |
| 276 | Damir Jugo | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 71. | Poštovani, člankom 71. propisano je da „visoko učilište može povjeriti izvedbu najviše 25 % nastave na kolegiju stručnjacima iz prakse, uz uvjet da osnovni dio kolegija izvode osobe izabrane na znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna ili nastavna radna mjesta.“ Ova odredba implicira da samo stalno zaposleni nastavnici mogu kao nositelji izvoditi nastavu, dok se isključuju naslovni nastavnici. S obzirom da Nacrt prijedloga Zakona predviđa izbor naslovnih nastavnika, predlažemo tekstu dodati „…ili naslovni nastavnici sukladno članku 53. Nacrta prijedloga Zakona koji ih definira“. S poštovanjem, dr. sc. Damir Jugo, prof. v. š. Predsjednik Vijeća veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske | Djelomično prihvaćen | Predmetno će se urediti propisima o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju. |
| 277 | Damir Jugo | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 64. | Poštovani, Člankom 64. propisano je da se „združeni studij akreditira pred Agencijom ili drugom međunarodnom akreditacijskom agencijom u Europskoj uniji.“ Među akreditacijskim agencijama u Europskoj uniji, međutim, postoje i one koje ne provode akreditacijske postupke u skladu s Europskim standardima za osiguravanje kvalitete u Europskom prostoru visokog obrazovanja (ESG) dok postoje agencije koje djeluju u skladu s ESG-ima, a nisu u Europskoj uniji već primjerice u Ujedinjenom Kraljevstvu ili u Švicarskoj. Opće prihvaćen pokazatelj usklađenosti s ESG-ima u Bolonjskom procesu je činjenica nalazi li se agencija u Europskom registru agencija za osiguravanje kvalitete (EQAR) za ulazak u koji se provodi procjena usklađenosti rada Agencije s ESG-ima. Stoga smo mišljenja da bi, umjesto pozivanja na agencije u Europskoj uniji, bilo primjerenije uputiti na agencije koje rade u skladu s Europskim standardima i smjernicama za osiguravanje kvalitete u Europskom prostoru visokog obrazovanja, odnosno koje su registrirane u EQAR-u. Drugi komentar na ovaj članak odnosi se na činjenicu da dio teksta koji združeni studij definira kao „studij koji zajednički izvode najmanje dva domaća ili najmanje jedno domaće i jedno inozemno visoko učilište. Iznimno, združeni doktorski studij mogu zajednički izvoditi najmanje jedno visoko učilište i javni znanstveni institut“. Predlažemo da se kod definiranja iznimki ovom članku doda mogućnost i da združeni specijalistički poslijediplomski studij mogu zajednički izvoditi najmanje jedno sveučilište ili njegova sastavnica i veleučilište. Mišljenja smo kako bi ova odredba, pozitivno utjecala na institucijski razvoj veleučilišta i na unapređenje kvalitete stručnog obrazovanja temeljenog na najnovijim spoznajama i tehnološkim dostignućima. Ovakva odredba potakla bi veleučilišta da dodatno ulažu u kvalitetu svog nastavnog kadra i njihove znanstveno-istraživačke i nastavne kapacitete te poticala suradnju sveučilišta i onih veleučilišta koja posjeduju nužnu razinu kvalitete te raspolažu odgovarajućim kadrom da zajednički razvijaju nove i unapređuju postojeće studijske programe te potiču studente na nastavak specijalističkog obrazovanja na poslijediplomskoj razini. S poštovanjem, dr. sc. Damir Jugo, prof. v. š. Predsjednik Vijeća veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske | Djelomično prihvaćen | Stavak 3. će se urediti. |
| 278 | Damir Jugo | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 59. | Poštovani, člankom 59. propisano je da „sveučilišni diplomski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući sveučilišni prijediplomski studij. Stručni diplomski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući stručni ili sveučilišni prijediplomski studij.“ Međutim, mogućnost upisa na sveučilišni diplomski i na stručni diplomski studij nije predviđena za osobe koje su završile integrirani studij te predlažemo odredbu nadopuniti sukladno. U istom članku predlaže se otvoriti mogućnost studentima koji su završili preddiplomski, odnosno prijediplomski studij u trajanju od 4 godine i stekli 240 ECTS boda, da mogu upisati i diplomski studij u trajanju od 2 godine, odnosno 120 ECTS boda te tako ukupno steći 360 ECTS bodova. S poštovanjem, dr. sc. Damir Jugo, prof. v. š. Predsjednik Vijeća veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske | Prihvaćen | Članak 59. će se izmijeniti. |
| 279 | Damir Jugo | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 58. | Poštovani, člankom 58. propisano je da „sveučilišni, odnosno stručni prijediplomski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući program srednjoškolskog obrazovanja u trajanju od najmanje četiri godine i položila državnu maturu.“ Smatramo potrebnim skrenuti pažnju kako ova odredba u nepovoljan položaj dovodi učenike srednjih strukovnih škola koji svoje srednjoškolsko obrazovanje, u trajanju od najmanje četiri godine, završavaju obranom završnog rada, a ne polaganjem ispita državne mature te čije srednjoškolsko obrazovanje ne podrazumijeva stjecanje znanja nužnog za polaganje državne mature. Nemogućnost upisa prijediplomskog studija bez polaganja državne mature za ovu kategoriju učenika, koji čine dominantnu učeničku populaciju, može negativno utjecati na njihovu mogućnost nastavka obrazovanja na razini visokog obrazovanja. S poštovanjem, dr. sc. Damir Jugo, prof. v. š. Predsjednik Vijeća veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu sa Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. |
| 280 | Damir Jugo | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. | Poštovani, člankom 37. propisano je da se „nastavnici na veleučilištu zapošljavaju na nastavna radna mjesta“. Također se navodi kako „nastavu na veleučilištu mogu izvoditi nastavnici izabrani na znanstveno-nastavna radna mjesta“. Kako se navedene odredbe ne bi tumačile kao međusobno isključive, predlažemo dodati veznik „i“ te da promijenjena odredba glasi kako slijedi: „Nastavu na veleučilištu mogu izvoditi I nastavnici izabrani na znanstveno-nastavna radna mjesta“. S poštovanjem, dr. sc. Damir Jugo, prof. v. š. Predsjednik Vijeća veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske | Prihvaćen | Članak 37. prijedloga Zakona će se urediti. |
| 281 | Damir Jugo | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 108. | Poštovani, člankom 7. stavak 4. propisano je kako „jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne može osnovati visoka učilišta“. S obzirom da će postojeća visoka učilišta kojih su osnivači jedinice lokalne i regionalne samouprave nastaviti sa svojim radom, predlažemo dopuniti Članak 108. novim stavkom 5. kojim će se definirati da postojeća privatna visoka učilišta kojima je osnivač jedinica lokalne ili regionalne samouprave, zadržavaju svoj status i nastavljaju s radom u statusu privatnog visokog učilišta. S poštovanjem, dr. sc. Damir Jugo, prof. v. š. Predsjednik Vijeća veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske | Nije prihvaćen | Stavak 5. članka 108. prijedloga Zakona jasno određuje da sva visoka učilišta osnovana od jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave prije stupanja na snagu ovoga Zakona nastavljaju s radom. |
| 282 | Damir Jugo | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 75. | Poštovani, Vijeće veleučilišta i visokih škola razumije činjenicu kako je nužno imati pouzdane evidencije na nacionalnoj razini, no istovremeno smatra kako nije primjenjivo niti primjereno sva visoka učilišta, posebno ona privatnih osnivača, Zakonom obvezivati na korištenje jednog određenog informacijskog sustava, a koji se razvija na nacionalnoj razini i koji u datom trenutku ima određeni naziv. Navedenim informacijskim sustavima primarna svrha je pružanje podrške procesu, a ne vođenje evidencija. Vijeće je mišljenja kako bi se te dvije svrhe mogle razdvojiti na način da se sva visoka učilišta jednako obveže na vođenje evidencija i dostavljanje podataka ili njihovu redovitu razmjenu s određenim sustavom, ali da procesnu podršku visoka učilišta imaju mogućnosti razvijati samostalno i kroz vlastite postojeće ili nove informacijske sustave. S poštovanjem, dr. sc. Damir Jugo, prof. v. š. Predsjednik Vijeća veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske | Prihvaćen | Stavak 1. će se urediti na način da se omogući interoperabilnost evidencija. |
| 283 | Damir Jugo | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 112. | Poštovani, Vijeće veleučilišta i visokih škola mišljenja je kako odredba iz članka 58. kojom „sveučilišni, odnosno stručni prijediplomski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući program srednjoškolskog obrazovanja u trajanju od najmanje četiri godine i položila državnu maturu.“ predstavlja prepreku internacionalizaciji visokog obrazovanja postavljajući neostvarive uvjete pred kandidate koji žele studirati u Hrvatskoj, a dolaze iz zemalja u kojima ne postoji sustav državne mature. Stoga predlažemo za takve osobe predvidjeti izuzeće na isti način kao što je to u članku 112. učinjeno za osobe koje su srednjoškolsko obrazovanje završile prije 2010. godine. Predlažemo u tekst dodati i „sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij“. Predlažemo da se članak 112. izmijeni na sljedeći način: „Iznimno od članka 58. stavka 3. ovoga Zakona, osoba koja je prije 2010. godine bez položene državne mature završila odgovarajući program srednjoškolskog obrazovanja u trajanju od najmanje četiri godine, te osoba koja je završila odgovarajuće obrazovanje u ukupnom trajanju od 12 godina u inozemstvu, može upisati sveučilišni, odnosno stručni prijediplomski studij te sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij, u skladu s uvjetima propisanim općim aktom visokog učilišta“. S poštovanjem, dr. sc. Damir Jugo, prof. v. š. Predsjednik Vijeća veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske | Prihvaćen | Predlagatelj će doraditi članak 112. prijedloga Zakona. |
| 284 | Damir Jugo | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Vijeće veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske u cjelosti podržava reformske procese te donošenje predloženog Nacrta. Podrška se posebno odnosi na promjenu stručnih naziva koji se stječu završetkom specijalistiških diplomskih stručnih studija, mogućnost upisa poslijediplomskih studija sa završenim stručnim diplomskim studijima, kao i promjenu naziva visokih učilišta iz visokih škola u veleučilišta. Vijeće veleučilišta i visokih škola ima usvojilo je i dostavilo Ministarstvu znanosti i obrazovanja kao predlagaču Nacrta svoje prijedloge i sugestije na tekst Nacrta koji se nalaze u komentarima uz pojedine članke Nacrta. S poštovanjem, dr. sc. Damir Jugo, prof. v. š. Predsjednik Vijeća veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 285 | Damir Pišković | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 113. | Podržavam zakon u cjelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. 300=300 no realno ispada 300=299,99 | Prihvaćen | Članak 74. i 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 286 | Damir Pišković | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. | Svakako podržavam studentsku inicijativu 300=300 te se slažem s ostalim predlagateljima titula na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.). 300=300 (no realno ispada 300=299,99) | Prihvaćen | Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 287 | Damir Pišković | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 62. | Po stavku 4. nitko ne može upisati Doktorski studij tko nije završio sveučilišni program? Sva sreća što se može doktorat upisati van RH. 300=299,99 | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 288 | DAMIR STANZER | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, II. PREGLED STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA | Ne slažem se s tvrdnjom Agencije za mobilnost i programe Europske unije: "u točki II. Pregled stanja i osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom te posljedice koje će proisteći donošenjem Zakona jasno je prikazano trenutačno stanje visokog obrazovanja i znanosti u Republici Hrvatskoj, razlozi zbog kojih se donosi novi Zakon, kao i strateška osnova za donošenje Zakona." Naime, trenutačno stanje u točki II. prikazano je neispravnim grafikonima i pripadajućim tekstualnim komentarima. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 289 | DAMIR STANZER | A) Pregled stanja, a) Razlozi zbog kojih se Zakon donosi | "možemo zaključiti da bi broj najboljih znanstvenih radova za Hrvatsku mogao biti mnogo veći s istim ili manjim ulaganjima (slika 6)." Ovakvo zaključivanje nije ispravno. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 290 | DAMIR STANZER | A) Pregled stanja, a) Razlozi zbog kojih se Zakon donosi | U pregledu stanja i kao jedan od razloga donošenja zakona navodi se i ovo: "zastarjeli model izvaninstitucionalnog dodjeljivanja znanstvenih, odnosno znanstveno-nastavnih zvanja." Sam izraz "zastarjeli" uključuje negativan vrijednosni sud o postojećem modelu temeljenom (i) na zvanjima, no u tekstu nije opisan problem sam po sebi. U poglavlju C , "Posljedice koje će proisteći donošenjem Zakona", nije obrađena ova tema, pa se ne zna koje se pozitivne promjene očekuju od ukidanja zvanja. Postojeći model zvanja jedna je od temeljnih komponenti sustava s kojom su svi zaposlenici saživljeni, a ima veliki utjecaj na motivaciju zaposlenika. Stoga bi bilo dobro predočiti nekakve podatke o provedenom istraživanju utjecaja promjene takvog modela u našem sustavu. Jedna komponenta koju bi trebalo istražiti i predočiti je cijena promjene, problematika i vrijeme prilagodbe na novo, a druga je anticipiranje djelovanja zaposlenika u predloženom novom modelu bez zvanja. Trebalo bi se usredotočiti na unutarnju motivaciju postojećih zaposlenika te na ulaznu motivaciju mladih, u sustavu bez zvanja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 291 | DAMIR STANZER | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 117. | „(1) Uredbu iz članka 102. stavka 10. ovog Zakona Vlada Republike Hrvatske donijet će u roku tri mjeseca od stupanja na snagu ovog Zakona. (2) Pregovori za sklapanje programskog ugovora započeti će najkasnije šest mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona.“ Ovi rokovi djeluju izuzetno optimistično i teško ostvarivo. Riječ je o izuzetno kompleksnoj tematici, a izgled, sadržaj, kriteriji, proračunske komponente i indikatori u složenom matriksu (prema Članku 102/10) imat će dalekosežne posljedice na sustav. Moj prijedlog je potpuno izbaciti ove rokove iz Zakona, jer se zbog hitnosti donošenja i provođenja istih mogu stvoriti manje kvalitetna rješenja, a veći problemi u budućnosti. | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 292 | DAMIR STANZER | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 116. | „Stupanjem na snagu ovoga Zakona Rektorski zbor čine rektori svih sveučilišta u Republici Hrvatskoj.“ Trebalo bi preformulirati u „Stupanjem na snagu ovoga Zakona Rektorski zbor čine rektori svih javnih sveučilišta u Republici Hrvatskoj. U radu Rektorskog zbora sudjeluju predstavnik Zbora veleučilišta i predstavnik privatnih sveučilišta.“ | Nije prihvaćen | Javna i privatna visoka učilišta imaju ista prava i obveze, a razlikuju se samo prema načinu osnivanja. |
| 293 | DAMIR STANZER | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 110. | Komentar na stavak 3: „Nastavnik, znanstvenik i suradnik koji je u znanstveno, znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno, nastavno, suradničko ili stručno zvanje izabran prije stupanja na snagu ovoga Zakona zadržava stečeno zvanje.“ Nejasno je što točno u novom sustavu predstavlja to zadržano stečeno zvanje. Ima li to zadržano zvanje ikakvih implikacija na radno-pravni status osobe i pojedina prava u sustavu, ili je to tek titula bez formalnog značaja? | Primljeno na znanje | Stavkom 3. člankom 110. prijedloga Zakona propisano je da nastavnik, znanstvenik i suradnik zadržava stečeno zvanje, a kriteriji za izbor na radno mjesto utvrdit će se Nacionalnim sveučilišnim, znanstvenim i umjetničkim kriterijima koje će donijeti Nacionalno vijeće te dodatnim kriterijima koje će donijeti visoko učilište, odnosno znanstveni institut općim aktom. |
| 294 | DAMIR STANZER | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 110. | Komentar na stavak 1: Uz promijenjen sustav treba dati dulji prijelazni period za prilagodbu. Uobičajeno je do sad bilo da se granica prijelaznog perioda postavlja na otprilike pola perioda jednog izbora/reizbora, s time da su se do sad mijenjali uvjeti za iste. Shodno tome, kandidati kojima je manje od npr. 2 godine do isteka roka izabirali su se još po starim uvjetima, a oni s više vremena prilagođavali su se novim uvjetima. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. Kriteriji za izbor propisat će se Nacionalnim sveučilišnim, znanstvenim i umjetničkim kriterijima koje će donijeti Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj te dodatnim kriterijima koje će donijeti visoko učilište, odnosno znanstveni institut općim aktom. |
| 295 | DAMIR STANZER | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 107. | Novčana kazna od 50-300 tisuća kuna (Članak 107/1) može imati vrlo nepovoljan utjecaj na funkcioniranje institucije, pa treba biti oprezan s kažnjavanjem. Tako drastične kazne trebaju se ostaviti situacijama u kojima je nedostatak mogao biti uklonjen u predviđenom roku, a nije uklonjen. Iz tog razloga treba preformulirati Članak 105/3 | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 296 | DAMIR STANZER | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 105. | „Ako Ministarstvo utvrdi nedostatke ili propuste u radu visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta zatražit će otklanjanje nedostataka ili propusta u roku 60 dana. Ako visoko učilište, odnosno znanstveni institut u postavljenom roku ne otkloni nedostatak ili propust u radu, protiv visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta i odgovorne osobe u visokom učilištu, odnosno znanstvenom institutu pokrenut će se prekršajni postupak u skladu s devetim dijelom ovoga Zakona.“ Nejasno je na koje nedostatke i propuste u radu visokog učilišta se misli. Ukoliko to jesu oni koje je moguće ukloniti u roku od 60 dana, onda je članak smislen. Ukoliko se radi o propustima za čije rješavanje objektivno treba proći više vremena, potrebno je u ovaj članak unijeti formulaciju koja omogućuje neki dulji prijelazni period, uz jasno izvještavanje o pokrenutim postupcima uklanjanja problema i nadzor progresa od strane Ministarstva. Novčana kazna od 50-300 tisuća kuna (Članak 107/1) može imati vrlo nepovoljan utjecaj na funkcioniranje institucije, pa treba biti oprezan s kažnjavanjem. Tako drastične kazne trebaju se ostaviti situacijama u kojima je nedostatak mogao biti uklonjen u predviđenom roku, a nije uklonjen. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. Članak 105. prijedloga Zakona je u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata i odredbama zakona kojim je uređen opći upravni postupak. |
| 297 | DAMIR STANZER | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 103. | Nema potrebe smanjivati osnovna sredstva na 95%. Već je i dostava same osnovne komponente u iznosu od 100% (bez razvojne i izvedbene komponente) dovoljna kazna, a osnovni troškovi, predmet osnovnog financiranja, moraju biti namireni za normalno funkcioniranje ustanove. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 298 | DAMIR STANZER | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 102. | “(11) Rokovi za pregovaranje i potpisivanje programskih ugovora moraju biti usklađeni s rokovima propisanima za donošenje državnog proračuna.“ Je li primjerenija akademska umjesto kalendarske godine? Izmještanje uobičajenih akademskih procesa s akademske u kalendarsku godinu stvara dodatne komplikacije visokim učilištima. | Primljeno na znanje | Kao što je navedeno u stavku 11. članka 102. rokovi za pregovaranje i potpisivanje programskih ugovora moraju biti usklađeni s rokovima propisanim za donošenje proračuna, a proračun se donosi za kalendarsku godinu. |
| 299 | DAMIR STANZER | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 102. | „Sadržaj programskog ugovora, proračunsku formulu, pokazatelje i kriterije utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokove sklapanja programskog ugovora te kvalitativne i kvantitativne indikatore za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom Vlada Republike Hrvatske utvrđuje uredbom.“ Formalno utvrđivanje uredbom od strane Vlade nije sporno. No trebalo bi jasnije definirati sudionike procesa izrade te proračunske formule, pokazatelja i kriterija, komponenti te kvalitativnih i kvantitativnih indikatora koji će se koristiti. To je izuzetno složeno područje, a konačni ishod stvaranja okvira programskog ugovora ima nesaglediv utjecaj na financiranje i sustav u cjelini. U tom postupku bi osim Vlade trebao sudjelovati i širi krug ekspertata za problematiku, pa treba razmisliti o formulaciji „u suradnji s“ ili “na prijedlog“ s nekim akademskim tijelom ili tijelima koja imaju stručna znanja za takvu problematiku. Moguće i novooformljenog stručnog tijela za tu problematiku. Važno je uključiti što širi krug ljudi iz sustava, jer je sustav vrlo složen. Svaki pojedinac ima znanje o jednom segmentu sustava, gleda sustav iz svoje vlastite niše. Ukoliko bude zbirno odlučivao (i) o nišama sustava koje manje poznaje, može doći do grešaka, a one u ovako presudnoj temi kakvo je financiranje mogu donijeti puno problema. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 300 | DAMIR STANZER | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 102. | Potrebno je ovdje nekako definirati i obveze Ministarstva. To bi bilo dobro i na drugim mjestima u Zakonu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 301 | DAMIR STANZER | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 101. | „Udio izvedbene (varijabilne) proračunske komponente u financijskom planu javnog visokog učilišta, odnosno javnog znanstvenog instituta ne može biti veći od 15 % iznosa osnovne proračunske komponente utvrđene programskim ugovorom.“ Tih 15% je prevelik iznos u odnosu na osnovnu komponentu, s obzirom na to da su i brojevi studenata i znanstvena produkcija već sadržani kao kriteriji u osnovnoj komponenti financiranja (Članak 102/5). Broj 15% treba sniziti, npr. na 5 ili 10%, a pojačati osnovno financiranje, koje već sadrži dio izvedbene komponente. . | Nije prihvaćen | Odredbom članka potiče se uspješnost u ostvarivanju ciljeva i pokazatelja sukladno planiranom uvođenju novog modela institucionalnog financiranja kroz programske sporazume koji je planiran reformama u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. |
| 302 | DAMIR STANZER | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 100. | „Udio razvojne proračunske komponente u financijskom planu javnog visokog učilišta, odnosno javnog znanstvenog instituta ne može biti veći od 25 % iznosa osnovne proračunske komponente utvrđene programskim ugovorom.“ Tih 25% je prevelik iznos u odnosu na osnovnu komponentu s obzirom na način dodjele tih sredstava, a to je pregovaranje. Ovako velika količina novca koja se dodjeljuje na taj način može dovesti institucije u neravnopravan položaj u smislu izvedbenog uspjeha i pripadajućeg financiranja. Broj 25% treba znatno sniziti, npr. na 10%. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 303 | DAMIR STANZER | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 100. | "Javno visoko učilište, odnosno javni znanstveni instituti dužni su u pregovaračkom postupku utvrditi razvojne ciljeve koji proizlaze iz njihove strategije i usklađeni su s nacionalnim strateškim dokumentima, a ostvarivost je mjerljiva u razdoblju primjene sklopljenog programskog ugovora. " Ovdje postoji problem kratkoće roka za ostvarenje strateških ciljeva. Budući da će se financirati samo ciljevi čija „ostvarivost je mjerljiva u razdoblju primjene sklopljenog programskog ugovora“, postoji pritisak prema odustajanju od dugoročnijih ciljeva i prelazak na short-term ciljeve. Sa "strategije" se prelazi u "taktiku". To nije uvijek najbolje rješenje. Moguća alternativna formulacija je: „napredak u ostvarenju ciljeva mjerljiv u razdoblju primjene sklopljenog programskog ugovora“. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 304 | DAMIR STANZER | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 99. | Treba detaljnije definirati osnovnu komponentu financiranja, te dinamiku dostavljanja sredstava. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 305 | DAMIR STANZER | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 98. | Je li primjerenija akademska umjesto kalendarske godine? Izmještanje uobičajenih akademskih procesa s akademske u kalendarsku godinu stvara dodatne komplikacije visokim učilištima i institutima. | Primljeno na znanje | Kao što je navedeno u stavku 11. članka 102. rokovi za pregovaranje i potpisivanje programskih ugovora moraju biti usklađeni s rokovima propisanim za donošenje proračuna, a proračun se donosi za kalendarsku godinu. |
| 306 | DAMIR STANZER | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 93. | „Rektorski zbor Republike Hrvatske čine rektori svih sveučilišta u Republici Hrvatskoj.“ Trebalo bi preformulirati u: „Rektorski zbor Republike Hrvatske čine rektori svih javnih sveučilišta u Republici Hrvatskoj. U radu Rektorskog zbora sudjeluju predstavnik Zbora veleučilišta i predstavnik privatnih sveučilišta.“ S obzirom na uloge u članku 93/2 (posebno prve 4), moguće smanjenje broja javnih sveučilišta i povećanje broja privatnih moglo bi nakon prevladavanja privatnih u Rektorskom zboru dovesti do problematičnih utjecaja privatnih sveučilišta na sustav javnog visokog školstva. | Nije prihvaćen | Javna i privatna sveučilišta imaju ista prava i obveze, a razlikuju se samo prema načinu osnivanja. Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 307 | DAMIR STANZER | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 88. | Nejasna je veza pojma „javni poziv“ iz ovog članka s prethodnim člankom u kojem su jasno navedeni konkretni predlagatelji kandidata. Znači li to da se nakon javnog poziva kandidati sami javljaju predlagateljima, ili je to javni poziv samim predlagateljima da sami predlože kandidate? | Primljeno na znanje | Javim pozivom pozivaju se predlagatelji da u propisanom roku predlože kandidate za članove Nacionalnog vijeća. |
| 308 | DAMIR STANZER | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 87. | Predstavnici profesora sveučilišta čine 7 od 15 članova Nacionalnog vijeća, a predlaže ih Rektorski zbor. Ukoliko se Rektorski zbor formira od rektora svih sveučilišta (i javnih i privatnih), kako je navedeno u Članku 93., u doglednom periodu bi predstavnici javnih sveučilišta u Nacionalnom vijeću mogli spasti na vrlo malen broj. S obzirom i na ulogu definiranja kriterija, to bi moglo imati negativan utjecaj na kvalitetu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 309 | DAMIR STANZER | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 86. | „daje mišljenje o potrebi osnivanja novog javnog visokog učilišta, odnosno javnog znanstvenog instituta“ Potrebno je dodati „i privatnog“ ili brisati "javnog". | Nije prihvaćen | Predlagatelj Zakona je mišljenja da Nacionalno vijeće može dati mišljenje o potrebi osnivanja samo javnih visokih učilišta, odnosno javnih znanstvenih instituta jer je isto povezano s odredbama o financiranju. |
| 310 | DAMIR STANZER | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 86. | „na prijedlog matičnih odbora donosi Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterije“ Što su „sveučilišni kriteriji“? | Primljeno na znanje | Navedeno će biti uređeno Nacionalnim sveučilišnim, znanstvenim i umjetničkim kriterijima. |
| 311 | DAMIR STANZER | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 54. | Navedeno je da profesor emeritus može sudjelovati što znači da može ali ne mora. Ako ne sudjeluje u nastavi – koji je njegov radno-pravni status? Je li to jedino zvanje (a ne radno mjesto) predviđeno zakonom, nešto što se pripisuje osobi kao takvoj, a ne radnom mjestu kojeg privremeno obavlja kao kod drugih nastavnika? | Primljeno na znanje | Profesor emeritus nije u radnom odnosu sa visokim učilištem. |
| 312 | DAMIR STANZER | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 53. | Čitav članak je nejasan. Navodi se da se naslovni nastavnik ili znanstvenik biraju prema člancima 40-43., no ovdje nema javnog natječaja (suprotno članku 40). Zašto? Dodatno pitanje - bira li se i on na 5 godina? Ako da – što to točno znači u situaciji kad on ne radi tih 5 godina, nego npr samo 1 godinu od tog izbora. Ukoliko radi samo 1 godinu, gubi li on gubitkom radnog mjesta i to zvanje? Ako ne – je li on u povoljnijem položaju od standardnih nastavnika koji uopće nemaju zvanje ako nemaju (izgube) radno mjesto? | Prihvaćen | Ne radi se o radnom mjestu stoga ne proizlazi obveza javnog natječaja. Obzirom se ne radi o radnom mjestu postupak angažiranja će visoko učilište urediti svojim općim aktima. |
| 313 | DAMIR STANZER | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 43. | (1) "Nastavnik, odnosno znanstvenik koji je na radnome mjestu proveo najmanje pet godina može se izabrati na više radno mjesto." Može ili mora (ako ima uvjete)? Važno je zbog veze s reizborima u prethodnom članku. Zakon tretira reizbor kao slučaj za nastavnike koji nemaju ispunjene uvjete za izbor na više radno mjesto. No iz raznih razloga, do sad je to bio nedostatak koeficijenata, moguće je da su neki kvalitetniji nastavnici i znanstvenici koji su imali ispunjene i znatno premašene uvjete za napredovanje morali ići u reizbor. Treba jasno definirati što je s tim nastavnicima i znanstvenicima koji su prethodno proveli reizbor iako su imali i premašene uvjete za izbor na više radno mjesto. Moraju li oni također čekati 5 godina od takvog reizbora da bi pokrenuli postupak izbora na više radno mjesto. Prijedlog je da ne moraju, jer je nužnost čekanja 5 godina u takvom slučaju nepravedno kažnjavanje kvalitetnih ljudi, a može dovesti do apsurdnih situacija da netko tko je kasnije ispunio uvjete za napredovanje napreduje ranije. Prijedlog je dodavanje novog stavka: "Nastavnik odnosno znanstvenik koji je reizabran na dosadašnje radno mjesto iako je u trenutku reizbora imao zadovoljene i premašene uvjete za napredovanje na više radno mjesto može se izabrati na više radno mjesto i prije isteka 5 godina od tog posljednjeg reizbora." | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 314 | DAMIR STANZER | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 42. | Po formulaciji čitavog članka, ukoliko 6 mjeseci nakon isteka 5 godina u prethodnom zvanju kandidat nije reizabran, radni odnos prestaje „po sili zakona“. No što je sa slučajem nastavnika koji je nakon 5 godina pokrenuo postupak izbora na više radno mjesto, ali su Sveučilište, Senat ili Matični odbor u tom dugotrajnom postupku izbora na više radno mjesto utvrdili da nastavnik nema ispunjene uvjete za napredovanje (npr. neki od uvjeta pokazali su se spornima)? Takav nastavnik svakako ima sve uvjete za reizbor, ali u tom slučaju više nema vremena da u roku od 6 mjeseci nakon izbora bude reizabran, jer je u tih 6 mjeseci provodio postupak napredovanja. Treba dodati stavak koji definira da u takvom slučaju, slučaju neuspjelog napredovanja, rok za reizbor ne počinje teći od trenutka isteka 5 godina nakon zadnjeg izbora/reizbora, nego od dana prekida postupka napredovanja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 315 | DAMIR STANZER | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 42. | "Nastavnik, odnosno znanstvenik reizabire se na postojeće radno mjesto ako je od posljednjeg izbora, odnosno reizbora ispunio polovinu Nacionalnih sveučilišnih , znanstvenih i umjetničkih kriterija, odnosno Nacionalnih veleučilišnih kriterija i dodatnih kriterija za izbor na više radno mjesto." Brisati stavak 3. Treba ukloniti kvantifikaciju (polovinu) uvjeta. Uvjete za reizbor treba ostaviti tijelu koje definira i uvjete za izbor. Polovina naoko djeluje jednostavno, ali u kontekstu pojedinih kvantitativnih i kvalitativnih kriterija može stvoriti velike probleme i u konačnici značiti prilično više od polovine. | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 316 | DAMIR STANZER | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 19. | "Studentski predstavnici koje biraju studenti u skladu sa zakonom kojim se uređuju studentske organizacije i statutom fakulteta, odnosno umjetničke akademije čine 10% članova fakultetskog vijeća od čega 20% mogu biti studenti poslijediplomskih studija, ako fakultet odnosno umjetnička akademija izvodi poslijediplomski studij." Pretpostavljam da se pod „od čega 20% mogu biti studenti poslijediplomskih studija“ mislilo na maksimalno (ili do) 20%. U nekim slučajevima nije moguće ostvariti puni broj koji odgovara 20%, pa je dobro to definirati. | Primljeno na znanje | Odredbom se određuje maksimalni udio. |
| 317 | DAMIR STANZER | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 15. | "Članovi sveučilišnog vijeća koje imenuje osnivač te predsjednik sveučilišnog vijeća ne smiju biti državni dužnosnici, članovi Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj, službenici Ministarstva niti zaposlenici i vanjski suradnici tog sveučilišta." Možda bi bilo dobro dodati da članovi sveučilišnog vijeća koje imenuje osnivač te predsjednik sveučilišnog vijeća ne smiju biti niti zaposlenici niti vanjski suradnici drugih visokih učilišta, s obzirom da može biti riječ o konkurentskim ustanovama. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 318 | DAMIR STANZER | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. | "Studentski predstavnici koje biraju studenti u skladu sa zakonom kojim se uređuju studentske organizacije i statutom sveučilišta, čine 10% članova senata od čega 20% mogu biti studenti poslijediplomskih studija." Pretpostavljam da se pod „čine 10% članova senata od čega 20% mogu biti studenti poslijediplomskih studija“ mislilo na maksimalno (ili do) 20%. U nekim slučajevima nije moguće ostvariti puni broj koji odgovara 20%, pa je dobro to definirati. | Primljeno na znanje | Navedeni postotak (20%) predstavlja gornju granicu, a ne uvjet. |
| 319 | DAMIR STANZER | A) Pregled stanja, a) Razlozi zbog kojih se Zakon donosi | U prikazu visokoobrazovne komponente sustava nije jasno dokazana ispravnost navedene teze „Broj zaposlenih na visokim učilištima neopravdano raste u odnosu na kontinuirano manji broj osoba koje upisuju visoko obrazovanje.“ Ta neopravdanost je prikazana rastom i padom pojedinih parametara (broja zaposlnih ili studenata), ali nije u odnosu na neki poželjan standard. Nejasno je iz kojeg prikazanog parametra proizlazi teza da „postojeći sustav karakterizira niska produktivnost“. Iz prikazanog nije jasno kako se točno proračunalo i na koji način će se ostvariti navedeni plan „povećati vrijednost nacionalnog h-indeksa s trenutačne vrijednosti 287 na 327 te udio znanstvenih publikacija među 10 % globalno najviše citiranih publikacija kao postotak znanstvenih publikacija zemlje s 3,55 % na 5,2 %“. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju |
| 320 | DAMIR STANZER | A) Pregled stanja, a) Razlozi zbog kojih se Zakon donosi | Navedeno je „Uzmemo li u obzir ulaganja u istraživanje i razvoj iz državnog proračuna i broj najboljih znanstvenih radova, možemo zaključiti da bi broj najboljih znanstvenih radova za Hrvatsku mogao biti mnogo veći s istim ili manjim ulaganjima“ te „iako je udio ulaganja u istraživanje i razvoj u BDP-u u Hrvatskoj nizak, mnoge zemlje s nižim udjelom ulaganja imaju veći prosjek citiranosti po radu. Nizak omjer citiranosti i financiranja u Hrvatskoj pokazuje da je ulaganje u istraživanje neučinkovito“. Oba zaključka su upitna i neutemeljna na podacima, s obzirom na neuračunavanje komponenata domaćeg privatnog ulaganja u prvom slučaju, te inozemnog javnog i inozemnog privatnog sufinanciranja znanstvene produkcije kod članaka koji se objavljuju u međunarodnim kolaboracijama u oba prikaza. Grafikoni na slici 4 i slici 7 sadrže vrlo zastarjele podatke prosjeka godina 1996-2017., u prosjeku opisuju stanje u godini 2007., te su s te strane potpuno neprimjere opisu današnjeg stanja. Dodatan problem je u izjednačavanje citiranosti s kvalitetom u popratnim tvrdnjama. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 321 | DAMIR STANZER | A) Pregled stanja, a) Razlozi zbog kojih se Zakon donosi | „Hrvatska je nešto iznad prosjeka EU-a prema broju citiranih radova, ali ima i najveći broj necitiranih radova“. To nisu točni podaci. Hrvatska je pri vrhu EU po broju citiranih radova, a nema najveći broj (niti udio) necitiranih radova. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 322 | DAMIR STANZER | A) Pregled stanja, a) Razlozi zbog kojih se Zakon donosi | Navedeno je kao problem: „Hrvatskoj je za projekte u sklopu programa Obzor 2020 dodijeljen ukupan iznos od samo 137 milijuna eura pa se u usporedbi s drugim državama članicama EU-a nalazi među zemljama koje su povukle najmanje sredstava iz programa Obzor 2020“. No sam Obzor 2020 u gomili statističkih podataka navodi da je Hrvatska na 24. mjestu (od 29) po broju istraživača na 1 milijun stanovnika, po pokazatelju „R&D intensity ranking“ smo na 23. mjestu (od 29), po pokazatelju „Participation rank“ smo na 23. mjestu (od 29), a po podjeli budžeta („Budget share rank“) smo upravo na 24. mjestu (od 29), pa se čini da smo po podjeli novca točno tamo gdje trebamo biti, proporcionalno broju znanstvenika. Imamo manji apsolutni broj znanstvenika nego drugi, pa to znači da je logično imati i manji apsolutni broj projekata Obzor 2020 i manji apsolutni iznos povučenog novca iz Obzora 2020. Nije jasno što je točno problem u tome. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 323 | Daniel Radić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 324 | Daniela Tomić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu kratice akademskog naziva. Smatram da je najbolje predložiti bacc. (za stručni studij) i univ.bacc. (za sveučilišni studij) kao što je bilo i do sada na preddiplomskoj razini te mag. (za stručni studij) i univ.mag. (za sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 325 | Danijel Hajduk | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 326 | Danijel Mihalj | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. | Smatram da kratica struč. kod titula stručnih studija nije najsretnije riješenje. Kod kratica titule tako bi se koristila dva jezika, hrvatski i latinski. Slažem se s ostalim predlagateljima titula bacc./univ. bacc. i mag./univ. mag. | Prihvaćen | Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 327 | DANIJELA CAR | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cijelosti, uz predloženu izmjenu za kraticu akademskog naziva. Smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc.(sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag.( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Uz ovu izmjenu imamo jasnu distinkciju između dva studija te prednost što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljive. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 328 | Danijela Jakir | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon, ali uz jednu malu izmjenu, a to je da se kratice akademskog naziva preimenuju u bacc. (stručni studij) i univ.bacc. (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini, te mag. (stručni studij) i univ.mag. (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Tako bi i dalje postojala jasna distinkcija između dva studija, ali bi došlo i do smanjenja dosadašnje diskriminacije stručnih studija, te je prednost ta što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 329 | Darija Mikelić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE | Djelomično prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na opće uvjete pristupa kvalifikacijama na razini 7.2. i 8.2. oni su određeni člankom 12.st.2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. |
| 330 | Darija Mikelić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE | Djelomično prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na opće uvjete pristupa kvalifikacijama na razini 7.2. i 8.2. oni su određeni člankom 12.st.2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. |
| 331 | DARIO BARIČEVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon uz izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Uz navedene izmjenu imamo jasnu razliku između dva studija te prednost što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljive za razliku od dosadašnjeg stanja. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 332 | DARIO GEC | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovnai, podržavam nacrt prijedloga zakona. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 333 | Dario Novinc | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 76. | Stavak 2. potrebno je promijeniti tako da on vrijedi samo u situaciji gdje studij koji pohađa uistinu i postoji u varijanti izvanrdenog studija. Nema nikakve potrebe da studenti koji se nalaze na redovitim studijima moraju birati između ostvarivanju svog dohotka na način koji je njima prihvatljiv i nastavka studija. Ovo još manje ima smisla ako student može preko studentskog ugovora odrađivati iste sate koje je odrađivao dok je bio u radnom odnosu, ali bez beneficija koje mu radni odnos donosi. Smatram da bi se studentima koji pohađaju redoviti studij i nemaju izbor izvanrednog studija trebala pružiti mogućnost odricanja od studentskih prava u slučaju da ostvare radni odnos ili obavljaju samostalnu djelatnost. | Djelomično prihvaćen | Članak 76. će se urediti. |
| 334 | Darko Holjevac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.(stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini, te mag.(stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 335 | DARKO MATOVAC | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | Članak 46, stavak (1): Senat, odnosno fakultetsko ili akademijsko vijeće, u skladu s općim aktom visokog učilišta može odlukom odobriti osobi izabranoj na znanstveno-nastavno odnosno umjetničko-nastavno radno mjesto plaćenu slobodnu studijsku godinu ( sabbatical ) radi znanstvenog ili umjetničkog rada. PRIJEDLOG: Senat, odnosno fakultetsko ili akademijsko vijeće, u skladu s općim aktom visokog učilišta može odlukom odobriti osobi izabranoj na znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno ili nastavno radno mjesto plaćenu slobodnu studijsku godinu ( sabbatical ) radi znanstvenog, stručnog ili umjetničkog rada. OBRAZLOŽENJE: U kolektivnom ugovoru za znanost i visoko obrazovanje koji je trenutno na snazi ugovorena je mogućnost korištenja slobodne studijske godine i za osobe zaposlene na nastavnom radnom mjestu, što je potrebno i opravdano jer i osobe u nastavnim zvanjima na sveučilištu imaju obvezu (i potrebu) znanstvenog i stručnog rada i doprinosa, a uz značajno nastavno opterećenje koje imaju mogućnost korištenja studijske godine olakšava im rad na većim i dugotrajnijim projektima poput pisanja knjige, rada na izradi rječnika, sveučilišnog udžbenika i slično. Uime Croaticuma - Centra za hrvatski kao drugi i strani jezik Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dr. sc. Darko Matovac, voditelj Croaticuma | Nije prihvaćen | U Kolektivnom ugovoru za znanost i visoko obrazovanje u članku 42. stavku 1. stoji da je u svrhu znanstvenog, nastavnog, umjetničkog ili stručnog rada, zaposleniku u znanstvenom, znanstveno-nastavnom, umjetničko-nastavnom i nastavnom zvanju i na odgovarajućem radnom mjestu može se odobriti pravo na slobodnu studijsku godinu (sabbatical). Dakle u Kolektivnom ugovoru se govori o nastavnom zvanju i odgovarajućem radnom mjestu dok se ne govori o nastavnom radnom mjestu. Slobodna studijska godina koristi se za oslobođenje od nastave i nastavnog procesa a u svrhu znanstvenog rada za što predlagatelj Zakona smatra da se ne ostvaruje u okviru nastavnog radnog mjesta koji je funkciji provođenja stručnog studija |
| 336 | DARKO MATOVAC | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. | Članak 37, stavak (1): TRENUTAČNO: Nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na znanstveno-nastavna i umjetničko-nastavna radna mjesta. Iznimno, nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na nastavna radna mjesta kada se na sveučilištu izvode kolegiji koji ne zahtijevaju znanstveni pristup, za potrebe korepeticije i druge suradnje u obrazovnom procesu ili kada se na sveučilištu izvodi stručni studij. PRIJEDLOG: Nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna i nastavna radna mjesta. OBRAZLOŽENJE: Budući da je nastava koju izvode nastavnici u nastavnim zvanjima u potpunosti integrirana u studijske programe te se izvodi u obliku obveznih i izbornih kolegija, nastavna radna mjesta nikako ne čine iznimku nego moraju biti navedena ravnopravno s ostalim radnim mjestima na sveučilištu. Nadalje, Zakon treba jasno popisati i opisati profile nastavnih mjesta koja tradicionalno postoje na sveučilištu. Sveučilišni studiji filologije nezamislivi su bez lektorske nastave, umjetnički studiji bez umjetničkih suradnika i korepetitora, a nastava općih predmeta koju izvode predavači integralni je dio studijskih programa na sveučilištu. Osim toga, nastava na sveučilištu po definiciji mora biti znanstveno utemeljena te je formulacija o kolegijima koji „ne zahtijevaju znanstveni pristup“ neopravdana, negativno diskriminatorna i ne odgovara stvarnom stanju u sustavu. Uime Croaticuma - Centra za hrvatski kao drugi i strani jezik Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dr. sc. Darko Matovac, voditelj Croaticuma | Nije prihvaćen | Predložena nadopuna norme predstavlja iznimku koja se može samo usko primjenjivati te u tom smislu ne predstavlja učinkovito normativno rješenje. Na sveučilištu je temeljna djelatnost ona koja zahtijeva znanstveni pristup stoga je u potpunosti opravdana iznimka zapošljavanja na nastavna radna mjesta. |
| 337 | DARKO MATOVAC | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 50. | Članak 50, stavak (1): TRENUTAČNO: Za potrebe izvođenja sveučilišnog studija jezika i književnosti na visokom učilištu može se zaposliti lektor stranog jezika. Kriterije za izbor na radno mjesto lektora stranog jezika utvrđuje visoko učilište općim aktom. PRIJEDLOG: Za potrebe sveučilišnog studija jezika i književnosti te za potrebe sveučilišne nastave hrvatskog kao drugog i stranog jezika na visokom učilištu može se zaposliti lektor. Kriterije za izbor na radno mjesto lektora utvrđuje visoko učilište općim aktom. OBJAŠNJENJE: Trenutačna formulacija ne obuhvaća sve lektore jer ne obuhvaća lektore hrvatskog jezika. S jedne strane, lektori hrvatskog jezika važni su za studij hrvatskog jezika i književnosti, tj. za studij nacionalne filologije i zapošljavaju se za izvođenje nastave na njemu. Lektorska je nastava potpuno integrirana u studijske programe hrvatskog jezika i književnosti te se izvodi u obliku obveznih i izbornih kolegija. S druge strane, kao što nastavu hrvatskog jezika na inozemnim sveučilištima za potrebe studija hrvatskog jezika i književnosti, ali i za potrebe drugih studija i sveučilišnih programa, izvode lektori hrvatskog jezika, tako nastavu hrvatskog kao drugog i stranog jezika za potrebe stranih studenata koji studiraju u Hrvatskoj izvode lektori hrvatskoga jezika, bilo u okvirima studija hrvatskog jezika i književnosti ili u okvirima drugih studija i sveučilišnih programa. Centri za učenje hrvatskog kao drugog i stranog jezika i različiti programi učenja hrvatskog kao drugog i stranog jezika postoje na svim hrvatskim sveučilištima i na njima se zapošljavaju lektori hrvatskog jezika, npr. lektori zaposleni na Croaticumu – Centru za hrvatski kao drugi i strani jezik Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izvode sveučilišnu nastavu hrvatskog kao drugog i stranog jezika već 60 godina. Uime Croaticuma - Centra za hrvatski kao drugi i strani jezik Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dr. sc. Darko Matovac, lektor, voditelj Croaticuma | Prihvaćen | Članak 50. će se izmijeniti na način da obuhvaća i lektore hrvatskog jezika. |
| 338 | davor buterin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 339 | Davor Lovrek Seničić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam Zakon, uz jednu malu izmjenu: predlažem kraticu akademskog naziva bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 340 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 102. | Predlažemo izmjenu članka 102. stavka 5. tako da isti sada glasi: “Osnovna proračunska komponenta u programskom ugovoru koji sklapa visoko učilište utvrđuje se na temelju broja studijskih programa koji se izvode na visokom učilištu, broja zaposlenih nastavnika i suradnika, broja vanjski suradnika, broja upisanih studenata, znanstvene i umjetničke produkcije te troškova kapitalnih ulaganja u nastavnu, znanstvenu i umjetničku infrastrukturu, materijalnih troškova te troškove “hladnog pogona” – najma, režija te nastavnog i potrošnog materijala. Potrebno je osigurati redovitu isplatu materijalnih troškova s minimalnom kvartalnom i avansnom dinamikom isplate. Isplata vanjskih suradnika na umjetničkim akademijama treba biti usklađena s dinamikom isplate plaće zaposlenim nastavnicima i suradnicima”. Smatramo da članak 102. stavak 7. nije u skladu s člankom 100., razvojni ciljevi umjetničkih akademija u većoj mjeri neće biti u skladu s nacionalnim strategijama koje najčešće uključuju područje STEMA i ICTa. Predlažemo izmjenu članka 102. stavka 8. tako da isti glasi: “Izvedbena (varijabilna) proračunska komponenta u programskom ugovoru sadrži odredbe o načinu i dinamici praćenja pokazatelja ostvarenja ciljeva te odredbe o uvjetima ostvarivanja prava na dio ili na cjelokupan iznos izvedbene (varijabilne) komponente proračuna razmjerno razini ispunjenosti pokazatelja. Kod umjetničkih akademija radi se pokazatelju ostvarivanja ciljevi umjetničke djelatnosti. Ciljevi umjetničke djelatnosti su: 1. poticanje i razvoj umjetničkog stvaralaštva 2. razvoj umjetničke produkcije 3. razvoj zaštite i očuvanja kulturne baštine 4. razvoj i afirmacija umjetničkog istraživanja 5. poticanje razvoja kulturne industrije te 6. povezivanje umjetničke djelatnosti i visokog obrazovanja. 7. jačanje društvene uloge umjetnosti 8. doprinos rješavanju znanstvenih, socijalnih, gospodarskih i kulturnih problem.” Predlažemo izmjenu članka 102. stavka 10. tako da isti glasi: “Sadržaj programskog ugovora, proračunsku formulu, pokazatelje i kriterije utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokove sklapanja programskog ugovora te kvalitativne i kvantitativne indikatore za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom Vlada Republike Hrvatske propisuje uredbom. Kod umjetničkih akademija radi se pokazatelju ostvarivanja ciljevi umjetničke djelatnosti Ciljevi umjetničke djelatnosti su: 1. poticanje i razvoj umjetničkog stvaralaštva 2. razvoj umjetničke produkcije 3. razvoj zaštite i očuvanja kulturne baštine 4. razvoj i afirmacija umjetničkog istraživanja 5. poticanje razvoja kulturne industrije te 6. povezivanje umjetničke djelatnosti i visokog obrazovanja. 7. jačanje društvene uloge umjetnosti 8. doprinos rješavanju znanstvenih, socijalnih, gospodarskih i kulturnih problema.” | Djelomično prihvaćen | Ciljevi umjetničke djelatnosti dopunit će se u članku 82. stavku 2. prijedloga Zakona. Sadržaj programskog ugovora, proračunska formula, pokazatelji i kriteriji utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokovi sklapanja programskog ugovora te kvalitativni i kvantitativni indikatori za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom utvrdit će se uredbom Vlade Republike Hrvatske sukladno članku 102. stavku 10 prijedloga Zakona. |
| 341 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 101. | Predlažemo izmjenu članka 101. stavka 1. tako da isti glasi: “Izvedbena (varijabilna) proračunska komponenta obuhvaća sredstva koja se doznačuju javnom visokom učilištu, odnosno javnom znanstvenom institutu na temelju uspješnosti u ostvarivanju ciljeva utvrđenih programskim ugovorom. Izvedbena (varijabilna) proračunska komponenta obuhvaća sredstva koja se doznačuju umjetničkoj akademiji na temelju uspješnosti u ostvarivanju ciljeva umjetničke djelatnosti”. Ciljevi umjetničke djelatnosti su: 1. poticanje i razvoj umjetničkog stvaralaštva 2. razvoj umjetničke produkcije 3. razvoj zaštite i očuvanja kulturne baštine 4. razvoj i afirmacija umjetničkog istraživanja 5. poticanje razvoja kulturne industrije te 6. povezivanje umjetničke djelatnosti i visokog obrazovanja. 7. jačanje društvene uloge umjetnosti 8. doprinos rješavanju znanstvenih, socijalnih, gospodarskih i kulturnih problema | Djelomično prihvaćen | Ciljevi umjetničke djelatnosti dopunit će se u članku 82. stavku 2. prijedloga Zakona. Sadržaj programskog ugovora, proračunska formula, pokazatelji i kriteriji utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokovi sklapanja programskog ugovora te kvalitativni i kvantitativni indikatori za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom utvrdit će se uredbom Vlade Republike Hrvatske sukladno članku 102. stavku 10 prijedloga Zakona. |
| 342 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 100. | U članku 100. Predlažemo izmjenu stavka 1. alineje 6. tako da ista glasi: “poticanje mobilnosti te međunarodne i međuinstitucionalne suradnje“; U protivnom ako bi ostala predložena normiranost od međunarodnih aktivnosti pokrivala bi se samo mobilnost. | Djelomično prihvaćen | Točka 6. stavka 1. članka 100. prijedloga Zakona uredit će se na način da glasi: poticanje međunarodne mobilnosti i međunarodne međuinstitucionalne suradnje s posebnom podrškom uključivanju u mreže sveučilišta u sklopu inicijative europskih sveučilišta. |
| 343 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 99. | Predlažemo izmjenu članka 99. stavka 1. alineja 1. tako da ista glasi: 1. plaće, materijalna prava zaposlenih i honorare vanjskih suradnika na umjetničkim akademijama u punom iznosu Smatramo kako u osnovnu obračunsku komponentu mora ući vanjska suradnja s dinamikom isplate koja slijedi plaće; - materijalni troškovi s minimalno kvartalnom i avansnom dinamikom isplate; - vanjska suradnja čini 1/3 nastave MA Predlažemo u članku 99. stavku 1. brisati alineju 7. jer već postoji alineja 5 U alineji 8. Članka 99. stavka 1. iza riječi znanstveno dodati riječ:” umjetničko” | Nije prihvaćen | Članak 99. stavak 1. uredit će se na način da osnovnu proračunsku komponentu čini plaća i materijalna prava zaposlenih, materijalni troškove poslovanja i sredstva za druge osnovne troškove. |
| 344 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 97. | Člankom 97. stavkom 1. normirano je Sredstva iz državnog proračuna Republike Hrvatske doznačuju se javnom visokom učilištu, odnosno javnom znanstvenom institutu na temelju programskog ugovora. Ako se programski ugovor ne sklopi u rokovima propisanim uredbom iz članka 102. stavka 9. ovoga Zakona, javno visoko učilište, odnosno javni znanstveni institut financira se sredstvima iz državnog proračuna u skladu s člankom 103. ovoga Zakona. Predlažemo da se za doznačavanje sredstava iz državnog proračuna Republike Hrvatske postavi egzaktan rok doznake sredstava javnom visokom učilištu. Kao primer u praksi navodimo kako je Akademiji dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu u ovoj akademskoj godini za zimski semestar doznačeno cca 10% sredstava. Prijedlog – plaće i materijalna prava zaposlenih za svaki mjesec, ostala osnovna proračunske sredstva 50% na početku svakog semestra. | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s propisima kojima se uređuje izvršavanje državnog proračuna. |
| 345 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 92. | Člankom 92. stavkom 5. normirano je: Listu kandidata za članove matičnih odbora utvrđuje Ministarstvo te je u roku 30 dana od dana završetka javnog poziva za predlaganje kandidata dostavlja Nacionalnom vijeću. Nacionalno vijeće imenuje članove matičnih odbora vodeći računa da većinu članova čine redoviti profesori i redoviti profesori u trajnom izboru. Što znači utvrđuje? Ministarstvo nije kvalificirano za to jer arbitrarno može skinuti nekog s liste. | Primljeno na znanje | Ministarstvo utvrđuje ispunjavaju li prijavljeni kandidati formalne uvjete javnog natječaja u odnosu na mogućnost uvrštavanja na listu. |
| 346 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 91. | Člankom 91. stavkom 1. normirano je Matično povjerenstvo osniva se prema znanstvenim područjima, odnosno za umjetničko područje. Broj matičnih povjerenstva, njihovu nadležnost za pojedina područja te način rada pravilnikom utvrđuje ministar. Predlažemo da pravilnik ne propisuje ministar nego Nacionalno vijeće. | Nije prihvaćen | Sukladno propisima koje uređuju sustav državne uprave podzakonske propise u pravilu donosi nadležni ministar za resorno područje. |
| 347 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 90. | Člankom 90. stavkom 1. normirano je Matični odbor osniva se za jedno ili više znanstvenih, umjetničkih, odnosno interdisciplinarnih polja. Broj matičnih odbora, njihovu nadležnost za pojedina polja i način rada pravilnikom utvrđuje ministar. Predlažemo umjesto riječi pravilnikom utvrđuje ministar staviti: “Nacionalno vijeće propisuje svojim aktom.” U članku 90. stavku 2. alineji 3. predlažemo iza riječi znanstvene elemente dodati riječi:” i umjetničke”. U članku 90. stavku 2. alineji 4. predlažemo iza riječi znanstveno-nastavno dodati riječi: te odgovarajuću umjetničku djelatnost relevantnu za izbor na umjetničko-nastavno radno mjesto. Smatramo kako domaći znanstveni časopisi ne mogu biti kriterij za izbor u umjetničko-nastavno zvanje i na radno mjesto. Predlažemo da članak 90. stavak 2. alineja 4. glasi:” predlaže Nacionalnom vijeću: popis domaćih znanstvenih časopisa koji su kvalitetom izjednačeni s uglednim međunarodnim znanstvenim časopisima za pojedino znanstveno područje i polje, relevantnih za izbor na znanstveno-nastavno, znanstveno i nastavno radno mjesto na sveučilištu, fakultetu i znanstvenom institutu te odgovarajuću umjetničku djelatnost relevantnu za izbor na umjetničko-nastavno radno mjesto na umjetničkoj akademiji”. | Djelomično prihvaćen | Članak 90. stavak 2. točke 3. i 4. prijedloga Zakona dopunit će se. Sukladno propisima koji uređuju sustav državne uprave podzakonske propise u pravilu donosi nadležni ministar za resorno područje. |
| 348 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 88. | Na kraju članak 88. stavka 3. predlažemo dodati rečenicu: „Članovi Nacionalnog vijeća, znanstvenih područnih vijeća mogu biti osobe izabrane u znanstveno-nastavna, a područno-umjetničkog vijeća osobe izabrane u umjetničko-nastavna zvanja.“ | Nije prihvaćen | Prijedlogom Zakona ne propisuje se formiranje znanstvenih područnih vijeća. |
| 349 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 87. | Člankom 87. stavkom 1. normirano je: Nacionalno vijeće sastoji se od 15 članova, od kojih su četiri znanstvena savjetnika ili znanstvena savjetnika u trajnom izboru, sedam redovitih profesora ili redovitih profesora u trajnom izboru, dva profesora stručnog studija ili profesora stručnog studija u trajnom izboru te dvije osobe iz područja poduzetništva. U radu Nacionalnog vijeća sudjeluje jedan predstavnik reprezentativnih sindikata u djelatnosti znanosti i visokog obrazovanja bez prava odlučivanja. Predlažemo iza riječi sedam redovitih profesora ili redovitih profesora u trajnom izboru dodati riječi: “od kojih je jedan u umjetničko-nastavnom zvanju.” | Prihvaćen | Članak 87. stavak 1. prijedloga Zakona dopunit će se na način da je najmanje jedan član iz umjetničkog područja. |
| 350 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 86. | Člankom 86. stavkom 1. alinejom 2. normirano je (1) Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj obavlja sljedeće poslove: 2. prati razvoj znanstvenih i umjetničkih područja i polja U vezi navoda prati razvoj znanstvenih i umjetničkih područja i polja predlažemo staviti :”donosi Pravilnik - Znanstvena i interdisciplinarna područja, polja i grane te Umjetnička područje, polja i grane.” Člankom 86. stavkom 1. alinejom 10. normirano je: (1) Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj obavlja sljedeće poslove: 10. predlaže mjere i poduzima aktivnosti za afirmaciju, napredovanje i poticanje izvrsnosti nastavnog i znanstvenog podmlatka. Predlažemo iza riječi nastavnog staviti zarez, te iza riječi znanstvenog dodati riječi:” i umjetničkog.” | Djelomično prihvaćen | Članak 86. stavak 1. točka 10. prijedloga Zakona dopunit će se riječju umjetničkog. Sukladno propisima koji uređuju sustav državne uprave podzakonske propise u pravilu donosi nadležni ministar za resorno područje. |
| 351 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 85. | Člankom 85. stavkom 2. normirano je Umjetnik je osoba sa stečenim akademskim stupnjem doktora umjetnosti, osoba upisana na doktorski studij ili magistar umjetnosti koji se bavi umjetničkom djelatnošću u svrhu obavljanja poslova u visokom obrazovanju. Mislimo da status umjetnika ne mora nužno vezan uz akademski stupanj tako da ovo nije dobra normiranost. Predlažemo izmjenu članka 85. stavka 3. tako da isti glasi: Znanstvenik se upisuje u Upisnik znanstvenika, a umjetnik u Upisnik umjetnika u sustavu visokog obrazovanja. | Prihvaćen | Članak 85. stavak 2. prijedloga Zakona će se doraditi. |
| 352 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 84. | Predlažemo dopune članka 84. tako da isti glasi: “(1) Umjetnička djelatnost u smislu ovoga Zakona uključuje umjetničko stvaralaštvo, umjetničko istraživanje, zaštitu kulturne baštine te razvoj kreativnog potencijala umjetničkog područja i interdisciplinarnog područja. (2) Temeljno umjetničko stvaralaštvo i istraživanje predstavlja umjetničku praksu i produkciju i zaštitu umjetnina, stvaranje novih umjetničkih tehnoloških procesa i tehnologija te istraživanje povijesnih umjetničkih procesa i tehnologija, kreativnih interpretativnih umjetničkih tehnika i metoda te njihovu primjenu u temeljnoj umjetničkoj djelatnosti. (3) Razvojno umjetničko stvaralaštvo i istraživanje predstavlja sustavan rad na razvoju umjetničkih postupaka i kreativnih procesa povezanih s praktičnim iskustvom usmjerenim na stvaranje umjetničkih djela i kontinuiran razvoj umjetničkih procesa te zaštitu povijesnih umjetničkih djela.” Predlažemo da se kroz cijeli tekst Nacrta prijedloga Zakona kao u članku 84. stavku 1. izjednače umjetničko stvaralaštvo i umjetničko istraživanje. Na taj će se način otvoriti mogućnost priznavanja umjetničkog rada (stvaranja) kao istraživanja. | Nije prihvaćen | Umjetničko stvaralaštvo uređuje se propisima iz nadležnosti ministarstva nadležnog za kulturu. Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 353 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 83. | Člankom 83. stavkom 1. normirano je kako Znanstvena djelatnost u smislu ovoga Zakona uključuje temeljno i primijenjeno znanstveno istraživanje uz posebnosti izražene u istraživanju u znanstvenom području društvenih i humanističkih znanosti. Nije jasno zašto su navede samo ove znanosti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 354 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 82. | Članak 82. stavak 2. predlažemo promijeniti tako da glasi: “(2) Ciljevi umjetničke djelatnosti su: 1. poticanje i razvoj umjetničkog stvaralaštva, 2. razvoj umjetničke produkcije, 3. razvoj zaštite i očuvanja kulturne baštine 4. razvoj i afirmacija umjetničkog istraživanja 5. poticanje razvoja kulturne industrije te 6. povezivanje umjetničke djelatnosti i visokog obrazovanja. 7. jačanje društvene uloge umjetnosti 8. doprinos rješavanju znanstvenih, socijalnih, gospodarskih i kulturnih problema.” | Djelomično prihvaćen | Stavak 2 članka 82. prijedloga Zakona će se urediti. |
| 355 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 81. | Člankom 81. stavkom 2. normirano je kako Znanstvena i interdisciplinarna područja, polja i grane te umjetničko područje, polja i grane ministar propisuje pravilnikom. Predlažemo da ovo ostane u nadležnosti Nacionalnog vijeća kao i do sada. | Nije prihvaćen | Sukladno članku 86. određeno je da Nacionalno vijeće prati razvoj znanstvenih i umjetničkih područja i polja te predlaže i potiče donošenje mjera za unapređenje visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti te tehnološkog razvoja dok će ministar sukladno stavku 2. ovog članka znanstvena i interdisciplinarna područja, polja i grane te umjetničko područje, polja i grane utvrditi pravilnikom obzirom sukladno propisima koje uređuju sustav državne uprave podzakonske propise u pravilu donosi nadležni ministar za resorno područje. |
| 356 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 77. | U članku 77. stavku 1. alineji 2. iza riječi znanstvenom dodati riječi:” i umjetničkom” Člankom 77. stavkom 4. normirano je da Student u redovitom statusu ima pravo najviše jednom ponavljati svaku studijsku godinu. Ovo je kriva normiranost jer ne postoji ponavljanje studijske godine nego ponovni upis preostalih predmeta i obveza. | Djelomično prihvaćen | Stavak 1. će se urediti. |
| 357 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 76. | Člankom 76. stavkom 2. normirano je kako Student u redovitom statusu studira u sklopu pune nastavne satnice te ima sva prava i obveze iz studentskog standarda. Student u redovitom statusu ne može biti u radnom odnosu niti obavljati samostalnu djelatnost obrta ili drugog slobodnog zanimanja. Mislimo da ovo ne treba normirati jer se tako ulazi u sferu privatnosti studenta. Ako on ispunjava obveze i druge uvjete ima pravo na status redovnog studenta. Drugo pitanje je mogućnost participiranja u određenim pravima, odnosno pravne osnove temeljem koje može regulirati pravo na zdravstveno osiguranje, pravo na prijevoz, odnosno pravo na subvencioniranu prehranu i korištenje smještaja u studentskim domovima. Zbog specifičnosti umjetničkog studiranja predlažemo da se na umjetničkim studijima svakako dopusti redovito studiranje uz rad. Napominjemo kako zbog specifičnosti umjetničke nastave nije moguće izvanredno studiranje. U vezi članka 76. stavka 3. navodimo kako se slobodna umjetnička djelatnost mora izuzeti. Pojasniti što to znači za angažman studenata u predstavama, koncertima i sl, koji se realiziraju autorskim ugovorom ili ugovorom o djelu. | Djelomično prihvaćen | Stavak 2. će se urediti. |
| 358 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 73. | U članku 73. stavku 2. nedostaju riječi integrirani studij koje predlažemo dodati iza riječi diplomskog. | Prihvaćen | Stavak 2. će se urediti. |
| 359 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 72. | U članku 72. stavku 2. iza riječi usmene provjere znanja dodati riječi:“ i ispiti koji se odvijaju umjetničkom realizacijom.“ | Nije prihvaćen | Predlagatelj smatra da je stavak 2. dovoljno široko postavljen da obuhvaća navedeno. |
| 360 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 69. | Člankom 69. stavkom 2. normirano je sljedeće: Upis na studij provodi visoko učilište na temelju javnoga natječaja objavljenog na mrežnim stranicama visokog učilišta najkasnije 1. svibnja tekuće godine. Trebalo bi navesti Upis na studij provodi fakultet ili akademija na temelju javnoga natječaja objavljenog na mrežnim stranicama Sveučilišta tako da bi članak 69. stavak 2. trebao glasiti: “Upis na studij provodi fakultet ili akademija na temelju javnoga natječaja objavljenog na mrežnim stranicama Sveučilišta.” | Nije prihvaćen | Visoko učilište je širi pojam koji obuhvaća i predloženo. |
| 361 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 68. | Člankom 68. stavkom 2. se onemogućuju nijanse upisa manjeg ili većeg broja ECTS-a godišnje. Trebalo bi dodati “u pravilu” jer se gotovo nikad ne upisuje točan broj ECTS-a godišnje, ali na razini ukupnog trajanja studija mora biti minimalno 60 godišnje. | Prihvaćen | Stavak 2. će se urediti. |
| 362 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 66. | Predlažemo u članku 66. stavku 2. alineji 3. iza riječi nastave dodati riječi:” procesna mentorska (pojedinačna) umjetnička nastava, projektna umjetnička nastavna produkcija.” | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 363 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 64. | Člankom 64. stavkom 3. normirano je sljedeće: Združeni studij akreditira se pred Agencijom ili drugom međunarodnom akreditacijskom agencijom u Europskoj uniji. Akreditacijski postupak združenog studija provodi se u skladu s propisima kojima se uređuje osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti. Smatramo kako ukidanje akreditacije od strane sveučilišta dodatno komplicira postupak i nameće zamjetni trošak. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 364 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 62. | U vezi članka 62. stavka 4. smatramo kako u predmetnom prijedlogu Nacrta Zakona nije predviđena mogućnost regulirana postojećim Zakonom iz članka 73. o stjecanju doktorata umjetnosti priznavanjem. Predlažemo postojeću normiranost po postojećem Zakonu koju navodimo. --- IZVADAK IZ POSTOJEĆEG ZAKONA, članak 73. stavci 5. i 6. (5) Iznimno, osobe koje su ostvarile umjetnička dostignuća koja svojim značenjem odgovaraju uvjetima za izbor u umjetničko-nastavna zvanja, na temelju odluke nadležnog vijeća utvrđenog statutom sveučilišta, o ispunjavanju propisanih uvjeta te izrade i javne obrane doktorske disertacije, a uz suglasnost senata sveučilišta, mogu steći doktorat umjetnosti. (6) Iznimno, osobe izabrane u umjetničko-nastavna zvanja i na umjetničko-nastavna radna mjesta, mogu temeljem umjetničkih radova, na temelju odluke nadležnog vijeća, utvrđenog statutom sveučilišta, o ispunjavanju propisanih uvjeta koje donosi senat sveučilišta, steći doktorat umjetnosti. U vezi članka 62. stavka 5. i 6. smatramo kao je u istima presumirano kako će umjetnički doktorat rezultirati izradom, izvedbom i prikazivanjem umjetničkog djela. Predlažemo brisati riječi:“ …. odnosno izradom, izvedbom i prikazivanjem umjetničkog djela“. | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu sa Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. |
| 365 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 60. | U vezi članka 60. stavka 1. smatramo kako na Umjetničkim akademijama osposobljavamo studente za samostalan umjetnički rad. Dakle prema ovoj odredbi npr. ak. slikar nije osposobljen za samostalni umjetnički rad, što je nonsens. Svi studenti umjetničkih akademija su osposobljeni za samostalni rad. Sveučilišni integrirani preddiplomski diplomski umjetnički studij osposobljava studenta za samostalan umjetnički rad. | Nije prihvaćen | Predlagatelj Zakona smatra da formulacija stavka 1. ne znači da student nije osposobljen za samostalan umjetnički rad obzirom je pojam zapošljavanje na određenim poslovima koji zahtijevaju specijalistička znanja, vještine i kompetencije širi od navedenog. |
| 366 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 59. | Člankom 59. stavkom 1. normirano je sljedeće: Sveučilišni, odnosno stručni diplomski studij osposobljava studenta za zapošljavanje na određenim poslovima koji zahtijevaju specijalistička znanja, vještine i kompetencije, pri čemu sveučilišni diplomski studij priprema studenta i za nastavak studija na poslijediplomskoj razini. Na Umjetničkim akademijama osposobljavamo studente za samostalan umjetnički rad. Dakle prema ovoj odredbi npr. ak. slikar nije osposobljen za samostalni umjetnički rad, što je nonsens. Svi studenti umjetničkih akademija su osposobljeni za samostalni rad. Sveučilišni umjetnički studij osposobljava studenta za samostalan umjetnički rad. Člankom 59. stavkom 3. normirano je sljedeće: Sveučilišni diplomski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući sveučilišni prijediplomski studij. Mislimo da bi trebalo dodati i osoba koja je završila dodiplomski sveučilišni studij po ranijem Zakonu koji nije istovjetan diplomskom studiju na koji se pristupnik prijavljuje. Predlažemo da članak 59. stavak 3. glasi: “Sveučilišni diplomski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući sveučilišni prijediplomski studij i osoba koja je završila dodiplomski sveučilišni studij po ranijem Zakonu koji nije istovjetan diplomskom studiju na koji se pristupnik prijavljuje.” | Nije prihvaćen | Predlagatelj Zakona smatra da formulacija stavka 1. ne znači da student nije osposobljen za samostalan umjetnički rad obzirom je pojam zapošljavanje na određenim poslovima koji zahtijevaju specijalistička znanja, vještine i kompetencije širi od navedenog. U odnosu na stavak 3. osobe koje su završile dodiplomski sveučilišni studij prema prijašnjim propisima u pravima su izjednačeni s osobama koje su završile diplomski sveučilišni studij dok uvjete upisa pored zakonskih minimalnih uvjeta za pristupanje kvalifikaciji određuje visoko učilište. |
| 367 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 58. | Člankom 58. normirani su zajedno sveučilišni prijediplomski studij i stručni prijediplomski studij. Mislimo da bi trebalo razdvojiti normiranost sveučilišnih od stručnih studija jer se visoko obrazovanje na Sveučilištu provodi putem sveučilišnih studija, a iznimno na Sveučilištu se sukladno Zakonu provode i stručni studiji. Člankom 58. stavkom 3. normirano je sljedeće: Sveučilišni, odnosno stručni prijediplomski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući program srednjoškolskog obrazovanja u trajanju od najmanje četiri godine i položila državnu maturu. Trebalo bi dodati i osoba koja je završila srednjoškolsko obrazovanja prije ustanovljavanja državne mature jer i takvoj osobi se ne bi trebalo uskratiti pravo prijave, odnosno ako ispunjava uvjete i upis predmetnih studija. Predlažemo izmjenu članka 58. stavka 4. tako da isti glasi: „Iznimno, u umjetničkom području, ako je to propisano statutom visokog učilišta, odnosno umjetničke akademije, sveučilišni, odnosno stručni prijediplomski studij može upisati osoba i bez prethodno završenoga odgovarajućega srednjoškolskog obrazovanja, ako je riječ o iznimno darovitoj osobi za koju je vrednovanjem utvrđeno da će bez prethodnog školovanja uspješno završiti studij. Postupak upisa temelji se na priznavanju neformalnog i informalnog učenja.“ Naime, ova mogućnost ne odgovara svim umjetničkim akademija pa predlažemo da zakonodavac prepusti autonomiji akademija da svojim statutima propišu ako im je ovakva mogućnost izvediva s obzirom na specifičnost umjetničkih polja. Naglašavamo kako ova tematika nije normirana na razini zakona – priznavanje i vrednovanje neformalnog i informalnog učenja, ni za srednjoškolsko ni za visoko obrazovanje. Proizlazi li iz ovakve normiranosti da osobe nemaju obavezu naknadnog završavanja srednjoškolskog obrazovanja i polaganja mature? | Nije prihvaćen | U članku 112. uređen je upis na studij osoba koje su srednjoškolsko obrazovanje završile prije 2010. godine i nemaju državnu maturu te se upisuju u skladu s uvjetima koje propisuje visoko učilište. U odnosu na stavak 4. visoko učilište ne podrazumijeva isključivo sveučilište. |
| 368 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 57. | Člankom 57. stavkom 4. normirano je sljedeće: Sveučilišni studiji ustrojavaju se i izvode na sveučilištu te obuhvaćaju sveučilišni prijediplomski studiji, sveučilišni diplomski studiji, sveučilišni integrirani studiji, sveučilišni specijalistički studiji i doktorski studij. Predlažemo da ostane termin preddiplomski studij a na novi naziv prijediplomski studij. | Nije prihvaćen | Predlagatelj Zakona smatra da je izraz 'prijediplomski' u duhu hrvatskog jezika. |
| 369 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 54. | Člankom 54. stavkom 1. normirano je sljedeće: Sveučilište, fakultet, umjetnička akademija i znanstveni instituti istaknutim umirovljenim nastavnicima i znanstvenicima mogu dodijeliti počasni naslov profesor emeritus, odnosno znanstvenik emeritus. Mislimo da bi ovo pitanje trebalo biti propisano posebnim pravilnikom ili drugim propisom Sveučilišta. Člankom 54. stavkom 2. normirano je sljedeće: Profesor emeritus, odnosno znanstvenik emeritus može u skladu s potrebama sveučilišta, fakulteta, umjetničke akademije i znanstvenog instituta sudjelovati u izvođenju nastave na doktorskom studiju, odnosno u obavljanju znanstvene ili umjetničke djelatnosti. Predlažemo iza riječi na doktorskom studiju dodati riječi: i u redovnom studiju na umjetničkim akademijama.” Mislimo da bi na svim visokim učilištima trebalo biti tako. I na drugim fakultetima emeriti drže nastavu i na nižim razinama od doktorske. | Nije prihvaćen | Obzirom profesori emeritusi ne podliježu provjeri ispunjavanja Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterija i dodatnih kriterija, predlagatelj Zakona smatra da se ne treba širiti mogućnost izvođenja nastave na nižim razinama studija. |
| 370 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 53. | Člankom 53. stavkom 3. normirano je sljedeće: Naslovni nastavnik, odnosno naslovni znanstvenik bira se u skladu s odredbama članka 40. i 43. ovoga Zakona, pri čemu se za izbor naslovnog nastavnika, odnosno naslovnog znanstvenika ne raspisuje javni natječaj. Mislimo da se treba raspisati javni natječaj jer objava u službenim i drugim javnim glasilima osigurava mogućnost prijave na natječaj, jednakopravnost u postupanju što je ne samo zakonsko nego ustavno načelo i pravo. | Nije prihvaćen | Predlagatelj smatra da nije potrebno raspisati javni natječaj obzirom se u ovom slučaju ne radi o radnom odnosu. |
| 371 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 52. | Predlažemo izmjenu članka 52. Stavka 2. tako da se iza riječi znanstvenom dodaju riječi: ” i umjetničkom … području i polju…“. Predlažemo da navedeni članak glasi:: Stručno povjerenstvo koje se sastoji od najmanje tri člana zaposlena na radnome mjestu više ili iste hijerarhijske razine u odnosu na radno mjesto na koje se zapošljava osoba koja zamjenjuje privremeno nenazočnog zaposlenika, u istom znanstvenom i umjetničkom području i polju, mišljenjem u pisanom obliku utvrđuje ispunjavanja li kandidat kriterije za predmetno radno mjesto. | Prihvaćen | Stavak 2. će se nadopuniti. |
| 372 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 51. | Člankom 51. stavkom 1. normirano je sljedeće: Na javnom visokom učilištu nastavniku prestaje ugovor o radu radi odlaska u mirovinu istekom akademske godine u kojoj je navršio 67 godina života. Na javnom znanstvenom institutu znanstveniku prestaje ugovor o radu radi odlaska u mirovinu istekom kalendarske godine u kojoj je navršio 67 godina života. Stoljećima je poznato kako su vrhunski umjetnici produktivni u visokim godinama, te ograničavanje na 67 godina teško oštećuje nastavni kadar na Akademijama. Isto tako, u najvećem broju izbor u zvanja docenta se odnosi na umjetnike koji su bliže srednjim godinama no 30-im. Za docente se izabiru zreli umjetnici. Člankom 51. stavkom 2. normirano je sljedeće: Iznimno od stavka 1. ovoga članka javno visoko učilište, odnosno javni znanstveni institut može s redovitim profesorom u trajnom izboru, znanstvenim savjetnikom u trajnom izboru i profesorom stručnog studija u trajnom izboru sklopiti ugovor o radu na teret vlastitih sredstava najdulje do isteka akademske, odnosno kalendarske godine u kojoj je navršio 70 godina života. Produljenje radnog odnosa do navršene 70 godine života uvjetovano je financiranjem iz vlastitih sredstava. Do sada je postojala i mogućnost na teret sredstava državnog proračuna te predlažemo uvrstiti i ovu rješidbu. Stoljećima je poznato da vrhunski umjetnici su produktivni u visokim godinama, te ograničavanje na 67 godina teško oštećuje nastavni kadar na Akademijama. Isto tako u najvećem broju izbora u zvanja docenta se odnosi na umjetnike koji su bliže srednjim godinama no 30-im. Za docente se izabiru zreli umjetnici. | Nije prihvaćen | Predlagatelj smatra da produljenje do navršene 70 godine života na teret državnog proračuna nije u skladu sa načelom ekonomičnosti te bi predstavljalo neodrživo opterećenje za državni proračun. |
| 373 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 50. | Člankom 50. stavkom 2. normirano je sljedeće: Na visokom učilištu u inozemstvu može se zaposliti lektor hrvatskog jezika i književnosti na osnovi ugovora o radu na određeno vrijeme sklopljenog s visokim učilištem u Republici Hrvatskoj ili Ministarstvom. Predlažemo da članak 50. stavak 2. glasi: “Za potrebe izvođenja sveučilišnog studija u dramskoj (gluma) i glazbenoj umjetnosti (pjevanje) na visokom učilištu može se zaposliti lektor hrvatskog ili stranog jezika. Kriterije za izbor na radno mjesto lektora stranog jezika propisuje visoko učilište općim aktom.” Mislimo da bi bilo dobro ovisno o mogućnostima Sveučilišta, odnosno fakulteta ili umjetničke akademije moći zaposliti lektora a ne samo ako se radi o izvođenju sveučilišnog studija jezika i književnosti, odnosno na predmetnom visokom učilištu u inozemstvu. | Prihvaćen | Članak 50. će se izmijeniti na način da obuhvaća i lektore hrvatskog jezika. |
| 374 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 49. | Člankom 49. normirano je: U skladu sa zakonom koji uređuje radne odnose nastavnik, znanstvenik i suradnik zaposlen na javnom visokom učilištu, odnosno javnom znanstvenom institutu može obavljati poslove koji su predmet djelatnosti ili su vezani uz predmet djelatnosti visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta izvan visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta na kojemu je zaposlen, samo uz odobrenje čelnika visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta. Predlažemo bolje i preciznije formulirati ovaj članak. Ovakva formulacija predmnijeva da se umjetnik ne može baviti svojom umjetničkom djelatnošću bez odobrenja čelnika ustanove. Treba bolje formulirati članak jer je inače u suprotnosti sa samim ovim Nacrtom prijedloga zakona kao i ustavom RH. | Nije prihvaćen | Predlagatelj Zakona smatra da je članak jasan te se ishođenje odobrenja čelnika visokog učilišta odnosno znanstvenog instituta odnosi na poslove koji su predmet djelatnosti ili su vezani za predmet djelatnosti visokog učilišta odnosno znanstvenog instituta. |
| 375 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 48. | Člankom 48. stavkom 2. normirano je sljedeće: Na zahtjev suradnika ugovor o radu na određeno vrijeme produljit će se za onoliko vremena koliko je trajao rodiljski dopust, bolovanje, obavljanje rukovodeće, odnosno javne dužnosti ili drugi opravdani slučaj propisan zakonom, kolektivnim ugovorom ili općim aktom visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta. Mislimo da bi trebalo biti normirano:“ Ugovor o radu … produljit će se…“ – dakle po sili zakona, ex lege, obligatorno, a ne dispozitivno na zahtjev suradnika što nije dobro jer osoba može previdjeti ovakvu mogućnost te ne ostvariti svoje pravo o čemu po službenoj dužnosti moraju voditi računa stručne službe. | Nije prihvaćen | Stavak 2. navedenog članka u skladu je sa stavkom 1. kojim je propisano da rokovi za izbor na radno mjesto ne teku isključivo na zahtjev nastavnika, znanstvenika i suradnika. Predlagatelj je stoga mišljenja da se ugovor o radu na određeno vrijeme može produljiti samo na zahtjev suradnika. Stavljanje obveze produljenja ugovora o radu na određeno vrijeme ograničavajuća je i za suradnike i za sustav visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti. |
| 376 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 45. | Člankom 45. stavkom 4. normirano je sljedeće: Suradniku koji je negativno ocijenjen prestaje radni odnos po sili zakona. Mislimo da ovo nije dobra normiranost i da bi suradniku trebalo dati još jednu šansu da se popravi te da nakon eventualnog drugog negativne ocjene prestane radni odnos po sili zakona jer ovo je u suprotnosti s općim radnim zakonodavstvom. | Primljeno na znanje | U stavku 4. navedeno je da suradniku koji je negativno ocijenjen dvije godine uzastopno prestaje radni odnos po sili zakona. |
| 377 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 44. | Člankom 44. stavkom 3. alinejom 1. normirano je sljedeće: Asistent ima pravo i obvezu: upisati i pohađati doktorski studij na teret visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta. Predlažemo ovakvu formulaciju: „Asistent je dužan upisati i redovito pohađati doktorski studij, osim za asistente u umjetničkom području. Studij koji je obveza za asistenta se obavlja na teret visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta.“ Mislimo da pohađanje obveze doktorskog studija trebaju biti oslobođeni asistenti u umjetničkom području i polju iz razloga jer postoji malo doktorskih studija za umjetničko područje u RH. Mislimo da nije dobro obligatorno normirati na teret visokog učilišta nego na teret visokog učilišta ako za to postoji potreba i mogućnost visokog učilišta Smatramo kako doktorat nije obveza za asistente u umjetničkom području. Nema doktorskih studija na najvećem broju umjetničkih područja, a pri izboru se valorizira izvrsnost a ne upis doktorskog studija. U umjetničkom području asistent nije dužan upisati i pohađati doktorski studij. Člankom 44. stavkom 3. alinejom 3. normirano je sljedeće: Asistent ima pravo i obvezu: sudjelovati na znanstvenim skupovima i konferencijama, Predlažemo iza riječi znanstvenim dodati riječi: “umjetničkim i stručnim” Člankom 44. stavkom 3. alinejom 5. normirano je sljedeće: Asistent ima pravo i obvezu: podnositi izvješće o radu najmanje jednom godišnje Mentor i asistent bi jednom godišnje podnosili izvješće fakultetskom/akademijskom vijeću o radu asistenta. | Djelomično prihvaćen | Stavak 4. članka 44. prijedloga Zakona će se dopuniti na način da asistent u umjetničkom području nije obvezan upisati i pohađati doktorski studij. Predložena dopuna točke 3. stavka 3. članka 44. prijedloga Zakona obuhvaćena je točkama 2. i 7. prijedloga Zakona. Postupak ocjenjivanja uredit će se općim aktom visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta u skladu s člankom 45. prijedloga Zakona. |
| 378 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 43. | Člankom 43. stavkom 2. normirano je sljedeće: Postupak izbora na više radno mjesto pokreće se odlukom senata, fakultetskog ili akademijskog vijeća, vijeća veleučilišta, odnosno znanstvenog vijeća. Sastavni dio odluke o pokretanju postupka izbora nastavnika, odnosno znanstvenika na više radno mjesto čini odluka o imenovanju stručnog povjerenstva. Mislimo da ovo nije dobra normiranost bez pojma izbora u zvanja tako da bi stavak trebao glasiti: “Postupak izbora u više zvanje i na odgovarajuće radno mjesto pokreće se odlukom senata, fakultetskog ili akademijskog vijeća, vijeća veleučilišta, odnosno znanstvenog vijeća. Sastavni dio odluke o pokretanju postupka izbora nastavnika, odnosno znanstvenika na više radno mjesto čini odluka o imenovanju stručnog povjerenstva.” Člankom 43. stavkom 3. normirano je sljedeće: Stručno povjerenstvo sastoji se od najmanje tri člana zaposlena na radnome mjestu više ili iste hijerarhijske razine u odnosu na radno mjesto za koje se provodi izbor u istom znanstvenom, odnosno umjetničkom području i polju. Najmanje jedan član stručnog povjerenstva mora biti zaposlen na visokom učilištu ili znanstvenom institutu različitom od onoga na kojem se provodi izbor. Ovo nije dobra rješidba, nije jasno zašto bi morao biti zaposlen, mi za trećeg člana stručnog povjerenstva imenujemo vanjskog suradnika koji ne mora biti zaposlen ili profesora emeritusa i sl. tako da predlažemo normiranost kako primjerice jedan član stručnog povjerenstva ne smije biti zaposlenik ustanove u kojoj je pristupnik zaposlen. Člankom 43. stavkom 4. normirano je sljedeće: Nastavnik, odnosno znanstvenik obvezan je dostaviti dokaze o ispunjavanju kriterija za izbor na više radno mjesto u elektroničkom obliku, najkasnije u roku 15 dana od pokretanja postupka izbora. Predlažemo ostaviti rok od 30 dana za dostavu dokaza o ispunjavanju kriterija za izbor na više radno mjesto; ovo je posebice važno kod zvanja s većim brojem potrebnih uvjeta (red.prof.) gdje se radi o većem broju potvrda i dokumentacije. Mislimo da nije dobro ni zakonski utemeljeno normirati da se dokaze o ispunjavanju kriterija za izbor na više radno mjesto podnose u elektroničkom obliku. Svakako se mora dozvoliti i mogućnost dostave putem pošte, odnosno osobnom dostavom na ustanovu i sl | Nije prihvaćen | Prijedlogom Zakona ne uređuju se zvanja. Stavkom 3. članka 43. prijedloga Zakona nije navedena obveza za sve članove stručnog povjerenstva nego za najmanje tri, od kojih najmanje jedan član stručnog povjerenstva mora biti zaposlen na visokom učilištu, odnosno znanstvenom institutu različitom od onoga u kojem se provodi izbor. Elektronički oblik pokretanje postupka i rok od 15 dana uvodi se s ciljem bržeg i ekonomičnijeg izbora na više radno mjesto nastavnika i znanstvenika. |
| 379 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 42. | Člankom 42. stavkom 2. normirano je sljedeće: Reizbor nastavnika, odnosno znanstvenika provodi se prema postupku koji je propisan za izbor nastavnika, odnosno znanstvenika na više radno mjesto člankom 43. ovoga Zakona. Mislimo da ovo nije dobro rješenje. Do sada se ovaj postupak reizbora provodio sukladno propisanim podzakonskim aktima kojima su se pobliže propisivali uvjeti. Člankom 42. stavkom 5. normirano je sljedeće: Nastavniku, odnosno znanstveniku koji nije reizabran na postojeće radno prestaje radni odnos po sili zakona. Mislimo da ovo nije dobra zakonska normiranost jer nastavniku ex lege po sili zakona prestaje radni odnos bez da mu se da još jedna mogućnost. Predlažemo normiranost koja postoji u sadašnjem Zakon u kojem je člankom 103. stavkom 4. i 5. normirano sljedeće: „(4) Ako stručno vijeće visokog učilišta ne prihvati izvješće o radu, odnosno prihvati negativno izvješće o radu, u skladu sa stavkom 3. ovoga članka, nakon dvije godine od dana donošenja navedene odluke, ponavlja se postupak reizbora u skladu sa stavcima 2. i 3. ovoga članka. (5) Ako stručno vijeće visokog učilišta ne prihvati izvješće zaposlenika iz stavka 4. ovoga članka, čelnik visokog učilišta pokreće postupak redovitog otkaza ugovora o radu (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika) u skladu s općim propisima o radu i općim aktom visokog učilišta“. | Nije prihvaćen | Predlagatelj je mišljenja da je nastavnik, odnosno znanstvenik dužan u roku od pet godina ispuniti polovinu Nacionalnih sveučilišnih, znanstvenih i umjetničkih kriterija, odnosno Nacionalnih veleučilišnih kriterija i dodatnih kriterija za izbor na više radno mjesto kako bi bio reizabran na postojeće radno mjesto. |
| 380 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 40. | U vezi članka 40. stavka 3. smatramo kako se ovakvom normativnom regulacijom gubi status Ovlaštenog vijeća te svi fakulteti koji imaju 2 zaposlena nastavnika u određenom polju umjetnosti mogu u tom polju izabirati nastavnike. Time se ruše i razvodnjavaju dosad postignuti kriteriji izbora u zvanja koji su u dijelu postupka bili u nadležnosti Ovlaštenih vijeća. Člankom 40. stavkom 5. normirano je sljedeće: Prijave na natječaj i dokazi o ispunjavanju kriterija podnose se u elektroničkom obliku. Mislimo da nije dobro ni zakonski utemeljeno normirati da se prijave na natječaj i predmetni dokazi podnose u elektroničkom obliku. Svakako se mora dozvoliti prijava i putem pošte, odnosno osobnom dostavom na ustanovu i sl. Mislimo da bi pristupnik svakako na ovakvu rješidbu mogao uložiti prigovor. Člankom 40. stavkom 8. normirano je sljedeće: Senat, fakultetsko ili akademijsko vijeće, vijeće veleučilišta, odnosno znanstveno vijeće donosi odluku o usvajanju ili odbijanju mišljenja stručnog povjerenstva u roku 30 dana od dana zaprimanja ovoga mišljenja. Što znači odbijanje izvješća stručnog povjerenstva ako nije stručno obrazloženo. Samo glasanje protiv izvješća nije stručni sud, već otvara prostor manipulacijama. Odbijanje izvješća mora ostaviti mogućnost za dodatno obrazloženje stručnog povjerenstva. Člankom 40. stavkom 11. normirano je sljedeće: Ako nadležni matični odbor, odnosno nadležno matično povjerenstvo ne donese rješenje iz stavka 10. ovoga članka u propisanom roku, smatra se da kandidat ispunjava Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterije, odnosno Nacionalne veleučilišne kriterije. Smatramo kako se nedjelovanje Matičnog odbora ne može se smatrati odobrenjem. Ovo je u suprotnosti s prethodnim stavkom 10. Člankom 40. stavkom 12. normirano je sljedeće: Nakon dostave rješenja iz stavka 10., odnosno nastupom pretpostavke iz stavka 11. ovog članka, visoko učilište, odnosno znanstveni institut s izabranim kandidatom sklapa ugovor o radu. U slučaju izbora suradnika na slobodno radno mjesto nakon donošenja odluke o usvajanju mišljenja stručnog povjerenstva visoko učilište, odnosno znanstveni institut s izabranim kandidatom sklapa ugovor o radu. Mislimo da ovo nije dobro rješenje jer Matični odbor (barem do sada) je odlučivao o tome ispunjava li kandidat-pristupnik natječaja uvjete za izbor u umjetničku komponentu umjetničko-nastavnog zvanja. Pitanja koja se tiču nastave, institucionalnog i van institucionalnog rada i druga pitanja je propitivao Senat Sveučilišta odnosno nadležna Vijeća područja Sveučilišta. Dakle, imali smo dvije različite instance koje su propitivale raznorodne vrste uvjeta, ispunjava li ih predloženik-pristupnik natječaja ili ne. Predlažemo da tako i ostane. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 381 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 39. | Člankom 39. stavkom 1. normirano je sljedeće: (1) Na znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno, znanstveno i nastavno radno mjesto na sveučilištu i znanstvenom institutu može se zaposliti osoba koja ima odgovarajući stupanj obrazovanja u znanstvenom, odnosno umjetničkom području i polju, koja ispunjava Nacionalne kriterije za izbor na znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno, znanstveno i nastavno radno mjesto na sveučilištu i znanstvenom institutu (u daljnjem tekstu: Nacionalni sveučilišni, znanstveni i umjetnički kriteriji) te dodatne kriterije propisane općim aktom visokog učilišta i znanstvenog instituta (u daljnjem tekstu: dodatni kriteriji). Nije dobra normiranost da se radi samo o izboru na radna mjesta, a ne spominje se izbor u zvanje. Izbor u zvanje bi trebalo biti prethodno, prejudicijelno pitanje za izbor na radno mjesto. Što je s izborima u naslovna zvanja? Izbori u naslovna zvanja i ona temeljem kojih se kasnije zasniva radni odnos su u vezi uvjeta i načina izbora istovjetna. Razlikuju se u pitanjima radnoga prava jer se radi o različitom radnopravnom statusu kod osoba koje su izabrane u zvanje i na radno mjesto, odnosno kod onih osoba koje su izabrane u naslovno zvanje, bez zasnivanja radnog odnosa. Nadalje smatramo kako u umjetničkom području osoba s dokazanom umjetničkom izvrsnošću može se zaposliti na umjetničko-nastavno radno mjestu i sa završenim odgovarajućim stupnjem obrazovanja, koje nije u umjetničkom području. Člankom 39. stavkom 3. normirano je sljedeće: Uz kriterije propisane u stavku 1. ovoga članka, na znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno i znanstveno radno mjesto može se zaposliti osoba koja je stekla akademski stupanj doktora znanosti, odnosno doktora umjetnosti u znanstvenom, odnosno umjetničkom području i polju i koja je upisana u Upisnik znanstvenika. Iznimno, na umjetničko-nastavno radno mjesto može se zaposliti osoba koja nije stekla akademski stupanj doktora umjetnosti. Doktorat ne može biti uvjet, a osobe bez doktorata nisu iznimka već stoljetno temelj umjetničkog obrazovanja. Na umjetničko-nastavno radno mjesto može se zaposliti osoba koja nije stekla akademski stupanj doktora umjetnosti, a čija se umjetnička izvrsnost može mjeriti s doktoratom umjetnosti. Nastavnici izabrani u umjetničko-nastavna zvanja upisuju se ravnopravno u Upisnik znanstvenika Mislimo da nikako nije dobra normiranost obveze doktorata u umjetničkom području, da se gotovo radi o identitetu sa znanstvenicima iz više razloga. Esencijalni razlog je pitanje doktorskih studija umjetnosti u njihovoj srži. Drugi razlog je objektivan – relativno mali broj umjetničkih doktorskih studija u RH iz čega proizlazi i nemogućnost postizanja ovog akademskog stupnja u umjetničkom području. Općenito se mora posebno promišljati o umjetničkim izborima u zvanja na drugačiji način nego u znanosti. Naime, mi do sada nemamo u svim umjetničkim poljima ustanove visokog obrazovanja na kojima bi se mogao steći akademski naziv magistra umjetnosti, nego je moguće postići akademski stupanj prvostupnika kao npr. na području plesne umjetnosti gdje je tek 2013. osnovan preddiplomski studij Plesa na Akademiji dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Slijedom svega navedenoga predlažemo i molimo da se u predmetnom Zakonu normira rješidbe koja je egzistirala u ranijem Zakonu o visokim učilištima u kojem je bilo normirano sljedeće: Članak 77. (1) Kada su posrijedi nastavni predmeti iz područja koje može predavati samo umjetnik, u znanstveno-¬nastavno zvanje može se izabrati i osoba koja ne ispunjava uvjete za izbor u znanstveno zvanje, ako ima sposobnosti i dostignuća koja odgovaraju uvjetima i kriterijima za stjecanje znanstveno-¬nastavnih zvanja utvrđenih ovim Zakonom. (2) Odluku o izboru donosi stručno vijeće visokog učilišta uz suglasnost stručnog vijeća sveučilišta. (3) Statutom visokog učilišta pobliže se određuju uvjeti izbora nastavnika iz stavka 1. ovoga članka. – Propisano Statutom Sveučilišta u Zagrebu iz 2001. Članak 78. (1) Iznimno se u znanstveno-¬nastavno zvanje docenta, izvanrednog i redovitog profesora može izabrati osoba koja ne ispunjava uvjete iz članka 74. ovoga Zakona ako je međunarodno priznata i poznata kao vrhunski znanstvenik ili stručnjak. (2) Odluku o izboru nastavnika iz stavka 1. ovoga članka donosi stručno vijeće visokog učilišta uz suglasnost stručnog vijeća sveučilišta. Člankom 39. stavkom 6. normirano je sljedeće: Na suradničko radno mjesto asistenta bira se natprosječno uspješan student … Predlažemo iza riječi student dodati: “odnosno mladi umjetnik koji je ostvario zapažene rezultate u svojoj javnoj umjetničkoj djelatnosti”. Protivimo se uvjetu natprosječno uspješnog studenta kao kandidata za asistenta jer iskustvo umjetničkih akademija je da se primaju mladi umjetnici nakon 5-7-10 godina, koji su se dokazali na sceni što je suprotno fakultetima i znanstvenom principu. Za umjetničko područje je neprihvatljivo ovakvo definiranje suradničkog radnog mjesta asistenta. Člankom 39. stavkom 7. normirano je sljedeće: Na suradničko radno mjesto višeg asistenta može se zaposliti osoba koja je stekla akademski stupanj doktora znanosti, odnosno doktora umjetnosti u znanstvenom, odnosno umjetničkom području i polju. Predlažemo da članak 39. stavak 7. glasi: “Na suradničko radno mjesto višeg asistenta može se zaposliti osoba koja je stekla akademski stupanj doktora znanosti, u znanstvenom području i polju, odnosno mladi umjetnik koji je ostvario u svojoj umjetničkoj djelatnosti rezultate koji odgovaraju doktoratu umjetnosti može se zaposliti na suradničko radno mjesto višeg asistenta temeljem umjetničke izvrsnosti u umjetničkom području i polju. Doktorat umjetnosti nije uvjet za izbor i zapošljavanje na suradničko radno mjesto višeg asistenta.” Protivimo se uvjetu natprosječno uspješnog studenta kao kandidata za asistenta jer iskustvo umjetničkih akademija je da se primaju mladi umjetnici nakon 5-7-10 godina, koji su se dokazali na sceni što je suprotno fakultetima i znanstvenom principu. Za umjetničko područje je neprihvatljivo ovakvo definiranje suradničkog radnog mjesta asistenta. To se nastavlja u stavku 7. ponovnim inzistiranjem na doktoratu iz umjetničkog područja pa stavljamo istu primjedbu. Za umjetničko područje je ovaj uvjet neprihvatljiv. | Djelomično prihvaćen | Prijedlogom Zakona ne uređuje se institut zvanja. Stavak 3. ovog članka određuje da se na umjetničko-nastavno radno mjesto može se, u skladu s kriterijima koje općim aktom propiše umjetnička akademija, zaposliti osoba koja nije stekla akademski stupanj doktora umjetnosti što podrazumijeva da će visoko učilište općim aktom odrediti razinu kvalifikacije te odgovarajuće znanstveno odnosno umjetničko područje i polje za to radno mjesto. Stavak 6. ovog članka će se doraditi. U odnosu na uvjet doktorata za suradničko radno mjesto višeg asistenta iz. stavka 7. ovog članka isti će se revidirati u odnosu na više asistente u umjetničkom području. |
| 382 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | U članku 38. predlažemo spojiti stavke 3. i 4. u jedan stavak jer i na umjetničkoj akademiji ima nastavnih radnih mjesta predavača, višeg predavača itd. U vezi s člankom 38. Stavkom 4. navodimo kako za potrebe izvođenja sveučilišnog studija u dramskoj (gluma) i glazbenoj umjetnosti (pjevanje) na visokom učilištu može se zaposliti lektor hrvatskog ili stranog jezika. Kriterije za izbor na radno mjesto lektora stranog jezika propisuje visoko učilište općim aktom. | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 383 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 20. | U vezi s članka 20. smatramo da bi se pitanja ovlasti dekana, izbora i razrješenja trebala propisati Statutom Sveučilišta i fakulteta i akademija, a ne Zakonom jer se tako zadire u autonomiju i samostalnost Sveučilišta i njegovih sastavnica. U članku 20. stavku 2. predlažemo brisati alineju 4. | Nije prihvaćen | Institut imenovanja i razrješenja moraju biti neodvojivi normativni dio istog zakonskog teksta te se ovlasti dekana, izbor i razrješenje moraju normirati temeljnim zakonom, a ne podzakonskim aktom sukladno Jedinstvenim nomotehničkim pravilima za izradu akata. |
| 384 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 19. | Člankom 19. stavkom 3. normirano je sljedeće: Fakultetsko, odnosno akademijsko vijeće ima sljedeće ovlasti: Mislimo da bi se ovlasti fakultetskog odnosno akademijskog vijeća trebale propisivati Statutom fakulteta odnosno akademije a ne Zakonom. Člankom 19. stavkom 3. alinejom 4. normirano je sljedeće: Fakultetsko, odnosno akademijsko vijeće ima sljedeće ovlasti: usvaja prijedlog programskog ugovora fakulteta, odnosno umjetničke akademije. Predlažemo da se razjasni „programski ugovor“ koji je Akademijsko vijeće dobilo u ovlast usvajati na prijedlog dekana. Člankom 19. stavkom 3. alinejom 11. normirano je sljedeće: Fakultetsko, odnosno akademijsko vijeće ima sljedeće ovlasti: bira profesore emerituse i znanstvenike emerituse. Predlažemo da se ovo ne prihvati jer je ovo postupanje u nadležnosti Senata Sveučilišta. Fakultetsko/Akademijsko vijeće predlaže, a Senat Sveučilišta donosi odluku. Člankom 19. stavkom 3. alinejom 13. normirano je sljedeće: Fakultetsko, odnosno akademijsko vijeće ima sljedeće ovlasti: obavlja druge poslove u skladu sa statutom i drugim općim aktima fakulteta, odnosno umjetničke akademije. Predlažemo dodati nove alineje: 13. i 14. čime se alineja 13. pomiče i postaje 15. Prijedlog je da nove alineje glase:”13. odlučuje o produljenjima ugovora o radu iznad 67 godina i 14. propisuje dodatne kriterije za izbor na slobodna radna mjesta, reizbor i izbor u viša radna mjesta”. Člankom 19. stavkom 5. Između ostalog normirano je sljedeće: Studentski predstavnici u fakultetskom, odnosno akademijskom vijeću ne sudjeluju u glasanju u postupku izbora nastavnika i suradnika na radna mjesta te u postupku izbora dekana i prodekana. Protiv smo isključenja studenata iz odlučivanja. | Nije prihvaćen | Predlagatelj Zakona smatra da se opće ovlasti javne ustanove koja obavlja javnu službu moraju normirati zakonom. Predlagatelj Zakona smatra da je institut programskog ugovora objašnjen odredbama prijedloga Zakona (čl.102). U odnosu na stavak 3. alineja 11., isto je u skladu s autonomijom sastavnice. U odnosu na stavak 5. isto nije moguće obzirom u postupku izbora sudjeluju osobe na istim ili hijerarhijskim višim radnim mjestima sukladno odredbama prijedloga Zakona. |
| 385 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 17. | Člankom 17. stavkom 2. normirano je sljedeće: Umjetnička akademija je sastavnica sveučilišta s pravnom osobnosti koja obavlja djelatnost visokog obrazovanja, umjetničku i stručnu djelatnost. Smatramo da umjetničke akademije obavljaju, osim umjetničke, i znanstvenu djelatnost. Također, nastavno na stavak 1., i fakulteti mogu obavljati umjetničku djelatnost (npr. Arhitektonski fakultet). Isto tako predlažemo iza riječi umjetničku dodati riječi: te znanstvenu. Člankom 17. stavkom 4. normirano je sljedeće: Položaj vjerskog fakulteta, odnosno umjetničke akademije kao sastavnice javnoga sveučilišta uređuje se ugovorom između sveučilišta i osnivača vjerskog fakulteta, odnosno umjetničke akademije, uz pridržavanje međunarodnih ugovora. Mislimo da je ovdje neophodno razdvojiti vjerski fakultet i umjetničke akademije. | Prihvaćen | Članak 17. će se urediti. |
| 386 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 14. | Sukladno članku 14. stavku 5. taksativno su navedeni razlozi zbog kojih rektor može biti razriješen prije vremena na koje je izabran. Mislimo da nije nomotehnički utemeljeno da se postupak razrješenja rektora normira Zakonom nego predlažemo da se razlozi za razrješenje rektora dužnosti prije isteka mandata propisuju Statutom Sveučilišta. | Nije prihvaćen | Institut imenovanja i razrješenja moraju biti neodvojivi normativni dio istog zakonskog teksta te se razlozi prestanka mandata prije vremena na koji je rektor izabran moraju normirati temeljnim zakonom, a ne podzakonskim aktom sukladno Jedinstvenim nomotehničkim pravilima za izradu akata. |
| 387 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 13. | U vezi članka 13. stavka 2. mislimo da nije dobro zakonsko rješenje da se ovlasti rektora normiraju Zakonom. Smatramo kako se ovlasti rektora kao i do sada moraju propisati Statutom Sveučilišta što jamči autonomiju svakog Sveučilišta. | Nije prihvaćen | Stav je predlagatelja Zakona da sukladno načelu društvene odgovornosti te činjenici da se djelatnost visokog obrazovanja obavlja kao javna služba, osnovne ovlasti rektora moraju biti uređene temeljnim zakonom koji uređuje visoko obrazovanje te su ujedno i u skladu sa Zakonom o ustanovama. Autonomija Sveučilišta zajamčena je stavkom 2. točkom 8. ovog članka koja određuje da rektor obavlja druge poslove utvrđene zakonom, statutom i drugim općim aktima sveučilišta. |
| 388 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. | U vezi članka 12. stavka 1. alineja 3. predstavnici zaposlenika na znanstveno-nastavnim, iza riječi znanstveno-nastavnim dodati riječi:“ i umjetničko-nastavnim“. U vezi članka 12. stavka 5. zadnja rečenica - Studentski predstavnici u senatu ne sudjeluju u glasanju u postupku izbora nastavnka i suradnika na radna mjesta - Smatramo da bi studentski predstavnici trebali biti uključeni u postupke izbora nastavnika i suradnika na radna mjesta | Djelomično prihvaćen | Članak 12. stavak 1. alineja 3. će se nadopuniti. |
| 389 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. | U vezi članka 2. stavka 1. Djelatnost visokog obrazovanja te znanstvena i umjetnička djelatnost od interesa su … predlažemo iza riječi od dodati riječi: „od posebnog“. | Nije prihvaćen | Nije potrebno posebno isticati da je djelatnost visokog obrazovanja te znanstvena i umjetnička djelatnost od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku obzirom se smisao norme ostvaruje tekstom prijedloga Zakona kao što je predlagatelj naveo, osobito ako se ujedno ne navodi što je od općeg interesa za Republiku Hrvatsku u okviru ovog Zakona. |
| 390 | Davorin Bokšić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Nije potrebno vršiti nikakvu podjelu između osoba koje su završile stručni ili sveučilišni studij! Zašto država u kojoj sam studirao dopušta da stručni studij bude postavljen u nezavidan položaj u odnosu na sveučilišni, a zakonskom regulativom dopušta postojanje istih? Zašto je onda prvobitno osmišljen stručni studij? Akademski nazivi moraju biti izjednačeni! Doduše sve se svodi na koliko znaš i koliko si sposoban snaći se u poslovnom svijetu, ali vršiti podjele je samo još jedan način povećanja odljeva mozgova. Završio sam stručni specijalistički diplomski studij i nemam trenutno mogućnost nastaviti daljnje školovanje u najbolju volju, a u znanja i iskustva ne nedostaje. Izjednačavanje akademski naziva i omogućavanje nastavka školovanja je nešto što treba dovesti u red i omogućiti svima koji pokazuju određenu razinu znanja i snalažljivosti. Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 391 | Davorka Miliša | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.(stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini, te mag.(stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 392 | DAVORKA VUKOVIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 56. | Smatram da nije potrebno propisivati donošenje posebnog pravilnika o stegovnoj odgovornosti kada su takve odredbe propisane pravilnikom o radu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 393 | DAVORKA VUKOVIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | Potrebno je propisati koliko nastavnik treba raditi da bi ostvario pravo na slobodnu studijsku godinu. Ovako bi je mogao tražiti svaku drugu godinu. | Nije prihvaćen | Predloženo će biti uređeno općim aktima visokog učilišta u skladu sa sveučilišnom autonomijom i akademskom samoupravom. |
| 394 | DAVORKA VUKOVIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 42. | Potrebno je definirati rok u kojem se pokreće postupak. ovako kao je navedeno da se pokreće protekom roka od 5 godina, postupak bi se mogao pokrenuti i prvi dan nakon proteka roka ali i godinu dana nakon proteka roka budući da je propisano da mora biti okončan u roku 6 mjeseci od dana pokretanja postupka a ne od dana proteka roka od pet godina od posljednjeg izbora. | Nije prihvaćen | Postupa reizbora sukladno članku 42. stavku 2. prijedloga Zakona provodi se prema postupku koji je propisan člankom 43. prijedloga Zakona u kojem je jasno navedeno kako se pokreće postupak i rok za pokretanje postupka. |
| 395 | Dean Crnković | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 42. | Poštovani, smatram da je stavak 3 Članka 42. nejasno formuliran. Predlažem da se preuzme formulacija Članka 102., stavka 3, sadašnje verzije Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, odnosno da Članak 42., stavak 3, glasi: „Minimalne uvjete radnih obveza za reizbor na znanstvena, znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna i nastavna radna mjesta propisuje Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj.“ U tom bi se slučaju u postupku reizbora (do eventualnog donošenja nove Odluke) primjenjivala Odluka o minimalnim uvjetima radnih obveza za reizbor na znanstvena, znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna, nastavna i stručna radna mjesta te o obliku izvješća stručnog povjerenstva o radu zaposlenika u postupku reizbora (NN 24/2021). Smatram da su uvjeti reizbora propisani tom Odlukom primjereni i jasnije formulirani. S poštovanjem, Prof. dr. sc. Dean Crnković Sveučilište u Rijeci, Fakultet za matematiku | Nije prihvaćen | Člankom 42. stavkom 3. propisano je da se nastavnik, odnosno znanstvenik reizabire na postojeće radno mjesto ako je od posljednje izbora, odnosno reizbora ispunio polovinu Nacionalnih sveučilišnih , znanstvenih i umjetničkih kriterija, odnosno Nacionalnih veleučilišnih kriterija i dodatnih kriterija za izbor na više radno mjesto što predlagatelj Zakona smatra optimalnim rješenjem. |
| 396 | DEJAN MANCE | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam izmjenu zakona ali predlažem da kratica akademskog naziva bude bacc. (stručni studij) i univ.bacc. (sveučilišni studij) za prediplomsku razinu i mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Tako će biti prepoznata razlika između dva studija i kratice su na latinskom i prepoznatljive. Lijep pozdrav, Dejan Mance 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 397 | DEJANA SOKOLOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 398 | Demi Janko | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 399 | Deni Bošnjak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | 300=300 | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 400 | Denis Škulec | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, podržavam nacrt prijedloga zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 401 | DENIS VUKOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu #300je300 #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE | Prihvaćen | Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 402 | Dijana Peric Tatalovic | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Smatram da strucni studiji trebaju biti u rangu sa sveucilisnim. Na oba studija se ulaze puno vremena i truda da bi se steklo odredeno zvanje,a i znanje. Smatram da je najbolje predloziti bacc.za strucne studije i univ.bacc za sveucilisne studije na preddiplomskoj razini, a na diplomskoj razini mag.za strucne studije i univ.mag za sveucilisne studije. Na ovaj nacin se vidi razlika a opet veleucilisni studiji nisu diskriminirani,te su prepoznatljivi u Europi. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 403 | Dijana Barušić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | ----Odgovor: "Poštovani, nažalost je ovaj prijedlog Zakona u dosta elemenata nedorečen, pa čak i kontradiktoran. Ne rješava se niti pitanje stručnih studija i položaja studenata stručnih studija, jer nije jasno što se dobiva osim modifikacije naziva. Mislim da je inicijativa 300=300 vodila razgovore u MZO-u pa možda znaju nešto više pojasniti. Ja u tome nisam sudjelovala, pa Vam ne mogu dati dodatnu informaciju ili tumačenje. Dobro bi bilo da se s tim pitanjima javite u javno savjetovanje, pa da dobijete službeni odgovor. Vjerojatno ću se i ja javiti u javno savjetovanje sa svojim skupom prijedloga i pitanja. Lp, Blaženka Divjak Prof. dr. sc. Blaženka Divjak Sveučilište u Zagrebu, Fakultet organizacije i informatike" Poštovani, imate dopunske isprave stručnih studija u kojima piše ishod učenja to nije samo brojčana oznaka, već i jasan opis ishoda učenja iz kojih opet slijede jasna prava i obveze povezana s jasnim akademskim i stručnim nazivima baccalaureus prijeddiplomski studij i mag. diplomski stručni studij. Također, imate dopunske isprave sveučilišnih studija u kojima piše ishod učenja to nije samo brojčana oznaka, već i jasan opis ishoda učenja iz kojih opet slijede jasna prava i obveze povezana s jasnim akademskim i stručnim nazivima baccalaureus prijediplomski sveučilišni studij ,mag. diplomski sveučilišni studij. Točno i precizno piše što razdvaja stručne od sveučilišnih studija i to je jedino potrebno pa poslodavac sam ocijeni što mu treba. Lp. ---Poslano: Poštovani naš predsjedniče Vlade RH, Prije četiri dana (06.05.2022.) otvoreno je savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, a zatvara se 05.06.2022. Proučivši navedeni prijedlog Zakona dolazi se do nekih ključnih nelogičnosti u poglavlju pod naslovom Akademski i stručni nazivi i akademski stupanj. Naime Članak 74. stavak 2. citiram: "(2) Završetkom sveučilišnoga prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik (baccalaureus) uz naznaku struke ( bacc . uz naznaku struke). Završetkom stručnoga prijediplomskog studija student stječe stručni naziv stručni prvostupnik (baccalaureus) uz naznaku struke ( struč. bacc. uz naznaku struke)." Kako je moguće da se doda ova nakaradna riječ struč., pošto znamo da isto nije prepoznato u zemljama članicama EU, kao niti nigdje u svijetu. Po navedenom novom nacrtu prijedloga Zakona svi koji su završili prijediplomski stručni studij imati će ovaj suludi akademski naziv koji ne predstavlja niti završenu srednju četverogodišnju školu, a niti prijediplomski studij, samim time će studentice i studenti biti u kozmičkom međuprostoru i neće biti priznati na tržištu rada u RH, a tako niti u EU, a niti svijetu, potrebno je ostaviti bacc. uz naznaku struke i za sveučilišne prijediplomske studije i za stručne prijediplomske studije kako je bilo i prije ovog nacrta prijedloga Zakona. Sljedećim stavkom istoga članka bulazni se isti problem (Članak 74. stavak 3.), odnosno dodaje se ona famozna riječ struč., citiram: "(3) Završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija student stječe akademski naziv magistar uz naznaku struke ( mag. uz naznaku struke). Završetkom sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija iz područja medicine, veterine i stomatologije student stječe akademski naziv doktor uz naznaku struke ( dr. uz naznaku struke). Završetkom sveučilišnoga diplomskog studija za programe iz područja tehničkih znanosti i neke programe iz područja biotehničkih znanosti student stječe akademski naziv magistar inženjer uz naznaku struke ( mag. ing . uz naznaku struke). Završetkom stručnoga diplomskog studija student stječe stručni naziv stručni magistar uz naznaku struke ( struč. mag. uz naznaku struke). Završetkom stručnoga diplomskog studija iz tehničkog područja student stječe stručni naziv stručni magistar inženjer uz naznaku struke ( struč. mag. ing. uz naznaku struke)." Stručni magistar uz naznaku struke?! Nigdje u EU, a niti svijetu ne postoji riječ struč. mag. uz naznaku struke, potrebno je postaviti naziv mag. uz naznaku struke kao što su to lijepo napisali za sveučilišne diplomske studije koji su stekli ISTI broj ECTS bodova kao i studenti stručnih diplomskih studija. Dolazimo do zaključka da se ponovo ništa nije promijenilo na korist studentica i studenata stručnih studija, već se donijelo na štetu istih, a sveučilišne studije se postavilo na višu razinu ili iznad stručnih diplomskih studija iako i sveučilišni diplomski studiji i stručni diplomski studiji imaju jednak broj ECTS-a, a to je 300. Još se jedna nelogičnost pojavljuje u ovom poglavlju, odnosno ovom članku 74., a to je da između stavka 4 i stavka 5 ne postoji naziv poslijediplomski znanstveni magistarski studij, a kojeg su uredno nadodali u prošlogodišnjem Zakonu o izmjenama i dopuni Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2021_02_20_442.htmlhttps://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2021_02_20_442.html). "(4) Završetkom sveučilišnoga specijalističkog studija student stječe akademski naziv specijalist uz naznaku struke ( spec. uz naznaku struke). Završetkom poslijediplomskoga specijalističkog studija iz područja medicine, veterine i stomatologije student stječe akademski naziv sveučilišni specijalist uz naznaku struke ( univ. spec. uz naznaku struke). (5) Završetkom doktorskog studija student stječe akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc. uz naznaku struke) i doktora umjetnosti uz naznaku struke ( dr. art. uz naznaku struke). " U tom je navedenom Zakonu o izmjenama i dopuni Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru u članku 4. stavak 2. doneseno da se na razini 8.1. HKO-a nalaze kvalifikacije stečene završetkom poslijediplomskih znanstvenih magistarskih studija, citiram: "– Razina 8.1 – kvalifikacije stečene završetkom poslijediplomskih znanstvenih magistarskih studija Stjecanje kvalifikacije uključuje najmanje jednu godinu znanstvenog ili umjetničkog istraživanja u ekvivalentu punoga radnog vremena, čiji je rezultat barem jedan objavljen originalan znanstveni rad s relevantnom međunarodnom recenzijom." Postavlja se pitanje gdje je isparila razina 8.1., a koja je, podsjećam, donesena prošle godine, točnije 23. veljače 2021. u istoimenom Zakonu o izmjenama i dopuni Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru u članku 4. stavak 2. Znači li to da će se ponovo morati mijenjati navedeni Zakon, odnosno nadopuniti s tzv. brisanjem stavke 8.1. iz HKO-a? Da se vratimo na ovaj trenutni nacrt prijedloga Zakona o Visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, Članak 74. stavak 4. ponovo ide u korist isključivo studentica i studenata sveučilišnih studija, ali i ne studentica i studenata stručnih diplomskih studija, jer se navedenom stavkom izričito omogućava nastavak visokoškolskog obrazovanja ka poslijediplomskom doktorskom studiju, dok se studenti stručnih diplomskih stručnih studija moraju sami snalaziti kako znaju i umiju, kao da su "zadnja rupa na svirali", odnosno takvi studenti sami moraju zvati i istraživati pojedina sveučilišta koja im omogućavaju nastavak studija i to položivši razliku predmeta koja se najčešće polaže kao razlikovna godina(I to ne omogućavaju sva sveučilišta, već nekolicina njih) i/ili moraju upisati sveučilišni studij u trajanju od 5 godina i potom upisati sveučilišni specijalistički studij u trajanju od jedne do dvije godine i tek nakon toga upisati doktorski studij, suludosti nema kraja. Budite zdravi ! ----Odgovor: Poštovana gospođo Barušić, vezano za Vaš upit koji ste uputili 10. svibnja 2022. na adresu e-pošte gradjani@vlada.hr i koji nam je proslijeđen u nadležno postupanje 11. svibnja 2022., u nastavku dostavljamo pojašnjenja u vezi s Vašim komentarima na Nacrt prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koji se trenutno nalazi u javnom savjetovanju. Želimo istaknuti da je upravo sam proces javnog savjetovanja zamišljen da bi se zainteresirana javnost uključila u proces donošenja novih propisa, što pridonosi podizanju kvalitete propisa i javnih usluga u Republici Hrvatskoj. Stoga Vas pozivamo da sve svoje komentare iznesete i u okviru javnog savjetovanja, kao što su to do sada učinili i brojni drugi građani očitujući se, između ostalog, i na predloženi način dodjeljivanja akademskih i stručnih naziva i njihovih kratica te druge dijelove Zakona. U vezi s Vašim komentarima vezanima za neprepoznavanje hrvatskih kvalifikacija na tržištu rada, smatramo važnim istaknuti da su nazivi koji se stječu završetkom studija samo jedan od načina prepoznavanja kvalifikacija, kako na nacionalnoj tako i na međunarodnoj razini. Svaka država samostalno uređuje nazive koji će se stjecati završetkom pojedine razine i vrste studija te i na razini Europske unije postoje različita rješenja kod dodjeljivanja naziva, pri čemu mnoge zemlje nazive dodjeljuju u skladu s prihvaćenim izričajem nacionalnog jezika i pisma. Informacije o kvalifikacijskim okvirima i kvalifikacijama koje se stječu u obrazovnim sustavima pojedinih država možete pronaći na sljedećim mrežnim stranicama: https://europa.eu/europass/en/national-qualifications-frameworks-nqfs . Za potrebe boljeg prepoznavanja kvalifikacija iz različitih zemalja uvedeni su alati koji olakšavaju prepoznavanje kvalifikacija i mobilnost, osobito na području Europske unije, među kojima su najvažniji uvođenje dodatka diplomi kao dokumenta kojim se dodatno pojašnjava svaka kvalifikacija i studij čijim završetkom se ona stječe te nacionalni kvalifikacijski okvir, kojeg izrađuju države i povezuju ga s europskim kvalifikacijskim okvirom preko kojeg se potom mogu uspoređivati različite razine i vrste obrazovanja iz različitih država. Isto je napravila i Republika Hrvatska uspostavom Hrvatskog kvalifikacijskog okvira čime je omogućena usporedba hrvatskih kvalifikacija s europskima, o čemu više informacija možete pronaći na sljedećim mrežnim stranicama: https://europa.eu/europass/en/compare-qualifications . U vezi s Vašim komentarom da se u novom Nacrtu zakona više ne spominje sveučilišni poslijediplomski znanstveni studij kojim se stjecao akademski stupanj magistra znanosti, ističemo da je njegovo navođenje u važećem Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju bilo važno jer je taj zakon zamijenio onaj koji je navedenu razinu propisivao pa je bilo potrebno propisati odredbe koje se tiču te razine obrazovanja. Kako se prema važećem zakonu ta razina i vrsta obrazovanja više ne izvodi, ne postoji potreba isticanja te razine u novom zakonu, što ne znači da osobe koje su stekle akademski stupanj magistra znanosti neće biti prepoznate na tržištu rada jer one i dalje zadržavaju sva stečena prava, kao i sve druge osobe koje su svoje kvalifikacije stekle u nekom trenutku u prošlosti kada su na snazi bili prethodni zakoni koji su regulirali različite vrste i razine studija i stjecanje kvalifikacija na razini visokog obrazovanja. Zaključno, još jednom Vas pozivamo da se Vašim komentarima uključite u javno savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti kako bismo i Vaše komentare uzeli u obzir kod donošenja konačnog teksta Zakona. S poštovanjem, Dijana Mandić Načelnica Sektora za razvoj visokog obrazovanja Uprava za visoko obrazovanje (MCB) Head of Sector for Development of Higher Education Directorate for Higher Education ----Poslano: Poštovana načelnice Sektora za razvoj visokog obrazovanja, Hvala Vam što ste mi odgovorili na navedeni upit, jer to znači poštovanje, vratiti poštu (odgovoriti na poslani upiti) i to zahvaljujući uredu predsjednika Vlade. U navedenom Nacrtu prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, još jednom Vam ponavljam da kako na nacionalnoj tako ni na međunarodnoj razini, a pogotovo na razini Europske unije ne postoje i nisu priznate stečene kvalifikacije nakon završenih stručnih diplomskih studija (specijalističkih diplomskih stručnih studija), a to je struč. spec. s naznakom struke, a koji bi se prema novom nacrtu prijedloga Zakona trebao preimenovati u struč. mag. s naznakom struke. Neuko je da se dodaje ova riječ struč. prije same navedene kvalifikacije s naznakom struke iako se isto ne može prevesti na engleski jezik te isto nije prepoznato na nacionalnoj, međunarodnoj, kao niti na razini Europske unije. Nadalje, problem nije samo u prethodno navedenoj čitavoj kvalifikaciji koja se uporno i opetovano želi prolongirati, a koja je pogrešna te se čini enormna šteta svim kolegicama i kolegama studentima koji su već završili ili završavaju stručne diplomske studije, već je i problem u navedenoj razini Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO). Naime na nacionalnoj razini HKO-a 7.1. st. nalaze se navedeni stručni diplomski studiji, a kojima je onemogućen nastavak visokoškolskog obrazovanja prema poslijediplomskim doktorskim studijima, odnosno ka nacionalnoj razini HKO-a 8.2. A to im je onemogućeno prethodno navedenim Nacrtom prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, jer kolegice i kolege studenti stručnih diplomskih studija ne mogu upisati željeni poslijediplomski studij pošto je uvjet da MORAJU imati završen sveučilišni studij u trajanju od pet godina. Naravno, samim tim postupkom sve osobe koje su diplomirale na stručnim diplomskim studijima postavlja se na razinu srednjoškolskog četverogodišnjeg programa, odnosno kao da niti nisu diplomirali nakon prethodno završenog petogodišnjeg studija na stručnom diplomskom studiju te kao da niti nisu prikupili 300 ECTS bodova kao i kolege sa sveučilišnih studija, što je naravno vrijeđanje i ocrnjivanje stručnih diplomskih studija. Naravno, gotovo se nitko od bivših studentica i studenata stručnih studija ne usuđuje odvažiti na takav pothvat da ponovo upisuju isto područje te studiraju sljedećih pet godina i to samo zato što prije svega nacionalna, međunarodna te sveučilišta na razini Europske unije ne prepoznaju, a samim time i ne priznaju stručne diplomske studije, upravo zbog njihove pogrešno uspostavljene i donesene nacionalne kvalifikacije HKO-a, odnosno struč. spec. s naznakom struke. Naravno, samo nekolicina sveučilišta omogućuje upis na studijske programe za osobe koje su diplomirale na stručnim diplomskim studijima na način da moraju polagati razliku predmeta, odnosno takvi studenti sami moraju zvati i istraživati pojedina sveučilišta ili njihove sastavnice koja im omogućavaju nastavak studija i to položivši razliku predmeta koja se najčešće polaže kao razlikovna godina(I to ne omogućavaju sva sveučilišta, već nekolicina njih) kako bi se mogli upisati ne na poslijediplomski doktorski studij, već na poslijediplomski specijalistički studij koji traje od jedne do dvije godine da bi nakon toga upisali poslijediplomski doktorski studij u trajanju od tri do pet godina s time da doktorand ima mogućnost završiti ga u roku od osam godina. Naravno, ako se donese navedeni Nacrt prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti onda će stručni diplomski studiji ostati na razini 7.1. st. i ako će se navedenim nacrtom preimenovati kvalifikacija iz struč. spec. s naznakom struke u mag. s naznakom struke za završene stručne diplomske studije, a za sveučilišne diplomske studije također ostaviti kvalifikaciju mag. s naznakom struke, a u navedenom dodatku uz diplomu objašnjenje da se radi o završenom sveučilišnom ili stručnom diplomskom studiju. Ono što se još nameće kao greška je da se u navedenom novom Nacrtu prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti uvodi nova prekvalifikacija za stručne prijediplomske studije s istom riječju struč. ispred pune kvalifikacije s naznakom struke na nacionalnoj razini 6. st., potrebno je ostaviti kako je i bilo dosad, odnosno bez riječi struč., npr. potrebno je ostaviti bacc. uz naznaku struke i za stručne prijediplomske studije i za sveučilišne prijediplomske studije, a u navedenom dodatku uz diplomu objašnjenje da se radi o završenom sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom studiju. P.S. Osobe koje su završile ili diplomirale na stručnim diplomskim studijima mogu polagati razliku predmeta samo na pojedinim sveučilištima ili njihovim sastavnicama, a to su najčešće sastavnice navedenih sveučilišta u kojima mogu polagati razliku predmeta i to iz drugog studijskog smjera, a ne onog smjera kojeg su prethodno završili ili diplomirali na stručnim diplomskim studijima u trajanju od pet godina. LP, Dijana Barušić ----Odgovor: Poštovana, Vaše komentare koji se tiču naziva koji se stječu završetkom stručnih studija ćemo uzeti u obzir kod izrade konačnog prijedloga zakona. U vezi s Vašim navodima o (ne)mogućnosti nastavka obrazovanja studenata koji završe stručni studij na poslijediplomskoj (doktorskoj) razini studija ističemo da je u Republici Hrvatskoj uspostavljen binarni sustav obrazovanja u kojem osobe koje se uključuju u visoko obrazovanje samostalno mogu odabrati žele li se obrazovati na stručnim ili sveučilišnim studijima. S obzirom da su stručni studiji usmjereni primarno tržištu rada i u okviru njih se stječu primarno stručne kompetencije, dok je obrazovanje na sveučilišnim studijima u većoj mjeri teoretsko i usmjereno daljnjem nastavku akademskog obrazovanja, neminovno je da postoje određene razlike u mogućnosti nastavka obrazovanja na razini sveučilišnog doktorskog studija između osoba koje su prethodno završile različitu vrstu obrazovanja (sveučilišnu u odnosu na stručnu). Ovdje smatramo važnim istaknuti da Nacrt Zakona koji je u savjetovanju ne donosi novost u dijelu koji propisuje uvjet za pristupanje doktorskom studiju jer je na isti način navedeno riješeno i u važećem Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju te Zakonu o HKO-u. Ipak, uzimajući u obzir i situaciju u kojoj osobe koje su se primarno odlučile obrazovati na stručnim studijima požele nastaviti obrazovanje na sveučilišnim razinama studija, važeći propisi, kao ni prijedlog zakona koji se nalazi u javnom savjetovanju, nisu onemogućili navedeno već su ostavili mogućnost visokim učilištima da u okviru svoje autonomije u donošenju studijskih programa i uvjeta za njihov upis, omoguće i studentima koji su završili stručne studije da nastave obrazovanje na sveučilišnoj razini. Kako smo u prethodnom odgovoru koji Vam je upućen naglasili, osnivanje studija kao i donošenje upisnih kriterija za njih u izričitoj je nadležnosti samih visokih učilišta te ovo ministarstvo nema mogućnost utjecati na to hoće li neko visoko učilište omogućiti upis na određene studije i studentima sa završenim stručnim obrazovanjem. Mogućnost koja takvim studentima uvijek stoji na raspolaganju je upravo završetak sveučilišnog diplomskog studija koji je uvjet za upis određenog doktorskog studija, uz polaganje razlika koje odredi samo visoko učilište. Kolike će biti te razlike ovisi primarno o razlici između stručnog studija koji ste završili i sveučilišnog studija koji želite upisati (razlika je manja za studije koji se izvode u istom području i polju). Slijedom navedenog, ne stoji tvrdnja da se postupkom određivanja razlikovnih ispita sve osobe koje su diplomirale na stručnim diplomskim studijima postavlja na razinu srednjoškolskog četverogodišnjeg programa. S poštovanjem, Dijana Mandić Načelnica Sektora za razvoj visokog obrazovanja Uprava za visoko obrazovanje (MCB) Head of Sector for Development of Higher Education Directorate for Higher Education ---Poslano: Poštovani, Predlažem da ukinete prijediplomske stručne studije i stručne diplomske studije i da svi budu sveučilišni studiji (prijediplomski sveučilišni studiji i diplomski sveučilišni studiji), tj. da ukinete binarni sustav visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj (RH). Tek tada bi napravili nešto korisno za kolegice i kolege studente koji trenutno pohađaju stručne studije, a za one koji su završili i diplomirali na tim stručnim studijima da im se prizna razina 7.1.sv. i zaustavite ovu agoniju, jer će kad tad to netko morati napraviti, jer ovo ne vodi ničemu dobrome. Što se tiče vašeg navoda da su sveučilišni studiji usmjereni daljnjem nastavku akademskog obrazovanja, potkrijepljujem činjenicom i izjavom bivšeg dekana Tehničkog veleučilišta u Zagrebu (TVZ) mr.sc. Gorana Malčića dip.ing. da, citiram: "Ako se na nekom studiju izvodi 50 posto ishoda učenja onda je to 7. stupanj i tako treba i ostati!" Ponovo navodim, ukinite binarni sustav visokog obrazovanja u RH, a za one koji su završili i diplomirali na tim stručnim studijima da im se prizna razina 7.1.sv. Već stečena prava baccalaureus nakon završenih stručnih prijediplomskih studija ne mogu se i ne smiju se brisati ili umanjivati, jer su oni na istoj razini kao i sveučilišni prijediplomski studiji, odnosno na razini 6 HKO-a te se izvodi istih 50 posto ishoda učenja kao i na sveučilišnim prijediplomskim studijima. Prema gore navedenom prijedlogu ukidanjem binarnog sustava u RH potrebno je promijeniti razinu ili dodatak "st" u "sv" na razini 6 HKO-a za osobe koje su završile prijediplomske stručne studije u 6. sv. Brisanje stečenih prava stručnih prijediplomskih studija je kriminal i podliježe tužbama, pogotovo činjenica da ste promijenili naziv iz "akademski naziv" stečen nakon završetka stručnih prijediplomskih studija u "stručni naziv" nakon završetka stručnih prijediplomskih studija. Štoviše navedenim Nacrtom prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, ponavljam, u članku 74. stavak 2. citiram: "(2) Završetkom sveučilišnoga prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik (baccalaureus) uz naznaku struke ( bacc . uz naznaku struke). Završetkom stručnoga prijediplomskog studija student stječe stručni naziv stručni prvostupnik (baccalaureus) uz naznaku struke ( struč. bacc. uz naznaku struke)." Pljujete mi na mozak izjavivši da ako sam već završila prijediplomski stručni studij i stručni diplomski studij, imam mogućnost ponovnog upisa na sveučilišni studij u istom trajanju od pet godina kako bih se mogla upisati na sveučilišni doktorski studij?! Ako Vi niste u stanju napraviti pravedno kako Vam predlažem, onda imate mogućnost podnijeti ostavku, kao što je to napravio, recimo bivši premijer dr.sc. Ivo Sanader ili bivši dekan TVZ-a mr.sc. Gorana Malčića dip.ing. Ponovo Vam ponavljam da moja tvrdnja stoji da će sve kolegice i kolege koji su diplomirali na stručnim prijediplomskim studijima prema ovom novom ili navedenom Nacrtu prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti biti degradirani, odnosno biti će ukinuta stečena prava, dakle kao da su završili srednjoškolski četveregodišnji program, jer ste dodali u članku 74. stavak 2. da se dodaje stručni naziv nakon završetka stručnog prijediplomskog studija, stručni prvostupnik uz naznaku struke (struč. bacc. uz naznaku struke), a niste ostavili kako je bilo dosad, odnosno bacc. s naznakom struke bez riječi struč. ispred pune kvalifikacije s naznakom struke nakon završenih stručnih prijediplomskih studija, ponovo Vam citiram: "(2) Završetkom sveučilišnoga prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik (baccalaureus) uz naznaku struke ( bacc . uz naznaku struke). Završetkom stručnoga prijediplomskog studija student stječe stručni naziv stručni prvostupnik (baccalaureus) uz naznaku struke ( struč. bacc. uz naznaku struke)." A tvrdnja koju ste mi Vi odgovorili u emailu da će, citiram: "... postupkom određivanja razlikovnih ispita sve osobe koje su diplomirale na stručnim diplomskim studijima postavlja na razinu srednjoškolskog četverogodišnjeg programa.", gdje sam ja u emailu napisala, kako Vi tvrdite da je to moja tvrdnja? Barem email nije eter pa ne hlapi, pročitajte bolje. To jest, ukidate stečeno pravo i brišete prethodno stečenu diplomu nakon završetka stručnog prijediplomskog studija na kojoj piše bacc. s naznakom struke i to nakon što je takav studij, ponavljam, završen i diploma je dobivena prije četiri godine i Vi bi se usudili ukidati stečena prava, to je kriminal i podliježe tužbama. Sada nećete moći reći da niste znali i da niste razumjeli. Ja Vam šaljem blagoslov da Vam Bog Otac Gospodin kroz Sina mu jedinoga Isusa Krista Gospodina mojega a ja bih najviše od svega željela da je i vaš prosvijetli razum da i Vi razumijete što radite i da ne činite zlo. Želim Vam dobro kao što i Vi meni želite dobro, Dijana Barušić | Djelomično prihvaćen | Članak 74. i članak 113. će se izmijeniti u odnosu na nazive. Sukladno čl. 61. stavak 4. sveučilišni specijalistički studij može upisati i osoba koja je završila stručni studij uz polaganje razlikovnih ispita i/ili uz najmanje pet godina radnog staža u području izvođenja studija. |
| 404 | Dijana Barušić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, imate dopunske isprave stručnih studija u kojima piše ishod učenja to nije samo brojčana oznaka, već i jasan opis ishoda učenja iz kojih opet slijede jasna prava i obveze povezana s jasnim akademskim i stručnim nazivima baccalaureus prijeddiplomski studij i mag. diplomski stručni studij. Također, imate dopunske isprave sveučilišnih studija u kojima piše ishod učenja to nije samo brojčana oznaka, već i jasan opis ishoda učenja iz kojih opet slijede jasna prava i obveze povezana s jasnim akademskim i stručnim nazivima baccalaureus prijediplomski sveučilišni studij ,mag. diplomski sveučilišni studij. Točno i precizno piše što razdvaja stručne od sveučilišnih studija i to je jedino potrebno pa poslodavac sam ocijeni što mu treba. Lp. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 405 | Dijana Barušić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Proučivši navedeni prijedlog Zakona dolazi se do nekih ključnih nelogičnosti u poglavlju pod naslovom Akademski i stručni nazivi i akademski stupanj. Naime Članak 74. stavak 2. citiram: "(2) Završetkom sveučilišnoga prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik (baccalaureus) uz naznaku struke ( bacc . uz naznaku struke). Završetkom stručnoga prijediplomskog studija student stječe stručni naziv stručni prvostupnik (baccalaureus) uz naznaku struke ( struč. bacc. uz naznaku struke)." Kako je moguće da se doda ova nakaradna riječ struč., pošto znamo da isto nije prepoznato u zemljama članicama EU, kao niti nigdje u svijetu. Po navedenom novom nacrtu prijedloga Zakona svi koji su završili prijediplomski stručni studij imati će ovaj suludi akademski naziv koji ne predstavlja niti završenu srednju četverogodišnju školu, a niti prijediplomski studij, samim time će studentice i studenti biti u kozmičkom međuprostoru i neće biti priznati na tržištu rada u RH, a tako niti u EU, a niti svijetu, potrebno je ostaviti bacc. uz naznaku struke i za sveučilišne prijediplomske studije i za stručne prijediplomske studije kako je bilo i prije ovog nacrta prijedloga Zakona. Sljedećim stavkom istoga članka bulazni se isti problem (Članak 74. stavak 3.), odnosno dodaje se ona famozna riječ struč., citiram: "(3) Završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija student stječe akademski naziv magistar uz naznaku struke ( mag. uz naznaku struke). Završetkom sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija iz područja medicine, veterine i stomatologije student stječe akademski naziv doktor uz naznaku struke ( dr. uz naznaku struke). Završetkom sveučilišnoga diplomskog studija za programe iz područja tehničkih znanosti i neke programe iz područja biotehničkih znanosti student stječe akademski naziv magistar inženjer uz naznaku struke ( mag. ing . uz naznaku struke). Završetkom stručnoga diplomskog studija student stječe stručni naziv stručni magistar uz naznaku struke ( struč. mag. uz naznaku struke). Završetkom stručnoga diplomskog studija iz tehničkog područja student stječe stručni naziv stručni magistar inženjer uz naznaku struke ( struč. mag. ing. uz naznaku struke)." Stručni magistar uz naznaku struke?! Nigdje u EU, a niti svijetu ne postoji riječ struč. mag. uz naznaku struke, potrebno je postaviti naziv mag. uz naznaku struke kao što su to lijepo napisali za sveučilišne diplomske studije koji su stekli ISTI broj ECTS bodova kao i studenti stručnih diplomskih studija. Dolazimo do zaključka da se ponovo ništa nije promijenilo na korist studentica i studenata stručnih studija, već se donijelo na štetu istih, a sveučilišne studije se postavilo na višu razinu ili iznad stručnih diplomskih studija iako i sveučilišni diplomski studiji i stručni diplomski studiji imaju jednak broj ECTS-a, a to je 300. Još se jedna nelogičnost pojavljuje u ovom poglavlju, odnosno ovom članku 74., a to je da između stavka 4 i stavka 5 ne postoji naziv poslijediplomski znanstveni magistarski studij, a kojeg su uredno nadodali u prošlogodišnjem Zakonu o izmjenama i dopuni Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2021_02_20_442.htmlhttps://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2021_02_20_442.html). "(4) Završetkom sveučilišnoga specijalističkog studija student stječe akademski naziv specijalist uz naznaku struke ( spec. uz naznaku struke). Završetkom poslijediplomskoga specijalističkog studija iz područja medicine, veterine i stomatologije student stječe akademski naziv sveučilišni specijalist uz naznaku struke ( univ. spec. uz naznaku struke). (5) Završetkom doktorskog studija student stječe akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc. uz naznaku struke) i doktora umjetnosti uz naznaku struke ( dr. art. uz naznaku struke). " U tom je navedenom Zakonu o izmjenama i dopuni Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru u članku 4. stavak 2. doneseno da se na razini 8.1. HKO-a nalaze kvalifikacije stečene završetkom poslijediplomskih znanstvenih magistarskih studija, citiram: "– Razina 8.1 – kvalifikacije stečene završetkom poslijediplomskih znanstvenih magistarskih studija Stjecanje kvalifikacije uključuje najmanje jednu godinu znanstvenog ili umjetničkog istraživanja u ekvivalentu punoga radnog vremena, čiji je rezultat barem jedan objavljen originalan znanstveni rad s relevantnom međunarodnom recenzijom." Postavlja se pitanje gdje je isparila razina 8.1., a koja je, podsjećam, donesena prošle godine, točnije 23. veljače 2021. u istoimenom Zakonu o izmjenama i dopuni Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru u članku 4. stavak 2. Znači li to da će se ponovo morati mijenjati navedeni Zakon, odnosno nadopuniti s tzv. brisanjem stavke 8.1. iz HKO-a? Da se vratimo na ovaj trenutni nacrt prijedloga Zakona o Visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, Članak 74. stavak 4. ponovo ide u korist isključivo studentica i studenata sveučilišnih studija, ali i ne studentica i studenata stručnih diplomskih studija, jer se navedenom stavkom izričito omogućava nastavak visokoškolskog obrazovanja ka poslijediplomskom doktorskom studiju, dok se studenti stručnih diplomskih stručnih studija moraju sami snalaziti kako znaju i umiju, kao da su "zadnja rupa na svirali", odnosno takvi studenti sami moraju zvati i istraživati pojedina sveučilišta koja im omogućavaju nastavak studija i to položivši razliku predmeta koja se najčešće polaže kao razlikovna godina(I to ne omogućavaju sva sveučilišta, već nekolicina njih) i/ili moraju upisati sveučilišni studij u trajanju od 5 godina i potom upisati sveučilišni specijalistički studij u trajanju od jedne do dvije godine i tek nakon toga upisati doktorski studij, suludosti nema kraja. Na kojoj razini će se trenutno nalaziti stručni magistri prema Europskom kvalifikacijskom okviru (EQF)? LP, Dijana Barušić ----Odgovor: "Poštovani, nažalost je ovaj prijedlog Zakona u dosta elemenata nedorečen, pa čak i kontradiktoran. Ne rješava se niti pitanje stručnih studija i položaja studenata stručnih studija, jer nije jasno što se dobiva osim modifikacije naziva. Mislim da je inicijativa 300=300 vodila razgovore u MZO-u pa možda znaju nešto više pojasniti. Ja u tome nisam sudjelovala, pa Vam ne mogu dati dodatnu informaciju ili tumačenje. Dobro bi bilo da se s tim pitanjima javite u javno savjetovanje, pa da dobijete službeni odgovor. Vjerojatno ću se i ja javiti u javno savjetovanje sa svojim skupom prijedloga i pitanja. Lp, Blaženka Divjak Prof. dr. sc. Blaženka Divjak Sveučilište u Zagrebu, Fakultet organizacije i informatike" Poštovani, imate dopunske isprave stručnih studija u kojima piše ishod učenja to nije samo brojčana oznaka, već i jasan opis ishoda učenja iz kojih opet slijede jasna prava i obveze povezana s jasnim akademskim i stručnim nazivima baccalaureus prijeddiplomski studij i mag. diplomski stručni studij. Također, imate dopunske isprave sveučilišnih studija u kojima piše ishod učenja to nije samo brojčana oznaka, već i jasan opis ishoda učenja iz kojih opet slijede jasna prava i obveze povezana s jasnim akademskim i stručnim nazivima baccalaureus prijediplomski sveučilišni studij ,mag. diplomski sveučilišni studij. Točno i precizno piše što razdvaja stručne od sveučilišnih studija i to je jedino potrebno pa poslodavac sam ocijeni što mu treba. Lp. ---Poslano: Poštovani naš predsjedniče Vlade RH, Prije četiri dana (06.05.2022.) otvoreno je savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, a zatvara se 05.06.2022. Proučivši navedeni prijedlog Zakona dolazi se do nekih ključnih nelogičnosti u poglavlju pod naslovom Akademski i stručni nazivi i akademski stupanj. Naime Članak 74. stavak 2. citiram: "(2) Završetkom sveučilišnoga prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik (baccalaureus) uz naznaku struke ( bacc . uz naznaku struke). Završetkom stručnoga prijediplomskog studija student stječe stručni naziv stručni prvostupnik (baccalaureus) uz naznaku struke ( struč. bacc. uz naznaku struke)." Kako je moguće da se doda ova nakaradna riječ struč., pošto znamo da isto nije prepoznato u zemljama članicama EU, kao niti nigdje u svijetu. Po navedenom novom nacrtu prijedloga Zakona svi koji su završili prijediplomski stručni studij imati će ovaj suludi akademski naziv koji ne predstavlja niti završenu srednju četverogodišnju školu, a niti prijediplomski studij, samim time će studentice i studenti biti u kozmičkom međuprostoru i neće biti priznati na tržištu rada u RH, a tako niti u EU, a niti svijetu, potrebno je ostaviti bacc. uz naznaku struke i za sveučilišne prijediplomske studije i za stručne prijediplomske studije kako je bilo i prije ovog nacrta prijedloga Zakona. Sljedećim stavkom istoga članka bulazni se isti problem (Članak 74. stavak 3.), odnosno dodaje se ona famozna riječ struč., citiram: "(3) Završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija student stječe akademski naziv magistar uz naznaku struke ( mag. uz naznaku struke). Završetkom sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija iz područja medicine, veterine i stomatologije student stječe akademski naziv doktor uz naznaku struke ( dr. uz naznaku struke). Završetkom sveučilišnoga diplomskog studija za programe iz područja tehničkih znanosti i neke programe iz područja biotehničkih znanosti student stječe akademski naziv magistar inženjer uz naznaku struke ( mag. ing . uz naznaku struke). Završetkom stručnoga diplomskog studija student stječe stručni naziv stručni magistar uz naznaku struke ( struč. mag. uz naznaku struke). Završetkom stručnoga diplomskog studija iz tehničkog područja student stječe stručni naziv stručni magistar inženjer uz naznaku struke ( struč. mag. ing. uz naznaku struke)." Stručni magistar uz naznaku struke?! Nigdje u EU, a niti svijetu ne postoji riječ struč. mag. uz naznaku struke, potrebno je postaviti naziv mag. uz naznaku struke kao što su to lijepo napisali za sveučilišne diplomske studije koji su stekli ISTI broj ECTS bodova kao i studenti stručnih diplomskih studija. Dolazimo do zaključka da se ponovo ništa nije promijenilo na korist studentica i studenata stručnih studija, već se donijelo na štetu istih, a sveučilišne studije se postavilo na višu razinu ili iznad stručnih diplomskih studija iako i sveučilišni diplomski studiji i stručni diplomski studiji imaju jednak broj ECTS-a, a to je 300. Još se jedna nelogičnost pojavljuje u ovom poglavlju, odnosno ovom članku 74., a to je da između stavka 4 i stavka 5 ne postoji naziv poslijediplomski znanstveni magistarski studij, a kojeg su uredno nadodali u prošlogodišnjem Zakonu o izmjenama i dopuni Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2021_02_20_442.htmlhttps://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2021_02_20_442.html). "(4) Završetkom sveučilišnoga specijalističkog studija student stječe akademski naziv specijalist uz naznaku struke ( spec. uz naznaku struke). Završetkom poslijediplomskoga specijalističkog studija iz područja medicine, veterine i stomatologije student stječe akademski naziv sveučilišni specijalist uz naznaku struke ( univ. spec. uz naznaku struke). (5) Završetkom doktorskog studija student stječe akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc. uz naznaku struke) i doktora umjetnosti uz naznaku struke ( dr. art. uz naznaku struke). " U tom je navedenom Zakonu o izmjenama i dopuni Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru u članku 4. stavak 2. doneseno da se na razini 8.1. HKO-a nalaze kvalifikacije stečene završetkom poslijediplomskih znanstvenih magistarskih studija, citiram: "– Razina 8.1 – kvalifikacije stečene završetkom poslijediplomskih znanstvenih magistarskih studija Stjecanje kvalifikacije uključuje najmanje jednu godinu znanstvenog ili umjetničkog istraživanja u ekvivalentu punoga radnog vremena, čiji je rezultat barem jedan objavljen originalan znanstveni rad s relevantnom međunarodnom recenzijom." Postavlja se pitanje gdje je isparila razina 8.1., a koja je, podsjećam, donesena prošle godine, točnije 23. veljače 2021. u istoimenom Zakonu o izmjenama i dopuni Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru u članku 4. stavak 2. Znači li to da će se ponovo morati mijenjati navedeni Zakon, odnosno nadopuniti s tzv. brisanjem stavke 8.1. iz HKO-a? Da se vratimo na ovaj trenutni nacrt prijedloga Zakona o Visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, Članak 74. stavak 4. ponovo ide u korist isključivo studentica i studenata sveučilišnih studija, ali i ne studentica i studenata stručnih diplomskih studija, jer se navedenom stavkom izričito omogućava nastavak visokoškolskog obrazovanja ka poslijediplomskom doktorskom studiju, dok se studenti stručnih diplomskih stručnih studija moraju sami snalaziti kako znaju i umiju, kao da su "zadnja rupa na svirali", odnosno takvi studenti sami moraju zvati i istraživati pojedina sveučilišta koja im omogućavaju nastavak studija i to položivši razliku predmeta koja se najčešće polaže kao razlikovna godina(I to ne omogućavaju sva sveučilišta, već nekolicina njih) i/ili moraju upisati sveučilišni studij u trajanju od 5 godina i potom upisati sveučilišni specijalistički studij u trajanju od jedne do dvije godine i tek nakon toga upisati doktorski studij, suludosti nema kraja. Budite zdravi ! ----Odgovor: Poštovana gospođo Barušić, vezano za Vaš upit koji ste uputili 10. svibnja 2022. na adresu e-pošte gradjani@vlada.hr i koji nam je proslijeđen u nadležno postupanje 11. svibnja 2022., u nastavku dostavljamo pojašnjenja u vezi s Vašim komentarima na Nacrt prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koji se trenutno nalazi u javnom savjetovanju. Želimo istaknuti da je upravo sam proces javnog savjetovanja zamišljen da bi se zainteresirana javnost uključila u proces donošenja novih propisa, što pridonosi podizanju kvalitete propisa i javnih usluga u Republici Hrvatskoj. Stoga Vas pozivamo da sve svoje komentare iznesete i u okviru javnog savjetovanja, kao što su to do sada učinili i brojni drugi građani očitujući se, između ostalog, i na predloženi način dodjeljivanja akademskih i stručnih naziva i njihovih kratica te druge dijelove Zakona. U vezi s Vašim komentarima vezanima za neprepoznavanje hrvatskih kvalifikacija na tržištu rada, smatramo važnim istaknuti da su nazivi koji se stječu završetkom studija samo jedan od načina prepoznavanja kvalifikacija, kako na nacionalnoj tako i na međunarodnoj razini. Svaka država samostalno uređuje nazive koji će se stjecati završetkom pojedine razine i vrste studija te i na razini Europske unije postoje različita rješenja kod dodjeljivanja naziva, pri čemu mnoge zemlje nazive dodjeljuju u skladu s prihvaćenim izričajem nacionalnog jezika i pisma. Informacije o kvalifikacijskim okvirima i kvalifikacijama koje se stječu u obrazovnim sustavima pojedinih država možete pronaći na sljedećim mrežnim stranicama: https://europa.eu/europass/en/national-qualifications-frameworks-nqfs . Za potrebe boljeg prepoznavanja kvalifikacija iz različitih zemalja uvedeni su alati koji olakšavaju prepoznavanje kvalifikacija i mobilnost, osobito na području Europske unije, među kojima su najvažniji uvođenje dodatka diplomi kao dokumenta kojim se dodatno pojašnjava svaka kvalifikacija i studij čijim završetkom se ona stječe te nacionalni kvalifikacijski okvir, kojeg izrađuju države i povezuju ga s europskim kvalifikacijskim okvirom preko kojeg se potom mogu uspoređivati različite razine i vrste obrazovanja iz različitih država. Isto je napravila i Republika Hrvatska uspostavom Hrvatskog kvalifikacijskog okvira čime je omogućena usporedba hrvatskih kvalifikacija s europskima, o čemu više informacija možete pronaći na sljedećim mrežnim stranicama: https://europa.eu/europass/en/compare-qualifications . U vezi s Vašim komentarom da se u novom Nacrtu zakona više ne spominje sveučilišni poslijediplomski znanstveni studij kojim se stjecao akademski stupanj magistra znanosti, ističemo da je njegovo navođenje u važećem Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju bilo važno jer je taj zakon zamijenio onaj koji je navedenu razinu propisivao pa je bilo potrebno propisati odredbe koje se tiču te razine obrazovanja. Kako se prema važećem zakonu ta razina i vrsta obrazovanja više ne izvodi, ne postoji potreba isticanja te razine u novom zakonu, što ne znači da osobe koje su stekle akademski stupanj magistra znanosti neće biti prepoznate na tržištu rada jer one i dalje zadržavaju sva stečena prava, kao i sve druge osobe koje su svoje kvalifikacije stekle u nekom trenutku u prošlosti kada su na snazi bili prethodni zakoni koji su regulirali različite vrste i razine studija i stjecanje kvalifikacija na razini visokog obrazovanja. Zaključno, još jednom Vas pozivamo da se Vašim komentarima uključite u javno savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti kako bismo i Vaše komentare uzeli u obzir kod donošenja konačnog teksta Zakona. S poštovanjem, Dijana Mandić Načelnica Sektora za razvoj visokog obrazovanja Uprava za visoko obrazovanje (MCB) Head of Sector for Development of Higher Education Directorate for Higher Education ----Poslano: Poštovana načelnice Sektora za razvoj visokog obrazovanja, Hvala Vam što ste mi odgovorili na navedeni upit, jer to znači poštovanje, vratiti poštu (odgovoriti na poslani upiti) i to zahvaljujući uredu predsjednika Vlade. U navedenom Nacrtu prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, još jednom Vam ponavljam da kako na nacionalnoj tako ni na međunarodnoj razini, a pogotovo na razini Europske unije ne postoje i nisu priznate stečene kvalifikacije nakon završenih stručnih diplomskih studija (specijalističkih diplomskih stručnih studija), a to je struč. spec. s naznakom struke, a koji bi se prema novom nacrtu prijedloga Zakona trebao preimenovati u struč. mag. s naznakom struke. Neuko je da se dodaje ova riječ struč. prije same navedene kvalifikacije s naznakom struke iako se isto ne može prevesti na engleski jezik te isto nije prepoznato na nacionalnoj, međunarodnoj, kao niti na razini Europske unije. Nadalje, problem nije samo u prethodno navedenoj čitavoj kvalifikaciji koja se uporno i opetovano želi prolongirati, a koja je pogrešna te se čini enormna šteta svim kolegicama i kolegama studentima koji su već završili ili završavaju stručne diplomske studije, već je i problem u navedenoj razini Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO). Naime na nacionalnoj razini HKO-a 7.1. st. nalaze se navedeni stručni diplomski studiji, a kojima je onemogućen nastavak visokoškolskog obrazovanja prema poslijediplomskim doktorskim studijima, odnosno ka nacionalnoj razini HKO-a 8.2. A to im je onemogućeno prethodno navedenim Nacrtom prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, jer kolegice i kolege studenti stručnih diplomskih studija ne mogu upisati željeni poslijediplomski studij pošto je uvjet da MORAJU imati završen sveučilišni studij u trajanju od pet godina. Naravno, samim tim postupkom sve osobe koje su diplomirale na stručnim diplomskim studijima postavlja se na razinu srednjoškolskog četverogodišnjeg programa, odnosno kao da niti nisu diplomirali nakon prethodno završenog petogodišnjeg studija na stručnom diplomskom studiju te kao da niti nisu prikupili 300 ECTS bodova kao i kolege sa sveučilišnih studija, što je naravno vrijeđanje i ocrnjivanje stručnih diplomskih studija. Naravno, gotovo se nitko od bivših studentica i studenata stručnih studija ne usuđuje odvažiti na takav pothvat da ponovo upisuju isto područje te studiraju sljedećih pet godina i to samo zato što prije svega nacionalna, međunarodna te sveučilišta na razini Europske unije ne prepoznaju, a samim time i ne priznaju stručne diplomske studije, upravo zbog njihove pogrešno uspostavljene i donesene nacionalne kvalifikacije HKO-a, odnosno struč. spec. s naznakom struke. Naravno, samo nekolicina sveučilišta omogućuje upis na studijske programe za osobe koje su diplomirale na stručnim diplomskim studijima na način da moraju polagati razliku predmeta, odnosno takvi studenti sami moraju zvati i istraživati pojedina sveučilišta ili njihove sastavnice koja im omogućavaju nastavak studija i to položivši razliku predmeta koja se najčešće polaže kao razlikovna godina(I to ne omogućavaju sva sveučilišta, već nekolicina njih) kako bi se mogli upisati ne na poslijediplomski doktorski studij, već na poslijediplomski specijalistički studij koji traje od jedne do dvije godine da bi nakon toga upisali poslijediplomski doktorski studij u trajanju od tri do pet godina s time da doktorand ima mogućnost završiti ga u roku od osam godina. Naravno, ako se donese navedeni Nacrt prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti onda će stručni diplomski studiji ostati na razini 7.1. st. i ako će se navedenim nacrtom preimenovati kvalifikacija iz struč. spec. s naznakom struke u mag. s naznakom struke za završene stručne diplomske studije, a za sveučilišne diplomske studije također ostaviti kvalifikaciju mag. s naznakom struke, a u navedenom dodatku uz diplomu objašnjenje da se radi o završenom sveučilišnom ili stručnom diplomskom studiju. Ono što se još nameće kao greška je da se u navedenom novom Nacrtu prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti uvodi nova prekvalifikacija za stručne prijediplomske studije s istom riječju struč. ispred pune kvalifikacije s naznakom struke na nacionalnoj razini 6. st., potrebno je ostaviti kako je i bilo dosad, odnosno bez riječi struč., npr. potrebno je ostaviti bacc. uz naznaku struke i za stručne prijediplomske studije i za sveučilišne prijediplomske studije, a u navedenom dodatku uz diplomu objašnjenje da se radi o završenom sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom studiju. P.S. Osobe koje su završile ili diplomirale na stručnim diplomskim studijima mogu polagati razliku predmeta samo na pojedinim sveučilištima ili njihovim sastavnicama, a to su najčešće sastavnice navedenih sveučilišta u kojima mogu polagati razliku predmeta i to iz drugog studijskog smjera, a ne onog smjera kojeg su prethodno završili ili diplomirali na stručnim diplomskim studijima u trajanju od pet godina. LP, Dijana Barušić ----Odgovor: Poštovana, Vaše komentare koji se tiču naziva koji se stječu završetkom stručnih studija ćemo uzeti u obzir kod izrade konačnog prijedloga zakona. U vezi s Vašim navodima o (ne)mogućnosti nastavka obrazovanja studenata koji završe stručni studij na poslijediplomskoj (doktorskoj) razini studija ističemo da je u Republici Hrvatskoj uspostavljen binarni sustav obrazovanja u kojem osobe koje se uključuju u visoko obrazovanje samostalno mogu odabrati žele li se obrazovati na stručnim ili sveučilišnim studijima. S obzirom da su stručni studiji usmjereni primarno tržištu rada i u okviru njih se stječu primarno stručne kompetencije, dok je obrazovanje na sveučilišnim studijima u većoj mjeri teoretsko i usmjereno daljnjem nastavku akademskog obrazovanja, neminovno je da postoje određene razlike u mogućnosti nastavka obrazovanja na razini sveučilišnog doktorskog studija između osoba koje su prethodno završile različitu vrstu obrazovanja (sveučilišnu u odnosu na stručnu). Ovdje smatramo važnim istaknuti da Nacrt Zakona koji je u savjetovanju ne donosi novost u dijelu koji propisuje uvjet za pristupanje doktorskom studiju jer je na isti način navedeno riješeno i u važećem Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju te Zakonu o HKO-u. Ipak, uzimajući u obzir i situaciju u kojoj osobe koje su se primarno odlučile obrazovati na stručnim studijima požele nastaviti obrazovanje na sveučilišnim razinama studija, važeći propisi, kao ni prijedlog zakona koji se nalazi u javnom savjetovanju, nisu onemogućili navedeno već su ostavili mogućnost visokim učilištima da u okviru svoje autonomije u donošenju studijskih programa i uvjeta za njihov upis, omoguće i studentima koji su završili stručne studije da nastave obrazovanje na sveučilišnoj razini. Kako smo u prethodnom odgovoru koji Vam je upućen naglasili, osnivanje studija kao i donošenje upisnih kriterija za njih u izričitoj je nadležnosti samih visokih učilišta te ovo ministarstvo nema mogućnost utjecati na to hoće li neko visoko učilište omogućiti upis na određene studije i studentima sa završenim stručnim obrazovanjem. Mogućnost koja takvim studentima uvijek stoji na raspolaganju je upravo završetak sveučilišnog diplomskog studija koji je uvjet za upis određenog doktorskog studija, uz polaganje razlika koje odredi samo visoko učilište. Kolike će biti te razlike ovisi primarno o razlici između stručnog studija koji ste završili i sveučilišnog studija koji želite upisati (razlika je manja za studije koji se izvode u istom području i polju). Slijedom navedenog, ne stoji tvrdnja da se postupkom određivanja razlikovnih ispita sve osobe koje su diplomirale na stručnim diplomskim studijima postavlja na razinu srednjoškolskog četverogodišnjeg programa. S poštovanjem, Dijana Mandić Načelnica Sektora za razvoj visokog obrazovanja Uprava za visoko obrazovanje (MCB) Head of Sector for Development of Higher Education Directorate for Higher Education ---Poslano: Poštovani, Predlažem da ukinete prijediplomske stručne studije i stručne diplomske studije i da svi budu sveučilišni studiji (prijediplomski sveučilišni studiji i diplomski sveučilišni studiji), tj. da ukinete binarni sustav visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj (RH). Tek tada bi napravili nešto korisno za kolegice i kolege studente koji trenutno pohađaju stručne studije, a za one koji su završili i diplomirali na tim stručnim studijima da im se prizna razina 7.1.sv. i zaustavite ovu agoniju, jer će kad tad to netko morati napraviti, jer ovo ne vodi ničemu dobrome. Što se tiče vašeg navoda da su sveučilišni studiji usmjereni daljnjem nastavku akademskog obrazovanja, potkrijepljujem činjenicom i izjavom bivšeg dekana Tehničkog veleučilišta u Zagrebu (TVZ) mr.sc. Gorana Malčića dip.ing. da, citiram: "Ako se na nekom studiju izvodi 50 posto ishoda učenja onda je to 7. stupanj i tako treba i ostati!" Ponovo navodim, ukinite binarni sustav visokog obrazovanja u RH, a za one koji su završili i diplomirali na tim stručnim studijima da im se prizna razina 7.1.sv. Već stečena prava baccalaureus nakon završenih stručnih prijediplomskih studija ne mogu se i ne smiju se brisati ili umanjivati, jer su oni na istoj razini kao i sveučilišni prijediplomski studiji, odnosno na razini 6 HKO-a te se izvodi istih 50 posto ishoda učenja kao i na sveučilišnim prijediplomskim studijima. Prema gore navedenom prijedlogu ukidanjem binarnog sustava u RH potrebno je promijeniti razinu ili dodatak "st" u "sv" na razini 6 HKO-a za osobe koje su završile prijediplomske stručne studije u 6. sv. Brisanje stečenih prava stručnih prijediplomskih studija je kriminal i podliježe tužbama, pogotovo činjenica da ste promijenili naziv iz "akademski naziv" stečen nakon završetka stručnih prijediplomskih studija u "stručni naziv" nakon završetka stručnih prijediplomskih studija. Štoviše navedenim Nacrtom prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, ponavljam, u članku 74. stavak 2. citiram: "(2) Završetkom sveučilišnoga prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik (baccalaureus) uz naznaku struke ( bacc . uz naznaku struke). Završetkom stručnoga prijediplomskog studija student stječe stručni naziv stručni prvostupnik (baccalaureus) uz naznaku struke ( struč. bacc. uz naznaku struke)." Pljujete mi na mozak izjavivši da ako sam već završila prijediplomski stručni studij i stručni diplomski studij, imam mogućnost ponovnog upisa na sveučilišni studij u istom trajanju od pet godina kako bih se mogla upisati na sveučilišni doktorski studij?! Ako Vi niste u stanju napraviti pravedno kako Vam predlažem, onda imate mogućnost podnijeti ostavku, kao što je to napravio, recimo bivši premijer dr.sc. Ivo Sanader ili bivši dekan TVZ-a mr.sc. Gorana Malčića dip.ing. Ponovo Vam ponavljam da moja tvrdnja stoji da će sve kolegice i kolege koji su diplomirali na stručnim prijediplomskim studijima prema ovom novom ili navedenom Nacrtu prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti biti degradirani, odnosno biti će ukinuta stečena prava, dakle kao da su završili srednjoškolski četveregodišnji program, jer ste dodali u članku 74. stavak 2. da se dodaje stručni naziv nakon završetka stručnog prijediplomskog studija, stručni prvostupnik uz naznaku struke (struč. bacc. uz naznaku struke), a niste ostavili kako je bilo dosad, odnosno bacc. s naznakom struke bez riječi struč. ispred pune kvalifikacije s naznakom struke nakon završenih stručnih prijediplomskih studija, ponovo Vam citiram: "(2) Završetkom sveučilišnoga prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik (baccalaureus) uz naznaku struke ( bacc . uz naznaku struke). Završetkom stručnoga prijediplomskog studija student stječe stručni naziv stručni prvostupnik (baccalaureus) uz naznaku struke ( struč. bacc. uz naznaku struke)." A tvrdnja koju ste mi Vi odgovorili u emailu da će, citiram: "... postupkom određivanja razlikovnih ispita sve osobe koje su diplomirale na stručnim diplomskim studijima postavlja na razinu srednjoškolskog četverogodišnjeg programa.", gdje sam ja u emailu napisala, kako Vi tvrdite da je to moja tvrdnja? Barem email nije eter pa ne hlapi, pročitajte bolje. To jest, ukidate stečeno pravo i brišete prethodno stečenu diplomu nakon završetka stručnog prijediplomskog studija na kojoj piše bacc. s naznakom struke i to nakon što je takav studij, ponavljam, završen i diploma je dobivena prije četiri godine i Vi bi se usudili ukidati stečena prava, to je kriminal i podliježe tužbama. Sada nećete moći reći da niste znali i da niste razumjeli. Ja Vam šaljem blagoslov da Vam Bog Otac Gospodin kroz Sina mu jedinoga Isusa Krista Gospodina mojega a ja bih najviše od svega željela da je i vaš prosvijetli razum da i Vi razumijete što radite i da ne činite zlo. Želim Vam dobro kao što i Vi meni želite dobro, Dijana Barušić | Djelomično prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na pitanje na kojoj razini se nalazi kvalifikacija 7.1.st u odnosu na Europski kvalifikacijski okvir (EQF) ista se povezuje sa razinom 7. Europskog kvalifikacijskog okvira što je za sve razine kvalifikacija jasno propisano članko 16. Zakona o hrvatskom kvalifikacijskom okviru i ne uređuje se ovim prijedlogom Zakona. U odnosu na razinu 8.1. u novom Nacrtu zakona više ne spominje sveučilišni poslijediplomski znanstveni studij kojim se stjecao akademski stupanj magistra znanosti, ističemo da je njegovo navođenje u važećem Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju bilo važno jer je taj zakon zamijenio onaj koji je navedenu razinu propisivao pa je bilo potrebno propisati odredbe koje se tiču te razine obrazovanja. Kako se prema važećem zakonu ta razina i vrsta obrazovanja više ne izvodi, ne postoji potreba isticanja te razine u novom zakonu, što ne znači da osobe koje su stekle akademski stupanj magistra znanosti neće biti prepoznate na tržištu rada jer one i dalje zadržavaju sva stečena prava, kao i sve druge osobe koje su svoje kvalifikacije stekle u nekom trenutku u prošlosti kada su na snazi bili prethodni zakoni koji su regulirali različite vrste i razine studija i stjecanje kvalifikacija na razini visokog obrazovanja. |
| 406 | Dijana Perkušić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 71. | U članku 71. stavak 9. potrebno je dodati "i osobe izabrane u naslovna nastavna zvanja". | Djelomično prihvaćen | Predmetno će se urediti propisima o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju. |
| 407 | Dijana Perkušić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | Osobe izabrane u nastavna zvanja i na nastavna radna mjesta sudjeluju i u izvođenju nastave na sveučilišnim studijima, stoga je najbolje da se zadrži postojeći naziv - profesor visoke škole, a ne profesor stručnih studija. Ono što je nužno jest adekvatno vrednovati radno mjesto profesora visoke škole u trajnom zvanju (kroz pripadajući koeficijent), jer trenutno nema razlike između profesora visoke škole i profesora visoke škole u trajnom zvanju. | Nije prihvaćen | Predlagatelj je mišljenja kako predloženi naziv profesor stručnih studija bolje odgovara opisu radnog mjesta, a razlika između profesora stručnih studija i profesora stručnih studija u trajnom zvanju uredit će se općim aktom visokog učilišta. |
| 408 | Dijana Radovnikovic | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Podržavam navedeni nacrt prijedloga zakona. Što se tiče članka 74, predlažem sljedeće: Akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.) Ostatak nacrta prijedloga zakona podržavam u cjelosti. S poštovanjem, U ime inicijative "300=300" Dijana Radovniković | Prihvaćen | Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 409 | Dina Kralj | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. | U cilju ispravljanja diskriminacije studenata stručnih studija neophodno je da svaki student koji završi studij i ostvari 300 ects ima apsolutno pravo na titulu mag. po uzoru na sve države članice Europske unije, jednako kako je neophodno da svi studenti koji se obrazuju u RH imaju apsolutno pravo nastavka studija (poslijediplomski, doktorat) neovisno o studiju koji su završili. | Prihvaćen | Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 410 | DINA MEHMEDOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 411 | Dinko Franotović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Ja sam za prijedlog zakona; međutim, treba promijeniti kratice naslova tako da se koristi samo latinica; ovo bi trebalo biti u skladu s načinom na koji se kratice koriste drugdje u svijetu. Nakon završetka preddiplomskog studija na nekom sveučilištu, predlažem da se naziv skrati kao univ.bacc. Nakon završetka preddiplomskog studija na stručnoj instituciji, predložio bih skraćenje naziva bacc. Nakon završetka diplomskog studija na nekom sveučilištu, predložio bih skraćenje naziva univ.mag. Nakon završetka diplomskog studija na stručnoj instituciji, predložio bih skraćenje naziva mag. Navedeni prijedlog odnosi se na članke 74 i 113 prijedlog zakona. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 412 | DINO PARENTA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Podržavam prijedlog zakona ali smatram da je potrebno napraviti jednu izmjenu. Izmjena se odnosi na kratice akademskih naziva. Mislim da je najbolje predložiti bacc. (stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 413 | DOMAGOJ ĆUKUŠIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE | Djelomično prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na opće uvjete pristupa kvalifikacijama na razini 7.2. i 8.2. oni su određeni člankom 12.st.2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. |
| 414 | DOMAGOJ RAJČIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 415 | Domagoj Vičić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani također podrzavam zakon u cjelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 416 | DOMAGOJA BULJAN BARBAČA | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. | Zbog bolje prepoznatljivosti studenata na tržištu rada nužno je korigirati akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.). Dr. sc. Domagoja Buljan Barbača, prof. v. š. u t. z. | Prihvaćen | Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 417 | DOMAGOJA BULJAN BARBAČA | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 71. | Mišljenja sam da bi se stavak (9) trebao nadograditi na način da stručnjaci iz prakse koji imaju izbor u naslovna nastavna, znanstveno-nastavna i umjetničko-nastavna zvanja budu izuzeti od navedenog ograničenja. Dr. sc. Domagoja Buljan Barbača, prof. v. š. u t. z. | Nije prihvaćen | Prijedlogom ovog Zakona ne uređuje se institut zvanja. |
| 418 | DOMAGOJA BULJAN BARBAČA | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | Mišljenja sam da se pravo na slobodnu studijsku godinu treba omogućiti i osobama izabranim na nastavna radna mjesta. Osim toga vjerujem da je nužno utvrditi i neke dodatne kriterije i/ili preduvjete za ostvarivanje ovog prava kao što je npr. minimalan broj godina neprekidnog rada u nastavi. Možda bi bilo dobro i ograničiti broj korištenja ovog prava po jednoj osobi. Dr. sc. Domagoja Buljan Barbača, prof. v. š. u t. z. | Nije prihvaćen | Slobodna studijska godina koristi se za oslobođenje od nastave i nastavnog procesa a u svrhu znanstvenog rada što je u suprotnosti s predloženim komentarom. |
| 419 | DOMAGOJA BULJAN BARBAČA | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 10. | Trenutno u RH djeluje 11 Sveučilišnih odjela, a novim nacrtom Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti ne navodi se pravna regulativa za ustroj i funkcioniranje Sveučilišnih odjela. U aktualnom Zakonu pitanja Sveučilišnih odjela definirana su u čl.64. "Članak 64. SVEUČILIŠNI ODJEL (1) Sveučilišni odjel se osniva kao sastavnica sveučilišta koja sudjeluje u izvedbi studijskih programa te razvija znanstveni, umjetnički i stručni rad u jednom znanstvenom polju ili interdisciplinarnom znanstvenom području te sudjeluje u izvedbi studija. (2) U sveučilišnom odjelu su nastavnici, znanstvenici i suradnici sveučilišta iz određenoga znanstvenog polja ili interdisciplinarnoga znanstvenog područja, odnosno iz nekog područja umjetnosti. (3) Sveučilišni odjel ima pročelnika, stručno vijeće i druga tijela čiji se sastav, način osnivanja, djelokrug rada i ovlasti utvrđuju statutom sveučilišta i općim aktima odjela. Pročelnika bira i razrješava stručno vijeće s trajanjem mandata, na način i u postupku utvrđenim statutom sveučilišta. U odnosu na pročelnika i stručno vijeće odjela na odgovarajući će se način primijeniti odredbe članka 63. ovoga Zakona. (4) Sveučilišni odjeli mogu sudjelovati u pravnom prometu pod nazivom sveučilišta i svojim nazivom, ako je tako utvrđeno statutom sveučilišta." Mišljenja sam da bi i novi Zakon trebao sadržavati odredbe vezane za Sveučilišne odjele. Dr. sc. Domagoja Buljan Barbača, prof. v. š. u t. z. | Djelomično prihvaćen | Članak 10. će se urediti na način da uređuje i osnivanje odjela. Nadalje, u okviru autonomije sveučilišta, sveučilište će samo odrediti koje će ustrojstvene jedinice osnovati sukladno članku 10. stavak 3. prijedloga Zakona. Unutarnji ustroj sastavnica uređuje se statutom sveučilišta u skladu s ovim Zakonom. |
| 420 | DOMINIK FREČKO | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, podržavam doneseni Zakon međutim slažem se s nemalim brojem komentara koji se tiču članka 74. i članka 113., točnije akademskih, odnosno stručnih naziva. Smatram da bi nakon završenog preddiplomskog sveučilišnog studija kratica akademskog naziva trebala glasiti univ.bacc. (sveučilišni prvostupnik), odnosno da bi nakon završenog preddiplomskog stručnog studija kratica stručnog naziva trebala glasiti bacc. (stručni prvostupnik). Analogno tome mislim da bi nakon diplomskog sveučilišnog studija kratica akademskog naziva trebala glasiti univ.mag. (sveučilišni magistar), a nakon specijalističkog diplomskog stručnog studija mag. (stručni magistar). Razlog takvom mišljenju je na prvom mjestu smanjenje diskriminacije prema stručnim studijima, ali s jasnom razlikom između dvije "vertikale" u našem visokom obrazovanju, a zatim i prilagođavanje svih kratica latinskom jeziku kao i njihova univerzalna prepoznatljivost. Lijep pozdrav. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 421 | DOMINIK NOSIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, podržavam navedeni Zakon o visokom obrazovanju i znanstevnoj djelatnosti, no uz malu dopunu. Smatram da bi naziv morao biti koncipiran na sljedeći način: bacc. (za stručne studije) i univ. bacc. (za sveučilišne studije) na preddiplomskoj razini, te mag. (za stručne studije) i univ. mag. (za sveučilišne studije) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Prednost ovakvog nazivlja je ta što su sve kratice na latinskom jeziku i univerzalno su prepoznatljivije. Također smatram da se ovakvim nazivljem smanjuje dosadašnja diskriminacija stručnih studija, te se olakšava buduće zaposlenje - nigdje u EU ne postoji struč. spec. Lijep pozdrav Nosić Dominik | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 422 | DORA DELIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Podrzavam ovaj zakon u cijelosti, ali uz jednu malu izmjenu koja se odnosi na kraticu akademskog naziva. Smatram da je najbolje predložiti naziv bacc.(stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način stvara se jasna distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije u Hrvatskoj i diljem svijeta. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 423 | DORA KOVAČIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive |
| 424 | Dorijan Bahnjik | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 425 | DORIS LICUL | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu izmjenu koja se odnosi na članke 74. i 113. prijedloga Zakona, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc. (stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Na taj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljive. 300=300 Lijep pozdrav, Doris Licul | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 426 | Doris Vico | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Podržavam zakon uz male izmjene kratica stečenih zvanja sveučilišnih i stručnih studija, što je navedeno u člancima 74. i 113. prijedloga. Predlažem da stručne nazive imenujemo univerzalnim, tj.latinskim izrazima po kojima bi bili svugdje prepoznati. Svaki naziv sa uključenom hrvatskom riječju stvara komplikacije na svakom koraku! Za stručne studije preddiplomske razine predlažem bacc./bacc.ing., a za sveučilišne preddiplomske univ.bacc./univ.bacc.ing. Za specijalističke stručne studije diplomske razine predlažem mag./mag.ing., a za sveučilišne diplomske univ.mag./univ.mag.ing. Hvala! Lijep pozdrav! Doris 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 427 | Dorotea Kršnjavi | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 73. | Mišljenja sam da bi, ukoliko se radi o visokom obrazovanju, trebalo izdavati ispravu naziva "diploma", a ne "svjedodžba". Isto tako, osim dopunske isprave o studiju i diplomu bi trebalo (uz diplomu na hrvatskom jeziku) izdati i na engleskom jeziku, što bi uvelike olakšalo nostrifikaciju. | Prihvaćen | Članak 73. će se urediti na način da će se diploma izdavati nakon završetka prijediplomskog, diplomskog i poslijediplomskog te integriranog studija te će se i diploma izdavati na engleskom jeziku. |
| 428 | Dorotea Kršnjavi | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Načelno podržavam prijedlog, uz napomenu da je potrebno napraviti ujednačavanje akademskih i stručnih naziva kako bi isti slijedili istu logiku. Isto tako, sveučilišni specijalistički studiji bi u sebi trebali sadržavati i nadopunu u nazivu "poslijediplomski" tj. da se isti studiji nazivaju: "sveučilišni poslijediplomski specijaistički studiji". Nazivi prijediplomskih i diplomskih studija bi trebali biti ujednačeni - konkretno za sveučilišne studije (univ. bacc. i univ. mag.), a za stručne studije (bacc. i mag.) - uz navođenje ing. za tehničke, odnosno dr. za medicinske znanosti. Nepotrebno je na poslijediplomskoj specijalističkoj razini raditi razliku naziva na spec. i univ. spec. za medicinske znanosti. Predlažem da se završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija stječe akademski naziv: sveučilišni specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) s time da se za tehničke znanosti na naziv nadoda ing. (univ. spec. ing.), a za medicinske znanosti na naziv nadoda dr. (univ. spec. dr.). te da akademski i stručni nazivi glase: - sveučilišnih prijediplomskih studija: sveučilišni prvostupnik naznaku struke (univ. bacc. uz naznaku struke) - sveučilišnih diplomskih studija: sveučilišni magistar uz naznaku struke (univ. mag. uz naznaku struke) - stručnih prijediplomskih studija: prvostupnik uz naznaku struke (bacc. uz naznaku struke) - stručnih diplomskih studija: magistar uz naznaku struke (mag. uz naznaku struke) - specijalističkih poslijediplomskih studija: sveučilišni specijalist uz naznaku struke: (univ. spec. uz naznaku struke) uz naznaku za tehničke i medicinske znanosti - sveučilišni specijalist inženjer (univ. spec. ing.) i sveučilišni specijalist doktor (univ. spec. dr.) U čl. 62. st. 4. potrebno je nadodati da doktorski studij osim navedenih osoba, može upisati i osoba koja je završila sveučilišni poslijediplomski specijalistički studij. | Djelomično prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.. Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, člankom 7. stavak 2. propisano je da je uvjet pristupanja razini 8.2. (poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij posjedovanje kvalifikacije na razini 7.1. sv. u skladu s uvjetima koje utvrdi visoko učilište. |
| 429 | Dorotea Kršnjavi | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. | Radi jasnije podjele na stručne i sveučilišne studije, predlažem da se završetkom sveučilišnih i stručnih prijediplomskih, diplomskih studija i sveučilišnih poslijediplomskih specijalističkih studija izmjene nazivi i da glase: - sveučilišnih prijediplomskih studija: sveučilišni prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc. uz naznaku struke) - sveučilišnih diplomskih studija: sveučilišni magistar uz naznaku struke (univ. mag. uz naznaku struke) - stručnih prijediplomskih studija: prvostupnik uz naznaku struke (bacc. uz naznaku struke) - stručnih diplomskih studija: magistar uz naznaku struke (mag. uz naznaku struke) - specijalističkih poslijediplomskih studija: sveučilišni specijalist uz naznaku struke: (univ. spec. uz naznaku struke) uz naznaku za tehničke i medicinske znanosti - sveučilišni specijalist inženjer (univ. spec. ing.) i sveučilišni specijalist doktor (univ. spec. dr.) tj. da u čl. 74. stavci 2, 3 i 4. glase: (2) Završetkom sveučilišnoga prijediplomskog studija student stječe akademski naziv sveučilišni prvostupnik (univ. baccalaureus) uz naznaku struke ( univ. bacc . uz naznaku struke). Završetkom stručnoga prijediplomskog studija student stječe stručni naziv prvostupnik (baccalaureus) uz naznaku struke (bacc. uz naznaku struke). (3) Završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija student stječe akademski naziv sveučilišni magistar uz naznaku struke (univ. mag. uz naznaku struke). Završetkom sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija iz područja medicine, veterine i stomatologije student stječe akademski naziv doktor uz naznaku struke ( dr. uz naznaku struke). Završetkom sveučilišnoga diplomskog studija za programe iz područja tehničkih znanosti i neke programe iz područja biotehničkih znanosti student stječe akademski naziv sveučilišni magistar inženjer uz naznaku struke (univ. mag. ing . uz naznaku struke). Završetkom stručnoga diplomskog studija student stječe stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag. uz naznaku struke). Završetkom stručnoga diplomskog studija iz tehničkog područja student stječe stručni naziv magistar inženjer uz naznaku struke (mag. ing. uz naznaku struke). (4) Završetkom sveučilišnoga poslijediplomskog specijalističkog studija student stječe akademski naziv sveučilišni specijalist uz naznaku struke (univ. spec. uz naznaku struke). Završetkom poslijediplomskoga specijalističkog studija iz područja medicine, veterine i stomatologije student stječe akademski naziv sveučilišni specijalist doktor uz naznaku struke (univ. spec. dr. uz naznaku struke). Završetkom poslijediplomskoga specijalističkog studija iz područja tehničkih znanosti student stječe akademski naziv sveučilišni specijalist inženjer uz naznaku struke (univ. spec. ing. uz naznaku struke). | Prihvaćen | Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 430 | Dorotea Kršnjavi | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 113. | Prijedlog promjene čl. 113. st. 1. u nazivu "sveučilišni specijalistički studij" da glasi: "sveučilišni poslijediplomski specijalistički studij" radi jasnoće da se radi o poslijediplomskoj razini studija. Prijedlog promjene čl. 113. st. 3. da glasi: "Osobe koje su prije stupanja na snagu ovoga Zakona stekle akademski naziv mag. struke, stupanjem na snagu ovoga Zakona stječu akademski naziv sveučilišni magistar uz naznaku struke (univ. mag. uz naznaku struke), osobe koje su prije stupanja na snagu ovog Zakona stekle stručni naziv stručni specijalist određene struke, stupanjem na snagu ovoga Zakona stječu stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag. uz naznaku struke). Osobe koje su prije stupanja na snagu ovoga Zakona stekle akademski naziv mag. ing. određene struke iz tehničkog područja, stupanjem na snagu ovoga Zakona stječu naziv sveučilišni magistar inženjer uz naznaku struke (univ. mag. ing. uz naznaku struke). Osobe koje su prije stupanja na snagu ovoga Zakona stekle stručni naziv stručni specijalist određene struke iz tehničkog područja, stupanjem na snagu ovoga Zakona stječu stručni naziv magistar inženjer uz naznaku struke (mag. ing. uz naznaku struke). Na zahtjev osobe koja je završila studij visoko učilište obvezno je izdati uvjerenje o ujednačavanju stručnoga naziva. | Prihvaćen | Članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 431 | Dorotea Kršnjavi | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 61. | Predlažem u naziv studija dodati riječ "poslijediplomski" da naziv glasi: "sveučilišni poslijediplomski specijalistički studij". | Nije prihvaćen | Predlagatelj Zakona smatra da je termin jasno uređen stavkom 1. |
| 432 | Dorotea Kršnjavi | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 62. | Predlažem u čl. 62. st. 4. dodati "ili sveučilišni specijalistički studij" da stavak glasi: "(4) Doktorski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij ili sveučilišni specijalistički studij. Uvjete upisa na doktorski studij utvrđuje visoko učilište." | Nije prihvaćen | Sukladno Zakonu o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru uvjet pristupanja poslijediplomskom doktorskom studiju je posjedovanje prethodne kvalifikacije na razini 7.1.sv. Obzirom je ovim prijedlogom Zakon predviđena iznimka pristupa kvalifikaciji 7.2. za osobe koje posjeduju kvalifikaciju 7.1.st a nisu prethodno stekli kvalifikaciju razine 7.1.sv. ovim bi se otvorio neutemeljen pristup doktorskom studiju u takvim slučajevima. |
| 433 | DOROTEJA HAĐASIJA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu u člancima 74. i 113. prijedloga zakona. Smatram da je za kraticu akademskog naziva najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Na taj način se dobiva jasna distinkcija između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 434 | dr. sc. Davor Krasić, znanstveni savjetnik | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Članak 51, stavak 1, nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koji glasi: Na javnom visokom učilištu nastavniku prestaje ugovor o radu radi odlaska u mirovinu istekom akademske godine u kojoj je navršio 67 godina života. Na javnom znanstvenom institutu znanstveniku prestaje ugovor o radu radi odlaska u mirovinu istekom kalendarske godine u kojoj je navršio 67 godina života, u potpunoj je suprotnosti s člankom 10, stavkom 1, Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju [NN 115/2018] koji glasi: Pravo na starosnu mirovinu u razdoblju od 1. siječnja 2019. do 31. prosinca 2027. ima osiguranik kada navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža. Izričito napominjem da zakon koji se bavi visokim obrazovanjem i znanošću ne smije derogirati prava iz temeljnog zakona koji regulira pitanja mirovinskih odnosa i koji se mora jednako primjenjivati na sve građane Republike Hrvatske. U protivnom, krši se članak 14, stavak 2, Ustava Republike Hrvatske koji jamči da su „svi pred zakonom jednaki“, jer se nastavnike i znanstvenike prisilno obvezuje da rade duže od svih ostalih zaposlenika u Republici Hrvatskoj, odnosno uskraćuje im se pravo na odlazak u mirovinu u odnosu na sve druge građane Republike Hrvatske. Prema tomu, zakonom koji regulira pitanja visokog obrazovanja i znanosti bi se trebala otvoriti mogućnost, ali ne i stvoriti obveza kasnijeg odlaska u mirovinu. Stoga predlažem da se članak 51, stavak 1, nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti izmijeni tako da glasi: Na javnom visokom učilištu nastavniku se može, uz obostranu suglasnost poslodavca i nastavnika, produžiti ugovor o radu do isteka akademske godine u kojoj navršava 67 godina života. Na javnom znanstvenom institutu znanstveniku se može, uz obostranu suglasnost poslodavca i znanstvenika, produžiti ugovor o radu do isteka akademske godine u kojoj navršava 67 godina života. | Djelomično prihvaćen | Članak 51. stavak 1. izmijeniti će se sukladno propisima koji uređuju radne odnose. |
| 435 | Dragan Babić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 113. | Poštovani, Podržavam zakon uz izmjenu da akademski naziv za studente sveučilišnih studija bude univ. bacc odnosno univ. mag. uz naznaku struke, a za studente stručnih studija bacc. odnosno mag. uz naznaku struke kako bi svi studenti bili prepoznati u cijelom svijetu. Srdačan pozdrav. | Prihvaćen | Članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 436 | DRAGAN BAGIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 10. | Držim da je prijedlog prema kojem "fakultet" može biti ustrojbena jedinica bez pravne osobnosti loš. Naime, time se stvara dodatna zbrka u terminologiji. Fakultet treba zadržati svoje tradicionalno značenje u našem sustavu, a to je da se radi o sastavnici sveučilišta koja ima pravnu osobnost. Nema smisla sada uvoditi novu opciju koja će samo zakomplicirati sustav. Sustav je i ovako kompliciran te ga nema smisla dalje usložnjavati raznim opcijama i terminima koja nemaju jasno značenje. To što su neke institucije nastale iz bivših fakulteta ne može biti razlog za stvaranje zbrke u cijelom sustavu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 437 | DRAGAN BAGIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 7. | Također u stavku 2 je potrebno nadopuniti dio teksta "...Osnivačka prava nad javnim visokim učilištem u ime Republike Hrvatske obavlja ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja " tako da se ispred riječi "obrazovanje" doda riječ "visoko" tako da rečenica glasi "Osnivačka prava nad javnim visokim učilištem u ime Republike Hrvatske obavlja ministarstvo nadležno za poslove znanosti i visokog obrazovanja ". Naime, već smo imali slučajeve da je osnovno i srednje obrazovanje bilo izdvojeno u zasebna ministarstva ... pa da u sličnom slučaju ne bi došlo do poteškoća, | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 438 | DRAGAN BAGIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 7. | Stavak 2. omogućava osnivanje samostalnih fakulteta koji su izvan javnih sveučilišta? Naime, ako javni fakultet može osnovati tijela državne uprave nadležno za unutarnje poslove ... to znači da će policijska akdemija biti zaseban fakultet koji nije dio niti jednog sveučilišta. To se čini lošim i nakaradnim rješenjem, pogotovo kada je osnovano novo sveučilište obrane i sigurnosti. Predlažem da se navedena opcija izostavi te da se sve posebne potrebe države koje se ne mogu realizirati unutar postojećih javnih sveučilišta rješavaju unutar nedavno osnovanog novog sveučilišta dr. Franjo Tuđman. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju |
| 439 | DRAGAN BAGIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 4. | Bilo bi dobro još preciznije definirati autonomiju. Posebice pitanje mogućnosti sudskog pobijanja pojedinačnih akata/odluka sveučilišnih i fakultetskih tijela. Dakle, da se eksplicitno omogući tužbe pred upravim sudom. Sadašnja sudska praksa je takva da to nije moguće jer se sudovi proglašavaju nenadležnima. U Zakonu je na više mjesta navedeno da se može pred visokim upravim sudom tražiti provjera zakonitosti općih akata, ali i dalje se ne spominje mogućnost osporavanja pojedinačnih odluka. Nadalje, držimo da u neintegriranim sveučilištima nepovredivost sveučilišta treba eksplicitno proširiti na fakultete kako bi se izbjegle nejasnoće te dati ovlasti dekanu za davanje suglasnosti za postupanje u prostorijama pojedinog fakulteta. | Nije prihvaćen | Predloženo reguliraju propisi radnog prava i općeg upravnog postupka. |
| 440 | DRAGAN BAGIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 1. | (1) Ovim Zakonom uređuju se temeljna načela obavljanja djelatnosti visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti u sustavu visokog obrazovanja. Dakle, u stavku 1) potrebno je iza riječi "... i umjetničke djelatnosti" dodati nadopunu "u sustavu visokog obrazovanja", jer ovaj zakon ne regulira umjetničku djelatnost kao takvu nego samo dio umjetničke djelatnosti koja je vezana uz sustav visokog obrazovanja. | Nije prihvaćen | Predlagatelj je mišljenja da je odredba članka 1. jasna. |
| 441 | Dragana Pađan | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, mislim da je krajnje vrijeme da se donošenjem ovog Zakona ispravi nepravda nanesena studentima stručnih studija a pogotovo specijalističkih diplomskih stručnih studija. Podržavam zakon u cijelosti. 300=300 | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 442 | Dragutin Barišić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam prijedlog zakona, uz jednu izmjenu, a to je da su kratice akademskog naziva bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljive. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 443 | DRAŽEN BETLEMOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, podržavam zakon, uz prijedlog izmjena kratica naziva bacc. za stručne studije, te univ.bacc. za sveučilišne studije na preddiplomskim studijima. Na diplomskoj razini, predlažem da bi stručni studiji trebali imati kraticu mag. a sveučilišni univ.mag. Navedene izmjene odnose se na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Hvala. Lijep pozdrav 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 444 | Dražen Petrović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon koji će se predložiti i nadajmo se isto tako i usvojiti u što kraćem roku, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 11. prijedloga Zakona. Smatram da se treba smanjiti jasna diskriminacija prema stručnim studijima te da se i njima uvedu navedeni akademski nazivi kao što je i mag. nakon završenog diplomskog, jer 300=300. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 445 | Drijenka Pandžić Kuliš | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 85. | Podržavam prijedlog Instituta društvenih znanosti. Drijenka Pandžić Kuliš, prof., EFZG | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 446 | Drijenka Pandžić Kuliš | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | Podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke. Drijenka Pandžić Kuliš, prof., viša predavačica, EFZG | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 447 | Drijenka Pandžić Kuliš | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 41. | Podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke. Drijenka Pandžić Kuliš, prof., viša predavačica, EFZG | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 448 | Drijenka Pandžić Kuliš | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | Podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke Drijenka Pandžić Kuliš, prof., viša predavačica, EFZG | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 449 | Drijenka Pandžić Kuliš | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. | U Zakon (članci 2, 12, 37) je potrebno unijeti i nastavnike koji su uz znanstvenike i umjetnike nositelji djelatnosti visokog obrazovanja. | Djelomično prihvaćen | U članku 2. stavku 4. točka 3. i 10. dodati će se ‘nastavnika’. |
| 450 | DUBRAVKA VILKE-PINTER | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | Čl.46: Podržavamo prijedlog Udruge nastavnika jezika struke u visokoškolskim ustanovama i brojnih sudionika rasprave da se slobodna studijska godina (sabbatical) omogući i nastavnicima u nastavnim zvanjima. dr.sc. Dubravka Vilke-Pinter, viši predavač, Predstojnica Zavoda za društvene i humanističke znanosti, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 451 | DUBRAVKA VILKE-PINTER | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | Članak 38 Podržavamo prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama kojim se predlaže omogućavanje napredovanja po vertikali nakon zvanja višeg predavača te sticanje trajnog zvanja, čime bi se ovoj kategoriji nastavnika osigurao ravnopravan položaj sa ostalim kategorijama nastavnika zaposlenim u sustavu visokog obrazovanja. Ovim nacrtom Zakona mogućnost napredovanja predviđa se i za skupinu lektora i skupinu umjetničkih suradnika, dok su nastavnici u nastavnim zvanjima zaposleni na veleučilištima kao i zaposleni u znanstveno-nastavnim zvanjima mogućnost napredovanja i sticanja trajnog zvanja imali i do sada. dr.sc. Dubravka Vilke-Pinter, viši predavač, Predstojnica Zavoda za društvene i humanističke znanosti, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 452 | DUBRAVKA VILKE-PINTER | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. | Članak 37, stavak (1): TRENUTAČNO: Nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na znanstveno-nastavna i umjetničko-nastavna radna mjesta. Iznimno, nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na nastavna radna mjesta kada se na sveučilištu izvode kolegiji koji ne zahtijevaju znanstveni pristup, za potrebe korepeticije i druge suradnje u obrazovnom procesu ili kada se na sveučilištu izvodi stručni studij. PRIJEDLOG: Predlaže se sljedeća izmjena Stavka (1) članka 37. tako da glasi: Nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na znanstveno-nastavna, nastavna i umjetničko-nastavna radna mjesta. Na nastavna radna mjesta nastavnici se na sveučilištu mogu zapošljavati ako je riječ o kolegijima koji su temeljno zastupljeni u nekom drugom znanstvenom području, polju ili grani. Isključivo za potrebe sveučilišnog studija jezika i književnosti nastavnici se mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta lektora. Za potrebe sveučilišnih umjetničkih studija nastavnici se mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta umjetničkog suradnika i korepetitora. Nastavnici se na sveučilištu mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta i kada se na sveučilištu izvodi stručni studij. OBRAZLOŽENJE: Predlaže se navedena promjena i brisanje formulacije “kolegiji koji ne zahtijevaju znanstveni pristup“, budući da nastavnici u nastavnim zvanjima u svom radu nužno primjenjuju znanstveni pristup, transponirajući znanstvena dostignuća i znanja iz svojih matičnih struka u kolegije ciljne struke (npr. lingvistike i metodike u nastavi stranog jezika struke, a sukladno tome i važan segment suvremenih lingvističkih istraživanja predstavljaju upravo istraživanja usvajanja jezika struke). dr.sc. Dubravka Vilke-Pinter, viši predavač, Predstojnica Zavoda za društvene i humanističke znanosti, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | Nije prihvaćen | Predložena nadopuna norme predstavlja iznimku koja se može samo usko primjenjivati te u tom smislu ne predstavlja učinkovito normativno rješenje. Na sveučilištu je temeljna djelatnost ona koja zahtijeva znanstveni pristup stoga je u potpunosti opravdana iznimka zapošljavanja na nastavna radna mjesta. |
| 453 | DUBRAVKA VILKE-PINTER | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. | Podupiremo prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama prema kojem članove Senata čine i predstavnici nastavnih zvanja (a što je prisutno u Zakonu koji je trenutno na snazi), tako da stavak (1) članka 12. glasi Senat sveučilište čine: 1. rektor, 2. čelnici sastavnica sveučilišta, 3. predstavnici zaposlenika na znanstveno-nastavnim, nastavnim, suradničkim i drugim radnim mjestima, 4. studentski predstavnici te 5. drugi članovi u skladu sa statutom sveučilišta. dr.sc. Dubravka Vilke-Pinter, viši predavač, Predstojnica Zavoda za društvene i humanističke znanosti, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | Nije prihvaćen | Ovim prijedlogom Zakona se ne uređuje institut zvanja. Sukladno članku 12. stavku 1. točci 3. nastavna radna mjesta obuhvaćena su '..i drugim radnim mjestima'. |
| 454 | DUBRAVKA VILKE-PINTER | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. | Podržavamo prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama u vezi s preinakama teksta stavka (4) članka 2. dr.sc. Dubravka Vilke-Pinter, viši predavač, predstojnica Zavoda za društvene i humanističke znanosti, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 455 | DUBRAVKA VUKIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam prijedlog zakona u potpunosti i izmjene koje se odnose na članke 74 i 113. Dubravka Vukić | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 456 | Duje Jerončić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, podržavam predstavljeni zakon uz male izmjene: Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga zakona. Smatram da je potrebno napraviti jasnu razliku između dva studija i samim tim predlažem kratice za akademske nazive - nakon završetka sveučilišnog prijediplomskog studija kraticu - univ.bacc. - nakon završetka stručnog prijediplomskog studija kraticu - bacc. - nakon završetka sveučilišnog diplomskog studija kraticu - univ.mag. - nakon završetka stručnog diplomskog (specijalističkog) studija kraticu - mag. Prednost ovih izmjena je univerzalno prepoznavanje kratica te smanjenje diskriminacije prema stručnim studijima. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 457 | DUJE MARKOV | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 458 | Đorđe Skeledžija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 459 | EDUARD FOT | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 113. | Predlažem i da se u ovom članku promijene kratice u duhu mog komentara na članak 74. | Prihvaćen | Članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 460 | EDUARD FOT | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. | Poštovani, načelno se slažem i pozdravljam članak 74 kojim se konačno izbacuje iz primjene nesretni naziv stručni specijalist. Promjena stečenog naziva na stručni magistar je veliki korak naprijed koji pogoduje svim studentima (domaćim i inozemnim) koji završavaju stručne a i sveučilišne studije u Hrvatskoj, i pomaže im da se poštenije i bez diskriminacije probiju na domaće i inozemno tržište rada. Smatram da bi jednu stvar trebalo korigirati, a to su kratice koje dolaze uz stečene nazive. Prema trenutno važećem Zakonu o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (NN 107/07, 118/12) i prema objavljenim integriranim popisima akademskih/stručnih naziva i njihovih kratica se u ovom trenutku dobivaju sljedeće kratice: sveučilišni prvostupnici dobivaju kraticu univ. bacc., sveučilišni magistri dobivaju kraticu mag., stručni prvostupnici dobivaju kraticu bacc., a stručni specijalisti struč. spec. U svrhu ujednačavanja i održavanja uniformnosti svih kratica njihovim potpunim svođenjem na latinski jezik i izbjegavanja konfuzije zbog potencijalne hrvatsko-latinske kratice i dijakritičkog znaka, a da se u isto vrijeme održi jasno razlikovanje sveučilišnih i stručnih studija, predlažem da se tekst izmijeni na slijedeće: sveučilišni prvostupnici dobivaju kraticu univ. bacc., sveučilišni magistri dobivaju kraticu univ. mag., stručni prvostupnici dobivaju kraticu bacc., a stručni magistri dobivaju kraticu mag. Navodim i link koji vodi na sliku koja ilustrira prijedlog na primjeru inženjera građevinarstva: https://ibb.co/jMQtfLm Nadam se da ćete uvažiti prijedlog. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 461 | Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 40. | (10) Predlažemo da se propiše daljnji tijek natječajnog postupka u slučaju da matični odbor utvrdi da predloženi kandidat ne ispunjava kriterije; poništava li se natječaj (jasno da da kad je samo jedan prijavljeni kandidat, ali je pitanje što u slučaju više prijavljenih kandidata). (11) Smatramo da nije prihvatljivo "rješenje" da netko stječe određeno pravo i zapošljava se pukom činjenicom propusta određenog tijela. Ako postoji bojazan da matični odbori neće u roku od 60 dana donijeti odluku, onda se može produljiti rok ili se u propisima koji definiraju rad matičnih odbora mogu propisati određene mjere/sankcije za takve slučajeve | Nije prihvaćen | Stavak 11. predložen je s ciljem povećanja produktivnosti postupka izbora, a do izbora u slučaju neispunjavanju kriterija ne bi smjelo doći jer stručno povjerenstvo također ocjenjuje ispunjavaju li kandidati Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterije. Dodatno, kandidati moraju ispuniti i dodatne kriterije utvrđene općim aktima visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta sukladno članku 39. stavku 1. prijedloga Zakona. |
| 462 | Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 62. | (7) Predlažemo detaljnije i jasnije propisivanje ove obveze. Je li intencija obveza da svi doktorski radovi budu trajno dostupni u otvorenom pristupu? Sudeći prema prvoj rečenici – da; no u drugoj se rečenici koristi samo riječ objaviti, što ostavlja prostor za interpretaciju jer u praksi nacionalnog/sveučilišnog/fakultetskog repozitorija rad se može objaviti u: a) Otvorenom pristupu (rad i podaci o radu dostupni su javnosti) b) Otvorenom pristupu nakon N-broja mjeseci (rad je dostupan javnosti nakon nekog vremena, a podaci o radu odmah) c) Ograničeni pristup na pripadnike znanstvene zajednice (rad je dostupan suženoj javnost, a podaci o radu dostupni su javnosti) d) Ograničeni pristup na pripadnike matične ustanove (rad je dostupan dodatno suženoj javnosti, a podaci o radu dostupni su javnosti) e) Zatvoreni pristup (rad je nedostupan, a podaci o radu dostupni su javnosti) Također, u izdavaštvu općenito objava nije sinonim za javnu dostupnost bez ograničenja, stoga bi trebalo pobliže definirati što se misli pod objaviti u drugoj rečenici ovog članka. U slučaju da se misli na dostupnost rada u otvorenom pristupu bez ograničenja, otvara se pitanje što je s onim radovima u kojima postoje "pitanja" iz područja autorskih i srodnih prava/prava intelektualnog (industrijskog) vlasništva. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. Predlagatelj je mišljenja da su obveze jasno propisane. |
| 463 | Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 80. | Predlažemo da se omogući podnošenje žalbe i provođenje drugostupanjskog postupka/donošenje drugostupanjskog rješenja unutar visokog učilišta koje student pohađa i to zbog kraćeg trajanja i osiguranja ekonomičnosti postupka, a potencijalno i zbog sprječavanja preopterećenosti upravnih sudova. | Nije prihvaćen | Predlagatelj smatra da je pravna zašita osigurana kroz upravni spor. |
| 464 | Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 14. | Predlažemo da mandat rektora traje 3 godine s mogućnošću jednog reizbora jer se na taj način "prati vertikala" u odnosu na mandat dekana. Također, mandat od tri godine s mogućnošću ponovnog izbora ima veću motivacijsku "snagu" te također predstavlja mogućnost (u slučaju nezadovoljstva njihovim radom) izbora drugog rektora. | Nije prihvaćen | Mandat rektora određen je uzimajući u obzir novi model financiranja kroz programske ugovore o čijem ostvarenju rektor izvještava senat sukladno članku 13. prijedloga Zakona. |
| 465 | Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | Predlažemo da ostanu nepromijenjeni nazivi suradničkih radnih mjesta zbog jasnijeg razlikovanja "statusa" i kvalifikacija tih dviju kategorija "suradnika". Predlažemo da ostanu nepromijenjeni nazivi stručnih radnih mjesta (ili da se predlože neki drugi u odnosu na predložene) zbog prepoznatljivosti i jasnijeg razlikovanja stručnih radnih mjesta i "službeničkih" radnih mjesta koji su, prema predloženom, zapravo istih naziva. Razlika je u opisu, vrsti i složenosti poslova te pratećim koeficijentima prema Uredbi o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama. | Nije prihvaćen | Nazivi asistent i viši asistent više odgovaraju suradničkim radnim mjestima, odnosno opisu poslova i zadaća za navedena radna mjesta koja surađuju u visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. Nazivi doktorand i poslijedoktorand označavaju statuse osoba s obzirom na stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti stoga ne odgovaraju nazivima suradničkih radnih mjesta i opisom poslova i zadaća. Stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti i/ili doktora umjetnosti predstavlja dio obveza suradničkog radnog mjesta asistent. Poslijedoktorsko usavršavanje predstavlja samo dio poslova suradničkog radnog mjesta viši asistent. |
| 466 | Ekonomski institut, Zagreb | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 96. | Predlažemo da se u članku 96. jasnije precizira razlika između namjenskih prihoda iz stavka 3. točke 4. i vlastitih prihoda iz stavka 4. | Nije prihvaćen | Predlagatelj je mišljenja da je norma jasna. |
| 467 | Ekonomski institut, Zagreb | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 92. | U članku 92. predlaže se iza stavka 6. dodati novi stavak koji glasi: "U matični odbor odnosno matično povjerenstvo mogu biti izabrana najviše dva kandidata s iste institucije." | Nije prihvaćen | Visoka učilišta i znanstveni institutu razlikuju se po veličini, odnosno broju potencijalnih kandidata za članove matičnih odbora i matičnih povjerenstava iz odgovarajućih znanstvenih, umjetničkih, odnosno interdisciplinarnih polja te je predlagatelj mišljenja kako isto ne bi trebalo propisati zakonom, a s ciljem osnivanja tijela iz reda izvrsnih kandidata. |
| 468 | Ekonomski institut, Zagreb | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 90. | Za članak 90. stavak 2. točka 4. predlaže se da se časopisi relevantni za izbor na znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno, znanstveno i nastavno radno mjesto na sveučilištu, fakultetu, umjetničkoj akademiji i znanstvenom institutu vrednuju po istim kriterijima kao u nacionalnom Pravilniku o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja, odnosno prema zastupljenosti u bazama podataka te da matični odbori nemaju obvezu kreiranja dodatnog popisa časopisa. S obzirom da se u nacionalnom Pravilniku o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja koriste relevantne baze podataka, popis časopisa nema smisla. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 469 | Ekonomski institut, Zagreb | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 53. | Predlaže se da se u članku 53. jasnije definira pojam naslovnog znanstvenika, iz kojih sredstava se financira angažman naslovnog znanstvenika te je li za angažman naslovnog znanstvenika potrebna prethodna suglasnost MZO. | Nije prihvaćen | Stavkom 2. ovog članka definiran je status naslovnog znanstvenika odnosno nastavnika. Obzirom se u ovom slučaju ne radi o radnom odnosu nije potrebna prethodna suglasnost resornog Ministarstva dok se pitanje financiranja prepušta visokom učilištu odnosno znanstvenom institutu. |
| 470 | Ekonomski institut, Zagreb | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 51. | Predlaže se da u stavku 2. članka 51. ugovor o radu na teret vlastitih sredstava sa znanstvenim savjetnikom u trajnom izboru može sklopiti najdulje do datuma navršavanja 70 godina života pa da stavak glasi: "Iznimno od stavka 1. ovoga članka javno visoko učilište može s redovitim profesorom u trajnom izboru i profesorom stručnog studija u trajnom izboru sklopiti ugovor o radu na teret vlastitih sredstava najdulje do isteka akademske, odnosno kalendarske godine u kojoj je navršio 70 godina života, a javni znanstveni institut može sa znanstvenim savjetnikom u trajnom izboru sklopiti ugovor o radu na teret vlastitih sredstava najdulje do dana u kojem navršava 70 godina života." | Djelomično prihvaćen | Stavak 2. će se urediti na način da će sklapanje ugovora o radu izvan slučajeva iz stavka 1. biti uređeno općim aktima ustanove. |
| 471 | Ekonomski institut, Zagreb | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 51. | Predlaže se da se u stavku 1. članka 51. propiše da znanstvenicima u institutima prestaje ugovor o radu radi odlaska u mirovinu u trenutku navršavanja 67 godina života pa da stavak glasi: "Na javnom visokom učilištu nastavniku prestaje ugovor o radu radi odlaska u mirovinu istekom akademske godine u kojoj je navršio 67 godina života. Na javnom znanstvenom institutu znanstveniku prestaje ugovor o radu radi odlaska u mirovinu na dan u kojem je navršio 67 godina života." Za razliku od profesora koji su vezani na akademsku godinu, za znanstvenike kalendarska godina ništa ne znači, treba ići u mirovinu na 67. rođendan. Da mlade pustimo u sustav, pogotovo stoga što se omogućuje izvrsnima nastavak rada do 70. godine. | Djelomično prihvaćen | Članak 51. stavak 1. uskladiti će se sa propisima koji uređuju područje rada. Stavak 2. će se urediti na način da će sklapanje ugovora o radu izvan slučajeva iz stavka 1. biti uređeno općim aktima ustanove. |
| 472 | Ekonomski institut, Zagreb | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | Predlaže se da se u st. 1. članka 46. uključe i osobe izabrane na znanstveno radno mjesto pa da stavak glasi: "Senat, odnosno fakultetsko ili akademijsko ili znanstveno vijeće, u skladu s općim aktom visokog učilišta odnosno javnog zannstvenog instituta može odlukom odobriti osobi izabranoj na znanstveno-nastavno odnosno umjetničko-nastavno odnosno znanstveno radno mjesto plaćenu slobodnu studijsku godinu ( sabbatical ) radi znanstvenog ili umjetničkog rada. | Nije prihvaćen | Slobodna studijska godina koristi se za oslobođenje od nastave i nastavnog procesa, a u svrhu znanstvenog rada što je u suprotnosti sa zaprimljenim prijedlogom. |
| 473 | Ekonomski institut, Zagreb | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 44. | Predlaže se da se u st. 3. kao pravo i obveza asistenta uvede mogućnost pohađanja doktorskog studija u inozemstvu. | Nije prihvaćen | Uzimajući u obzir odredbe članka 44. stavka 3. točke 3. prijedloga Zakona predlagatelj je mišljenja kako isto zakonom nije isključeno. |
| 474 | Ekonomski institut, Zagreb | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 43. | Predlaže se skratiti rokove u postupku izbora nastavnika, znanstvenika i suradnika na slobodno radno mjesto. Zbroj zadanih rokova u postupku izbora na više radno mjesto je 143 dana. Ako se tome pridoda još 30 dana za prethodno ishođenje suglasnosti MZO za zapošljavanje na više radno mjesto, proces zapošljavanja na jedno slobodno radno mjesto u slučaju iskorištavanja najdužeg trajanja svih rokova može doseći i do 173 dana, što je skoro 6 mjeseci. Svakako je nužno potrebno skratiti rokove, sigurno ima prostora za skraćivanje rokova donošenja odluke o izboru kandidata od strane Znanstvenog vijeća i Matičnog odbora. | Primljeno na znanje | Postupak i rokovi propisani člankom 40. prijedloga Zakona u skladu su s propisima kojima se uređuju radni odnosi i opći upravni postupak. S ciljem bržeg i ekonomičnijeg izbora na slobodno radno mjesto prijedlogom Zakona uvodi se elektronički oblik prijave na natječaj i dostave dokaza o ispunjavanju kriterija. |
| 475 | Ekonomski institut, Zagreb | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 40. | Predlaže se skratiti rokove u postupku izbora nastavnika, znanstvenika i suradnika na slobodno radno mjesto. Zbroj zadanih rokova u postupku izbora kandidata je 158 dana. Ako se tome pridoda još 30 dana za prethodno ishođenje suglasnosti MZO za raspisivanje javnog natječaja, proces zapošljavanja na jedno slobodno radno mjesto u slučaju iskorištavanja najdužeg trajanja svih rokova može doseći i do 188 dana, što je više od 6 mjeseci. Svakako je nužno potrebno skratiti rokove, sigurno ima prostora za skraćivanje rokova donošenja odluke o izboru kandidata od strane Znanstvenog vijeća i Matičnog odbora. | Primljeno na znanje | Postupak i rokovi propisani člankom 40. prijedloga Zakona u skladu su s propisima kojima se uređuju radni odnosi i opći upravni postupak. S ciljem bržeg i ekonomičnijeg izbora na slobodno radno mjesto prijedlogom Zakona uvodi se elektronički oblik prijave na natječaj i dostave dokaza o ispunjavanju kriterija. |
| 476 | Ekonomski institut, Zagreb | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 40. | Molimo pojasniti na koji je način novi način zapošljavanja povezan s traženjem suglasnosti od Ministarstva za zapošljavanje i iznosom slobodnih koeficijenata složenosti poslova. | Primljeno na znanje | Odlukom Vlade Republike Hrvatske propisuje se obveza ishođenja prethodne suglasnosti za zapošljavanje u javnim službama prije raspisivanja javnih natječaja. |
| 477 | Ekonomski institut, Zagreb | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 36. | Učlanku 36. stavku 4. predlaže se da se ponavljanje mandata ravnatelja javnog znanstvenog instituta ograniči na dva puta (jednako kao što je ograničeno kod rektora i dekana). U članku 36. stavku 7. predlaže se da vršitelj dužnosti ravnatelja javnog znanstvenog instituta može biti imenovan i iz reda viših znanstvenih suradnika. Nije logično da se ravnatelja može imenovati iz reda viših znanstvenih suradnika (stavak 1. ovog članka), a vršitelj dužnosti ravnatelja ne može. | Djelomično prihvaćen | S obzirom na to da se radi o velikom broju instituta koji su različiti po svojoj veličini, specifičnom znanstvenom području i polju djelovanja i istraživanja, te uzimajući u obzir kako temeljem sadašnjeg zakonskog okvira ne postoji ograničenje broja mandata ravnatelja što se pokazalo dobrim zakonskim rješenjem, predlagatelj ostaje pri svojem mišljenju kako ne bi smjelo biti ograničenja u broju mandata ravnatelja. Članak 36. stavak 7. prijedloga Zakona će se doraditi. |
| 478 | Ekonomski institut, Zagreb | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 33. | Predlaže se precizirati ovlasti Upravnog vijeća navedene u članku 33. stavku 3. točkama 7. i 10. - na koji način bi takva vrsta nadzora odsnosno potvrđivanja odluka bila provediva? Alternativno predlaže se brisati točke 7. i 10. iz stavka 3. članka 33. Odluka znanstvenog vijeća i ravnatelja ima jako puno i nije jasno kako bi nadzor svih tih odluka uopće mogao funkcionirati. Također isto se odnosi i na potvrđivanje svih odluka znanstvenog vijeća i ravnatelja određenih statutom. Osim toga, nejasno je i kakve su to odluke određene statutom. | Primljeno na znanje | Ovlasti svih tijela propisat će se statutom znanstvenog instituta, a način rada i odlučivanja upravnog vijeća uredit će se poslovnikom o radu upravnog vijeća. |
| 479 | Ekonomski institut, Zagreb | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 31. | Predlaže se da se stavak 2. točka 4. briše iz teksta Zakona. U stavku 2. točka 4. je u izravnoj opreci s točkom 1. i točkom 3. koje u misiju i djelatnosti instituta stavljaju unaprjeđivanje znanstvene djelatnosti i integraciju hrvatskog znanstvenog sustava u Europski istraživački prostor. Obje misije navedene u točkama 1. i 3., a u značajnoj mjeri i u točki 2., podrazumijevaju intenzivno usmjeravanje javnih znanstvenih instituta na povećavanje kvalitete znanstvenog rada i ostvarivanje znanstvene izvrsnosti kako bi ti isti instituti mogli unaprijediti svoju znanstvenu djelatnost i na učinkoviti i svrsishodan način se integrirati u Europski istraživački prostor. No, kako bi javni znanstveni instituti mogli postati doista znanstveno izvrsni u međunarodnim okvirima, potrebno je da se u svojem radu fokusiraju dominantno, ako ne i isključivo, na znanstvene aktivnosti koje podrazumijevaju prije svega objavljivanje znanstvenih radova u vrhunskim međunarodnim časopisima te ugovaranje i provođenje međunarodnih kompetitivnih znanstveno-istraživačkih projekata. Takva orijentacija instituta međutim neće biti moguća ako instituti istovremeno moraju izrađivati znanstvene i stručne podloge za potrebe Republike Hrvatske. Drugim riječima, rad na izradi takvih podloga ne vodi do povećanja znanstvene izvrsnosti, već baš suprotno, on skreće fokus instituta sa znanstvene izvrsnosti te ih pretvara u servis agencije za stvaranje znanstvenih i stručnih podloga. Valja voditi računa da bi pretjerani rad na takvim podlogama u konačnici doveo do erozije i degradacije trenutne razine znanstvenih kompetencija i izvrsnosti, dok prijedlog Zakona i u ovom i u mnogim drugim člancima inzistira upravo na suprotnom – da sve institucije iz znanstvene djelatnosti, uključujući i javne znanstvene institucije, moraju povećati svoju znanstvenu izvrsnost, da bi tako unaprijedile svoju znanstvenu djelatnost i uspješno se integrirale u Europski istraživački prostor. | Nije prihvaćen | S obzirom na to da je osnivač javnih znanstvenih instituta Republika Hrvatska, predlagatelj je mišljenja da javni znanstveni instituti, u skladu s nacionalnim znanstvenim prioritetima, između ostalog, izrađuju znanstvene i stručne podloge za potrebe Republike Hrvatske. |
| 480 | Ekonomski institut, Zagreb | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 31. | Predlaže se da se u stavak 1. unese definicija znanstvenih i stručnih projekata. | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 481 | Ekonomski institut, Zagreb | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 3. | Predlaže se da se definicija akademske zajednice u stavku 1. proširi na način da obuhvati i istraživače/znanstvenike u znanstvenim institutima. | Nije prihvaćen | Stavak 1. članka 3. prijedloga Zakona obuhvaća znanstvenike, suradnike te sve druge sudionike u procesu visokog obrazovanju. |
| 482 | Ela Radonić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | 'Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE | Djelomično prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na opće uvjete pristupa kvalifikacijama na razini 7.2. i 8.2. oni su određeni člankom 12.st.2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. |
| 483 | Ela Vuletić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE | Djelomično prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na opće uvjete pristupa kvalifikacijama na razini 7.2. i 8.2. oni su određeni člankom 12.st.2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. |
| 484 | ELVIS GAŠPARIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 485 | ELVISA ŠALDIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cijelosti, uz izmjenu kratice akademskog naziva. Smatram da je najbolje predložiti bacc. (stručni studij) i univ.bacc. (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag. (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na navedeni način imamo bitnu razliku između dva studija. Također, smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno prepoznatljive. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 486 | Emanuela Čurčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 487 | EMINA HESKI HASAN | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu kratice akademskog naziva. Smatram da je najbolje predložiti bacc. (za stručni studij) i univ.bacc. (za sveučilišni studij) kao što je bilo i do sada na preddiplomskoj razini te mag. (za stručni studij) i univ.mag. (za sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. Ne razumijem potrebu za guranjem ove kratice struč., kako to prevesti, zar uistinu ne postoji ništa adekvatnije u latinskom jeziku budući da su akademski nazivi temeljeni na njemu? Takva vrsta naziva (mislim na struč. spec.) već sada nije prepoznata u zemljama članicama EU. Po navedenom novom nacrtu prijedloga Zakona svi koji su završili stručni studij imati će ovaj smiješni akademski naziv te neće biti priznati na tržištu rada u RH, a tako niti u EU i svijetu. Kako uopće u 21. stoljeću u doba globalizacije možemo u akademski naziv staviti riječ neprepoznatljivu široj zajednici koja u sebi ima slovo ''Č''? Znamo da većina alfabeta danas ni ne poznaje to slovo, a kamoli će netko imati interes za takvu titulu. Zvuči kao nešto krivotvoreno. Da ne spominjemo da se time (in)direktno degradira i sveučilišne studije, godinama su prepoznati kao univ. bacc., a sada će biti bacc. što su unazad 10-ak godina bili stručni studiji? Općenito je kratica univ. bila prikladna, ima latinske korijene, veže se za instituciju sveučilišta, dostojanstvena je i smislena u međunarodnim krugovima. Primjerice, kako da uopće poslodavci sada znaju koja razina je bacc., koja univ.bacc., a koja struč.bacc.? Ili ćemo naprosto svakih 5-10 godina plaćati sveučilištima i veleučilištima po 500,00kn kako bismo imali diplome s ažuriranim akademskim nazivima? Valjda je to cjeloživotno obrazovanje o kojem se bruji. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 488 | Emma Veletić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu #300je300 #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE | Prihvaćen | Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 489 | Ena Čepek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon koji će se predložiti i nadajmo se isto tako i usvojiti u što kraćem roku, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 11. prijedloga Zakona. Smatram da se treba smanjiti jasna diskriminacija prema stručnim studijima te da se i njima uvedu navedeni akademski nazivi kao što je i mag. nakon završenog diplomskog, jer 300=300. ✨ | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 490 | Endi Topić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Zakon u cijelosti podržavam, ali uz jednu izmjenu po pitanju kratice akademskog naziva. Smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc.(sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag.( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Uz ovu izmjenu imamo jasnu distinkciju između dva studija te prednost što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljive. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 491 | Enes Midžić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | Člankom 38 preskače se odnosno ukida izbor u zvanje i svodi nastavnike izborom na radna mjesta samo na zanimanje. Smatram to iznimno nakaradnim i odstupanjem od višestoljetne tradicije. Ta vrsta intervencije u visokoškolski sustav ravna je onoj kada su zakonom iz 2003. iz Senata izbačeni predstavnici fakulteta i akademija i zamijenjeni predstavnicima zaposlenika, po uzoru na radničke savjete. Treba zadžati i razdvojiti izbore u zvanja od izbora na radno mjesto | Nije prihvaćen | Predlagatelj Zakona smatra da je uspostavljanjem izbora na radna mjesta uspostavljen učinkovitiji i transparentan sustav napredovanja i izbora na radna mjesta. |
| 492 | Enes Midžić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 72. | (2) Usmene provjere znanja i ispiti koji se odvijaju umjetničkom realizacijom su javni. | Nije prihvaćen | Predlagatelj smatra da je stavak 2. dovoljno široko postavljen da obuhvaća navedeno. |
| 493 | Enes Midžić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 71. | (6) Visoko učilište općim aktom pobliže propisuje pravila o ispitima (pisani ispit, usmeni ispit, praktični dio ispita, ispit koji se realizira umjetničkom produkcijom, sustav preduvjeta i sl.), prigovoru na ocjenu, postupku ponavljanja ispita, sadržaju, obliku i načinu vođenja isprava o ispitima, osiguranju javnosti na ispitima i pravu uvida u ispitne rezultate. | Nije prihvaćen | Predlagatelj Zakona smatra da je pojam ispit dovoljno široko postavljen da obuhvaća navedeno. |
| 494 | Enes Midžić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 66. | 3. popis obveznih i izbornih kolegija s naznakom ECTS opterećenja, oblika izvođenja nastave (predavanja, umjetnička nastava, umjetnička nastavna produkcija, seminari, vježbe i sl.), sadržaja kolegija, ostvarenih ishoda učenja i nositelja kolegija, | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 495 | Enes Midžić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 60. | čl 60. Na UA osposobljava studenta za samostalan umjetnički rad. Dakle prema ovoj odredbi npr. ak. slikar nije osposobljen za samostalni umjetnički rad, što je nonsens. Svi studenti umjetničkih akademija su osposobljeni za samostalni rad. Sveučilišni integrirani preddiplomski diplomski umjetnički studij osposobljava studenta za samostalan umjetnički rad. | Nije prihvaćen | Predlagatelj Zakona smatra da formulacija stavka 1. ne znači da student nije osposobljen za samostalan umjetnički rad obzirom je pojam zapošljavanje na određenim poslovima koji zahtijevaju specijalistička znanja, vještine i kompetencije širi od navedenog. |
| 496 | Enes Midžić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 50. | (1) Za potrebe izvođenja sveučilišnog studija jezika i književnosti na visokom učilištu može se zaposliti lektor stranog jezika. Za potrebe izvođenja sveučilišnog studija u dramskoj (gluma) i glazbenoj umjetnosti (pjevanje) na visokom učilištu može se zaposliti lektor hrvatskog ili stranog jezika. Kriterije za izbor na radno mjesto lektora stranog jezika propisuje visoko učilište općim aktom. | Djelomično prihvaćen | Članak 50. će se izmijeniti na način da obuhvaća i lektore hrvatskog jezika. |
| 497 | Enes Midžić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | čl 46. (1) Nakon koliko godina? | Primljeno na znanje | Pitanje je nerazumljivo. |
| 498 | Enes Midžić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 44. | čl 44 (3) Nije obveza za asistente u umjetničkom području. Nema doktorskih studija na najvećem broju umjetničkih područja, a pri izboru se valorizira izvrsnost a ne upis doktorskog studija. 1. 1. upisati i pohađati doktorski studij studij na teret visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta. U umjetničkom području asistent nije dužan upisati i pohađati doktorski studij. 3. 3. sudjelovati na znanstvenim umjetničkim i stručnim skupovima i konferencijama, | Djelomično prihvaćen | Stavak 4. članka 44. prijedloga Zakona će se dopuniti na način da asistent u umjetničkom području nije obvezan upisati i pohađati doktorski studij. Predložena dopuna točke 3. stavka 3. članka 44. prijedloga Zakona obuhvaćena je točkama 2. i 7. prijedloga Zakona. |
| 499 | Enes Midžić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 40. | čl 40 (3) Ovime se gubi status Ovlaštenog vijeća te svi fakulteti koji maju 2 zaposlena u određenom polju umjetnosti mogu u tom polju izabirati nastavnike. Time se ruše i razvodnjavaju dosad postignuti kriteriji izbora u zvanja koji su u dijelu postupka bili u nadležnosti Ovlaštenih vijeća. (8) ukoliko nije stručno obrazloženo. Samo glasanje protiv izvješća nije stručni sud, već otvara prostor manipulacijama. Odbijanje izvješća mora ostaviti mogućnost za dodatno obrazloženje stručnog povjerenstva. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 500 | Enes Midžić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 39. | (6) (6) Na suradničko radno mjesto asistenta bira se natprosječno uspješan student odnosno mladi umjetnik koji je ostvario u svojoj umjetničkoj djelatnosti rezultate koji odgovaraju doktoratu umjetnosti . Kriterije odabira posebno uspješnih studenata propisuje visoko učilište, odnosno znanstveni institut općim aktom. | Djelomično prihvaćen | Stavak 6. članka 39. će se doraditi. |
| 501 | Enes Midžić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | Čl. 38. (4a) Za potrebe izvođenja sveučilišnog studija u dramskoj gluma) i glazbenoj umjetnosti (pjevanje) na visokom učilištu može se zaposliti lektor hrvatskog ili stranog jezika. Kriterije za izbor na radno mjesto lektora stranog jezika propisuje visoko učilište općim aktom. | Nije prihvaćen | Odredbom stavka 4. jasno je propisano koja radna mjesta umjetničke akademije imaju u ustroju. |
| 502 | Enes Midžić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 1. | Prijedlog Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju iskazuje nepoznavanje visokoškolskog umjetničkog obrazovanja i derogira sve dosad postignuto u uređenju visokoškolskog umjetničkog područja. To se očituje time da predlagač smatra da je doktorat umjetnosti, koji je po tom prijedlogu uvjet za izbor u zvanje, zamjena za umjetničku izvrsnost, na kojoj je stoljećima, pa tako i u Hrvatskoj, umjetnička naobrazba temeljena dokazanim umjetnicima. Predlagač propisuje da umjetnici bez doktorata tek iznimno mogu biti izabrani u zvanje. Posebno je zabrinjavajuće da se ovim prijedlogom, koji ukida izbore u zvanja nauštrb izbora na radno mjesto, ukidaju i Ovlaštena vijeća koja daju mišljenje o ispunjavanje uvjeta izbora u zvanje. Predlagač s odredbom da svaka institucija s dva nastavnika (+ vanjski član) koji su izabrani u određeno zvanje i na radno mjesto, je kvalificirana da zamijeni kvalificiranost Ovlaštenog vijeća. Time se sasvim dezavuiraju dostignuti kriteriji i otvara veliko područje manipulacijama izborom, koje ni Matični odbor ni Nacionalni kriteriji neće spriječiti. To se odnosi ne samo na javna već i privatna učilišta. Treba zadržati izbore u zvanja kao i izbore na radna mjesta. Člankom 38 preskače se odnosno ukida izbor u zvanje i svodi nastavnike izborom na radna mjesta samo na zanimanje. Smatram to iznimno nakaradnim i odstupanjem od višestoljetne tradicije. Ta vrsta intervencije u visokoškolski sustav ravna je onoj kada su zakonom iz 2003. iz Senata izbačeni predstavnici fakulteta i akademija i zamijenjeni predstavnicima zaposlenika, po uzoru na radničke savjete. Treba zadžati i razdvojiti izbore u zvanja od izbora na radno mjesto Nakon što su fakulteti i akademije pred 15-ak godina izbačeni iz senata i zamijenjeni predstavnicima zaposlenika, pozdravljamo vraćanje stoljetnoj tradiciji da dekani i predstavnici institucija su u članstvu senata. Ukazali bi i na najvažnije aspekte, kojima bi htjeli doprinijeti kvaliteti Zakona 1. U postojećem Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju nedovoljno je utvrđena jednakopravnost znanstvenog i umjetničkog područja. Iz te činjenice postoje u praksi veliko nerazumijevanje pri inauguraciji umjetničkih projekata kao bitnog djela rada umjetničkih akademija unutar sveučilišne zajednice i umjetničkog i znanstvenog prostora Republike Hrvatske. Stoga i sva pitanja koja se tiču izbora u suradnička zvanja, nastavna zvanja, znanstveno-nastavna zvanja, umjetničko-nastavna zvanja itd. dovode do svojevrsne diskriminacije kako umjetničkog područja, tako i pojedinaca unutar nje. Na sveučilištima je status jednakopravnosti znanstvenog i umjetničkog područja, kao i posebnosti tih područja koji se ne mogu s tim elementima izjednačiti, djelomično prepoznat, međutim nužno mu je i dati zakonski okvir. Umjetnička i umjetničko-nastavna djelatnost u sustavu visokoškolske naobrazbe usporedno je područje jednakopravno s područjem znanosti u svom nastavnom i stvaralačkom obliku, kao samosvojni segment u nacionalnom, sveučilišnom, kulturnom i umjetničkom istraživačkom prostoru, u kojem individualni pristup i kreativni proces, samoosvještenje osobenosti pojedinca postaju i sredstvo i cilj poučavanja. Ono što se u svojoj ukupnosti i pojedinosti na sveučilištu predstavlja znanost, tome je umjetnost adekvatno i posebno područje. Znanstvena, umjetnička i nastavna djelatnost se temelji na: – slobodi i autonomiji stvaralaštva, – etičnosti znanstvenika, umjetnika i nastavnika, – javnosti rada, – povezanosti sa sustavom obrazovanja, – međunarodnim mjerilima kvalitete, – poticanju i uvažavanju specifičnosti nacionalnih sadržaja i – zaštiti intelektualnog vlasništva. 2. Pri definiranju područja izbora članova Nacionalnog vijeća osigurati zastupljenost predstavnika umjetničkog područja (umjetnika u umjetničko-nastavnom zvanju), a ne znanstvenika iz područja znanosti o umjetnosti. Čime se manipuliralo pri izborima za mnoga tijela u sustavu). U člancima o Nacionalnom vijeću treba između ostaloga definirati: - prati razvitak i utvrđuje znanstvena i umjetnička područja, polja i grane, imenuje područna znanstvena i umjetnička vijeća te matične odbore za pojedina polja, a iz reda znanstvenika i umjetnika u umjetničko-nastavnim zvanjima. - utvrđuje uvjete koje trebaju ispuniti znanstvene organizacije i visoka učilišta u području umjetnosti da bi dobile ovlaštenje za provođenje postupka izbora u znanstvena zvanja odnosno potvrde umjetničke komponente umjetničko-nastavnih zvanja (u daljnjem tekstu: umjetnička komponenta) u skladu s ovim Zakonom, - članove Nacionalnog vijeća koji su redoviti profesori u trajnom zvanju imenuje predlaže Rektorski zbor uvažavajući ravnomjernost zastupljenosti znanstvenih i umjetničkih područja, te zastupljenost svih područja, pri čemu Sveučilište u Zagrebu mora biti zastupljeno s četiri člana. - Nacionalno vijeće imenuje područna znanstvena i umjetnička vijeća (u daljnjem tekstu: područna vijeća) i matične odbore iz redova istaknutih znanstvenika, umjetnika i profesora redovitih profesora u trajnom zvanju odgovarajućeg znanstvenog i umjetničkog područja struke na vrijeme od četiri godine, na temelju javnog poziva za predlaganje kandidata za područna vijeća i matične odbore. - Područna vijeća osnivaju se radi razmatranja pitanja iz nadležnosti Nacionalnog vijeća za pojedina znanstvena i umjetnička područja navedena u članku 8. stavak 2. (?) ovog Zakona. Područna vijeća sudjeluju u izboru u znanstvena zvanja u posebnim slučajevima navedenim u članku 89. stavku 5. (?) ovog Zakona. - Matični odbori odlučuju o izboru u znanstvena zvanja i umjetnička zvanja potvrde umjetničke komponente u skladu s ovim zakonom i na njemu utemeljenim propisima. - Sastav područnih vijeća i matičnih odbora te način njihova rada utvrđuje se detaljnije pravilnikom koji donosi Nacionalno vijeće, pri čemu se vodi računa o pravičnoj regionalnoj zastupljenosti. Članovi matičnih odbora mogu biti znanstvenici koji su izabrani u znanstveno zvanje znanstvenog savjetnika ili znanstvenog savjetnika u trajnom zvanju. Članovi matičnih odbora su osobito svjetski priznati znanstvenici. Članovi matičnog područja u području umjetnosti su priznati umjetnici izabranu u umjetničko-nastavna zvanja redovitog profesora odnosno redovitog profesora u trajnom zvanju.. U Zakonu treba jasno definirati umjetničko istraživanje i stvaralaštvo kao jednakopravni ekvivalent znanstvenom istraživanju, te na tim načelima odgovarajućem omjeru osigurati sredstva za realizaciju umjetničkih projekata u sustavu visokog obrazovanja. Upravo sloboda istraživanja, pa tako i umjetničkog, temeljni je princip akademskog života, koji se mora uvažavati u sustavu državnog i fondovskog financiranja. - umjetničko-istraživačkim i stvaralačkim radom u smislu ovog Zakona bave se umjetnici na sveučilištima i izabrani u umjetničko-nastavna zvanja kao i osobe izabrane na suradnička radna mjesta u tim organizacijama, te drugi umjetnici i istraživači u skladu s ovim Zakonom. - u umjetničko-istraživačkom i stvaralačkom radom radu sudjeluju studenti poslijediplomskih sveučilišnih studija te osobe izabrane na stručna radna mjesta. Prema ovome Zakonu. umjetničko-istraživačkom radu mogu sudjelovati i ostali studenti te druge osobe koje sudjeluju u umjetničkom istraživanju i nastavnom procesu. Znanstvenu djelatnost kao i umjetničko-istraživačku djelatnost u smislu ovog Zakona obavljaju sveučilišta i njihove sastavnice, javni znanstveni instituti, znanstveni instituti, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti kao i druge pravne osobe i njihove ustrojstvene jedinice upisane u Upisnik znanstvenih i umjetničko-istraživačkih organizacija. 4. Umjetničko područje prepoznaje potrebu za zadržavanjem temeljnog umjetničkog habitusa i ne predviđa doktorat umjetnosti kao isključivi uvjet za rad i djelovanje u akademskoj zajednici. Naime, velika većina umjetničkih akademija diljem Europe i svijeta nema u svojom planovima i programima doktorske studije. Stoga se kao ekvivalent doktoratu valorizira umjetnička djelatnost pristupnika za izbor u umjetničko-nastavna zvanja. 5. Priroda umjetničkog djelovanja podrazumijeva umjetničke dosege koji se ne valoriziraju samo kroz doktorske studije, nego kroz umjetničku relevantnost i umjetničku praksu. Stoga, status znanstvenog novaka u umjetničkom području također ne mora nužno podrazumijevati doktorat znanosti, odnosno umjetnosti, nego ekvivalent u umjetničkoj praksi koji struka može vrednovati kroz zadane kriterije. Stoga smatramo da se na odgovarajući način treba razlikovati znanstvene od umjetničkih novaka, za čije se uvođenje zalažemo. Također, ovisno o potrebama umjetničkog područja, zadrži status asistenta i uvede zvanje višeg asistenta (u statusu poslijedoktoranda), bez nužnog uvjeta pohađanja i završavanja doktorskog studija jer je umjetnička praksa upravo onaj vid koji se njeguje na umjetničkim akademijama i na kojem je temeljen nastavni i umjetnički rad. 6. Obzirom na nedorečenosti u postojećem zakonu kojim se kroz kolektivne ugovore na nejednak način tretiraju nastavnici u umjetničko-nastavnim zvanjima s nastavnicima u znanstvenim zvanjima, treba se jasnim zakonskim okvirima obuhvati sve sudionike kod sklapanja ugovora sa socijalnim partnerima (odnosno sindikatima) i osigurati striktno provođenje odredbi Zakona o izjednačavanju umjetničko-nastavnih i znanstveno-nastavnih zvanja pri uvažavanju istih materijalnih prava. Ovo se poglavito odnosi na znanstveni dodatak od 15% na doktorat znanosti, koji je inače implicite priznat nastavnicima u umjetničko-nastavnim zvanjima kod izbora u zvanje docenta, kao i 8% kod magistra znanosti. (To se u praksi provodi temeljem tumačenja, a ne jasno naznačene odredbe) 7. Posebnost umjetničke nastave je individualno i grupno umjetničko podučavanje i nastava, koja se odvija u obliku i predavanja i vježbi, kao i posebnost umjetničke nastavne produkcije, koje MZOS u potpisivanu kolektivnog ugovora sa Sindikatom nije prepoznavao (već tretirao kao vježbe), te se okvirna normiranja ne mogu propisivati kao i za studije u znanstvenom području. To posebno i treba naglasiti u Zakonu. 8. Na umjetničkim akademijama u pravilu se u nastavne procesu uključuju umjetnici tek nakon višegodišnje umjetničke prakse, što proces napredovanja u viša zvanja čini složenijim. Prema postojećem stanju na umjetničkim akademijama zbog prirode struke starosni prosjek je vrlo visok. Stoga treba vrlo oprezno pristupiti Odredbi o ukidanju rada iznad 65 godina, jer za umjetničko područje to će predstavljati neposredan udar na struku obzirom na realni manjak potencijalno kvalitetnih nastavnika na slobodnom tržištu. Smatramo da problematika odlaska u mirovinu nakon 65 godina ne pogađa jednako sva područja, pa molimo Naslov da i u ovom slučaju uvaži specifičnosti umjetničkog područja kod kojih u ovom trenutku za neke djelatnosti nemamo odgovarajuće kvalificirane zamjene. Također napominjemo da umjetničke akademije nisu prihodovne institucije i da nemaju uvjeta zapošljavati i plaćati svoje profesore iz vlastitih prihoda. Konačno umjetničke akademije po svojoj strukturi nisu u mogućnosti kroz tržišnu ili projektnu orijentaciju osigurati plaću za bilo kojeg zaposlenika, pa tako ni onih neophodnih, najvrsnijih, a starijih od 65 godina. Smatramo da granicu za mirovinu treba ograničiti na 70. godina. 9. U djelovanju matičnih odbora, matični odbor u području umjetnosti nije u mogućnosti raditi po istim odrednicama na kojima rade odbori u znanstvenim područjima te odluke tog matičnog odbora ne predstavljaju upravni akt. U umjetničkom području ne postoje izbori u znanstvena zvanja, odnosno njima odgovarajuća zvanja, te bi zbog jasnijeg djelovanja u provođenju postupaka izbora u umjetničko-nastavna zvanja, kao i ovlaštenjima u provođenju djela postupka u umjetničko-nastavna zvanja, bilo bi nužno jasnije odrediti mjesto i postupanje matičnog odbora u području umjetnosti. Dosadašnji izbor u umjetničku komponentu treba isključivo vezati i za izbor u umjetničko-nastavno zvanje, kao dio prethodnog mišljenja, jer komponenta nije jednaka izboru u znanstveno zvanje. - Izbor u umjetničku komponentu vezan je isključivo uz natječaj za izbor u umjetničko-nastavno zvanje, te ne predstavlja samostalni izbor koji se upisuje u upisnik znanstvenika ili se priznaje za izbor po drugom raspisanom natječaju. Matični odbor potvrđuje umjetničku komponentu umjetničko-nastavnog zvanja samo za pristupnike koji ispunjavaju uvjete Rektorskog zbora. Osigurati da se u Upisnik znanstvenika upisuju izabrani u umjetničko-nastavna zvanja (s ili bez zasnivanja radnog odnosa), a ne po osnovi umjetničke komponente (koja je tek dio postupka). 10. Kod određivanja uvjeta za izbor, koji govore samo o znanstvenicima za znanstvena zvanja naznačiti i uvjete za izbor u umjetničko-nastavna zvanja tj. komponentu, npr. - Za izvođenje nastave iz umjetničkog područja, polja odnosno grane područja odnosno predmeta iz područja koje može izvoditi samo umjetnik, nastavnici se biraju u umjetničko-nastavna zvanja i na odgovarajuća radna mjesta. U umjetničko-nastavna zvanja biraju se osobe koje su ostvarile umjetnička dostignuća koja svojim značajem odgovaraju uvjetima za izbor na znanstveno-nastavno radno mjesto. Umjetničko-nastavna radna mjesta u svemu su izjednačena sa znanstveno-nastavnim radnim mjestima i odredbe ovog Zakona koje se odnose na znanstveno-nastavna radna mjesta na odgovarajući se način primjenjuju i na umjetničko-nastavna radna mjesta. - Nacionalno vijeće i Rektorski zbor pobliže određuju uvjete za izbor nastavnika iz stavka 1. ovog članka na način da se publikacije potrebne za izbor na znanstveno–nastavna radna mjesta na odgovarajući način zamjenjuju javnim nastupima, izložbama ili drugim oblicima javnog umjetničkog djelovanja. , koji se temelje na umjetničkoj djelatnosti, i to: - koja je bila predstavljena javnosti; - koja nije bila predstavljena javnosti, ali je bila u razmatranju za realizaciju, a koju kroz projektnu dokumentaciju mogu vrednovati predstavnici određene umjetničke struke; - umjetničkoj nastavi i javnoj umjetničkoj nastavnoj produkciji, u kojoj se ostvaruje čin autorskog umjetničkog stvaranja, koje mogu vrednovati predstavnici određene umjetničke struke. Vrednovanje umjetničkih dostignuća i uspjeha u svom opsegu i strukturi moraju odgovarati nacionalnim i međunarodnim mjerilima izvrsnosti. 11. Jasno naznačiti da u znanstvene organizacije u smislu ovog zakona pripadaju i umjetničke akademije u sustavu visokog obrazovanja. 12. Svakodnevica umjetničkih akademija poglavito je određena manjkavošću sadašnjeg načina financiranja koji se temelji na broju studenata. Time je potpuno zanemarena glavna specifičnost umjetničkog područja to jest oblici umjetničke nastave koja se ostvaruje poglavito u načinu mentorskog i pojedinačnog, procesnog i projektnog rada. Trećinu umjetničke nastave ostvaruju vanjski suradnici te pripadajuća namjenska sredstva moraju biti dijelom temeljnog financiranja u osnovnoj proračunskoj komponenti. Budući da umjetničko područje nema načina svoje materijalne troškove pokriti iz vlastitih prihoda, isti također pripadaju osnovnoj proračunskoj komponenti i trebaju biti pokriveni u stvarnom iznosu te nikako samo djelomično neredovitom dinamikom isplate. Enes Midžić, Predsjednik vijeća umjetničkog područja Sveučilišta u Zagrebu | Nije prihvaćen | Znanstvena i umjetnička djelatnost izjednačena su u cijelom tekstu prijedloga Zakona. |
| 503 | Enes Midžić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 39. | čl. 39. (1) Na znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno, znanstveno i nastavno radno mjesto na sveučilištu i znanstvenom institutu može se zaposliti osoba koja ima odgovarajući stupanj obrazovanja u znanstvenom, odnosno umjetničkom području i polju, koja ispunjava Nacionalne kriterije za izbor na znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno, znanstveno i nastavno radno mjesto na sveučilištu i znanstvenom institutu (u daljnjem tekstu: Nacionalni sveučilišni, znanstveni i umjetnički kriteriji) te dodatne kriterije propisane općim aktom visokog učilišta i znanstvenog instituta (u daljnjem tekstu: dodatni kriteriji). U umjetničkom području osoba s dokazanom umjetničkom izvrsnošću može se zaposliti na umjetničko-nastavno radno mjestu i sa završenim odgovarajućim stupnjem obrazovanja, koje nije u umjetničkom području. (3) Uz kriterije propisane u stavku 1. ovoga članka, na znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno i znanstveno radno mjesto može se zaposliti osoba koja je stekla akademski stupanj doktora znanosti, odnosno doktora umjetnosti u znanstvenom, odnosno umjetničkom području i polju i koja je upisana u Upisnik znanstvenika. Na umjetničko-nastavno radno mjesto može se zaposliti osoba koja nije stekla akademski stupanj doktora umjetnosti, a čjja se umjetnička izvrsnost može mjeriti s doktoratom umjetnosti. Nastavnici izabrani u umjetničko-nastavna zvanja upisuju se ravnopravno u Upisnik znanstvenika. (7) Na suradničko radno mjesto višeg asistenta može se zaposliti osoba koja je stekla akademski stupanj doktora znanosti, odnosno doktora umjetnosti u znanstvenom, odnosno umjetničkom području i polju. Na suradničko mjesto višeg asistenta na umjetničkom području može se zaposliti mladi umjetnik koji je ostvario zapažene rezultate u svojoj javnoj umjetničkoj djelatnosti, a čiji rezultati odgovaraju doktoratu umjetnosti. | Nije prihvaćen | Predloženo predstavlja kriterij dok prijedlog Zakona jasno navodi da će Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterije te Nacionalne veleučilišne kriterije odrediti Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj odnosno Zbor veleučilišta. |
| 504 | Enes Midžić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. | Čl. 37. (1) (1) Nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na znanstveno-nastavna i umjetničko-nastavna radna mjesta. Iznimno, nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na nastavna radna mjesta kada se na sveučilištu izvode kolegiji koji ne zahtijevaju znanstveni pristup, na umjetničkim akademijama mogu se zaposliti i nastavnici koji imaju specifična znanja i tog umjetničkog područja, umjetničko iskustvo i sl. za potrebe korepeticije i druge suradnje u obrazovnom procesu ili kada se na sveučilištu izvodi stručni studij. | Nije prihvaćen | Predložena nadopuna norme predstavlja iznimku koja se može samo usko primjenjivati te u tom smislu ne predstavlja učinkovito normativno rješenje |
| 505 | Enes Midžić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 19. | čl. 19 st. 11. predlaže Senatu izbor profesora emeritusa | Nije prihvaćen | Ovlast biranja koja je naznačena u članku 19. stavku 11. Zakona sastavni je dio autonomije sveučilišta odnosno sastavnica. |
| 506 | Enes Midžić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 17. | čl 17. (4) Uvrštavanje Umjetničkih akademija u istu ravan s Katoličkim bogoslovnim fakultetima, s kojima se potpisuje posebni ugovor sa Sveučilištem, postavlja pitanje statusa Akademija koje su ravnopravne sastavnice s fakultetima, te je potpisivanje posebnog ugovora nepoznanica glede statusa i sadržaja ugovora. | Prihvaćen | Umjetnička akademija će se brisati iz članka 17. stavka 4. |
| 507 | Enes Midžić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 17. | Čl. 17. (2) Umjetnička akademija je sastavnica sveučilišta s pravnom osobnosti koja obavlja djelatnost visokog obrazovanja, umjetničku, znanstvenu i stručnu djelatnost. | Prihvaćen | Članak 17. će se urediti. |
| 508 | Enes Midžić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. | čl. 12. 3. predstavnici zaposlenika na znanstveno-nastavnim, umjetničko-nastavnim, suradničkim i drugim radnim mjestima, | Nije prihvaćen | Nastavna radna mjesta već su obuhvaćena formulacijom ‘ ..i drugim radnim mjestima’ (članak 12. stavak 1. točka 3.). |
| 509 | Enes Midžić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. | Čl. 2. (1) Djelatnost visokog obrazovanja te znanstvena i umjetnička djelatnost od posebnog interesa su za Republiku Hrvatsku te su dio međunarodnog, posebno europskog obrazovnog, znanstvenog i umjetničkog prostora. | Nije prihvaćen | Nije potrebno posebno isticati da je djelatnost visokog obrazovanja te znanstvena i umjetnička djelatnost od posebnog interesa su za Republiku Hrvatsku obzirom se smisao norme ostvaruje tekstom prijedloga Zakona kao što je predlagatelj naveo, osobito ako se ujedno ne navodi što je od općeg interesa za Republiku Hrvatsku u okviru ovog Zakona. |
| 510 | Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 43. | Uklonjen je stavak (12) koji je predviđao „ubrzano“ napredovanje zaposlenika koji ispune kriterije propisane odlukom Ministra – tim člankom su se poticali izvrsni zaposlenici i smatramo da ga treba vratiti. Predlažemo da se doda stavak (12): „Iznimno, postupak izbora na više radno mjesto može se pokrenuti prije proteka roka od pet godina od izbora na postojeće radno mjesto, ali ne ranije od proteka tri godine od izbora na postojeće radno mjesto uz ispunjavanje posebnih kriterija koji su propisni pravilnikom koji donosi ministar. | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 511 | Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | Tradicija vodećih sveučilišta u svijetu jest razlikovanje statusa “teaching assistant” (suradnik s nastavnim obvezama) od “research assistant” (suradnik bez nastavnih obveza). Smatramo da je nužno ugraditi u Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (ZVOZD) istraživačka radna mjesta. • ovom promjenom zakonodavni okviri uskladili bi se s realnošću, odnosno u potpunosti bi se ozakonilo stanje koje trenutno postoji na velikom broju znanstvenih institucija u RH, • prepoznavanjem četiri kategorije radnih mjesta za istraživače omogućilo bi i kategorizaciju dohotka (trenutno asistent ostaje na istoj razini dohotka 6 godina), • mladim osobama koje odaberu istraživačku karijeru jasno bi se pokazao put napredovanja (unutar 7 godina mogu postati Vodeći istraživači, a time i ostvariti veći dohodak), • ova promjena je neophodna i zbog međunarodnih znanstvenih i istraživačkih projekata te suradnje s high-tech tvrtkama, bez čega nema napretka akademske zajednice, a time i razvoja društva u cjelini. Predlažemo da se u članku 38. iza stavka (5) koji definira suradnička radna mjesta asistent i viši asistent, doda stavak (6): “Istraživačka radna mjesta definira visoko učilište ustrojbenim dokumentom. Javno visoko učilište, može sa zaposlenikom sklopiti ugovor o radu na istraživačkom radnom mjestu na teret projektnih sredstava“. U skladu s time, potrebno je korigirati i članak 44. Članak 38. stavak (5) bi trebao prepoznati i suradnička mjesta doktorand i poslijedoktorand pored predloženih. U skladu s time, potrebno je korigirati i članak 44., odnosno dodati odgovarajuće stavke za “research assistants”. | Nije prihvaćen | Ustroj radnih mjesta nastavnika, znanstvenika, suradnika i drugih zaposlenika uredit će se općim aktom visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta. |
| 512 | Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 105. | U trenutno važećoj verziji zakona u čl. 113. stavak (2) stoji da se „(2) Nadzor iz stavka 1. ovoga članka provodi se na način koji ne narušava autonomiju sveučilišta i ne ometa redoviti rad visokih učilišta i drugih znanstvenih organizacija.“ Predlažemo da se u članak 105. doda stavak „Nadzor iz stavka 1. ovoga članka provodi se na način koji ne narušava autonomiju sveučilišta i ne ometa redoviti rad visokih učilišta i drugih znanstvenih organizacija.“ | Nije prihvaćen | Članak 105. prijedloga Zakona je u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata i odredbama zakona kojim je uređen opći upravni postupak. |
| 513 | Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 99. | Programski ugovori – neprihvatljiva odredba o zakonom određenoj penalizaciji ustanova zbog nepotpisivanja programskih ugovora smanjenjem temeljnog financiranja u visini 5% temeljnog financiranja za svaku godinu za koju se ne sklopi programski ugovor Člankom 99. Prijedloga Zakona je određeno da osnovna proračunska komponenta javnog visokog učilišta, odnosno javnog znanstvenog instituta obuhvaća sredstva kojima se financiraju osnovni zahtjevi i potrebe javnog visokog učilišta, odnosno javnog znanstvenog instituta koje proizlaze iz obavljanja njihove djelatnosti utvrđene Zakonom, a posebice se odnose na: plaće i materijalna prava zaposlenih, materijalne troškove poslovanja, izdatke za studentski standard, izdatke za obavljanje znanstvene, odnosno umjetničke djelatnosti, sredstva za tekuće i investicijsko održavanje nastavne, znanstvene i umjetničke infrastrukture, izdatke za provedbu projekata od interesa za Republiku Hrvatsku, sredstva za tekuće i investicijsko održavanje nastavne, znanstvene i druge infrastrukture, sredstva za znanstveno i stručno osposobljavanje i usavršavanje, sredstva za izdavačku djelatnost i sredstva za druge osnovne troškove. Člankom 103. Prijedloga Zakona je propisano da ako se programski ugovor ne sklopi, javnom visokom učilištu, odnosno javnom znanstvenom institutu za sljedeću proračunsku godinu doznačit će se 95 % osnovne proračunske komponente koja je ponuđena u pregovaračkom postupku. U slučaju iz stavka 1. ovoga članka pregovori o programskom ugovoru nastavit će se u godini privremenog financiranja radi njegova sklapanja. U tom slučaju sredstva doznačena javnom visokom učilištu, odnosno javnom znanstvenom institutu umanjivat će se za 5 % svake godine sve do sklapanja programskog ugovora. Sukladno Prijedlogu Zakona sadržaj programskog ugovora, proračunsku formulu, pokazatelje i kriterije utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokove sklapanja programskog ugovora te kvalitativne i kvantitativne indikatore za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom Vlada Republike Hrvatske propisuje uredbom. Dakle, ustanove će biti primorane potpisivati programske ugovore, inače gube po 5% iznosa za temeljno financiranje (uključivo plaće i materijalna prava zaposlenika) i to pod uvjetima i pravilima koje jednostrano donosi Vlada RH Uredbom. Čini se vrlo nepovoljna situacija za sveučilišta, posebno s obzirom na visinu propisanog iznosa koji se godišnje gubi u slučaju nesklapanja programskog ugovora. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 514 | Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 97. | Stavak (3): Predlažemo brisanje rečenice „Kriterije raspolaganja vlastitim prihodima ministar utvrđuje pravilnikom“. | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu sa Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske. |
| 515 | Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 97. | U stavku (2), druga se rečenica treba odnositi na institute. | Prihvaćen | Članak 97. stavak 2. prijedloga Zakona će se doraditi. |
| 516 | Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 96. | Predlažemo da se u stavak (4) doda rečenica „Ostali (vlastiti) prihodi su svi oni koji nisu sredstva osnivača ili namjenski prihodi iz stavaka (1) i (2) ovoga članka.“ | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu je s propisima kojima se uređuje planiranje, izrada, donošenje i izvršavanje proračuna. |
| 517 | Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 96. | Stavak (3): U točkama 2. i 3. se navode sredstva HRZZ-a te europskih fondova kao namjenska sredstva iako dio neizravnih troškova financiranih tim projektima se ne smatra namjenskim sredstvima već vlastitim sredstvima. Nadalje u točki (4) su navedene djelatnosti poput stručnih projekata koje treba smatrati vlastitim sredstvima. Predlažemo da se stavka (3) promijeni tako da glasi: „(3) Namjenske prihode visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta čine 1. školarine studenata i druge naknade polaznika obrazovnih programa, 2. sredstva za izravne troškove Hrvatske zaklade za znanost, sveučilišnih i ostalih zaklada, 3. sredstva za izravne troškove europskih strukturnih i investicijskih fondova te drugih fondova Europske unije,“ | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu je s propisima kojima se uređuje planiranje, izrada, donošenje i izvršavanje proračuna. |
| 518 | Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 93. | Stavak (1): U odnosu na trenutno važeći zakon, ovim prijedlogom se u stavku definira da Rektorski zbor čine rektori svih sveučilišta a ne samo javnih sveučilišta. Predlažemo da se ovaj stavak izmijeni tako da se doda riječ „javnih“ kako slijedi: „(1) Rektorski zbor Republike Hrvatske čine rektori svih javnih sveučilišta u Republici Hrvatskoj. U radu Rektorskog zbora sudjeluje predstavnik Zbora veleučilišta. Predsjednika Rektorskog zbora članovi biraju natpolovičnom većinom glasova svih članova.“ | Nije prihvaćen | Javna i privatna sveučilišta imaju ista prava i obveze, a razlikuju se samo prema načinu osnivanja. Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 519 | Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | U trenutno važećoj verziji zakona, čl. 103. (4) ja navedeno da se „Odlukom nadležnog tijela visokog učilišta nastavniku se mogu odobriti kraća ili dulja izbivanja zbog znanstvenog, umjetničkog i stručnog usavršavanja ili kojega drugoga opravdanog razloga.“ Ova odredba se ne nalazi u novom zakonu. Predlažemo da se u čl. 46. doda stavak (3) koji glasi: „Odlukom nadležnog tijela visokog učilišta nastavniku se mogu odobriti kraća ili dulja izbivanja zbog znanstvenog, umjetničkog i stručnog usavršavanja ili kojega drugoga opravdanog razloga.“ | Nije prihvaćen | Slobodna studijska godina koristi se zbog znanstvenog ili umjetničkog rada, a ne zbog stručnog usavršavanja ili drugog opravdanog razloga. |
| 520 | Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 44. | Stavak (3): Predlažemo da se točka 7. zamijeni rečenicom: 7. „obavljati druge poslove po nalogu čelnika ustrojbene jedinice i čelnika visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta.“ | Nije prihvaćen | Prijedlogom Zakona utvrđuju se čelnici visokih učilišta i znanstvenih instituta, a ne ustrojbenih jedinica. Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 521 | Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 44. | Stavak (3): Iz točke 3. i 4. nije jasno čija je obaveza financirati ove aktivnosti. Mentor asistenta nije definiran – ako se misli na mentora doktoranda, onda je primjerenije koristiti studijskog savjetnika jer mentor postaje tek prihvaćanjem teme od senata, što može biti znatno kasnije od samog zapošljavanja. Asistentu je zapravo neposredno nadređen čelnik ustrojbene jedinice (npr. katedre ili zavoda) na kojem se zapošljava, pa je primjerenije koristiti taj termin od mentora. Predlažemo da se točka 3.,4., 5. i 6. brišu jer su ove aktivnosti uključene u prava i obveze iz doktorskog studija tako da ih nema potrebe naglašavati u zakonu. | Nije prihvaćen | Prijedlogom zakona propisuje se iznimka za asistente koji nisu obvezni upisati doktorski studij te je stoga važno u stavku 3. članka 44. prijedloga Zakona navesti predložene obveze i prava. |
| 522 | Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 44. | Vezano za prijedlog da se u članku 38. iza stavka (5) doda stavak (6) koji glasi: “Istraživačka radna mjesta definira visoko učilište ustrojbenim dokumentom. Javno visoko učilište, može sa zaposlenikom sklopiti ugovor o radu na istraživačkom radnom mjestu na teret vlastitih sredstava“ predlažemo dodati stavak kojim će biti regulirano trajanje Ugovora o radu za istraživačka radna mjesta: Potrebno je Izuzeti iz Zakona o radu ograničenje kumulativnog broja Ugovora na određeno za istraživačka radna mjesta • budući da je znanstveno istraživanje projektno organizirana aktivnost, zapošljavanje istraživača na neodređeno vrijeme nije moguće, • sklapanje više uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme, bez kumulativnog ograničenja (trenutno 3 godine) omogućilo bi: i. jednostavnije planiranje karijere istraživača, ii. jednostavniju provedbu doktorskog studija (prosječno vrijeme do doktorata je više od 3 godine, pa zbog važeći zakonodavnih okvira, istraživač mora napustiti radno mjesto na kojem je bio prilikom upisa doktorskog studija), iii. neprekinutost boravka kod istog poslodavca, što je važan faktor kod dobivanja kredita u banci, iv. ostvarivanje prava na jubilarne nagrade za koje je uvjet neprekinutost boravka kod istog poslodavca, v. neprekinuti nastavak karijere poslijedoktorand (na radnom mjestu vodećeg istraživača) ukoliko ne postoje slobodni koeficijenti na instituciji (a postoji znanstveni projekt koji treba vodećeg istraživača). | Nije prihvaćen | Ustroj drugih zaposlenika uredit će se općim aktom visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta u skladu s člankom 37. stavkom 6. prijedloga Zakona. |
| 523 | Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 40. | Stavak (3): Ovaj stavak propisuje da sva tri člana povjerenstva moraju biti u istom području i polju. Za neka polja čest je slučaj da pojedine sastavnice nemaju dovoljno zaposlenih iste ili više hijerarhijske razine. Na FER-u bi to mogao biti slučaj za polje temeljne tehničke znanosti. Predlažemo blaži uvjet da sva tri člana moraju biti u istom području od kojih barem dva u istom polju u odnosu na radno mjesto za koje se provodi izbor. U zakonu nije predviđena mogućnost izbora u znanstvena zvanja u više znanstvenih polja, što je čest slučaj na FER-u (oko jedne petine svih nastavnika izabrano u znanstvena zvanja u dva ili više polja istog područja tehničkih znanosti (elektrotehnika, računarstvo, temeljne tehničke znanosti)). Izbor u više znanstvenih zvanja, odnosno polja omogućuje prepoznatost područja znanosti kojima se pojedini znanstvenici bave, sudjelovanje u mješovitim povjerenstvima pri izboru u znanstvena i znanstveno-nastavna zvanja, legitimitet pri vođenju doktorata i sudjelovanje u povjerenstvima za ocjenu i obranu, legitimitet pri izvođenju nastave na poslijediplomskom i diplomskom studiju. Mogućnost izbora znanstvenika u više znanstvenih polja Fakultetu i njegovim organizacijskim jedinicama (zavodima) omogućuje praćenje trendova i karijerno usmjeravanje prema potrebama tržišta rada. Novi zakon bi morao predvidjeti ili barem ne spriječiti multidisciplinarnost u modernom sveučilišnom okruženju. | Nije prihvaćen | Stavkom 3. članka 40. prijedloga Zakona nije navedena obveza za sve članove stručnog povjerenstva nego za najmanje tri, od kojih najmanje jedan član stručnog povjerenstva mora biti zaposlen na visokom učilištu, odnosno znanstvenom institutu različitom od onoga u kojem se provodi izbor. |
| 524 | Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 22. | Stavak (4): Dodati "nakon završenog upravnog postupka". | Nije prihvaćen | Rektor ima ovlast predlaganja dok fakultetsko odnosno akademijsko vijeće odlučuje o trenutku razrješenja. |
| 525 | Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 21. | Stavak (4): U skladu s načelom autonomije sveučilišta, reguliranje trajanja mandata dekana trebalo bi biti prepušteno samim sveučilištima, koja će trajanje mandata dekana regulirati svojim statutom. Naime, nije mudro na isti način regulirati trajanje mandata dekana na velikim fakultetima (npr. s više od 500 zaposlenika), koji imaju vrlo veliki broj mogućih kandidata za dekana, te brojne male fakultete diljem Hrvatske (npr. s ne više od 30 zaposlenika), koji imaju vrlo ograničeni broj mogućih kandidata za dekana. Drugim riječima, za takve male fakultete primjerenije je da mandat dekana može trajati dulje, kako bi se izbjegla situacija u kojoj bi se samo zbog forme i zakonske odredbe morao izabrati neodgovarajući kandidat za dekana, ako bi se i takav uopće mogao motivirati za kandidaturu na manjem fakultetu. | Nije prihvaćen | Obzirom su visoka učilišta javne ustanove koje obavljaju javnu službu, trajanje mandata potrebno je regulirati zakonom. |
| 526 | Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 17. | Predlažemo da se u Poglavlju II doda tekst o Znanstveno-tehnologijskim organizacijama: (1) Znanstveno-tehnologijske organizacije (Research and Technology Organisation, RTO) su znanstvene organizacije koje se bave primijenjenim znanstvenim istraživanjima kao svojom osnovnom djelatnošću, te su osnovane i ustrojene prema odredbama ovoga Zakona. (2) Znanstveno-tehnologijske organizacije provode znanstvena istraživanja s ciljem razvoja novih tehnologija i stvaranja inovacija te njihovog prijenosa u gospodarstvo. (3) Znanstveno-tehnologijska organizacija osniva se kao neprofitna ustanova ili trgovačko društvo. Ako je osnovana kao trgovačko društvo, sva se eventualna dobit mora reinvestirati u daljnji razvoj znanstveno-tehnologijske organizacije. (4) Znanstveno-tehnologijska organizacija osniva se odlukom osnivača na način propisan odredbama ovoga Zakona i propisima kojima se uređuju ustanove odnosno trgovačka društva. (5) U pravilu je osnivač znanstveno-tehnologijske organizacije Republika Hrvatska, a moguće je primijeniti i suvlasničke modele u kojima su partneri tijela lokalne ili državne uprave, znanstvene organizacije te u manjem udjelu industrijski partneri uz uvjet da nemaju prvenstvo pristupa rezultatima istraživanja. (6) Znanstveno-tehnologijska organizacija pretežno se financira iz tri izvora: • godišnjom dodjelom sredstava osnivača za sufinanciranje neekonomskih aktivnosti • provedbom znanstveno-razvojnih projekata • izravnim ugovorima s tvrtkama za provedbu aktivnosti istraživanja i razvoja. (7) Zapošljavanje u znanstveno-tehnologijskoj organizaciji ne podliježe primjeni uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama. Obrazloženje: Uloga RTO-a u razvoju nacionalnih ekonomija Ključna uloga u funkcioniranju inovacijskog sustava su znanstveno-tehnologijske organizacije (Research and Technology Organisations, RTOs). Takav oblik organizacija razvijen je i afirmiran u većini europskih (i svjetskih) zemalja prilagođenih potrebama nacionalnih gospodarstava. One predstavljaju svojevrsni interface između akademske/istraživačke zajednice i gospodarstva s važnom ulogom u provedbi strategije pametne specijalizacije (Smart Specialisation Strategy, S3). Kao takve, predstavljaju ključnu kariku u vrijednosnom lancu: znanstvena istraživanja – primijenjena istraživanja/inovacije – proizvodnja i komercijalizacija. Stvaranje vrijednosti i usmjeravanje rasta kroz vrijednosni lanac zahtjeva eksperimentiranje, istraživanje i pokušaje što realno prate rizici i promašaji koje pravovremeno treba identificirati i na odgovarajući način korigirati. Više je uloga i misija RTO-a, a jedna od najbitnijih je provedba primijenjenog istraživanja i razvoja tehnologija kao podloge za kreiranje inovativnih proizvoda/usluga. Posebice je važna uloga RTO-a u razvojnoj podršci malim i srednjim poduzećima koji većinom nemaju razvojne kapacitete i infrastrukturu. To podrazumijeva da RTO-i posjeduju ključnu razvojnu infrastrukturu (razvojne laboratorije) za razvoj tehnologija i njihov transfer u pojedine gospodarske sektore. Posebnost je većine RTO-a da razvijaju „tehnologije opće namjene“ (general purpose technologies) koje imaju obilježja „platformskih - horizontalnih tehnologija“ i koje su primjenjive u više sektora. Primjeri takvi tehnologija su računalne i elektrotehničke tehnologije. Ove sveprisutne tehnologije u stalnom su procesu inkrementalnog poboljšavanja u smislu performansi, komfornog korištenja i cijene koštanja. U takve tehnologije spadaju i tehnologije umjetne inteligencije i srodne suvremene tehnologije. Treba naglasiti da iza RTO institucija u EU čvrsto stoje države sa svojom opredijeljenošću za svekoliku podršku i poticanje tehnološkog razvoja i inovacija. Pri osnivanju RTO-a ključna je uloga države kao investitora/ulagača: država investira u fizičku i intelektualnu infrastrukturu koju individualni zaposlenici i poduzetnici ne bi mogli sami financirati zbog visokih fiksnih troškova te zbog rizika koji prati takva ulaganja. Dobar uvid u strukture i organizacije RTO-a daje Europska asocijacija RTO-a (European Assotiation of Research&Technology Organisations, EARTO, https://www.earto.eu/) u koju su učlanjeni RTO-i iz 23 zemlje. U današnje vrijeme RTO-i svoj su rad usmjerile na razvoj tehnologija koje prate 4. industrijsku revoluciju te digitalne i zelene transformacije. To su istodobno tehnologije kojima se štiti priroda i kojima se smanjuju klimatske promjene i postiže prilagodba klimatskim promjenama. | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 527 | Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 14. | Stavak (4): U skladu s načelom autonomije sveučilišta, reguliranje trajanja mandata rektora trebalo bi biti prepušteno samim sveučilištima, koja će trajanje mandata rektora regulirati svojim statutom. Naime, nije mudro na isti način regulirati trajanje mandata rektora na Sveučilištu u Zagrebu, kao najvećem hrvatskom sveučilištu, koje ima vrlo veliki broj mogućih kandidata za rektora te brojna mala sveučilišta diljem Hrvatske, koja imaju vrlo ograničeni broj mogućih kandidata za rektora. Drugim riječima, za takva mala sveučilišta primjerenije je da mandat rektora može trajati dulje, kako bi se izbjegla situacija u kojoj bi se samo zbog forme i zakonske odredbe morao izabrati neodgovarajući kandidat za rektora, ako bi se i takav uopće mogao motivirati za kandidaturu na manjem sveučilištu. | Nije prihvaćen | Obzirom se radi o javnoj službi, trajanje mandata rektora treba biti uređeno zakonom. |
| 528 | Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 14. | Stavak (1): Predloženo je da se rektor bira po principu jedan-nastavnik-jedan-glas. Predlažemo da rektora javnoga sveučilišta biraju nastavnici svih sastavnica Sveučilišta (docenti, izvanredni profesori, redoviti profesori, redoviti profesori u trajnom izboru) iz reda redovitih profesora i redovitih profesora u trajnom izboru. Rektor, demokratski izabran od strane nastavnika svih sastavnica sveučilišta, jamčio bi istinski prosperitet i napredak hrvatskih sveučilišta, kao i pomak prema boljim pozicijama na svjetskim rang listama. U članku se ne spominje da se rektor bira tajnim glasovanjem. Predlažemo da se u (1) doda “kojega se bira tajnim glasovanjem“. | Nije prihvaćen | Postupak i uvjeti izbora rektora urediti će se statutom sveučilišta, a u skladu s autonomijom i akademskom samoupravom. |
| 529 | Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. | Stavak (3) točka 18: Senatima je ukinuta ovlast iz članka 59 (2) točka 4. trenutno važećeg zakona kojom senat „utvrđuje studijske kapacitete i upisnu politiku, određuje upisne kvote te utvrđuje standarde studiranja i nadzire njihovo poštovanje,“ Predlažemo da se ovlast određivanja upisnih kvota povjeri senatu, te da se u čl. 12 (3) doda točka „utvrđuje studijske kapacitete i upisnu politiku, određuje upisne kvote te utvrđuje standarde studiranja i nadzire njihovo poštovanje,“ Senatima je ukinuta ovlast iz članka 59 (2) točka 8. trenutno važećeg zakona kojom „odlučuje o uvjetima studiranja i studentskom standardu sukladno članku 88. ovoga Zakona,“, točka 9. „koordinira međunarodnu suradnju,“ i točka 10. „odlučuje o izdavačkoj djelatnosti,“ Predlažemo da se u čl. 12 (3) dodaju točke - „odlučuje o uvjetima studiranja i studentskom standardu,“, - „koordinira međunarodnu suradnju,“ i - „odlučuje o izdavačkoj djelatnosti,“ | Nije prihvaćen | Studijski kapacitet i upisna politika biti će predmet programskog ugovora kao okvir novog modela financiranja. U odnosu na prijedlog dopune stavka 3., predlagatelj Zakona smatra da je isto obuhvaćeno stavkom 3., a osobito točkama 1., 2., 3., 4., 5., 7., 9., i 19. |
| 530 | Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. | Stavak (3) točka 11: Potrebno je dodatno pojasniti uključuju li „pravne osobe“ i fakultete ili se misli na pravne sobe koje su u fazi osnivanja. Predlažemo da se stavak (3) točka 11. zamijeni tekstom koji pobliže definira na koje se pravne osobe odnosi. | Nije prihvaćen | Predlagatelj smatra da je točka 11. jasna. |
| 531 | Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. | Stavak (3), točka 4. Nije jasno radi li se o programskom ugovoru za sveučilište ili i programskim ugovorima za fakultete koji su sastavnice sveučilišta. U ovlastima fakultetskog, odnosno akademijskog vijeća, u čl. 19 (3) točka 4. stoji da fakultetsko, odnosno akademijsko vijeće „usvaja prijedlog programskog ugovora fakulteta, odnosno umjetničke akademije,“ što bi dalo za zaključiti da senat usvaja prijedlog programskog ugovora sveučilišta. Programski ugovori su ugovori veće vrijednosti od 3 milijuna kuna te stoga trebaju biti izglasani na Senatu što može biti prepreka ako je namjera programske ugovore potpisivati izravno sa sastavnicama. Predlažemo da se stavak (3) točka 4. zamijeni tekstom koji pobliže definira na koji se programski ugovor misli, npr. „usvaja prijedlog programskog ugovora sveučilišta“. | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu sa autonomijom i akademskom samoupravom sastavnica. |
| 532 | Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. | Stavak (1): Smatramo da bi pri određivanju broja predstavnika zaposlenika sa sastavnica sveučilišta trebalo propisati da se uzima u obzir broj zaposlenika i studenata sastavnice. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 533 | Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 10. | Predlažemo da se u čl. 10. doda stavak (6): “Sveučilište radi komercijalizacije znanstvenih rezultata, otkrića ili patenata te umjetničkih ostvarenja, poticanja suradnje s gospodarstvenicima ili jačanja na znanju temeljenog gospodarstva može biti osnivač ili suosnivač trgovačkih društava. Dio dobiti takvih trgovačkih društava koji pripada sveučilištu može se koristiti isključivo za unapređenje djelatnosti sveučilišta.“ koji odgovara čl. 54 (6) trenutno važećeg zakona. | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 534 | Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 10. | Stavak (4): Nije jasno uključuje li „pravna osoba“ i trgovačko društvo. Smatramo da je potrebno naglasiti mogućnost komercijalizacije rezultata istraživanja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 535 | Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 3. | Stavak (3): "... te rezultate znanstvenog istraživanja učiniti dostupnim javnosti" Treba uzeti u obzir činjenicu da neka istraživanja podliježu odredbama povjerljivosti iz ugovora s nekom drugom institucijom. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 536 | Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Članak 12 Zakona o radu (pročišćeni tekst zakona NN 93/14, 127/17, 98/19 na snazi od 01.01.2020.) donosi bitno ograničenje za znanstveno-istraživačke institucije. U njemu je definirano da radnik ne može sklopiti ugovor na određeno u trajanju duljem od tri godine niti da ukupno trajanje različitih uzastopnih ugovora kod istog poslodavca ne smije biti dulje od tri godine. Takav zakon naravno štiti prava radnika, ali s druge strane paradoksalno ograničava prava mladih znanstvenih istraživača koje znanstveno-istraživačke institucije zapošljavaju na račun kompetitivnih europskih i hrvatskih projekata. Za takve istraživače poželjno je da su što duže u znanstveno-istraživačkom statusu i sustavu te da napreduju s projekta na projekt. Trenutno ograničenje praktički zahtjeva da se istraživač, koji je primjerice radio godinu dana na jednom projektu i treba prijeći na drugi, trogodišnji projekt, financiran europskim novcem mora 2 mjeseca "ohladiti" odnosno zaposliti izvan matične institucije nakon što mu prođe ukupno 36 mjeseci ili to mora učiniti prije prelaska na novi projekt. I matičnoj instituciji, i radniku i državi je od visokog interesa da se radni odnos odvija neprekinuto, kako bi se što više radnih sati teretilo kao satnica na europski projekt, kako bi se istraživač što dulje i kvalitetnije bavio znanstvenim radom. Ponekad nije moguće naći adekvatno dvomjesečno radno mjesto u nekom drugom poduzeću ili instituciji stoga istraživači odlaze na burzu ili su demotivirani zakonskim ograničenjima te napuštaju sustav znanosti. Prirodan je razvoj istraživača, od mlađeg, do iskusnog i vrhunskog istraživača, a taj proces traje dulje od tri godine, odnosno nekoliko puta po tri godine. Takve kategorije poznaje i hrvatska i europska istraživačka praksa. Molimo vas da razmotrite naš prijedlog da se u idućim izmjenama „Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti“ izričito uvrsti dozvola da se znanstveni istraživači mogu, uz vlastiti zahtjev, zapošljavati uzastopno na kumulativno razdoblje dulje od 3 godine. Ovdje je trenutni članak 12 ZOR-a. Ugovor o radu na određeno vrijeme Članak 12. (1) Ugovor o radu može se iznimno sklopiti na određeno vrijeme, za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen rokom, izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja. (2) Poslodavac s istim radnikom smije sklopiti uzastopni ugovor o radu na određeno vrijeme samo ako za to postoji objektivan razlog koji se u tom ugovoru ili u pisanoj potvrdi o sklopljenom ugovoru o radu iz članka 14. stavka 3. ovoga Zakona mora navesti. (3) Ukupno trajanje svih uzastopnih ugovora o radu sklopljenih na određeno vrijeme, uključujući i prvi ugovor o radu, ne smije biti neprekinuto duže od tri godine, osim ako je to potrebno zbog zamjene privremeno nenazočnog radnika ili je zbog nekih drugih objektivnih razloga dopušteno zakonom ili kolektivnim ugovorom. (4) Ograničenja iz stavaka 2. i 3. ovoga članka ne odnose se na prvi ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme. (5) Svaka izmjena, odnosno dopuna ugovora o radu na određeno vrijeme koja bi utjecala na produljenje ugovorenog trajanja toga ugovora, smatra se svakim sljedećim uzastopnim ugovorom o radu na određeno vrijeme. (6) Prekid kraći od dva mjeseca ne smatra se prekidom razdoblja od tri godine iz stavka 3. ovoga članka. (7) Ako je ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen protivno odredbama ovoga Zakona ili ako radnik nastavi raditi kod poslodavca i nakon isteka vremena za koje je ugovor sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodređeno vrijeme. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 537 | Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | U Nacrtu novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti trebaju se sistematiziraju knjižnice i stručni knjižnični djelatnici. Prema važećem Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju ZZDVO(NN 131/17) knjižnice su sistematizirane: 1. Čl. 54. st. 2 Ustroj sveučilišta i njegove sastavnice Sveučilište može kao sastavnice...imati...knjižnice... Kao i odredbe o završnim radovima koje su studenti dužni javno objaviti u bazi sveučilišne knjižnice u sastavu..čl. 83. st. 11 Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti - ZKKD(2019) 2. ČL. 8, st. Vrste knjižnica: sveučilišna, visokoškolska, znanstvena... , Čl. 10., st. 1 ... visoka učilišta i javni znanstveni instituti dužni su osnovati knjižnicu..., Čl. 12. St. 2, Standarde za visokoškolske, sveučilišne i znanstvene knjižnice donosi... ministar nadležan za znanost i obrazovanje... Pravilnik o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja(NN 28/2017) 3. Čl. 2 st. 4...zastupljenost indeksiranost časopisa u bazama...utvrđuju knjižnice javnih visokoškolskih i znanstvenih ustanova... Iz navedenog zakonodavnog okvira ZZDVO i ZKKD jasno je da visokoškolske ustanove imaju sveučilišne i visokoškolske knjižnice, koje posluju prema Standardima, i čije su obveze i poslovanje navedene u zakonima i Standardima za visokoškolske, sveučilišne i znanstvene knjižnice. Prema uvidu u Nacrt Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, kojeg je sastavnicama dostavio MZO, knjižničari koji su bili uključeni u raspravu na sastavnicama uočili su: Knjižnice i knjižničari se nigdje ne spominju, osim u Pravima studenata u čl. 77, st. 5 5...besplatno korištenje građe knjižnice te znanstvenih i stručnih izvora na visokom učilištu... Međutim, u Nacrtu prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju koje je izradilo Nacionalno vijeće za znanost, Povjerenstvo za zakonske akte, uvažen je status knjižnice kao subjekta znanstvene djelatnosti i sastavnice sveučilišta u čl. 81 st. 1 i čl. 123 st. St 2. ! Stoga smatramo kako ovaj propust u Nacrtu novog ZZDVO treba ispraviti, te smatramo kako je interes Sveučilište u Zagrebu zastupati svojih 177 stručnih knjižničnih djelatnika. Nije na odmet spomenuti kako svaka sastavnica prilikom akreditacije uključuje knjižnicu kao mjesto gdje se taj posao obavlja, ali i kao pozitivni bod koji se dobije prilikom akreditacije. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 538 | Fakultet organizacije i informatike | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 97. | Stavak (3): Predlažemo brisanje rečenice „Kriterije raspolaganja vlastitim prihodima ministar utvrđuje pravilnikom“. | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu sa Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske. |
| 539 | Fakultet organizacije i informatike | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 39. | Članak 39. stavak 4. Studenti koji su završili stručni studij gotovo se poistovjećuju sa studentima koji su završili sveučilišni studij tako da se sad mogu zaposliti na nastavno radno mjesto te mogu upisati poslijediplomski specijalistički studij. Opasno je poistovjetiti ove dvije vrste studija te postoji bojazan da bi studenti preko specijalističkog studija mogli direktno upisati doktorski (a nemaju uvjete za to). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 540 | Fakultet organizacije i informatike | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 68. | Člankom 68. stavkom 2. nije omogućen upis manjeg ili većeg broja ECTS-a godišnje. Trebalo bi dodati “u pravilu” jer se gotovo nikad ne upisuje točan broj ECTS-a godišnje, ali na razini ukupnog trajanja studija mora biti minimalno 60 godišnje. | Prihvaćen | Stavak 2. će se urediti. |
| 541 | Fakultet organizacije i informatike | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 53. | Potrebno je omogućiti i angažman naslovnog suradnika, odnosno osobe izabrane u naslovno suradničko zvanje. | Prihvaćen | Stavak 1. će se urediti. |
| 542 | Fakultet organizacije i informatike | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 95. | Članak 95. promijeniti u: (1) Informacijska infrastruktura sustava visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti ustrojava se radi kvalitetne i djelotvorne uporabe informacijskih i komunikacijskih tehnologija i informacijskih resursa za potrebe funkcioniranja i razvoja sustava visokoga obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti. (2) Informacijska infrastruktura sustava visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti ustrojava se na razini Republike Hrvatske na načelima otvorenosti, transparentnosti i interoperabilnosti te je dostupna svim visokim učilištima i znanstvenim institutima i omogućava otvoreno korištenje podataka koje sustav sadrži, u skladu s načelima otvorene znanosti. (3) Otvorena istraživačka infrastruktura omogućava provođenje istraživanja i umjetničkog stvaralaštva u skladu s načelima otvorene znanosti, a uključuje podatkovnu infrastrukturu za pohranu i upravljanje podacima, posebno digitalne repozitorije i arhive, informacijske sustave i baze podataka, napredne računalne sustave za obradu podataka, komunikacijske mreže, softver otvorenog koda, druge digitalne usluge, alate i komponente e-infrastrukture, kao i istraživačku opremu i skupove instrumenata otvoreno dostupnih istraživačkoj i umjetničkoj zajednici. Poseban dio otvorene istraživačke infrastrukture čine i sami podaci u otvorenom pristupu: podaci o sustavu znanosti i znanstvenoj djelatnosti, publikacije, istraživački podaci i drugi rezultati nastali kao rezultat istraživačke djelatnosti i umjetničkog stvaralaštva. (4) Otvorena istraživačka infrastruktura se izgrađuje i njome se upravlja na održiv i transparentan način, s učešćem predstavnika zajednice korisnika u upravljačkim tijelima. Hrvatska istraživačka infrastruktura se gradi u skladu s međunarodnim standardima i dobrim praksama, i uklapa u postojeće europske i globalne infrastrukture. (5) U cilju postizanja široke i jednake dostupnosti obrazovanja i unapređenja kvalitete obrazovnog procesa i ishoda obrazovanja, potiče se primjena načela otvorenog obrazovanja, posebno različitosti u načinima učenja i poučavanja, načinima stvaranja i dijeljenja znanja te uporaba i stvaranje otvorenih obrazovnih sadržaja. | Djelomično prihvaćen | U članku 95. prijedloga Zakona izmijenit će se pojam elektronička infrastruktura u informacijski sustav i infrastruktura te će se dopuniti sastavnicama informacijske infrastrukture. |
| 543 | Fakultet organizacije i informatike | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 94. | U članku 94. stavak 2. točka 3. na kraju dodati tekst "formulirane tako da se između ostalog potiče inovativnost, suradnja, dijeljenje, transparentnost i otvorenost kao doprinos otvorenoj znanosti i otvorenom obrazovanju," U podnaslovu "Elektronička infrastruktura sustava visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti" riječ "Elektronička" zamijeniti riječju "Informacijska". | Djelomično prihvaćen | Predložena dopuna članka 94. stavka 2. točke 3. prijedloga Zakona nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. U članku 95. prijedloga Zakona riječ elektronička zamijenit će se u informacijska. |
| 544 | Fakultet organizacije i informatike | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 93. | U članku 93. stavak 2. točka 3. na kraju dodati tekst "formuliranih tako da se između ostalog potiče inovativnost, suradnja, dijeljenje, transparentnost i otvorenost kao doprinos otvorenoj znanosti i otvorenom obrazovanju," | Nije prihvaćen | Predložena dopuna članka 93. stavka 2. točke 3. prijedloga Zakona nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 545 | Fakultet organizacije i informatike | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 90. | U članku 90. stavak 2. točka 3. na kraju dodati tekst "formuliranih tako da se između ostalog potiče inovativnost, suradnja, dijeljenje, transparentnost i otvorenost kao doprinos otvorenoj znanosti i otvorenom obrazovanju,". | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 546 | Fakultet organizacije i informatike | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 61. | U članku 61. dodati stavak 6. koji glasi: "Nositelj sveučilišnoga specijalističkog studija obvezan je specijalistički rad iz stavka 5. objaviti u roku 30 dana od dana obrane u nacionalnom repozitoriju koji osigurava dugotrajnu pohranu, očuvanje i otvoreni pristup specijalističkim radovima.". | Djelomično prihvaćen | Predloženo će biti uređeno člankom 57. ovog Zakona. |
| 547 | Fakultet organizacije i informatike | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 60. | U članku 60. dodati stavak koji glasi: "Nositelj sveučilišnoga integriranog prijediplomskog i diplomskog studija obvezan je diplomski rad iz stavka 5. objaviti u roku 30 dana od dana obrane u nacionalnom repozitoriju koji osigurava dugotrajnu pohranu, očuvanje i otvoreni pristup diplomskim radovima.". | Djelomično prihvaćen | Predloženo će biti riješeno člankom 57. |
| 548 | Fakultet organizacije i informatike | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 59. | U članku 59. dodati stavak 5. koji glasi: "Nositelj diplomskog studija obvezan je diplomski rad iz stavka 4. objaviti u roku 30 dana od dana obrane u nacionalnom repozitoriju koji osigurava dugotrajnu pohranu, očuvanje i otvoreni pristup diplomskim radovima.". | Djelomično prihvaćen | Prijedlog će se urediti člankom 57. |
| 549 | Fakultet organizacije i informatike | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 58. | U članku 58. dodati stavak 6. koji glasi: "Nositelj prijediplomskog studija obvezan je završni rad iz stavka 5. objaviti u roku 30 dana od dana obrane u nacionalnom repozitoriju koji osigurava dugotrajnu pohranu, očuvanje i otvoreni pristup završnim radovima.". | Djelomično prihvaćen | Navedeno će se urediti člankom 57. |
| 550 | Fakultet organizacije i informatike | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. | U članku 2. stavak 4. točka 2. na kraju dodati tekst "što podrazumijeva otvoreni i suradnički proces istraživanja, otvoreni pristup rezultatima znanstveno-istraživačkog rada (publikacijama, istraživačkim podacima, softveru i dr.) te otvorenu i interoperabilnu istraživačku infrastrukturu,". U članku 2. stavak 4. točka 4. tekst zamijeniti tekstom: "otvorenom pristupu publikacijama, istraživačkim podacima i drugim rezultatima istraživanja te rezultatima umjetničkog stvaralaštva čije je stvaranje u potpunosti ili djelomično financirano javnim sredstvima,". | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 551 | Fakultet organizacije i informatike | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 100. | U članku 100. stavak 1. iza točke 3. dodati točku "4. aktivnosti vezane uz promicanje, poticanje i ostvarivanje otvorene znanosti i popularizaciju znanosti,". Točke 4. do 9. postaju točke 5. do 10. | Djelomično prihvaćen | Članak 100. stavak 1. prijedloga Zakona će se dopuniti. Predložene aktivnosti će biti obuhvaćene izdacima za obavljanje znanstvene djelatnosti. |
| 552 | Fakultet organizacije i informatike | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 112. | Predlažemo članak 112. prebaciti u članak 58. Iznimno od članka 58. stavak 3. ovoga Zakona, osoba koja je prije 2010. godine bez položene državne mature završila odgovarajući program srednjoškolskog obrazovanja u trajanju od najmanje četiri godine, može upisati sveučilišni, odnosno stručni prijediplomski studij u skladu s uvjetima propisanim općim aktom visokog učilišta. | Nije prihvaćen | Normativno rješenje navedeno u prijedlogu Zakona u skladu je s nomotehničkim pravilima za izradu akata. |
| 553 | Fakultet organizacije i informatike | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 100. | U članku 100. stavak 1. točka 8. vezano uz preustroj i okrupnjavanja javnih znanstvenih instituta nije jasno zašto se to eksplicitno navodi. Po svemu sudeći, slovo Zakona potiče usitnjavanje sveučilišta i okrupnjavanje instituta?! Predlažemo obrisati riječ „okrupnjavanje“ i usitnjavanje i ostaviti „preustroj“. | Prihvaćen | Iz točke 8. stavka 1. članka 100 prijedloga Zakona brisat će se riječ okrupnjavanje. |
| 554 | Fakultet organizacije i informatike | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 98. | Kod financiranja javnih visokih učilišta definirane su tri komponente proračuna (članak 98. stavak 2.) s kojima ide u pregovarački postupak – definirani su ciljevi koji će se moći pregovarati, a da nije definirana struktura ili strategija koja to omogućava ili uzima u obzir različitosti visokih učilišta. U financiranje visokog obrazovanja i znanosti, ubacuju se razrađeni programski ugovori. Unatoč najavama, nema u toj strukturi sredstava nikakvih suštinskih izmjena u odnosu na Odluku Vlade RH (2018) o programskom financiranju. Korisno je da u Zakonu pišu načela, ali nabrajanje specifičnih ciljeva u Zakonu nije dobro jer se kod izmjene strategije treba mijenjati Zakon. Postoji i penalizacija za visoka učilišta koja u određenom roku ne sklope programske ugovore, što može potaknuti „volju“ za pregovore sa strane visokih učilišta i instituta. Međutim, nema nikakve garancije u Zakonu da će država ispuniti svoje obaveze. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 555 | Fakultet organizacije i informatike | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 90. | U članku 90. stavku 4. propisano je da Matični odbor odluke donosi na sjednicama. Sjednicu saziva i njome predsjeda predsjednik matičnog odbora. Sjednice matičnog odbora održavaju se jednom mjesečno. Sjednica matičnog odbora može se održati na daljinu korištenjem odgovarajućih audiovizualnih uređaja. Postavlja se pitanje treba li to uopće spominjati u Zakonu, odnosno zašto je u Zakonu bitno navesti da se sjednica smije održavati na daljinu. Naime, nigdje nije propisano da se bilo kakvi sastanci moraju održavati uživo. Isti komentar odnosi se i na članak 91. stavak 4. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 556 | Fakultet organizacije i informatike | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 85. | U članku 85. stavku 1. propisano je da je znanstvenik osoba sa stečenim akademskim stupnjem doktora znanosti, osoba upisana na doktorski studij ili magistar znanosti koji se bavi znanstvenom djelatnošću. Dosad su se u Upisnik znanstvenika mogli na zahtjev ustanove upisati i asistenti i predavači koji su objavljivali radove. Ukoliko matični broj znanstvenika i dalje bude uvjet za prijave suradnika na projekte i slično, ovakva bi definicija mogla izazvati potencijalne probleme. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 557 | Fakultet organizacije i informatike | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 71. | Online studij se u članku 71. stavku 7. definira kao „…pristup učenju u posebnim uvjetima” u vrijeme kada je to standardni način izvođenja na mnogim sveučilištima diljem svijeta barem 20 godina, a da se istovremeno propušta zakonski odrediti pristup osiguravanju kvalitete studija. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 558 | Fakultet organizacije i informatike | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 67. | U članku 67. stavak 2. propisuje se da je 1 ECTS 30 sati rada, ali ne piše „studentskoga rada“. | Prihvaćen | Stavak 2. će se urediti. |
| 559 | Fakultet organizacije i informatike | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 66. | Članak 66. stavak 2. točka 3. potrebno je izmijeniti na način da u studijskom programu nisu ostvareni ishodi učenja, nego planirani ishodi učenja. | Prihvaćen | Stavak 2. točka 3 će se izmijeniti. |
| 560 | Fakultet organizacije i informatike | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 51. | Odlazak u mirovinu podiže se na 67 godina i može se produžit ugovor o radu do 70. godine za redovite profesore u trajnom zvanju (članak 51. stavak 2.). Smatramo da bi mogućnost rada do 70. godine života trebalo omogućiti ukoliko su osigurana projektna sredstva za rad redovitog profesora u trajnom zvanju. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 561 | Fakultet organizacije i informatike | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 58. | U članku 58. stavku 3. propisano je da sveučilišni, odnosno stručni prijediplomski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući program srednjoškolskog obrazovanja u trajanju od najmanje četiri godine i položila državnu maturu. Stručni prijediplomski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući stručni kratki studij. Smatramo da je ovo suvišno, jer ili se upisuju po redovnim uvjetima s položenom državnom maturom ili bez položene državne mature sukladno članku 112. Završeni kratki stručni studij nikako ne utječe na mogućnost upisa. Također, bolje bi bilo da se iznimka iz članka 112. koja se odnosi na kandidate koji su završili srednju školu prije 2010. i upisuju se bez položene državne mature navede ovdje, a ne kasnije. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 562 | Fakultet organizacije i informatike | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | U članku 46. Zakona trebalo bi dodati mogućnost korištenja slobodne studijske godine i u svrhu stručnog usavršavanja. | Nije prihvaćen | Slobodna studijska godina koristi se za oslobođenje od nastave i nastavnog procesa a u svrhu znanstvenog rada što je u suprotnosti s predloženim komentarom. |
| 563 | Fakultet organizacije i informatike | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 44. | U članku 44. stavku 4. propisano je da asistent na veleučilištu nije obvezan upisati i pohađati doktorski studij. To će utjecati na obaveze propisane Kolektivnim ugovorom i u Kolektivnom ugovoru će se razlikovati radne obaveze asistenta na sveučilištu od asistenta na veleučilištu. Drugim riječima imamo isti naziv za dva različita radna mjesta. Možda bi trebalo promijeniti nazive i razlikovati sveučilišnog asistenta i veleučilišnog asistenta?! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 564 | Fakultet organizacije i informatike | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 39. | Smatramo da nije dobro definirati da se za suradničko radno mjesto bira nadprosječno uspješan student, posebice ako se uzme u kontekstu kada nema prijavljenih kandidata na natječaj (članak 39. stavak 6.). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 565 | Fakultet organizacije i informatike | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | Postavlja se pitanje zašto se mijenja naziv poslijedoktoranda, taj pojam je u akademskim krugovima (prvenstveno u inozemstvu) poznat i uobičajen (članak 38. stavak 5.). | Nije prihvaćen | Naziv viši asistent više odgovara opisu poslova i zadaća za navedeno radno mjesto, a naziv poslijedoktorand označava status osoba s obzirom na to da poslijedoktorsko usavršavanje predstavlja samo dio poslova suradničkog radnog mjesta viši asistent. |
| 566 | Fakultet organizacije i informatike | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 42. | Prijedlog zakona dozvoljava reizbor, međutim ne ograničava broj reizbora. Smatramo da bi to moglo utjecati na znanstvenu i projektnu produktivnost jer nastavnici nisu opterećeni s postizanjem kriterija za izbor u više zvanje (čl. 42.). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 567 | Fakultet organizacije i informatike | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 40. | Smatramo da je potpuno neprihvatljiva odredba da se nekoga u više zvanje izabere na temelju šutnje administracije što je propisano u članku 40. stavku 11. Ako nadležni matični odbor, odnosno nadležno matično povjerenstvo ne donese rješenje iz stavka 10. ovoga članka u propisanom roku, smatra se da kandidat ispunjava Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterije, odnosno Nacionalne veleučilišne kriterije. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 568 | Fakultet organizacije i informatike | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 39. | U članku 39. uvedeni su Nacionalni kriteriji za izbor na znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno, znanstveno i nastavno radno mjesto na sveučilištu i znanstvenom institutu. Uvode se novi kriteriji i postavlja se pitanja dosadašnjih kriterija prilikom izbora u znanstvena i znanstveno nastavna, nastavna, suradnička zvanja i radna mjesta. Hoće li Nacionalni kriteriji objediniti sve dosadašnje kriterije prilikom izbora budući da sada sve izbore provode Matični odbori i pojednostavljuje se postupak izbora. Mnogo stvari kod procedure izbora je nedorečeno te sama procedura nije jasna. Postupak izbora u znanstveno zvanje i radno mjesto se spaja te je upitno koji su to kriteriji koji će se primjenjivati, što dovodi do pitanja kakvi će se kriteriji primjenjivati i kada će oni biti poznati (do sad su to bili Odluka o nužnim uvjetima za ocjenu nastavne i znanstveno-stručne djelatnosti u postupku izbora u znanstveno-nastavna zvanja i Pravilnik o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja). Također završne odredbe definiraju na koji način će se provoditi izbori (prije ili poslije stupanja na snagu ovog Zakona), međutim postoji bojazan da zbog velikog broja podzakonskih akata koji se moraju mijenjati neće biti definirani načini provedbe izbora te će doći do kašnjenja. Kriterije za izbor u zvanja praktički kreira Rektorski zbor. U kriterijima se ne spominju znanstveni, razvojni projekti tj. nema niti riječi o potrebi da znanstvenici u višim zvanjima vode ili bar sudjeluju u međunarodnim ili nacionalnim znanstvenim projektima, međunarodnoj usporedivosti, odnosno znanstvenoj izvrsnosti. U članku 39. stavku 4. propisano je da se na sveučilištu na nastavno radno mjesto, suradničko radno mjesto asistenta i stručno radno mjesto može zaposliti osoba koja je završila sveučilišni diplomski studij u znanstvenom, odnosno umjetničkom području i polju. Iznimno, na sveučilištu se na nastavno radno mjesto može zaposliti osoba koja je završila stručni diplomski studij u znanstvenom području i polju. Nije jasno čemu ova iznimka i treba je jasno definirati. Naime, osoba koje je završila stručni diplomski studij opet iznimno uz određenu razliku može upisati poslijediplomski studij, no iznimno (što opet nije jasno definirano), pa je upitno kako može predavati na sveučilištu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 569 | Fakultet organizacije i informatike | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. | U Zakon je potrebno ugraditi i omogućiti izbore u znanstvena zvanja kao što je to i do sada bilo moguće, a ne samo radna mjesta (članak 37.), odnosno da znanstvena zvanja (radna mjesta) budu predviđena samo u znanstvenim institutima. Dakle, znanstveno zvanje ne bi smjelo ovisiti o radnom mjestu te bi trebalo omogućiti svima izbor u znanstveno zvanje na osobni zahtjev tj. tu opciju treba predvidjeti i za fakultete s obzirom na rad u laboratorijima i na određenim projektima. U članku 37. propisano je da se nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na nastavna radna mjesta kada se na sveučilištu izvode kolegiji koji ne zahtijevaju znanstveni pristup, za potrebe korepeticije i druge suradnje u obrazovnom procesu ili kada se na sveučilištu izvodi stručni studij. Potrebno je dodati da se nastavna radna mjesta na sveučilištu mogu dobiti i za izvođenje repetitivnih vježbi i druge nastava koja se odvija pod direktnim nadzorom nastavnika u znanstveno-nastavnom zvanju. Primjer: vježbe iz temeljnih predmeta na nižim godinama studija koje se izvode u velikom broju grupa, kao što su matematika, fizika na prvoj godini. | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. Člankom 53. prijedloga Zakona propisana je mogućnost angažiranja naslovnih znanstvenika na visokim učilištima i znanstvenim institutima. Predložena nadopuna norme predstavlja iznimku koja se može samo usko primjenjivati te u tom smislu ne predstavlja učinkovito normativno rješenje. |
| 570 | Fakultet organizacije i informatike | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 25. | U članku 25. stavku 2. navedeno je da članovi upravnog vijeća javnog veleučilišta moraju imati odgovarajuće obrazovanje i iskustvo nužno za procjenu zakonitosti i svrhovitosti obavljanja djelatnosti veleučilišta. Trebalo bi točno navesti koja je to razina obrazovanja te tko to propisuje. | Nije prihvaćen | Navedeno će se propisati statutom pojedinog veleučilišta. |
| 571 | Fakultet organizacije i informatike | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 14. | Rektor se i dalje bira samo među profesorima koji rade na tom sveučilištu (članak 14.). Tako će i dalje biti onemogućeno da za rektora budu birani istaknuti znanstvenici i dokazani lideri u visokom obrazovanju koji dolaze izvan samog sveučilišta, a posebno izvan Hrvatske (npr. naši ugledni znanstvenici koji rade na izvrsnim svjetskim sveučilištima). Smatramo da bi kandidature i izbor trebao biti omogućen istaknutim znanstvenicima i liderima s međunarodnih sveučilišta. | Nije prihvaćen | Iz navedenog članka ne proizlazi da se rektor bira iz redova profesora koji rade na tom sveučilištu. |
| 572 | Fakultet organizacije i informatike | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 11. | Uvođenjem odredbe (članak 11. stavak 2.) da sveučilište može imati i druga nadzorna tijela također se ruši autonomija sveučilišta. Uvođenjem Sveučilišnog vijeća (članak 15.) kao tijela koje nadzire rad sveučilišta i sastavnica također smatramo da je uvelike narušena autonomija sveučilišta te da sveučilišno vijeće ima prevelike ovlasti u nadzoru rada sveučilišta i sastavnica. Prije svega, sveučilište bi trebalo slobodno od svih vanjskih utjecaja u ostvarivanju svojih zadaća u skladu s Ustavom Republike Hrvatske, Zakonom i na temelju njega donesenim propisima. Kada se vidi sastav Sveučilišnog vijeća te način njegova imenovanja tada svakako moramo naglasiti da se radi o politizaciji navedenog tijela i tome da sveučilišta u njihovom nadzoru ne mogu biti slobodna od vanjskog utjecaja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 573 | Fakultet organizacije i informatike | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 4. | Podcijenjena je uloga sveučilišta te se njime ruši autonomija sveučilišta i sastavnica. U članku 4. stavku 5. Zakona navedeno je da državna tijela ovlaštena obavljati inspekcijski nadzor mogu djelovati na prostoru sveučilišta bez suglasnosti rektora, u skladu s propisima kojima se propisuje obavljanje inspekcijskog nadzora. Navedenim se uvelike ograničava nepovredivost sveučilišta u odnosu na dosadašnju zakonsku regulativu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 574 | Fakultet organizacije i informatike | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. | U Zakonu bi kod načela visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti (članak 2.) kao temelj visokog obrazovanja trebalo navesti da se visoko obrazovanje temelji na akademskim slobodama, akademskoj samoupravi i autonomiji sveučilišta, poštivanju i afirmaciji ljudskih prava te povezanosti s predtercijarnim obrazovanjem. | Nije prihvaćen | Predloženo je sadržano u članku 3 i 4. prijedloga Zakona. |
| 575 | Filip Dujmić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 43. | Potrebno je definirati, odnosno dodati stavak da nastavnik koji zadovoljava uvjete samostalno putem faluktetskog vijeća pokreće izbor na više radno mjesto ispunjavanjem kriterija za izbor na više radno mjesto po isteku 5 godina od zadnjeg izbora. S obzirom na to da je u dijelu gdje se govori o „Posljedicama koje će proisteći donošenjem Zakona" navedeno: „Zakon bi trebao pozitivno utjecati na zadržavanje studenata i znanstvenika, odnosno trebao bi spriječiti odljev studenata i znanstvenika." Potrebno je zakonom urediti da nastavnik koji je zadovoljio sve propisane kriterije za izbor u više zvanje bude omogućen izbor na više radno mjesto po isteku roka od pet godina od zadnjeg izbora. A nastavnik koji nije zadovoljio propisane kriterije za izbor u više zvanje u roku od pet godina pokreće reizbor na postojeće radno mjesto. (1) Nastavnik, odnosno znanstvenik koji je na radnome mjestu proveo najmanje pet godina izabire se na više radno mjesto. (2) Postupak izbora na više radno mjesto pokreće se odlukom senata, fakultetskog ili akademijskog vijeća, vijeća veleučilišta, odnosno znanstvenog vijeća na zahtjev nastavnika odnosno znanstvenika. Sastavni dio odluke o pokretanju postupka izbora nastavnika, odnosno znanstvenika na više radno mjesto čini odluka o imenovanju stručnog povjerenstva. | Nije prihvaćen | Znanstveni instituti odnosno visoka učilišta interni aktima i u skladu sa financijskim planom rade raspored radnih mjesta te utvrđuju potrebu otvaranja novih radnih mjesta koja su potrebna za napredovanje. |
| 576 | Filip Dujmić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 41. | Potrebno je definirati, odnosno dodati stavak da nastavnik koji zadovoljava uvjete pokreće izbor na više radno mjesto čim stekne uvjete po isteku 5 godina. S obzirom na to da je u dijelu gdje se govori o „Posljedicama koje će proisteći donošenjem Zakona" navedeno: „Zakon bi trebao pozitivno utjecati na zadržavanje studenata i znanstvenika, odnosno trebao bi spriječiti odljev studenata i znanstvenika." Potrebno je zakonom urediti da nastavnik koji je zadovoljio sve propisane kriterije za izbor u više zvanje bude omogućen izbor na više radno mjesto po isteku roka od pet godina. A nastavnik koji nije zadovoljio propisane kriterije za izbor u više zvanje u roku od pet godina pokreće reizbor na postojeće radno mjesto. | Nije prihvaćen | Znanstveni instituti odnosno visoka učilišta interni aktima i u skladu sa financijskim planom rade raspored radnih mjesta te utvrđuju potrebu otvaranja novih radnih mjesta koja su potrebna za izbor na više radno mjesto. |
| 577 | Filip Kelemen | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 76. | Poštovani, imam primjedbu vezano za članak 76. stavak 2 koji izričito zabranjuje redovno studiranje uz zasnovani radni odnos. Smatram da je navedeni članak nepravedan iz više razloga te onemogućuje studiranje određenom dijelu društva, pogotovo onim starijima koji su dulje vrijeme u radnom odnosu što nije u skladu s direktivama bolonjskog procesa koji bi svima trebao omogućiti studiranje bez obzira na životne okolnosti. Prvi problem je što veliki dio studijskih programa nudi studiranje isključivo u redovnom statusu (nema mogućnosti izvanrednog studiranja). Osobe u radnom odnosu koje se žele dalje školovati automatski nemaju mogućnost studiranja na navedenim studijima te su u startu diskriminirane pošto im se ne omogućuje školovanje jer bi im jedina mogućnost upisa bila uz uvjet da daju otkaz. Izvanredni studenti po novome imaju mogućnost rada preko student servisa, međutim apsurdno bi bilo za očekivati da osoba u tridesetim ili četrdesetim godinama daje otkaz na radnom mjestu i ide raditi preko student servisa. Zabrana radnog odnosa u velikom djelu i ograničava osobe koje su završile preddiplomski studij (VŠS) te stupili u radni odnos i nakon određenih godina odlučile upisati diplomski studij. Stavlja ih se u nepovoljan položaj pošto se tada mogu upisati samo na studijske programe diplomske razine koji nude izvanredno studiranje (kojih je izrazito malo pošto ih je većina isključivo u redovnom obliku). Navedeni članak 76. stavka 2 bi imao smisla kada bi samo izvanredno studiranje bilo do kraja uređeno i kada bi svaki studijski program nudio mogućnost redovnog i izvanrednog studiranja. Tada bi se moglo reći da svi imaju pravo studiranja pod jednakim uvjetima. Ovako se samo diskriminiraju osobe koje se žele dalje školovati i usavršavati. Prihvatljivo bi bilo i da se omogući redovno studiranje uz radni odnos, ali bez studenskih prava. S poštovanjem, F.K. | Prihvaćen | Stavak 2. će se urediti. |
| 578 | FILIP KOLENKOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, podržavam zakon, uz prijedlog izmjena kratica naziva bacc. za stručne studije, te univ.bacc. za sveučilišne studije na preddiplomskim studijima. Na diplomskoj razini, predlažem da bi stručni studiji trebali imati kraticu mag. a sveučilišni univ.mag. Navedene izmjene odnose se na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Hvala. Srdačan pozdrav 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 579 | FILIP KOŠČAK | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu. Smatram da bi najadekvatnije kratice akademskog naziva bile bacc. (stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga zakona. Na ovaj način postigla bi se jasna distrakcija između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 580 | Filip Marinović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Smatram kako je ovo povijesna i promjena od velikog značaja za sve studente stručnih studija u RH. Naime promjena akademskih titula osim rješavanja pitanje diskriminacije jednom zauvijek donosi snam i prepoznatljivost ali i usklađenost s Europskim prostorom visokog obrazovanja. Posebno me veseli činjenica što se ovim Zaknom isto tako reuglira i olakšava upis na poslijediplomske studije! S Poštovanjem, Filip Marinović predsjednik Vijeća studenata veleučilišta i visokih škola RH | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 581 | Filip Perković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 582 | Filip Petrovic | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatramo da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Kao argumentaciju mogu ponuditi jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 583 | Filip Prpić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 61. | Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 584 | Filip Prpić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. | Podržavam inicijativu 300=300 Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediploskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke (dr. sc.). | Prihvaćen | Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 585 | FILIP TRINAJSTIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cjelosti, uz jednu izmjenu: za kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.(stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini, te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene se izmjene odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imali bi jasnu distinkciju između dva studija kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 586 | Filip Zloković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Ovim putem želim napisati da podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da smatram da je za kraticu akademskog naziva najbolje predložiti sljedeće: bacc. (stručni studij) i univ.bacc. (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na taj način bi bila jasna distinkcija između dva studija, te bi se smanjila dosadašnja diskriminacija stručnih studija kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 587 | Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | Predlaže se dodati i nastavno zvanje tako da tekst stavka 1. glasi: (1) Senat, odnosno fakultetsko ili akademijsko vijeće, u skladu s općim aktom visokog učilišta može odlukom odobriti osobi izabranoj na znanstveno-nastavno, nastavno odnosno umjetničko-nastavno radno mjesto plaćenu slobodnu studijsku godinu ( sabbatical ) radi znanstvenog ili umjetničkog rada. | Nije prihvaćen | Slobodna studijska godina koristi se za oslobođenje od nastave i nastavnog procesa, a u svrhu znanstvenog rada što je u suprotnosti sa zaprimljenim prijedlogom. |
| 588 | Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 50. | Trenutačnom formulacijom nisu obuhvaćeni lektori hrvatskog jezika koji su važan dio studija hrvatskog jezika i književnosti. Lektorska je nastava potpuno integrirana u studijske programe hrvatskog jezika i književnosti te se izvodi u obliku obveznih i izbornih kolegija. Nadalje, lektori hrvatskog jezika su zaposleni kao strani lektori na inozemnim sveučilištima za potrebe studija hrvatskog jezika i književnosti, ali i za potrebe drugih studija i sveučilišnih programa. Osim toga, oni izvode nastavu hrvatskog kao drugog i stranog jezika za potrebe stranih studenata koji studiraju u Hrvatskoj. Centri za učenje hrvatskog kao drugog i stranog jezika i različiti programi učenja hrvatskog kao drugog i stranog jezika postoje na svim hrvatskim sveučilištima i na njima se zapošljavaju lektori hrvatskog jezika, npr. lektori zaposleni na Croaticumu - Centru za hrvatski kao drugi i strani jezik Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izvode sveučilišnu nastavu hrvatskog kao drugog i stranog jezika već 60 godina. | Prihvaćen | Članak 50. će se izmijeniti na način da obuhvaća i lektore hrvatskog jezika. |
| 589 | Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 50. | Predlaže se izmjena stavka 1. tako da glasi: (1) Za potrebe sveučilišnog studija jezika i književnosti te za potrebe sveučilišne nastave hrvatskog kao drugog i stranog jezika na visokom učilištu može se zaposliti lektor. Kriterije za izbor na radno mjesto lektora utvrđuje visoko učilište općim aktom. | Prihvaćen | Članak 50. će se izmijeniti na način da obuhvaća i lektore hrvatskog jezika. |
| 590 | Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. | Nastavna radna mjesta lektora ne smiju činiti iznimku već ih treba navesti ravnopravno s ostalim radnim mjestima na sveučilištu. Naime, lektorska je nastava sastavni dio studijskih programa i izvodi se u obliku obveznih i izbornih kolegija. Sveučilišni filološki studiji ne mogu se izvoditi bez lektorske nastave. Stoga Zakon treba uključiti i precizno opisati sva nastavna mjesta koja tradicionalno postoje na sveučilištu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 591 | Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. | Predlaže se izmjena stavka 1. tako da glasi (1) Nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna i nastavna radna mjesta. Na nastavna radna mjesta nastavnici se na sveučilištu zapošljavaju ako postoji opravdana potreba. Ako je riječ o kolegijima koji su temeljno zastupljeni u nekom drugom znanstvenom području, polju ili grani (npr. kolegiji iz stranog jezika struke), nastavnici se mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta predavača. Isključivo za potrebe sveučilišnog studija jezika i književnosti nastavnici se mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta lektora. Za potrebe sveučilišnih umjetničkih studija nastavnici se mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta umjetničkog suradnika i korepetitora. Nastavnici se na sveučilištu mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta i kada se na sveučilištu izvodi stručni studij. | Nije prihvaćen | Predložena nadopuna norme predstavlja iznimku koja se može samo usko primjenjivati te u tom smislu ne predstavlja učinkovito normativno rješenje i nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. Nadalje, člankom 37. prijedloga Zakona propisana su radna mjesta nastavnika, znanstvenika i suradnika, a člankom 38. propisana je hijerarhija radnih mjesta nastavnika, znanstvenika i suradnika. Ustroj radnih mjesta nastavnika, znanstvenika, suradnika i drugih zaposlenika uredit će s općim aktom visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta. |
| 592 | Florijan Galić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, kao student i osoba upućena u rad studentskih zborova i bivši potpredsjednik Studentskog zbora Strojarskog fakulteta u Slavonskom Brodu, smatram da studentskim predstavnicima treba onemogućiti sudjelovanje u glasanju za izbor rektora/dekana zbog smanjenja malverzacija koje se mogu dogoditi, ogledno na primjerima koje čujemo iz Sveučilišnog zbora u Zagrebu u prošlom mandatu i mnogim drugim. Suspenzijski veto na odluke vezane uz studentski standard su odličan iskorak u pravom smjeru gdje se ojačava studentska populacija, a ne studentski predstavnici kao pojedinci. U stavku (5) ovog članka je navedeno "(...) Studentski predstavnici u fakultetskom, odnosno akademijskom vijeću ne sudjeluju u glasanju u postupku izbora nastavnika i suradnika na radna mjesta.". Preporučio da se ovaj stavak proširi na način da studentski predstavnici u fakultetskom, odnosno akademskom vijeću ne sudjeluju u glasanju pri izboru dekana fakulteta, te ostalih članova uprave. Ovaj prijedlog pravdam činjenicom da studentima tijekom studiranja nije previše bitno tko je na mjestu dekana fakulteta, a dok imaju pravo glasa često se može dešavati trgovina utjecajem od strane kandidata za izbor dekana. S ovime bi to bilo smanjeno. | Nije prihvaćen | U odnosu na stavak 5. isto nije moguće obzirom u postupku izbora sudjeluju osobe na istim ili hijerarhijskim višim radnim mjestima sukladno odredbama prijedloga Zakona. |
| 593 | Florijan Galić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 19. | Poštovani, kao student i osoba upućena u rad studentskih zborova i bivši potpredsjednik Studentskog zbora Strojarskog fakulteta u Slavonskom Brodu, smatram da studentskim predstavnicima treba onemogućiti sudjelovanje u glasanju za izbor rektora/dekana zbog smanjenja malverzacija koje se mogu dogoditi, ogledno na primjerima koje čujemo iz Sveučilišnog zbora u Zagrebu u prošlom mandatu i mnogim drugim. Suspenzijski veto na odluke vezane uz studentski standard su odličan iskorak u pravom smjeru gdje se ojačava studentska populacija, a ne studentski predstavnici kao pojedinci. U stavku (5) ovog članka je navedeno "(...) Studentski predstavnici u fakultetskom, odnosno akademijskom vijeću ne sudjeluju u glasanju u postupku izbora nastavnika i suradnika na radna mjesta.". Preporučio da se ovaj stavak proširi na način da studentski predstavnici u fakultetskom, odnosno akademskom vijeću ne sudjeluju u glasanju pri izboru dekana fakulteta, te ostalih članova uprave. Ovaj prijedlog pravdam činjenicom da studentima tijekom studiranja nije previše bitno tko je na mjestu dekana fakulteta, a dok imaju pravo glasa često se može dešavati trgovina utjecajem od strane kandidata za izbor dekana. S ovime bi to bilo smanjeno. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 594 | Florijan Galić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, kao student i osoba upućena u rad studentskih zborova i bivši potpredsjednik Studentskog zbora Strojarskog fakulteta u Slavonskom Brodu, smatram da studentskim predstavnicima treba onemogućiti sudjelovanje u glasanju za izbor rektora/dekana zbog smanjenja malverzacija koje se mogu dogoditi, ogledno na primjerima koje čujemo iz Sveučilišnog zbora u Zagrebu u prošlom mandatu i mnogim drugim. Suspenzijski veto na odluke vezane uz studentski standard su odličan iskorak u pravom smjeru gdje se ojačava studentska populacija, a ne studentski predstavnici kao pojedinci. U stavku (5) ovog članka je navedeno "(...) Studentski predstavnici u fakultetskom, odnosno akademijskom vijeću ne sudjeluju u glasanju u postupku izbora nastavnika i suradnika na radna mjesta.". Preporučio da se ovaj stavak proširi na način da studentski predstavnici u fakultetskom, odnosno akademskom vijeću ne sudjeluju u glasanju pri izboru dekana fakulteta, te ostalih članova uprave. Ovaj prijedlog pravdam činjenicom da studentima tijekom studiranja nije previše bitno tko je na mjestu dekana fakulteta, a dok imaju pravo glasa često se može dešavati trgovina utjecajem od strane kandidata za izbor dekana. S ovime bi to bilo smanjeno. | Nije prihvaćen | Nije moguće prihvatiti zbog načela reprezentativnosti. |
| 595 | FRANCES TOMIČIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 596 | Franciska Jozić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, u potpunosti podržavam izmjenu Zakona. Kao bivša studentica i stručnog i sveučilišnog studija te sa završena dva specijalistička diplomska studija, s punom odgovornošću mogu reći da smo nepravedno diskriminirani godinama. Krajnje je vrijeme da se promijeni stečeno zvanje, prihvaćamo da se i dalje vidi razlika stručnog i sveučilišnog studija te ne tražimo izjednačavanje, već minimum onoga što nam pripada, a to je zvanje stručnog magistra. Dovoljan dokaz toga je nepostojeće zvanje stručnog specijalista u Europi. Molim vas da promijenite hitno Zakon i naravno omogućite retroaktivnu zamjenu zvanja, jer ovo do sad je bilo neprihvatljivo, diskriminirajuće na sve načine, da ne kažem ponižavanje našeg truda i rada. Pet godina studija za dobivanje zvanja stručnog specijalista je neprihvatljivo. Ne samo da nismo prepoznati u Europi, nego često i u Hrvatskoj, s puno tečajeva se dobiva zvanje specijalista. Osobno, umorna sam od objašnjavanja naziva stručni specijalist. Studij koji sam željela u Rijeci se ne izvodi kao sveučilišni, za što nisam kriva, a mogućnosti studiranja u Zagrebu nisam imala, dakle, trebala sam studirati nešto što ne želim, kako bih bila magistra. Svi imamo svoje razloge studiranja na stručnim studijima i smatram da nitko nema pravo omalovažavati niti potcjenjivati nas. Meni osobno studiranje na sveučilišnom studiju je išlo lakše i bolje te ne mogu dozvoliti stalnu degradaciju stručnih studija. Kako sam završila dva specijalistička diplomska u Rijeci, isto tako sam mogla završiti sveučilišna u Zagrebu. Također, kao studentici stručnog studija učinjena mi je velika nepravda jer su jedne godine stipendije dobili studenti s manje bodova od mene, jer su studirali na sveučilišnom. Ne znam otkud nekome pravo da dodjeljuje stipendije prema vrsti studija, ako su uvjet bili bodovi. Sve sam to pretrpjela i trpim godinama nepravdu. Molimo vas, dajte nam minimum onoga što nam pripada. Srdačan pozdrav, Franciska Jozić, struč.spec.ing.pošt i cest.prom., s nadom u brzu primjenu zvanja u struč.mag.ing. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na komentaru. Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive kvalifikacija. |
| 597 | FRANE BEŠKER | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovanje, Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama. • Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. • Smatram da naziv 'prijediplomski' nije adekvatan Obrazloženje prijedloga: Teško je imati uporište i adekvatnu argumentaciju za prijedlog izmjene, ali smatram kao riječ 'prijediplomski' jezično nije baš adekvatno rješenje s jedne strane, dok s druge strane 'preddiplomski' studij se ustalio i ljudi su se na isti navikli i povezuju ga s prvostupnikom, pa iz tog razloga smatram da ako baš nema boljeg rješenja da je mudrije aktualni naziv zadržati. • Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da ''Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije''. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8 % za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće ''Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija''. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 ''Obrazovani i zaposleni ljudi'' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5 % u 2019., prosjek EU 10,8 % u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. • U članku 53. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti se navodi sljedeće ''Naslovni nastavnik, odnosno naslovni znanstvenik bira se u skladu s odredbama članka 40. i 43. ovoga Zakona, pri čemu se za izbor naslovnog nastavnika, odnosno naslovnog znanstvenika ne raspisuje javni natječaj.'' Smatram kako se radi o lošoj odredbi u Zakonu jer će ista dovesti do pada stručnog kadra na studijima, a to se posebice odnosi na profesore stručnih studija. Javna je tajna da se nastavni kadar dovodi iz privatnih mreža i poznanstava samih nastavnika, a ovom odredbom bi se to još dodatno nastavilo poticati i onemogućilo bi se ulazak za ljude koji nisu u privatnom poznanstvu s određenim nastavnicima čime bi se odmaklo od krilatice društva jednakih šansi za sve. Ono što je važno jest da se propišu uvjeti koji će smanjiti utjecaj ljudi s katedri, odsjeka itd. u zapošljavanju sebi dragih i podobnih kadrova. Također, bitno je propisati da se nastavnik na stručnom studiju ne može biti bez minimalno 5 godina rada u gospodarstvu - privatnom sektoru. Sada se događa da se radno iskustvo u struci koje je primjerice uvjet za izbor u predavača, stječe kao suradnik na visokom učilištu i onda se događa da ljudi bez iskustva u gospodarstvu ili na poslovima u struci predaju na stručnim studijima koji bi trebali osposobljavati upravo za to, čime se smanjuje kvaliteta tih studija i dovodi do toga da stručni studij nema adekvatan kadar - stručnjake iz gospodarstva, nego opet iste kadrove kao sveučilišni studij - s faksa na faks, čime se gubi svaka srha i smisao takvog studija jer osoba s faksa na faks sigurno ne zna o čemu priča i ne može predavati čistu struku. • U nacrtu prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je naglašeno da se sveučilištima trebaju omogućiti akademske slobode, ali smatram da je potrebno posebno naglasiti da se akademske slobode odnose na područje znanosti, nastave i sl., dok se trošenje javnih sredstava treba puno više pravdati nego što je to bivalo do sada, posebice imajući na umu slab rezultat, smanjene broja studenata, a ironično povećanje zaposlenih u zadnjih 5 godina s 14.630 u 2016. na 15.433 u 2021. • Smatram kako nije dobro smanjenje broja predstavnika studenata na visokim učilištima. Iako anomalije postoje, smatram kako je ispravnije da radimo na poboljšanju demokratskih standarda i praksi, a ne da ukidamo glas studentima i smanjujemo njihov utjecaj. • Smatram da Zakonom ne bi trebalo definirati za stručne studije da samo u iznimnim slučajevima mogu upisati diplomski sveučilišni studij jer samim time zakonodavac potiče nepoštivanje načela Bolonjske deklaracije i ciljeva Bolonjskog procesa. Predlažem da uvjeti upisa budu prepušteni samim visokim učilištima, a da u Zakonu bude definirano da je uvjet završen preddiplomski studij za diplomske i diplomski studij za poslijediplomske studije, s time da za doktorski studij ipak bude navedena potreba razlikovnih predmeta u slučaju kad je prethodno završen stručni diplomski studij. • Smatram da bi u ovom Zakonu trebalo definirati Sveučilišne odjele na način kako je to bilo propisano prethodnim i još uvijek aktualnim zakonom. • Smatram da bi se i na Sveučilištima gdje se izvode stručni studiji trebalo omogućiti zapošljavanje asistenata na način kako je to definirano za veleučilišta. • Smatram da bi trebalo definirati i uvjete upisa za diplomski studij osobama koje su ostvarile 300 ECTS bodova. • Nije jasno zbog čega ravnatelji instituta nemaju ograničenje broja mandata kao što je to slučaj s dekanima i rektorima? • Smatram da bi trebalo i dalje izdavati diplome nakon preddiplomskog studija, a ne svjedodžbe jer ćemo promjenom naziva zasigurno srozati ionako loš imidž preddiplomskih studija, koji su ako se sjećate trebali imati za cilj smanjenje broja upisanih na diplomske studije, a dogodilo se upravo suprotno - eksplozija magistara bez pokrića! Smatram da bi trebali jačati preddiplomske studije i studijske programe općenito kroz osiguranje kvalitete i kroz postupke akreditacija i reakreditacija AZVO-a koji mora biti stroži po pitanju dopusnica i imati veću društvenu odgovornost, a ne samo formalno obavljati svoj posao kao što je to bilo do sada. • Smatram da bi navedeni članak (''Sveučilišni, odnosno stručni prijediplomski studij osposobljava studenta za zapošljavanje na određenim stručnim poslovima te ih priprema za nastavak studija na diplomskoj razini.'') trebalo bolje definirati jer ovim člankom sami zakonodavac srozava preddiplomske studije od 180 i 240 ECTS bodova kao one koji nisu dostatni za obavljanje posla i time potiče da se u praksi ovi studiji gledaju kao oni za pomoćne poslove i de facto time tjeraju ljude da upisuju diplomske studije da bi izašli na tržište rada, što je kontradiktorno najmanje za stručne preddiplomske studije koji bi nakon 3 godine trebali studenta osposobiti za uključenje u tržište rada. Vrlo je opasna definicija navedena o ovom članku Zakona te Vas molim da navedeni članak preformulirate. • Smatram da bi se na veleučilištima trebala ostaviti mogućnost zapošljavanja u znanstveno-nastavnim zvanjima, kao i na sveučilišnim odjelima kad je riječ o stručnim studijima. Nije dobro ograničavati pojedince koji na veleučilištima ili sveučilištima (a na stručnim studijima) imaju ambicije i rezultata za izbor u znanstveno-nastavna zvanja. • Smatram da bi trebalo omogućiti besplatan izbor u znanstveno zvanje za sve pojedince koji ispunjavanju uvjete. Mislim da nije dobar put navedeno ograničiti samo za osobe koje su izabrane na određeno radno mjesto jer time se odmičemo od željenog da osiguramo što veći broj znanstvenika u gospodarstvu i društvu općenito, a izvan sustava znanosti i visokog obrazovanja. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE #300=300 Srdačan pozdrav, Frane Bešker | Djelomično prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na izraz 'prijediplomski' predlagatelj zakona smatra da je isti u duhu hrvatskog jezika. U odnosu na pristup poslijediplomskom sveučilišnom specijalističkom studiju, opći uvjeti pristupa kvalifikaciji određeni su člankom 12. stavkom 2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru dok je ovim zakonom pristup omogućen iznimkom u članku 61. stavak 4. prijedloga Zakona u kojem stoji: iznimno, sveučilišni specijalistički studij može upisati i osoba koja je završila stručni diplomski studij uz polaganje razlikovnih ispita koje određuje visoko učilište i/ili uz najmanje pet godina radnoga staža u području izvođenja studija. Uvjete upisa na sveučilišni specijalistički studij utvrđuje visoko učilište. U odnosu na naslovno mjesto nastavnika odnosno znanstvenika, predlagatelj smatra da nije potrebno provesti javni natječaj obzirom se za naslovno mjesto ne zaključuje ugovor o radu odnosno osoba nije u radnom odnosu te ne podliježe obvezi raspisivanja javnog natječaja sukladno propisima koji uređuju zapošljavanje u javnoj službi. U odnosu na prijedlog da nastavnik na stručnom studiju ne može biti osoba bez minimalno 5 godina rada u gospodarstvu, ističemo da sukladno članku 19. stavku 3. točci 7. fakultetsko odnosno akademijino vijeće donosi dodatne kriterije za izbor na znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna, znanstvena, nastavna, suradnička i stručna radna mjesta zaposlenika. |
| 598 | FRANE PRUŽE | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 599 | FRANO VUKASOVIĆ-LONČAR | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc. ( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 600 | FRANJO DONČIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc. za stručni studij te univ.bacc. za sveučilišni studij za završenu preddiplomsku razinu te mag. za stručni studij a univ.mag za završenu diplomsku razinu. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Neka bude akademsko zvanje prepoznatljivo na tržištu rada u EU. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 601 | Franjo Duić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Podržavam zakon uz jednu malu izmjenu, a to je da kratica akademskog naziva bude bacc. za stručni studij, odnosno univ.bacc. za sveučilišni studij. Navedeno donosi puno bolju usklađenost i prepoznatljivost studija unutar kako cijele Europske Unije, tako i šire. Tome pridonosi i činjenica što će sve kratice na latinskom jeziku biti univerzalno prepoznatljive. Stoga predlažem: - nakon završetka sveučilišnog prijediplomskog studija kraticu - univ.bacc. - nakon završetka stručnog prijediplomskog studija kraticu - bacc. - nakon završetka sveučilišnog diplomskog studija kraticu - univ.mag. - nakon završetka stručnog diplomskog (specijalističkog) studija kraticu - mag. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 602 | Gabriel | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, s obzirom da se vlada RH svim silama trudi otjerati mlade i sposobne ljude iz svoje države u zemlje EU i diljem svijeta, najmanje što možete učiniti je omogućiti im dostojan akademski naziv kako bi svugdje u svijetu bili prepoznati i širili ljubav prema Lijepoj Našoj. Srdačan pozdrav! | Primljeno na znanje | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 603 | Gabriela Pavić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE | Djelomično prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na opće uvjete pristupa kvalifikacijama na razini 7.2. i 8.2. oni su određeni člankom 12.st.2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. |
| 604 | Gabrijela Fistrić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani podrzavam zakon u cijelosti. Predlažem izmjenu, kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 605 | Gabrijela Jerković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 606 | Gabrijela Kapetanić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam prijedlog zakona, no ipak uz jednu izmjenu koja se tiče samih kratica titula zvanja da iste budu samo na latinskom jeziku kako je to i inače u svijetu. Tako bih nakon završetka sveučilišnog preddiplomskog studija predložila kraticu zvanja univ.bacc., nakon završetka stručnog preddiplomskog studija kraticu bacc., završetkom sveučilišnog diplomskog studija kraticu univ.mag, te nakon završetka stručnog diplomskog studija kraticu mag. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 607 | GABRIJELA PERKOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 608 | GITA FRANKOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 609 | Goran Cindrić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon uz izmjenu da kratica akademskog naziva bude bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Ove izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 610 | Goran Nikačević | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. | Poštovani, podržavam predloženi zakon, ali uz jednu izmjenu, a to je da za kratice akademskog naziva predlažem sljedeće: - nakon završetka sveučilišnog prijediplomskog studija kratica bude univ.bacc. - nakon završetka stručnog prijediplomskog studija kratica bude bacc. - nakon zavretka sveučilišnog diplomskog studija kratica bude univ.mag. - nakon završetka stručnog diplomskog studija kratica bude mag. Ovim prijedlogom bi se izrazila jasna razlika između dva studija, ali također i smanjila dosadašnja diskriminacija stručnih studija. Prednost je i što su sve kratice na latinskom jeziku i univerzalno su prepoznatljive. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 611 | Goran novoselac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, u cijelosti podržavam ovaj Zakon, ali uz izmjenu prema kojoj bi akademski nazivi na preddiplomskoj razini trebali glasiti: bacc. za stručne studije te univ.bacc za sveučilišne studije, a na diplomskoj razini mag. za stručne studije te univ.mag za sveučilišne studije. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 612 | Goran Petrović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, U uvodu zakona pod A) Razlozi zbog kojih se Zakon donosi, dobro su detektirane glavne boljke našeg sustava znanosti. Prvenstveno se to odnosi na sudjelovanje u kompetitivnim projektima i patentima. Također se navodi "Hrvatska se ističe velikim udjelom publikacija slabe kvalitete, mjereno brojem necitiranih publikacija u odnosu na broj citiranih publikacija". To je po mom mišljenu također zbog toga što se publiciraju radovi koji nisu proistekli iz znanstvenih projekata i samim time su manje zanimljivi znanstvenoj zajednici. U uvodu zakona pod B) Osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom se između ostalog navodi kako se očekuju sljedeći ishodi: - stvaranje preduvjeta za povećanje kompetitivnosti javnih znanstvenih instituta i javnih sveučilišta, posebice u pogledu poboljšanja kvalitete studija na svim razinama visokog obrazovanja, stvaranja poticajnog okruženja za sudjelovanje znanstvenika u međunarodnim znanstvenim kompetitivnim projektima, kao i za suradnju znanosti i visokog obrazovanja s gospodarstvom. Moje mišljenje je kako sudjelovanje, a poglavito vođenje kompetitivnih projekata nije dovoljno valorizirano u uvjetima rektorskog zbora u postupcima izbora u zvanja, pa znanstvenici nemaju jaki motiv za prijavu na natječaje. Štoviše vođenje projekata je znatan napor pa ih izbjegavaju. Nažalost, ni i ovom u prijedlogu zakona nisam pronašao mehanizam koji bi učinkovito postigao poticanje vođenja kompetitivnih projekata te suradnju s gospodarstvom. Stoga želim dati prijedlog za poticanje kompetitivnosti intervencijom u članak 51. Budući članak 51. u predloženom obliku daje određena materijalna prava, kao takav idealan je za poticanje kompetitivnosti. Stoga predlažem da se članak 51 proširi jasnim kriterijima za mogućnost rada nakon zakonskog roka za umirovljenje. Npr.: - za one koji su vodili tri kompetitvna projekta - vode kompetitivni projekt u trenutku kad navršavaju zakonski rok za umirovljenje - njihova suradnja s gospodarstvom može pokrivati trošak plaće. - citiranost, h indeks itd... Ukoliko se ne mogu propisati tako univerzalni kriteriji za sve fakultete, alternativa bi mola biti barem nametanje obveze pojedinoj instituciji da izradi kriterije , kako bi bio moguć rad nakon roka za umirovljenje. Potreba u nastavi ne smije biti razlog za produljenje statusa. Ako je potrebno dopustio bi honorarno angažiranje umirovljenih profesora. (Svaki ostanak u sustavu koči barem tri napredovanja) Za mene je ukidanje kriterija korak unatrag i potpuno neprihvatljivo. Smatram kako produljenje radnog vijeka treba biti nagrada za najizvrsnije profesore, da se barem na kraju karijere razlikuju od svojih prosječnih kolega. To bi bio i jasan putokaz mladim kolegama kako je vođenje kompetitivnih projekata ipak mjerilo kvalitete njihova rada. | Nije prihvaćen | Nastavak rada nakon prestanka ugovora zbog ostvarivanja prava na mirovinu bit će uređen općim aktima visokog učilišta. |
| 613 | Goran Petrović | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. | Podilazeći stručnim studijima urušava se ionako krhki sustav sveučilišta. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 614 | Goran Petrović | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 51. | Poštovani, U uvodu zakona pod A) Razlozi zbog kojih se Zakon donosi, dobro su detektirane glavne boljke našeg sustava znanosti. Prvenstveno se to odnosi na sudjelovanje u kompetitivnim projektima i patentima. Također se navodi "Hrvatska se ističe velikim udjelom publikacija slabe kvalitete, mjereno brojem necitiranih publikacija u odnosu na broj citiranih publikacija". To je po mom mišljenu također zbog toga što se publiciraju radovi koji nisu proistekli iz znanstvenih projekata i samim time su manje zanimljivi znanstvenoj zajednici. U uvodu zakona pod B) Osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom se između ostalog navodi kako se očekuju sljedeći ishodi: - stvaranje preduvjeta za povećanje kompetitivnosti javnih znanstvenih instituta i javnih sveučilišta, posebice u pogledu poboljšanja kvalitete studija na svim razinama visokog obrazovanja, stvaranja poticajnog okruženja za sudjelovanje znanstvenika u međunarodnim znanstvenim kompetitivnim projektima, kao i za suradnju znanosti i visokog obrazovanja s gospodarstvom. Moje mišljenje je kako sudjelovanje, a poglavito vođenje kompetitivnih projekata nije dovoljno valorizirano u uvjetima rektorskog zbora u postupcima izbora u zvanja, pa znanstvenici nemaju jaki motiv za prijavu na natječaje. Štoviše vođenje projekata je znatan napor pa ih izbjegavaju. Nažalost, ni i ovom u prijedlogu zakona nisam pronašao mehanizam koji bi učinkovito postigao poticanje vođenja kompetitivnih projekata te suradnju s gospodarstvom. Stoga želim dati prijedlog za poticanje kompetitivnosti intervencijom u članak 51. Budući članak 51. u predloženom obliku daje određena materijalna prava, kao takav idealan je za poticanje kompetitivnosti. Stoga predlažem da se članak 51 proširi jasnim kriterijima za mogućnost rada nakon zakonskog roka za umirovljenje. Npr.: - za one koji su vodili tri kompetitvna projekta - vode kompetitivni projekt u trenutku kad navršavaju zakonski rok za umirovljenje - njihova suradnja s gospodarstvom može pokrivati trošak plaće. - citiranost, h indeks itd... Ukoliko se ne mogu propisati tako univerzalni kriteriji za sve fakultete, alternativa bi mola biti barem nametanje obveze pojedinoj instituciji da izradi kriterije , kako bi bio moguć rad nakon roka za umirovljenje. Potreba u nastavi ne smije biti razlog za produljenje statusa. Ako je potrebno dopustio bi honorarno angažiranje umirovljenih profesora. (Svaki ostanak u sustavu koči barem tri napredovanja) Za mene je ukidanje kriterija korak unatrag i potpuno neprihvatljivo. Smatram kako produljenje radnog vijeka treba biti nagrada za najizvrsnije profesore, da se barem na kraju karijere razlikuju od svojih prosječnih kolega. To bi bio i jasan putokaz mladim kolegama kako je vođenje kompetitivnih projekata ipak mjerilo kvalitete njihova rada. | Nije prihvaćen | Odluku o produljenju ugovora o radu na teret vlastitih sredstava donosi javno visoko učilište odnosno javni znanstveni institut u okviru odgovornog djelovanja i rukovođenja javnom ustanovom. |
| 615 | Gorana Duplančić Rogošić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 85. | Podržavam prijedlog Instituta društvenih znanosti.! dr.sc. Gorana Duplančić Rogošić Viši predavač za engleski jezik Ekonomski fakultet Split | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 616 | Gorana Duplančić Rogošić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | Podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama! dr.sc. Gorana Duplančić Rogošić Viši predavač za engleski jezik Ekonomski fakultet Split | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 617 | Gorana Duplančić Rogošić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 41. | Podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama! dr.sc. Gorana Duplančić Rogošić Viši predavač za engleski jezik Ekonomski fakultet Split | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 618 | Gorana Duplančić Rogošić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | Podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama! dr.sc. Gorana Duplančić Rogošić Viši predavač za engleski jezik Ekonomski fakultet Split | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 619 | Gorana Duplančić Rogošić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. | Predlaže se brisanje formulacije „kolegiji koji ne zahtijevaju znanstveni pristup“ u stavku (1) članka 37. koji glasi „Nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na znanstveno-nastavna i umjetničko-nastavna radna mjesta. Iznimno, nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na nastavna radna mjesta kada se na sveučilištu izvode kolegiji koji ne zahtijevaju znanstveni pristup, za potrebe korepeticije i druge suradnje u obrazovnom procesu ili kada se na sveučilištu izvodi stručni studij.“ Predlaže se sljedeća izmjena Stavka (1) članka 37. tako da glasi: (1) Nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna i nastavna radna mjesta. (2) Na nastavna radna mjesta nastavnici se na sveučilištu zapošljavaju ako postoji opravdana potreba. Ako je riječ o kolegijima koji su temeljno zastupljeni u nekom drugom znanstvenom području, polju ili grani (npr. kolegiji iz stranog jezika struke), nastavnici se mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta predavača. Isključivo za potrebe sveučilišnog studija jezika i književnosti nastavnici se mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta lektora. Za potrebe sveučilišnih umjetničkih studija nastavnici se mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta umjetničkog suradnika i korepetitora. Nastavnici se na sveučilištu mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta i kada se na sveučilištu izvodi stručni studij. OBRAZLOŽENJE: Ovu je promjenu potrebno unijeti jer nastavnici u nastavnim zvanjima apsolutno trebaju imati znanstveni pristup predmetima koje predaju, a koji im je tim više potreban budući da znanstvena dostignuća i znanja iz svojih struka primjenjuju u ciljnoj struci koju predaju na nematičnoj instituciji. Naime, nastava stranoga jezika struke prati znanstvene spoznaje vezane uz razumijevanje sadržaja i aktivnog usvajanja jezičnih znanja i vještina, tako da nastavnici stranog jezika struke svakako imaju znanstveni pristup jer strani jezik, koji je primarna struka nastavnika, povezuju s ciljnom strukom studenata, za što je potrebna velika stručnost u primarnoj struci, dobro poznavanje terminologije područja i dobro razumijevanje potreba ciljne struke u pogledu znanja koja im kao nastavnici stranog jezika u funkciji struke ti nastavnici trebaju pružiti. Također, istraživanja nastavnika jezika struke i objavljeni radovi prepoznati su u humanističkim znanostima i multidisciplinarnim područjima. | Nije prihvaćen | Predložena nadopuna norme predstavlja iznimku koja se može samo usko primjenivati te u tom smislu ne predstavlja učinkovito normativno rješenje |
| 620 | Gorana Duplančić Rogošić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. | Stavak (1) članka 12. treba promijeniti tako da glasi (promjene su označene velikim tiskanim slovima): (1) Senat sveučilište čine: 1. rektor, 2. čelnici sastavnica sveučilišta, 3. predstavnici zaposlenika na znanstveno-nastavnim, NASTAVNIM , suradničkim i drugim radnim mjestima, 4. studentski predstavnici te 5. drugi članovi u skladu sa statutom sveučilišta. | Nije prihvaćen | Nastavna radna mjesta već su obuhvaćena formulacijom ‘ ..i drugim radnim mjestima’ (članak 12. stavak 1. točka 3.). |
| 621 | Gorana Duplančić Rogošić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. | Članak 2. se odnosi na osnovna načela visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti. Visoko obrazovanje se prvenstveno očituje kroz nastavnu djelatnost, a nositelji djelatnosti visokog obrazovanja su osim znanstvenika i umjetnika svakako i nastavnici, stoga je u ovom stavku potrebno dodati riječi napisane velikim tiskanim slovima. Stavak (4) članka 2. treba promijeniti tako da glasi: (4) Znanstvena, NASTAVNA i umjetnička djelatnost temelji se na: 1. slobodi i autonomiji znanstvenog i umjetničkog stvaralaštva, 2. otvorenoj znanosti, 3. etičnosti znanstvenika, NASTAVNIKA i umjetnika, 4. javnoj dostupnosti rezultata znanstvenih istraživanja i umjetničkog stvaralaštva, 5. istraživanjima u svrhu inovacija i razvoja tehnologija u Europskom istraživačkom prostoru, 6. povezanosti sa sustavom obrazovanja, 7. međunarodnim mjerilima kvalitete, 8. poticanju i prihvaćanju specifičnosti nacionalnih sadržaja, 9. zaštiti intelektualnog vlasništva te 10. društvenoj odgovornosti znanstvenika, NASTAVNIKA i umjetnika. | Djelomično prihvaćen | U članku 2. stavku 4. točka 3. i 10. dodati će se ‘nastavnika’. |
| 622 | Gordan Janković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Dajem apsolutnu podršku prijedlogu nove stavke Zakona predložene od strane Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Naime, prijedlog se djelomično nadovezuje na članak 51. stavka 10 još uvijek važećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a koji glasi: „Visoka učilišta u okviru svoje nastavne djelatnosti obvezuju se promicati tjelovježbu i studentski šport sukladno posebnom zakonu“. Naime, navedena stavka je potpuno izbačena u Nacrtu prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti te smatram da je prijedlog Kineziološkog fakulteta prijeko potreban u Zakonu kako bi se iste djelatnosti i usluge mogle provoditi na svim visokim učilištima podjednako. Prijedlog Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu glasi: "Skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata Članak 78a ili 79a. 1. Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2. Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3. Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente. Detaljno obrazloženje ovog prijedloga nalazi se pod komentarom Kineziološkog fakulteta. Podršku prijedlogu dajem u svoje ime i u ime članova Udruge nastavnika tjelesne i zdravstvene kulture Sveučilišta u Zagrebu, koja se od 2018. godine zalaže za promjenu navedene točke Zakona u korist studenata i njihove dobrobiti. mr.sc.Gordan Janković,v.pred Fakultet političkih znanosti u Zagrebu | Nije prihvaćen | Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta. |
| 623 | Gordana Gojsek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 624 | HANNAH VANESSA BRENDEL | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 625 | Helena Delaš | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 50. | Članak 50, stavak (1): TRENUTAČNO: Za potrebe izvođenja sveučilišnog studija jezika i književnosti na visokom učilištu može se zaposliti lektor stranog jezika. Kriterije za izbor na radno mjesto lektora stranog jezika utvrđuje visoko učilište općim aktom. PRIJEDLOG: Za potrebe sveučilišnog studija jezika i književnosti te za potrebe sveučilišne nastave hrvatskog kao drugog i stranog jezika na visokom učilištu može se zaposliti lektor. Kriterije za izbor na radno mjesto lektora utvrđuje visoko učilište općim aktom. OBJAŠNJENJE: Trenutačna formulacija ne obuhvaća sve lektore jer ne obuhvaća lektore hrvatskog jezika. S jedne strane, lektori hrvatskog jezika važni su za studij hrvatskog jezika i književnosti, tj. za studij nacionalne filologije i zapošljavaju se za izvođenje nastave na njemu. Lektorska je nastava potpuno integrirana u studijske programe hrvatskog jezika i književnosti te se izvodi u obliku obveznih i izbornih kolegija. S druge strane, kao što nastavu hrvatskog jezika na inozemnim sveučilištima za potrebe studija hrvatskog jezika i književnosti, ali i za potrebe drugih studija i sveučilišnih programa, izvode lektori hrvatskog jezika, tako nastavu hrvatskog kao drugog i stranog jezika za potrebe stranih studenata koji studiraju u Hrvatskoj izvode lektori hrvatskoga jezika, bilo u okvirima studija hrvatskog jezika i književnosti ili u okvirima drugih studija i sveučilišnih programa. Centri za učenje hrvatskog kao drugog i stranog jezika i različiti programi učenja hrvatskog kao drugog i stranog jezika postoje na svim hrvatskim sveučilištima i na njima se zapošljavaju lektori hrvatskog jezika, npr. lektori zaposleni na Croaticumu – Centru za hrvatski kao drugi i strani jezik Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izvode sveučilišnu nastavu hrvatskog kao drugog i stranog jezika već 60 godina. dr. sc. Helena Delaš, viša lektorica na Katedri za hrvatski standardni jezik Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu | Prihvaćen | Članak 50. će se izmijeniti na način da obuhvaća i lektore hrvatskog jezika. |
| 626 | Helena Nežić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 627 | Helena Ponoš | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon uz male izmjene kratice akademskih naziva, koje se odnose na članke 74. i 113. navedenog prijedloga Zakona. Sveučilišni studiji bi trebali ostati (kako je zapravo do sada i bilo) na kratici univ.bacc. za preddiplomske studije i na kratici univ.mag. za diplomske studije. Stručni studiji bi trebali imati kraticu bacc. za preddiplomski studij i kraticu mag. za diplomski studij. Na taj način i inozemnim poslodavcima će biti razumljivija sama razina obrazovanja studenta stručnih studija. Obzirom smo već dio Bolonjskog procesa i ako se hvalimo time kako smo se uskladili s 48 drugih europskih zemalja, jedini logičan slijed bio bi da imamo i iste akademske nazive koji su vrlo dobro prepoznati u ostalim članicama EU-a. Ne vidim zašto bi se Republika Hrvatska, a time i njeni studenti, morali opet razlikovati i iskakati od drugih članica. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 628 | Helena Stanić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da smatram da je za kraticu akademskog naziva najbolje predložiti sljedeće: bacc. (stručni studij) i univ.bacc. (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na taj način bi bila jasna distinkcija između dva studija, te bi se smanjila dosadašnja diskriminacija stručnih studija kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 629 | HELGA KURBALIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da za kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc. (stručni studij) i univ.bacc. (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ. mag. (sveučilišni studij) na diplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag. (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 630 | Heli Hajdić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 111. | članak 111. stavak 1. treba glasiti: 1) Postupak izbora na znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno, znanstveno, nastavno, suradničko i stručno zvanje i na odgovarajuće radno mjesto započet prije stupanja na snagu ovoga Zakona vodi se prema propisima koji su važili u trenutku pokretanja postupka. | Nije prihvaćen | Predloženo je obuhvaćeno člankom 111. stavcima 2. i 3. prijedloga Zakona. Važno je naglasiti razliku između započetih postupaka izbora u znanstvena zvanja i radna mjesta od postupaka izbora u ostala zvanja i radna mjesta. Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 631 | Heli Hajdić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 113. | U stavku 2. nakon riječi "obvezno je" dodati riječ "naziv" studijskog programa? U stavku 3. zadnja rečenica treba glasiti: Na zahtjev osobe koja je završila studij prema prijašnjem propisu visoko učilište obvezno je izdati uvjerenje o izjednačavanju stručnoga naziva u skladu s ovim Zakonom. | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata jer je sve obuhvaćeno člankom 113. prijedloga Zakona. |
| 632 | Heli Hajdić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 40. | u stavku 10. dodati na kraju: Odluka Matičnog odbora dostavlja se visokom učilištu odnosno znanstvenom institutu. | Nije prihvaćen | Predlagatelj je mišljenja da je predložena odredba jasna. |
| 633 | Heli Hajdić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 44. | nedostaje stavak 5. Treba propisati prava i obveze višeg asistenta! | Prihvaćen | Dodat će se stavak 5. |
| 634 | Heli Hajdić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 42. | (5) Nastavniku, odnosno znanstveniku koji nije reizabran na postojeće radno mjesto, može se nakon dvije godine od dana donošenja negativne odluke, ponoviti postupak reizbora. Ako i nakon ponovljenog postupka reizbora nakon dvije godine nastavnik odnosno znanstvenik ne bude reizabran na postojeće radno mjesto, prestaje mu radni odnos po sili zakona. Obrazloženje Ostaviti još jednu mogućnost reizbora nakon dvije godine, koji u slučaju negativne odluka dovodi do prestanka ugovora o radu. Treba voditi računa o pravnoj sigurnosti i ostaviti kontinuitet prema prijašnjem propisu. | Nije prihvaćen | Predlagatelj je mišljenja da je nastavnik, odnosno znanstvenik dužan u roku od pet godina ispuniti polovinu Nacionalnih sveučilišnih, znanstvenih i umjetničkih kriterija, odnosno Nacionalnih veleučilišnih kriterija i dodatnih kriterija za izbor na više radno mjesto kako bi bio reizabran na postojeće radno mjesto. |
| 635 | Heli Hajdić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 39. | prijedlog stavka 8. Nacionalne znanstvene te umjetničke kriterije za pojedina znanstvena, odnosno umjetnička područja ili polja donosi Nacionalno vijeće. Nacionalne sveučilišne kriterije u pogledu nastavne i stručne djelatnosti donosi Rektorski zbor uz suglasnost Nacionalnog vijeća. Nacionalne veleučilišne kriterije donosi Zbor veleučilišta uz suglasnost Nacionalnog vijeća. Obrazloženje: Nacionalni kriteriji su postavljeni na sveučilištima i znanstvenim institutima na dvije razine: znanstveni i umjetnički koje donosi Nacionalno vijeće te Nacionalni sveučilišni kriteriji u pogledu ispunjavanja kriterija u pogledu nastavne i stručne djelatnosti koje donosi Rektorski zbor uz suglasnost Nacionalnog vijeća te Nacionalni veleučilišni kriteriji koji donosi Zbor veleučilišta uz suglasnost Nacionalnog vijeća, obrazloženje: Na ovaj su način izjednačena sva nacionalna tijela za donošenje nacionalnih kriterija, jer nema smisla da nacionalne veleučilišne kriterije donosi Zbor veleučilišta, a Rektorski zbor je samo predlagatelj. stavak 9. (9) Nacionalni znanstveni i umjetnički kriteriji te Nacionalni sveučilišni i Nacionalni veleučilišni kriteriji objavljuju se u Narodnim novinama. Dodatni kriteriji objavljuju se na mrežnim stranicama visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta na hrvatskom i engleskom jeziku. | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 636 | Heli Hajdić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 39. | stavak 7. dopuniti rečenicom: Kriterije odabira višeg asistenta utvrđuje sveučilište, odnosno znanstveni institut općim aktom. | Prihvaćen | Stavak 7. članka 39. prijedloga Zakona doradit će se. |
| 637 | Heli Hajdić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 39. | stavak (6) Na suradničko radno mjesto asistenta bira se suradnik iz reda izrazito uspješnih studenata Kriterije odabira izrazito uspješnog studenta utvrđuje sveučilište, odnosno znanstveni institut općim aktom. Obrazloženje Pojmovi „natprosječno“ i „posebno“ uspješan student nisu iste kategorije i otvaraju vrata pravnoj nesigurnosti. Zakonska odredba mora biti jasna: iz „reda izrazito uspješnih studenata“. | Prihvaćen | Stavak 6. članka 39. prijedloga Zakona doradit će se. |
| 638 | Heli Hajdić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 15. | stavak 4. prijedlog: (8) Mandat članova sveučilišnog vijeća na javnom sveučilištu traje četiri godine i ista osoba može biti ponovo imenovana za člana sveučilišnog vijeća u još jednom mandatu. Mandat studentskog predstavnika u Sveučilišnom vijeću traje dvije godine u skladu s posebnim Zakonom Obrazloženje: Mandat članova 4 godine s mogućnošću ponovnog imenovanja, jer na taj način su izjednačena tijela Sveučilišta u mandatima (Senat, rektor). | Djelomično prihvaćen | Zbog načela zaštite javnog interesa i zbog specifične uloge sveučilišnog vijeća predlagatelj zakona smatra da se uloga sveučilišnog vijeća može učinkovito ostvariti uz predloženi mandat od šest godina. Odredba stavka 4. će se urediti na način da ista osoba može biti imenovana članom najviše dva puta. |
| 639 | Heli Hajdić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. | PRIJEDLOG stavka 1. ovoga članka: (1) Nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na znanstveno-nastavna i umjetničko-nastavna radna mjesta. (2) Kvalificiranost nastavnika utvrđuje se izborom na odgovarajuća znanstveno-nastavna i umjetničko-nastavna zvanja u skladu s ovim Zakonom i statutom sveučilišta. (3) Iznimno, nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na nastavna radna mjesta za izvođenje nastave na stručnim studijima te na sveučilišnim studijima na kolegijima koji prema studijskom program nisu obvezni kolegiji, a na umjetničkim studijima za potrebe korepeticije. prijedlog stavka 5. druga rečenica: Na stručna radna mjesta zapošljavaju se osobe radi provođenja znanstvenih i stručnih projekata te izvođenja praktičnog dijela nastave koja ne zahtijeva znanstveni pristup. (praktikumi, vježbe, radionice, projektni dio nastave i sl.) | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 640 | Heli Hajdić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 110. | Prijedlog članka 110. Zatečena radna mjesta i zvanja Članak 110. (stavak 3. je stavak 1., pa prijedlog članka 110. glasi:) (1) Nastavnik, znanstvenik i suradnik koji je znanstveno, znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno, nastavno, suradničko ili stručno zvanje izabran prije stupanja na snagu ovoga Zakona zadržava stečeno zvanje. (1) Nastavnik, znanstvenik ili suradnik izabran na znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno, znanstveno, nastavno ili suradničko zvanje i odgovrajuće radno mjesto prije stupanja na snagu ovoga Zakona, nastavlja s radom u istom zvanju i na istome radnome mjestu. Rokovi za izbor ili reizbor nastavnika, odnosno znanstvenika propisani ovim Zakonom, počinju se računati danom izbora u znanstveno-nastavno zvanje, umjetničko-nastavno, znanstveno te nastavno zvanje i odgovarajuće radno mjesto ili reizbora na znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno i znanstveno radno mjesto. (3) Nastavnik koji je prije stupanja na snagu ovoga Zakona izabran na znanstveno-nastavno, odnosno umjetničko-nastavno zvanje i na radno mjesto redovitoga profesora u trajnom zvanju nastavlja s radom u istom zvanju i na radnome mjestu redovitoga profesora u trajnom izboru. Nastavnik koji je prije stupanja na snagu ovoga Zakona izabran u nastavno zvanje i na nastavno radno mjesto profesora visoke škole nastavlja s radom u nastavnom zvanju i na nastavnom radnome mjestu profesora stručnog studija. Nastavnik koji je prije stupanja na snagu ovoga Zakona izabran na nastavno zvanje i na nastavno radno mjesto profesora visoke škole u trajnom zvanju nastavlja s radom u nastavnom zvanju i na nastavnom radnome mjestu profesora stručnog studija u trajnom izboru. Znanstvenik koji je prije stupanja na snagu ovoga Zakona izabran u znastveno zvanje i na znanstveno radno mjesto znanstvenog savjetnika u trajnom zvanju nastavlja s radom u istom znanstvenom zvanju i na radnome mjestu znanstvenog savjetnika u trajnom izboru. Suradnik koji je prije stupanja na snagu ovoga Zakona izabran u suradničko zvanje i na suradničko radno mjesto poslijedoktoranda nastavlja s radom u suradničkom zvanju i na radnome mjestu višeg asistenta. Suradnik koji je prije stupanja na snagu ovoga Zakona izabran u suradničko zvanje i na suradničko radno mjesto asistenta nastavlja s radom u suradničkom zvanju i na radnome mjestu asistenta (4) Nastavnik, odnosno znanstvenik koji je navršio 65 godina života i koji ima ugovor o radu na znanstveno-nastavnom, umjetničko-nastavnom, znanstvenom ili nastavnom zvanju i na odgovrajućem radnom mjestu nastavlja s radom u istom zvanju i na radnom mjestu do isteka roka iz ugovora o radu, ali najdulje do isteka akademske godine u kojoj je navršio 70 godina života. Treba. " najdulje do isteka akademske godine...", jer je to kontinuitet prema ranijim prropisima. | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. Stavak 4. članka 110. prijedloga Zakona odnosi se na nastavnike, odnosno znanstvenike. |
| 641 | Heli Hajdić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 118. | Dodano kao novi stavak 3. u članak 118. (3) Rektorski zbor Republike Hrvatske obvezan je donijeti Nacionalne sveučilišne kriterije za izbor nastavnika za ocjenu nastavne i stručne djelatnosti najkasnije u roku tri mjeseca od stupanja na snagu ovoga Zakona. | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 642 | Heli Hajdić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 93. | stavak 2. točka 3. članka 93. 3. donosi nacionalne sveučilišne kriterije za izbor nastavnika za ocjenu nastavne i stručne djelatnosti uz suglasnost Nacionalnog vijeća Obrazloženje Predložen je sastav Rektorskog zbora na način da u radu Rektorskog zbora sudjeluju ravnopravno predstavnici privatnih sveučilišta, s 2 predstavnika. Rektorski zbor ima sve ovlasti na razini predlagatelja, stoga je dodano da donosi nacionalne sveučilišne kriterije u pogledu nastavne i stručne djelatnosti i na taj način je izjednačeno nacionalno tijelo koje predstavlja sva sveučilišta s nacionalnim tijelom Zborom veleučilišta koje donosi nacionalne veleučilišne kriterije. | Nije prihvaćen | Predložena izmjena članka 93. stavka 2. točke 3. prijedloga Zakona nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 643 | Heli Hajdić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 116. | Stavak 1. ovoga članka - prijedlog: (1) Članovi Rektorskog zbora nastavlja s radom u postojećem sazivu do konstituiranja Rektorskog zbora u skladu s člankom 93. ovog Zakona, najkasnije u roku od tri mjesesa od stupanja na snagu ovog Zakona. | Nije prihvaćen | Javna i privatna visoka učilišta imaju ista prava i obveze, a razlikuju se samo prema načinu osnivanja. Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 644 | Heli Hajdić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 21. | U ovom članku bi trebalo dodati novi stavak 9. koji glasi: (9) Ako fakultetsko odnosno akademijsko vijeće ne imenuje vršitelja dužnosti dekana iz stavka 8. ovog članka, senat sveučilišta će najkasnije u roku od petnaest (15) dana od dana primitka obavijesti fakultetskog odnosno akademijskog vijeća imenovati v.d. dekana do izbora novog dekana, a najdulje na vrijeme do godinu dana. | Nije prihvaćen | Navedeno će biti riješe statutom i drugim općim aktima visokog učilišta u skladu sa člankom 10. stavkom 5. prijedloga Zakona. |
| 645 | HGK | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 87. | Vezano za članak 87. ovog Nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, Hrvatska gospodarska komora iznosi sljedeće: Člankom 11. trenutno važećega Zakona utvrđen je način imenovanja članova Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj te je stavcima 1. i 3 propisano sljedeće: „(1) Članove Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj i njihove predsjednike imenuje Hrvatski sabor na prijedlog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora, vodeći računa o zastupljenosti predstavnika iz područja znanosti i umjetnosti te regija i o zastupljenosti znanstvenika iz gospodarstva. (3) Kandidate za članove i predsjednika Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj utvrđuje Vlada Republike Hrvatske na temelju prijedloga koje podnose znanstveni instituti, Rektorski zbor, sveučilišni senati, Vijeće veleučilišta i visokih škola, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatska gospodarska komora, udruge poslodavaca, sindikati u znanosti te znanstvenici i članovi akademske zajednice na temelju javno objavljenog poziva za predlaganje kandidata.“ Predloženim Nacrtom prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, Hrvatska gospodarska komora izostavljena je kao tijelo koje podnosi prijedlog za kandidate i članove Nacionalnog vijeća, a umjesto dosadašnjih subjekata, člankom 87. stavkom 6., kao jedino tijelo koje je ovlašteno predlagati kandidate predviđena je Hrvatska udruga poslodavaca. Želimo skrenuti pažnju kako je zakonodavac kao jednu od temeljnih zadaća Hrvatske gospodarske komore utvrdio sudjelovanje u poticanju sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja radne snage u gospodarstvu, inovacije znanja radne snage u gospodarstvu, cjeloživotnog učenja i mobilnosti, čime Hrvatska gospodarska komora predstavlja jedino reprezentativno tijelo za zastupanje interesa gospodarstva u smislu Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. Hrvatska gospodarska komora najveća je poslovna mreža Republike Hrvatske koja promiče interese svojih članova, osnažuje kapacitete domaćih poduzetnika te podiže konkurentnost čitavoga gospodarstva, a do ovoga je trenutka uspješno opravdala ulogu posrednika između poduzetnika – poslodavaca i obrazovne zajednice. Tim više imajući u vidu da sveučilišta i znanstveni instituti svoje zadaće ostvaruju u skladu s potrebama zajednice u kojoj djeluju, a Hrvatska gospodarska komora uspješno osluškuje poduzetničku klimu te kanalizira interese poslodavaca prema nadležnim tijelima i time doprinosi razvoju znanstvenog, umjetničkog i razvojnog istraživanja, ostvarivanja znanstvenih programa od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku i stručnog rada. Slijedom navedenog, predlažemo da Hrvatska gospodarska komora i nadalje ostane tijelo koje podnosi prijedlog za kandidate i članove Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, na način kako to predviđa važeći Zakon. Okolnosti koje bi zahtijevale izmjenu dosadašnjeg postupka imenovanja kandidata i članova, se nisu promijenile, te time ne postoji opravdani razlog za izmjenu zakonskog uređenja sudjelovanja i zastupanja gospodarstva u Nacionalnom vijeću za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, te u Sveučilišnom vijeću. Istodobno, razlog promjene načina predlaganja kandidata za članove, nije vidljiv iz obrazloženja prijedloga odnosno ne postoji obrazloženje koje bi sadržavalo razloge za izmjenom dosadašnjeg uređenja ili utvrđivalo postojanje promijenjenih okolnosti. Slijedom navedenog, predlažemo izmjenu stavka 6. članka 87. Nacrta na način da isti sada glasi: „(6) Kandidate za članove Nacionalnog vijeća iz reda poduzetnika predlaže Hrvatska gospodarska komora.“ | Djelomično prihvaćen | Stavak 6. članka 87. prijedloga Zakona uredit će se na način da kandidate za članove iz reda poduzetnika predlažu reprezentativne udruge poslodavaca. |
| 646 | HGK | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 15. | Vezano za članak 15. predmetnog Nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, Hrvatska gospodarska komora očituje se kako slijedi: „Člankom 60. važećega Zakona utvrđena je uloga Sveučilišnog savjeta, kao tijela koje brine za ostvarivanje djelatnosti sveučilišta prema aktu o osnivanju i statutu, a od njegovih 6, odnosno 12 članova, uz senat, šestinu članova imenuju osnivač, jedinice lokalne samouprave te Hrvatska gospodarska komora. Predloženim izmjenama Zakona umjesto Sveučilišnog savjeta uspostavlja se Sveučilišno vijeće koje ima 5 do 9 članova i koje razmjerno imenuju senat i osnivač. Predloženim izmjenama predmetnog članka izostavljena je Hrvatska gospodarska komora kao najveća poslovna mreža Republike Hrvatske koja promiče interese svojih članica, osnažuje kapacitete domaćih poduzetnika te podiže konkurentnost čitavoga gospodarstva, a do ovoga je trenutka uspješno opravdala ulogu posrednika između poduzetnika poslodavaca i obrazovne zajednice. Obrazloženje izmjene predmetne odredbe ne upućuje na postojanje novih okolnosti koje bi opravdale izostavljanje Hrvatske gospodarske komore u svojstvu posrednika između gospodarstvenika i obrazovne zajednice, tim više što je zakonodavac kao jednu od temeljnih zadaća Hrvatske gospodarske komore utvrdio sudjelovanje u poticanju sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja radne snage u gospodarstvu, inovacije znanja radne snage u gospodarstvu, cjeloživotnog učenja i mobilnosti, čime Hrvatska gospodarska komora predstavlja jedino reprezentativno tijelo za zastupanje interesa gospodarstva u smislu ovoga Zakona. S tim u svezi, predlažemo da se izmjenama Zakona ne mijenja aktivna uloga Komore u imenovanju članova Sveučilišnog vijeća, i to na način da joj se omogući predlaganje članova vijeća koje imenuje osnivač. Sukladno navedenom, predlažemo novi tekst članka 15. ovog Nacrta, koji bi glasio: „Sveučilišno vijeće Članak 15. (1) Sveučilišno vijeće na javnom sveučilištu sastoji se od pet do devet članova koji se imenuju na sljedeći način: - ako se sveučilišno vijeće sastoji od pet članova, dva člana sveučilišnog vijeća imenuje senat sveučilišta, a dva člana osnivač, - ako se sveučilišno vijeće sastoji od sedam članova tri člana sveučilišnog vijeća imenuje senat sveučilišta, a tri člana osnivač, - ako se sveučilišno vijeće sastoji od devet članova, četiri člana imenuje senat sveučilišta, a četiri člana osnivač. (2) Članove sveučilišnog vijeća iz reda poduzetnika na temelju prijedloga Hrvatske gospodarske komore imenuje osnivač. (3) Članovi sveučilišnog vijeća imenuju se u roku 60 dana od isteka mandata članova sveučilišnog vijeća. (4) Predsjednika sveučilišnog vijeća imenuju članovi ovoga vijeća zajednički na temelju javnog poziva kojeg raspisuje rektor u roku 15 dana od imenovanja posljednjeg člana sveučilišnog vijeća. Ako članovi sveučilišnog vijeća zajednički ne imenuju predsjednika u roku 30 dana od dana imenovanja posljednjeg člana ovoga vijeća, rektor ponovno raspisuje javni poziv za imenovanje predsjednika sveučilišnog vijeća. Ako članovi sveučilišnog vijeća nakon drugog javnog poziva u roku 30 dana zajednički ne imenuju predsjednika, predsjednika sveučilišnog vijeća imenuje Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom na prijedlog Vlade Republike Hrvatske. (5) Članovi sveučilišnog vijeća koje imenuje osnivač te predsjednik sveučilišnog vijeća ne smiju biti državni dužnosnici, članovi Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj, službenici Ministarstva niti zaposlenici i vanjski suradnici tog sveučilišta. (6) Mandat članova sveučilišnog vijeća na javnom sveučilištu traje šest godina. Ako članu sveučilišnog vijeća prestane dužnost prije isteka mandata, novi član imenuje se do isteka mandata u postupku propisanom ovim Zakonom. (7) Sveučilišno vijeće brine se o zakonitosti rada javnoga sveučilišta, racionalnoj uporabi materijalnih i kadrovskih resursa te ima sljedeće ovlasti: 1. nadzire provedbu odluka senata i rektora 2. nadzire izvršenje sveučilišnog financijskog plana te upravljanje financijskim sredstvima u skladu sa zakonom i statutom 3. pokreće postupak razrješenja rektora dvotrećinskom većinom članova sveučilišnog vijeća 4. obavlja druge poslove u skladu sa statutom i drugim općim aktima sveučilišta. (8) Sveučilišnom vijeću ne smiju se dati nadležnosti kojima bi se utjecalo na autonomiju sveučilišta. (9) Sveučilišno vijeće odluke donosi na sjednicama. (10) Rektor saziva sjednicu sveučilišnog vijeća, njome predsjeda i sudjeluje u radu bez prava glasa do imenovanja predsjednika sveučilišnog vijeća. (11) Način rada i odlučivanja sveučilišnog vijeća uređuje se poslovnikom o radu sveučilišnog vijeća koji donosi sveučilišno vijeće. (12) Sveučilišno vijeće je obvezno podnijeti osnivaču godišnje izvješće o djelovanju sveučilišta. Ovo izvješće dostavlja se na znanje senatu te se objavljuje na mrežnim stranicama sveučilišta. (13) Ako posumnja u nepravilnost u radu sveučilišta, sveučilišno vijeće obvezno je upozoriti senat i rektora te predložiti mjere koje je nužno poduzeti radi otklanjanja nepravilnosti. Ako na temelju takvog upozorenja tijela sveučilišta ne otklone nepravilnost u radu, sveučilišno vijeće može sazvati sjednicu senata radi raspravljanja tog pitanja. (14) Članstvo u sveučilišnom vijeću prestaje istekom mandata, razrješenjem ili ostavkom. (15) Sastav, djelokrug i način izbora članova sveučilišnog vijeća privatnog sveučilišta utvrđuju se statutom.“ | Nije prihvaćen | Sveučilišno vijeće je nadzorno tijelo u kojem je predstavljen javni interes Republike Hrvatske. S obzirom na činjenicu da je osnivač javnog sveučilišta Republika Hrvatska, osnivač će odrediti tko će ispred osnivača biti imenovan u sveučilišno vijeće. |
| 647 | Hrvatska udruga za znanstvenu komunikaciju - ZNAK | II. PREGLED STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA, B) Osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom | Iz nacrta prijedloga Zakona nije vidljivo na koji način će prijedlog unaprijediti znanost i visoko obrazovanje u RH, te pridonijeti ostvarivanju očekivanih ishoda. Europska strategija razvoja sveučilišta, znanosti i istraživanja promiče izvrsnost, inovativnost, jednakost, raznolikost, inkluzivnost (pritom se ne misli na mobilnost koja je zapravo opisana kao inkluzivnost u ovom nacrtu prijedloga Zakona) i održivost, i to prvenstveno putem javnog financiranja, a što se ne iščitava iz nacrta prijedloga. Iako pozdravljamo namjeru da se unaprijede i olakšaju procesi u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, omogući veća mobilnost te otvori prostor za transformaciju u ekološki prihvatljivije (što ne pretpostavlja isključivo uporabu zelenih tehnologija već i optimiranje procesa rada te učinkovitije korištenje resursa) i digitalno društvo, smatramo da bi prijedlog trebalo doraditi kao osnovu za postizanje tih ciljeva, a pritom sačuvati autonomiju sveučilišta, te osigurati zakonske pretpostavke za financiranje i djelovanje znanstvenih i znanstveno-stručnih društava te znanstvenog izdavaštva, kao važnih segmenata znanstvenog djelovanja u RH. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 648 | Hrvatska udruga za znanstvenu komunikaciju - ZNAK | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 96. | Financiranje znanstvenog izdavaštva se u nacrtu prijedloga novog Zakona ne spominje osim kao izvor vlastitih prihoda znanstvenih instituta i visokih učilišta. U važećem Zakonu čl. 108 je navedeno da se znanstveno izdavaštvo, znanstvene konferencije te znanstveno i znanstveno-stručne udruge financiraju iz proračunskih sredstava, što je u ovom nacrtu prijedloga u potpunosti izostavljeno. Izuzimanjem tih stavki iz nacrta prijedloga gubi se zakonska osnova za njihovo financiranje, što nije u skladu sa smjernicama razvoja otvorene znanosti u EU, posebice Akcijskog plana za dijamantni otvoreni pristup (https://eua.eu/news/845:eua-signs-action-plan-for-diamond-open-access.html). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 649 | Hrvatska udruga za znanstvenu komunikaciju - ZNAK | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 5. | U drugom dijelu nacrta prijedloga Zakona se uopće ne spominju ostali subjekti znanstvene djelatnosti, navedeni u sadašnjoj verziji Zakona u čl. 24, u što spadaju između ostalog znanstvene i znanstveno-stručne udruge i Hrvatska zaklada za znanost, niti se spominju ustanove od posebnog značaja, navedene u čl. 22 sadašnjeg Zakona, u koje spadaju HAZU i Leksikografski zavod "Miroslav Krleža". Nejasno je zašto su ti subjekti izuzeti iz nacrta prijedloga novog Zakona, jer se time gubi zakonska osnova za financiranje njihovog djelovanja, što će se negativno odraziti na ukupan znanstveni sustav. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 650 | Hrvatska udruga za znanstvenu komunikaciju - ZNAK | A) Pregled stanja, a) Razlozi zbog kojih se Zakon donosi | Analiza postojećeg stanja nije utemeljena na novijim podacima i metodološki je netočna, na što su mnoge kolege upozovarale, uključujući prof. Damira Stanzera s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Zagrebu. To potvrđuje i istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta u Stanfordu (https://journals.plos.org/plosbiology/article/authors?id=10.1371/journal.pbio.3000918), prema kojem je 47 hrvatskih znanstvenika (od toga njih pola sa Sveučilišta u Zagrebu) u top 2 % najcitiranijih znanstvenika u svijetu. Osim toga, 134 hrvatska znanstvena časopisa su indeksirana u bazi WoS CC (https://mjl.clarivate.com/search-results), a njih 163 u bazi Scopus (https://www.scimagojr.com/journalrank.php?country=HR), po čemu smo daleko bolji od zemalja (npr. Austrije, Belgije, Češke, Švedske, Danske) s kojima smo uspoređeni u analizi postojećeg stanja. Pritom ne treba zanemariti činjenicu da smo prema % BDP-a koji izdvajamo za znanost i znanstveno izdavaštvo pri dnu ljestvice europskih zemalja, što pri analizi nije uopće uzeto u obzir. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju |
| 651 | Hrvatska udruga za znanstvenu komunikaciju - ZNAK | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 101. | Primjetno je da je u nacrtu prijedloga novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti izuzet značajan segment znanstvenih aktivnosti koji se provodi putem znanstvenih i znanstveno-stručnih udruga. Takve udruge danas znatno pridonose ukupnim znanstvenim aktivnostima u Republici Hrvatskoj, prije svega udruživanjem znanstvenika i ostalih djelatnika različitih znanstvenih i visokoobrazovnih institucija, ali i neposrednim aktivnostima, kao što su organiziranje znanstvenih skupova ili izdavanje znanstvenih časopisa i knjiga, a gotovo su u potpunosti ovisna o javnom financiranju. U trenutno važećem Zakonu znanstvene i znanstveno-stručne udruge sastavni su dio sustava znanosti (čl. 24) i njihovo financiranje regulirano je člankom 108. stavak 3, no u nacrtu novog Zakona one više nisu dio sustava znanosti, pa prestaje i zakonska osnova za njihovo financiranje. To će negativno djelovati na ukupan sustav znanosti u Republici Hrvatskoj i poremetiti neke od važnih poluga znanstvene infrastrukture. Također, iz nacrta prijedloga novog Zakona čl. 99 vidljivo je da se znanstveno izdavaštvo tretira kao izvor vlastitih prihoda znanstvenih instituta i visokih učilišta što je posve oprečno trendovima europske i svjetske znanosti koji se kreću u smjeru dijamantnog pristupa otvorenoj znanosti (tzv. Akcijski plan za dijamantni otvoreni pristup, dostupan na: https://eua.eu/news/845:eua-signs-action-plan-for-diamond-open-access.html) i financiranja dijamantnih znanstvenih časopisa, koji se ne financiraju naplaćivanjem pretplate ili naplatom troškova objavljivanja autorima. Dosadašnji sustav znanstvenog izdavaštva u kojem su najkvalitetniji časopisi bili izravno financirani javnim sredstvima ovim prijedlogom Zakona nestaje, a istovremeno Zakon ne predviđa adekvatnu zamjenu, što može dovesti do nepotrebnog i neželjenog gašenja većine hrvatskih znanstvenih časopisa, pa i onih najkvalitetnijih, koji su dugogodišnjim radom osigurali mjesto u najprestižnijim svjetskim citatnim bazama. Stoga smatramo da uočene nedostatke u nacrtu prijedloga novog Zakona treba ispraviti te osigurati stabilnost znanstvene infrastrukture, koja se ne sastoji samo od javnih instituta, visokih učilišta i nekolicine znanstvenih institucija navedenih u nacrtu Zakona. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 652 | Hrvatski geološki institut | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Prijedlozi i komentari Znanstvenog vijeća Hrvatskoga geološkog instituta na nacrt prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti 1. U čl. 6 predlaže se brisanje st. 4. Vojno, policijsko i diplomatsko obrazovanje ne bi trebalo biti iznimka, već bi se trebalo uključiti u opći sustav i standarde koji vrijede za ostale ustanove visokog obrazovanja. Ustanove visokog obrazovanja koje se bave navedenim temama potrebno je privesti suvremenim standardima koji na globalnoj razini vrijede za ta područja, a što bi utvrdio odgovarajući matični odbor i NVVOZTR. 2. U čl. 34. st. 1. predlažemo riječi: „predstavnik suradnika“ zamijeniti riječima: „predstavnik osoba izabranih na suradnička radna mjesta“. Navedeno je potrebno radi preciznosti. 3. U čl. 39. st. 6. uvršteni su pojmovi: „natprosječno uspješan student“ i „posebno uspješan student“. Navedene pojmove je potrebno definirati ili uvrstiti kriterije kako ne bi došlo do neujednačene interpretacije ovog pojma među ustanovama i poljima/područjima, osim ako navedeni pojmovi nisu definirani u nekom drugom propisu. U tom slučaju potrebno je navesti propis u ovom Zakonu. 4. U tekstu zakona koristi se pojam: „elektronički oblik“. Potrebno je dodatno definirati što se točno smatra elektroničkom oblikom kako ne bi došlo do neujednačene prakse kod primjene zakona. 5. U čl. 40. st. 10. i u čl. 43. st. 9. predlažemo smanjenje roka sa 60 na 30 dana. S obzirom na dosadašnje iskustvo smatramo da je 30 dana dovoljan rok za izradu izvješća, a tim bi se postiglo brže završavanje samo postupka. 6. U čl. 40. st. 4. predlažemo da se rok od 15 dana produži na 30 dana. Razlog tome je potrebno vrijeme za prikupljanje dokaza, opravdani izostanci radnika s posla zbog bolovanja te drugih zakonski propisani razlozi sukladno Zakonu o radu. 7. Predlažemo izmjenu čl. 42. st. 3. koji bi glasio: „Nastavnik, odnosno znanstvenik reizabire se na postojeće radno mjesto ako je ispunio najmanje polovinu Nacionalnih sveučilišnih, znanstvenih i umjetničkih kriterija, odnosno Nacionalnih veleučilišnih kriterija i dodatnih kriterija koji su propisani kao razlika između kriterija za izbor na prvo više znanstveno radno mjesto i kriterija za radno mjesto na kojem je pristupnik zaposlen.“ Prema postojećem Pravilniku o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja, koji će biti uskoro izmijenjen na način da će novi propisani Nacionalni kriteriji za izbor na znanstvena radna mjesta biti zasigurno povišeni, predložena formulacija „…za izbor na više radno mjesto.“ značila bi izrazito visoke i neprihvatljive minimalne uvjete za pojedina radna mjesta. Naime, ako to projiciramo na razinu važećeg pravilnika, za reizbor višeg znanstvenog suradnika u području prirodnih znanosti, polje geologija pristupnik bi trebao imati od zadnjeg izbora/reizbora 11 novih objavljenih originalnih znanstvenih radova (što je prema nacrtu prijedloga zakona polovina ukupnog broja radova potrebnih za više radno mjesto, tj. za znanstvenog savjetnika). Budući da je prema važećem pravilniku za izbor u višeg znanstvenog suradnika potrebno ukupno 12 znanstvenih radova, dodatnih spomenutih 11 radova činilo bi ukupno 23 znanstvena rada, što bi premašilo 21 rad, a što je broj minimalno potrebnih znanstvenih radova za izbor u znanstvenog savjetnika. Dakle, sasvim je jasno da u nacrtu zakona predložena formulacija „…za izbor na više radno mjesto.“ nije prihvatljiva i potrebno ju je korigirati. 8. Čl. 43. st. 4 predlažemo izmijeniti u: „U postupku izbora na više radno mjesto nastavnik, odnosno znanstvenik dostavlja dokaze o postignućima ostvarenim prije, kao i nakon posljednjeg izbora, odnosno reizbora, na radno mjesto kojima ispunjavanja Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterije, odnosno Nacionalne veleučilišne kriterije i dodatne kriterije.“ Budući da stručno povjerenstvo, kao i matični odbor, valoriziraju cjelovitu izvrsnost, tj. procjenjuju cjelokupna ostvarena znanstvena postignuća pristupnika, dostavljanjem samo dokumentacije nakon posljednjeg izbora/reizbora stručno povjerenstvo, kao ni matični odbor, ne bi bili u mogućnosti provesti kvalitetnu analizu cjelovite znanstvene izvrsnosti pristupnika. 9. U čl. 44. potrebno je definirati prava i obveze višeg asistenta. Budući da asistent ima određena prava i obveze trebao bi ih imati i viši asistent. 10. Predlažemo izmjenu članka 46. kako slijedi: (1) Senat, fakultetsko ili akademijsko vijeće, odnosno znanstveno vijeće, u skladu s općim aktom visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta, može odlukom odobriti nastavniku ili znanstveniku plaćenu slobodnu studijsku godinu (sabbatical) radi znanstvenog ili umjetničkog rada. (2) Visoko učilište ili znanstveni institut u tom razdoblju dužni su organizirati redovito obavljanje nastave i drugih obveza umjesto nastavnika ili znanstveniku kojemu je odobrena plaćena slobodna studijska godina. (3) Odlukom nadležnog tijela visokog učilišta odnosno znanstvenog instituta nastavniku ili znanstveniku mogu se odobriti kraća ili dulja izbivanja zbog znanstvenog ili umjetničkog rada, usavršavanja ili kojeg drugog opravdanog razloga. U vrijeme trajanja takve odsutnosti prava i obaveze iz ugovora o radu mogu mirovati ili se izvršavati djelomično sukladno odluci nadležnog tijela i/ili ugovoru koji se zaključuje između nastavnika/znanstvenika i visokog učilišta/znanstvenog instituta. Znanstvenici u javnim znanstvenim institutima obavljaju mnoge aktivnosti koje nisu znanstveni rad te, kao i kolegice i kolege u sustavu visokoga obrazovanja, moraju imati pravo zatražiti slobodnu studijsku godinu ili kraća/dulja izbivanja zbog usavršavanja. Također, smatramo da bi to pravo trebala imati svaka osoba zaposlena na znanstvenom ili znanstveno-nastavnom radnom mjestu, a ne samo oni na najvišim radnim mjestima. 11. U čl. 87. potrebno je definirati da osoba iz područja poduzetništava mora imati najmanje doktorat znanosti, kako bi se osiguralo da imaju potrebno razumijevanje sustava visokog obrazovanja i znanosti, o kojima bi trebali donositi odluke. 12. U čl. 88 st. 3 potrebno je definirati pojam regionalne zastupljenosti jer je pojam preopćenit. 13. U čl. 89. izmijeniti stavak 3. kako slijedi: „U slučaju razrješenja člana Nacionalnog vijeća, Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske imenuje novog člana s popisa iz stavka (3) članka 88. te u skladu sa stavkom (4) članka 88. na vrijeme do isteka mandata razriješenoga člana.“ Tekst je dodan analogno situaciji s izborom razriješenih članova matičnih odbora i povjerenstava. Dakle, novi se član mora odabrati s postojećeg popisa te mora proći istu proceduru koju je prošao i član umjesto kojega dolazi. | Djelomično prihvaćen | U odnosu na članak 6. stavak 4. isto nije moguće zbog specifičnog položaja ustanova koje provode vojno i policijsko obrazovanje. U odnosu na članak 34. stavak 1. predlagatelj Zakona smatra da je termin predstavnik suradnika u skladu sa metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata. Članak 39. stavak 6. će se ujednačiti u odnosu na termine. Predlagatelj smatra da je pojam elektronički oblik jasan. U odnosu na članak 40. stavak 10. i članak 43. stavak 9. te članak 40. stavak 4. predlagatelj smatra da je isto u skladu sa Zakonom o općem upravnom postupku i svrhom koja se želi postići navedenom normom. U odnosu članak 42. stavak 3. isti nije u skladu sa metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata. Članak 44. definira obveze asistenta. U odnosu na članak 46. predlagatelj Zakona smatra da je svrha slobodne godine oslobođenje od nastave i nastavnog procesa radi znanstvenog rada što se ne ostvaruje u okviru predloženih radnih mjesta. U odnosu na članak 87., 88. i 89. razmotriti će se predloženo. |
| 653 | HRVATSKI INSTITUT ZA POVIJEST | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 103. | U stavku 2 valja pojasniti od čega se računa 5%. Valjalo bi predvidjeti mogućnost i da u slučaju nepotpisivanja ugovora institucija koja ne potpiše programski ugovor do slijedeće godine poboljša rezultate i otkloni propuste te u tom smislu zatraži i bolje uvjete u ugovoru. Način na koji je sada formuliran cjelokupni članak ne čini postupak pregovora ravnopravnim, već postupak ide uz svojevrsni pritisak i ucjenu od strane Ministarstva, a bez poticaja za poboljšanjem. | Primljeno na znanje | Sadržaj programskog ugovora, proračunska formula, pokazatelji i kriteriji utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokovi sklapanja programskog ugovora te kvalitativni i kvantitativni indikatori za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom, kao i postupak utvrđivanja financijskog plana javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta za vrijeme trajanja privremenog financiranja, utvrdit će se uredbom Vlade Republike Hrvatske sukladno članku 102. stavku 10 i članku 103. stavku 3. prijedloga Zakona. |
| 654 | HRVATSKI INSTITUT ZA POVIJEST | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 101. | Izvedbenu proračunsku komponentu u financijskom planu javnog visokog učilišta ili javnog instituta trebalo bi povećati do 25% iznosa osnovne proračunske komponente. To bi djelovalo motivirajuće i pridonijelo bi znanstvenoj izvrsnosti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 655 | HRVATSKI INSTITUT ZA POVIJEST | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 99. | stavak 1 – Točku jedan predlažemo brisati. Plaće zaposlenih ne bi smjele biti dio programskih ugovora, jer to nije spojivo s isplatama putem COP-a, a ni s utvrđivanjem plaća u javnim i državnim službama koje nije vezano uz programsko financiranje već uz kolektivne ugovore i odluke Vlade. Točke 5. i 7. su potpuno identične, pa jednu valja brisati. | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s novim modelom institucionalnog financiranja kroz programske sporazume koji je planiran reformama u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. |
| 656 | HRVATSKI INSTITUT ZA POVIJEST | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 97. | U stavku 2 ispušteni su znanstveni instituti, a dva puta navedena visoka učilišta, pa u drugoj rečenici valja zamijeniti „visoko učilište“ sa znanstveni institut. Stavak 3 valja izmijeniti, jer je nelogično i nepravedno da o vlastitim prihodima javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta odlučuje ministar. To treba ostati u nadležnosti javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta. | Djelomično prihvaćen | Članak 97. stavak 2. prijedloga Zakona će se doraditi. Stavak 3. prijedloga Zakona je u skladu sa Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske. |
| 657 | HRVATSKI INSTITUT ZA POVIJEST | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 94. | Valja predvidjeti i Zbor javnih instituta u posebnom članku jer i znanstveni instituti prema nacrtu Zakona: predlažu članove Nacionalnog vijeća, predlažu članove matičnih odbora, predlažu Nacionalnom vijeću znanstvene i stručne elemente Nacionalnih sveučilišnih, znanstvenih i umjetničkih kriterija, daju preporuke za razvoj sustava znanosti i obavljaju druge poslove propisane ovim Zakonom i drugim propisima. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 658 | HRVATSKI INSTITUT ZA POVIJEST | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 92. | stavak 5. – kod popisa osoba koje čine većinu članova MO su predviđeni samo profesori, a ispušteni su znanstveni savjetnici i znanstveni savjetnici u trajnom zvanju te ih valja dodati. | Nije prihvaćen | Stavak 5. upućuje o sastavu većine prilikom imenovanja članova matičnog odbora. |
| 659 | HRVATSKI INSTITUT ZA POVIJEST | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 82. | Na početku stavka 1 dodati: provođenje znanstvenih istraživanja. | Nije prihvaćen | Predloženo je obuhvaćeno stavkom 1. člankom 82. prijedloga Zakona. |
| 660 | HRVATSKI INSTITUT ZA POVIJEST | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 64. | stavak 1 – Predlažemo brisati riječ iznimno jer nema razloga da združeni studij koji zajednički izvode najmanje jedno visoko učilište i javni znanstveni institut bude samo iznimka. | Nije prihvaćen | Iznimka je zbog činjenice da visoka učilišta primarno obavljaju djelatnost visokog obrazovanja. |
| 661 | HRVATSKI INSTITUT ZA POVIJEST | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 56. | Potrebno je barem okvirno propisati koja djela podliježu stegovnoj odgovornosti i način postupanja prema njima, jer će u protivnom svaka visokoškolska i znanstvena ustanova imati različite definicije i opseg stegovnih djela te postupanje prema njima što nije primjereno akademskoj zajednici. Okvirno navođenje djela koje podliježu stegovnoj odgovornosti se može uključiti u djelokrug poslova Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj što treba onda navesti i u čl. 86. Nejasno je i tko donosi Pravilnik o stegovnoj odgovornosti, pa predlažemo članak dopuniti sa: Pravilnik o stegovnoj odgovornosti donosi Nacionalno vijeća za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj. | Nije prihvaćen | Sukladno stavku 3. navedeno je tko donosi pravilnik o stegovnoj odgovornosti dok će djela ovisiti o specifičnosti svake ustanove te se iz tog razloga ne mogu propisati Zakonom. |
| 662 | HRVATSKI INSTITUT ZA POVIJEST | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 55. | Etička načela ne bi smjela biti samo minimalna i trebala bi podjednako važiti za svih, a po ovome što je propisano važe samo za stalno zaposlene. Valja istaknuti da izraz "minimalna etička načela" podrazumijeva i da se mogu donositi dodatna načela, a postojanje dodatnih i različitih etičkih načela u pojedinim ustanovama stvorilo bi kaos. Članak bi trebalo razraditi tako da važi za sve u sustavu, a sada to nije slučaj. Primjerice, nitko nije nadležan za osobe u naslovnom zvanju. Ni osobe koje bi promijenile ustanovu zaposlenja nisu obuhvaćene. Također valja voditi računa da znanstvena djelatnost podrazumijeva suradnju pojedinaca i ustanova na projektima, radovima, skupovima, izdavaštvu, kao i dodatno obrazovanje i da bi bi valjalo zakonom propisati i međusobnu suradnju ustanova u utvrđivanju kršenja etičkih načela te međusobno obavještavanje ukoliko se utvrdi da slučaj uključuje više ustanova. Primjerice, kod slučajeva kada do kršenja etičkih načela dođe u radu koji ima više autora iz više ustanova ili kada zaposlenik jedne ustanove prekrši etička načela tijekom studija ili nastave u drugoj ustanovi. Valjalo bi, koliko je moguće, propisati nadležnosti i suradnju među ustanovama. U navedeni članak (ili u posebnom članku) nužno je uvrstiti Odbor za etiku u visokoškolskom obrazovanju i znanosti ili neko drugo odgovarajuće tijelo koje bi davalo smjernice za rad etičkih odbora u visokoškolskim i znanstvenim ustanovama, rješavalo kompliciranije slučajeve i djelovalo kao drugostupanjsko tijelo. Ukoliko se ukida Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju valja predvidjeti što će se napraviti s nerješenim spisima tog Odbora. | Nije prihvaćen | Prijedlogom Zakona ne predviđa se uvrštavanje Odbora za etiku već će smjernice za kao minimum etičkih načela donijeti Nacionalno vijeće. Zbog neefikasnosti trenutnog sustava centraliziranog postupka vezanog uz kršenje etičkih načela, predlagatelj Zakona predvidio je decentralizaciju kroz pojedina visoka učilišta odnosno znanstvene institute. Predlagatelj Zakona smatra da uspostavljanjem minimalnih etičkih načela osigurava standard dok se svaka razrada iznad tog standarda može smatrati dodanom vrijednošću. |
| 663 | HRVATSKI INSTITUT ZA POVIJEST | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 53. | Valja pojasniti definiciju naslovni nastavnik odnosno naslovni znanstvenik te predlažemo dodati stavak u kojem će to biti učinjeno. | Nije prihvaćen | Stavkom 2. ovog članka definiran je status naslovnog znanstvenika odnosno nastavnika. |
| 664 | HRVATSKI INSTITUT ZA POVIJEST | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 48. | Valja navesti što je to „rodiljski dopust“ ili ga zamijeniti formulacijom rodiljni i roditeljski dopust po uzoru na druge zakone. Trebalo bi dodati novi stavak u kojem će se navesti da nastavnik ili znanstvenik koji je obavljao rukovodeću dužnost na sveučilištu ili u sustavu visokog obrazovanja ili u javnom znanstvenom institutu ne mora čekati istek roka od 5 godina, ne računajući vrijeme koje je proveo na rukovodećoj dužnosti, za izbor na više radno mjesto, ako ispunjava Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterije i Dodatne uvjete ustanove u kojoj je zaposlen te da može podnijeti zahtjev za izbor na više radno mjesto i prije isteka roka od 5 godina od izbora na određeno radno mjesto, ne računajući vrijeme provedeno na rukovodećoj dužnosti. Ravnatelji i njihovi pomoćnici ionako imaju obvezu baviti se znanstvenim radom i za vrijeme obavljanja rukovodeće dužnosti te ih se ne bi trebalo stopirati u napredovanju ako ispunjavaju uvjete. | Djelomično prihvaćen | Stavak 1. urediti će se na način da se obuhvati i rodiljni i roditeljski dopust. |
| 665 | HRVATSKI INSTITUT ZA POVIJEST | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | Slobodnu studijsku godinu valja omogućiti i za zaposlene u institutima koji također imaju pravo na usavršavanje. Pravo na slobodnu studijsku godinu je već predviđeno i u kolektivnom ugovoru i u sadašnjem Zakonu te ova formulacija predstavlja gubitak prava. | Nije prihvaćen | Slobodna studijska godina koristi se za oslobođenje od nastave i nastavnog procesa, a u svrhu znanstvenog rada što je u suprotnosti sa zaprimljenim prijedlogom. |
| 666 | HRVATSKI INSTITUT ZA POVIJEST | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 44. | Nije predviđena mogućnost da asistent napreduje na više radno mjesto. Ide li to temeljem napredovanja ili temeljem natječaja? Ako je ugovor istekao onda je to drugo radno mjesto. A ako se shvati kao produljenje, jer su ispunjene obaveze onda je neka vrsta napredovanja, a radi se o istoj vrsti radnih mjesta. To valja pojasniti i precizno navesti. | Primljeno na znanje | Predlagatelj je mišljenja da je norma jasna. Postupak zbora na više radno mjesto propisan je za nastavnike i znanstvenike. |
| 667 | HRVATSKI INSTITUT ZA POVIJEST | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 43. | Postupak izbora na više radno mjesto se provodi interno za jednu određenu osobu. To bi bilo u redu da su do sada nastavnici i znanstvenici izabirani redovito na viša radna mjesta, a pitanje je i da li će to ubuduće dozvoljavati financijske prilike. I što kad ima mnogo više kandidata za više radno mjesto, nego mjesta? Nekima će se raspisati, nekima ne i po kojoj osnovi će netko dobiti prednost, izvrsnosti ili duljine čekanja? Realno bi trebalo predvidjeti mogućnost i da se na natječaj za izbor na više radno mjesto javi više kandidatai za takav slučaj predvidjeti načelne kriterije koji će davati prednost. Dodatno upućivanje materijala matičnom odboru (st. 8 i 9) je nepotrebno produljavanje procedure, ako su ih već provjeravali i povjerenstvo i znanstveno vijeće. Nije ni logično da netko ispuni dodatne kriterije iznad minimalnih, pa se onda opet provjerava ispunjava li minimalne. Predlažemo da se to primijenjuje samo ako nema dodatnih uvjeta. | Nije prihvaćen | Znanstveni instituti odnosno visoka učilišta internim aktima i u skladu sa financijskim planom, a koji se donosi u skladu s programskim ugovorom, rade raspored radnih mjesta te utvrđuju potrebu otvaranja novih radnih mjesta koja su potrebna za izbor na više radno mjesto. S ciljem ujednačavanja kriterija izvrsnosti i održavanja kvalitete izbora, predlagatelj je mišljenja da provjeru ispunjava li kandidat kriterije za izbor na više radno mjesto treba utvrditi neovisno tijelo, a ne ustanova na kojoj je isti zaposlen. |
| 668 | HRVATSKI INSTITUT ZA POVIJEST | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 41. | stavak 2 – Potrebno je precizirati što je sa znanstvenikom koji ispunjava uvjete za izbor na više radno mjesto. Hoće li se taj postupak provoditi automatizmom? Ili će biti reizabran na postojeće radno mjesto, ako to ne dozvoljavaju financijske prilike? Sadašnje formulacija bi bila u redu kada bi radnih mjesta bilo dovoljno, pa bi nastavnici i znanstvenici mogli nakon pet godina napredovati ako ispunjavaju uvjete, ali u praksi to nije slučaj. Stoga bi valjalo pojasniti i omogućiti da osoba koja je reizabrana na isto radno mjesto iako je ispunjavala uvjete za više radno mjesto, jer takvog mjesta nije bilo, ne mora opet čekati pet godina od reizbora, nego može napredovati i ranije ako se otvori takva mogućnost. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. Predlagatelj je mišljenja da su predložene odredbe zakona jasne. |
| 669 | HRVATSKI INSTITUT ZA POVIJEST | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 40. | Namjera da se razdvoji izbor na radno mjesto putem natječaja i putem napredovanja je u osnovi dobra, ali je naslov ovog članka nelogičan i zbunjujući, jer svako mjesto na koje netko može biti izabran je „slobodno“ bilo da ga se bira putem javnog natječaja ili internim postupkom kod napredovanja. Na zauzeto radno mjesto se nikoga ne može izabrati. Osim što bi trebalo bolje formulirati naslov članka, ispred ovog članka bi valjalo dodati članak u kojem bi se pojasnilo za koja se radna mjesta mora raspisati natječaj, a koja se radna mjesta može popuniti napredovanjem. Napredovanje je izričito navedeno samo za znanstvena i znanstveno-nastavna radna mjesta (Čl. 43), dok je potpuno nejasno što se primjenjuje kod suradničkih i stručnih radnih mjesta. Dodatno upućivanje materijala matičnom odboru (st. 9 i 10) je nepotrebno produljavanje procedure, ako su ih već provjeravali i povjerenstvo i znanstveno vijeće. Nije ni logično da netko ispuni dodatne kriterije, pa se onda opet provjerava ispunjava li minimalne. Predlažemo da se materijali upućuju matičnom odboru ako nema dodatnih uvjeta i u slučaju žalbe. | Primljeno na znanje | Predlagatelj je mišljenja da su odredbe kojima se propisuje izbor nastavnika, znanstvenika i suradnika na slobodno radno mjesto i odredbe kojima se propisuje izbor na više radno mjesto nastavnika i znanstvenika jasne i nedvosmislene propisuju kada se osoba zapošljava u postupku pokrenutom javnim natječajem. |
| 670 | HRVATSKI INSTITUT ZA POVIJEST | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 39. | stavak 6. – „Na suradničko radno mjesto asistenta bira se natprosječno uspješan student“ – nelogično je da se zapošljavaju studenti. Predlažemo zamijeniti sa: osoba koja je završila sveučilišni diplomski studij tijekom kojeg je bila uspješan student. | Nije prihvaćen | Kriterije odabira određuje visoko učilište odnosno znanstveni institut. |
| 671 | HRVATSKI INSTITUT ZA POVIJEST | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 36. | Nejasno je zašto viši znanstveni suradnik može biti ravnatelj, a ne može biti VD ravnatelja. Upitno je i izostavljanje znanstvenih suradnika iz prava na izbor, jer netko može biti dulji niz godina zaposlen na tom radnom mjestu i imati više iskustva od nekoga na višem radnom mjestu. Bilo bi bolje da je ograničenje stavljeno kroz godine radnog iskustva. | Prihvaćen | Stavak 7. će se nadopuniti. |
| 672 | HRVATSKI INSTITUT ZA POVIJEST | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 35. | stavak 1. – „Ravnatelj ima ovlasti i obveze ravnatelja ustanove“ valja pojasniti Predlažemo: Ravnatelj ima ovlasti i obveze ravnatelja ustanove sukladno Zakonu o ustanovama stavak 2 – Predlažemo dopuniti točkom 8: Daje prethodno mišljenje upravnom vijeću za promjenu djelatnosti i statusne promjene znanstvenog instituta i točkom 9: provodi redovitu evaluaciju rada djelatnika Ovdje valja primijetiti da je predlagatelj Zakona u uvodnom dijelu pod C) Posljedice koje će proisteći donošenjem Zakona naveo „ovaj Zakon određuje da su djelatnici visokih učilišta i znanstvenih instituta koji rade u službama podložni redovitoj evaluaciji rada koju provode njihovi nadređeni kao što su rektori, ravnatelji ili dekani“, a da se među poslovima ravnatelja ništa takvo ne spominje. stavak 5 – Pomoćnike ravnatelja bi trebao imenovati ravnatelj, jer je Zakonom propisano da je on odgovoran za rad instituta. No, ukoliko ih se promatra kao neki pandan prodekanima na fakultetima bilo bi logično da ih potvrđuje Znanstveno vijeće, a ne Upravno vijeće. | Nije prihvaćen | Člankom 5. stavkom 1. prijedloga Zakona propisano je da se na pitanja upravljanja ustanovama u sustavu znanstvene djelatnosti primjenjuje zakon kojim se uređuju ustanove te smo mišljenja da stavak 1. članka 35. prijedloga Zakona nije potrebno dopuniti. Dodatne ovlasti ravnatelje utvrdit će se statutom i drugim općima aktima znanstvenog instituta. Nadalje, mišljenja smo da se pomoćnici ravnatelja trebaju imenovati na prijedlog ravnatelja jer oni pomažu ravnatelja u radu. Nije moguće zakonom propisati imenovanje pomoćnika ravnatelja na način da se isti imenuju i na prijedlog ravnatelja i uz prethodno mišljenje znanstvenog vijeća. Institut može statutom propisati obvezu znanstvenog vijeća da daje prethodno mišljenje o pomoćnicima ravnatelja, no to mišljenje ne bi smjelo utjecati na postupak imenovanje predložen člankom 35. stavkom 5. |
| 673 | HRVATSKI INSTITUT ZA POVIJEST | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 34. | Nejasno je zašto se Zakonom ograničava broj članova ZV, a ne prepušta se to statutu instituta kao do sada. A i ako se uvodi ograničenje nejasno je zašto na 40, jer neki instituti i nemaju toliko znanstvenika, dok ih drugi imaju znatno više. | Nije prihvaćen | Zbog načela efikasnosti donošenja odluka predlagatelj je mišljenja da znanstveno vijeće može imati najviše 40 članova, a sastav znanstvenog vijeća, izbor članova i mandat uredit će se statutom znanstvenog instituta. |
| 674 | HRVATSKI INSTITUT ZA POVIJEST | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 33. | stavak 3 – Formulacija „brine o zakonitosti rada znanstvenog instituta, racionalnoj uporabi materijalnih i kadrovskih resursa“ je nejasna i kontradiktorna s drugim odredbama Zakona. Upravno vijeće može nadzirati zakonitost rada i odobravati upotrebu materijalnih resursa veće vrijednosti, ali i mora biti i odgovorno za ono što nadzire i odobrava. Kadrovski resursi su u djelokrugu znanstvenog vijeća (izbor) i ravnatelja (organizacija rada) te ne mogu biti u djelokrugu upravnog vijeća, stoga taj dio valja preformulirati. Predlažemo: Upravno vijeće vodi poslovnu i financijsku politiku, odlučuje o raspolaganju imovinom veće vrijednosti te nadzire zakonitost rada znanstvenog instituta. Uz to, predlažemo brisati: stavak 3, točka 7 – „Upravno vijeće nadzire provedbu odluka znanstvenog vijeća i ravnatelja“ i stavak 3, točka 10. – „Upravno vijeće potvrđuje odluke ravnatelja i znanstvenog vijeća određene statutom“. Tim odredbama ZV i ravnatelj gube bilo kakvu samostalnost u donošenju odluka iz svoje nadležnosti i posredno ih preuzima Ministarstvo znanosti i obrazovanja, jer ministar imenuje većinu članova upravnog vijeća javnih znanstvenih instituta. Unatoč tome, ravnatelj zadržava odgovornost za donesene odluke. Dodatni je problem i to što članovi upravnog vijeća ne moraju biti znanstvenici te samim time ne mogu voditi znanstvenu politiku znanstvenog instituta, već to može samo znanstveno vijeće. U istom članku predlažemo dopuniti stavak 3, točka 9 tako što bi za „promjenu djelatnosti i statusne promjene znanstvenog instituta“ trebalo prethodno mišljenje ravnatelja i Znanstvenog vijeća. Promjena djelatnosti i statusa instituta odražava se na institut u cjelini i svu njegovu djelatnost te se ne bi smjelo provoditi bez ravnatelja koji je odgovorna osoba i znanstvenog vijeća koje oblikuje znanstvenu politiku. U istom smislu valja dopuniti Čl. 34. i 35. Stavak 3, točka 5 – Pomoćnike ravnatelja bi trebao imenovati ravnatelj, jer je Zakonom propisano da je on odgovoran za rad instituta. No, ukoliko ih se promatra kao neki pandan prodekanima na fakultetima bilo bi logično da ih potvrđuje Znanstveno vijeće, a ne Upravno vijeće. | Nije prihvaćen | Ovlasti svih tijela propisat će se statutom znanstvenog instituta, a način rada i odlučivanja upravnog vijeća uredit će se poslovnikom o radu upravnog vijeća. |
| 675 | HRVATSKI INSTITUT ZA POVIJEST | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 32. | Predložena formulacija “Znanstveno vijeće obavlja poslove stručnog vijeća znanstvenog instituta.” predstavlja degradaciju znanstvenih vijeća znanstvenih instituta. Predlažemo: Znanstveno vijeće utvrđuje i provodi znanstvenu politiku znanstvenog instituta. | Nije prihvaćen | Ovlasti znanstvenog vijeća utvrđuju se člankom 34. prijedloga Zakona i statutom znanstvenog instituta. |
| 676 | HRVATSKI INSTITUT ZA POVIJEST | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 31. | stavak 2, točka 4 – Javni znanstveni institut izrađuje znanstvene i stručne podloge za potrebe Republike Hrvatske; dodati: i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. | Nije prihvaćen | S obzirom na to da je osnivač javnih znanstvenih instituta Republika Hrvatska, predlagatelj je mišljenja da javni znanstveni instituti, u skladu s nacionalnim znanstvenim prioritetima, između ostalog, izrađuju znanstvene i stručne podloge za potrebe Republike Hrvatske. |
| 677 | HRVATSKI INSTITUT ZA POVIJEST | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. | U stavku 4 se navodi etičnost znanstvenika i umjetnika, a ispuštena je u stavku 2 koji se odnosi na visoko obrazovanje koje bi se također trebalo, uz ostalo, temeljiti na etičnosti. | Nije prihvaćen | U odnosu na članak 2. stavak 4. osobe u visokom obrazovanju zaposlene su na znanstveno-nastavna i umjetničko-nastavna, nastavna radna mjesta te suradnička mjesta s akademskim stupnjem doktora znanosti pa su obuhvaćene i ovom odrednicom |
| 678 | HRVATSKI INSTITUT ZA POVIJEST | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 1. | Kao predmet normiranja spominje se potpora obavljanju znanstvene djelatnosti, ali je u daljnjem tekstu Zakona potpuno izostavljeno sufinanciranje znanstvene infrastrukture, posebno znanstvenog izdavaštva (časopisi, knjige) temeljem javnog poziva i po jedinstvenim kriterijima. Predviđena je samo mogućnost sufinanciranja izdavaštva putem programskih ugovora što je u praksi već iskušano 2019. i 2020. godine i pokazalo se loše. Dodjeljivanje sredstava putem javnog poziva, a na temelju jedinstvenih kriterija osigurava kvalitetu i usavršavanje rada u izdavaštvu te predlažemo da se takav način financiranja znanstvenih časopisa, knjiga i skupova nastavi i takvom odredbom dopuni Nacrt prijedloga zakona dodavanjem novog članka u dijelu o financiranju znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja. | Nije prihvaćen | Ustanove će u okviru novog modela programskog financiranja same odrediti predmete financiranja. |
| 679 | HRVATSKI INSTITUT ZA POVIJEST | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Komentari Znanstvenog vijeća Hrvatskog instituta za povijest na temu Savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti Čl. 1. – Kao predmet normiranja spominje se potpora obavljanju znanstvene djelatnosti, ali je u daljnjem tekstu Zakona potpuno izostavljeno sufinanciranje znanstvene infrastrukture, posebno znanstvenog izdavaštva (časopisi, knjige) temeljem javnog poziva i po jedinstvenim kriterijima. Predviđena je samo mogućnost sufinanciranja izdavaštva putem programskih ugovora što je u praksi već iskušano 2019. i 2020. godine i pokazalo se loše. Dodjeljivanje sredstava putem javnog poziva, a na temelju jedinstvenih kriterija osigurava kvalitetu i usavršavanje rada u izdavaštvu te predlažemo da se takav način financiranja znanstvenih časopisa, knjiga i skupova nastavi i takvom odredbom dopuni Nacrt prijedloga zakona dodavanjem novog članka u dijelu o financiranju znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja. Čl. 2. – U stavku 4 se navodi etičnost znanstvenika i umjetnika, a ispuštena je u stavku 2 koji se odnosi na visoko obrazovanje koje bi se također trebalo, uz ostalo, temeljiti na etičnosti Čl. 31, stavak 2, točka 4 – Javni znanstveni institut izrađuje znanstvene i stručne podloge za potrebe Republike Hrvatske; dodati: i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Čl. 32 – Predložena formulacija “Znanstveno vijeće obavlja poslove stručnog vijeća znanstvenog instituta.” predstavlja degradaciju znanstvenih vijeća znanstvenih instituta. Predlažemo: Znanstveno vijeće utvrđuje i provodi znanstvenu politiku znanstvenog instituta. Čl. 33, stavak 3 – Formulacija „brine o zakonitosti rada znanstvenog instituta, racionalnoj uporabi materijalnih i kadrovskih resursa“ je nejasna i kontradiktorna s drugim odredbama Zakona. Upravno vijeće može nadzirati zakonitost rada i odobravati upotrebu materijalnih resursa veće vrijednosti, ali i mora biti i odgovorno za ono što nadzire i odobrava. Kadrovski resursi su u djelokrugu znanstvenog vijeća (izbor) i ravnatelja (organizacija rada) te ne mogu biti u dj |