Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Željko Trzun NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam navedeni "Nacrt prijedloga zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti". Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
2 Željko Lukenda NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, dajem bezrezervnu podršku prijedlogu nove stavke Zakona, predložene od strane Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Prijedlog Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu glasi: "Skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata" Članak 78a ili 79a. 1. Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2. Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3. Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente. Bavljenje tjelesnom aktivnošću zbog očuvanja fizičkog i mentalnog zdravlja, glavna je agenda cijelog modernog čovječanstva kroz cijeli životni vijek. Svako ljudsko biće bez obzira na djelatnost kojom se bavi, ako želi zadržati svoje zdravlje kroz život, dokazano mora uključiti tjelesnu aktivnost. Usvajanje cjeloživotne navike provođenja kontinuirane tjelesne aktivnosti, ključno je za spriječavanje preranog pada motoričkih sposobnosti i ostvarenje toliko željene vitalnosti kroz cijeli život. Idealno vrijeme za trajno stjecanje te navike je početak punoljetnosti. Zato ne možemo dovoljno prenaglasiti važnost provođenja obvezne nastave iz tjelesne i zdravstvene kulture, na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama, koja se provodi na prve dvije godine studija te kao izborna nastava na ostalim godinama studija. Tjelesnu dobrobit kroz obveznu nastavu Tjelesne i zdravstvene kulture studentima omogućavaju nastavnici kineziolozi zaposleni u nastavna zvanja stoga predlažem da se svakako u Nacrt Zakona vrate „nastavna zvanja“ počevši od: članka 2 u čiju svaku točku nakon znanstvenih treba dodati i nastavna zvanja te u stavak (2) dodati točku 9. „osiguravanju cjeloživotne skrbi o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti“, članak 37. treba se odnositi i na nastavna zvanja članak 38. (3) prijedlog da se uvrsti „viši predavač u trajnom zvanju“ v. pred. Željko Lukenda, prof., Fakultet strojarstva i brodogradnje Nije prihvaćen Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta.
3 ŽELJKO JOVANOVIĆ ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 55. Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju mora ostati najviše savjetodavno i stručno tijelo za promicanje etičkih načela i vrijednosti u znanosti i visokom obrazovanju, u poslovnim odnosima i u odnosima prema javnosti, te u primjeni suvremenih tehnologija i u zaštiti okoliša, te njegovo brisanje iz nacrta Zakona nije dobro rješenje. Dapače, Zakonom treba ustrojiti nacionalno tijelo za etiku u znanosti i visokom obrazovanju kojemu bi sva ostala etička tijela bila supsidijarna. Nužno je osigurati da u tom tijelu bude barem jedan predstavnik iz redova istaknutih hrvatskih znanstvenika u inozemstvu. Odbor bi bio zaduženo za izradu dokumenta sa smjernicama s najboljom europskom praksom vezano za akademsku čestitost i etiku, te za savjetovanje, promociju i edukaciju istih vrijednosti u hrvatskoj akademskoj zajednici. Čl. 55. doraditi na način da se uspostavi samostalno nacionalno tijelo zaduženo za jačanje i ujednačavanje etičkih standarda i praksi u znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (cf. i smjernice ENRIO te ENAI). U svakom slučaju brisati „minimalna“ iz st. 4. toga članka. U čl. 55 st. 3. svakako predvidjeti osnivanje drugostupanjskog tijela odlučivanja. Nije prihvaćen Prijedlogom Zakona ne predviđa se uvrštavanje Odbora za etiku već će smjernice za kao minimum etičkih načela donijeti Nacionalno vijeće. Zbog neefikasnosti trenutnog sustava centraliziranog postupka vezanog uz kršenje etičkih načela, predlagatelj Zakona predvidio je decentralizaciju ovog postupka kroz pojedina visoka učilišta odnosno znanstvene institute. Predlagatelj Zakona smatra da uspostavljanjem minimalnih etičkih načela osigurava standard dok se svaka razrada iznad tog standarda može smatrati dodanom vrijednošću.
4 Željko Delija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Kao diplomirani stručni specijalist ekonomije, podržavam zakon, ali uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
5 ŽELJKA ROSANDIĆ ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. U potpunosti podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. dr. sc. Željka Rosandić, v. pred. Predsjednica Katedre za opće predmete i zajedničke sadržaje, Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu, Sveučilište u Slavonskom Brodu Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
6 ŽELJKA ROSANDIĆ ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 41. U potpunosti podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. dr. sc. Željka Rosandić, v. pred. Predsjednica Katedre za opće predmete i zajedničke sadržaje, Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu, Sveučilište u Slavonskom Brodu Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
7 ŽELJKA ROSANDIĆ ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. U potpunosti podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. dr. sc. Željka Rosandić, v. pred. Predsjednica Katedre za opće predmete i zajedničke sadržaje, Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu, Sveučilište u Slavonskom Brodu Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
8 ŽELJKA ROSANDIĆ ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. U potpunosti podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. dr. sc. Željka Rosandić, v. pred. Predsjednica Katedre za opće predmete i zajedničke sadržaje, Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu, Sveučilište u Slavonskom Brodu Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
9 ŽELJKA ROSANDIĆ ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. U potpunosti podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. dr. sc. Željka Rosandić, v. pred. Predsjednica Katedre za opće predmete i zajedničke sadržaje, Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu, Sveučilište u Slavonskom Brodu Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
10 ŽELJKA ROSANDIĆ ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. U potpunosti podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. dr. sc. Željka Rosandić, v. pred. Predsjednica Katedre za opće predmete i zajedničke sadržaje, Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu, Sveučilište u Slavonskom Brodu Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
11 Željka Duvnjak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Uz podršku Zakonu podnosim prijedlog izmjene stručnog naziva, na način da se akademski nazivi formuliraju kao bacc. za studente stručnih studija te univ.bacc za studente sveučilišnih studija na preddiplomskoj razini te mag.(stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Ovakvim rješenjem se jasno ističu razlike između stručnog i sveučilišnog studija, te se izbjegava diskriminacija stručnih studija. Kvalifikacije imaju važnu ulogu u povećanju zapošljivosti, olakšavanju mobilnosti i pristupa daljnjem obrazovanju, a odgovarajući akademski naziv odnosno univerzalne kratice na latinskom olakšavaju prepoznavanje stupnja obrazovanja pojedinca. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
12 ŽELJKA ČORAPOVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
13 Željana Marić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Dajem apsolutnu podršku prijedlogu Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji glasi: "Skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata Članak 78a ili 79a 1.Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2.Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3.Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente.“ Stoga molimo da se u Zakon uvrste članci 78a ili 79a. Navedeni prijedlog se djelomično nadovezuje na članak 51. stavka 10 još uvijek važećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a koji glasi: „Visoka učilišta u okviru svoje nastavne djelatnosti obvezuju se promicati tjelovježbu i studentski šport sukladno posebnom zakonu“. Na žalost navedena stavka je potpuno izbačena te se skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata nigdje ne spominje u novom Nacrtu prijedloga Zakona, zato je prijedlog Kineziološkog fakulteta prijeko potreban i treba ga OBVEZNO UVRSTITI u Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju kako bi se sve djelatnosti i usluge definirane čl. 78a ili 79a morali jednako provoditi na svim visokim učilištima RH dakle Zakonski definirati da se jednako omogući tjelesna i mentalna dobrobit svim studentima. Tjelesnu dobrobit kroz obveznu nastavu Tjelesne i zdravstvene kulture studentima omogućavaju nastavnici kineziolozi zaposleni u nastavna zvanja stoga lijepo molimo da se svakako u Nacrt Zakona vrate „nastavna zvanja“ počevši od: članka 2 u čiju svaku točku nakon znanstvenih treba dodati i nastavna zvanja te u stavak (2) dodati točku 9. „osiguravanju cjeloživotne skrbi o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti“, članka 37. treba se odnositi i na nastavna zvanja članak 38. (3) molimo da uvrstite „viši predavač u trajnom zvanju“ Svjesni važnosti edukacije o važnosti očuvanja i unapređenja skrbi o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata članovi SNTZKVUH smatraju da je svaki naveden prijedlog osnovan i utemeljen, a uz nas, podržavaju ga sva tri Kineziološka fakulteta Zagreb, Split, Osijek te sve strukovne udruge i savezi kineziologa RH. Željana Marić,prof. Nije prihvaćen Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta.
14 Žana Ćetojević-Tisaj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovanje, podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način bi imali jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznate. Sve više mladih nakon završetka srednjih škola, a tu su i gimnazije upisuje stručne studije i nisu upoznati s trenutnim problemima oko priznavanja istih stoga se treba regulirati naziv koji će steći nakon završetka studija od 3 ili 5 godina. 300=300 Žana Ćetojević-Tisaj Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
15 Zvonimir Jelčić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu #300je300 #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
16 Zrinka Birin NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Protivimo se Prijedlogu Zakona budući da diskriminira studente i njihova prava, a studentima ne daje niti jedno rješenje s obzirom na probleme s kojima se sveukupna studentska populacija susreće. 1. Želimo pravo na redoviti studij i radni odnos te samostalni rad u obrtu (start-up) Čl 76. st 2. gdje se studentima ne daje mogućnost zapošljavanja ako studiraju na instituciji koja nema izvanredni studij. 2. Želimo slobodnu studentsku godinu Što se same diskriminacije tiče imamo mogućnost da prof. uzimaju slobodnu godinu, a studenti ne. Način i uvjeti su pobliže definirani novim čl 77. st. 8 3. Želimo biranje uvjeta jednog ponavljanja studijske godine Nerazumijevanje vladajućih prema studentima se očituje u čl. 77. st. 4., gdje se sve studente koji imaju programsku povezanost na svojim institutima stavlja u situaciju da im se ne osigurava pravo drugog upisa svakog predmeta. Djelomično prihvaćen Članak 76. će biti uređen u odnosu na pravo radnog odnosa. U odnosu na slobodnu godinu isto je uređeno institutom mirovanja prava i obveza. U odnosu na upis akademske godine članak 68. će se urediti.
17 Zoran Glavaš ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 43. U članku 43. stavak 3. navodi se da članovi stručnog povjerenstva moraju biti iz znanstvenog, odnosno umjetničkog područja i polja u kojem se provodi izbor. Budući da postoje slučajevi u kojima je teško ostvariti da svi članovi stručnog povjerenstva budu iz znanstvenog polja u kojem se provodi izbor (pogotovo kada se radi o najvišim znanstvenim i znanstveno-nastavnim radnim mjestima), predlažem da se završni dio prve rečenice u stavku 3. članak 43. promijeni kako slijedi: „…u istom znanstvenom, odnosno umjetničkom području.“ Nije prihvaćen Stavkom 3. članka 43. prijedloga Zakona nije navedena obveza za sve članove stručnog povjerenstva nego za najmanje tri, od kojih najmanje jedan član stručnog povjerenstva mora biti zaposlen na visokom učilištu, odnosno znanstvenom institutu različitom od onoga u kojem se provodi izbor.
18 Zoran Glavaš ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 43. U članku 43. nije jasno navedeno kada se, vremenski gledano, pokreće postupak izbora na više radno mjesto. U slučaju da se postupak pokreće nakon što je nastavnik na radnome mjestu proveo najmanje pet godina (princip kao kod reizbora, članak 42. stavak 1.), nastavnik (npr. docent) će u određenom vremenskom periodu dok traje postupak (moguće i do 6 mjeseci) obavljati poslove radnog mjesta za koje nema izbor (ili reizbor) jer je istekao. Osim toga, treba uzeti u obzir da nastavnik u konačnici možda neće ni biti izabran na više radno mjesto jer ne ispunjava uvjete. Zbog svega navedenoga, a u cilju da se izbjegne ili minimalizira period u kojem nastavnik obavlja poslove radnog mjesta za koje nema izbor, smatram da treba jasno definirati kada se pokreće postupak izbora na više radno mjesto. Mišljenja sam da bi postupak trebalo pokrenuti nekoliko mjeseci prije tako da se na matičnoj ustanovi (npr. fakultetu) završi nešto prije isteka roka od pet godina na trenutnom radnom mjestu. Treba uzeti u obzir da i nakon toga treba određeno vrijeme za potvrdu izbora na matičnom odboru, vijeću područja ili senatu. Stoga predlažem da se u članak 43. doda sljedeći novi stavak: „Postupak izbora na više radno mjesto pokreće se, uz suglasnost zaposlenika, najranije šest mjeseci, a najkasnije tri mjeseca prije isteka pet godina od posljednjeg izbora, odnosno reizbora.“ Nije prihvaćen Predlagatelj propisa je mišljenja da je odredba članka 43. stavka 1. prijedloga Zakona u kojoj stoji da nastavnik, odnosno znanstvenik koji je na radnom mjestu proveo najmanje pet godina može izabrati na više radno mjesto jasna i da nema potrebe zakonom dodatno precizirati rok u kojem se postupak izbora na radno mjesto pokreće.
19 Zoran Glavaš ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 42. U članku 42. stavak 1. navodi se da se postupak reizbora pokreće nakon što je prošlo pet godina od posljednjeg izbora, odnosno reizbora. Pri tome nije jasno definirano u kojem se periodu, nakon što je proteklo pet godina od posljednjeg izbora (reizbora), pokreće postupak (je li to 7, 14 ili više dana). Pored toga, ovako formuliran stavak 1. znači da će nastavnik (npr. docent) kojem je izašao izbor (ili reizbor) na znanstveno-nastavno radno mjesto i dalje obavljati poslove tog radnog mjesta u određenom vremenskom periodu (čak i do 6 mjeseci) iako za to nema reizbor. Pri tome treba uzeti u obzir da nastavnik u konačnici možda neće ni biti reizabran jer ne ispunjava uvjete za reizbor. Zbog svega navedenoga smatram da je postupak reizbora bolje pokrenuti nekoliko mjeseci prije tako da se postupak na matičnoj ustanovi (npr. fakultetu) završi neposredno prije isteka pet godina od posljednjeg izbora, odnosno reizbora. Stoga predlažem novi oblik stavka 1. u članku 42.: „Postupak reizbora pokreće se, uz suglasnost zaposlenika, najranije šest mjeseci, a najkasnije tri mjeseca prije isteka pet godina od posljednjeg izbora, odnosno reizbora.“ Nije prihvaćen Postupa reizbora sukladno članku 42. stavku 2. prijedloga Zakona provodi se prema postupku koji je propisan člankom 43. prijedloga Zakona u kojem je jasno navedeno kako se pokreće postupak i rok za pokretanje postupka.
20 Zoran Glavaš ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 40. U članku 40. stavak 3. navodi se da članovi stručnog povjerenstva moraju biti iz znanstvenog, odnosno umjetničkog područja i polja u kojem se provodi izbor. Budući da postoje slučajevi u kojima je teško ostvariti da svi članovi stručnog povjerenstva budu iz znanstvenog polja u kojem se provodi izbor (pogotovo kada se radi o najvišim znanstvenim i znanstveno-nastavnim radnim mjestima), predlažem da se završni dio prve rečenice u stavku 3. članak 40. promijeni kako slijedi: „…u istom znanstvenom, odnosno umjetničkom području.“ Nije prihvaćen Članove stručnog povjerenstva odlukom imenuje Senat imajući u obzir radno mjesto za koje se raspisuje javni natječaj dok je prijedlogom Zakona određen minimalni broj članova koji moraju ispunjavati zakonom određene uvjete.
21 Zoran Glavaš ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 39. Predlažem da se u članku 39. stavak 1. jasnije navede da visoka učilišta i znanstveni instituti nisu obvezni propisivati dodatne uvjete za izbor. U tom smislu predlažem da se završni dio stavka 1. u članku 39. promijeni kako slijedi: „…te dodatne kriterije ako ih je visoko učilište i znanstveni institut utvrdilo svojim općim aktom (u daljnjem tekstu: dodatni kriteriji).“ Nije prihvaćen Iz članka 39. stavka 1. proizlazi obveza visokih učilišta i javnih instituta na donošenje dodatnih kriterija.
22 Zlatko Pračić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 113. Podržavam zakon u cjelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
23 Zlatko Pračić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Podržavam zakon u cjelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
24 Zlatko Jankoski ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 77. U stavku 4 i stavku 5 potrebno je definirati prava i obveze za studente u izvanrednom statusu. Nije prihvaćen Predlagatelj Zakona smatra da su prava i obveze studenata definirana ovim člankom.
25 Zlatko Jankoski ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 71. Smatram da bi u stavku 9 trebalo nadodati da osnovni dio kolegija izvode i osobe koje su izabrane u naslovno nastavno zvanje. Djelomično prihvaćen Predmetno će se urediti propisima o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju.
26 Zlatko Jankoski ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. Mišljenja sam da bi se slobodna studijska godina trebala moći odobriti i osobama koje su izabrane u nastavna zvanja. Nije prihvaćen Slobodna studijska godina koristi se za oslobođenje od nastave i nastavnog procesa a u svrhu znanstvenog rada što je u suprotnosti s predloženim komentarom.
27 Zlatko Jankoski ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. Mišljenja sam da bi trebalo razlikovati skraćene nazive za znanstveno-nastavna i nastavna zvanja u trajnom izboru. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
28 Zlatko Jankoski ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 10. U nacrtu novog Zakona potrebno je precizno definirati pravnu regulativu za Sveučilišne Odjele, kao što je to navedeno u važećem Zakonu (članak 64). Djelomično prihvaćen Članak 10. će se urediti na način da uređuje i osnivanje odjela. Naglašava se da je mogućnost osnivanja propisana ovim prijedlogom Zakona dok će u okviru autonomije sveučilišta, sveučilište samo odrediti koje će ustrojstvene jedinice osnovati sukladno članku 10. stavak 3. prijedloga Zakona. Unutarnji ustroj sastavnica uređuje se statutom sveučilišta u skladu s ovim Zakonom.
29 Zdravka Jelaska Marijan ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 103. Podržavam prijedlog Hrvatskog instituta za povijest: U stavku 2 valja pojasniti od čega se računa 5%. Valjalo bi predvidjeti mogućnost i da u slučaju nepotpisivanja ugovora institucija koja ne potpiše programski ugovor do slijedeće godine poboljša rezultate i otkloni propuste te u tom smislu zatraži i bolje uvjete u ugovoru. Način na koji je sada formuliran cjelokupni članak ne čini postupak pregovora ravnopravnim, već postupak ide uz svojevrsni pritisak i ucjenu od strane Ministarstva, a bez poticaja za poboljšanjem. Primljeno na znanje Sadržaj programskog ugovora, proračunska formula, pokazatelji i kriteriji utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokovi sklapanja programskog ugovora te kvalitativni i kvantitativni indikatori za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom, kao i postupak utvrđivanja financijskog plana javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta za vrijeme trajanja privremenog financiranja, utvrdit će se uredbom Vlade Republike Hrvatske sukladno članku 102. stavku 10 i članku 103. stavku 3. prijedloga Zakona.
30 Zdravka Jelaska Marijan ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 99. Podržavam prijedloge Hrvatskog instituta za povijest: stavak 1 – Točku jedan predlaže se brisati. Plaće zaposlenih ne bi smjele biti dio programskih ugovora, jer to nije spojivo s isplatama putem COP-a, a ni s utvrđivanjem plaća u javnim i državnim službama koje nije vezano uz programsko financiranje već uz kolektivne ugovore i odluke Vlade. Točke 5. i 7. su potpuno identične, pa jednu valja brisati. Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu s novim modelom institucionalnog financiranja kroz programske sporazume koji je planiran reformama u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
31 Zdravka Jelaska Marijan ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 97. Predlažem drugu rečenicu u Stavku 3 brisati. Nelogično je i nepravedno da o vlastitim prihodima javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta odlučuje ministar. To treba ostati u nadležnosti javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta. Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu sa Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske.
32 Zdravka Jelaska Marijan ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 94. Podržavam prijedlog Hrvatskog instituta za povijest: Valja predvidjeti i Zbor javnih instituta u posebnom članku jer i znanstveni instituti prema nacrtu Zakona: predlažu članove Nacionalnog vijeća, predlažu članove matičnih odbora, predlažu Nacionalnom vijeću znanstvene i stručne elemente Nacionalnih sveučilišnih, znanstvenih i umjetničkih kriterija, daju preporuke za razvoj sustava znanosti i obavljaju druge poslove propisane ovim Zakonom i drugim propisima. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
33 Zdravka Jelaska Marijan ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 64. Podržavam prijedlog Hrvatskog instituta za povijest: stavak 1 – Predlažem brisati riječ iznimno jer nema razloga da združeni studij koji zajednički izvode najmanje jedno visoko učilište i javni znanstveni institut bude samo iznimka. Nije prihvaćen Iznimka je zbog činjenice da visoka učilišta primarno obavljaju djelatnost visokog obrazovanja.
34 Zdravka Jelaska Marijan ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 56. Potrebno je barem okvirno propisati koja djela podliježu stegovnoj odgovornosti i način postupanja prema njima, jer će u protivnom svaka visokoškolska i znanstvena ustanova imati različite definicije i opseg stegovnih djela te postupanje prema njima što nije primjereno akademskoj zajednici. Okvirno navođenje djela koje podliježu stegovnoj odgovornosti se može uključiti u djelokrug poslova Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj što treba onda navesti i u čl. 86. Nije prihvaćen Predloženo će se urediti pravilnikom o stegovnoj odgovornosti.
35 Zdravka Jelaska Marijan ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 53. Podržavam prijedlog Hrvatskog instituta za povijest Valja pojasniti definiciju naslovni nastavnik odnosno naslovni znanstvenik te predlažem dodati stavak u kojem će to biti učinjeno. Nije prihvaćen Predlagatelj smatra da je člankom 53. stavkom 2. naznačeno tko je naslovni nastavnik odnosno naslovni znanstvenik dok se svrha angažmana prepušta odluci visokog učilišta odnosno znanstvenog instituta.
36 Zdravka Jelaska Marijan ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 48. Podržavam prijedloge Hrvatskog instituta za povijest: Valja navesti što je to „rodiljski dopust“ ili ga zamijeniti formulacijom rodiljni i roditeljski dopust po uzoru na druge zakone. Trebalo bi dodati novi stavak u kojem će se navesti da nastavnik ili znanstvenik koji je obavljao rukovodeću dužnost na sveučilištu ili u sustavu visokog obrazovanja ili u javnom znanstvenom institutu ne mora čekati istek roka od 5 godina, ne računajući vrijeme koje je proveo na rukovodećoj dužnosti, za izbor na više radno mjesto, ako ispunjava Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterije i Dodatne uvjete ustanove u kojoj je zaposlen te da može podnijeti zahtjev za izbor na više radno mjesto i prije isteka roka od 5 godina od izbora na određeno radno mjesto, ne računajući vrijeme provedeno na rukovodećoj dužnosti. Ravnatelji i njihovi pomoćnici ionako imaju obvezu baviti se znanstvenim radom i za vrijeme obavljanja rukovodeće dužnosti te ih se ne bi trebalo stopirati u napredovanju ako ispunjavaju uvjete. Djelomično prihvaćen Članak 48. će se urediti u odnosu na terminologiju vezanu uz rodiljni dopust. Novi stavak nije potrebno dodavati obzirom stavak 1. jasno određuje da rokovi ne teku na zahtjev.
37 Zdravka Jelaska Marijan ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. Slobodnu studijsku godinu valja omogućiti i za zaposlene u institutima koji također imaju pravo na usavršavanje. Pravo na slobodnu studijsku godinu je već predviđeno i u kolektivnom ugovoru i u sadašnjem Zakonu te ova formulacija predstavlja gubitak prava. Nije prihvaćen U Kolektivnom ugovoru za znanost i visoko obrazovanje u članku 42. stavku 1. stoji da je u svrhu znanstvenog, nastavnog, umjetničkog ili stručnog rada, zaposleniku u znanstvenom, znanstveno-nastavnom, umjetničko-nastavnom i nastavnom zvanju i na odgovarajućem radnom mjestu može se odobriti pravo na slobodnu studijsku godinu (sabbatical). Dakle u Kolektivnom ugovoru se govori o zvanju i odgovarajućem radnom mjestu dok se ne govori o vrsti radnog mjesta. Slobodna studijska godina koristi se za oslobođenje od nastave i nastavnog procesa a u svrhu znanstvenog rada za što predlagatelj Zakona smatra da se ne ostvaruje u okviru ovog radnog mjesta.
38 Zdravka Jelaska Marijan ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 44. Podržavam komentar Hrvatskog instituta za povijest: Nije predviđena mogućnost da asistent napreduje na više radno mjesto. Bira li se asistent na više radno mjesto temeljem napredovanja ili temeljem natječaja? Ako je ugovor istekao onda je to drugo radno mjesto. A ako se shvati kao produljenje, jer su ispunjene obaveze onda je neka vrsta napredovanja, a radi se o istoj vrsti radnih mjesta. To valja pojasniti i precizno navesti. Primljeno na znanje Predlagatelj je mišljenja da je norma jasna. Postupak zbora na više radno mjesto propisan je za nastavnike i znanstvenike.
39 Zdravka Jelaska Marijan ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 43. Podržavam komentar i prijedloge Hrvatskog instituta za povijest: Postupak izbora na više radno mjesto se provodi interno za jednu određenu osobu. To bi bilo u redu da su do sada nastavnici i znanstvenici izabirani redovito na viša radna mjesta, ali nisu, a pitanje je i da li će to ubuduće dozvoljavati financijske prilike. I što kad ima mnogo više kandidata za više radno mjesto, nego mjesta? Nekima će se raspisati, nekima ne i po kojoj osnovi će netko dobiti prednost, izvrsnosti ili duljine čekanja? Realno bi trebalo predvidjeti mogućnost i da se na natječaj za izbor na više radno mjesto javi više kandidata i za takav slučaj predvidjeti načelne kriterije koji će davati prednost. Dodatno upućivanje materijala matičnom odboru (st. 8 i 9) je nepotrebno produljivanje procedure, ako su ih već provjeravali i povjerenstvo i znanstveno vijeće. Nije ni logično da netko ispuni dodatne kriterije iznad minimalnih, pa se onda opet provjerava ispunjava li minimalne. Predlažemo da se to primjenjuje samo ako nema dodatnih uvjeta. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
40 Zdravka Jelaska Marijan ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 41. Podržavam komentar Hrvatskog instituta za povijest: stavak 2 – Potrebno je precizirati što je sa znanstvenikom koji ispunjava uvjete za izbor na više radno mjesto. Hoće li se taj postupak provoditi automatizmom? Ili će biti reizabran na postojeće radno mjesto, ako to ne dozvoljavaju financijske prilike? Sadašnje formulacija bi bila u redu kada bi radnih mjesta bilo dovoljno, pa bi nastavnici i znanstvenici mogli nakon pet godina napredovati ako ispunjavaju uvjete, ali u praksi to nije slučaj. Stoga bi valjalo pojasniti i omogućiti da osoba koja je reizabrana na isto radno mjesto iako je ispunjavala uvjete za više radno mjesto, jer takvog mjesta nije bilo, ne mora opet čekati pet godina od reizbora, nego može napredovati i ranije ako se otvori takva mogućnost. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Predlagatelj je mišljenja da su predložene odredbe zakona jasne.
41 Zdravka Jelaska Marijan ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 40. Podržavam komentar i prijedloge Hrvatskog instituta za povijest: Namjera da se razdvoji izbor na radno mjesto putem natječaja i putem napredovanja je u osnovi dobra, ali je naslov ovog članka nelogičan i zbunjujući, jer svako mjesto na koje netko može biti izabran je „slobodno“ bilo da ga se bira putem javnog natječaja ili internim postupkom kod napredovanja. Na zauzeto radno mjesto se nikoga ne može izabrati. Osim što bi trebalo bolje formulirati naslov članka, ispred ovog članka bi valjalo dodati članak u kojem bi se pojasnilo za koja se radna mjesta mora raspisati natječaj, a koja se radna mjesta može popuniti napredovanjem. Napredovanje je izričito navedeno samo za znanstvena i znanstveno-nastavna radna mjesta (Čl. 43), dok je potpuno nejasno što se primjenjuje kod suradničkih i stručnih radnih mjesta. Dodatno upućivanje materijala matičnom odboru (st. 9 i 10) je nepotrebno produljavanje procedure, ako su ih već provjeravali i povjerenstvo i znanstveno vijeće. Nije ni logično da netko ispuni dodatne kriterije, pa se onda opet provjerava ispunjava li minimalne. Predlažemo da se materijali upućuju matičnom odboru ako nema dodatnih uvjeta i u slučaju žalbe. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
42 Zdravka Jelaska Marijan ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 39. Čl. 39, stavak 6. – „Na suradničko radno mjesto asistenta bira se natprosječno uspješan student“ – nelogično je da se zapošljavaju studenti. Predlažem zamijeniti sa: osoba koja je završila sveučilišni diplomski studij tijekom kojeg je bila uspješan student. Djelomično prihvaćen Stavak 6. će se urediti.
43 Zdravka Jelaska Marijan ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 36. Podržavam komentar i prijedlog Hrvatskog instituta za povijest: Nejasno je zašto viši znanstveni suradnik može biti ravnatelj, a ne može biti VD ravnatelja. Upitno je i izostavljanje znanstvenih suradnika iz prava na izbor, jer netko može biti dulji niz godina zaposlen na tom radnom mjestu i imati više iskustva od nekoga na višem radnom mjestu. Bilo bi bolje da je ograničenje stavljeno kroz godine radnog iskustva. Djelomično prihvaćen Stavak 7. će se nadopuniti.
44 Zdravka Jelaska Marijan ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 35. Podržavam prijedloge i obrazloženja Hrvatskog instituta za povijest: stavak 1. – „Ravnatelj ima ovlasti i obveze ravnatelja ustanove“ valja pojasniti. Prijedlog: Ravnatelj ima ovlasti i obveze ravnatelja ustanove sukladno Zakonu o ustanovama stavak 2 – Predlaže se dopuniti točkom 8: Daje prethodno mišljenje upravnom vijeću za promjenu djelatnosti i statusne promjene znanstvenog instituta i točkom 9: provodi redovitu evaluaciju rada djelatnika Valja primijetiti da je predlagatelj Zakona u uvodnom dijelu pod C) Posljedice koje će proisteći donošenjem Zakona naveo „ovaj Zakon određuje da su djelatnici visokih učilišta i znanstvenih instituta koji rade u službama podložni redovitoj evaluaciji rada koju provode njihovi nadređeni kao što su rektori, ravnatelji ili dekani“, a da se među poslovima ravnatelja ništa takvo ne spominje. stavak 5 – Pomoćnike ravnatelja bi trebao imenovati ravnatelj, jer je Zakonom propisano da je on odgovoran za rad instituta. No, ukoliko ih se promatra kao neki pandan prodekanima na fakultetima bilo bi logično da ih potvrđuje Znanstveno vijeće, a ne Upravno vijeće. Nije prihvaćen Člankom 5. stavkom 1. prijedloga Zakona propisano je da se na pitanja upravljanja ustanovama u sustavu znanstvene djelatnosti primjenjuje zakon kojim se uređuju ustanove te smo mišljenja da stavak 1. članka 35. prijedloga Zakona nije potrebno dopuniti. Dodatne ovlasti ravnatelje utvrdit će se statutom i drugim općima aktima znanstvenog instituta. Nadalje, mišljenja smo da se pomoćnici ravnatelja trebaju imenovati na prijedlog ravnatelja jer oni pomažu ravnatelja u radu. Nije moguće zakonom propisati imenovanje pomoćnika ravnatelja na način da se isti imenuju i na prijedlog ravnatelja i uz prethodno mišljenje znanstvenog vijeća. Institut može statutom propisati obvezu znanstvenog vijeća da daje prethodno mišljenje o pomoćnicima ravnatelja, no to mišljenje ne bi smjelo utjecati na postpak imenovanje predložen člankom 35. stavkom 5.
45 Zdravka Jelaska Marijan ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 34. Ograničenje broja članova znanstvenih vijeća na 40 nije logično, jer instituti imaju različit ukupan broj znanstvenika. Predlažem brisati, a odluku o broju članova prepustiti da instituti urede statutima kao do sada Nije prihvaćen Zbog načela efikasnosti donošenja odluka predlagatelj je mišljenja da znanstveno vijeće može imati najviše 40 članova, a sastav znanstvenog vijeća, izbor članova i mandat uredit će se statutom znanstvenog instituta.
46 Zdravka Jelaska Marijan ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 33. Podržavam prijedloge i obrazloženja Hrvatskog instituta za povijest: stavak 3 – Formulacija „brine o zakonitosti rada znanstvenog instituta, racionalnoj uporabi materijalnih i kadrovskih resursa“ je nejasna i kontradiktorna s drugim odredbama Zakona. Upravno vijeće može nadzirati zakonitost rada i odobravati upotrebu materijalnih resursa veće vrijednosti, ali i mora biti i odgovorno za ono što nadzire i odobrava. Kadrovski resursi su u djelokrugu znanstvenog vijeća (izbor) i ravnatelja (organizacija rada) te ne mogu biti u djelokrugu upravnog vijeća, stoga taj dio valja preformulirati. Prijedlog: Upravno vijeće vodi poslovnu i financijsku politiku, odlučuje o raspolaganju imovinom veće vrijednosti te nadzire zakonitost rada znanstvenog instituta. Uz to, predlažemo brisati: stavak 3, točka 7 – „Upravno vijeće nadzire provedbu odluka znanstvenog vijeća i ravnatelja“ i stavak 3, točka 10. – „Upravno vijeće potvrđuje odluke ravnatelja i znanstvenog vijeća određene statutom“. Tim odredbama ZV i ravnatelj gube bilo kakvu samostalnost u donošenju odluka iz svoje nadležnosti i posredno ih preuzima Ministarstvo znanosti i obrazovanja, jer ministar imenuje većinu članova upravnog vijeća javnih znanstvenih instituta. Unatoč tome, ravnatelj zadržava odgovornost za donesene odluke. Dodatni je problem i to što članovi upravnog vijeća ne moraju biti znanstvenici te samim time ne mogu voditi znanstvenu politiku znanstvenog instituta, već to može samo znanstveno vijeće. U istom članku predlaže se dopuniti stavak 3, točka 9 tako što bi za „promjenu djelatnosti i statusne promjene znanstvenog instituta“ trebalo prethodno mišljenje ravnatelja i Znanstvenog vijeća. Promjena djelatnosti i statusa instituta odražava se na institut u cjelini i svu njegovu djelatnost te se ne bi smjelo provoditi bez ravnatelja koji je odgovorna osoba i znanstvenog vijeća koje oblikuje znanstvenu politiku. U istom smislu valja dopuniti Čl. 34. i 35. Stavak 3, točka 5 – Pomoćnike ravnatelja bi trebao imenovati ravnatelj, jer je Zakonom propisano da je on odgovoran za rad instituta. No, ukoliko ih se promatra kao neki pandan prodekanima na fakultetima bilo bi logično da ih potvrđuje Znanstveno vijeće, a ne Upravno vijeće. Nije prihvaćen Ovlasti svih tijela propisat će se statutom znanstvenog instituta, a način rada i odlučivanja upravnog vijeća uredit će se poslovnikom o radu upravnog vijeća.
47 Zdravka Jelaska Marijan ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 32. Podržavam prijedlog i obrazloženje Hrvatskog instituta za povijest: Predložena formulacija “Znanstveno vijeće obavlja poslove stručnog vijeća znanstvenog instituta.” predstavlja degradaciju znanstvenih vijeća znanstvenih instituta. Predlaže se: Znanstveno vijeće utvrđuje i provodi znanstvenu politiku znanstvenog instituta. Nije prihvaćen Ovlasti znanstvenog vijeća utvrđuju se člankom 34. prijedloga Zakona i statutom znanstvenog instituta.
48 Zdravka Jelaska Marijan ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 1. Podržavam prijedlog i obrazloženje Hrvatskog instituta za povijest: Kao predmet normiranja spominje se potpora obavljanju znanstvene djelatnosti, ali je u daljnjem tekstu Zakona potpuno izostavljeno sufinanciranje znanstvene infrastrukture, posebno znanstvenog izdavaštva (časopisi, knjige) temeljem javnog poziva i po jedinstvenim kriterijima. Predviđena je samo mogućnost sufinanciranja izdavaštva putem programskih ugovora što je u praksi već iskušano 2019. i 2020. godine i pokazalo se loše. Dodjeljivanje sredstava putem javnog poziva, a na temelju jedinstvenih kriterija osigurava kvalitetu i usavršavanje rada u izdavaštvu te predlažem da se takav način financiranja znanstvenih časopisa, knjiga i skupova nastavi i takvom odredbom dopuni Nacrt prijedloga zakona dodavanjem novog članka u dijelu o financiranju znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja. Nije prihvaćen Ustanove će u okviru novog modela programskog financiranja same odrediti predmete financiranja.
49 Zdravka Jelaska Marijan ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 55. Predlažem u stavku 4 brisati riječ: minimalna. Također i cijeli članak detaljnije razraditi i dopuniti Ukoliko želimo išta dobroga hrvatskoj znanosti i visokom obrazovanju, treba imati ujednačena i standardna etička načela koja neće biti samo minimalna i koja će podjednako važiti za sve u sustavu. Podsjećam i da je u Članku 2. etičnost postavljena kao jedno od osnovnih načela, dakle "etičnost", a ne minimum etičnosti. Valja istaknuti da izraz "minimalna etička načela" podrazumijeva i da postoje dodatna načela, a postojanje dodatnih i različitih etičkih načela u pojedinim ustanovama samo bi povećao problem pridržavanja etičkih načela. Predlažem i da se Članak 55. dodatno razradi i dopuni na način da etička načela važe za svih, jer po sadašnjim formulacijama ona bi važila samo za stalno zaposlene za koje postoji nadležna ustanova. Primjerice, postavlja se pitanje što ako etička načela krši osoba u naslovnom zvanju koja nije zaposlena u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, a ovaj zakon uopće ne predviđa takvu mogućnost? Također valja voditi računa da znanstvena djelatnost podrazumijeva suradnju pojedinaca i ustanova na projektima, radovima, skupovima, izdavaštvu, kao i dodatno obrazovanje i da bi bi valjalo zakonom propisati i međusobnu suradnju ustanova u utvrđivanju kršenja etičkih načela te međusobno obavještavanje ukoliko se utvrdi da slučaj uključuje više ustanova. Smatram da bi bilo dobro ostaviti i Odbor za etiku kao tijelo koje bi koordiniralo složenije slučajeve, a moguće bilo i žalbeno tijelo. Primjerice, što sa slučajevima kada do kršenja etičkih načela dođe u radu koji ima više autora iz više ustanova, a izdavač nije ni jedna od tih ustanova? Što kada zaposlenik jedne ustanove prekrši etička načela tijekom studija ili nastave u drugoj ustanovi i sl. Valjalo bi, koliko je moguće, propisati nadležnosti i suradnju među ustanovama. Nije prihvaćen Smisao odredbe upravo se očituje u tome da Nacionalno vijeće donosi smjernice kojim utvrđuje minimalna etička načela. Minimalna etička načela čine sastavni dio etičkog kodeksa visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta što podrazumijeva da ih svako visoko učilište odnosno znanstveni institut može dodatno razraditi što se nikako ne može smatrati nepovoljnim ili neučinkovitim rješenjem. Osim toga, treba imati na umu i specifičnosti znanstvenih područja te umjetničkog područja jer svako područje znanosti odnosno umjetnosti ima svoje posebnosti koje se trebaju odraziti kroz nadogradnju minimalnih etičkih načela. Ono što predlagatelj Zakona želi postići je da se visoka učilišta moraju držati određenog standarda koji je postavljen u tim minimalnim etičkim načelima dok je svaka nadogradnja samo dodana vrijednost.
50 ZDENKO TKALČEC ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 42. 1) Smatram da su uvjeti za reizbor ovim prijedlogom zakona postroženi (barem za neka znanstvena radna mjesta), te da se svima koji su posljednji puta izabrani ili reizabrani na radno mjesto prije stupanja na snagu ovog zakona treba omogućiti da se sljedeći reizbor provede po uvjetima koji su tada vrijedili (nisu mogli na vrijeme planirati svoje znanstvene aktivnosti s obzirom na nove, strože uvjete). U svakom slučaju, to bi trebalo vrijediti za sve koji do reizbora imaju manje od četiri godine. 2) Prema sadašnjem prijedlogu, kriteriji za reizbor su definirani prema uvjetima za više radno mjesto (polovica uvjeta). Smatram da to nije korektno, prvenstveno prema višim znastvenim suradnicima jer su uvijek razlike uvjeta za njihov prelazak u znanstvenog savjetnika bile znatno veće nego razlike uvjeta za prelazak znanstvenog savjetnika u znanstvenog savjetnika u trajnom zvanju. Prema vrijedećim nacionalnim kriterijima za prirodne znanosti, novi znanstveni savjetnik treba imati barem 9 radova od zadnjeg izbora, a novi znanstveni savjetnik u trajnom zvanju samo 3. Prema ovom prijedlogu bi viši znanstveni suradnik za reizbor trebao 5 radova, a znanstveni savjetnik samo 2, što nikako nije u redu. Osim toga, za više radno mjesto se u pravilu traže i kvalitativno teži uvjeti ("jači radovi" (Q1), vođenje projekata i sl.). Smatram da nije u redu zahtijevati od znanstvenika na jednom radnom mjestu da zadovoljavaju uvjete višeg radnog mjesta (bez obzira na njihov postotak) jer neki (sasvim legalno prema postojećim, kao i upravo predloženim propisima) niti ne namjeravaju prelaziti na više radno mjesto još neko vrijem, a sada će biti prisiljeni boriti se za postignuća koja su do sada bila potrebna samo za više radno mjesto. Zbog oba navedena razloga, smatram da kriterije za reizbor treba drugačije definirati, bez obzira na prividnu eleganciju ovdje predloženog. Recimo prema uvjetima potrebnima samo za postojeće radno mjesto (npr. 1/2 potrebnih uvjeta za izbor na postojeće radno mjesto). Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
51 ZAGREBAČKA ŠKOLA EKONOMIJE I MANAGEMENTA ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 57. Predlažemo za Zakon predvidi mogućnost uspostave ustanove koja će biti isključivo za doktorske studijske programe odnosno diplomske studijske programe u pojedinim područjima poput nekih inozemnih visokih učilišta; npr. HHL Leipzig Graduate School of Management, HEC Paris, London Business School INSEAD, ESMT Berlin jer bez te mogućnosti, onemogućava se uspostava ustanova koje bi nudile vrhunsku specijaliziciju. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
52 ZAGREBAČKA ŠKOLA EKONOMIJE I MANAGEMENTA ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 62. Poštovani , predlažem izmjenu st.4. ovog članka, tako da se doktorski studij omogući i osobama koje su završile specijalistički diplomski stručni studij, Sa takvom izmjenom spriječit će se odljev na doktorski studij u inozemstvo. Nije prihvaćen Predlagatelj Zakona predvidjeti će mogućnost upisivanja doktorskog studija osobama koje su završile sveučilišni specijalistički studij.
53 Vlatko Cvrtila ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 58. Stručni prijediplomski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući program srednjoškolskog obrazovanja u trajanju od najmanje četiri godine uz obavezno polaganje prijemnog ispita kojeg utvrđuje ustanova visokog obrazovanja koja izvodi taj stručni studij. Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu sa Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.
54 Vlatko Cvrtila ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 58. Ovom odredbom državna matura stavljena je u isti rang s dvogodišnjim stručnim kratkim studijem (120 ECTS), što ne može biti ekvivalent i čime se bitno podcjenjuje stručni kratki studij, odnosno precjenjuje državna matura. Budući da se radi o stručnom prijediplomskom studiju, bilo bi logično da ga mogu upisati i osobe koje su završile četverogodišnje strukovne srednje škole i bez državne mature, a razumljivo je da ga onda mogu upisati i osobe koje su završile stručne kratke studije. Učenici srednjih strukovnih škola obavezni su polagati državnu maturu radi upisa na sveučilišne ili stručne studije iako program tih škola nije dizajniran za polaganje državne mature. Da bi ostvarili povoljan rezultat, učenici strukovnih škola moraju pohađati posebne pripreme koje od njih zahtijevaju dodatne napore najčešće tijekom četvrtog razreda. Prošle godine državnoj maturi pristupilo je 29.532 učenika, od čega su njih 43% gimnazijalci, a ostatak učenici strukovnih škola (ukupno 16.833). Od tog broja, državnu maturu nije prošlo 4.704 učenika strukovnih škola (28%). Istodobno državnu maturu nije prošlo samo 360 učenika koji su završili gimnazije (od 12.699 koji su pristupili ili manje od 3%). Državna matura je zamišljena kao sustav vanjskog vrednovanja prije svega gimnazija i tako je dizajnirana, a podaci pokazuju kako veći broj učenika strukovnih škola pristupa maturi i to isključivo radi upisa na studij. Dio tih učenika upisuje sveučilišne, a dio stručne studije. Držimo opravdanim polaganje državne mature za upise na sveučilišne studije, dok bi za upis na stručne bilo dovoljno polaganje prijemnog ispita na ustanovama koje izvode tu vrstu studija. Ovime bi se državi smanjili troškovi provođenja državne mature, smanjio pritisak (i troškovi) učenika strukovnih škola i povećala odgovornosti ustanova visokog obrazovanja koje izvode stručne studije za provedbu prijemnog postupka. Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu sa Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.
55 Vlatko Cvrtila ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 71. 1. Izostaviti ovaj stavak i „prepustiti“ reguliranje pokrivenosti nastave Zakonu o osiguravanju kvalitete 2. Izostaviti postotak iz stavka koji bi onda glasio: Visoko učilište može povjeriti izvedbu nastave na kolegiju stručnjacima iz prakse, uz uvjet da osnovni dio kolegija Prihvaćen Predmetno će se urediti propisima o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju.
56 Vlatko Cvrtila ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 71. Čl, 71. točka 9. U duhu ovog zakona, u kojemu se uvode „radna mjesta“ umjesto „zvanja“, ovom odredbom u potpunosti se isključuje suradnja s vanjskim suradnicima koji imaju izbore u zvanja, ali nisu na znanstveno-nastavnim, umjetničko-nastavnim ili nastavnim radnim mjestima. Prema ovome članku, nositelji kolegija mogli bi biti samo oni koji su zaposleni (stalno) na takvim radnim mjestima, što znači da bi pokrivenost nastave stalno zaposlenim nastavnicima jako prelazilo onih 30% za stručne i 50% za sveučilišne studije, što je uvjet iz standarda kvalitete. Prema ovoj odredbi, pokrivenost nastave stalno zaposlenim nastavnicima bila bi 100%, što će zasigurno dovesti do novih zapošljavanja i povećanih troškova na javnim ustanovama visokog obrazovanja (posebno na veleučilištima). Pored toga, ovom se odredbom izravno diskriminiraju privatna visoka učilišta koje kroz odličnu suradnju s poslovnim sektorom pružaju studentima najbolje stručnjake za pojedine sadržaje i koje bi, ovakvom odredbom, bile prisiljene na nova zapošljavanja što im može ugroziti poslovanje. Djelomično prihvaćen Predmetno će se urediti propisima o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju.
57 Vlatko Cvrtila ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. Ova točka određuje povezivanje nastavnog rada i znanstvenih istraživanja što je načelo iz prve (Humboltove) generacije sveučilišta i koje je podrazumijevalo stvaranje novog znanja kroz istraživanja, te njegovo prenošenje studentima. Ovo načelo je imalo smisla dok nisu postojale druge mogućnosti stvaranja i prenošenja znanja studentima. U 21. stoljeću ono više nema smisla i napustila su ga brojna sveučilišta razvijenog zapadnog svijeta. U slučaju Republike Hrvatske ono podrazumijeva da se rad nastavnika u visokom obrazovanju dijeli na nastavni i znanstveni, te da su oba obavezna. Svima je jasno da to rezultira pritiskom za pisanje znanstvenih radova, iako se oni ne temelje nužno na istraživačkom postupku, radi zadovoljavanja uvjeta za znanstveno napredovanje. U duhu ovog zakona koji više ne počiva na obaveznom znanstvenom napredovanju, ovo načelo više nema onu funkciju koju je imalo u prethodnom modelu. Stoga bi ga trebalo napustiti i prihvatiti model prema kojem se nastavnik u visokom obrazovanju ne mora nužno baviti i znanstvenim radom. Od „nedjeljivosti“ je putno bitnije radi li se kvalitetno ili ne u nastavnom i znanstvenom radu. Prijedlog: Predlažemo da ova točka glasi: „visokoj kvaliteti nastavnog rada i/ili znanstvenog istraživanja, odnosno umjetničkog stvaralaštva na sveučilištima“. Djelomično prihvaćen Stavak 2. točka 4. će se urediti.
58 Vlatka Međimorec NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, podržavam Prijedlog ovog zakona uz izmjenu da se stručni specijalisti preimenuju u magistre uz kraticu mag. ( npr. mag.admin.publ. / magistar javne uprave ) radi prepoznatljivosti i uklanjanja dosadašnje diskriminacije. Također da se svima omogući nastavak obrazovanja kako bi pravo na obrazovanje bilo dostupno svima bez diskriminacije, što znači da se dosadašnjim stručnim specijalistima omogući obrazovanje na poslijediplomskim i doktorskim studijima budući da u praksi neka sveučilišta dopuštaju nastavak obrazovanja na specijalističkim poslijediplomskim studijima, a neka ne. Nužno je promijeniti dosadašnju praksu da stručni specijalisti ne mogu nastaviti obrazovanje na doktorskom studiju čak niti nakon stjecanja zvanja sveučilišnog specijalista (univ.spec.) pod obrazloženjem da prethodno nisu stekli zvanje magistra već stručnog specijalista. Takve diskriminacije su nedopustive i sramotne za obrazovni sustav Republike Hrvatske. Ovaj je prijedlog pisan u dobroj vjeri i nadi za nastavkom obrazovanja nas mladih. S poštovanjem! Djelomično prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na pristup kvalifikacijama na razini 8.2. isto je određeno čl.12.st.2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru gdje se navodi da je uvjet pristupa posjedovanje kvalifikacije na razini 7.2.sv. u skladu s uvjetima koje općim aktom utvrdi sveučilište odnosno sastavnica uz ispunjavanje uvjeta utvrđenih studijskim programom sveučilišta odnosno sastavnice. U odnosu na pristup poslijediplomskom sveučilišnom specijalističkom studiju pristup je omogućen iznimkom u čl. 61. stavak 4. prijedloga Zakona u kojem stoji: iznimno, sveučilišni specijalistički studij može upisati i osoba koja je završila stručni diplomski studij uz polaganje razlikovnih ispita koje određuje visoko učilište i/ili uz najmanje pet godina radnoga staža u području izvođenja studija. Uvjete upisa na sveučilišni specijalistički studij utvrđuje visoko učilište.
59 VLATKA MALINOVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, iako podržavam Prijedlog Zakona, svakako upućujem na izmjene čl. 74. i čl. 113., i to kratice akademskih naziva na preddiplomskoj razini: bacc. (stručni studij) i univ. bacc. (sveučilišni studij); a na diplomskoj razini: mag. (stručni studij) i univ. mag. (sveučilišni studij), a radi prepoznatljivosti i uklanjanja dosadašnje diskriminacije. Gore navedeno je isto tako važno za obrazovni sustav Republike Hrvatske uz druge pozitivne promjene koje donosi ovaj Prijedlog Zakona. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i 113 će se izmijeniti
60 VLATKA ČOVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
61 Vlasta Bonačić Koutecky NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Odlukom ministra znanosti i obrazovanja, a na prijedlog Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj (Nacionalno vijeće), 2014. odnosno 2015. godine u Republici Hrvatskoj utemeljeni su znanstveni centri izvrsnosti (ZCI), i to na period od deset godina. U međuvremenu su Centri ostvarili vrlo respektabilne i međunarodno vrijedne istraživačke rezultate, zaposlili, educirali i još uvijek educiraju preko 200 mladih znanstvenika, ostvarili vrlo dobre veze s gospodarstvom i pokrenuli čitav niz vrijednih istraživačkih inicijativa. U skladu sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (ZZDVO) i na temelju kriterija za srednjoročnu evaluaciju rada ZCI, Nacionalno vijeće je provelo postupak srednjoročnog vrednovanja u ožujku 2018. godine. Potom je na temelju Odluke Nacionalnog vijeća o prijedlogu produžetka rada ZCI, MZO u listopadu 2019. godine donijelo Odluke o produžetku rada ZCI u narednom razdoblju od pet godina. Prema tome, prema svim objektivnim pokazateljima Centri su opravdali osnovnu svrhu svog osnivanja te financijska sredstva koja su u njih uložena. Međutim, u postojećem Nacrtu prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (ZVOZD), koji je ovdje na e-savjetovanju više nema niti spomena o znanstvenim centrima izvrsnosti, iako su postojeći ZCI još uvijek aktivni i njihov mandat će trajati i u vrijeme donošenja novog zakona, te usprkos tome što su ZCI jasno definirani u aktualnom Zakonu (čl. 29.)!? Vjerujemo da se pri tome ne radi o nekoj strateškoj odluci prema kojoj RH više neće osnivati i podupirati centre centre izvrsnosti, već o omašci koju je jednostavno moguće ispraviti u procesu javne rasprave i oblikovanja konačnog prijedloga (ZVOZD). Stoga predlažemo da se i postojeći Nacrt ZVOZD ugrade odgovarajuće odredbe vezane uz znanstvene centre izvrsnosti. Štoviše, vjerujemo da su u tom smjeru je odredbe iz postojećeg Zakona više nego korisne i sasvim korektno ocrtavaju smisao i postupak osnivanja i djelovanja ZCI (molim vidjeti tekst niže). Aktualni ZZDVO, članak koji regulira Znanstvene centre izvrsnosti: Znanstveni centar izvrsnosti Članak 29. (1) Znanstveni centar izvrsnosti je znanstvena organizacija ili njezin ustrojbeni dio ili skupina znanstvenika koja po originalnosti, značenju i aktualnosti rezultata svoga znanstvenog rada ide u red najkvalitetnijih organizacija ili skupina u svijetu unutar svoje znanstvene discipline. (2) Znanstvenu organizaciju ili njezin ustrojbeni dio ili skupinu znanstvenika centrom izvrsnosti proglašava ministar na prijedlog Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, uz suglasnost znanstvene organizacije ili skupine znanstvenika, na temelju vrednovanja sukladno zakonu koji regulira osiguravanje kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju i postupka koji obvezno uključuje međunarodnu prosudbu. (3) Odluka ministra o proglašenju znanstvenog centra izvrsnosti sadrži prava i obveze koje na prijedlog Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj taj centar dobiva. Odluka se donosi na pet godina, a na temelju svakog novog vrednovanja u postupku predviđenom stavkom 2. ovog članka, može se produžiti za idućih pet godina. S poštovanjem, Voditelji deset hrvatskih znanstvenih centara izvrsnosti u STEM području: - Znanstveni centar izvrsnosti za napredne materijale i senzore, Institut Ruđer Bošković Akademik Milko Jakšić Dr. sc. Mario Stipčević Dr. sc. Mile Ivanda Dr. sc. Marko Kralj - Znanstveni centar izvrsnosti za reproduktivnu i regenerativnu medicinu, Medicinski fakultet, Sveučilište u Zagrebu Akademik Slobodan Vukičević Prof. dr. sc. Davor Ježek - Znanstveni centar izvrsnosti za virusnu imunologiju i cjepiva, Medicinski fakultet, Sveučilište u Rijeci Prof. dr. sc. Stipan Jonjić - Znanstveni centar izvrsnosti za znanost i tehnologiju - STIM, Sveučilište u Splitu Prof. dr. dr. hc. Vlasta Bonačić-Koutecky - Znanstveni centar izvrsnosti za bioraznolikost i molekularno oplemenjivanje bilja, Agronomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu Prof. dr. sc. Zlatko Šatović - Znanstveni centar izvrsnosti za bioprospecting mora, Institut Ruđer Bošković Dr. sc. Rozelindra Čož-Rakovac, znanstvena savjetnica u trajnom zvanju - Znanstveni centar izvrsnosti za kvantne i kompleksne sustave te reprezentacije Liejevih algebri, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu Prof. dr. sc. Hrvoje Buljan Prof. dr. sc. Pavle Pandžić - Znanstveni centar izvrsnosti za personaliziranu brigu o zdravlju, Sveučilište Josip Juraj Strossmayer u Osijeku Prof. dr. sc. Gordan Lauc Prof. dr. sc. Ines Drenjačević - Znanstveni centar izvrsnosti za temeljnu, kliničku i translacijsku neuroznanost, Medicinski fakultet, Sveučilište u Zagrebu Prof. dr. sc. Miloš Judaš - Znanstveni centar izvrsnosti za znanost o podatcima i kooperativne sustave, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Sveučilište u Zagrebu Prof. dr. sc. Sven Lončarić Prof. dr. sc. Ivan Petrović Nije prihvaćen Člankom 3. stavkom 2. prijedloga Zakona propisano je, da se članovima akademske zajednice jamče akademske slobode koje, između ostalog, posebno obuhvaćaju pravo na međusobnu suradnju i istraživanje, a sredstva iz državnog proračuna Republike Hrvatske doznačivat će se javnom visokom učilištu, odnosno javnom znanstvenom institutu na temelju programskog ugovora sukladno članku 97. stavku 1. prijedloga Zakona.
62 VLADIMIR PETROVIĆ ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Kao bivši studentski pravobranitelj želio bih ostaviti kratku digresiju kao i svoje mišljenje, u nadi da će se i prihvatiti. Podržavam prijedlog zakona kao i napore koje ministarstvo čini kako bi se, nadam se, konačno uredilo polje visokog obrazovanja na nediskriminirajući način. Ono je zaista potrebno kako se stratifikacija i diskriminacija svih studenata koja je trenutno prisutna, dakle onih koji su svoje visoko obrazovanje odlučili polaziti na sveučilišnim smjerovima, jednako kao i onih koji su to pak odlučili na stručnim studijima, mogla okončati. Vidljivo je kako se prepoznala diskriminacija i kako se ona želi ispraviti, no svakako bi ovdje trebalo jasnije urediti polje akademskih naziva. Stavkom I. ovog članka akademski građani odvajaju se na "stručne" i "akademske" što smatram pogrješnim posebno jer ostavlja prostor za budućim malverzacijama i ponovnom diskriminacijom studenata, ovdje prvenstveno onih na stručnim studijima. Kako se akademski nazivi stječu i na stručnim i na sveučilišnim studijima, i za jedne i za druge ti nazivi trebaju biti akademski, a ne stručni i akademski (to pak ne znači da student smjerom koji polazi ne stječe i stručni stupanj za koji se obrazovao, ali struktura stavka može dovesti do diskriminacije jednog dijela studenata). Stoga predlažem brisanje riječi "stručni", te bi stavak I. glasio: "Završetkom studija student stječe odgovarajući akademski naziv ili akademski stupanj te druga prava u skladu s posebnim propisima.". Nadalje u stavku II. i III. ne vidim potrebu za "ubacivanjem" riječi "struč." u akademskim titulama stručnih studija jer bi i takva praksa mogla dovesti do diskriminacije, posebno na tržištu rada. Po mom mišljenu najbolje bi bilo jedno od drugog odjeliti tako da se na sveučilišnim studijima stječe akademski naziv "univ.bacc.", a na stručnim studijima akademski naziv "bacc." za preddiplomske studije odnosno "univ.mag." i "mag." na diplomskim studijima. Ovaj komentar se odnosi i na članak 113. prijedloga Zakona. Na ovaj način postiže se ujednačenost i značajno se smanjuje prostor za diskriminacijom sveučilišnih i stručnih studija, te na najbolji način omogućuje njihov razvoj, a na tržištu rada, domaćem i stranom, njihova prepoznatljivost. Također ne sukobi se s latinskim nazivima i ne dovodi do brkanja pojmova. Nadam se da su nam oba studija jednako važna i jednako bitna s obzirom na ishode učenja, iako nikako ne istovjetna. Srdačno! Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
63 Vladimir Lipovac NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Predlažem u prijelaznim i završnim odredbama regulirati produljenje ugovora o radu za kategoriju profesora koji su trajno zvanje stekli prije 30.7.2013. implementacijom Odluke i Rješenja Ustavnog suda NN101/14 u smislu primjene zakona koji je tada bio na snazi odnosno produljenje ugovora na teret sredstava državnog proračuna. Nije prihvaćen Produljenje ugovora o radu regulirano je stavkom 1. i 2. članka 52. prijedloga Zakona čime se stavljaju izvan snage odredbe Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokog obrazovanja (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17). Stav je predlagatelja Zakona da se nakon prestanka ugovora o radu radi odlaska u mirovinu svako produljenje ugovora o radu može zaključiti isključivo na teret vlastitih sredstava visokog učilišta.
64 Vladimir Jelenčić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
65 VJEKOSLAV VALENTA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Lp Valenta v. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
66 Vitomir Blagojević NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, dajem apsolutnu podršku prijedlogu nove stavke Zakona predložene od strane Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Naime, prijedlog se djelomično nadovezuje na članak 51. stavka 10 još uvijek važećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a koji glasi: „Visoka učilišta u okviru svoje nastavne djelatnosti obvezuju se promicati tjelovježbu i studentski šport sukladno posebnom zakonu“. Naime, navedena stavka je potpuno izbačena u Nacrtu prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti te smatram da je prijedlog Kineziološkog fakulteta prijeko potreban u Zakonu kako bi se iste djelatnosti i usluge mogle provoditi na svim visokim učilištima podjednako. Prijedlog Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu glasi: "Skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata Članak 78a ili 79a. 1. Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2. Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3. Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente. Vitomir Blagojević, prof. Nije prihvaćen Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta.
67 Višnja Kabalin Borenić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. Podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama! dr.sc. Višnja Kabalin Borenić Viši predavač za poslovni engleski jezik Ekonomski fakultet Zagreb Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
68 Višnja Kabalin Borenić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 41. Podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. dr. sc. Višnja Kabalin Borenić, v. predavačica Katedra za poslovne strane jezike EFZG Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
69 Višnja Kabalin Borenić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. Kako nastavna zvanja jedina od svih zvanja u visokoškolskim ustanovama nemaju mogućnost napredovanja nakon samo jedne stepenice te također namaju mogućnost ostvarivanja trajnog zvanja nego bi u reizbor trebala ići svakih pet godina do mirovine, smatram da se radi o diskriminatornim odredbama (kako u važećem zakonu, tako i u ovom nacrtu zakona). Štoviše, ovaj nacrt zakona određenim skupinama (umjetničkim suradnicima i lektorima) omogućuje napredovanje, a skupina "nastavna zvanja" ostaje jedina od grupacija na visokoškolskim ustanovama koja i dalje nema tu mogućnost. Novi je zakon prilika da se ispravi ta nepravda. Stoga podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama i sljedeći prijedlog: Stavak (3) članka 38. treba promijeniti tako da glasi: (3) Nastavna radna mjesta grupiraju se u četiri skupine. Nastavna radna mjesta po skupinama od najnižega prema višemu su na sveučilištu predavač (pred.), viši predavač (v. pred.), predavač savjetnik i predavač savjetnik u trajnom izboru; na veleučilištu predavač (pred.), viši predavač (v. pred.), profesor stručnog studija i profesor stručnog studija u trajnom izboru (prof. struč. stud.); lektor, viši lektor i lektor savjetnik; te umjetnički suradnik, viši umjetnički suradnik i umjetnički savjetnik. Nije prihvaćen Novim prijedlogom Zakona uvodi se napredovanje na viša radna mjesta a koja su kao takva uređena internim aktima visokog učilišta koje isto mora predvidjeti da bi se omogućili formalni preduvjeti za napredovanje. Pitanje napredovanja višeg predavača na radno mjesto profesora stručnog studija i profesora stručnog studija u trajnom izboru ovisi o internim aktima visokog učilišta koji predviđa potrebu za tim radnim mjestom. U ovom slučaju nema potrebe za uvođenjem novih naziva radnih mjesta.
70 Višnja Kabalin Borenić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. Prema ovom prijedlogu Senat sveučilišta ne bi uključivao predstavnike nastavnih zvanja, a uključivao bi studentske predstavnike i druge članove. Ako se zaposlenici na suradničkim i drugim radnim mjestima te studenti također biraju Senat, nije moguće da hijerarhijski viša skupina, nastavna zvanja, ne bude zastupljena u Senatu. U popis predstavnika pod točkom 3. treba dodati i nastavna zvanja. Nije prihvaćen Predloženo je obuhvaćeno točkom 3.
71 Višnja Kabalin Borenić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. U potpunosti podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. Nastavna djelatnost je jedna od ključnih djelatnosti visokoškolskih ustanova, a doprinos nastavnih zvanja ne može se zanemariti. dr. sc. Višnja Kabalin Borenić, v. predavač Ekonomski fakultet Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
72 Visoka škola za menadžment i dizajn Aspira ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 58. Poštovani, člankom 58., stavkom 3., predloženi su veoma striktni uvjeti upisa na stručni prijediplomski studij, a na način da "stručni prijediplomski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući program srednjoškolskog obrazovanja u trajanju od najmanje četiri godine i položila državnu maturu", dok će ostale uvjete upisa propisati visoko učilište. Takvo strogo uvjetovanje polaganja državne mature za upis na studije očigledno otežava upis učenicima strukovnih srednjih četverogodišnjih škola, a koje svoje srednjoškolsko obrazovanje završavaju obranom završnog rada. Takvi učenici, spram učenika koji su završili gimnazijski program, su u nepovoljnijem položaju jer bi bili uvjetovani polagati državnu maturu u svrhu upisa na studije, a koja se polaže iz općeobrazovnih predmeta za koje su gimnazijalci spremniji s obzirom na vrstu programa i veći broj sati iz općih predmeta. Stoga proizlazi, umjesto da potičemo porast broja studenata, pogotovo iz deficitarnih strukovnih zanimanja, na ovakav način to samo otežavamo. S obzirom na rečeno, predlažemo mogućnost upisa učenicima strukovnih četverogodišnjih srednjih škola upis na stručne studije bez polaganja državne mature, odnosno da im se omogući upis na stručne studije preko prijemnog ispita ili nekog drugog uvjeta koje postavi visoko učilište. Također, s obzirom da je Hrvatska među zemljama s najmanjim postotkom stranih studenata u EU smatramo da bi uvjetovanje polaganja državne mature stranim državljanima još dodatno destimuliralo studiranje u RH odnosno učinilo bi hrvatska visoka učilišta nekonkurentnima u usporedbi s drugim europskim zemljama. S poštovanjem, Alen Jerkunica, univ. spec. oec., v. pred Dekan Djelomično prihvaćen Predloženo nije u skladu sa Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. Predlagatelj Zakona će razmotriti potrebu polaganja državne mature za strane državljane.
73 VISOKA POLICIJSKA ŠKOLA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI U svezi sa sadržajem predmetnog Nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti ističemo sljedeća njegova područja koja bi trebalo dodatno razmotriti te u tekst novog zakona unijeti određene izmjene ili dopune. Područja su sljedeća: 1) mogućnost Visoke policijske škole da izvodi ili sudjeluje u izvođenju sveučilišnih studija 2) identificiranje i verificiranje posebnosti statusa nastavnog osoblja Visoke policijske škole 3) uvažavanje specifičnosti statusa policijskih službenika u svojstvu redovnih studenata Ad 1) mogućnost Visoke policijske škole da izvodi ili sudjeluje u izvođenju sveučilišnih studija U svezi s predmetnom problematikom ističemo sadržaj članka 6. nacrta prijedloga novog zakona Nacrt prijedloga zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju Članak 6. (1) Visoko učilište osniva se s ciljem obavljanja djelatnosti visokog obrazovanja te znanstvene, umjetničke i stručne djelatnosti. (2) Visoko učilište je sveučilište, fakultet, umjetnička akademija i veleučilište. (3) Visoko učilište je ustanova. Temeljni opći akt visokog učilišta je statut. (4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka javno visoko učilište osnovano za potrebe vojnog, policijskog i diplomatskog obrazovanja može biti ustrojeno kao ustrojstvena jedinica nadležnog tijela državne uprave. Tekst u stavku 4. citiranog članka je očito afirmativan za Visoku policijsku školu jer verificira njezinu posebnost te omogućava kontinuitet njezinog postojećeg statusa kao ustrojstvene jedinice MUP-a (nadležnog tijela državne uprave). Međutim, ukupni sadržaj ovog članka je bitno restriktivan u odnosu na „istovjetni“ članak (čl. 48.) (vidi dolje) iz aktualnog Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Restriktivnost se odnosi na izostavljanje odredbi kojima se uređuje mogućnost da Visoka policijska škola u suradnji sa sveučilištem može izvoditi i sveučilišni studij. (Aktualni) Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju Članak 48. st. (5) Kad je visoko učilište ustrojbena jedinica nadležnog ministarstva, može izvoditi sveučilišni studij sukladno ugovoru sa sveučilištem kojemu povjerava izvođenje studija. Za takav studij jamstvo i odgovornost snosi sveučilište. st. (6) Sveučilište ili veleučilište i Vlada Republike Hrvatske mogu posebnim sporazumom ustrojiti posebne studijske programe za potrebe vojnog ili policijskog obrazovanja u okviru sveučilišta ili veleučilišta. Izostavljanjem gore navedenih stavaka Visoka policijska škola ostavlja se praktički bez mogućnosti izvođenja odnosno participacije u izvođenju sveučilišnih studija. Naime, u nacrtu prijedloga novog zakona, članku 57., st. 4. i 5. navodi se sljedeće: (4) Sveučilišni studiji ustrojavaju se i izvode na sveučilištu te obuhvaćaju sveučilišni prijediplomski studiji, sveučilišni diplomski studiji, sveučilišni integrirani studiji, sveučilišni specijalistički studiji i doktorski studij. (5) Stručni studiji ustrojavaju se i izvode na veleučilištima i sveučilištima te obuhvaćaju stručni kratki studij, stručni prijediplomski studij i stručni diplomski studij. Sukladno članku 108. st. 6. predmetnog nacrta prijedloga zakona Visoka (policijska) škola danom stupanja na snagu ovoga Zakona postaje veleučilište. Sukladno prethodno citiranoj odredbi (čl. 57., st. 4 i 5) na veleučilištima se ustrojavaju i izvode (isključivo) stručni studiji (ne sveučilišni). Predmetno rješenje iz nacrta prijedloga novog zakona, naglašavamo, u suprotnosti je i s odredbama važećeg Zakona o policiji, člankom 88. Visoko obrazovanje provodi Visoka policijska škola kroz stručne i sveučilišne studijske programe sukladno Statutu i propisima o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Stručne studijske programe za potrebe visokog policijskog obrazovanja izvodi Visoka policijska škola na temelju dopusnice koju izdaje ministar nadležan za znanost i obrazovanje. Visoka policijska škola sudjeluje u izvođenju diplomskih sveučilišnih studija, poslijediplomskih sveučilišnih studija i poslijediplomskih specijalističkih studija prilagođenih potrebama policije i javnosti, sukladno ugovoru sa sveučilištem i propisima o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Visoka policijska škola provodi znanstvenoistraživački rad za potrebe Ministarstva. Poslovi Visoke policijske škole u području visokoškolskog obrazovanja i znanosti uređuju se Statutom. Ad 2) identificiranje i verificiranje posebnosti statusa nastavnog osoblja Visoke policijske škole Naprijed citiranom odredbom (čl. 6. st. 4.) nacrta prijedloga novog zakona uređeno je da javno visoko učilište osnovano za potrebe policijskog obrazovanja može biti ustrojeno kao ustrojstvena jedinica nadležnog tijela državne uprave. Ovakva formulacija teksta u prijedlogu zakona neizostavno implicira postojanje zakonskih ovlasti tog tijela državne uprave da uređuje određena bitna pitanja vezana za djelovanje javnog visokog učilišta – i to uz „sistemsku“ regulaciju djelovanja tog visokog učilišta sadržanu u „matičnom“ zakonu koji uređuje njegovu djelatnost (Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju). Specifičnost Visoke policijske škole zahtijeva upravo takvu „dualnu“ uređenost pravnog okvira za njezino djelovanje, no smatramo oportunim na eksplicitan način istaknuti tu činjenicu u tekstu novog zakona. Rješenje za ovo pitanje može biti preuzimanje odnosno sadržavanje relevantnih odredbi iz aktualnog Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, članak 48., st. 7 i 8. (Aktualni) Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju Članak 48. st. (7) Uredbom Vlade Republike Hrvatske uređuju se posebnosti studija iz stavka 4. ovoga članka, posebice njihov ustroj, prava i obveze nastavnika i studenata s obzirom na njihove vojne ili policijske zadaće. st. (8) Upravni nadzor nad zakonitošću rada i općih akata visokih učilišta iz stavka 4. ovoga članka obavljaju ministarstvo nadležno za unutarnje poslove, odnosno ministarstvo nadležno za obranu, sukladno posebnom sporazumu. Istovremeno uređivanje jedinstvene materije od strane dvaju „matičnih“ zakona (Zakona o policiji i Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju) neizbježno dovodi do određene i specifične „dualnosti“ pravnog okvira kojeg svakako treba biti respektirati i „sinkronizirano“ implementirati u praksi. Ističemo, primjerice, da su nastavnici Visoke policijske škole istovremeno u svojstvu policijskih službenika i u svojstvu profesora visoke škole. Ovakvo pravno stanje predmetno visoko učilište (Visoku policijsku školu) stavlja u specifičan položaj u odnosu na druga visoka učilišta. Iz tih razloga smatramo oportunim i u predmetnom novom zakonu na odgovarajući način (u identičnom ili modificiranom obliku) zadržati relevantne odredbe postojećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (čl. 48., st. 7. i 8. - vidi gore). Naime, Visoka policijska škola je jedina javna visokoškolska i znanstvena ustanova u Republici Hrvatskoj osnovana unutar tijela državne uprave (Ministarstva unutarnjih poslova) koja obrazuje stručnjake u području kriminalistike, forenzike, javne sigurnosti i drugih „sigurnosnih“ znanstvenih disciplina koje se konkretiziraju i implementiraju u sferama organiziranja i djelovanja policije i drugih dionika sigurnosti i to u svim sigurnosnim područjima (javne, privatne, domovinske, nacionalne, europske i globalne sigurnosti). Nadalje, Visoka policijska škola u dugogodišnjem razdoblju (tradicija visokog obrazovanja je dulja od 50 godina!) na relevantnoj razini provodi znanstveno-istraživačku djelatnost fokusiranu na aktualne i nove sigurnosne izazove čime daje izravan i značajan doprinos različitim aspektima policijskog postupanja kao i djelovanja drugih nadležnih subjekata u sigurnosnom kontekstu. Navedene činjenice višekratno su vrednovane i potvrđene dopusnicom Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta kao i posljednjim nalazom i mišljenjem reakreditacije Agencije za znanost i obrazovanje, te Potvrdom Ministarstva znanosti i obrazovanja od 29.07.2021. godine kojom se potvrđuje da Visoka policijska škola bezuvjetno ispunjava uvjete za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti. U svezi s naprijed opisanim problematikama u područjima 1 i 2 predlažemo dopunu članka 6. iz nacrta prijedloga zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju na način da se u njega integriraju odredbe i aktualnog zakona iz čl. 48. Nacrt prijedloga zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju Članak 6. (1) Visoko učilište osniva se s ciljem obavljanja djelatnosti visokog obrazovanja te znanstvene, umjetničke i stručne djelatnosti. (2) Visoko učilište je sveučilište, fakultet, umjetnička akademija i veleučilište. (3) Visoko učilište je ustanova. Temeljni opći akt visokog učilišta je statut. (4) Iznimno od stavka 3. ovog članka javno visoko učilište osnovano za potrebe vojnog, policijskog i diplomatskog obrazovanja može biti ustrojeno kao ustrojbena jedinica nadležnog ministarstva. (5) Kad je visoko učilište ustrojbena jedinica nadležnog ministarstva, može izvoditi sveučilišni studij sukladno ugovoru sa sveučilištem kojemu povjerava izvođenje studija. Za takav studij jamstvo i odgovornost snosi sveučilište. (6) Sveučilište ili veleučilište i Vlada Republike Hrvatske mogu posebnim sporazumom ustrojiti posebne studijske programe za potrebe vojnog ili policijskog obrazovanja u okviru sveučilišta ili veleučilišta. (7) Uredbom Vlade Republike Hrvatske uređuju se posebnosti studija iz stavka 4. ovoga članka, posebice njihov ustroj, prava i obveze nastavnika i studenata s obzirom na njihove vojne ili policijske zadaće. (8) Upravni nadzor nad zakonitošću rada i općih akata visokih učilišta iz stavka 4. ovoga članka obavljaju ministarstvo nadležno za unutarnje poslove, odnosno ministarstvo nadležno za obranu, sukladno posebnom sporazumu. Ovakav prijedlog omogućava „konsolidaciju“ postojeće pravne dualnosti vezane za visoko policijsko obrazovanje i u kontekstu zakona (Zakona o policiji i Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju) i u kontekstu kolektivnih ugovora (Kolektivni ugovor za državne službenike i Kolektivni ugovor za znanost i visoko obrazovanje) na način da se maksimalno poštuju odredbe iz obaju sfera pravnog okvira. U konačnici, istaknute odredbe postojećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju omogućavale su odnosno omogućavaju nesmetano funkcioniranje Visoke policijske škole u pravnom okviru „dualnog“ karaktera. Takvu dobru praksu potrebno je i dalje održavati i osnaživati. U tom smislu ponovo ističemo važnost odredbe iz članka 48. st. 7. aktualnog Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju: st. (7) Uredbom Vlade Republike Hrvatske uređuju se posebnosti studija iz stavka 4. ovoga članka, posebice njihov ustroj, prava i obveze nastavnika i studenata s obzirom na njihove vojne ili policijske zadaće. Naime, potrebno je određenom „generalnom“ odredbom (istom ili sličnom kao što je ova prethodno navedena) omogućiti poštivanje specifičnosti policijske službe i visokog policijskog obrazovanja (s jedne strane) uz maksimalno poštivanje svih odredbi i pravila koja uređuju znanstvenu djelatnost i visoko obrazovanje (s druge strane). Mišljenja smo da je citiranu odredbu potrebno „ekstenzivno“ tumačiti u smislu da se ona odnosi i na sve temeljne uredbe koje donosi Vlada RH kojima se uređuju ključna pitanja vezana za funkcioniranje Ministarstva unutarnjih poslova (uključivo i Visoke policijske škole kao njegove sastavnice). Primjerice, to su Uredba o unutarnjem ustrojstvu MUP-a, Uredba o klasifikaciji radnih mjesta policijskih službenika, Uredba o policijskim zvanjima. U ovom kontekstu je iznimno važan i Pravilnik o unutarnjem redu MUP-a kojeg donosi ministar. U suprotnom, morali bismo u postojećem nacrtu prijedloga novog zakona intervenirati s puno izuzeća jer je niz odredbi u tom nacrtu prijedloga zakona koje su u suprotnosti s postojećim pravnim okvirom kojim je uređena organizacija i funkcioniranje policijske službe. U nastavku navodimo niz konkretnih primjera u tom smislu. Mišljenja smo da pridržavanje rješenja iz „policijskog“ pravnog okvira o navedenim (i drugim sličnim) pitanjima ne bi u bitnome „derogiralo“ rješenja predviđena znanstvenim i visokoobrazovnim pravnim okvirom. Članak 26. st. 3. t. 6. – Vijeće veleučilišta predlaže upravnom vijeću kandidate za dekana, (ovo nije u skladu sa Zakonom o policiji) Članak 27. st. 2. t. 5. – Dekan predlaže proračun i financijski plan veleučilišta (ovo nije u skladu sa Zakonom o policiji, Pravilnikom o unutarnjem redu) Članak 27. st. 4. - Prodekane imenuje i razrješava upravno vijeće na prijedlog dekana. (ovo nije u skladu sa Zakonom o policiji) Članak 28. st. 1. - Dekana javnog veleučilišta bira upravno vijeće iz reda viših predavača, profesora stručnog studija, profesora stručnog studija u trajnom izboru … (ovo nije u skladu sa Zakonom o policiji) Članak 28. st. 2. Dekan javnog veleučilišta zasniva radni odnos u punom radnom vremenu. (ovo nije u skladu sa Zakonom o policiji) Članak 28. st. 5. - Dekanu veleučilišta prestaje mandat prije vremena na koje je izabran: umirovljenjem, prestankom ugovora o radu u punom radnom vremenu, prelaskom na drugu dužnost ili zasnivanjem radnog odnosa s drugom pravnom osobom. (ovo nije u skladu sa Zakonom o policiji) Članak 28. st. 6. - Dekan veleučilišta može biti razriješen prije vremena na koje je izabran: 1. ako zatraži razrješenje, 2. ako nastupe razlozi koji prema zakonu, statutu veleučilišta ili propisima o radu dovode do prestanka radnog odnosa, 3. ako ne postupa prema zakonu, statutu veleučilišta i drugim općim aktima ili ne izvršava odluke upravnog vijeća i vijeća veleučilišta ili 4. ako nesavjesnim ili nepravilnim radom prouzroči veleučilištu veću štetu ili ako zanemaruje ili nesavjesno obavlja svoje dužnosti. (ovo nije u skladu sa Zakonom o policiji) Članak 28. st. 7. - Postupak razrješenja dekana javnog veleučilišta pokreće se na prijedlog upravnog vijeća ili jedne trećine članova vijeća veleučilišta u skladu sa statutom veleučilišta. (ovo nije u skladu sa Zakonom o policiji) O razrješenju dekana veleučilišta odlučuje upravno vijeće natpolovičnom većinom glasova svih članova. (ovo nije u skladu sa Zakonom o policiji) Članak 37. st. 2. - Nastavnici na veleučilištu zapošljavaju se na nastavna radna mjesta. (ovo nije u skladu sa Zakonom o policiji, Pravilnikom o unutarnjem redu) Članak 39. st. 2. - Na nastavno radno mjesto na veleučilištu može se zaposliti osoba koja ima odgovarajući stupanj obrazovanja u znanstvenom, odnosno umjetničkom području i polju, koja ispunjava Nacionalne kriterije za izbor na nastavno radno mjesto na veleučilištu (u daljnjem tekstu: Nacionalni veleučilišni kriteriji) te dodatne kriterije propisane općim aktom veleučilišta. (ovo nije u skladu sa Zakonom o policiji, Pravilnikom o unutarnjem redu) Članak 39. st. 2. - Na veleučilištu se na nastavno radno mjesto predavača, odnosno višeg predavača, na suradničko radno mjesto i stručno radno mjesto može zaposliti osoba koja je završila sveučilišni ili stručni diplomski studij u znanstvenom području i polju. Na nastavno radno mjesto profesora stručnog studija, odnosno profesora stručnog studija u trajnom izboru može se zaposliti osoba koja stekla akademski stupanj doktora znanosti u znanstvenom, odnosno umjetničkom području i polju. (ovo nije u skladu sa Zakonom o policiji, Pravilnikom o unutarnjem redu) Članak 40. st. 1. - Na slobodno radno mjesto na javnom visokom učilištu i javnom znanstvenom institutu nastavnik, znanstvenik i suradnik zapošljava se u postupku pokrenutom javnim natječajem. (ovo nije u skladu sa Zakonom o policiji) Članak 44. st. 1. - Asistent se zapošljava na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme u trajanju najdulje šest godina. (ovo nije u skladu sa Zakonom o policiji) Članak 56. st. 2. - Visoko učilište, odnosno znanstveni institut osniva stegovno povjerenstvo. Sastav stegovnog povjerenstva, stegovna djela, stegovne sankcije i stegovni postupak propisuju se pravilnikom o stegovnoj odgovornosti. (ovo nije u skladu sa Zakonom o policiji) Ad 3) uvažavanje specifičnosti statusa policijskih službenika u svojstvu redovnih studenata U svezi s predmetnom problematikom, opisanom u prethodnim točkama, mišljenja smo da postoji osnova da se izuzeće u odnosu na visoko policijsko obrazovanje koje izuzeće treba uvrstiti i u sadržaj članka 76. st. 2. predmetnog nacrta prijedloga novoga zakona vezanog za status redovitih studenata. Nacrt prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti Članak 76. st. 2. - „Student u redovitom statusu studira u sklopu pune nastavne satnice te ima sva prava i obveze iz studentskog standarda. Student u redovitom statusu ne može biti u radnom odnosu niti obavljati samostalnu djelatnost obrta ili drugog slobodnog zanimanja.“ Predlažemo dodavanje stavka iza stavka 2 koji bi glasio: „Iznimno od stavka 2. ovog članka student u redovitom statusu može biti u radnom odnosu samo ako ima svojstvo policijskog službenika ili djelatne vojne osobe te ukoliko se obrazuje na javnom visokim učilištima osnovanima za potrebe vojnog ili policijskog obrazovanja.“ Naime, provodeći u praksi načelo cjeloživotnog obrazovanja (uređeno Zakonom o policiji, čl. 85.), policijski službenici u različitim fazama svoje karijere pristupaju formalnom obrazovanja na Visokoj policijskoj školi s ciljem stjecanja višeg stupnja obrazovanja odnosno više razine stručnih kompetencija čime im se povećava kompetitivnost za popunjavanje radnih mjesta više složenosti u policijskom sustavu. Permanentno obrazovanje policijskih službenika potrebno je sustavno poticati i omogućavati jer samo adekvatno obrazovan i osposobljen policijskih službenik može pružati adekvatnu uslugu javne sigurnosti hrvatskim građanima i strancima koji borave na teritoriju hrvatske iz turističkih, poslovnih ili drugih razloga. Primjerice, policijskom službeniku sa završenim preddiplmomskim stručnim studijem kriminalistika i 15-godišnjim stažem u policijskoj praksi (obligatorno) treba omogućiti (sukladno njegovim profesionalnim afinitetima i potrebama policijske službe) nastavak školovanja na specijalističkom diplomskom stručnom studiju kriminalistika – bilo u režimu redovitog ili izvanrednog studiranja. Ovdje treba napomenuti da su studenti u redovitom režimu studiranja u pravilu uspješniji i efikasniji u ispunjavanju studijskih obveza od studenata u režimu izvanrednog studiranja. Policijski službenik kao student u redovitom statusu mora ostati u radnom odnosu jer alternativna opcija za predmetno pitanje ne postoji. U pitanju su njegova radna prava koja su zaštićena Ustavom Republike Hrvatske i zakonima. Ovo zahtijeva izuzeće policijskih službenika – redovitih studenata od citirane odredbe iz čl. 76. st. 2. predmetnog nacrta prijedloga zakona u kojoj se konstatira da „student u redovitom statusu ne može biti u radnom odnosu“. Zaključno, predložene izmjene i dopune nacrta prijedloga Zakona o visokom obrzovanju i znanstvenoj djelatnosti odnose se na izravne intervencije u tekst samo dvaju članaka – članka 6. i članka 76. Međutim, intervencija koja bi se ugradila u članak 6. (st. 7 i 8) neizravno bi se reflektirala i na niz drugih odredbi predmetnog prijedloga novog zakona i to na način da bi se uvažavajući specifičnost policijske službe i policijske organizacije – primarno glede radnopravnog statusa nastavnog osoblja – „prioritetno“ primjenjivale odredbe pravnog okvira kojim se uređuje unutarnje ustrojstvo i djelovanje Ministarstva unutarnjih poslova u odnosu na odgovarajuće odredbe kojima se ista pitanja uređuju na ostalim (nespecifičnim) javnim i privatnim visokim učilištima. Poštovani, molimo Vas da razmotrite predmetne prijedloge Policijske akademije, Visoke policijske škole, da ih evaluirate i po mogućnosti uvažite razumijevajući specifičan status i ulogu policije u društvu te analogno tomu i specifičan položaj Visoke policijske škole odnosno iznimnu značajnost visokog policijskog obrazovanja za stanje javne i nacionalne sigurnosti u Republici Hrvatskoj. Visoka policijska škola je s prijedlozima iz ovog dopisa sudjelovala i u e-savjetovanju, no ukoliko je potrebno njezini su rukovodeći zaposlenici i nastavnici (profesori) voljni dodatno obrazložiti svaku predloženu izmjenu i dopunu u tekstu predmetnog nacrta prijedloga novog zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju te odgovoriti i na sva druga relevantna pitanja u svezi s tim. VISOKA POLICIJSKA ŠKOLA Djelomično prihvaćen Članak 76. doradit će se na način da se propiše iznimka za studente koji se obrazuju na javnom visokom učilištu osnovanom za potrebe vojnog ili policijskog obrazovanja. Predložena dopuna članka 6. prijedloga Zakona nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata.
74 Vinko Ružević NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, podržavam navedeni Zakon o visokom obrazovanju i znanstevnoj djelatnosti, no uz malu dopunu. Smatram da bi nazivlje moralo biti koncipirano na sljedeći način: bacc. (za stručne studije) i univ. bacc. (za sveučilišne studije) na preddiplomskoj razini, te mag. (za stručne studije) i univ. mag. (za sveučilišne studije) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Prednost ovakvog nazivlja je ta što su sve kratice na latinskom jeziku i univerzalno su prepoznatljivije. Također smatram da se ovakvim nazivljem smanjuje dosadašnja diskriminacija stručnih studija, te se olakšava buduće zaposlenje - nigdje u EU ne postoji struč. spec. Lijep pozdrav, Vinko Ružević! 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
75 VIKTORIJA STEPINAC NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon, uz jednu malu izmjenu. Smatram da je za kraticu akademskog naziva najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Kao argumentaciju mogu ponuditi jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
76 Viktor Moretti NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Viktor Moretti 27.05.2022. Poštovani, dajem bezrezervnu podršku prijedlogu nove stavke Zakona, predložene od strane Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Prijedlog Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu glasi: "Skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata" Članak 78a ili 79a. 1. Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2. Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3. Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente. Bavljenje tjelesnom aktivnošću zbog očuvanja fizičkog i mentalnog zdravlja, glavna je agenda cijelog modernog čovječanstva kroz cijeli životni vijek. Svako ljudsko biće bez obzira na djelatnost kojom se bavi, ako želi zadržati svoje zdravlje kroz život, dokazano mora uključiti tjelesnu aktivnost. Usvajanje cjeloživotne navike provođenja kontinuirane tjelesne aktivnosti, ključno je za spriječavanje preranog pada motoričkih sposobnosti i ostvarenje toliko željene vitalnosti kroz cijeli život. Idealno vrijeme za trajno stjecanje te navike je početak punoljetnosti. Zato ne možemo dovoljno prenaglasiti važnost provođenja obvezne nastave iz tjelesne i zdravstvene kulture, na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama, koja se provodi na prve dvije godine studija te kao izborna nastava na ostalim godinama studija. Tjelesnu dobrobit kroz obveznu nastavu Tjelesne i zdravstvene kulture studentima omogućavaju nastavnici kineziolozi zaposleni u nastavna zvanja stoga predlažem da se svakako u Nacrt Zakona vrate „nastavna zvanja“ počevši od: članka 2 u čiju svaku točku nakon znanstvenih treba dodati i nastavna zvanja te u stavak (2) dodati točku 9. „osiguravanju cjeloživotne skrbi o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti“, članak 37. treba se odnositi i na nastavna zvanja članak 38. (3) prijedlog da se uvrsti „viši predavač u trajnom zvanju“ v. pred. Viktor Moretti, prof., Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci Nije prihvaćen Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta.
77 Vid Krajačić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Podržavam prijedlog zakona uz izmjenu da je kratica akademskog naziva najbolja: bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini. mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Prijedlog sam naveo iz razloga što je jasno vidljiva razlika između stručnog i sveučilišnog, a neće biti degradacije stručnog studija. Obzirom da su moji prijedlozi na latinskom neće biti problema prilokom prevođenja u EU. Lp, Vid Krajačić Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
78 Vesna Širić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Dajem apsolutnu podršku prijedlogu Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji glasi: "Skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata Članak 78a ili 79a 1.Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2.Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3.Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente.“ Stoga molimo da se u Zakon uvrste članci 78a ili 79a. Navedeni prijedlog se djelomično nadovezuje na članak 51. stavka 10 još uvijek važećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a koji glasi: „Visoka učilišta u okviru svoje nastavne djelatnosti obvezuju se promicati tjelovježbu i studentski šport sukladno posebnom zakonu“. Na žalost navedena stavka je potpuno izbačena te se skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata nigdje ne spominje u novom Nacrtu prijedloga Zakona, zato je prijedlog Kineziološkog fakulteta prijeko potreban i treba ga OBVEZNO UVRSTITI u Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju kako bi se sve djelatnosti i usluge definirane čl. 78a ili 79a morali jednako provoditi na svim visokim učilištima RH dakle Zakonski definirati da se jednako omogući tjelesna i mentalna dobrobit svim studentima. Tjelesnu dobrobit kroz obveznu nastavu Tjelesne i zdravstvene kulture studentima omogućavaju nastavnici kineziolozi zaposleni u nastavna zvanja stoga lijepo molimo da se svakako u Nacrt Zakona vrate „nastavna zvanja“ počevši od: članka 2 u čiju svaku točku nakon znanstvenih treba dodati i nastavna zvanja te u stavak (2) dodati točku 9. „osiguravanju cjeloživotne skrbi o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti“, članka 37. treba se odnositi i na nastavna zvanja članak 38. (3) molimo da uvrstite „viši predavač u trajnom zvanju“ Svjesni važnosti edukacije o važnosti očuvanja i unapređenja skrbi o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata članovi SNTZKVUH smatraju da je svaki naveden prijedlog osnovan i utemeljen, a uz nas, podržavaju ga sva tri Kineziološka fakulteta Zagreb, Split, Osijek te sve strukovne udruge i savezi kineziologa RH. v. pred. Vesna Širić, prof., Pravni fakultet Osijek Nije prihvaćen Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta.
79 Vesna Širić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 78. Dajem apsolutnu podršku prijedlogu Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji glasi: "Skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata Članak 78a ili 79a 1. Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2. Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3. Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente.“ Stoga molimo da se u Zakon uvrste članci 78a ili 79a. Navedeni prijedlog se djelomično nadovezuje na članak 51. stavka 10 još uvijek važećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a koji glasi: „Visoka učilišta u okviru svoje nastavne djelatnosti obvezuju se promicati tjelovježbu i studentski šport sukladno posebnom zakonu“. Na žalost navedena stavka je potpuno izbačena te se skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata nigdje ne spominje u novom Nacrtu prijedloga Zakona, zato je prijedlog Kineziološkog fakulteta prijeko potreban i treba ga OBVEZNO UVRSTITI u Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju kako bi se sve djelatnosti i usluge definirane čl. 78a ili 79a morali jednako provoditi na svim visokim učilištima RH dakle Zakonski definirati da se jednako omogući tjelesna i mentalna dobrobit svim studentima. Tjelesnu dobrobit kroz obveznu nastavu Tjelesne i zdravstvene kulture studentima omogućavaju nastavnici kineziolozi zaposleni u nastavna zvanja stoga lijepo molimo da se svakako u Nacrt Zakona vrate „nastavna zvanja“ počevši od: članka 2 u čiju svaku točku nakon znanstvenih treba dodati i nastavna zvanja te u stavak (2) dodati točku 9. „osiguravanju cjeloživotne skrbi o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti“, članka 37. treba se odnositi i na nastavna zvanja članak 38. (3) molimo da uvrstite „viši predavač u trajnom zvanju“ Svjesni važnosti edukacije o važnosti očuvanja i unapređenja skrbi o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata članovi SNTZKVUH smatraju da je svaki naveden prijedlog osnovan i utemeljen, a uz nas, podržavaju ga sva tri Kineziološka fakulteta Zagreb, Split, Osijek te sve strukovne udruge i savezi kineziologa RH. Vesna Širić Nije prihvaćen Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta. U odnosu na čl. 37. i 38. prijedlogom ovog Zakona ne uređuje se institut zvanja.
80 Veno Đonlić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam prijedlog nove stavke Zakona predložene od strane Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Prijedlog Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu glasi: "Skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata" Članak 78a ili 79a. 1. Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2. Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3. Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente. Detaljno obrazloženje ovog prijedloga nalazi se pod komentarom Kineziološkog fakulteta. Stoga molimo da se u Zakon uvrste članci 78a ili 79a. Navedeni prijedlog se djelomično nadovezuje na članak 51. stavka 10 još uvijek važećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a koji glasi: „Visoka učilišta u okviru svoje nastavne djelatnosti obvezuju se promicati tjelovježbu i studentski šport sukladno posebnom zakonu“. Na žalost navedena stavka je potpuno izbačena te se skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata nigdje ne spominje u novom Nacrtu prijedloga Zakona, zato je prijedlog Kineziološkog fakulteta prijeko potreban i treba ga OBVEZNO UVRSTITI u Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju kako bi se sve djelatnosti i usluge definirane čl. 78a ili 79a morale jednako provoditi na svim visokim učilištima RH dakle Zakonski definirati da se jednako omogući tjelesna i mentalna dobrobit svim studentima. Svjesni važnosti edukacije o važnosti očuvanja i unapređenja skrbi o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata članovi SNTZKVUH smatraju da je svaki naveden prijedlog osnovan i utemeljen, a uz nas, podržavaju ga sva tri Kineziološka fakulteta Zagreb, Split, Osijek te sve strukovne udruge i savezi kineziologa RH.“ Tjelesnu dobrobit kroz obveznu nastavu Tjelesne i zdravstvene kulture studentima omogućavaju nastavnici kineziolozi zaposleni u nastavna zvanja stoga predlažem da se svakako u Nacrt Zakona vrate „nastavna zvanja“ počevši od: članka 2 u čiju svaku točku nakon znanstvenih treba dodati i nastavna zvanja te u stavak (2) dodati točku 9. „osiguravanju cjeloživotne skrbi o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti“, članak 37. treba se odnositi i na nastavna zvanja članak 38. (3) prijedlog da se uvrsti „viši predavač u trajnom zvanju“ Obrazloženje: Udio mladih u kretanju u Republici Hrvatskoj je prema mnogim istraživanjima poražavajući, naročito u studentskoj populaciji te ako uzmemo u obzir da je Hrvatska vodeća u Europi po broju pretilih i oboljelih od bolesti srca i krvnih žila koje se povezuju s nedovoljnom tjelesnom aktivnošću, zatim da je također prema istraživanjima posljednjih godina mentalno zdravlje studenata zabrinjavajuće, neupitna je potreba za organiziranje obvezne nastave TZK. Mnoge razvijene zemlje bave se problematikom uključivanja što većeg broja građanstva a naročito mladih u tjelesnu aktivnost te u svoje nacionalne programe uključuju izgradnju objekata za masovno tjelesno vježbanje. Kako u Hrvatskoj preko 60% srednjih škola nema dvoranu za izvođenje nastave TZK ona se u praktičnom dijelu premalo realizira (zavisno od vremenskih uvjeta i pristupačnosti gradskih i mjesnih dvorana). Nastava TZK na visokoškolskim učilištima trenutno se nameće kao najisplativiji oblik uključivanja studenata u masovni oblik tjelovježbe, a način realizacije koji studentima omogućuje biranje sadržaja prema osobnim interesima i mogućnostima pripada najsuvremenijim obrazovnim oblicima. Praksa je jednostavno pokazala da u sadašnjim uvjetima u Republici Hrvatskoj većina studenta samostalno neće primijeniti bilo kakav oblik tjelesnog vježbanja ukoliko ih se ne potiče na to, na isti način kao i što neće samostalno usvajati znanja iz teorijskih grupa predmeta ukoliko ih se kroz nastavu ne potiče na isto. Prema tome shvatimo ove prijedloge kao pozitivnu aktivnost cijele akademske zajednice u zatečenim uvjetima koja će donijeti dobrobit studentima, a povezana je s bio-anatomsko-fiziološkim svojstvima ljudskog organizama, te bio-psihosocijalnim motivima čovjeka za kretanjem. Srdačan pozdrav, Veno Đonlić Nije prihvaćen Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta.
81 Vedrana Berlengi Kapušin ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. U kolektivnom ugovoru za znanost i visoko obrazovanje koji je trenutno na snazi ugovorena je mogućnost korištenja slobodne studijske godine i za osobe zaposlena na nastavnom radnom mjestu, što je potrebno i opravdano jer i osobe u nastavnim zvanjima na sveučilištu imaju obvezu (i potrebu) znanstvenog i stručnog rada i doprinosa, a uz značajno nastavno opterećenje koje imaju mogućnost korištenja studijske godine olakšava im rad na većim i dugotrajnijim projektima poput pisanja knjige, rada na izradi rječnika, sveučilišnog udžbenika i slično. Vedrana Berlengi Kapušin, viši lektor Odsjek za romanistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu Nije prihvaćen Slobodna studijska godina koristi se za oslobođenje od nastave i nastavnog procesa a u svrhu znanstvenog rada za što predlagatelj Zakona smatra da se ne ostvaruje u okviru nastavnog radnog mjesta.
82 Vedrana Berlengi Kapušin ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. Predlaže se izmjena stavka (1): Nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna i nastavna radna mjesta. Na nastavna radna mjesta nastavnici se na sveučilištu zapošljavaju ako postoji opravdana potreba. Ako je riječ o kolegijima koji su temeljno zastupljeni u nekom drugom znanstvenom području, polju ili grani (npr. kolegiji iz stranog jezika struke), nastavnici se mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta predavača. Isključivo za potrebe sveučilišnog studija jezika i književnosti nastavnici se mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta lektora. Za potrebe sveučilišnih umjetničkih studija nastavnici se mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta umjetničkog suradnika i korepetitora. Nastavnici se na sveučilištu mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta i kada se na sveučilištu izvodi stručni studij. Obrazloženje: Budući da je nastava koju izvode nastavnici u nastavnim zvanjima u potpunosti integrirana u studijske programe te se izvodi u obliku obveznih i izbornih kolegija, nastavna radna mjesta nikako ne čine iznimku nego moraju biti navedena ravnopravno s ostalim radnim mjestima na sveučilištu. Nadalje, Zakon treba jasno popisati i opisati profile nastavnih mjesta koja tradicionalno postoje na sveučilištu. Sveučilišni studiji filologije nezamislivi su bez lektorske nastave, umjetnički studiji bez umjetničkih suradnika i korepetitora, a nastava općih predmeta koju izvode predavači integralni je dio studijskih programa na sveučilištu. Osim toga, nastava na sveučilištu po definiciji mora biti znanstveno utemeljena te je formulacija o kolegijima koji „ne zahtijevaju znanstveni pristup“ neopravdana, negativno diskriminatorna i ne odgovara stvarnom stanju u sustavu. Vedrana Berlengi Kapušin, viši lektor Odsjek za romanistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu Nije prihvaćen Predložena nadopuna norme predstavlja iznimku koja se može samo usko primjenjivati te u tom smislu ne predstavlja učinkovito normativno rješenje. Na sveučilištu je temeljna djelatnost ona koja zahtijeva znanstveni pristup stoga je u potpunosti opravdana iznimka zapošljavanja na nastavna radna mjesta.
83 Vedrana Anđelić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, podržavam prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. Nadam se da će Zakon biti izglasan te da će se ispraviti jedna velika nepravda prema studentima stručnih studija u Republici Hrvatskoj, a vezano uz stručni naziv koji se dobiva po završetku diplomskom stručnog studija. Smatram da bi se trebala maknuti čudna oznaka struč. koja nigdje u svijetu nije poznata niti prepoznata i koncipirati nazivlje na sljedeći način: bacc. (za stručne studije) i univ. bacc. (za sveučilišne studije) na preddiplomskoj razini, te mag. (za stručne studije) i univ. mag. (za sveučilišne studije) na diplomskoj razini ukoliko je potrebno jasno naznačiti tko je završio stručni, a tko sveučilišni studij. S poštovanjem Vedrana Anđelić Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
84 VEDRAN RECHER ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 36. Ne vidim razlog zašto se dekanima ograničava mogućnost reizbora (maksimalno 1 reizbor), a ravnateljima javnih znanstvenih instituta ne. S obzirom na činjenicu da i javni znanstveni instituti raspolažu sa značajnim javnim sredstvima, za sustav je bitno da se i ovdje čelništvo ustanove demokratizira u smislu da nema doživotnih ravnatelja/ravnateljica institucija. Argumenti o kojima se sigurno razmišljalo pri ograničavanju reizbora dekana, zasigurno se mogu primjeniti i za reizbor ravnatelja javnih znanstvenih instituta. Moj prijedlog je da se Članak 36, stavak (4), sukladno članku 28., stavak (4) promjeni u ''Mandat ravnatelja javnog znanstvenog instituta traje četiri godine te se ista osoba može jednom ponovo izabrati.'' Nije prihvaćen Sukladno članku 21. stavku 1. dekana bira fakultetsko, odnosno akademijsko vijeće, a ravnatelja javnog znanstvenog instituta imenuje upravno vijeće na temelju javnog natječaja. S obzirom na to da se radi o velikom broju instituta koji su različiti po svojoj veličini, specifičnom znanstvenom području i polju djelovanja i istraživanja, te uzimajući u obzir kako temeljem sadašnjeg zakonskog okvira ne postoji ograničenje broja mandata ravnatelja što se pokazalo dobrim zakonskim rješenjem, predlagatelj ostaje pri svojem mišljenju kako ne bi smjelo biti ograničenja u broju mandata ravnatelja.
85 VATROSLAV ZOVKO ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 21. stavak 1. U vidu veće demokratičnosti, bilo bi bolje izbor dekana temeljiti na direktnoj demokraciji, odnosno da dekana ne bira bira fakultetsko, odnosno akademijsko vijeće, već svi zaposlenici sveučilišta iz reda izvanrednih profesora, redovitih profesora i redovitih profesora u trajnom izboru Nije prihvaćen Sastav fakultetskog odnosno akademijskog vijeća određuje se statutom visokog učilišta.
86 VATROSLAV ZOVKO ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 14. stavak 1. U vidu veće demokratičnosti, bilo bi bolje izbor rektora temeljiti na direktnoj demokraciji, odnosno da rektora na bira Senat, već svi zaposlenici sveučilišta iz reda redovitih profesora i redovitih profesora u trajnom izboru Nije prihvaćen Sastav Senata se određuje statutom sveučilišta.
87 Vanja Marjanović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz izmjenu kratica akademskog naziva, smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
88 Valentina Velčić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Ovim putem želim napisati da podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da smatram da je za kraticu akademskog naziva najbolje predložiti sljedeće: bacc. (stručni studij) i univ.bacc. (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na taj način bi bila jasna distinkcija između dva studija, te bi se smanjila dosadašnja diskriminacija stručnih studija kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
89 VALENTINA ŠAKA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
90 Valentina Kobra NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI 300=300 Podržavam zakon u cijelosti i smatram da je potrebno pod HITNO napraviti izmjene uz kratice akademskih naziva i to kako slijedi na: 1. preddiplomskoj razini: - bacc.( stručni studij) - univ.bacc (sveučilišni studij) 2. diplomskoj razini: - mag.( stručni studij) - univ.mag ( sveučilišni studij) Navedene izmjene kratica akademskih naziva odnose se na 74. i 113. članak prijedloga Zakona. Nadam se pozitivnom ishodu ovog Zakona i prestanku diskriminacije našeg akademskog naziva jer sam već i sama osobno nekoliko puta bila prozvana da mojih "stručnih" 3+2 nije isto kao i nečije "magistarsko" 3+2. Broj bodova je isti, broj godina školovanja je isti stoga NE ŽELIM da trpimo ovu diskriminaciju i dalje, niti ja osobno, a niti svi moji kolege koji su također završili svoje "stručno" školovanje i to na pošten i mukotrpan način baš kao i oni kojima uz ime i prezime piše kratica mag. 300 neka bude 300. I za nas i za njih. LP, Valentina - struč.spec.oec. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
91 Valentina Ivok NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Podržavam zakon, ali uz jednu izmjenu, a to je kratica akademskog naziva. Prijedlog - bacc. ( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini, te mag.(stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Jedini smo primjer u EU koji zakonskom regulativom diskriminira dio studenata, odnosno studente stručnih studija. U svijetu, tako i u EU ne postoji naziv struč. spec. s naznakom struke, nego su svi master ili mag. i sveučilišni studiji i specijalistički diplomski stručni studiji. Studenti nemaju jednaka prava kao kolege iz čitave Europske unije. Bologna i smjernice UNESCO-a ne predviđaju dijeljenje studenata na one više i manje vrijedne. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
92 VALENTINA FRČKO NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc. (stručni studij) i univ.bacc. (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag. (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
93 Valent Fileš NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI U potpunosti podržavam zakon, uz jednu malu promjenu, a to je da skraćenica akademskog naziva za preddiplomski stručni studij bude bacc. i univ.bacc za sveučilišni studij na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Izmjene se odnose na članke 74. i 113. Nacrta zakona. Na taj način imamo jasnu razliku između te dvije vrste studija, a također smanjujemo postojeću diskriminaciju stručnih studija, kao i prednost da su sve kratice na latinskom, što ih čini univerzalnijima. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
94 Ured pučke pravobraniteljice ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 80. Stavkom 1. navedenog članka je propisana mogućnost mirovanja studentskih prava i obveza, između ostaloga i u slučaju bolovanja duljih od tri mjeseca. Međutim, obzirom na to da je redovitost pohađanja nastave u sustavu visokog obrazovanja često preduvjet za mogućnost pristupa ispitu, smatramo potrebnim regulirati i situacije u slučaju opravdanog izostanka zbog bolesti u trajanju kraćem od 3 mjeseca čime se, između ostaloga, izbjegava i mogućnost diskriminacije studenata temeljem zdravstvenog stanja. Nije prihvaćen Predlagatelj Zakona smatra da je predloženo predviđeno drugim opravdanim slučajevima propisanim zakonom odnosno općim aktom visokog učilišta.
95 Ured pučke pravobraniteljice ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 77. Obzirom da stavak 4. navedenog članka predviđa pogodnost studiranja prema prilagođenim uvjetima za kategorizirane sportaše i vrhunske umjetnike, smatramo potrebnim definirati pojam vrhunskog umjetnika. Stavkom 4. navedenog članka je propisano da student u redovitom statusu ima pravo jednom ponavljati svaku studijsku godinu. Međutim, kako iz navedenoga proizlazi da studenti u izvanrednom statusu nemaju navedeno pravo, smatramo da je isto potrebno pojasniti ili Zakonom definirati mogućnosti koje, vezano uz ponavljanje studijske godine, stoje na raspolaganju izvanrednim studentima. Nije prihvaćen Studiranje sukladno stavku 3. će urediti visoko učilište sukladno autonomiji i akademskoj samoupravi. Izvanredni studenti obvezno su završiti studij najkasnije u roku koji je određen stavkom 5. Ponavljanje godine za izvanredne studente urediti će visoko učilište svojim aktima.
96 Ured pučke pravobraniteljice ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 76. Vezano uz članak 76. stavak 5. točku 3. kojom je propisano da status studenta prestaje i isključenjem sa studija, smatramo da je, zbog ozbiljnog učinka navedene mogućnosti na budućnost pojedinca, uvjete zbog kojih se student može isključiti trebalo propisati zakonom. Nije prihvaćen Navedeno će se urediti općim aktom ili statutom sukladno autonomiji i akademskoj samoupravi visokog učilišta.
97 Ured pučke pravobraniteljice ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 73. Kako je predloženo stavkom 1. diplomantima prijediplomskog studija se, kao i osobama koje su završile kratki stručni studij u trajanju od dvije godine, izdaje svjedodžba, a ne diploma, što predstavlja korak unatrag u odnosu na trenutno važeće odredbe ZZDVO čijim je člankom 84. propisano da se studentu koji završi preddiplomski sveučilišni studij izdaje diploma. Navedenim prijedlogom sustav visokog obrazovanja odmiče se od uobičajene prakse zemalja EU i bolonjskog procesa visokog obrazovanja prema kojom se diplomantima preddiplomskih studija izdaje diploma. Predloženo rješenje svakako utječe i na njihov status na tržištu rada gdje bi trebali biti prepoznati kao stručnjaci koji su razinom kvalifikacije i stečenim kompetencijama osposobljeni za čitav niz složenih i zahtjevnih poslova za čije obavljanje se traži visoka razina obrazovanja. No, izdavanjem svjedodžbe umjesto diplome, šalje se poruka da se fakultetska naobrazba odnosno nekadašnja visoka stručna sprema stječe tek nakon diplomskog studija, a da su prvostupnici zapravo VŠS ili još niži stupanj obrazovanja. Stoga smatramo da je, kako za pojašnjavanje stečenih znanja i kompetencija prvostupnika, ispravom koja se izdaje na kraju prijediplomskog studija potrebno poslati jasnu poruku da je riječ o stručnjacima koji su sposobni obavljati poslove radnih mjesta na kojima se nekada tražila VSS, a što je bio i jedan od ciljeva bolonjskog sustava visokog obrazovanja. Prihvaćen Članak 73. će se urediti na način da će se diploma izdavati nakon završetka prijediplomskog, diplomskog i poslijediplomskog te integriranog studija.
98 Ured pučke pravobraniteljice ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 72. Kako se navodi, ovim se člankom, kroz sustav ocjenjivanja, primjenjuju načela Europskog prostora visokog obrazovanja te se stvaraju bolji uvjeti za takozvanu "odlaznu" i "dolaznu“ mobilnost studenata odnosno međunarodnu razmjenu studenata na hrvatskim visokim učilištima. Obzirom da različite zemlje EU imaju različite skale, uglavnom brojčanih ocjena (primjerice ocjenama od 1-10 (NL), od 1-6 (A), od -03 do 12 (DK) ili obrnutom skalom od 5 do 1 koji je najbolja ocjena (D), dok su ocjene označene slovima specifičnost ocjenjivanja studenata na sveučilištima UK i USA u obrazloženju Zakona je potrebno pojasniti kako povezivanje slovnih sa brojčanim ocjenama doprinosi primjeni načela Europskog prostora obrazovanja. Također predlažemo obrazložiti i status kolegija koji se ocjenjuju opisno – tko i kako definira opisne ocjene i koji je status kolegija koji se ocjenjuju opisno u kontekstu prikupljanja ECTS bodova i kako se ti kolegiji valoriziraju obzirom da ne ulaze u prosjek ocjena studija. Nadalje, a kada je riječ o dolaznoj i odlaznoj mobilnosti studenata odnosno međunarodnoj razmjeni studenata, i ovdje koristimo prigodu ukazati na učinak tzv. integriranih preddiplomskih i diplomskih studija, čiji koncept ima krajnje negativan učinak na studentsku mobilonost i to kako međunarodnu, tako i horizontalnu i vertikalnu. Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata.
99 Ured pučke pravobraniteljice ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 71. Stavkom 10. navedenog članka otvorena je mogućnost donošenja odluke o povjeravanju izvođenja nastave iz određenog kolegija uglednom inozemnom/gostujućem profesoru. Iako se time doprinosi raznolikosti i konkurentnosti visokog obrazovanja, a obzirom da navedena mogućnost preskače procedure koje su propisane za izbor odnosno zapošljavanje na radnim mjestima nastavnika i znanstvenika, i inozemnim profesorima omogućava izravan ulazak u sustav visokog obrazovanja u statusu gostujućeg profesora, a što proizvodi i financijske učinke, smatramo potrebnim pobliže definirati kriterije temeljem kojih se nekoga smatra uglednim inozemnim profesorom te zakonski regulirati temeljne odrednice njegovog statusa i prava koja može ostvariti kao gostujući profesor kao i vremenskog perioda. Nije prihvaćen Predloženo će se urediti općim aktima visokog učilišta.
100 Ured pučke pravobraniteljice ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 61. Obzirom da stavak 1. navedenog članka izrijekom propisuje da se sveučilišni specijalistički studij izvodi na poslijediplomskoj razini, predlažemo da se zadržati terminologiju iz sada važećeg Zakona „poslijediplomski specijalistički studij“, čime je odmah razvidno o kojoj se razini studija radi Nadalje, obzirom da stavak 2. navedeni studij definira kao studij koji studenta osposobljava za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije , a gledano s aspekta Zakona o suzbijanju diskriminacije koji jamči i zaštitu od diskriminacije temeljem obrazovanja u sustavu obrazovanja, smatramo da je pristup poslijediplomskom doktorskom i sveučilišnom specijalističkom studiju potrebno omogućiti i diplomantima stručnog diplomskog studija kao što je to slučaj u većini EU zemalja. U protivnom je potrebno, imajući u vidu odredbu članka 9. ZSD-a, ponuđeno zakonsko rješenje dodatno obrazložiti te dokazati da navedeno rješenje koje to onemogućava, doprinosi legitimnom cilju. Nije prihvaćen Predlagatelj smatra da je terminologija iz članka 61. u skladu sa jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima i u skladu sa tekstom prijedloga Zakona iz kojeg je razvidno da se specijalistički i doktorski izvode na poslijediplomskoj razini. Pristup sveučilišnom specijalističkom studiju omogućen je osobama koje su završile stručni diplomski studij u stavku 4. ovog članka.
101 Ured pučke pravobraniteljice ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 60. Vezano uz integrirane studije skrećemo pozornost da su oni specifičnost visokog obrazovanja u RH koja ima izravan utjecaj na mobilnost studenata čije je aktivno promicanje jedna od ključnih postavki bolonjskog sustava visokog obrazovanja. Naime, integrirani studiji onemogućavaju i unutarnju i međunarodnu mobilnost (promjenu studija nakon završetka prijediplomskog studija, nastavak studija na diplomskoj razini u inozemstvu i sl.), čime se studente iz RH dovodi u nejednak položaj na jedinstvenom obrazovnom prostoru EU. Također, integrirani programi utječu na dolaznu mobilnost studenata što svakako ima reperkusije i na međunarodnu konkurentnost navedenih studija u EU jer, zbog specifične, integrirane organizacije, sprječavaju dolazak stranih studenata na nastavak studija na diplomskoj razini u RH. Obzirom na navedeno smatramo da njihovo ustrojavanje treba dopustiti samo u iznimnim opravdanim slučajevima kada studij nije moguće organizirati u skladu sa bolonjskim sustavom visokog obrazovanja odnosno prijediplomskoj i diplomskoj razini. Obzirom da su u većini EU zemalja studiji koji su u RH integrirani, organizirani po principu prijediplomskog i diplomskog studija, smatramo da je to važno i da bi se studentima omogućilo mobilnost, promjenu studija ili upis diplomskog studija u inozemstvu što predmnijeva ostvareni status prvostupnika koji se dokazuje diplomom. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
102 Ured pučke pravobraniteljice ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 59. Kako iz stipulacije stavka 1. navedenog članka proizlazi, predloženim se zakonom u potpunosti onemogućava nastavak obrazovanja diplomantima stručnih studija na poslijediplomskoj razini. Također, navedena odredba, za razliku od većine zemalja EU, onemogućava horizontalnu mobilnost studenata sa stručnih na sveučilišne studije, što u svojoj suštini ima negativan učinak na mobilnost studenata što je temeljna vrijednost bolonjskog sustava visokog obrazovanja. Također, apsolutno onemogućavanje prelaska sa stručnog na sveučilišni studij u suprotnosti je i sa Nacionalnim planom za unaprjeđenje socijalne dimenzije visokog obrazovanja kojom je kao jedan od ciljeva definirano i olakšavanje studiranja ranjivim i podzastupljenim skupinama studenata kojima je ovako strogim pravilima znatno otežan pristup znanosti. Time se onemogućava prevladavanje individualnih teškoća pojedinaca što svakako smanjuje i mogućnosti uspjeha. Prema podacima EUROSTAT-a iz 2016. godine na stručne studije su uglavnom usmjereni studenti iz obitelji slabijeg imovnog stanja, i to u statusu izvanrednih studenata. Njima je, kako se predlaže ovim zakonskim prijedlogom, i dalje u potpunosti onemogućen nastavak formalnog obrazovanja na poslijediplomskoj razini, onemogućen im je upis poslijediplomskih studija, uključivo i poslijediplomski specijalistički studij, što smatramo da je potrebno ispraviti te im, uz određene uvjete omogućiti poslijediplomsko visoko obrazovanje. Pritom je važno imati na umu kako je u većini zemalja EU moguće upisati poslijediplomski studij, bilo znanstveni, bilo stručni, nakon završenog diplomskog stručnog studija. Primljeno na znanje U stavku 3. jasno stoji da iznimno, sveučilišni diplomski studij može upisati i osoba koja je završila odgovarajući stručni prijediplomski studij u skladu s općim aktom visokog učilišta koje provodi taj studij te uz polaganje razlikovnih ispita koje određuje visoko učilište.
103 Ured pučke pravobraniteljice ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 56. Obzirom na moguću ozbiljnost posljedica utvrđene stegovne odgovornosti zaposlenika visokog učilišta koja može rezultirati i izvanrednim otkazom ugovora o radu, smatramo da je, u skladu s odredbom članka 18. Ustava RH, u stegovnom postupku potrebno osigurati i mogućnost ulaganja pravnog lijeka na odluku stegovnog povjerenstva. Stoga je visoka učilišta potrebno zakonski obvezati na uspostavu dvostupanjskog stegovnog postupka i osigurati mogućnost izjavljivanja žalbe protiv prvostupanjske odluke u skladu sa Zakonom. Nije prihvaćen Isto će se urediti pravilnikom o stegovnoj odgovornosti.
104 Ured pučke pravobraniteljice ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 55. Navedenim člankom uređuje se etička odgovornost nastavnika, znanstvenika i suradnika zbog čega se na visokim učilištima i znanstvenim institutima donosi Etički kodeks i osniva etičko povjerenstvo koje promiče i štiti etička načela u visokom obrazovanju i znanosti. Stavkom 3. je propisano da etičko povjerenstvo donosi odluku o eventualnom kršenju etičkog kodeksa koju dostavlja čelniku visokog učilišta. Međutim, kako neetično postupanje može predstavljati ili dovesti i do povrede radnih i drugih obveza iz rada, smatramo da u Zakonu treba jasno naznačiti da utvrđivanje stegovne odgovornosti, čak i ako je vezana uz neetično postupanje, mora biti predmet zasebnog, stegovnog postupka u kojem je potrebno utvrditi eventualnu povredu radnih obveza i stegovnu odgovornost. Nije prihvaćen Predloženo će se urediti pravilnikom o stegovnoj odgovornosti.
105 Ured pučke pravobraniteljice ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 51. Uvjeti za odlazak u mirovinu nastavnika u sustavu visokog obrazovanja produženi su u odnosu na uvjete iz Zakona o radu kojim je regulirano obvezno umirovljenje po sili zakona sa navršenih 65 godina života. Obzirom da navedeno predstavlja pogodnost za već zaposlene nastavnike u sustavu visokog obrazovanja koji imaju mogućnost ostanka na tržištu rada do 67. godine života, što s druge strane može imati negativan učinak i na zapošljavanje mladih u sustavu visokog obrazovanja i znanosti, smatramo da bi u obrazloženju trebalo jasno navesti razloge zbog kojih se propisuje takva iznimka koja bi morala, svojom primjerenošću, doprinijeti nekom legitimnom cilju Također, zakonom je potrebno jasno propisati je li ostanak na tržištu rada do 67. godine života obveza nastavnika u sustavu visokog obrazovanja, ili je to samo mogućnost koju nastavnik na javnom visokom učilištu može, ali i ne mora koristiti. Nadalje, nejasno je zašto se navedenom odredbom različito tretiraju nastavnici na javnom visokom učilištu koji su obavezni otići u mirovinu istekom akademske godine u kojoj je navršio 67 godina života (sukladno članku 70. akademska godina traje od 01. listopada tekuće do 30. rujna iduće godine), a znanstveniku na javnom znanstvenom institutu istekom kalendarske godine u kojoj je navršio 67. godina. Tako postavljenim uvjetima osoba koja je, primjerice 01. listopada navršila 67 godina života, a zaposlena je na javnom visokom učilištu, može raditi punih 9 mjeseci duže od osobe koja je rođena na isti dan, ali radi u javnom znanstvenom institutu. Također, a s obzirom na to da nastavnici i znanstvenici imaju povlasticu duljeg ostanka na tržištu rada, smatramo da je potrebno dodatno obrazložiti iznimku iz stavka 2. navedenog članka, kojom im se, u slučaju trajnog zvanja, mogućnost ostanka na tržištu rada produljuje sve do 70. godine života. Prihvaćen Stavak 1. će se urediti.
106 Ured pučke pravobraniteljice ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 48. U stavku 1. navedenog članka nejasno je što što se podrazumijeva pod „rokovima za izbor“ na radno mjestu. Obzirom da bi time trebali biti obuhvaćeni i rokovi za reizbor, isto je potrebno i navesti u navedenoj odredbi. Vezano uz stavak 2. i uvjete za produljenje suradnikovog ugovora o radu na određeno vrijeme, potrebno je definirati je li riječ o svakom bolovanju ili, kao što je to definirano u stavku 1., bolovanju duljem od tri mjeseca. Trenutna stipulacija podrazumijeva svako bolovanje. Djelomično prihvaćen Stavak 1. će se urediti u odnosu na rokove. Stavak 2. je jasan u odnosu na bolovanje.
107 Ured pučke pravobraniteljice ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 43. Kao i u članku 42., u stavku 2. navedenog članka predlažemo propisati u kojem roku se pokreće postupak izbora na više radno mjesto i na čiju inicijativu. Također, stavkom 3. je propisano da se u stručno povjerenstvo imenuju zaposlenici koji su na hijerarhijski višoj razini ali u istom znanstvenom odnosno umjetničkom području i polju u odnosu na radno mjesto za koje se provodi izbor. Obzirom da umjetnička i znanstvena područja obuhvaćaju i interdisciplinarna područja znanosti i umjetnosti, predlažemo da se navedenom odredbom definira u kojem će se sastavu formirati stručno povjerenstvo u slučaju izbora na više radno mjesto u interdisciplinarnim područjima. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju. Predlagatelj je mišljenja da je norma jasna.
108 Ured pučke pravobraniteljice ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 42. U stavku 1. potrebno je precizirati tko i kako pokreće postupak reizbora, da li je to visoko učilište odnosno znanstveni institut, ili osoba kojoj ističe rok od 5 godina od posljednjeg izbora. Također je potrebno propisati rok za pokretanje postupka reizbora, jer predložena stipulacija omogućava široko tumačenje i pokretanje postupka nakon što protekne rok od posljednjeg izbora, što može dovesti do situacije da se za osobu koja je zaposlena temeljem ugovora o radu na neodređeno vrijeme, u periodu od 6 mjeseci koliko je prema prijedlogu Zakona potrebno za provedbu i okončanje postupka reizbora, ne zna je li izabrana odnosno kakav joj je radno pravni status nikav status. Nadalje, obzirom da stavak 3. navedenog članka propisuje da se na postojeće radno mjesto reizabire nastavnik odnosno znanstvenik koji je ispunio polovinu nacionalnih i dodatnih kriterija za više radno mjesto, smatramo da je, zbog očuvanja i podizanja kvalitete znanstvenog rada i visokog obrazovanja potrebno propisati koliko se puta osoba koja u nekoliko petogodišnjih razdoblja ne uspije ispuniti više od polovice kriterija za više radno mjesto, može reizabrati na postojeće radno mjesto. Nije prihvaćen Postupa reizbora sukladno članku 42. stavku 2. prijedloga Zakona provodi se prema postupku koji je propisan člankom 43. prijedloga Zakona u kojem je jasno navedeno kako se pokreće postupak i rok za pokretanje postupka. Predlagatelj je mišljenja kako nije potrebno zakonom propisati koliko puta se osoba može reizabrati na postojeće radno mjesto.
109 Ured pučke pravobraniteljice ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 40. Iz odredbe navedenog članka, kojim se uređuje postupak provedbe natječaja za izbor nastavnika, znanstvenika i suradnika na slobodno radno mjesto proizlazi da se postupak odabira provodi bez osobnog kontakta i obavljenog razgovora sa pojedinim kandidatom koji ispunjava formalne uvjete natječaja. Kako je propisano u stavku 6. Povjerenstvo provjerava ispunjavaju li prijavljeni kandidati formalne uvjete i temeljem toga predlažu najboljeg kandidata, iako nije jasno po kojem kriteriju se kandidati ocjenjuju odnosno kako se odlučuje tko je najbolji kandidat između svih koji ispunjavaju sve formalne uvjete. Temeljem navedene odluke senat odnosno vijeće, bez razgovora sa kandidatom, odlučuje o usvajanju odnosno odbijanju navedenog prijedloga i to u dugačkom roku od 30 dana. Pri tome nije jasno ima li uvid u dokumentaciju svih prijavljenih kandidata. Također nije razrađeno iz kojih se razloga pojedini prijedlog može odbiti. Navedena odluka se dostavlja nadležnom matičnom odboru odnosno matičnom povjerenstvu koji ponovno utvrđuju ispunjava li kandidat Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterije, odnosno Nacionalne veleučilišne kriterije iako je njihovo ispunjavanje, sukladno članku 39. stavku 1. preduvjet za zapošljavanje na znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna, znanstvena i nastavna radna mjesta, a stavak 6. članka 40. propisuje da stručno povjerenstvo ocjenjuje i njihovo ispunjavanje. Tu su propisani i izuzetno dugi rokovi koji sami za sebe proces zapošljavanja produžuju na 150 dana, a sa vremenom za obavljanje potrebnih administrativnih radnji može se protegnuti i na 6 mjeseci, za koje vrijeme nitko od uključenih nema obvezu razgovarati sa prijavljenim kandidatima ili na drugi način provjeravati njihove kompetencije. Obzirom da su koraci natječajnog postupka za zapošljavanje nastavnika, znanstvenika i suradnika propisani stavcima od 1. do 11., a u stavku 12. je propisano da se u slučaju izbora suradnika na slobodno radno mjesto ugovor o radu sklapa nakon donošenja odluke o usvajanju mišljenja stručnog povjerenstva iz stavka 6., nejasno je da li se na zapošljavanje suradnika primjenjuje neka skraćena procedura, ili je potrebno provesti sve korake kao i za zapošljavanje nastavnika i znanstvenika. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
110 Ured pučke pravobraniteljice ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 39. Postupajući po pritužbama vezano uz zapošljavanje nastavnika, znanstvenika i suradnika u sustavu visokog obrazovanja, pučka pravobraniteljica je uočila da visoka učilišta u pravilu nemaju sistematizaciju radnih mjesta iz koje bi bilo vidljivo koliko ljudi je zaposleno odnosno koliko ih je potrebno zaposliti, na kojim radnim mjestima te koji su opći, a koji posebni uvjeti koje moraju ispunjavati kandidati na svim sistematiziranim radnim mjestima. Stoga pritužbe koje smo zaprimali ukazuju kako postoji mogućnost da se uvjeti prilagođavaju kompetencijama točno određenog kandidata čime se utječe na samu svrhu natječajnih postupaka. Da bi se to u budućnosti izbjeglo, potrebno je visoka učilišta obvezati da sistematizacijom radnih mjesta, pravilnikom o unutarnjem redu ili nekim drugim internim aktom precizno propišu sva sistematizirana radna mjesta sa točno definiranim uvjetima kojima će, uz razinu i vrstu obrazovanja, pobliže odrediti potrebno znanje i vještine kao i druge karakteristike koje su potrebne za obavljanje poslova svakog pojedinog radnog mjesta, kao što je to slučaj i sa drugim javnim službama. Iako navedena obveza proizlazi iz odredbe članka 39. stavka 1., pritužbe koje zaprimamo ukazuju na potrebu da se to izrijekom propiše, te u tom smislu predlažemo nadopuniti odredbu stavka 6. članka 37. i obvezati čelnike visokih učilišta da uz ustroj radnih mjesta, općim aktom definiraju i uvjete za svako od njih. S navedenim je potrebno uskladiti i stavak 9. članka 39. tako da se njime propiše da se dodatni kriteriji, koji su za svako radno mjesto sistematizirani na visokom učilištu jasno definirani općim aktom, objavljuju se i na mrežnim stranicama visokog učilišta odnosno znanstvenog instituta na hrvatskom i engleskom jeziku. Vezano uz stavak 6. članka 39. i stavak 3. članka 79., predlažemo propisati barem osnovne kriterije po kojim se utvrđuje da je netko natprosječno odnosno iznimno uspješan student kako bi se, obzirom da je to uvjet za zapošljavanje na suradničkom radnom mjestu asistenta u javnoj službi, ujednačili kriteriji procjene natprosječne uspješnosti. Također predlažemo u čitavom zakonskom tekstu ujednačiti terminologiju te, primjerice u konkretnom slučaju, odlučiti se ili za sintagmu „natprosječno uspješan student“ ili „iznimno uspješan student“. Ukoliko nije riječ o istom pojmu, tada je potrebno pojasniti razliku. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
111 Ured pučke pravobraniteljice ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 31. Stavak 2. alineja 2., kojom je propisano da znanstveni instituti diseminiraju rezultate istraživanja radi jačanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, potrebno je uskladiti s odredbom članka 2. stavak 4. točka 4. kojom je propisano da se znanstvena djelatnost temelji na javnoj dostupnosti rezultata znanstvenih istraživanja i umjetničkog stvaralaštva te stoga predlažemo brisati riječi „radi jačanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva“, budući da je to samo jedan segment javnog života čijem razvoju mogu doprinijeti rezultati znanstvenih istraživanja. Stoga bi znanstvene institute trebalo obvezati da diseminiraju rezultate svih znanstvenih istraživanja iz područja svoga djelovanja, rada i interesa. Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. Predloženo je propisano člankom 2. stavkom 4. točkama 2. i 4. prijedloga Zakona.
112 Ured pučke pravobraniteljice ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 25. U stavku 2. je propisano da članovi upravnog vijeća javnog veleučilišta moraju imati odgovarajuće obrazovanje i iskustvo koje je nužno za procjenu zakonitosti i svrhovitosti obavljanja djelatnosti veleučilišta. Radi transparentnosti postupka smatramo da je Zakonom potrebno definirati što se smatra odgovarajućim obrazovanjem i nužnim iskustvom vezano uz obavljanje navedene ovlasti koje su vrlo specifične i za koje se traži i druga vrsta obrazovanja i druga vrsta iskustva. Nije prihvaćen Navedeno će se propisati statutom pojedinog veleučilišta.
113 Ured pučke pravobraniteljice ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 22. Predloženim člankom rektor sveučilišta dobio je ovlast procjenjivati eventualne nezakonitosti općeg akta fakulteta ili umjetničke akademije, a iz obrazloženja odredbe nije jasno koji je smisao i cilj navedene odredbe. Stavkom 2. je propisana da je dekan obavezan uskladiti odluku fakulteta/umjetničke akademije sa rektorovim upozorenjem u kojem izražava mišljenje (smatra) da je riječ o aktu koji je u suprotnosti sa zakonom odnosno statutom sveučilišta. Ogluha na rektorovo upozorenje može dovesti i do razrješenja dekana što, u kontekstu zajamčene akademske samouprave i pravne osobnosti fakulteta djeluje suviše otegotno kako u odnosu na dekana kao čelnika fakulteta, tako i za funkcioniranje čitavog sustava visokog obrazovanja. S druge strane, u člancima 104. i 105. je propisano da primjenu Zakona i temeljem njega donesenih propisa nadzire Ministarstvo, koje provodi i upravni nadzor u sklopu kojega utvrđuje i jesu li opći akti visokih učilišta u skladu sa Zakonom ili drugim propisom. Ministarstvo može, kako se dalje navodi, opći akt obustaviti od izvršenja te podnijeti prijedlog Visokom upravnom sudu RH za ocjenu njegove zakonitosti. Obzirom na navedeno, smatramo potrebnim uskladiti navedene odredbe te jasno propisati tko nadzire usklađenost općih akata visokog učilišta s zakonom i drugim propisima. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
114 Ured pučke pravobraniteljice ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 19. Stavak 1. navedenog članka propisuje tko čini fakultetsko vijeće (dekan, predstavnici nastavnika, suradnika i drugih zaposlenika i studentski predstavnici). Iako je stavkom 2. propisano da se sastav fakultetskog vijeća propisuje statutom fakulteta, istom se odredbom detaljno razrađuje zastupljenost studentskih predstavnika u fakultetskom vijeću (10% članova fakultetskog vijeća), što je u međusobnoj koliziji. Ukoliko je intencija zakonodavca osigurati minimalnu zastupljenost studentskih predstavnika u fakultetskom vijeću, to je potrebno i jasno navesti odredbom iz koje će proizlaziti da najmanje 10% članova fakultetskog vijeća mora biti iz redova studentskih predstavnika. Ukoliko to nije bila namjera, potrebno je navedenu odredbu dodatno obrazložiti i pojasniti. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
115 Ured pučke pravobraniteljice ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 15. Kako proizlazi iz navedene odredbe, namjera zakonodavca jest da ukupan broj članova sveučilišnog vijeća, zajedno sa predsjednikom čini neparan broj članova, što nije jasno stipulirano odredbom u kojoj je navedeno da se sastoji od 5 do 9 članova. Stoga je navedeno potrebno jasno stipulirati odredbom da sveučilišno vijeće zajedno sa predsjednikom ima neparan broj članova u rasponu od 5 do 9. Nije prihvaćen Predlagatelj Zakona smatra da je odredba jasna.
116 Ured pučke pravobraniteljice ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 10. Stavak 5. navedenog članka propisuje da se unutarnji ustroj sveučilišta i njegovih sastavnica uređuje statutom sveučilišta u skladu sa ovim Zakonom. S druge strane, člankom 17. je propisano da su fakulteti i umjetničke akademije sastavnice sveučilišta koje imaju pravnu osobnost, a njihovo unutarnje ustrojstvo se uređuje njihovim statutom koji mora biti u skladu sa statutom sveučilišta. Stoga je navedene odredbe potrebno međusobno uskladiti vodeći računa o tome da su fakulteti i umjetničke akademije, kao sastavnice sveučilišta sa pravnom osobnosti, ovlaštene svojim statutom same uređivati svoj unutarnje ustrojstvo u skladu sa Zakonom i statutom sveučilišta. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
117 Ured pučke pravobraniteljice ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 8. U stavku 3. propisano je da suglasnost na naziv visokog učilišta koje izvodi studije u području reguliranih profesija daje Ministarstvo. Međutim, iz navedene odredbe nije jasno je li riječ o odobravanju samog statusa takve ustanove ili naziva „visoko učilište“ koji ne mora jamčiti i sam status. Stoga predlažemo to jasnije stipulirati, kako bi se izbjeglo krivo razumijevanje odredbe. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju. Predlagatelj propisa je mišljenja da je stavak 3. jasan.
118 Ured pučke pravobraniteljice ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 5. Nejasan je smisao i intencija odredbe 3. kojom je propisano da se na postupak kojim se odlučuje o pravima i obvezama nastavnika, znanstvenika, suradnika i studenata, te na postupak kojeg vode matični odbori odnosno matična povjerenstva, primjenjuju odredbe zakona kojim je uređen opći upravni postupak, a ista nije pojašnjena niti u obrazloženju. Naime, osim Zakona o radu, na radne odnose u javnim službama primjenjuju se i odredbe kolektivnih ugovora - Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama te Kolektivnog ugovora za znanost i visoko obrazovanje, iz čijih odredaba proizlazi da se radni odnos u sustavu visokog obrazovanja zasniva temeljem ugovora o radu čiji je sadržaj propisan odredbom članka 15. Zakona o radu. Obzirom na navedeno, nejasno je na koje se postupke misli u odredbi kojom je propisano da se na postupak kojim se odlučuje o pravima i obvezama nastavnika, znanstvenika, suradnika i studenata, primjenjuju odredbe zakona kojim je uređen opći upravni postupak. Stoga predlažemo doraditi navedenu odredbu te pojasniti u kojim se postupcima primjenjuje Zakon o upravnom postupku – u postupcima u kojima se o pravima i obvezama aktera u sustavu visokog obrazovanja primjenjuje u okviru dodijeljenih javnih ovlasti ili je riječ o nekim drugim postupcima. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
119 Ured pučke pravobraniteljice ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 4. U stavku 3. točka 4., kao jedan od segmenata autonomije sveučilišta je navedeno i odlučivanje o prihvaćanju projekata i međunarodnoj suradnji. Predlažemo pisati „sudjelovanje u projektima“, što uključuje predlaganje projekata, apliciranje za njihovo financiranje, pridruživanje odnosno sudjelovanje u već odobrenim projektima i sl. U stavku 5. je propisano da na prostoru sveučilišta mogu bez suglasnosti rektora djelovati državna tijela i tijela državne uprave koja su ovlaštena obavljati inspekcijski nadzor. Obzirom da navedena stipulacija onemogućava nesmetani pristup sveučilištu onim tijelima koja obavljaju upravni nadzor, predlažemo da se i ona izrijekom navedu tako da se nesmetani pristup sveučilištu osigura i državnim tijela i tijelima državne uprave koja su ovlaštena obavljati upravni nadzor. Navedeno je potrebno kako bi se i tijelima upravnog nadzora omogućilo zakonito djelovanje na prostoru sveučilišta bez suglasnosti rektora i nesmetano obavljanje posla za kojeg su ovim Zakonom i ovlaštena. Nije prihvaćen Stavak 3. točka 4. ne odnosi na projekte. Točka 5. odnosi se samo na inspekcijski nadzor.
120 Ured pučke pravobraniteljice NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI na središnjem državnom internetskom portalu (e-Savjetovanja) je otvoreno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. U skladu s ovlastima koje proizlaze iz čl. 18. st.2. Zakona o pučkom pravobranitelju (NN, br. 76/12) dostavljamo Vam naše mišljenje i prijedloge. Uvodno skrećemo pozornost na obrazloženje Zakona koje samo prepričava sadržaj odredbi što nije u skladu s pravilima nomotehnike i Poslovnika Hrvatskog sabora koji u članku 175. propisuje da se u obrazloženju zakona daju objašnjenja pojedinih odredbi koje sadrži prijedlog zakona. Prepričavanjem sadržaja zakonskih odredbi, a bez dodatnog pojašnjenja intencije zakonodavca i cilja predložene norme onemogućava se informirani uvid u nova zakonska rješenja te otežava njihova buduća primjena. Stoga predlažemo doraditi obrazloženje na način da se njime doista i pojasne ponuđena zakonska rješenja te svrha njihovog predlaganja. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
121 UDRUGA ZA PROMICANJE INOVACIJA I ISTRAŽIVANJA ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 51. Predloženi tekst članka 51 problematičan je iz sljedećih razloga: 1. Predloženo rješenje izazvat će probleme vezano uz planirana napredovanja i zapošljavanja. Postojeće rješenje u Zakonu bilo je kvalitetnije, budući da je omogućavalo da se ugovor o radu produlji pojedinicima koji su uistinu doprinosili radu institucije. Prema predloženom rješenju će ostati zaposleni svi do 67 godine, a iz prakse se zna da ne pridonose radu institucija svi na jednak način i u dovoljnoj mjeri, pogotovo pred kraj radnog vijeka. 2. Predloženo rješenje dovodi u diskriminirani položa i ostale struke na kojima rade visokoobrazovani pojedinici, kao što su liječnici i slično te je podložno i tužbi na ustavnom sudu. 3. Postojeće rješenje bilo je kvalitetnije. Predlaže se sljedeći tekst ovog članka (koji je identičan važećem Zakonu, čl. 42, stavak 8): „Znanstveniku u javnom znanstvenom institutu istekom kalendarske godine u kojoj je navršio 65 godina života prestaje ugovor o radu zbog odlaska u mirovinu. Iznimno, kada postoji potreba za nastavkom rada znanstvenika, znanstvena organizacija može sa znanstvenikom koji udovoljava kriterijima izvrsnosti zaključiti ugovor o radu na određeno vrijeme od dvije godine s mogućnošću produljenja u dvogodišnjim mandatima. Kriterije izvrsnosti za odabir znanstvenika za zaključenje ugovora o radu nakon 65. godine donosi Nacionalno vijeće, a javni znanstveni institut općim aktom može propisati i dodatne kriterije izvrsnosti.“ Djelomično prihvaćen Članak 51. stavak 1. prijedloga Zakona prilagoditi će se u odnosu na dobnu granicu odlaska u mirovinu.
122 Udruga nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 85. Podržavam prijedlog Instituta društvenih znanosti. dr. sc. Brankica Bošnjak Terzić, viša predavačica predsjednica Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
123 Udruga nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. Prijedlog izmjene: Stavak (1) članka 37. (1) Nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna i nastavna radna mjesta. (2) Na nastavna radna mjesta nastavnici se na sveučilištu zapošljavaju ako postoji opravdana potreba. Ako je riječ o kolegijima koji su temeljno zastupljeni u nekom drugom znanstvenom području, polju ili grani (npr. kolegiji iz stranog jezika struke), nastavnici se mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta predavača. Isključivo za potrebe sveučilišnog studija jezika i književnosti nastavnici se mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta lektora. Za potrebe sveučilišnih umjetničkih studija nastavnici se mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta umjetničkog suradnika i korepetitora. Nastavnici se na sveučilištu mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta i kada se na sveučilištu izvodi stručni studij. dr. sc. Brankica Bošnjak Terzić, viša predavačica Fakultet strojarstva i brodogradnje, Sveučilište u Zagrebu predsjednica Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama (UNJSVU) Nije prihvaćen Predložena nadopuna norme predstavlja iznimku koja se može samo usko primjenjivati te u tom smislu ne predstavlja učinkovito normativno rješenje
124 Udruga nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. Prijedlog izmjene: Stavak (1) članka 46. (1) Senat, odnosno fakultetsko ili akademijsko vijeće, u skladu s općim aktom visokog učilišta može odlukom odobriti redovitom profesoru, odnosno redovitom profesoru u trajnom izboru te predavaču savjetniku, odnosno predavaču savjetniku u trajnom izboru plaćenu slobodnu studijsku godinu (sabbatical) radi znanstvenog, stručnog ili umjetničkog rada. dr. sc. Brankica Bošnjak Terzić, viša predavačica Fakultet strojarstva i brodogradnje, Sveučilište u Zagrebu predsjednica Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama (UNJSVU) Nije prihvaćen Slobodna studijska godina koristi se za oslobođenje od nastave i nastavnog procesa a u svrhu znanstvenog rada što je u suprotnosti sa predloženim komentarom.
125 Udruga nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. Predlažemo omogućavanje slobodne studijske godine predavačima savjetnicima odnosno predavačima savjetnicima u trajnom izboru kako bi i skupina nastavnih radnih mjesta imala mogućnost posvetiti se odabranim aspektima svojeg rada bez uobičajenog nastavnog opterećenja koje je bitno veće od zaposlenih u znanstveno-nastavnim zvanjima. dr. sc. Brankica Bošnjak Terzić, viša predavačica Fakultet strojarstva i brodogradnje, Sveučilište u Zagrebu predsjednica Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama (UNJSVU) Nije prihvaćen Slobodna studijska godina koristi se za oslobođenje od nastave i nastavnog procesa a u svrhu znanstvenog rada što je u suprotnosti sa predloženim komentarom.
126 Udruga nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 41. Prijedlog izmjene: Stavak (3) članka 41. (3) Izborom nastavnika, odnosno znanstvenika na radno mjesto redovitog profesora u trajnom izboru, znanstvenog savjetnika u trajnom izboru, predavača savjetnika u trajnom izboru i profesora stručnog studija u trajnom izboru okončan je postupak napredovanja, odnosno reizbora. dr. sc. Brankica Bošnjak Terzić, viša predavačica Fakultet strojarstva i brodogradnje, Sveučilište u Zagrebu predsjednica Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama (UNJSVU) Nije prihvaćen Novim prijedlogom Zakona uvodi se napredovanje na viša radna mjesta, a koja su kao takva uređena internim aktima visokog učilišta koje isto mora predvidjeti da bi se omogućili formalni preduvjeti za napredovanje. Pitanje napredovanja višeg predavača na radno mjesto profesora stručnog studija u trajnom izboru ovisi o internim aktima visokog učilišta koji predviđa potrebu za tim radnim mjestom. S obzirom na to da je prijedlogom Zakona kao najviše nastavno radno mjesto u prvoj skupini propisano radno mjesto profesor stručnog studija u trajnom izboru predlagatelj je mišljenja kako nema potrebe za uvođenjem novog radnog mjesta pod nazivom predavač savjetnik u trajnom izboru.
127 Udruga nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 41. Slijedom izmjene koju predlažemo u stavku (3) članka 38. potrebno je u stavku (3) članka 41. dodati i zvanje predavača savjetnika u trajnom izboru. dr. sc. Brankica Bošnjak Terzić, viša predavačica Fakultet strojarstva i brodogradnje, Sveučilište u Zagrebu predsjednica Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama (UNJSVU) Nije prihvaćen Novim prijedlogom Zakona uvodi se napredovanje na viša radna mjesta, a koja su kao takva uređena internim aktima visokog učilišta koje isto mora predvidjeti da bi se omogućili formalni preduvjeti za napredovanje. Pitanje napredovanja višeg predavača na radno mjesto profesora stručnog studija u trajnom izboru ovisi o internim aktima visokog učilišta koji predviđa potrebu za tim radnim mjestom. S obzirom na to da je prijedlogom Zakona kao najviše nastavno radno mjesto u prvoj skupini propisano radno mjesto profesor stručnog studija u trajnom izboru predlagatelj je mišljenja kako nema potrebe za uvođenjem novog radnog mjesta pod nazivom predavač savjetnik u trajnom izboru.
128 Udruga nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. Prijedlog izmjene: Stavak (3) članka 38. (3) Nastavna radna mjesta grupiraju se u četiri skupine. Nastavna radna mjesta po skupinama od najnižega prema višemu su na sveučilištu predavač (pred.), viši predavač (v. pred.), predavač savjetnik i predavač savjetnik u trajnom izboru; na veleučilištu predavač (pred.), viši predavač (v. pred.), profesor stručnog studija i profesor stručnog studija u trajnom izboru (prof. struč. stud.); lektor, viši lektor i lektor savjetnik; te umjetnički suradnik, viši umjetnički suradnik i umjetnički savjetnik. dr. sc. Brankica Bošnjak Terzić, viša predavačica Fakultet strojarstva i brodogradnje, Sveučilište u Zagrebu predsjednica Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama (UNJSVU) Nije prihvaćen Novim prijedlogom Zakona uvodi se napredovanje na viša radna mjesta a koja su kao takva uređena internim aktima visokog učilišta koje isto mora predvidjeti da bi se omogućili formalni preduvjeti za napredovanje. Pitanje napredovanja višeg predavača na radno mjesto profesora stručnog studija i profesora stručnog studija u trajnom izboru ovisi o internim aktima visokog učilišta koji predviđa potrebu za tim radnim mjestom. U ovom slučaju nema potrebe za uvođenjem novih naziva radnih mjesta.
129 Udruga nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. Stavak (3) članka 38: U ovom je nacrtu Zakona i skupina lektora i skupina umjetničkih suradnika dobila mogućnost napredovanja; skupina predavača na veleučilištima je i ranije imala tu mogućnost, tako da je skupina predavača na sveučilištima ostala grupacija koja ne može napredovati. Stoga je po načelu pravednosti neophodno omogućiti napredovanje nakon zvanja višeg predavača i predavačima koji su zaposleni na sveučilištu (predlažemo zvanje predavač savjetnik i predavač savjetnik u trajnom zvanju), čime bi se predavačima na sveučilištu osigurao ravnopravan položaj s ostalim nastavnicima u sustavu visokog obrazovanja. dr. sc. Brankica Bošnjak Terzić, viša predavačica Fakultet strojarstva i brodogradnje, Sveučilište u Zagrebu predsjednica Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama (UNJSVU) Nije prihvaćen Novim prijedlogom Zakona uvodi se napredovanje na viša radna mjesta a koja su kao takva uređena internim aktima visokog učilišta koje isto mora predvidjeti da bi se omogućili formalni preduvjeti za napredovanje. Pitanje napredovanja višeg predavača na radno mjesto profesora stručnog studija i profesora stručnog studija u trajnom izboru ovisi o internim aktima visokog učilišta koji predviđa potrebu za tim radnim mjestom. U ovom slučaju nema potrebe za uvođenjem novih naziva radnih mjesta.
130 Udruga nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. Stavak (1) članka 37: Budući da je nastava koju izvode nastavnici u nastavnim zvanjima u potpunosti integrirana u studijske programe te se izvodi u obliku obveznih i izbornih kolegija, nastavna radna mjesta nikako ne mogu činiti iznimku nego moraju biti navedena ravnopravno s ostalim radnim mjestima na sveučilištu. Kolegiji koje izvode zaposlenici u nastavnim zvanjima često se izvode izvan matičnih ustanova na kojima su diplomirali, ali to nikako ne znači da ne primjenjuju znanstveni pristup područja kojem pripadaju. Nastava jezika struke oduvijek prati znanstvene spoznaje vezane uz razumijevanje sadržaja i aktivnog usvajanja jezičnih znanja i vještina, tako da nastavnici stranog jezika struke svakako imaju znanstveni pristup jer strani jezik, koji je primarna struka nastavnika, povezuju s ciljnom strukom studenata, za što je potrebna velika stručnost u primarnoj struci, dobro poznavanje terminologije područja i dobro razumijevanje potreba ciljne struke u pogledu znanja koja im kao nastavnici stranog jezika u funkciji struke ti nastavnici trebaju pružiti. Također, istraživanja nastavnika jezika struke i objavljeni radovi prepoznati su u humanističkim znanostima i multidisciplinarnim područjima. dr. sc. Brankica Bošnjak Terzić, viša predavačica Fakultet strojarstva i brodogradnje, Sveučilište u Zagrebu predsjednica Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama (UNJSVU) Nije prihvaćen Predložena nadopuna norme predstavlja iznimku koja se može samo usko primjenjivati te u tom smislu ne predstavlja učinkovito normativno rješenje
131 Udruga nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. Stavak (1) članka 12. treba promijeniti tako da glasi: (1) Senat sveučilište čine: 1. rektor, 2. čelnici sastavnica sveučilišta, 3. predstavnici zaposlenika na znanstveno-nastavnim, nastavnim, suradničkim i drugim radnim mjestima, 4. studentski predstavnici te 5. drugi članovi u skladu sa statutom sveučilišta. dr. sc. Brankica Bošnjak Terzić, viša predavačica Fakultet strojarstva i brodogradnje, Sveučilište u Zagrebu predsjednica Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama (UNJSVU) Nije prihvaćen Nastavna radna mjesta već su obuhvaćena formulacijom ‘ ..i drugim radnim mjestima’ (članak 12. stavak 1. točka 3.).
132 Udruga nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. Stavak (1) članka 12: Zaposlenici na nastavnim radnim mjestima su članovi Senata i prema važećem Zakonu. Osim toga, ako se zaposlenici na suradničkim i drugim radnim mjestima te studenti također biraju Senat, nije moguće da hijerarhijski viša skupina ne bude zastupljena u Senatu. dr. sc. Brankica Bošnjak Terzić, viša predavačica predsjednica Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama (UNJSVU) Fakultet strojarstva i brodogradnje, Sveučilište u Zagrebu Nije prihvaćen Nastavna radna mjesta već su obuhvaćena formulacijom ‘ ..i drugim radnim mjestima’ (članak 12. stavak 1. točka 3.).
133 Udruga nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. Članak 2. se odnosi na osnovna načela visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti. Visoko obrazovanje se prvenstveno očituje kroz nastavnu djelatnost, a nositelji djelatnosti visokog obrazovanja su osim znanstvenika i umjetnika svakako i nastavnici, stoga je u ovom stavku potrebno dodati nastavnu djelatnost. dr. sc. Brankica Bošnjak Terzić, viša predavačica predsjednica Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama Fakultet strojarstva i brodogradnje Nije prihvaćen Prijedlogom Zakona uređuje se djelatnost visokog obrazovanja što je širi pojam koji obuhvaća i nastavnu djelatnost stoga je nema potrebe isticati kao posebnu.
134 Udruga nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. Stavak (4) članka 2. treba promijeniti tako da glasi: (4) Znanstvena, nastavna i umjetnička djelatnost temelji se na: 1. slobodi i autonomiji znanstvenog i umjetničkog stvaralaštva, 2. otvorenoj znanosti, 3. etičnosti znanstvenika, nastavnika i umjetnika, 4. javnoj dostupnosti rezultata znanstvenih istraživanja i umjetničkog stvaralaštva, 5. istraživanjima u svrhu inovacija i razvoja tehnologija u Europskom istraživačkom prostoru, 6. povezanosti sa sustavom obrazovanja, 7. međunarodnim mjerilima kvalitete, 8. poticanju i prihvaćanju specifičnosti nacionalnih sadržaja, 9. zaštiti intelektualnog vlasništva te 10. društvenoj odgovornosti znanstvenika, nastavnika i umjetnika. dr. sc. Brankica Bošnjak Terzić, viša predavačica predsjednica Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama Fakultet strojarstva i brodogradnje Djelomično prihvaćen U članku 2. stavku 4. točka 3. i 10. dodati će se ‘nastavnika’.
135 Udruga nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 1. Stavak (1) Članka 1. se odnosi na osnovna načela visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti. Visoko obrazovanje se prvenstveno očituje kroz nastavnu djelatnost, a nositelji djelatnosti visokog obrazovanja su osim znanstvenika i umjetnika svakako i nastavnici, stoga je u ovom stavku potrebno u prvoj i drugoj rečenici uz znanstvene i umjetničke djelatnosti dodati i nastavne djelatnosti. dr. sc. Brankica Bošnjak Terzić, viša predavačica predsjednica Udruge nastavnika na visokoškolskim ustanovama Fakultet strojarstva i brodogradnje Nije prihvaćen Prijedlogom Zakona uređuje se djelatnost visokog obrazovanja što je širi pojam koji obuhvaća i nastavnu djelatnost stoga je nema potrebe isticati kao posebnu.
136 Učiteljski fakultet u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 51. Predlaže se usklađivanje sa Zakonom o radu. Prihvaćen Stavak 1. će se uskladiti s propisima koji uređuju radne odnose.
137 Učiteljski fakultet u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 81. Predlaže se da ostane u nadležnosti Nacionalnog vijeća. Nije prihvaćen Sukladno članku 86. određeno je da Nacionalno vijeće prati razvoj znanstvenih i umjetničkih područja i polja te predlaže i potiče donošenje mjera za unapređenje visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti te tehnološkog razvoja dok će ministar sukladno stavku 2. ovog članka znanstvena i interdisciplinarna područja, polja i grane te umjetničko područje, polja i grane utvrditi pravilnikom obzirom sukladno propisima koje uređuju sustav državne uprave podzakonske propise u pravilu donosi nadležni ministar za resorno područje.
138 Učiteljski fakultet u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 116. Predlaže se brisati čl. 116. st. 1. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
139 Učiteljski fakultet u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 102. Odredbe o programskim ugovorima su nejasne za sastavnice Sveučilišta koje imaju pravnu osobnost. Iz navedenog nije razvidno na koji način fakulteti mogu učinkovito ostvarivati svoje aktivnosti po pitanju znanstvenog, umjetničkog i nastavnog rada i osigurati održivo poslovanje Fakulteta. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
140 Učiteljski fakultet u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 99. Sklapanje programskih ugovora i navođenje komponenti od čl. 99. do čl. 101. je nejasno za sastavnice Sveučilišta koje imaju pravnu osobnost. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
141 Učiteljski fakultet u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 97. Potrebno je detaljnije pojasniti odnos kriterija koje donosi ministar s aktima fakulteta po pitanju kriterija raspolaganja vlastitim prihodima. (čl.97. st.3.) Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
142 Učiteljski fakultet u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 93. Čl. 93. st. 2. t.6. - prati i unaprjeđuje Bolonjski proces, predlaže se preformulirati (upotrijebljen je kolokvijalni izraz bez dostatno određenih značenja). Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
143 Učiteljski fakultet u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 53. Nejasno je provođenje postupka izbora naslovnih nastavnika budući da se ukidaju znanstvena zvanja. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
144 Učiteljski fakultet u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 52. U čl. 52. st.1. nedorečeno je kako će se izbor nastavnika provesti u praksi (s obzirom na nepostojanje javnog natječaja, a uzimajući u obzir kvalitetu nastavnog kadra). Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju. Isto će se urediti općim aktima ustanove.
145 Učiteljski fakultet u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 39. U čl. 39. st. 6. potrebno je jasno definirati kriterije za natprosječno uspješne studente (prosjek ocjena, duljina studiranja, primljene nagrade itd.). Nije prihvaćen Kriterije uspješnosti utvrđuje visoko učilište odnosno znanstveni institut koji su upoznati sa specifičnostima studijskog programa ili radnog mjesta.
146 Učiteljski fakultet u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. Nepotrebno je ponovno mijenjanje terminologije poslijedoktorand-viši asistent. Potrebno je jasnije definirati nastavna radna mjesta u umjetničkom području na fakultetima, s obzirom na ista na umjetničkim akademijama. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
147 Učiteljski fakultet u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. Ukidanjem znanstvenih zvanja otvara se puno pitanja u praksi prilikom izbora naslovnih nastavnika, od provođenja natječaja na dalje. U čl. 37. st. 1. predlaže se izbrisati iznimku kod zapošljavanja na nastavna radna mjesta, odnosno, u prvu rečenicu trebalo bi dodati da se na Sveučilištu zapošljavaju i nastavnici na nastavna radna mjesta. Nije prihvaćen Predložena izmjena nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. Na sveučilištu je temeljna djelatnost ona koja zahtijeva znanstveni pristup stoga je u potpunosti opravdana iznimka zapošljavanja na nastavna radna mjesta.
148 Učiteljski fakultet u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 22. Čl.22. st.1. Je li rektor ovlašten obustaviti opći akt fakulteta ako je protivan zakonu ili statutu, ili bi to bilo u domeni Senata? Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
149 Učiteljski fakultet u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 20. U čl. 20. st. 2. t.3. kontardiktorno je tko je na Fakultetu ovlašten donositi opće akte, dekan ili fakultetsko vijeće. Primljeno na znanje Predlagatelj Zakona smatra da stavak 2. i 3. nisu u kontradikciji. Stavak 2. govori o ovlastima, a stavak 3. o obvezi podnošenja izvješća.
150 Učiteljski fakultet u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 15. Čl.15.st.2. posljednja rečenica, predsjednika sveučilišnog vijeća imenuje Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom na prijedlog Vlade RH, predlaže se korigirati, možda bi bilo efikasnije promijeniti proceduru imenovanja predsjednika sveučilišnog vijeća. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
151 Tonko Kovačević ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Mišljenja sam da završetkom preddiplomskog stručnog studija stručni naziv treba da bude prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), a završetkom specijalističkog diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.). Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
152 Tonko Kovačević ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 71. U stavku 9 mislim da je potrebno navesti i osobe izabrana u naslovna nastavna zvanja. Djelomično prihvaćen Predmetno će se urediti propisima o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju.
153 Tonija Krkić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon uz izmjene kratice akademskih naziva. Smatram kako bi sveučilišni studiji trebali ostati (kako je zapravo do sada i bilo) na kratici univ.bacc. za prijediplomske studije i na kratici univ.mag za diplomske studije. Nadalje, stručni studiji ne bi u svojoj kratici trebali imati nikakvo slovo "č" jer time opet odskaču - kako se kratice akademskih naziva uvijek pišu na latinskom jeziku, a kako dobro znamo da u latinskom jeziku nema slova "č", smatram kako mu tu niti nije mjesto. Stručni studiji bi trebali imati kraticu bacc. za prijediplomski studij i kraticu mag. za diplomski studij. Navedene izmjene odnose se na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. Na taj način studenti stručnih studija neće morati inozemnim poslodavcima nadugo i naširoko objašnjavati što su oni to točno završili jer će kratice biti vrlo jasno prepoznatljive. Također, kako stoji na samim stranicama Vlade Republike Hrvatske - "U svrhu stvaranja Europskog prostora visokog obrazovanja Hrvatska je, uz još 48 europskih zemalja, provela reformu visokog obrazovanja poznatu kao Bolonjski proces." Ako smo već dio Bolonjskog procesa i ako se hvalimo time kako smo se uskladili s 48 drugih europskih zemalja, jedini logičan slijed bio bi da imamo i iste akademske nazive koji su vrlo dobro prepoznati u ostalim članicama EU-a. Ne vidim zašto bi se Republika Hrvatska, a time i njeni studenti, morali opet razlikovati i iskakati od drugih članica. 300 = 300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
154 Toni Piplica NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Ove izmjene su 'long overdue', kako Amerikanci kažu. 😊 Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu minornu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc. (stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. Na taj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljive. Nadam se da ćete uvažiti ovaj, prije svega pragmatičan prijedlog. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
155 Toni Paunović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE Djelomično prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na opće uvjete pristupa kvalifikacijama na razini 7.2. i 8.2. oni su određeni člankom 12.st.2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.
156 Toni Karabatić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
157 Toni Jelinić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Slažem se sa prijedlogom kojim se konačno izbacuje iz primjene nesretni naziv stručni specijalist. Promjena stečenog naziva na stručni magistar je korak naprijed koji pomaže da se poštenije prepoznaju visoko obrazovane osobe na tržištu rada. Smatram da bi jednu stvar trebalo korigirati, a to su kratice koje dolaze uz stečene nazive. U svrhu ujednačavanja i održavanja uniformnosti svih kratica njihovim potpunim svođenjem na latinski jezik i izbjegavanja konfuzije zbog potencijalne hrvatsko-latinske kratice i da se jasno razlikuju sveučilišni i stručnih studiji, predlažem da se tekst izmijeni na slijedeće: sveučilišni prvostupnici dobivaju kraticu univ. bacc., sveučilišni magistri dobivaju kraticu univ. mag., stručni prvostupnici dobivaju kraticu bacc., a stručni magistri dobivaju kraticu mag. Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
158 Toni Diklić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
159 Tomislav ŠARIĆ ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 10. Podržavam u cijelosti prijedlog Sveučilišta u Slavonskom Brodu. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
160 Tomislav Stojanov NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Nacrt prijedloga Zakona ne predviđa postojanje tijela za akademsku etiku i čestitost na nacionalnoj razini. Zaključak iz uvodnog pregleda stanja da je rješavanje etičkih pitanja na nacionalnoj razini “nepotrebno administrativno opterećenje” posve je neprimjeren i nepromišljen u vremenu snažno ugroženih akademskih vrijednosti u Europi, a o čemu svjedoči i Bonska deklaracija o slobodi znanstvenih istraživanja iz 2020. Republika Hrvatska potpisnica je navedene deklaracije. U njoj se, među ostalim, govori o ulozi vlada u zaštiti akademskih sloboda: “Prepoznajemo važnost potrebe postojanja snažnih zakonskih okvira, utemeljenih na vladavini zakona i osiguravanju i zaštiti akademskih sloboda, kako znanstvenih ustanova, tako i pojedinih istraživača.” Ukidanje nacionalnog tijela za etiku za akademsku zajednicu ne doprinosi uvođenju snažnih zakonskih okvira. Tijela zadužena za njihov nadzor ne smiju se dokidati nego upravo suprotno - osnaživati. Nacionalno tijelo za akademsku etiku i čestitost potrebno je i iz sljedećih razloga: (1) Znanstvenici zaposleni u javnim znanstvenim institutima, kao i dio zaposlenika na sveučilištima, imaju samo jednu razinu etičke zaštite, što predstavlja diskriminaciju u odnosu na, primjerice, zaposlenike Sveučilišta u Zagrebu koji imaju dvije etičke razine – na fakultetima i na Etičkom savjetu Sveučilišta. Svi znanstvenici moraju imati višu etičku razinu kojoj se moraju moći obratiti radi izbjegavanja potencijalnog sukoba interesa ili u slučaju složenijih etičkih postupaka. (2) Određena etička pitanja, kao što su ugrožavanje akademskih sloboda, sumnje na plagijarizam ili akademski mobing, vrlo su osjetljiva i složena, te zahtijevaju dobro educirane i motivirane članove etičkih povjerenstava. Postojanje nacionalnog tijela od iznimne je važnosti da bi se takve prijave mogle procesuirati jer je praksa pokazala da se institucionalna etička povjerenstva ne mogu nositi s visoko osjetljivim predmetima. Potreba za postojanjem nacionalnog tijela za etiku u znanosti i visokom obrazovanju iznesena je i u Otvorenom pismu Vladi RH o stanju u hrvatskoj znanosti i visokom obrazovanju i o planu razvoja do 2026. od 2. studenog 2021., koje je potpisalo 30 znanstvenika. Stoga, predlažemo da zakonodavac predvidi uspostavljanje nacionalnoga tijela za etiku i čestitost u znanosti i visokom obrazovanju. Zakon svakako treba predvidjeti i obavezno obrazovanje svih članova etičkih povjerenstava u akademskoj zajednici u zemlji, kao i potrebu za promocijom etičkih vrijednosti i čestitosti, uključujući mjere za prevenciju narušavanja etičkih vrijednosti i čestitosti. Dr. sc. Pavel Gregorić, Institut za filozofiju Prof. dr. sc. Mirko Planinić, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu Prof. dr. sc. Vlatko Silobrčić, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti Dr. sc. Tomislav Stojanov, University of Nottingham, UK Prof. dr. sc. Blaženka Divjak, Fakultet organizacije i informatike, Sveučilište u Zagrebu Dr. sc. Mladen Domazet, Institut za političku ekologiju Izv. prof. dr. sc. Vesnica Garašić, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Sveučilište u Zagrebu Prof. dr. sc. Hrvoje Kraljević, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu Dr. sc. Iva Škrinjar, Institut Ruđer Bošković Prof. dr. sc. Maja Vehovec, umirovljena znanstvena savjetnica, Sveučilište u Rijeci Nastavno na Otvoreno pismo Vladi RH o stanju u hrvatskoj znanosti i visokom obrazovanju i o planu razvoja do 2026. od 2. studenog 2021. https://zenodo.org/record/5005986 Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
161 Tomislav Stojanov ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 56. Predlažemo izbacivanje „narušavanje ugleda visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta“. Ugled se vrlo različito tumači, stoga uvođenje ovakve odredbe u zakon može narušiti akademske slobode ili druga prava pojedinaca. S predloženim zakonskim rješenjem pretpostavlja se da bi stegovno povjerenstvo moralo znati gdje završava sloboda akademskog izražavanja, a počinje ugled ustanove. Ovo je još jedan dokaz potrebe postojanja nacionalnog tijela za etiku jer stegovno povjerenstvo ne može donijeti takve odluke bez etičkog povjerenstva. Dr. sc. Pavel Gregorić, Institut za filozofiju Prof. dr. sc. Mirko Planinić, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu Prof. dr. sc. Vlatko Silobrčić, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti Dr. sc. Tomislav Stojanov, University of Nottingham, UK Prof. dr. sc. Blaženka Divjak, Fakultet organizacije i informatike, Sveučilište u Zagrebu Dr. sc. Mladen Domazet, Institut za političku ekologiju Izv. prof. dr. sc. Vesnica Garašić, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Sveučilište u Zagrebu Prof. dr. sc. Hrvoje Kraljević, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu Dr. sc. Iva Škrinjar, Institut Ruđer Bošković Prof. dr. sc. Maja Vehovec, umirovljena znanstvena savjetnica, Sveučilište u Rijeci Nastavno na Otvoreno pismo Vladi RH o stanju u hrvatskoj znanosti i visokom obrazovanju i o planu razvoja do 2026. od 2. studenog 2021. https://zenodo.org/record/5005986 Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
162 Tomislav Stojanov ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 40. "Najmanje jedan član stručnog povjerenstva mora biti zaposlen na visokom učilištu ili znanstvenom institutu različitom od onoga za koje se provodi izbor." Predlažem promijeniti u: "Najmanje dva člana stručnog povjerenstva moraju biti zaposlena na visokom učilištu ili znanstvenom institutu različitom od onoga za koje se provodi izbor." Ovime se značajno utječe na smanjenje nepotizma prigodom zapošljavanja i davanja prednosti 'internom' kandidatu u odnosu na 'vanjskog'. Nije prihvaćen Predlagatelj je mišljenja da je predložen najmanji broj članova stručnog povjerenstva koji moraju biti zaposleni na visokom učilištu, odnosno znanstvenom institutu različitom od onoga u kojem se provodi izbor optimalan.
163 Tomislav Stojanov ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 3. Dodati novi, četvrti stavak: "Član akademske zajednice stavove javno iznosi kao osobne, a ne uime institucije, osim u slučaju ovlaštenja predviđenih internim odredbama ustanove." Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata.
164 Tomislav Stojanov ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 85. Definicija tko je sve znanstvenik jest preširoka. Osoba upisana na doktorski studij NE MOŽE biti nazvana znanstvenikom. To je formalno moguće tek obranom doktorske disertacije. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
165 Tomislav Stojanov ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 50. “Na visokom učilištu u inozemstvu može se zaposliti lektor hrvatskog jezika i književnosti na osnovi ugovora o radu na određeno vrijeme sklopljenog s visokim učilištem u Republici Hrvatskoj ili Ministarstvom.” Konstrukcija nije jasna jer može značili da se na natječaje za lektore hrvatskoga na inozemnim učilištima ne mogu javiti nezaposleni, nego samo oni koji prethodno imaju ugovor o radu na određeno vrijeme. Bolje je: “Na visokom učilištu u inozemstvu može se zaposliti lektor hrvatskog jezika i književnosti s kojim visoko učilište u Republici Hrvatskoj ili Ministarstvo sklapa ugovor na određeno vrijeme.” Nije prihvaćen Predlagatelj Zakona smatra da je stavak 2. jasan.
166 Tomislav Stojanov ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 39. Prijedlog Zakona navodi tri temeljna kriterija odabira osobe za radno mjesto u sustavu znanosti i visokog obrazovanja: (1) odgovarajući stupanj obrazovanja, (2) ispunjavanje Nacionalnih sveučilišnih, znanstvenih i umjetničkih kriterija, te (3) dodatni kriteriji visokog učilišta ili instituta. Međutim, nigdje se ne kaže da kandidat s većim brojem ispunjenih kriterija ima prednost pri zapošljavanju. Predlažem da se izrijekom navede da kandidat s većim brojem zadovoljenih kriterija ima prednost pri zapošljavanju. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju. Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata.
167 Tomislav Stojanov ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 36. Rektori i dekani imaju ograničenja mandata, ali ravnatelji javnih znanstvenih instituta nemaju. Zašto se potonje privilegira? Zakonsko omogućavanje dugovječnih obnašanja ravnateljskih pozicija ne pridonosi reformskim namjerama zakonodavca da se sustav znanosti poboljšava nego suprotno – da se zadrži postojeće stanje. Poticanje promjena na čelu ustanova u duhu su demokratskog sustava. Predlažem da mandati ravnatelja javnih znanstvenih instituta budu jednaki onima dekanskima. Nije prihvaćen S obzirom na to da se radi o velikom broju instituta koji su različiti po svojoj veličini, specifičnom znanstvenom području i polju djelovanja i istraživanja, te uzimajući u obzir kako temeljem sadašnjeg zakonskog okvira ne postoji ograničenje broja mandata ravnatelja što se pokazalo dobrim zakonskim rješenjem, predlagatelj ostaje pri svojem mišljenju kako ne bi smjelo biti ograničenja u broju mandata ravnatelja.
168 Tomislav Stojanov ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 87. Postoji Rektorski zbor i Zbor veleučilišta, ali zašto ne postoji zbor koji bi objedinjavao javne znanstvene institute? Potreba za postojanjem tijela koje bi uskladilo rad mnogobrojnih javnih znanstvenih instituta jasno se vidi u članku 87. stavci 3 u kojoj se govori o predlaganju kandidata za članove Nacionalnog vijeća od strane javnih znanstvenih instituta. Dok s jedne strane Rektorski zbor i Zbor veleučilišta predlažu svoje kandidate, iza kojih stoje mnogobrojne procedure i višestruke razine akademskoga potvrđivanja (odsjek, fakultetsko vijeće, senat, rektorski zbor), javni znanstveni instituti mogu dobiti svoga kandidata u Nacionalnom vijeću na temelju samo jedne instancije – znanstvenoga vijeća, a koje u konačnici može predstavljati iznimno mali broj članova. Primljeno na znanje U Republici Hrvatskoj ima 25 javnih znanstvenih instituta različitih po veličini, broju znanstvenika i znanstvenom području u kojem institut obavlja djelatnost te je predlagatelj mišljenja da u ovom trenu nije moguće formirati zbor javnih znanstvenih instituta.
169 TOMISLAV SLABINJAC NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Podržavam zakon uz male izmjene kratica stečenih zvanja sveučilišnih i stručnih studija, što je navedeno u člancima 74. i 113. prijedloga. Predlažem da stručne nazive imenujemo univerzalnim, tj.latinskim izrazima po kojima bi bili svugdje prepoznati. Svaki naziv sa uključenom hrvatskom riječju stvara komplikacije na svakom koraku! Za stručne studije preddiplomske razine predlažem bacc./bacc.ing., a za sveučilišne preddiplomske univ.bacc./univ.bacc.ing. Za specijalističke stručne studije diplomske razine predlažem mag./mag.ing., a za sveučilišne diplomske univ.mag./univ.mag.ing. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
170 TOMISLAV SESER ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Predložene kratice titula će opet uzrokovati probleme koje su imale i skraćenice titula iz prethodnog zakona, konkretno dio "struč.", koji nije prepoznat kako u poslovnom svijetu u RH, tako ni u Europskom prostoru visokog obrazovanja. Prijedlog ispravnih titula koje bi bile jednoznačno definirane i ne bi uzrokovale zabunu je: (2) Završetkom sveučilišnoga prijediplomskog studija student stječe akademski naziv sveučilišni prvostupnik (baccalaureus) uz naznaku struke ( univ. bacc . uz naznaku struke). Završetkom stručnoga prijediplomskog studija student stječe stručni naziv stručni prvostupnik (baccalaureus) uz naznaku struke ( bacc. uz naznaku struke). (2) Završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija student stječe akademski naziv sveučilišni magistar uz naznaku struke ( univ. mag. uz naznaku struke). Završetkom sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija iz područja medicine, veterine i stomatologije student stječe akademski naziv doktor uz naznaku struke ( dr. uz naznaku struke). Završetkom sveučilišnoga diplomskog studija za programe iz područja tehničkih znanosti i neke programe iz područja biotehničkih znanosti student stječe akademski naziv sveučilišni magistar inženjer uz naznaku struke ( univ. mag. ing . uz naznaku struke). Završetkom stručnoga diplomskog studija student stječe stručni naziv stručni magistar uz naznaku struke ( mag. uz naznaku struke). Završetkom stručnoga diplomskog studija iz tehničkog područja student stječe stručni naziv stručni magistar inženjer uz naznaku struke ( mag. ing. uz naznaku struke). Ovim prijedlogom skraćenice titula bile bi u skladu s sa skraćenicama iz Europskog prostora visokog obrazovanja, kao npr: skraćenica univ. mag. ing. el. bi odgovarala skraćenici Msc.E.E., a skraćenica mag. ing. el. bi odgovarala skraćenici M.E.E. Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
171 TOMISLAV SESER ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 62. Predlažem stavak (4) promijeniti u: "Uvjete upisa na doktorski studij utvrđuje visoko učilište.", kako bi se zadržala autonomija Sveučilišta u provedbi doktorskih studija, a sve u skladu s čl.4. st.3.2. ovog Zakona. Prijedlog će poboljšati interkonektivnost s Europskim prostorom visokog obrazovanja, te omogućiti privlačenje doktoranada koji do doktorata mogu doći na nekoliko načina, kao npr. https://www.prospects.ac.uk/postgraduate-study/phd-study/5-routes-to-getting-a-doctorate Omogućiti će također i upis doktorskog studija osobama sa završenim diplomskim stručnim studijem koji su kroz svoj stručni rad dali i znanstveni doprinos. Praktični problemi ponekad rezultiraju inovacijama i novim znanstvenim spoznajama i metodama, te bi o značaju tih radova trebalo odluku prepustiti Sveučilištima i visokim učilištima. Učinak ove izmjene biti će vidljiv i u sprječavanju odljeva visoko stručnih osoba na doktorske studije u druge europske zemlje u kojima im je moguće na opisan način nastaviti obrazovanje. Nije prihvaćen Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, člankom 7. stavak 2. propisano je da je uvjet pristupanja razini 8.2. (poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij posjedovanje kvalifikacije na razini 7.1. sv. u skladu s uvjetima koje utvrdi visoko učilište.
172 Tomislav Riđan NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
173 Tomislav Mihović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc. za stručni studij te univ.bacc. za sveučilišni studij za završenu preddiplomsku razinu te mag. za stručni studij a univ.mag za završenu diplomsku razinu. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije što je veoma važno s obzirom da smo članica EU. Odnosno, naša će kvalifikacija biti prepoznata međunarodno (trenutno struč. spec. nije priznata u većini zemalja). Također, koristim priliku kako bih napomenuo da nije u redu da studenti, koji završe stručni diplomski studij, ne mogu upisati poslijediplomski doktorski studij. I studenti stručnih studija trebali bi imati mogućnost upisati doktorski studij ukoliko su ga u stanju pratiti, a po potrebi se može uvjetovati upisivanje razlikovne godine ili polaganje dodatnih ispita. 300=300 Djelomično prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. Ovdje je bitno napomenuti da sukladno prijedlogu Zakona članak 57. stavak 2. sveučilišni studij osposobljava studente za obavljanje poslova u znanosti, umjetnosti i visokom obrazovanju, u poslovnom svijetu, javnom sektoru i društvu općenito te za razvoj i primjenu znanstvenih, umjetničkih i stručnih dostignuća dok sukladno istom članku stavak 3. stručni studij osposobljava studente za obavljanje stručnih poslova u poslovnom svijetu, javnom sektoru i društvu općenito. Obzirom sveučilišni studij osposobljava studente za razvoj i primjenu znanstvenih, umjetničkih dostignuća a što je odgovarajuća odrednica za pristupanje kvalifikaciji na razini 8.1. koja podrazumijeva, među ostalim, najmanje tri godine znanstvenog ili umjetničkog istraživanja a za što nisu osposobljeni student stručnih studija, predlagatelj Zakona se odlučio za ovakvo rješenje. Osim toga i važeći Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) u članku 73. stavak 2. određuje da se poslijediplomski (doktorski) studij može upisati nakon završetka dipomskog sveučilišnost studija. Također, Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (NN 22/13, 41/16, 64/18, 47/20, 20/21) u članku 7. određen je uvjet pristupanju kvalifkaciji na razini 8.1. kvalifikacije stečene završetkom poslijediplomskih sveučilišnih (doktorskih) studija, a to je posjedovanje kvalifikacije na razini 7.1.sv. u skladu s uvjetima koje općim aktom utvrdi sveučilište odnosno sastavnica sveučilišta, uz ispunjavanje uvjeta utvrđenim studijskim programom. U odnosu na prijedlog naziva kvalifikacije razmotriti ćemo najprikladniji naziv kako bi se uklonile eventualne nejasnoće između stručnih i sveučilišnih kvalifikacija, a u odnosu na nacionalni i europski kontekst.
174 TOMISLAV LOPANDIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam izmjenu zakona ali predlažem da kratica akademskog naziva bude bacc. (stručni studij) i univ.bacc. (sveučilišni studij) za prediplomsku razinu i mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Tako će biti prepoznata razlika između dva studija i kratice su na latinskom i prepoznatljive. Lijep pozdrav, Tomislav Lopandić Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
175 Tomislav Krznar ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 90. U nacrtu Zakona predlaže se ukidanje postojećih područnih vijeća kao što se i uočava nedostatno objašnjena veza između Nacionalnog vijeća i matičnih odbora. Ovlasti koje su imala područna vijeća - na razini područja znanstvene djelatnosti, što je širi vidik o predloženih nadležnosti matičnih povjerenstava - prema trenutačnoj regulativi osiguravala su kvalitetniji rad u upravljanju znanstvenom infrastrukturom (kategorizacija časopisa, praćenje kvalitete rada časopisa i međunarodne vidljivosti itd.), sudjelovanjem u određivanju kriterija "uspona po akademskoj ljestvici", praćenjem sadržaja međunarodnih akademskih aktivnosti te omogućavanja boljeg uključivanja hrvatskih znanstvenih kapaciteta u međunarodni znanstveni prostor. Predložena rješenja u odnosu na trenutnu situaciju su "korak unatrag" budući da iz sadržajnih, strukturalnih i provedbenih razloga ne mogu osigurati potrebne uvjete za ravnomjeran razvoj znanstvenih istraživanja po znanstvenim područjima. Posebno složenu situaciju može se uočiti u području humanističkih znanosti uzevši u obzir posebnosti pripadajućih polja. Ukidanje područnih vijeća otvara prazninu u funkcionalnom sustavu, a predloženo rješenje ne daje uvide u potencijalno bolje situacije. Predlaže se očuvanje postojećih područnih vijeća. Izv. prof. dr. sc. Tomislav Krznar, član Područnog vijeća za humanističke znanosti, Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
176 TOMISLAV KLARICA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Protivimo se Prijedlogu Zakona budući da diskriminira studente i njihova prava, a studentima ne daje niti jedno rješenje s obzirom na probleme s kojima se sveukupna studentska populacija susreće. 1. Želimo pravo na redoviti studij i radni odnos te samostalni rad u obrtu (start-up) Čl 76. st 2. gdje se studentima ne daje mogućnost zapošljavanja ako studiraju na instituciji koja nema izvanredni studij. 2. Želimo slobodnu studentsku godinu Što se same diskriminacije tiče imamo mogućnost da prof. uzimaju slobodnu godinu, a studenti ne. Način i uvjeti su pobliže definirani novim čl 77. st. 8 3. Želimo biranje uvjeta jednog ponavljanja studijske godine Nerazumijevanje vladajućih prema studentima se očituje u čl. 77. st. 4., gdje se sve studente koji imaju programsku povezanost na svojim institutima stavlja u situaciju da im se ne osigurava pravo drugog upisa svakog predmeta. Djelomično prihvaćen Članak 76. će biti uređen u odnosu na pravo radnog odnosa. U odnosu na slobodnu godinu isto je uređeno institutom mirovanja prava i obveza. U odnosu na upis akademske godine članak 68. će se urediti.
177 Tomislav Duvančič NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon, ali uz jednu malu izmjenu, a to je da se kratice akademskog naziva preimenuju u bacc. (stručni studij) i univ.bacc. (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini, te mag. (stručni studij) i univ.mag. (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Tako bi i dalje postojala jasna distinkcija između dva studija, ali bi došlo i do smanjenja dosadašnje diskriminacije stručnih studija, te je prednost ta što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
178 Tomislav Dragun ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 106. U potpunosti podržavam prijedlog Zakona, ponajviše izmjene koje se odnose na članke 74 i 113. Krajnje vrijeme je da se akademski nazivi usklade s Europskim, tj da se diskriminanti naziv "stručni specijalist" zauvijek promijeni. Upravo taj akademski naziv čini studente stručnih studija neprepoznatljivim i manje vrijednim na tržištu rada. Također smatram da bi ispravan akademski naziv nakon završenog diplomskog stručnog studija trebao biti "mag.", bez prefiksa "struč." koji i dalje radi diskriminaciju. S poštovanjem, Tomislav Dragun 300=300 Prihvaćen Članak 74. i 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
179 Tomislav Blažinović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam prijedlog! Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
180 Tomislav Beram NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu izmjenu za kraticu akademskog naziva. Smatram da je najbolje predložiti bacc. ( stručni studij) i univ.bacc.(sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini (zadrzati trenutno stanje), a sukladno tome mag.( stručni studij) i univ.mag.( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
181 TINA DENIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. 300=300 Djelomično prihvaćen Članak 74. i 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. Specijalistički studij omogućen je za upis i osobama koje posjeduju kvalifikaciju razine 7.1.st.
182 Tin Burek ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 76. Ograničavati pravo zaposlenja redovnim studenata čl. 76. st. 2. u najmanju je ruku smiješno i apsurdno, pogotovo u državi gdje funkcioniraju samo zakoni fizike pa kokoš ipak padne kada pokuša poletjeti. Ukoliko bi se ograničilo pravo na rad studentima sasvim je nejasno kako bi se isti financirali. Zar je normalno zabraniti nekome da bude doktor (medicinu nije moguće studirati izvanredno), razvije respektabilnbu karijeru, te naposlijetku spasi xy tuđih života samo zato što ga nema tko financirati, zato što mu je obitelj slabog imovinskog stastusa, zato što se posvađao s roditeljima, ili zato što naprosto nema obitelji. Moralni su razlozi protiv takve odredbe nebrojni, a odredba je sama po sebi van zdravog razuma. Alternativa bi mogla biti tzv. studentski ugovori, ali oni predstavljaju legalno izrabljivanje studenata. Kada student radi na tzv. studentski ugovor ovisi o milosti i nemilosti poslodavca hoće li njegovo radno mjesto sutra još postojati, dok ugovor o radu na neodređeno vrijeme pruža stabilnost radnog mjesta. Nadalje, u slučaju da student koji sam sebe financira, nedajbože, oboli od teške bolesti isti ne može "otvoriti" bolovanje, odnosno, zbog teškog zdravstvenog stanja neće moći raditi preko tzv. studentskog ugovora, ostati će bez prihoda, umrijet će od gladi, usred Lijepe Naše, usred Europske unije. Nadalje, potpuno bi se zabranio rad studentima koji u prethodnoj akademskoj godini nisu stekli dovoljan broj ECTS bodova za podizanje tzv. studentskog ugovora. Tu bi se, nedvojbeno, otvorio prostor za tzv. rad na crno tj. u nedostatku pravne reguliranosti prilikom konzumacije prava jamčenog Ustavom (čl. 55. st. 1.) studenti bi morali posezati za raznoraznim nelegalnim i polulegalnim oblicima rada. Tko bi studente u tom slučaju štitio prilikom ozljede na radu? Nadalje, odredba je i suprotna Ustavu (čl. 49. st. 3.) budući da njome država ne bi samo nepomagala socijalno blagostanje građana već bi iste socijalno i egzestencijalno ugrožavala. Navedeno je protivno i čl. 16. st. 2. Ustava jer ograničenje slobode i prava, u ovom slučaju nije razmjerno naravi potrebe za ograničenjem. U praksi dolazi i do drugih problema, koji pravnoteorijski nisu mogući, pa ih ovdje nema smisla analizirati. Uz sve navedeno, a uzimajući u obzir i činjenicu da je platforma eSavjetovanja valjda jedina pozitivna kritika Europske komisije za demokraciju kroz pravo Republici Hrvatskoj, molim Vas, iskoristimo njene mogućnosti, izbrišimo navedenu odredbu. Djelomično prihvaćen Stavak 2. će se urediti.
183 Tijana Elez NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE Djelomično prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na opće uvjete pristupa kvalifikacijama na razini 7.2. i 8.2. oni su određeni člankom 12.st.2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.
184 TIHOMIR GLATKI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, podržavam zakon, te prelažem kratice akademskog naziva bacc. (za stručni studij) i univ.bacc (za sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini, te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
185 Tihana Pavošević NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon, ali uz jednu izmjenu, a to je kratica akademskog naziva. Prijedlog - bacc. ( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini, te mag.(stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
186 TIHANA PAVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, podržavam predloženi zakon uz jednu izmjenu, a to je da za kratice akademskog naziva predlažem sljedeće: - nakon završetka sveučilišnog prijediplomskog studija kratica bude univ.bacc. - nakon završetka stručnog prijediplomskog studija kratica bude bacc. - nakon zavretka sveučilišnog diplomskog studija kratica bude univ.mag. - nakon završetka stručnog diplomskog studija kratica bude mag. Ovim prijedlogom bi se izrazila jasna razlika između dva studija, ali također i smanjila dosadašnja diskriminacija stručnih studija. Prednost je i što su sve kratice na latinskom jeziku i univerzalno su prepoznatljive. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
187 TIHANA PAVIĆ ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Slažem se sa prijedlogom kojim se konačno izbacuje iz primjene nesretni naziv stručni specijalist. Promjena stečenog naziva na stručni magistar je korak naprijed koji pomaže da se poštenije prepoznaju visoko obrazovane osobe na tržištu rada. Smatram da bi jednu stvar trebalo korigirati, a to su kratice koje dolaze uz stečene nazive. U svrhu ujednačavanja i održavanja uniformnosti svih kratica njihovim potpunim svođenjem na latinski jezik i izbjegavanja konfuzije zbog potencijalne hrvatsko-latinske kratice i da se jasno razlikuju sveučilišni i stručnih studiji, predlažem da se tekst izmijeni na slijedeće: sveučilišni prvostupnici dobivaju kraticu univ. bacc., sveučilišni magistri dobivaju kraticu univ. mag., stručni prvostupnici dobivaju kraticu bacc., a stručni magistri dobivaju kraticu mag. Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
188 Tihana Grgić Ožvald ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 118. U stavku 4. umjesto "članka 56. stavka 2." treba pisati: "članka 56. stavka 3." (tipfeler) Prihvaćen Stavak 4. članka 118. prijedloga Zakona će se ispraviti.
189 Tihana Grgić Ožvald ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 77. Predlaže se u stavku 1. točki 3. iza riječi "znanstvenom," dodati riječ "umjetničkom". Djelomično prihvaćen Točka 2. će se urediti.
190 Tihana Grgić Ožvald ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. Predlaže se odrediti rok nakon kojeg redoviti profesori imaju pravo na plaćenu slobodnu studijsku godinu. Ovako se može slobodno tumačiti da svaku drugu godinu imaju pravo na sabbatical. Nije prihvaćen Predloženo će biti uređeno općim aktom visokog učilišta.
191 Tihana Grgić Ožvald ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 44. Predlaže se razmotriti mogućnost da asistenti u umjetničkom području nisu obvezni upisati doktorski umjetnički studij. Prihvaćen Stavak 4. članka 44. prijedloga Zakona će se dopuniti.
192 Tihana Grgić Ožvald ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 48. Predlaže se u stavcima 1. i 2. ispred riječi "roditeljskog dopusta" dodati riječi "rodiljnog dopusta,". Prihvaćen Stavak 1. i 2. će se urediti.
193 Tihana Grgić Ožvald ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 39. Predlaže se u stavku 3. iza riječi "propiše umjetnička akademija" dodati riječi "ili fakultet" budući su umjetničko - nastavna radna mjesta ustrojena i na pojedinim fakultetima npr. Arhitektonskom fakultetu. Prihvaćen Stavak 3. članka 39. prijedloga Zakona uredit će se.
194 Tihana Grgić Ožvald ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 19. Predlaže se u stavku 3., točki 11. riječ "bira" zamijeniti riječju "predlaže". (radi usklađenja s člankom 12.nacrta Prijedloga) Nije prihvaćen Točka 11. je usklađena.
195 Tihana Grgić Ožvald ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. Predlaže se u članku 3., točki 3. iza riječi "znanstveno-nastavnim", dodati riječi "umjetničko-nastavnim". Prihvaćen Točka 3. će se urediti.
196 Teo Pavlic NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE Djelomično prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na opće uvjete pristupa kvalifikacijama na razini 7.2. i 8.2. oni su određeni člankom 12.st.2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.
197 TEO ČAMBER NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE Djelomično prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na opće uvjete pristupa kvalifikacijama na razini 7.2. i 8.2. oni su određeni člankom 12.st.2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.
198 Teo Amižić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Pružam stopostotnu podršku zakona u cijelosti, ali uz jednu malu izmjenu, a to je da smatram da je kraticu akademskog naziva najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Tako se dobije jasna distinkcija između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatije. 300=300! Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
199 TENA MIRKOVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon s korekcijom u vezi kratice akademskog naziva i predlažem: bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasno razlikovanje između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
200 Tehničko veleučilište u Zagrebu NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavamo donošenje novog Zakona o visokom obrazovanju i znanosti. Kao važnu promjenu koju donosi novi Zakon ističemo uvođenje sustavnosti i reda. Zakon je prepoznao važnost stručnih studija. Studenti će steći kvalifikaciju stručnog magistra, što je od ključne važnosti na tržištu rada u Hrvatskoj i u Europi. Pozdravljamo i promjene koje se odnose na postupke izbora u zvanja. Tehničko veleučilište u Zagrebu Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
201 TEA VITAS NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Podržavam Zakon u cijelosti ali smatram kako je potrebna jedna mala izmjena. Naime, potrebno je kao kraticu akademskog naziva za stručni studij navesti bacc. i univ.bacc. za sveučilišni studij na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 113. Prijedloga zakona. Mislim da se na ovaj način pravi jasna razlika između dva studija i izbjegava se diskriminacija stručnih studija, a vrlo je bitno i to da sve kratice budu univerzalno prepoznatljive. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
202 Tea Šajnović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
203 TEA ODRLJIN NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
204 Tanja Salak ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. Članak 46, stavak (1): Senat, odnosno fakultetsko ili akademijsko vijeće, u skladu s općim aktom visokog učilišta može odlukom odobriti osobi izabranoj na znanstveno-nastavno odnosno umjetničko-nastavno radno mjesto plaćenu slobodnu studijsku godinu ( sabbatical ) radi znanstvenog ili umjetničkog rada. PRIJEDLOG: Senat, odnosno fakultetsko ili akademijsko vijeće, u skladu s općim aktom visokog učilišta može odlukom odobriti osobi izabranoj na znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno ili nastavno radno mjesto plaćenu slobodnu studijsku godinu ( sabbatical ) radi znanstvenog, stručnog ili umjetničkog rada. OBRAZLOŽENJE: U kolektivnom ugovoru za znanost i visoko obrazovanje koji je trenutno na snazi ugovorena je mogućnost korištenja slobodne studijske godine i za osobe zaposlene na nastavnom radnom mjestu, što je potrebno i opravdano jer i osobe u nastavnim zvanjima na sveučilištu imaju obvezu (i potrebu) znanstvenog i stručnog rada i doprinosa, a uz značajno nastavno opterećenje koje imaju mogućnost korištenja studijske godine olakšava im rad na većim i dugotrajnijim projektima poput pisanja knjige, rada na izradi rječnika, sveučilišnog udžbenika i slično. Tanja Salak Croaticum Filozofski fakultet u Zagrebu Nije prihvaćen U Kolektivnom ugovoru za znanost i visoko obrazovanje u članku 42. stavku 1. stoji da je u svrhu znanstvenog, nastavnog, umjetničkog ili stručnog rada, zaposleniku u znanstvenom, znanstveno-nastavnom, umjetničko-nastavnom i nastavnom zvanju i na odgovarajućem radnom mjestu može se odobriti pravo na slobodnu studijsku godinu (sabbatical). Dakle u Kolektivnom ugovoru se govori o nastavnom zvanju i odgovarajućem radnom mjestu dok se ne govori o nastavnom radnom mjestu. Slobodna studijska godina koristi se za oslobođenje od nastave i nastavnog procesa a u svrhu znanstvenog rada za što predlagatelj Zakona smatra da se ne ostvaruje u okviru nastavnog radnog mjesta koji je funkciji provođenja stručnog studija
205 Tanja Salak ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. Članak 37, stavak (1): TRENUTAČNO: Nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na znanstveno-nastavna i umjetničko-nastavna radna mjesta. Iznimno, nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na nastavna radna mjesta kada se na sveučilištu izvode kolegiji koji ne zahtijevaju znanstveni pristup, za potrebe korepeticije i druge suradnje u obrazovnom procesu ili kada se na sveučilištu izvodi stručni studij. PRIJEDLOG: Nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna i nastavna radna mjesta. OBRAZLOŽENJE: Budući da je nastava koju izvode nastavnici u nastavnim zvanjima u potpunosti integrirana u studijske programe te se izvodi u obliku obveznih i izbornih kolegija, nastavna radna mjesta nikako ne čine iznimku nego moraju biti navedena ravnopravno s ostalim radnim mjestima na sveučilištu. Nadalje, Zakon treba jasno popisati i opisati profile nastavnih mjesta koja tradicionalno postoje na sveučilištu. Sveučilišni studiji filologije nezamislivi su bez lektorske nastave, umjetnički studiji bez umjetničkih suradnika i korepetitora, a nastava općih predmeta koju izvode predavači integralni je dio studijskih programa na sveučilištu. Osim toga, nastava na sveučilištu po definiciji mora biti znanstveno utemeljena te je formulacija o kolegijima koji „ne zahtijevaju znanstveni pristup“ neopravdana, negativno diskriminatorna i ne odgovara stvarnom stanju u sustavu. Tanja Salak Croaticum Filozofski fakultet u Zagrebu Nije prihvaćen Predložena nadopuna norme predstavlja iznimku koja se može samo usko primjenjivati te u tom smislu ne predstavlja učinkovito normativno rješenje. Na sveučilištu je temeljna djelatnost ona koja zahtijeva znanstveni pristup stoga je u potpunosti opravdana iznimka zapošljavanja na nastavna radna mjesta.
206 Tanja Salak ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 50. Članak 50, stavak (1): TRENUTAČNO: Za potrebe izvođenja sveučilišnog studija jezika i književnosti na visokom učilištu može se zaposliti lektor stranog jezika. Kriterije za izbor na radno mjesto lektora stranog jezika utvrđuje visoko učilište općim aktom. PRIJEDLOG: Za potrebe sveučilišnog studija jezika i književnosti te za potrebe sveučilišne nastave hrvatskog kao drugog i stranog jezika na visokom učilištu može se zaposliti lektor. Kriterije za izbor na radno mjesto lektora utvrđuje visoko učilište općim aktom. OBJAŠNJENJE: Trenutačna formulacija ne obuhvaća sve lektore jer ne obuhvaća lektore hrvatskog jezika. S jedne strane, lektori hrvatskog jezika važni su za studij hrvatskog jezika i književnosti, tj. za studij nacionalne filologije i zapošljavaju se za izvođenje nastave na njemu. Lektorska je nastava potpuno integrirana u studijske programe hrvatskog jezika i književnosti te se izvodi u obliku obveznih i izbornih kolegija. S druge strane, kao što nastavu hrvatskog jezika na inozemnim sveučilištima za potrebe studija hrvatskog jezika i književnosti, ali i za potrebe drugih studija i sveučilišnih programa, izvode lektori hrvatskog jezika, tako nastavu hrvatskog kao drugog i stranog jezika za potrebe stranih studenata koji studiraju u Hrvatskoj izvode lektori hrvatskoga jezika, bilo u okvirima studija hrvatskog jezika i književnosti ili u okvirima drugih studija i sveučilišnih programa. Centri za učenje hrvatskog kao drugog i stranog jezika i različiti programi učenja hrvatskog kao drugog i stranog jezika postoje na svim hrvatskim sveučilištima i na njima se zapošljavaju lektori hrvatskog jezika, npr. lektori zaposleni na Croaticumu – Centru za hrvatski kao drugi i strani jezik Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izvode sveučilišnu nastavu hrvatskog kao drugog i stranog jezika već 60 godina. Tanja Salak Croaticum Filoziofski fakultet u Zagrebu Prihvaćen Članak 50. će se izmijeniti na način da obuhvaća i lektore hrvatskog jezika.
207 TANJA BIJELIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon, ali uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
208 TANJA AKRAP NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc. (stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Svugdje u svijetu su prepoznatljivi naveden nazivi samo mi u HR smo naopaki. Struc.spec. kao da neko kašljuca i štuca a ne da ima akademski naziv. Strucni specijalista (prije se u specijalnu skolu islo tko ima neke poteskoce) a sada u HR su specijalci akademski obrazovani ljudi. Nigdje veze. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
209 TAMARA SLIŠKOVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, također podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ. bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ. mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
210 Tamara Sladoljev-Agejev ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. Čl.46: Podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke u visokoškolskim ustanovama da se plaćena studijska godina omogući i NASTAVNIM zvanjima. dr.sc. Tamara Sladoljev-Agejev, v.pred., Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagebu Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
211 Tamara Sladoljev-Agejev ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 41. Čl.41, st.3: Predlažem da se i nastavnim zvanjima omogući trajno zvanje, pa bi u ovaj stavak trebalo dodati prethodno predloženu (vezano uz čl. 38) novu stepenicu napredovanja 'predavača savjetnika u trajnom izboru'. dr.sc. Tamara Sladoljev-Agejev, v.pred., Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagebu Nije prihvaćen Predlagatelj Zakona smatra da nema potrebe za dodavanjem novih radnih mjesta izvan okvira navedenih radnih mjesta na koje je moguće napredovati.
212 Tamara Sladoljev-Agejev ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. Čl.38, st.3: Predlažem da se višim predavačima omogući napredovanje prema prijedlogu Udruge nastavnika jezika struke u visokoškolskim ustanovama (predavač, viši predavač, predavač savjetnik i predavač savjetnik u trajnom zvanju). Radi se o grupaciji nastavnika koja sada ima samo dvije stepenice napredovanja (predavač, viši predavač) što je nepravedno u odnosu na ostale članove akademske zajednice i može djelovati demotivirajuće. dr.sc. Tamara Sladoljev-Agejev, v.pred., Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagebu Nije prihvaćen Novim prijedlogom Zakona uvodi se napredovanje na viša radna mjesta a koja su kao takva uređena internim aktima visokog učilišta koje isto mora predvidjeti da bi se omogućili formalni preduvjeti za napredovanje. Pitanje napredovanja višeg predavača na radno mjesto profesora stručnog studija i profesora stručnog studija u trajnom izboru ovisi o internim aktima visokog učilišta koji predviđa potrebu za tim radnim mjestom. U ovom slučaju nema potrebe za uvođenjem novih naziva radnih mjesta.
213 Tamara Sladoljev-Agejev ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. Čl.37, st. 1: U prvu rečnicu dodati NASTAVNA radna mjesta, jer se radi o radnim mjestima na kojima se predaju predmeti koji su sastavni dio sveučilišnih programa. U nastavku podržavam prijedlog izmjene članka kako je sročen na razini Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama: "Na nastavna radna mjesta nastavnici se na sveučilištu zapošljavaju ako postoji opravdana potreba. Ako je riječ o kolegijima koji su temeljno zastupljeni u nekom drugom znanstvenom području, polju ili grani (npr. kolegiji iz stranog jezika struke), nastavnici se mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta predavača. Isključivo za potrebe sveučilišnog studija jezika i književnosti nastavnici se mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta lektora. Za potrebe sveučilišnih umjetničkih studija nastavnici se mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta umjetničkog suradnika i korepetitora. Nastavnici se na sveučilištu mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta i kada se na sveučilištu izvodi stručni studij." dr.sc. Tamara Sladoljev-Agejev, v.pred., Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagebu Nije prihvaćen Predložena nadopuna norme predstavlja iznimku koja se može samo usko primjenjivati te u tom smislu ne predstavlja učinkovito normativno rješenje. Na sveučilištu je temeljna djelatnost ona koja zahtijeva znanstveni pristup stoga je u potpunosti opravdana iznimka zapošljavanja na nastavna radna mjesta.
214 Tamara Sladoljev-Agejev ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. Čl.2, st.4: Dodati NASTAVNU djelatnost i NASTAVNIKE uz znanstvenu i umjetničku djelatnost i znnastvenike/umjetnike u uvodu stavka te u točke 1, 3 i 10.. dr.sc. Tamara Sladoljev-Agejev, v. pred., Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Nije prihvaćen Prijedlogom Zakona uređuje se djelatnost visokog obrazovanja što je širi pojam koji obuhvaća i nastavnu djelatnost stoga je nema potrebe isticati kao posebnu.
215 Tamara Sladoljev-Agejev ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. Čl.12, st.1, t.3: I u ovoj točki zanemaruju se nastavna zvanja kao i u čl. 2. Predlaže se izričito dodati i predstavnike NASTAVNIH radnih mjesta u sastav Senata. dr.sc. Tamara Sladoljev-Agejev, v. pred., Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Nije prihvaćen Nastavna radna mjesta obuhvaćena su člankom 12. stavkom 1. točkom 3. pod '..i drugim radnim mjestima'.
216 TAMARA LJIKAR NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, podržavam Zakon u cijelosti, uz jednu izmjenu. Za kraticu akademskog naziva predlažem bacc.( stručni studij) i univ.bacc. (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.(stručni studij) i univ.mag. (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način postoji jasna distinkcija između dva studija, ali se smanjuje dosadašnja diskriminacija stručnih studija. Osim navedenog, prednost je što su sve kratice na latinskom te su univerzalno prepoznatljivije. 300=300 Srdačan pozdrav, Tamara Ljikar Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
217 ŠIME VIŠIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Smatram da je najbolje u zakonu napraviti izmjenu akademskih naziva bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
218 ŠIME ŠEVERDIJA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
219 Šime Stanišić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE Djelomično prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na opće uvjete pristupa kvalifikacijama na razini 7.2. i 8.2. oni su određeni člankom 12.st.2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.
220 Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 110. MUZA predlaže nadopunu: (3) …nastavlja s radom na radnome mjestu višeg asistenta. Nastavnik koji je prije stupanja na snagu ovoga Zakona izabran na nastavno radno mjesto umjetnički suradnik nastavlja s radom na radnome mjestu umjetničkog suradnika klavirista, nastavnik koji je prije stupanja na snagu ovoga Zakona izabran na nastavno radno mjesto viši umjetnički suradnik nastavlja s radom na radnome mjestu višeg umjetničkog suradnika klavirista, nastavnik koji je prije stupanja na snagu ovoga Zakona izabran na nastavno radno mjesto umjetnički savjetnik nastavlja s radom na radnome mjestu profesora umjetničkog suradnika klavirista. Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata.
221 Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 103. MUZA predlaže izmjenu: (1) ….za sljedeću proračunsku godinu doznačit će se osnovna proračunska komponenta ponuđena u pregovaračkom postupku. Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu s uvođenjem novog modela institucionalnog financiranja kroz programske sporazume koji je planiran reformama u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
222 Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 102. MUZA predlaže nadopunu: 5. raspodjeli financijskih sredstava, dinamici i rokovima isplata te višegodišnjim… MUZA predlaže nadopune: (5) Osnovna proračunska komponenta u programskom ugovoru koji sklapa visoko učilište utvrđuje se na temelju broja studijskih programa koji se izvode na visokom učilištu, broja zaposlenih nastavnika, suradnika i vanjskih suradnika, broja upisanih studenata, znanstvene i umjetničke produkcije, stvarnih materijalnih troškova te troškova kapitalnih ulaganja u nastavnu, znanstvenu i umjetničku infrastrukturu. MUZA predlaže dodati: (7) …te s Čl. 82. st. 2 i Čl. 84. ovog Zakona. MUZA predlaže na kraju rečenice nadopunu: (8) …razmjerno razini ispunjenosti pokazatelja definiranih Čl. 82. i 84. ovog Zakona. MUZA predlaže umetak: (10) … te kvalitativne i kvantitativne indikatore za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom prema Čl. 82. i Čl. 84. ovog Zakona, Vlada… Nije prihvaćen Sadržaj programskog ugovora, proračunska formula, pokazatelji i kriteriji utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokovi sklapanja programskog ugovora te kvalitativni i kvantitativni indikatori za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom utvrdit će se uredbom Vlade Republike Hrvatske sukladno članku 102. stavku 10 prijedloga Zakona.
223 Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 101. MUZA predlaže izmjenu: (1) …na temelju uspješnosti u ostvarivanju ciljeva utvrđenih Člankom 82. stavak 2. ovog Zakona te programskim ugovorom. MUZA predlaže izmjenu: (2) ne može biti veći od 10% iznosa osnovne proračunske komponente… Nije prihvaćen Odredbom članka potiče se uspješnost u ostvarivanju ciljeva i pokazatelja sukladno planiranom uvođenju novog modela institucionalnog financiranja kroz programske sporazume koji je planiran reformama u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
224 Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 100. MUZA predlaže nadopuniti: 6. poticanje međunarodne mobilnosti i međunarodne međuinstitucionalne suradnje Prihvaćen Točka 6. stavka 1. članka 100. prijedloga Zakona uredit će se na način da glasi: poticanje međunarodne mobilnosti i međunarodne međuinstitucionalne suradnje s posebnom podrškom uključivanju u mreže sveučilišta u sklopu inicijative europskih sveučilišta.
225 Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 99. MUZA predlaže nadopunu: 1. plaće i materijalna prava zaposlenika i vanjskih suradnika. 2. materijalne troškove poslovanja u stvarnom iznosu. Na umjetničkom području više od jedne trećine temeljne djelatnosti obavljaju vanjski suradnici kojima se sada naknade isplaćuju zakašnjelo te u proizvoljno umanjenim iznosima. Umjetničko područje sada prima samo oko 40% godišnje potrebnih iznosa za energente i održavanje i to s velikim zakašnjenjem. MUZA predlaže: ponovljenu rečenicu izbaciti pod (7). MUZA predlaže kao alternativu stavku 1. ovdje nadopuniti: 10. sredstva za druge osnovne troškove i vanjsku suradnju. Nije prihvaćen Članak 99. stavak 1. uredit će se na način da osnovnu proračunsku komponentu čini plaća i materijalna prava zaposlenih, materijalni troškove poslovanja i sredstva za druge osnovne troškove.
226 Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 97. MUZA predlaže preformulaciju: (1) Sredstva iz državnog proračuna Republike Hrvatske doznačuju se javnom visokom učilištu, odnosno javnom znanstvenom institutu u cijelosti tijekom tekuće akademske godine na temelju programskog ugovora. MUZA predlaže drugu rečenicu u stavku (3) ukloniti: Kriterije raspolaganja vlastitim prihodima ministar utvrđuje pravilnikom. Ista je u suprotnosti s rečenicom koja joj prethodi odnosno s principom samostalnog raspolaganja vlastitim prihodima. Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu sa Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske.
227 Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 93. MUZA predlaže nadopunu: (1) Čine rektori svih javnih sveučilišta… Nije prihvaćen Javna i privatna sveučilišta imaju ista prava i obveze, a razlikuju se samo prema načinu osnivanja. Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata.
228 Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 90. MUZA predlaže nadopunu: 1. utvrđuje ispunjava li nastavnik, znanstvenik ili umjetnik u postupku izbora u zvanje te zapošljavanja na slobodno radno mjesto,… MUZA predlaže: 3. predlaže Nacionalnom vijeću znanstvene elemente Nacionalnih sveučilišnih, znanstvenih i umjetničkih kriterija MUZA predlaže izmjenu: 4. predlaže Nacionalnom vijeću popis domaćih znanstvenih časopisa te umjetničkih događanja relevantnih za izbor u znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno zvanje i radno mjesto na sveučilištu, fakultetu, umjetničkoj akademiji i znanstvenom institutu. Djelomično prihvaćen Prijedlogom Zakona ne propisuje se postupak izbora u zvanja. Članak 90. stavak 2. točke 3. i 4. prijedloga Zakona dopunit će se.
229 Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 87. MUZA predlaže nadopunu: (1)…sedam redovitih profesora ili redovitih profesora u trajnom izboru od kojih je najmanje dva u umjetničko-nastavnom zvanju, dva profesora stručnog studija… Djelomično prihvaćen Članak 87. stavak 1. prijedloga Zakona dopunit će se na način da je najmanje jedan član iz umjetničkog područja.
230 Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 86. MUZA predlaže dodati: Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje, znanost, umjetnost i tehnološki razvoj MUZA predlaže nadopunu: (10) …, napredovanje i poticanje izvrsnosti nastavnog, znanstvenog i umjetničkog pomlatka Djelomično prihvaćen Članak 86. stavak 1. točka 10. prijedloga Zakona dopunit će se riječju umjetničkog.
231 Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 85. MUZA predlaže izmjenu preformulacijom: (2) Umjetnik u visokom obrazovanju u smislu ovog zakona je osoba izabrana u umjetničko-nastavno ili naslovno umjetničko-nastavno zvanje ili umjetnik praktičar s relevantnom umjetničkom izvrsnošću koji obavljaju poslove u visokom umjetničkom obrazovanju kao i osoba sa stečenim akademskim stupnjem doktora umjetnosti, osoba upisana na doktorski studij ili magistar umjetnosti koji se bavi umjetničkom djelatnošću u svrhu obavljanja poslova u visokom obrazovanju. Bez predložene izmjene, nastavnici Muzičke akademije ne bi imali pravo na upis u Upisnik umjetnika. Prihvaćen Članak 85. stavak 2. prijedloga Zakona će se doraditi.
232 Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 84. MUZA predlaže izmjenu stavka: (1) Umjetnička djelatnost u smislu ovog Zakona uključuje umjetničko stvaralaštvo, zaštitu kulturne baštine, umjetničko istraživanje kao integralni dio umjetničkog stvaralaštva te razvoj kreativno-istraživačkog potencijala umjetničkog područja i interdisciplinarnog područja. MUZA predlaže izmjenu izbacivanjem riječi "temeljno": (2) Umjetničko istraživanje predstavlja umjetničku praksu i produkciju, zaštitu umjetnina, stvaranje novih umjetničkih sadržaja i procesa te kreativnih i interpretativnih umjetničkih tehnika i metoda kroz njihovu primjenu u temeljnoj umjetničkoj djelatnosti. MUZA predlaže izmjenu ili brisanje: (3) Razvojno umjetničko istraživanje sastavni dio je temeljnog umjetničkog istraživanja, proizlazi iz naravi i prakse umjetničkog stvaralaštva te se ne može izdvojiti iz ukupnosti umjetničkog procesa u zasebnu kategoriju. S obzirom na preslikavanje principa i podjele na vrste istraživanja u znanosti, najjednostavnije bi bilo takav pokušaj podjele na temeljno i razvojno istraživanje u umjetnosti izostaviti. Nije prihvaćen Predlagatelj je mišljenja da je člankom 84. obuhvaćena umjetnička djelatnost u cijelosti u smislu prijedloga Zakona.
233 Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 82. MUZA predlaže izmjene: (2) Ciljevi umjetničke djelatnosti su: 1. proširivanje i produbljivanje umjetničkih spoznaja i stvaralaštva, 2. razvoj umjetničke produkcije, 3. razvoj zaštite i očuvanja umjetničke baštine 4. razvoj i afirmacija umjetničkog istraživanja 5. poticanje razvoja kulturne industrije te 6. sustavno povezivanje umjetničke djelatnosti i visokog obrazovanja. 7. jačanje društvene uloge umjetnosti kroz doprinos rješavanju socijalnih i kulturnih problema Djelomično prihvaćen Stavak 2. članka 82. prijedloga Zakona će se urediti.
234 Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 77. MUZA predlaže nadopunu: 2. sudjeluje u znanstvenom, umjetničkom i stručnom radu Prihvaćen Stavak 1. će se urediti.
235 Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 73. MUZA predlaže nadopunu: (2) Nakon završetka diplomskog, poslijediplomskog te integriranog studija studentu se izdaje diploma u potpisanom i ovjerenom ispisu i u digitalnom obliku. Prihvaćen Stavak 2. će se urediti.
236 Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 72. MUZA predlaže izmjenu: (2) Usmene provjere znanja te ispiti koji se odvijaju umjetničkom realizacijom su javni. Nije prihvaćen Predlagatelj smatra da je stavak 2. dovoljno široko postavljen da obuhvaća navedeno.
237 Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 68. MUZA predlaže nadopunu: (2) … u redovitom statusu upisuje u pravilu 60 ECTS bodova u akademskoj godini… U praksi na Muzičkoj akademiji studenti rijetko upisuju ovako određen broj koji na godišnjoj razini zapravo treba biti minimalno 60 ECTS. Prihvaćen Stavak 2. će se urediti.
238 Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 66. MUZA predlaže nadopunu: 3. popis obveznih i izbornih kolegija s naznakom ECTS opterećenja, oblika izvođenja nastave (predavanja, seminari, vježbe, umjetnička nastava, umjetnički projekti i sl.), sadržaja kolegija, ostvarenih ishoda učenja i nositelja kolegija Umjetničku nastavu ne možemo smatrati ekvivalentom predavanjima, seminarima i vježbama znanstvenog područja jer ona svojim mnogobrojnim oblicima predstavlja vrijednosti za sebe. Time ima vlastitu kategorizaciju i treba ju odgovarajuće valorizirati, primjerice pri izradi prijedloga novog granskog kolektivnog ugovora. Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata.
239 Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 62. MUZA predlaže nadopunu: (4) …ili osoba koja je ostvarila visoka umjetnička dostignuća od nacionalnog ili međunarodnog značaja. MUZA predlaže brisanje : (5)…, odnosno izradom, izvedbom i prikazivanjem umjetničkog djela. Predloženi tekst ograničio bi umjetničke doktorate samo na izvedbene umjetnosti. Nije prihvaćen Stavak 4. nije u skladu sa Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. U odnosu na stavak 5. predlagatelj Zakona ne nalazi razloge brisanja.
240 Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 60. MUZA predlaže dodati: (1) … na poslijediplomskoj razini. Sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski umjetnički studij osposobljava studenta za samostalan umjetnički rad. MUZA predlaže nadopunu kroz dodatni stavak: (4a) Iznimno, u umjetničkom području, pod uvjetima koji su propisani statutom visokog učilišta, sveučilišni, odnosno stručni prijediplomski studij može upisati osoba i bez prethodno završenoga odgovarajućega srednjoškolskog obrazovanja, ako je riječ o iznimno darovitoj osobi za koju je vrednovanjem utvrđeno da će bez prethodnog školovanja uspješno završiti studij. Postupak upisa temelji se na priznavanju neformalnog i informalnog učenja. Prijedlog nadopune u skladu s Čl. 58. st. 4. Nije prihvaćen Predlagatelj Zakona smatra da formulacija stavka 1. ne znači da student nije osposobljen za samostalan umjetnički rad obzirom je pojam zapošljavanje na određenim poslovima koji zahtijevaju specijalistička znanja, vještine i kompetencije širi od navedenog. U odnosu na stavak 4. predlagatelj smatra da navedena odredba ostavlja mogućnost visokim učilištima da uvjete upisa odrede statutom.
241 Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 59. MUZA predlaže dodati: (1) … na poslijediplomskoj razini. Sveučilišni diplomski umjetnički studij osposobljava studenta za samostalan umjetnički rad. Nije prihvaćen Predlagatelj Zakona smatra da je stavak 1. dovoljno široko postavljen da ne isključuje predloženo.
242 Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 54. MUZA predlaže izmjenu: (2) … sudjelovati u izvođenju nastave na svim razinama studija… U protivnom, emeriti na umjetničkom području ne bi mogli raditi s obzirom na malobrojnost doktorskih programa. Nije prihvaćen Obzirom profesori emeritusi ne podliježu provjeri ispunjavanja Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterija i dodatnih kriterija, predlagatelj Zakona smatra da se ne treba širiti mogućnost izvođenja nastave na nižim razinama studija.
243 Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 53. MUZA predlaže izmjenu: (2) …ali ispunjava kriterije za izbor u znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno, znanstveno i nastavno zvanje i odgovarajuće radno mjesto. MUZA predlaže brisanje nakon zareza: (3) …bira se u skladu s odredbama članka 40. i 43. ovog Zakona, pri čemu se za izbor naslovnog nastavnika, odnosno naslovnog znanstvenika ne raspisuje javni natječaj. Muzička akademija smatra da, u cilju održavanja kvalitete, na umjetničkom području treba ostati obveza raspisivanja javnog natječaja. Nije prihvaćen U odnosu na stavak 2. napominje se da ovaj Zakon ne uređuje institut zvanja. U odnosu na stavak 3. predlagatelj Zakona smatra da nije potrebno provoditi javni natječaj obzirom se u slučaju naslovnog nastavnika odnosno znanstvenika ne zaključuje ugovor o radu te ne predstavlja radno mjesto. Održavanje kvalitete osigurano je kroz stavke članka 40. i 43.
244 Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 52. MUZA predlaže dodati: (2)…u istom znanstvenom ili umjetničkom području i polju, … Prihvaćen Stavak 2. će se urediti.
245 Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 51. MUZA predlaže brisati: (2) … na teret vlastitih sredstava. Na umjetničkom području se u zvanja izabire kasnije nego na znanstvenim područjima radi zahtjeva u valorizaciji umjetničke prakse. Nije prihvaćen Ovaj prijedlog Zakona ne uređuje institut zvanja.
246 Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 44. MUZA predlaže dodati: 1. …osim asistenata umjetničkih predmeta na umjetničkom području. Pri izboru asistenata na umjetničkom području i poljima potrebno je valorizirati umjetničku izvrsnost a doktorski studij ne može biti preduvjetom za izbor. MUZA predlaže dodati: 3. …na znanstvenim, umjetničkim i stručnim skupovima… Djelomično prihvaćen Stavak 4. članka 44. prijedloga Zakona će se dopuniti na način da asistent u umjetničkom području nije obvezan upisati i pohađati doktorski studij. Predložena dopuna točke 3. stavka 3. članka 44. prijedloga Zakona obuhvaćena je točkama 2. i 7. prijedloga Zakona.
247 Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 43. MUZA predlaže izmjenu: … (2) Postupak izbora u više zvanje i na odgovarajuće radno mjesto pokreće se… MUZA predlaže izmjenu teksta: (3) Stručno povjerenstvo sastoji se od najmanje tri člana u znanstveno-nastavnom odnosno umjetničko-nastavnom zvanju iste ili više hijerarhijske razine u odnosu na zvanje i radno mjesto za koje se provodi izbor. Jedan član povjerenstva ne smije biti zaposlenik ustanove koja je ovlaštena za provođenje postupka izbora u zvanje. Na umjetničkom području to može biti umjetnik izabran u odgovarajuće naslovno umjetničko-nastavno zvanje. MUZA predlaže izmjenu: (4) … najkasnije u roku 30 dana… MUZA predlaže brisati (10), ponavlja se iz članka 40.: (10) Ako nadležni matični odbor , odnosno nadležno matično povjerenstvo ne donese odluku iz stavka 9. ovoga članka u propisanom roku, smatra se da kandidat ispunjava Nacionalne sveučilišne , znanstvene i umjetničke kriterije, odnosno Nacionalne veleučilišne kriterije . Odluka matičnog odbora može kasniti iz brojnih opravdanih razloga, primjerice radi više sile. To bi značilo da netko može biti izabran u bez obzira na neispunjavanje kriterija za izbor. Nije prihvaćen Prijedlogom Zakona ne uređuju se zvanja. Stavkom 3. članka 43. prijedloga Zakona nije navedena obveza za sve članove stručnog povjerenstva nego za najmanje tri, od kojih najmanje jedan član stručnog povjerenstva mora biti zaposlen na visokom učilištu, odnosno znanstvenom institutu različitom od onoga u kojem se provodi izbor. Elektronički oblik pokretanje postupka i rok od 15 dana uvodi se s ciljem bržeg i ekonomičnijeg izbora na više radno mjesto nastavnika i znanstvenika. Stavak 10. članka 43. prijedloga Zakona nije moguće brisati zbog metodološko-nomotehničkih pravila izrade akata.
248 Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 41. MUZA predlaže nadopunu: …znanstvenog savjetnika u trajnom izboru, profesora umjetničkog suradnika klavirista u trajnom zvanju i profesora stručnog studija… Nije prihvaćen Prijedlogom ovog Zakona ne uređuje se institut zvanja. Predlagatelj smatra da nema potrebe uvođenju novih naziva radnih mjesta u ovom stavku.
249 Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 40. MUZA predlaže dodati: (2) …odluka o imenovanju stručnog povjerenstva sastavljenog u većini od članova fakultetskog ili akademijskog vijeća visokoškolske ustanove koja ima ovlaštenje za izbore u zvanja. U cilju osiguravanja kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti, posebice za umjetničko područje, trebalo bi zadržati komponentu izbora u zvanja putem ovlaštenih Vijeća kao dio postupka koji bi prethodio izboru u odgovarajuće radno mjesto. MUZA predlaže dodatni stavak: 2a) Za provođenje izbora u zvanja na umjetničkom području, ovlaštenje imaju umjetničke akademije s najmanje 50 godina postojanja akreditiranih visokoškolskih umjetničkih studijskih programa. MUZA predlaže dodati: (10) …matično povjerenstvo odlukom utvrđuje ispunjava li predloženi kandidat Vijeća ovlaštenog za izbor u zvanje Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterije… Bez prethodnog mišljenja ovlaštenog vijeća o izboru u zvanje, svu odgovornost prosudbe o ispunjavanju stručnih kriterija izvrsnosti dobili bi nadležni matični odbori. Sastav Matičnog odbora za umjetničko područje nedovoljno pokriva specifične problematike pojedinih područja i polja. Njihove odluke dobrim dijelom se temelje na prijedlozima ovlaštenih vijeća nacionalnih umjetničkih akademija koje su sveobuhvatnošću i kvalitetom djelatnosti najstručnije za profesionalne specifičnosti pri izborima u zvanja. MUZA predlaže brisanje Stavka (11) u Čl. 40. (11) Ako nadležni matični odbor, odnosno nadležno matično povjerenstvo ne donese odluku iz stavka 10. ovoga članka u propisanom roku, smatra se da kandidat ispunjava Nacionalne sveučilišne , znanstvene i umjetničke kriterije, odnosno Nacionalne veleučilišne kriterije Primjena Stavka (11) u Čl. 40. može dovesti do izbora unatoč neispunjavanju kriterija. Odluka matičnog odbora može kasniti iz brojnih opravdanih razloga, primjerice radi više sile. Nije prihvaćen Prijedlog Zakona ne uređuje institut zvanja. Predlagatelj je mišljenja kako do izbora u slučaju neispunjavanju kriterija ne bi smjelo doći jer je predloženi rok od 60 dana dovoljan za donošenje odluke.
250 Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 40. MUZA predlaže promjenu naziva: Izbor nastavnika, znanstvenika i suradnika u znanstveno nastavna i umjetničko-nastavna zvanja te odgovarajuća radna mjesta Izravni izbor na slobodno radno mjesto bez prethodnog izbora u zvanje imao bi devastirajući učinak na kvalitetu visokoškolskog obrazovanja na Umjetničkom području. Vodeće nacionalne umjetničke akademije su centri izvrsnosti relevantni za najstručnije odlučivanje na umjetničkom području. Bez komponente izbora u zvanje putem njihovih ovlaštenih vijeća, strelovito bi porastao broj novih proračunskih korisnika uz nesagledivo štetan pad kvalitete budući da bi svaki fakultet s 2 zaposlena u određenom polju umjetnosti mogao uvoditi nastavnike u akademsku zajednicu ili ih promicati po vlastitom kriteriju. Nije prihvaćen Prijedlog Zakona ne uređuje institut zvanja.
251 Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 39. MUZA predlaže nadodati: (6)…ili osoba sa zapaženim i priznatim rezultatima na području i polju izbora. MUZA predlaže umjesto dijela rečenice nakon zareza dodati: (7) …, odnosno osoba koja je postigla značajne rezultate u radu na umjetničkom području i polju. Ponovno ističemo neodrživost prijedloga imperativa doktorata za izbor u zvanje na umjetničkom području. Djelomično prihvaćen Stavci 6. i 7. članka 39. prijedloga Zakona doradit će se.
252 Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 39. MUZA predlaže brisanje: (3) … Iznimno, … Temelj izvrsnosti na umjetničkom području nije doktorat nego relevantnost i rezultati umjetničke prakse valorizirani između ostalog i prema uvjetima rektorskog zbora za izbore u umjetničko-nastavna zvanja. Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata.
253 Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 39. MUZA predlaže nadopunu: (1) …može se zaposliti osoba koja je prethodno izabrana u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje te ima odgovarajući stupanj… Ukidanje komponente izbora u zvanje omogućilo bi da u cilju izravnog zapošljavanja na radno mjesto bez prethodnog izbora u zvanje svi zainteresirani internim aktom odrede vlastite kriterije i samostalno provode izbore u zvanja što bi ugrozilo postojeću razinu izvrsnosti. Nije prihvaćen Prijedlogom Zakona ne uređuje se institut zvanja već se uvodi transparentan sustav izbora i napredovanja kroz radna mjesta.
254 Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. MUZA predlaže izmjenu: (4) …Nastavna radna mjesta po skupinama od najnižeg prema višemu su korepetitor, viši korepetitor i korepetitor savjetnik umjetnički suradnik klavirist, viši umjetnički suradnik klavirist, profesor umjetnički suradnik klavirist i profesor umjetnički suradnik klavirist u trajnom zvanju Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata.
255 Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. MUZA predlaže nadopunu: …zapošljavaju se na znanstveno-nastavna i umjetničko-nastavna radna mjesta odgovarajuća prethodnom izboru u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje. MUZA predlaže izmjenu: (1) …, za potrebe korepeticije umjetničke klavirske suradnje i druge suradnje … Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata.
256 Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 20. MUZA predlaže izmjenu: … 4. (dekan) sudjeluje u izradi prijedloga programskog ugovora fakulteta, odnosno… Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu sa metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata.
257 Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 19. MUZA predlaže brisanje posljednje rečenice: (5) … Studentski predstavnici u fakultetskom, odnosno akademijskom vijeću ne sudjeluju u glasanju u postupku izbora nastavnika i suradnika na radna mjesta Smatramo da studentskim predstavnicima treba ostati mogućnost glasovanja o navedenim pitanjima. Nije prihvaćen U odnosu na stavak 5. isto nije moguće obzirom u postupku izbora sudjeluju osobe na istim ili hijerarhijskim višim radnim mjestima sukladno odredbama prijedloga Zakona.
258 Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 17. MUZA predlaže nadodati: 2) …koja obavlja djelatnost visokog obrazovanja, umjetničku, znanstvenu i stručnu djelatnost. MUZA predlaže brisanje: (4) Položaj vjerskog fakulteta, odnosno umjetničke akademije kao sastavnice javnoga sveučilišta uređuje se ugovorom između sveučilišta i osnivača vjerskog fakulteta, odnosno umjetničke akademije, uz pridržavanje međunarodnih ugovora. Isticanje umjetničkih akademija u navedenom kontekstu držimo dvojbenim i nepotrebnim. Prihvaćen Članak 17. će se urediti.
259 Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. MUZA predlaže brisanje posljednje rečenice: (5) … Studentski predstavnici u senatu ne sudjeluju u glasanju u postupku izbora nastavnika i suradnika na radna mjesta. Smatramo da studenti trebaju ostati uključeni u glasovanje o navedenim pitanjima. Nije prihvaćen U odnosu na stavak 5. isto nije moguće obzirom u postupku izbora nastavnika sudjeluju osobe na istim ili hijerarhijskim višim radnim mjestima sukladno odredbama ovoga prijedloga Zakona.
260 Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. MUZA predlaže nadodati: 3) predstavnici zaposlenika na znanstveno-nastavnim, umjetničko-nastavnim, suradničkim i drugim… Prihvaćen Stavak 3. će se urediti.
261 Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 5. MUZA predlaže na kraju rečenice nadopunu: (2) …provodi se u skladu s propisima kojima se uređuje osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti te s Čl.40., Čl. 82. i Čl. 84. ovog Zakona. Nastavak sadašnje prakse podredne primjene propisa osiguravanja kvalitete u visokom obrazovanju pri inicijalnoj akreditaciji u kombinaciji s predloženim izmjenama u postupku izbora na radno mjesto - (Čl. 40. Nacrta) kojim više nije predviđena postojanje Ovlaštenog vijeća - prouzročit će strelovit porast broja novih proračunskih korisnika uz nesagledivo štetan pad kvalitete. Upitni kriteriji davanja dopusnica uz slobodu izbora u zvanja koja bi uslijedila ukidanjem ovlaštenih vijeća imat će devastirajući učinak na financiranje i kvalitetu visokoškolskog obrazovanja na Umjetničkom području. Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu s nomotehničkim pravilima o izradi akata.
262 Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu (MUZA) predlaže nadopunu: (1)…znanstvena i umjetnička djelatnost od posebnog interesa su za Republiku Hrvatsku… Nije prihvaćen Nije potrebno posebno isticati da je djelatnost visokog obrazovanja te znanstvena i umjetnička djelatnost od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku obzirom se smisao norme ostvaruje tekstom prijedloga Zakona kako je predlagatelj naveo, osobito ako se ujedno ne navodi što je od općeg interesa za Republiku Hrvatsku u okviru ovog Zakona.
263 Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu (dalje u tekstu MUZA) predlaže nadopunu naziva: ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU, ZNANSTVENOJ I UMJETNIČKOJ DJELATNOSTI (ZVOZUD) Time ne bi bilo zapreke osnivanju umjetničkih zavoda. U ovom Zakonu je umjetnička djelatnost jasno zasebno definirana što ukazuje na potrebu prisutnosti umjetnosti u nazivu Zakona. Nije prihvaćen Ne prihvaća se jer bi predloženi naziv bio u koliziji s postojećim pravnim propisima koji uređuju umjetničku djelatnost.
264 Sveučilište u Zagrebu Fakultet prometnih znanosti ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 103. S obzirom na to da se cjelokupni sustav financiranja temelji na pregovaračkom postupku, sadržaj programskog ugovora, proračunska formula, pokazatelji i kriteriji utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokovi sklapanja programskog ugovora te kvalitativni i kvantitativni indikatori za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom trebaju biti definirani ovim Zakonom, a ne uredbom Vlade kako je to navedeno u članku 102(10). Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju. Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata.
265 Sveučilište u Zagrebu Fakultet prometnih znanosti ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 102. S obzirom na to da se cjelokupni sustav financiranja temelji na pregovaračkom postupku, sadržaj programskog ugovora, proračunska formula, pokazatelji i kriteriji utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokovi sklapanja programskog ugovora te kvalitativni i kvantitativni indikatori za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom trebaju biti definirani ovim Zakonom, a ne uredbom Vlade kako je to navedeno u članku 102(10). Primljeno na znanje Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata.
266 Sveučilište u Zagrebu Fakultet prometnih znanosti ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 100. S obzirom na to da se cjelokupni sustav financiranja temelji na pregovaračkom postupku, sadržaj programskog ugovora, proračunska formula, pokazatelji i kriteriji utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokovi sklapanja programskog ugovora te kvalitativni i kvantitativni indikatori za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom trebaju biti definirani ovim Zakonom, a ne uredbom Vlade kako je to navedeno u članku 102(10). Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
267 Sveučilište u Zagrebu Fakultet prometnih znanosti ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 98. S obzirom na to da se cjelokupni sustav financiranja temelji na pregovaračkom postupku, sadržaj programskog ugovora, proračunsku formulu, pokazatelje i kriterije utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokove sklapanja programskog ugovora te kvalitativne i kvantitativne indikatore za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom treba biti definirano ovim Zakonom, a ne uredbom Vlade kako je to navedeno u članku 102(10). Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju. Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata.
268 Sveučilište u Zagrebu Fakultet prometnih znanosti ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 97. U dijelu prijedloga Zakona koji regulira Financiranje javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta u članku 97 (2) nejasna je formulacija. Također, pod člankom 97(3) Otvara se pitanje na koji se način trošenjem vlastitih prihoda prema kriterijima Ministarstva ostvaruje akademska samouprava koja je definirana u članku 4(2) koji glasi: „Akademska samouprava obuhvaća: 1. utvrđivanje pravila studiranja i upisa studenata, 2. predlaganje, odnosno izbor čelnika te izbor nastavnika i 3. upravljanje financijskim i drugim resursima, u skladu s načelom javne odgovornosti, ovim Zakonom i drugim propisima? Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
269 Sveučilište u Zagrebu Fakultet prometnih znanosti ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Nepotrebno i nespretno elaboriranje akademskih i stručnih naziva i akademskog stupnja u stavku (2): „Završetkom sveučilišnoga prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik (baccalaureus) uz naznaku struke (bacc . uz naznaku struke)“ – zašto je izbačen univ.? Stavak (3)„Završetkom stručnoga prijediplomskog studija student stječe stručni naziv stručni prvostupnik (baccalaureus) uz naznaku struke (struč. bacc. uz naznaku struke)“ – gotovo pa nevjerojatna tvorevina kratica U stavku (5): „Završetkom doktorskog studija student stječe akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc. uz naznaku struke) i doktora umjetnosti uz naznaku struke ( dr. art. uz naznaku struke)“ - što je naznaka struke u doktorskom studiju? U ovom dijelu Zakon je nepripremljen i nerazrađen, pa se predlaže da se konzultiraju i ugrade odredbe Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (NN 107/07, 118/12). Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive te će ispraviti stavak 5. u odnosu na doktorski studij.
270 Sveučilište u Zagrebu Fakultet prometnih znanosti NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Prema pregledu stanja i na temelju osnovnih pitanja koja su navedena u uvodnom dijelu, a koja se uređuju Zakonom, navodi se da su istraživački i inovacijski rezultati Hrvatske znatno ispod prosjeka EU-a. Također se navodi da postojeći sustav karakteriziraju niska produktivnost i transparentnost, neadekvatni kriteriji napredovanja te zastarjeli model izvaninstitucionalnog dodjeljivanja znanstvenih, odnosno znanstveno-nastavnih zvanja. Ako se pretpostavi da se navedeno želi korigirati novim Zakonom, vidljivo je da u Trećem dijelu zakona (RADNA MJESTA NASTAVNIKA, ZNANSTVENIKA I SURADNIKA) nema rješenja koja izlaze iz postojećih okvira, a kojima bi se utjecalo na znanstvenu produktivnost preko kriterija izbora i napredovanja. Stoga se može zaključiti da se povećana produktivnost i transparentnost Zakonom želi postići isključivo institucijskim djelovanjem putem financiranja djelatnosti. Važna stvar ovdje ostaje nedorečena i otvorena. Kriteriji koje treba predložiti Nacionalno vijeće mogu ali i ne moraju biti u skladu s poticanjem produktivnosti. Na primjer, oni mogu biti daleko restriktivniji nego dosad pa tako može doći do smanjenja broja osoba u znanstvenim i znanstveno-nastavnim zvanjima (ili ih se može uvelike ograničiti u napredovanju, što u konačnici u nekom vremenskom intervalu ima isti učinak). Tako izvrsni znanstvenici mogu biti jedina okosnica institucija ali je činjenica da oni niti dosad nisu bili ograničavani u napredovanju (naprotiv). U kojem kontekstu se onda mjerama navedenim u trećem dijelu Zakona postiže povećana produktivnost i na koji način je to konkretno regulirano ? Čini se da je ta važna uloga ostavljena Nacionalnom vijeću ali bez jasnih smjernica. Kada bi Nacionalno vijeće „postrožilo“ kriterije izbora i napredovanja, to ne bi imalo nikakav učinak na implementaciju ovog Zakona u njegovim temeljnim odrednicama. Drugim riječima, ne bi se postigli deklarirani ciljevi u smislu povećane produktivnosti u navedenim domenama. S obzirom da je intencija Zakona postizanje znanstvene izvrsnosti, razvidno je da ona u kontekstu razvoja ljudskih resursa uopće ne razmatra. Primjer je članak 42. kojim se definira reizbor. Prema 42(5) nastavnik odnosno znanstvenik može neograničeno puta ponoviti reizbor. Ako je zamisao izrade i donošenja novog Zakona unaprjeđenje znanstvene aktivnosti, tada bi trebalo detaljno regulirati kriterije u trećem dijelu, a ne fokusirati se isključivo na izmjenu modela financiranja. Upravo je novi model financiranja preko programskih ugovora i kontrola njihove provedbe temeljni i jedini cilj ovog Zakona, što je propuštena prilika za dugoročno uspostavljanje i izgradnju sustava u smislu izgradnje ljudskih resursa. Kao argument za ovu tvrdnju može se navesti nepotrebno i nespretno elaboriranje akademskih i stručnih naziva i akademskog stupanja u članku 74.(2): „Završetkom sveučilišnoga prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik (baccalaureus) uz naznaku struke (bacc . uz naznaku struke)“ – zašto je izbačen univ.?. Nadalje „Završetkom stručnoga prijediplomskog studija student stječe stručni naziv stručni prvostupnik (baccalaureus) uz naznaku struke (struč. bacc. uz naznaku struke)“ – gotovo pa nevjerojatna tvorevina kratica, U stavku (5): „Završetkom doktorskog studija student stječe akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc. uz naznaku struke) i doktora umjetnosti uz naznaku struke ( dr. art. uz naznaku struke)“ - što je naznaka struke u doktorskom studiju? U ovom dijelu Zakon je nepripremljen i nerazrađen, pa se predlaže da se konzultiraju i ugrade odredbe Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (NN 107/07, 118/12). Zakonom bi uz to trebao biti propisan i razrađen postupan i sustavan rast znanstveno-nastavne izvrsnosti istraživača i institucionalne kvalitete programa. Sredstva za ostvarenje tih ciljeva su ponajprije podizanje izvrsnosti uvjeta izbora u znanstveno-nastavna zvanja dopunama Pravilnika o uvjetima izbora u znanstvena zvanja u određenoj mjeri i kroz neko definirano vremensko razdoblje, npr. svakih 5-7 godina. Potom podizanje kriterija kvalitete programa i institucija kroz reakreditacijske postupke i to dopunama Pravilnika o uvjetima za izdavanje dopusnica, također u nekom definiranom vremenskom periodu (5-7 godina). U om kontekstu, Zakonom bi trebala biti propisana i rješenja odnosno mjere kojima se planira ostvarivanje izvrsnosti, kao što je obaveza napredovanja, penalizacija stagnacije i transparentni postupci oduzimanja zvanja radi unapređenja kvalitete nastavno-znanstvenih institucija te unapređenje kvalitete i učinkovitosti upravljanja sustavom znanosti i visokoga obrazovanja. Znanstveni centri izvornosti u prijedlogu Zakona nisu uopće spomenuti. S obzirom na činjenicu da je u e-savjetovanju ta primjedba relevantno objašnjena ovdje neće biti ponovljeni argumenti koji idu u prilog značaju rada i osnivanju centara izvrsnosti koji su svakako ostvarili i ostvaruju svoju namjenu. Dodatno, radi unapređenja individualne kvalitete znanstvenoga i nastavničkoga rada nastavnika Zakonom bi trebali biti predviđeni sveučilišnih/fakultetski znanstveno-inovacijski instituti te centri za inovacije i transfer tehnologije, kao i centi za cjeloživotno obrazovanje i stručnu praksu studenata, centara za međunarodnu suradnju i mobilnost. U argumentiranju razloga donošenja Zakona navodi se da sustav javnog financiranja i dalje nije dovoljno transparentan te ne podrazumijeva učinkovite mehanizme praćenja programskih ugovora i ostvarenih rezultata. Razlozi su svakako nedostatak jasnih strateških ciljeva i neadekvatni informacijski sustavi, ali i nedostatna ulaganja u sustav visokog obrazovanja i znanost koja bi potaknula visoka učilišta na kompetitivnost i ostvarivanje postavljenih ciljeva. Stoga je cilj da se cjelovitim programskim financiranjem visokog obrazovanja reformira sustav financiranja visokog obrazovanja na način da se on temelji na kvaliteti, relevantnosti i socijalnoj osjetljivosti visokog obrazovanja te međunarodnoj prepoznatljivosti. Uspostavila bi se veza između rezultata vrednovanja i programskog financiranja institucija u području visokog obrazovanja. U dijelu prijedloga Zakona koji regulira Financiranje javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta u članku 97 (2) nejasna je formulacija: „Visoko učilište namjenska sredstva troši u svrhu unaprjeđenja djelatnosti visokog obrazovanja i znanstvene odnosno umjetničke djelatnosti. Visoko učilište namjenska sredstva troši u svrhu unaprjeđenja znanstvene djelatnosti.“ Također, pod člankom 97(3) stoji da javno visoko učilište, odnosno javni znanstveni institut samostalno raspolaže vlastitim prihodima u skladu s financijskim planom. Kriterije raspolaganja vlastitim prihodima ministar utvrđuje pravilnikom. Način trošenja vlastitih prihoda javno visoko učilište, odnosno javni znanstveni institut uređuje općim aktom. Otvara se pitanje na koji se način trošenjem vlastitih prihoda prema kriterijima Ministarstva ostvaruje akademska samouprava koja je definirana u članku 4(2) koji glasi: „Akademska samouprava obuhvaća: 1. utvrđivanje pravila studiranja i upisa studenata, 2. predlaganje, odnosno izbor čelnika te izbor nastavnika i 3. upravljanje financijskim i drugim resursima, u skladu s načelom javne odgovornosti, ovim Zakonom i drugim propisima? U člancima 98., 100., 102. i 103. spominje se pregovarački postupak koji prethodi sklapanju programskih ugovora. S obzirom na to da se cjelokupni sustav financiranja temelji na pregovaračkom postupku, sadržaj programskog ugovora, proračunsku formulu, pokazatelje i kriterije utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokove sklapanja programskog ugovora te kvalitativne i kvantitativne indikatore za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom treba biti definirano ovim Zakonom, a ne uredbom Vlade kako je to navedeno u članku 102(10). Kao strateška osnova za donošenje Zakona u uvodnoj argumentaciji navedeno je da su visoko obrazovanje i znanost prepoznati kao prioritetni ciljevi u glavnom strateškom dokumentu Republike Hrvatske – Nacionalnoj razvojnoj strategiji Republike Hrvatske do 2030. godine. U također se navodi da se stavlja naglasak na stratešku ulogu Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj, a da administrativna i stručna potpora tijelu prelazi s Agencije za znanost i visoko obrazovanje na Ministarstvo znanosti i obrazovanja. U članku 39(7) stoji: „Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterije za pojedina znanstvena, odnosno umjetnička područja ili polja (valjda za izbor ili reizbor na radna mjesta nastavnika i znanstvenika, op.a.), na prijedlog Rektorskog zbora i nadležnoga matičnog odbora donosi Nacionalno vijeće.“ Je li to strateška uloga? Ili je to donošenje minimalnih etičkih načela (čl. 55(4))? Općenito, poslovi koje obavlja Nacionalno vijeće definiranim člankom 86. su općeniti i neodređeni (npr. predlaže i potiče donošenje mjera za unapređenje visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti te tehnološkog razvoja, daje mišljenje o potrebi osnivanja novog javnog visokog učilišta, predlaže i potiče sudjelovanje drugih subjekata i organizacija civilnog društva itd.). Kao argumentaciju ovome treba navesti stavak (2) istog članka (86.), a to je da Nacionalno vijeće donosi odluke. U stavku (1) se navodi da ono uglavnom predlaže, prati, daje mišljenje, raspravlja… Ono što se može smatrati mogućim donošenjem odluka je o minimalnim etičkim načelima (točka 7.) i imenovanjima članova matičnih odbora (točka 5.). To svakako ne spada u domenu razvoja strategije znanosti i visokog obrazovanja. Jedina potencijalna strateška uloga Nacionalnog vijeća je donošenje kriterija, ali kako je već obrazloženo, Zakonom nisu dane smjernice ili okvir u kojem smjeru ti kriteriji trebaju biti razrađivani. Smatra se da bi poticanje istraživanja u području zelene i digitalne tranzicije trebalo znatno utjecati na razvoj gospodarstva i otvaranje novih radnih mjesta, dok bi modernizacija studijskih programa trebala rezultirati izobrazbom deficitarnih kadrova u području umjetne inteligencije, kibernetičke sigurnosti i računalstva visokih performansi. U tom će se smislu prijedlogom Zakona, putem programskog financiranja, uspostaviti poticajan sustav financijskog upravljanja kojim će se stimulirati znanstveni instituti i visoka učilišta koji provode istraživanja u području zelene i digitalne tranzicije i/ili obrazuju kadrove za visokotehnološko okružje. Sukladno članku 4 koji definira autonomiju sveučilišta nije jasno na koji način takav poticajni sustav financijskog upravljanja može biti usklađen s točkama 2-4 iz članka 4(3) Zakona? Prijedlog Zakona omogućit će nove modalitete suradnje istraživačkog sektora s gospodarstvom kroz financiranje programskim ugovorima temeljenim na ciljevima ustanova (osnivanje spin-off tvrtki, komercijalizacija rezultata istraživanja i sl.), što će omogućiti izravnu suradnju gospodarskih subjekata (mikro, mala, srednja i javna poduzeća) sa znanstvenim institutima i visokim učilištima, a to će rezultirati transferom znanja i novih tehnologija, kao i usklađivanjem obrazovnih ishoda s potrebama tržišta rada. Jedan od razloga neefikasnog rada hrvatskih visokoobrazovnih i znanstvenih ustanova jest često slabije učinkovit rad njihovih administrativnih i drugih službi, pretežno prouzročen nepostojanjem kontrolnog mehanizma rada djelatnika tih službi te nemogućnosti njihova napredovanja ili nazadovanja u skladu s rezultatima rada. Stoga ovaj Zakon određuje da su djelatnici visokih učilišta i znanstvenih instituta koji rade u službama podložni redovitoj evaluaciji rada koju provode njihovi nadređeni kao što su rektori, ravnatelji ili dekani. Djelomično prihvaćen Članak 74,. 113. i članak 97 stavak 2. će se izmijeniti. Predlagatelj smatra da je predloženi model programskog financiranja jasno definiran odredbama ovog Zakona.
271 Sveučilište u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 121. Predlaže se promijeniti završnu odredbu članka 121. iz: „Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama.“ u: „Ovaj zakon stupa na snagu 1. listopada 2023. godine.“ Obrazloženje: Vakacijski rok za opći akt poput ovoga, koji je od sustavne važnosti za čitavo jedno područje morao bi iznositi kudikamo više od osam dana. U tako kratkom razdoblju nemoguće je provesti prilagodbu i prelazak na novi zakonski režim. Predlaže se rok stupanja na snagu zakona odrediti početkom prve cijele akademske godine koja uslijedi nakon objave u Narodnim novinama, dakle od 1. listopada 2023. Predložena zakonska odredba nije u suprotnosti s Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021.-2026., koji na stranici 879 određuje do kada se novi Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju planira donijeti. Nije prihvaćen Prijelaznim i završnim odredbama prijedloga Zakona propisan je rok od godine dana od dana stupanja na snagu Zakona za usklađivanje ustroja i tijela visokih učilišta, odnosno znanstvenih instituta. Nadalje, propisan je rok od šest mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona za usklađivanje statuta i drugih općih akata visokih učilišta, odnosno znanstvenih instituta, imenovanje Sveučilišnog vijeća i Nacionalnog vijeća te za donošenje podzakonskih propisa. Prijedlogom Zakona je ujedno propisano da će se propisi doneseni na temelju Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju primjenjivati sve do donošenja odgovarajućih propisa prema novom Zakonu. Predlagatelj ostaje pri svojem prijedlogu da Zakon stupi na snagu osmog dana od dana objave u Narodnim novinama.
272 Sveučilište u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 110. Stručni nositelji izrade nacrta prijedloga zakona u prijelaznim odredbama svugdje polazi od činjenično pogrešne premise da su do sada, tj. prema sada važećemu ili ranije važećim režimima u području znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja, postojala znanstveno-nastavna radna mjesta ili umjetničko-nastavna radna mjesta. Postojala su i postoje znanstveno-nastavna i umjetničko nastavna ZVANJA, te odgovarajuća radna mjesta. Sve takve odredbe (među kojima su odredbe članka 110. ogledni primjeri) treba cjelovito izmijeniti. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
273 Sveučilište u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 109. Članak 109. predlaže se dopuniti novim stavkom 3.: „Konstituirajuću sjednicu saziva i vodi rektor sveučilišta bez prava glasa, do izbora predsjednika sveučilišnog vijeća u skladu s ovim Zakonom.“ Predloženim stavkom ispunjava se pravna praznina o tom tko saziva i vodi sjednice sveučilišnog vijeća do izbora njegova predsjednika. Primljeno na znanje Predloženo je propisano člankom 15. stavkom 8. prijedloga Zakona.
274 Sveučilište u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 108. U članku 108. stavak 3. predlaže se dopuniti pročelnikom sveučilišnoga odjela tako da glasi: „Rektor javnog sveučilišta, dekan javnoga fakulteta, umjetničke akademije i veleučilišta i pročelnik sveučilišnog odjela izabran po drugi put prije stupanja na snagu ovoga Zakona, ostaje na istoj dužnosti do isteka mandata na koji je izabran bez mogućnosti ponovnog izbora.“ Na taj se način izjednačuje pravni položaj čelnika sveučilišta i njegovih sastavnica. Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata jer prijedlogom Zakona nisu propisani čelnici sveučilišnih odjela.
275 Sveučilište u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 103. U članku 103. stavku 1. predlaže se prije točke dodati riječi: „ne računajući iznos za izdatke za tekuće i investicijsko održavanje infrastrukture“. Obrazloženje: izdaci za tekuće i investicijsko održavanje ne mogu biti predmet penalizacije jer se poput plaća radi o troškovima hladnog pogona. Članak 103. programskom ugovoru uskraćuje svako obilježje ugovora, pa čak i disparitetnog ugovora ili ugovora s nepoštenim odredbama iz perspektive javnog sveučilišta. Riječ je o očiglednoj ucjeni u kojoj javno sveučilište mora sklopiti ugovor, a ne želi li ga sklopiti ili ga ne želi sklopiti pod određenim uvjetima, druga strana jednostavno može pričekati istek rokova, a javno sveučilište bit će snagom tih odredaba penalizirano. To ostavlja i mogućnost zloraba i prisile, što negira samu bit autonomije sveučilišta, a to se ogleda u tome što ove norme sile sveučilište na sklapanje programskog ugovora, neovisno kakav je sadržajem I odgovara li mu, samo zato da ne bi podleglo penalizaciji glede tih 95 %. Predložene izmjene u pogledu plaća i materijalnih prava zaposlenih te izuzimanje izdataka za tekuće i investicijsko održavanje infrastrukture od penalizacije, pretpostavka je da se navedena odredba zadrži. Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu s uvođenjem novog modela institucionalnog financiranja kroz programske sporazume koji je planiran reformama u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti s ciljem podizanja istraživačkog i inovacijskog kapaciteta.
276 Sveučilište u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 97. Članak 97. stavak 1. predlaže se promijeniti tako da glasi: „Sredstva iz državnog proračuna Republike Hrvatske doznačuju se javnom visokom učilištu, odnosno javnom znanstvenom institutu u cijelosti tijekom tekuće akademske godine na temelju programskog ugovora. Ako se programski ugovor ne sklopi u rokovima propisanim uredbom iz članka 102. stavka 10. ovoga Zakona, javno visoko učilište, odnosno javni znanstveni institut financira se sredstvima iz državnog proračuna u skladu s člankom 103. ovoga Zakona. Sredstva za plaće zaposlenih i vanjskih suradnika i njihova materijalna prava nisu obuhvaćeni programskim ugovorima, te se posebno doznačuju javnom visokom učilištu, odnosno javnom znanstvenom institutu neovisno o programskom ugovoru.“ Obrazloženje: Ministar i predstavnici Ministarstva u više su navrata u javnosti isticali kako predloženi zakon poboljšava položaj zaposlenih u sustavu znanosti. Istaknuli su da se osigurava napredovanje nastavnika, znanstvenika i suradnika ako ispune kriterije za napredovanje svakih pet godina (ili reizbor) te da se više neće provoditi natječaji obzirom da su oni suvišni. Sveučilište u Zagrebu takvo rješenje smatra smislenim. Međutim, nejasno je zbog čega bi visoka učilišta i znanstveni instituti pregovarali svake tri godine o plaćama i materijalnim pravima zaposlenih koja su propisana općim pravnim aktima i kolektivnim ugovorima. Rashodi zaposlenih već su unaprijed određeni i poznati te stoga nema smisla da se pregovori o programskim ugovorima opterećuju nečim što je već unaprijed zadano i na što je i samo Ministarstvo dalo suglasnost prilikom zapošljavanja znanstvenika, nastavnika i suradnika. Umjesto toga, u programskim ugovorima trebalo bi se pregovarati o potrebama za zapošljavanje u trogodišnjim programskim razdobljima, gdje bi se na temelju dogovora definiralo zapošljavanje novih nastavnika, znanstvenika, suradnika i ostalog osoblja sukladno ciljevima programskih ugovora te potrebama javnih učilišta i znanstvenih instituta. Članak 97. stavak 3. predlaže se promijeniti tako da glasi: „Javno visoko učilište, odnosno javni znanstveni institut samostalno raspolaže vlastitim prihodima u skladu s financijskim planom. Način trošenja vlastitih prihoda javno visoko učilište, odnosno javni znanstveni institut uređuje općim aktom.“ Obrazloženje: Protivno je financijskoj autonomiji sveučilišta da kriterije raspolaganja vlastitim prihodima ministar utvrđuje pravilnikom. Navedenu odredbu potrebno je stoga preinačiti ostavljajući samostalnost javnom visokom učilištu, odnosno javnom znanstvenom institutu da samo općim aktom uredi trošenje vlastitih prihoda. Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu s propisima kojima se uređuje izvršavanje državnog proračuna niti s uvođenjem novog modela institucionalnog financiranja kroz programske sporazume koji je planiran reformama u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti s ciljem podizanja istraživačkog i inovacijskog kapaciteta.
277 Sveučilište u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 102. U članku 102. predlaže se promijeniti stavak 3. tako da glasi: „Programski ugovor sklapa ministar s javnim sveučilištem, veleučilištem odnosno javnim znanstvenim institutom na razdoblje tri godine.“ Obrazloženje koje se primjenjuje na ovu situaciju vidi kao komentar na čl. 95., o Sedmom dijelu Financiranje visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti. U članku 102. stavku 5. nakon riječi „produkcije“ predlaže se dodati zarez i riječi: „troškova tekućeg i investicijskog održavanja infrastrukture“, tako da stavak glasi: „Osnovna proračunska komponenta u programskom ugovoru koji sklapa visoko učilište utvrđuje se na temelju broja studijskih programa koji se izvode na visokom učilištu, broja zaposlenih nastavnika i suradnika, broja upisanih studenata, znanstvene i umjetničke produkcije, troškova tekućeg i investicijskog održavanja infrastrukture te troškova kapitalnih ulaganja u nastavnu, znanstvenu i umjetničku infrastrukturu.“ Obrazloženje: potrebno je uskladiti ovu odredbu s onim iz čl. 99. st. 1. točke 5. koja određuje da osnovna proračunska komponenta javnog visokog učilišta, odnosno javnog znanstvenog instituta obuhvaća sredstva kojima se financiraju osnovni zahtjevi i potrebe javnog visokog učilišta, a posebice se odnose na sredstva za tekuće i investicijsko održavanje nastavne, znanstvene i umjetničke infrastrukture. U članku 102. stavku 6. nakon riječi „suradnika“ predlaže se dodati zarez i riječi: „troškova tekućeg i investicijskog održavanja infrastrukture“, tako da stavak glasi: „Osnovna proračunska komponenta u programskom ugovoru koji sklapa znanstveni institut utvrđuje se na temelju znanstvene i umjetničke produkcije, broja zaposlenih znanstvenika i suradnika, troškova tekućeg i investicijskog održavanja infrastrukture te troškova kapitalnih ulaganja u znanstvenu infrastrukturu.“ Obrazloženje: potrebno je uskladiti ovu odredbu s onim iz čl. 99. st. 1. točke 5. koja određuje da osnovna proračunska komponenta javnog visokog učilišta, odnosno javnog znanstvenog instituta obuhvaća sredstva kojima se financiraju osnovni zahtjevi i potrebe javnog visokog učilišta, a posebice se odnose na sredstva za tekuće i investicijsko održavanje nastavne, znanstvene i umjetničke infrastrukture. U članku 102. stavku 10. predlaže se definirati sadržaj programskog ugovora, proračunsku formulu, pokazatelje i kriterije utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokove sklapanja programskog ugovora te kvalitativne i kvantitativne indikatore za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom. Ta materija mora biti ili uređena zakonom ili prepuštena slobodnom pregovaranju stranaka ugovornica. U svakom slučaju, suprotno je ustavnom jamstvu autonomije sveučilišta to uređivati Vladinom uredbom, budući da Ustav određuje kako sveučilište samostalno odlučuje o svom ustroju i djelovanju „u skladu sa zakonom“. Zbog toga se uređivanje programskih ugovora i financiranja koje izravno utječe na ustroj i djelovanje sveučilišta ne može uređivati propisima niže pravne snage od zakona. Dodatno obrazloženje vidi kao komentar na čl. 95., o Sedmom dijelu Financiranje visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti. U članku 102. predlaže se dodati novi stavak 12.: „(12) Postupak pregovaranja za sveučilište i njegove sastavnice vodi rektor, za veleučilišta dekan, a za javni znanstveni institut ravnatelj instituta.“ Predlagatelj zakona propustio je nedvosmisleno definirati tko vodi postupak pregovaranja s ministarstvom od strane visokih učilišta. Dodatno obrazloženje koje se primjenjuje na ovu situaciju vidi u komentaru na čl. 95. o Sedmom dijelu Financiranje visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti. Djelomično prihvaćen Izmjena stavka 3. i dodavanje novog stavka 12. nije prihvaćeno jer predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. Članak 99. i članak 102. stavci 5. i 6. prijedloga Zakona će se uskladiti. Člankom 102. stavkom 4. propisane su odredbe koje sadrži programski ugovor, a financijski plan utvrđuje se u pregovaračkom postupku koji prethodi sklapanju programskog ugovora sukladno članku 98. stavku 2. prijedloga Zakona. Članak 102. u skladu je s uvođenjem novog modela institucionalnog financiranja kroz programske sporazume koji je planiran reformama u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti s ciljem podizanja istraživačkog i inovacijskog kapaciteta.
278 Sveučilište u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 99. U članku 99. stavku 1. predlaže se promijeniti točku 1. tako da glasi: „zapošljavanje nastavnika, znanstvenika, suradnika i ostalog osoblja sukladno ciljevima programskih ugovora i potrebama visokih učilišta i znanstvenih instituta“. Obrazloženje: Ministar i predstavnici Ministarstva u više su navrata u javnosti isticali kako predloženi zakon poboljšava položaj zaposlenih u sustavu znanosti i kako se napredovanje nastavnika, znanstvenika i suradnika osigurava kad ispune kriterije za napredovanje svakih pet godina (ili reizbor). Plaće i materijalna prava zaposlenih već su unaprijed određeni i poznati. Umjesto toga, u programskim ugovorima trebalo bi se pregovarati o potrebama za zapošljavanje u trogodišnjim programskim razdobljima, gdje bi se na temelju dogovora definiralo zapošljavanje novih nastavnika, znanstvenika, suradnika i ostalog osoblja sukladno ciljevima programskih ugovora te potrebama javnih učilišta i znanstvenih instituta. U članku 99. stavku 1. predlaže se brisati točku 7. („sredstva za tekuće i investicijsko održavanje nastavne, znanstvene i druge infrastrukture“), a točke 8.-10. preobrojčiti u 7.-9. Naime, u točki 5. već je sadržana gotovo identična odredba („sredstva za tekuće i investicijsko održavanje nastavne, znanstvene i umjetničke infrastrukture“) koja se ponavlja u točki 7. Nije prihvaćen Članak 99. stavak 1. uredit će se na način da osnovnu proračunsku komponentu čini plaća i materijalna prava zaposlenih, materijalni troškove poslovanja i sredstva za druge osnovne troškove. Iznos i udio osnovne proračunske komponente u ukupnom financijskom planu utvrđuje se u pregovaračkom postupku koji prethodi sklapanju programskog ugovora sukladno članku 98. stavku 2. prijedloga Zakona.
279 Sveučilište u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 96. Članak 96. predlaže se promijeniti tako da glasi: Članak 96. Visoka učilišta i znanstveni instituti financiraju se iz: 1. sredstava Državnog proračuna Republike Hrvatske za financiranje djelatnosti visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta kojem je osnivač Republika Hrvatska 2. sredstava proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za financiranje djelatnosti visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta koje je osnivala jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave prije stupanja na snagu ovoga Zakona 3. sredstava osnivača za financiranje djelatnosti privatnog visokog učilišta, odnosno privatnog znanstvenog instituta. 4. školarine studenata i drugih naknada polaznika obrazovnih programa 5. sredstava Hrvatske zaklade za znanost, sveučilišnih i ostalih zaklada 6. sredstava europskih strukturnih i investicijskih fondova te drugih fondova i programa Europske unije 7. prihoda ostvarenih od znanstvenih, umjetničkih i stručnih projekata, elaborata, ekspertiza, nakladničke i drugih srodnih djelatnosti 8. prihoda od fondova, donacija i drugih odgovarajućih izvora financiranja obrazovne, znanstvene i umjetničke djelatnosti. 9. prihoda koja ostvaruju iz drugih izvora, odnosno obavljanjem tržišnih djelatnosti koje ne štete ostvarivanju osnovne misije niti narušavaju ugled, neovisnost i dostojanstvo visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta 10. ostalih izvora. Obrazloženje koje se primjenjuje na ovu situaciju dano je u komentaru na početak Sedmog dijela, Financiranje visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti (uz čl. 95.). Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu je s propisima kojima se uređuje planiranje, izrada, donošenje i izvršavanje proračuna.
280 Sveučilište u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 92. U članku 92. stavku 3. na kraju druge rečenice predlaže se dodati riječi: „članovi akademske zajednice i znanstvenici“, tako da ta rečenica glasi: „Kandidate za članove matičnih odbora predlažu Rektorski zbor Republike Hrvatske, sveučilišta, fakulteti, umjetničke akademije, javni znanstveni instituti, članovi akademske zajednice i znanstvenici.“ Krug ovlaštenih predlagatelja ne smije se iscrpljivati samo u pravnim osobama i time zanemarivati, pa i diskriminirati fizičke osobe – članove akademske zajednice i znanstvenike. Treba zadržati koncept postojećeg zakona u koji su kao ovlašteni predlagatelji uključene i fizičke osobe. Nije prihvaćen S ciljem prijave najizvrsnijih kandidata predlagatelj je mišljenja kako kandidate trebaju predlagati pravne, a ne fizičke osobe.
281 Sveučilište u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 95. Budući da je u internetskom savjetovanja glava VII. i njezin naslov ponuđen kao nastavak članka 95. (koji pripada u VI. dio, Potpora visokom obrazovanju, znanstvenoj i umjetničkoj djelatnosti), osvrt na Sedmi dio zakona: Financiranje visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti, daje se ovdje, a sadržajno se odnosi na cijeli sedmi dio (čl. 96.-103.). Odredbe o financiranju su nepotpune, neprecizne, nadasve nedorečene i time podložne različitim i tumačenjima. Takvo zakonsko rješenje nije prihvatljivo. Nacrtom se u potpunosti mijenja način financiranja sustava znanosti i visokog obrazovanja, a Ministarstvo predloženim zakonskim rješenjima uvodi konfuziju, pravnu nesigurnost i ne samo da narušava, nego u potpunosti ukida financijsku autonomiju sveučilišta. Ovo je već vidljivo u definiranju izvora sredstava za financiranje visokih učilišta (čl. 96.), jer ona de facto gube vlastite prihode (skoro svi prihodi visokih učilišta i znanstvenih instituta su određeni kao sredstva osnivača ili namjenska sredstva). Navedeno nema samo puko terminološko značenje, nego će u kontekstu primjene zakona o državnom proračunu izazvati negativne posljedice na financijsko poslovanje visokih učilišta. Čak ni takvo drastično ograničavanje financijske autonomije sveučilišta nije dovoljno Ministarstvu, pa čl. 97. st. 3. određuje da ministar pravilnikom utvrđuje kriterije raspolaganja vlastitim prihodima. Drugim riječima, čak i o malom dijelu sredstava kojim bi visoka učilišta mogla samostalno raspolagati, ministar će odrediti način na koji se ona mogu koristiti. Predloženi način financiranja visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti u potpunosti ukida financijsku autonomiju sveučilišta, i stavlja ministra i politiku kao odlučujućeg faktora u upravljanju sveučilištem. Podređenost visokih učilišta Ministarstvu i političkoj vlasti očituje se i u zakonodavnom okviru za sklapanje programskih ugovora. Nacrt ne samo što ne donosi jasna pravila sklapanja programskih ugovora na sveučilištima čije sastavnice imaju pravnu osobnost, i ostavlja ovo pitanje otvoreno različitim tumačenjima, već u čl. 102. st. 10. određuje da sadržaj programskog ugovora, proračunsku formulu, pokazatelje i kriterije utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokove sklapanja programskog ugovora te kvalitativne i kvantitativne indikatore za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom Vlada Republike Hrvatske utvrđuje uredbom. Ni takvo duboko neodrživo rješenje koje omogućuje vladi da arbitrarno mijenja sve bitne elemente programskih ugovora i time dovede visoka učilišta u potpuno podređeni položaj prema Vladi i Ministarstvu nije dovoljno ovlaštenom predlagatelju zakona. Ide se i dalje od toga. Zbog toga Ministarstvo predlaže da ako se programski ugovor ne sklopi u rokovima propisanim uredbom, za sljedeću akademsku godinu doznačit će se 95 % osnovne proračunske komponente koja je ponuđena u pregovaračkom postupku. U biti, članak 103. programskom ugovoru uskraćuje svako obilježje ugovora, pa čak i disparitetnog ugovora ili ugovora s nepoštenim odredbama iz perspektive javnog sveučilišta. Riječ je o očiglednoj ucjeni u kojoj javno sveučilište mora sklopiti ugovor, a ne želi li ga sklopiti ili ga ne želi sklopiti pod određenim uvjetima koje diktira politička vlast, druga strana jednostavno može pričekati istek rokova, a javno sveučilište bit će snagom ovih odredaba penalizirano. To ostavlja i mogućnost zloraba i prisile, što negira samu bit autonomije sveučilišta, a to se ogleda u tome što ove norme sile sveučilište na sklapanje programskog ugovora, neovisno kakav je sadržajem i odgovara li mu, samo zato da ne bi podleglo penalizaciji. Konačno, kako bi u potpunosti osiguralo podređen položaj visokih učilišta, ministarstvo je i sredstva za plaće zaposlenih i njihovih materijalna prava obuhvatilo programskim ugovorima. Premda se radi o stavkama koje ne mogu biti podložne pregovorima, jer se plaće zaposlenih i njihova materijalna prava utvrđuju kolektivnim ugovorom u skladu sa zakonom, o njima bi također prema mišljenju Ministarstva trebalo pregovarati svake tri godine. Nejasno je o čemu bi visoka učilišta pregovarala s Ministarstvom glede plaća zaposlenih, ali jasno je da njihovim uvrštavanjem u programske ugovore prijetnja penalizacije postaje prijetnja financijskog opstojnosti institucija. Jer ako visoka učilišta na pristanu na diktat Ministarstva, 5 % smanjiti će se sredstva za plaće, i ona će se umanjivat za 5 % svake godine sve do sklapanja programskog ugovora. Umjesto da se odredilo da će se prilikom sklapanja programskih ugovora pregovarati o potrebama za zapošljavanje u trogodišnjim programskim razdobljima, gdje bi se na temelju dogovora definiralo zapošljavanje novih nastavnika, znanstvenika, suradnika te ostalog osoblja sukladno ciljevima programskih ugovora, te potrebama javnih učilišta i znanstvenih instituta, Ministarstvo je odlučilo u programske ugovore uključiti plaće svih zaposlenika, za koje je već dalo suglasnost o zapošljavanju, s jednim ciljem - kako bi u potpunosti osiguralo podređenost sveučilišta Ministarstvu. Umjesto da je Ministarstvo predložilo rješenja koja bi osigurala jačanje strateškog planiranja, izvrsnosti i financijske odgovornosti znanstvenih i visokoobrazovnih institucija, te transparentnost njihova poslovanja, cilj Ministarstva je da preko odredbi o financiranju visokih učilišta i znanstvenih instituta uspostavi potpunu kontrolu nad upravljanjem sveučilištem. Ovakva namjera jasno proizlazi iz niza odredbi ovog i drugih prijedloga nacrta zakona kojima se oduzimaju ovlasti, i to u potpuno stručnim pitanjima, Nacionalnom vijeću za Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj i drugim neovisnim tijelima, s ciljem da se sva moć nad sustavom koncentrira u Ministru kao političkom nositelju vlasti. Prenošenje osnivačkih prava na Ministarstvo, i time obezvrjeđivanje uloge Hrvatskog sabora, sastav sveučilišnog vijeća, te odredbe o financiranju u potpunosti razotkrivaju tu namjeru. Međutim, kako bi se uistinu osigurala potpuna kontrola nad sustavom znanosti i visokog obrazovanja, potrebno je oslabjeti položaj visokih učilišta , odnosno sveučilišta u pregovorima oko programskih ugovora. Zbog toga i neodređenost zakonskih normi glede postupka pregovaranja, i otvaranje mogućnosti da sastavnice pregovaraju o programskim ugovorima izravno s Ministarstvom mimo Sveučilišta. Navedenim se ne samo zadire u organizacijsku autonomiju Sveučilišta, već se de iure i de facto dezintegrira Sveučilište u jednom od najbitnijih područja, suprotno deklariranoj intenciji nacrta prijedloga da se stvori pravni i financijski okvir za organizacijsku i funkcionalnu integraciju sveučilišta, Ne samo što nacrt prijedloga razbija Sveučilište na pojedine sastavnice, već time i slabi položaj Sveučilišta i sastavnica u pregovaračkom procesu s Ministarstvom, te otvara mogućnost da Ministarstvo politikom divide et impera u potpunosti razjedini Sveučilište. Ovo će imati pogubne posljedice za Sveučilište u cjelini. Iz niza odredbi proizlazi kako je ovo i prikriveni cilj ovog nacrta prijedloga, jer slabljenjem Sveučilišta osigurava se neprikosnoveni položaj Ministra i Vlade kao apsolutnog upravljača cijelim sustavom. Predloženo zakonsko uređenje u suprotnosti je s ustavnim jamstvom autonomije, dosadašnjim zakonskim uređenjem, te odlukama Ustavnog suda. Stoga je nužno napraviti niz izmjena u nacrtu prijedloga zakona, posebno u pogledu financiranja sustava visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti, kako bi se osigurala organizacijska i financijska autonomija sveučilišta, ostvario pravni i financijski okvir za organizacijsku i funkcionalnu integraciju sveučilišta, te onemogućila politička kontrola nad sveučilištem. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
282 Sveučilište u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 93. U članku 93. stavak 1. predlaže se promijeniti treću rečenicu iz: „Predsjednika Rektorskog zbora članovi biraju natpolovičnom većinom glasova svih članova.“ u: „Status pojedinog sveučilišta u Rektorskom zboru, utjecaj njegova glasa i druga prava te obveze određuju se razmjerno broju osoba izabranih u znanstveno-nastavna zvanja na pojedinom sveučilištu.“ Sastav, struktura i glasovanje u Rektorskom zboru trebaju biti uređeni ili kao do sada ili, pak, alternativno kako se predlaže, ali uz pretpostavku da se pritom normativno uvaže stvarnosti glede veličine sveučilišta. Vrednovati doprinos sveučilišta per capita je samo nominalno ujednačavanje koje je u svojoj biti diskriminatorno jer ne uzima u obzir, primjerice, činjenicu da Sveučilište u Zagrebu ima više od 60 % svih studenata u Republici Hrvatskoj, dok je sa studentima specijalističkih i doktorskih studija taj udio još izrazitiji. Treba uvažiti stvarnost, a ne formalnom nominalnošću provoditi izjednačavanje koje to u biti nikako nije. Nije prihvaćen Predložena izmjena članka 93. stavka 1. prijedloga Zakona nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata.
283 Sveučilište u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 90. U članku 90. stavku 1. riječ „ministar“ predlaže se zamijeniti riječima „Nacionalno vijeće“ tako da stavak glasi: „Matični odbor osniva se za jedno ili više znanstvenih, umjetničkih, odnosno interdisciplinarnih polja. Broj matičnih odbora, njihovu nadležnost za pojedina polja i način rada pravilnikom utvrđuje Nacionalno vijeće.“ Ta odredba još je jedna u nizu koja daje golema ovlaštenja ministru. Koji su razlozi da se politici prepušta da odlučuju o broju matičnih odbora, njihovoj nadležnosti za pojedina polja i načinu rada? Je li moguće da za ministra bude izabrana osoba bez stručnih kvalifikacija da odlučuje o npr. nadležnostima matičnih odbora za pojedina polja (dakako da je moguće, jer ministarsko mjesto ponajprije je političko)? Zar nije logično i opravdano da o ovim pitanjima odlučuje Nacionalno vijeće, koje se sastoji od 15 članova, od kojih su četiri znanstvena savjetnika ili znanstvena savjetnika u trajnom izboru, sedam redovitih profesora ili redovitih profesora u trajnom izboru, dva profesora stručnog studija ili profesora stručnog studija u trajnom izboru te dvije osobe iz područja poduzetništva? Sveučilište u Zagrebu smatra da je ideja o slabljenju stručnih, a jačanju političkih čimbenika koji uređuju stručna pitanja u sustavu znanosti i visokog obrazovanja pogrešna, štetna i protivna proklamiranim ciljevima predložene reforme. Nije prihvaćen Sukladno propisima koji uređuju sustav državne uprave podzakonske propise u pravilu donosi nadležni ministar za resorno područje.
284 Sveučilište u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 86. Predlaže se zadržavanje rješenja iz važećeg zakona prema kojemu je Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj najviše stručno tijelo koje se brine za razvitak i kvalitetu cjelokupne znanstvene djelatnosti i sustava znanosti, visokog obrazovanja i tehnološkog razvoja u Republici Hrvatskoj. Prijedlog nacrta degradira Nacionalno vijeće i oduzima mu niz ovlasti. Umjesto da se zadržala važnost i uloga ovog krovnog nacionalnog tijela koje bi trebalo skrbiti za razvitak i kvalitetu cjelokupne znanstvene djelatnosti i sustava znanosti, Ministarstvo je odlučilo oslabiti ovo tijelo i niz njegovih ovlasti prenijeti na političku instancu – ministra, iako se njima uređuju potpuno stručna pitanja. Administrativne poslove za Nacionalno vijeće ovim se Nacrtom predlaže prebaciti s Agencije za znanost i visoko obrazovanje (kako je u aktualnom zakonu) izravno na Ministarstvo, iako je Ustavni sud Republike Hrvatske u točki 4.2.1. Odluke broj U-II-1304/2013 od 16. srpnja 2013. (Narodne novine, broj 99/13, https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2013_07_99_2258.html) već utvrdio da je Nacionalno vijeće: - „tijelo posebne vrste koje je odgovorno Hrvatskomu saboru i ne spada među upravna tijela i organizacije pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta“ - „neovisno saborsko tijelo“ - „stručno tijelo Hrvatskoga sabora od posebnoga značenja“ - „tijelo javne vlasti“. Stoga takva etatizacija Nacionalnog vijeća nije prihvatljiva. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
285 Sveučilište u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 81. Predlaže se promijeniti članak 81. stavak 2. tako da glasi: „Znanstvena i interdisciplinarna područja, polja i grane te umjetničko područje, polja i grane Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj utvrđuje pravilnikom.“ Predlaže se zadržavanje rješenja iz važećeg zakona prema kojem Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj utvrđuje znanstvena i umjetnička područja, polja i grane. Nacrt degradira Nacionalno vijeće i oduzima mu niz ovlasti te određivanje područja, polja i grana znanosti i umjetnosti prepušta ministru, čime izvršna vlast izravno zadire u Ustavom zajamčenu slobodu znanstvenog i umjetničkog stvaralaštva i njegovo strukturiranje. To je protivno i podjeli znanosti i umjetnosti prema Frascatskom priručniku Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj. Umjesto da se zadržava važnost i uloga krovnog nacionalnog tijela koje bi trebalo skrbiti za razvitak i kvalitetu cjelokupne znanstvene djelatnosti i sustava znanosti, Ministarstvo je odlučilo oslabiti ovo tijelo i niz njegovih ovlasti prenijeti na političku instancu – ministra, iako je ovdje riječ o uređivanju pitanja koja ne mogu biti u djelokrugu izvršne vlasti. Nije prihvaćen Sukladno članku 86. određeno je da Nacionalno vijeće prati razvoj znanstvenih i umjetničkih područja i polja te predlaže i potiče donošenje mjera za unapređenje visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti te tehnološkog razvoja dok će ministar sukladno stavku 2. ovog članka znanstvena i interdisciplinarna područja, polja i grane te umjetničko područje, polja i grane utvrditi pravilnikom obzirom sukladno propisima koje uređuju sustav državne uprave podzakonske propise u pravilu donosi nadležni ministar za resorno područje.
286 Sveučilište u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 40. Predlaže se promijeniti članak 40. stavak 13. tako da glasi: „S osobom izabranom u znanstveno- nastavna i umjetničko-nastavna zvanje sklapa se ugovor o radu na neodređeno vrijeme s obvezom provođenja reizbora ili izbora na više radno mjesto.“ Izričaj predložen u internetsko savjetovanje („S osobama izabranima na radna mjesta nastavnika i znanstvenika zaključuje se ugovor o radu na neodređeno vrijeme s obvezom provođenja reizbora ili izbora na više radno mjesto.“) i pojmovno i normativno zanemaruje postojanje znanstveno-nastavnih zvanja te činjenicu da su osobe izabrane u njih glede toga, ali i glede napredovanja u sustavu znanstveno-nastavnih zvanja stekle pravo ulaskom u taj sustav prema važećemu zakonodavstvu u tome trenutku. Ušavši u taj sustav one imaju ne samo da imaju stečeno pravo ostati u takvim zvanjima, nego i legitimno očekivanje napredovanja ili reizbora u takvom sustavu, neovisno o budućoj promjeni zakonskog okvira. Stoga i na razini norme i na razini pojma znanstveno-nastavna zvanja moraju ostati uređena te spomenuta kako na ovom mjestu, tako i svugdje drugdje u tekstu ovoga nacrta prijedloga Zakona gdje su zamijenjeni samo pukim radnim mjestima. Znanstveno-nastavno zvanje ne može se svesti samo na istoimeno radno mjesto (docenta, profesora…), jer je ono i stalan te trajan status na neodređeno uz navedeno legitimno očekivanje pa zakonodavac i sada i ubuduće to mora poštivati. Ti ljudi imaju pravo napredovati ili biti reizabrani u postojećem sustavu vlastita radnog odnosa na NEODREĐENO, a njihov se status zbog stečenih prava ne smije relativizirati ili svoditi na puko rado mjesto, koje se razmjerno jednostavno može dokinuti pukom promjenom u sistematizaciji. Članak 46. stavak 1. Jedinstvenih metodološko-nomotehnička pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (Narodne novine, br. 74/15) nalaže da se u čl. 40. st. 13. i drugdje normira u jednini, a ne u množini: „Pravilna je u propisu uporaba jednine, osim kada to sadržaj zahtijeva, dakle kada je uporaba množine neizbježna.“ Nije prihvaćen Prijedlogom Zakona ne uređuju se zvanja.
287 Sveučilište u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. Predlaže se promijeniti članak 37. stavak 1. prvu rečenicu tako da glasi: „Nastavnici na sveučilištu zaposleni su u znanstveno-nastavnim i umjetničko-nastavnim zvanjima i na radnim mjestima.“ Izričaj predložen u internetsko savjetovanje („Nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na znanstveno-nastavna i umjetničko-nastavna radna mjesta“) i pojmovno i normativno zanemaruje postojanje znanstveno-nastavnih zvanja te činjenicu da su osobe izabrane u njih glede toga, ali i glede napredovanja u sustavu znanstveno-nastavnih zvanja stekle pravo ulaskom u taj sustav prema važećemu zakonodavstvu u tome trenutku. Ušavši u taj sustav one imaju ne samo da imaju stečeno pravo ostati u takvim zvanjima, nego i legitimno očekivanje napredovanja ili reizbora u takvom sustavu, neovisno o budućoj promjeni zakonskog okvira. Stoga i na razini norme i na razini pojma znanstveno-nastavna zvanja moraju ostati uređena te spomenuta kako na ovom mjestu, tako i svugdje drugdje u tekstu ovoga nacrta prijedloga Zakona gdje su zamijenjeni samo pukim radnim mjestima. Napominjemo i opetujemo da tu promjenu treba dosljedno provesti u ČITAVOM ovom nacrtu prijedloga Zakona na svim normativnim mjestima, počevši od hijerarhije koja se sljedeća uređuje pa nadalje. U čitavom nacrtu prijedloga zakona dosljedno treba izričaj „u trajnom izboru“ zamijeniti sa „u trajnom zvanju“ Znanstveno-nastavno zvanje ne može se svesti samo na istoimeno radno mjesto (docenta, profesora…), jer je ono i stalan te trajan status na neodređeno uz navedeno legitimno očekivanje pa zakonodavac i sada i ubuduće to mora poštivati. Ti ljudi imaju pravo napredovati ili biti reizabrani u postojećem sustavu vlastita radnog odnosa na NEODREĐENO, a njihov se status zbog stečenih prava ne smije relativizirati ili svoditi na puko rado mjesto, koje se razmjerno jednostavno može dokinuti pukom promjenom u sistematizaciji. Nije prihvaćen Prijedlogom Zakona ne uređuju se zvanja. Osoba koja je izabrana u zvanje prije stupanja na snagu prijedloga Zakona zadržava stečeno zvanje sukladno članku 110.
288 Sveučilište u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 36. Predlaže se dopuniti članak 36. stavak 4. riječju „jednom“ tako da glasi: „Mandat ravnatelja javnog znanstvenog instituta traje četiri godine i može se jednom ponoviti.“ Dodavanjem riječi „jednom“ provodi se usklađivanje rješenja u ovom zakonu te se uspostavlja dosljednost, jer ako se mandat rektora smije jednom ponoviti i jednako tako mandat dekana, onda je logično i dosljedno da se i mandat ravnatelja instituta smije jednom ponoviti. Zašto bi ravnatelji javnih znanstvenih instituta izlazili iz takvog okvira dosljednosti? Ne postoji nijedan valjan i opravdan razlog za to. Nije prihvaćen S obzirom na to da se radi o velikom broju instituta koji su različiti po svojoj veličini, specifičnom znanstvenom području i polju djelovanja i istraživanja, te uzimajući u obzir kako temeljem sadašnjeg zakonskog okvira ne postoji ograničenje broja mandata ravnatelja što se pokazalo dobrim zakonskim rješenjem, predlagatelj ostaje pri svojem mišljenju kako ne bi smjelo biti ograničenja u broju mandata ravnatelja.
289 Sveučilište u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 20. U članku 20. stavku 2. predlaže se brisati točku 4. („4. izrađuje prijedlog programskog ugovora fakulteta, odnosno umjetničke akademije“), a točke 5.-8. preobrojčiti u točke 4.-7. Obrazloženje: Nacrt ne donosi jasna pravila sklapanja programskih ugovora na sveučilištima čije sastavnice imaju pravnu osobnost i ostavlja to pitanje otvoreno različitim tumačenjima, a u čl. 102. st. 10. određuje da sadržaj programskog ugovora, proračunsku formulu, pokazatelje i kriterije utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokove sklapanja programskog ugovora te kvalitativne i kvantitativne indikatore za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom Vlada Republike Hrvatske utvrđuje uredbom. Ni takvo duboko neodrživo rješenje, koje Vladi omogućuje da arbitrarno mijenja sve bitne elemente programskih ugovora i time dovede visoka učilišta u potpuno podređeni položaj prema Vladi i Ministarstvu nije dovoljno predlagatelju zakona. Članak 103. programskom ugovoru uskraćuje svako obilježje ugovora, pa čak i disparitetnog ugovora ili ugovora s nepoštenim odredbama iz perspektive javnog učilišta. Riječ je o očiglednoj ucjeni u kojoj javno učilište mora sklopiti ugovor, a ne želi li ga sklopiti ili ga ne želi sklopiti pod određenim uvjetima koje diktira politička vlast, druga strana jednostavno može pričekati istek rokova, a javno učilište bit će snagom tih odredaba penalizirano. To ostavlja i mogućnost zloraba i prisile, što negira samu bit autonomije sveučilišta, a to se ogleda u tome što ove norme sile sveučilište na sklapanje programskog ugovora, neovisno kakav je sadržajem i odgovara li mu, samo zato da ne bi podleglo penalizaciji. Kako bi u potpunosti osiguralo podređen položaj visokih učilišta, ministarstvo je i sredstva za plaće zaposlenih i njihovih materijalna prava obuhvatilo programskim ugovorima. Premda se radi o stavkama koje ne mogu biti podložne pregovorima, jer se plaće zaposlenih i njihova materijalna prava utvrđuju kolektivnim ugovorom u skladu sa zakonom, o njima bi također prema mišljenju Ministarstva trebalo pregovarati svake tri godine. Nejasno je o čemu bi visoka učilišta pregovarala s Ministarstvom glede plaća zaposlenih, ali jasno je da njihovim uvrštavanjem u programske ugovore prijetnja penalizacije postaje prijetnja financijskog opstojnosti institucija. Jer ako visoka učilišta na pristanu na diktat Ministarstva, 5 % smanjit će se sredstva za plaće, i ona će se umanjivat za 5 % svake godine sve do sklapanja programskog ugovora. Umjesto da se odredilo da će se prilikom sklapanja programskih ugovora pregovarati o potrebama za zapošljavanje u trogodišnjim programskim razdobljima, gdje bi se na temelju dogovora definiralo zapošljavanje novih nastavnika, znanstvenika, suradnika te ostalog osoblja sukladno ciljevima programskih ugovora te potrebama javnih učilišta i znanstvenih instituta, Ministarstvo je odlučilo u programske ugovore uključiti plaće svih zaposlenika, za koje je već dalo suglasnost o zapošljavanju, s jednim ciljem - kako bi u potpunosti osiguralo podređenost učilišta Ministarstvu. Umjesto da je Ministarstvo predložilo rješenja koja bi osigurala jačanje strateškog planiranja, izvrsnosti i financijske odgovornosti znanstvenih i visokoobrazovnih institucija te transparentnost njihova poslovanja, cilj Ministarstva je da preko odredbi o financiranju visokih učilišta i znanstvenih instituta uspostavi potpunu kontrolu nad upravljanjem sveučilištem. Takva namjera jasno proizlazi iz niza odredbi ovog i drugih prijedloga nacrta zakona kojima se oduzimaju ovlasti, i to u potpuno stručnim pitanjima, Nacionalnom vijeću za Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj i drugim neovisnim tijelima, s ciljem da se sva moć nad sustavom koncentrira u ministru kao političkom nositelju vlasti. Međutim, kako bi se uistinu osigurala potpuna kontrola nad sustavom znanosti i visokog obrazovanja, potrebno je oslabjeti položaj visokih učilišta u pregovorima oko programskih ugovora. Zbog toga i neodređenost zakonskih normi glede postupka pregovaranja i otvaranje mogućnosti da sastavnice pregovaraju o programskim ugovorima izravno s Ministarstvom mimo Sveučilišta. Navedenim se ne samo zadire u organizacijsku autonomiju Sveučilišta, nego se de iure i de facto dezintegrira Sveučilište u jednom od najbitnijih područja, suprotno deklariranoj intenciji nacrta prijedloga da se stvori pravni i financijski okvir za organizacijsku i funkcionalnu integraciju sveučilišta. Time Nacrt razbija Sveučilište na pojedine sastavnice i slabi položaj Sveučilišta i sastavnica u pregovaračkom procesu s Ministarstvom. Iz niza odredbi proizlazi kako je to prikriveni cilj ovog nacrta prijedloga, jer slabljenjem sveučilišta osigurava se položaj Ministra i Vlade kao apsolutnog upravljača cijelim sustavom. Zbog toga dekan ne bi imao stvarnu ovlast izrađivati prijedlog programskog ugovora fakulteta, odnosno umjetničke akademije, pa takvu stipulaciju valja obrisati. Nije prihvaćen U odnosu na stavak 4. predloženo nije u skladu s autonomijom fakulteta i umjetničke akademije.
290 Sveučilište u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 19. Predlaže se promijeniti članak 19. stavak 2. tako da glasi: „Sastav fakultetskog, odnosno akademijskog vijeća, izbor članova ovoga vijeća i mandat uređuju se statutom fakulteta, odnosno umjetničke akademije. Studentski predstavnici koje biraju studenti u skladu sa zakonom kojim se uređuju studentske organizacije i statutom fakulteta, odnosno umjetničke akademije čine do 15 % članova fakultetskog vijeća.“ Obrazloženje: U odnosu na nacrt dan u internetsko savjetovanje, broj studentskih predstavnika predlaže se povećati za 50 % - na ukupno do 15 % članova vijeća. Studente je potrebno sukladno dobrim praksama u europskom visokom obrazovanju u što većoj mjeri uključiti u rad visokih učilišta, pa tako i u fakultetsko/akademijsko vijeće. Kontradiktorno je da, s jedne strane, predlagatelj govori o potrebi što većeg uključivanja hrvatskog visokog obrazovanja i znanosti u europski prostor visokog obrazovanja, a s druge strane predlaže rješenja koja su suprotna tradiciji i standardima europskih sveučilišta. Probleme koje predlagatelj ističe, od niske reprezentativnosti i time dvojbenog legitimiteta studentskih predstavnika, potrebno je riješiti drugim zakonskim režimima koji će osigurati veću participaciju i legitimitet studentskih predstavnika, što nije predmet ovog zakona. Namjerno se predlaže odredba općenitijeg izričaja, spominjući samo udio do 15 % studentskih predstavnika u vijeću, ostavljajući fakultetskim/akademijskim statutima strukturnu razradu tih 15 %, tj. kako će pojedine kategorije studenata biti zastupljene u tih 15 %. Takav pristup i davanje mogućnosti da se taj udio odredi statutom sveučilišta ili pojedinog fakulteta/akademije također je snažan izričaj sveučilišne autonomije koji je ujedno situacijski uvjetovan – razlikuje se od jednoga do drugoga visokog učilišta. U članku 19. stavku 3. predlaže se brisati točku 3. („3. usvaja prijedlog programskog ugovora fakulteta, odnosno umjetničke akademije“), a točke 4.-13. preobrojčiti u točke 3.-12. Obrazloženje: Nacrt ne donosi jasna pravila sklapanja programskih ugovora na sveučilištima čije sastavnice imaju pravnu osobnost i ostavlja to pitanje otvoreno različitim tumačenjima, a u čl. 102. st. 10. određuje da sadržaj programskog ugovora, proračunsku formulu, pokazatelje i kriterije utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokove sklapanja programskog ugovora te kvalitativne i kvantitativne indikatore za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom Vlada Republike Hrvatske utvrđuje uredbom. Ni takvo duboko neodrživo rješenje, koje Vladi omogućuje da arbitrarno mijenja sve bitne elemente programskih ugovora i time dovede visoka učilišta u potpuno podređeni položaj prema Vladi i Ministarstvu nije dovoljno predlagatelju zakona. Članak 103. programskom ugovoru uskraćuje svako obilježje ugovora, pa čak i disparitetnog ugovora ili ugovora s nepoštenim odredbama iz perspektive javnog učilišta. Riječ je o očiglednoj ucjeni u kojoj javno učilište mora sklopiti ugovor, a ne želi li ga sklopiti ili ga ne želi sklopiti pod određenim uvjetima koje diktira politička vlast, druga strana jednostavno može pričekati istek rokova, a javno učilište bit će snagom tih odredaba penalizirano. To ostavlja i mogućnost zloraba i prisile, što negira samu bit autonomije sveučilišta, a to se ogleda u tome što ove norme sile sveučilište na sklapanje programskog ugovora, neovisno kakav je sadržajem i odgovara li mu, samo zato da ne bi podleglo penalizaciji. Kako bi u potpunosti osiguralo podređen položaj visokih učilišta, ministarstvo je i sredstva za plaće zaposlenih i njihovih materijalna prava obuhvatilo programskim ugovorima. Premda se radi o stavkama koje ne mogu biti podložne pregovorima, jer se plaće zaposlenih i njihova materijalna prava utvrđuju kolektivnim ugovorom u skladu sa zakonom, o njima bi također prema mišljenju Ministarstva trebalo pregovarati svake tri godine. Nejasno je o čemu bi visoka učilišta pregovarala s Ministarstvom glede plaća zaposlenih, ali jasno je da njihovim uvrštavanjem u programske ugovore prijetnja penalizacije postaje prijetnja financijskog opstojnosti institucija. Jer ako visoka učilišta na pristanu na diktat Ministarstva, 5 % smanjit će se sredstva za plaće, i ona će se umanjivat za 5 % svake godine sve do sklapanja programskog ugovora. Umjesto da se odredilo da će se prilikom sklapanja programskih ugovora pregovarati o potrebama za zapošljavanje u trogodišnjim programskim razdobljima, gdje bi se na temelju dogovora definiralo zapošljavanje novih nastavnika, znanstvenika, suradnika te ostalog osoblja sukladno ciljevima programskih ugovora te potrebama javnih učilišta i znanstvenih instituta, Ministarstvo je odlučilo u programske ugovore uključiti plaće svih zaposlenika, za koje je već dalo suglasnost o zapošljavanju, s jednim ciljem - kako bi u potpunosti osiguralo podređenost učilišta Ministarstvu. Umjesto da je Ministarstvo predložilo rješenja koja bi osigurala jačanje strateškog planiranja, izvrsnosti i financijske odgovornosti znanstvenih i visokoobrazovnih institucija te transparentnost njihova poslovanja, cilj Ministarstva je da preko odredbi o financiranju visokih učilišta i znanstvenih instituta uspostavi potpunu kontrolu nad upravljanjem sveučilištem. Takva namjera jasno proizlazi iz niza odredbi ovog i drugih prijedloga nacrta zakona kojima se oduzimaju ovlasti, i to u potpuno stručnim pitanjima, Nacionalnom vijeću za Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj i drugim neovisnim tijelima, s ciljem da se sva moć nad sustavom koncentrira u ministru kao političkom nositelju vlasti. Međutim, kako bi se uistinu osigurala potpuna kontrola nad sustavom znanosti i visokog obrazovanja, potrebno je oslabjeti položaj visokih učilišta u pregovorima oko programskih ugovora. Zbog toga i neodređenost zakonskih normi glede postupka pregovaranja i otvaranje mogućnosti da sastavnice pregovaraju o programskim ugovorima izravno s Ministarstvom mimo Sveučilišta. Navedenim se ne samo zadire u organizacijsku autonomiju Sveučilišta, nego se de iure i de facto dezintegrira Sveučilište u jednom od najbitnijih područja, suprotno deklariranoj intenciji nacrta prijedloga da se stvori pravni i financijski okvir za organizacijsku i funkcionalnu integraciju sveučilišta. Time Nacrt razbija Sveučilište na pojedine sastavnice i slabi položaj Sveučilišta i sastavnica u pregovaračkom procesu s Ministarstvom. Iz niza odredbi proizlazi kako je to prikriveni cilj ovog nacrta prijedloga, jer slabljenjem sveučilišta osigurava se položaj Ministra i Vlade kao apsolutnog upravljača cijelim sustavom. Zbog toga fakultet/akademija ne može samostalno pregovarati ni odlučivati o programskom ugovoru. Nije prihvaćen Predlagatelj Zakona smatra da je udio od 10 % studentskih predstavnika optimalan uzimajući u obzir da je predviđena opcija veta u skladu sa stavkom 5. Suspenzivni veto urediti će se statutom sveučilišta koje donosi senat u čijem radu s pravom glasa sudjeluju i predstavnici studenata. Točku 4. stavka 3. nije moguće brisati u zbog autonomije sastavnica.
291 Sveučilište u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. Predlaže se promijeniti članak 12. stavak 2. tako da glasi: „Sastav senata, izbor članova senata i mandat uređuje se statutom sveučilišta. Studentski predstavnici koje biraju studenti u skladu sa zakonom kojim se uređuju studentske organizacije i statutom sveučilišta, čine do 15 % članova Senata.“ U odnosu na nacrt dan u internetsko savjetovanje, broj studentskih predstavnika predlaže se povećati za 50 % - na ukupno do 15 % članova Senata. Studente je potrebno sukladno dobrim praksama u europskom visokom obrazovanju u što većoj mjeri uključiti u rad visokih učilišta, pa tako i u Senat. Kontradiktorno je da, s jedne strane, predlagatelj govori o potrebi što većeg uključivanja hrvatskog visokog obrazovanja i znanosti u europski prostor visokog obrazovanja, a s druge strane predlaže rješenja koja su suprotna tradiciji i standardima europskih sveučilišta. Probleme koje predlagatelj ističe, od niske reprezentativnosti i time dvojbenog legitimiteta studentskih predstavnika, potrebno je riješiti drugim zakonskim režimima koji će osigurati veću participaciju i legitimitet studentskih predstavnika, što nije predmet ovog zakona. Namjerno predlažemo odredbu općenitijeg izričaja, spominjući samo udio do 15 % studentskih predstavnika u Senatu, ostavljajući sveučilišnim statutima strukturnu razradu tih 15 %, tj. kako će pojedine kategorije studenata biti zastupljene u tih 15 %. Smatramo da je takav pristup i davanje mogućnosti da se taj udio odredi statutom sveučilišta također snažan izričaj sveučilišne autonomije koji je ujedno situacijski uvjetovan – razlikuje se od sveučilišta do sveučilišta. Nadalje, predlaže se dopuniti članak 12. stavak 3. točkom 12. koja bi glasila: „12. potvrđuje izbor dekana fakulteta i umjetničkih akademija i pročelnika sveučilišnih odjela“, a točke 12.-19. preobrojčiti u 13.-20. Time bi se zadržala ovlast Senat da potvrđuje izbor dekana fakulteta i umjetničkih akademija i pročelnika sveučilišnih odjela. Ta njegova ovlast do sada nikada nije bila sporna i uvijek je postojala u pozitivnim okvirima. Također, riječ je o ustaljenoj praksi da sveučilište kao pravna osoba nadređena sastavnici mora potvrditi izbor čelnika te sastavnice. Senat je najvažnije kolegijalno tijelo sveučilišta koje vodi brigu o razvoju sveučilišta kao cjeline, pa i njezinim sastavnicama. S obzirom na sve navedeno nužno je zadržati rješenje koje postoji u pozitivnom zakonskom režimu. Nije prihvaćen Predlagatelj Zakona smatra da je udio od 10 % studentskih predstavnika optimalan uzimajući u obzir da je predviđena opcija veta u skladu sa stavkom 5. U odnosu na stavak 3. i prijedlog točke 12. predlagatelj Zakona smatra da isto nije u skladu sa autonomijom sastavnica.
292 Sveučilište u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 15. U članku 15. stavku 2. treću rečenicu: „Ako članovi sveučilišnog vijeća nakon drugog javnog poziva u roku 30 dana zajednički ne imenuju predsjednika, predsjednika sveučilišnog vijeća imenuje Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom na prijedlog Vlade Republike Hrvatske.“ predlaže se zamijeniti rečenicom: „Ako članovi sveučilišnog vijeća nakon drugog javnog poziva u roku 30 dana zajednički ne imenuju predsjednika, predsjednika sveučilišnog vijeća imenuje senat dvotrećinskom većinom, a potvrđuje osnivač.“ U članku 15. stavak 3. predlaže se promijeniti tako da glasi: „Članovi sveučilišnog vijeća koje imenuje osnivač te predsjednik sveučilišnog vijeća ne smiju biti državni dužnosnici, članovi Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj, članovi Rektorskog zbora, članovi Zbora veleučilišta, službenici Ministarstva, članovi upravljačkih tijela drugog sveučilišta ni zaposlenici drugog sveučilišta.“ U članku 15. predlaže se dodati novi stavak 4.: „Članovi sveučilišnog vijeća koje imenuje senat sveučilišta ne mogu biti članovi senata, članovi uprave sveučilišta (rektor i prorektori), čelnici sastavnica sveučilišta (dekani, pročelnici sveučilišnih odjela, ravnatelji sveučilišnih ustanova, voditelji podružnica sveučilišta).“, a stavke 4.-13. preobrojčiti u 5.-14. U članku 15. stavku 4. (po novom 5.) nakon postojeće rečenice predlaže se dodati rečenicu: „Član sveučilišnog vijeća može biti izabran najviše dva puta na ovu funkciju.“ U članku 15. stavku 5. (po novom 6.) predlaže se dodati točku 3.: „3. raspravlja godišnje izvješće o provedbi strategije razvoja sveučilišta te izvješće o poslovanju i provedbi programskog ugovora“, a točke 3.-4. preobrojčiti u 4.-5. U članku 15. stavku 6. (po novom 7.) nakon riječi „nadležnosti“ predlaže se dodati riječi: „i ovlasti“ tako da stavak glasi: „Sveučilišnom vijeću ne smiju se dati nadležnosti i ovlasti kojima bi se utjecalo na autonomiju sveučilišta.“ U članku 15. stavku 7. (po novom 8.) nakon postojeće odredbe predlaže se dodati još dvije rečenice: „Sveučilišno vijeće odlučuje natpolovičnom većinom svih članova, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Način rada i odlučivanja sveučilišnog vijeća uređuje se poslovnikom o radu sveučilišnog vijeća koji donosi sveučilišno vijeće, a potvrđuje senat.“ U članku 15. stavku 11. (po novom 12.) početni dio rečenice koji glasi: „Ako posumnja u nepravilnost u radu sveučilišta,“ predlaže se zamijeniti izričajem: „Ako sveučilišno vijeće utvrdi nepravilnosti u radu i poslovanju sveučilišta,“. OBRAZLOŽENJE Nacrt zakona predloženim načinom izbora predsjednika sveučilišnog vijeća narušava autonomiju sveučilišta i otvara mogućnost majorizacije predstavnika političke vlasti na štetu predstavnika sveučilišta. Osim navedenoga, činjenica da državna vlast bira čelnika sveučilišnog tijela protivna je organizacijskoj autonomiji sveučilišta. Vezano za autonomiju sveučilišta, potrebno je istaknuti sljedeće. Fundamentalne vrijednosti i temeljna načela europskih sveučilišta i europskog prostora visokog obrazovanja navedene su 1988. godine u dokumentu Magna Charta Universitatum, te poslije u Sorbonskoj i Bolonjskoj deklaraciji. Tim dokumentima sveučilišna autonomija prihvaćena je kao trajna odrednica europskih sveučilišta. Autonomija (europskih) sveučilišta podrazumijeva moralnu i intelektualnu neovisnost sveučilišta od svakog političkog autoriteta i centara ekonomske moći, slobodu istraživanja i naobrazbe te otvorenost prema dijalogu. Ona obuhvaća organizacijsku, financijsku, akademsku autonomiju te autonomiju nastavnog osoblja. Preporuka Parlamentarne skupštine Vijeća Europe broj 1762 od 30. lipnja 2006. ističe kako su akademske slobode i sveučilišna autonomija ključne za uspješno ostvarivanje funkcija sveučilišta, ali su istovremeno i pretpostavka svakog demokratskog društva. Preporuka CM/Rec(2012)7 Odbora ministara Vijeća Europe državama članicama o odgovornosti javnih vlasti za akademske slobode i institucionalnu autonomiju od 20. srpnja 2012. godine ističe kako su akademske slobode i institucionalna autonomija intrinzične vrijednosti visokog obrazovanja koje su ključne za vrijednosti i ciljeve Vijeća Europe – demokraciju, ljudska prava i vladavinu prava, te je stoga nužno promovirati ova temeljna načela u okviru visokog obrazovanja. Preporuka Europskoga parlamenta od 29. studenoga 2018. o obrani akademske slobode u vanjskom djelovanju EU-a (SL EU, C 363 od 28.10.2020.) ističe da se definicija akademskih sloboda mora zasnivati na temeljnim demokratskim vrijednostima, uključujući načela pristupa i borbe protiv diskriminacije, odgovornost, kritičko i neovisno mišljenje, institucijsku autonomiju i društvenu odgovornost, budući da nema demokracije bez akademske slobode koja omogućuje informiranu raspravu. Nadalje, Europski parlament ističe kako je autonomija nužan preduvjet da bi ustanove mogle obavljati svoje dužnosti, budući da akademska sloboda zahtijeva predostrožnost i stalnu zaštitu od neprimjerenog pritiska države ili komercijalnih interesa. Zbog navedenog, Europski parlament preporučio je Vijeću, Komisiji i Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da izričito priznaju važnost akademskih sloboda u javnim izjavama, da se autonomija obrazovnih ustanova mora uvijek štititi te da akademska sloboda ima bitnu ulogu u napretku obrazovanja i razvoju čovječanstva i modernog društva. Stoga je Europski parlament istaknuo kako se u Kopenhaške kriterije za postupak pristupanja EU-u uvrsti obrana i zaštita akademske slobode i institucionalne autonomije s ciljem sprečavanja napada na akademsku slobodu u državama članicama, kao što je viđeno u slučaju CEU u Mađarskoj. Ustav Republike Hrvatske jamči autonomiju Sveučilišta. Sveučilište samostalno odlučuje o svom ustrojstvu i djelovanju, u skladu sa zakonom. Ustavni sud Republike Hrvatske je u razdoblju od 1999. do 2020. godina donio 15 odluka u pogledu sveučilišne autonomije koje zakonodavac mora poštovati. Ustavni sud je u navedenim odlukama posebno utvrdio kako je „autonomija nužna za samo postojanje sveučilišta, jer sveučilište, kao ustanova koja stvara nove znanstvene spoznaje i uvodi studente u znanosti, može postojati samo u mjeri u kojoj samostalno uređuje svoje ustrojstvo i djelovanje. To je ostvarivo samo u slučaju ako je sveučilište organizacijski i funkcionalno neovisno o drugim tijelima koja imaju vlast ili drugu moć da utječu na uređenje ustrojstva i na djelovanje sveučilišta.“ Drugim riječima, „odlučivanje o ustrojstvu i djelovanju pripada, silom ustavne odredbe, u područje akademske samouprave“. Nadalje, Ustavni sud je zauzeo stajalište da postoje određena ograničenja autonomije, „što isključuje pravo da se Ustavom zajamčena autonomija sveučilišta zakonom ograničava u području koje je izrijekom utvrđeno kao temeljni sadržaj akademske samouprave, dok u svim ostalim pitanjima ograničenja moraju biti legitimna, to jest usklađena s ustavnim ciljevima … Međutim, i u tom slučaju konkretni javni interes da se autonomija sveučilišta ograniči mora biti jači od interesa sveučilišta da se autonomija ostvari, a ograničenja su dopustiva samo ako se svrha zbog koje se ona propisuje ne može ostvariti blažim sredstvima. I tada, međutim ograničenja moraju biti racionalno usmjerena na postizanje opravdanih regulativnih svrha.“ Uzimajući u obzir sve navedeno, Sveučilište u Zagrebu zaključuje da predloženo rješenje o sastavu Sveučilišnog vijeća i biranju čelnika ovog tijela bitno ograničava i sužava autonomiju sveučilišta i omogućava političku kontrolu nad njegovim radom i djelovanjem. Kao takav, nesuglasan je Ustavu Republike Hrvatske kao i europskim i međunarodnim dokumentima i konvencijama organizacija u kojima Republika Hrvatska sudjeluje kao članica. Model koji predlaže Ministarstvo, koji je navodno preuzet iz austrijskog zakonodavstva, u bitnome je različit od tog uzora. U austrijskom slučaju predsjednika Sveučilišnog vijeća, u slučaju nepostizanja dogovora između predstavnika sveučilišta i osnivača, bira Senat iz redova akademske zajednice. S obzirom na navedeno, Sveučilište u Zagrebu predlaže da se i u pogledu Sveučilišnog vijeća zadrži sastav kako je predviđen postojećim zakonom za Sveučilišni savjet. Alternativno, Sveučilište u Zagrebu u odnosu na predloženi model sastava Sveučilišnog vijeća u nacrtu zakona, predlaže da čelnika Sveučilišnog vijeća bira Senat dvotrećinskom većinom, a potvrđuje osnivač. Time se osigurava s jedne strane autonomija sveučilišta, a s druge strane poštuje se osnivača i priznaje mu se uloga i legitiman interes da sudjeluje u nadziranju rada pravne osobe čiji je on osnivač. Inzistiranje na modelu koji je predložio stručni nositelj izrade nacrta prijedloga Zakona otvara prostor politizaciji sveučilište koji će prije ili kasnije dovesti do pokušaja kontrole ili ušutkavanja visokih učilišta ili njihovih znanstvenika, studenata i osoblja, čime će se ozbiljno ugroziti akademske slobode i sloboda govora, te smanjiti prostor za sudjelovanje znanstvenika i sveučilišnih nastavnika u javnim raspravama i demokratskim procesima. Uz to, predlaže se ograničenje funkcije člana sveučilišnog vijeća na dva mandata, u skladu s austrijskim uzorom. Također, predlagatelj je previdio da je u nacrtu prijedloga u članku 13. stavku 3. odredio da je rektor obvezan podnijeti senatu i sveučilišnom vijeću godišnje izvješće o provedbi strategije razvoja sveučilišta, izvješće o poslovanju i provedbi programskog ugovora te druga izvješća određena statutom sveučilišta. U skladu s time, potrebno je dati dodatnu ovlast da Sveučilišno vijeće raspravlja godišnje izvješće o provedbi strategije razvoja sveučilišta te izvješće o poslovanju I provedbi programskog ugovora, ili promijeniti članak 13. stavak 3. Nužno je promijeniti i odredbu kojom je određena obveza sveučilišnog vijeća upozoriti senat i rektora te predložiti mjere koje je nužno poduzeti radi otklanjanja nepravilnosti ako „posumnja“ na nepravilnosti u radu i poslovanju Sveučilišta. Sveučilišno vijeće kao tijelo nadzora može utvrditi nepravilnosti i na njih najprije upozoriti rektora pa senat. Konačno, potrebno je precizirati odredbu u pogledu odnosa sveučilišnog vijeća i autonomije sveučilišta, na način da se uz nadležnosti koje se utvrđuju prvenstveno zakonom, dodaju i ovlasti koje mogu proizlaziti i iz drugih podzakonskih, pa čak i pojedinačnih akata. Tim izričajem želi se paralizirati sva potencijalna nastojanja kojima bi se na podzakonskoj i drugoj razini, ili pak pojedinačnim aktima, željelo na bilo koji način ograničiti ili dovesti u pitanje sveučilišnu autonomiju. Djelomično prihvaćen U odnosu na stavak 2. predloženo nije moguće prihvatiti zbog načela zaštite javnog interesa. U odnosu na stavak 3. ne prihvaća se zbog odredaba propisa koji uređuju zaštitu i sprječavanje sukoba interesa. U odnosu na stavak 4. prijedlog nije u skladu sa autonomijom visokog učilišta. U odnosu na mandat članova sveučilišno vijeća, stavak 4. će se izmijeniti na način da član sveučilišnog vijeća može biti biran najviše dva puta. Stavak 5. će se urediti u odnosu na ovlasti. sveučilišnog vijeća. U odnosu na stavak 6. predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima. U odnosu na stavak 7. nije moguće primijeniti zbog heterogenog sastava sveučilišnog vijeća i tijela koja sudjeluju u postupku imenovanja sveučilišnog vijeća i predsjednika. U odnosu na stavak 11. ne prihvaća se formulacija 'utvrdi' obzirom sveučilišno vijeće ima nadzorne ovlasti.
293 Sveučilište u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 18. Predlaže se promijeniti članak 18. stavak 1. tako da glasi: „Fakultet ima fakultetsko vijeće i dekana. Umjetnička akademija ima akademijsko vijeće i dekana.“ Iz toga stavka, kakav je predložen u internetsko savjetovanje („Fakultetom upravljaju fakultetsko vijeće i dekan. Umjetničkom akademijom upravljaju akademijsko vijeće i dekan.“), proizlazi da na fakultetu i akademiji postoje dva tijela upravljanja: vijeće i dekan. To je potrebno izmijeniti. Naime, po osnovnoj logici (i konceptu) podjele vlasti, pa i na fakultetu/akademiji, njime upravlja dekan kojemu u radu pomažu prodekani (usp. čl. 20. st. 4.). U članku 20. st. 1. Nacrta jasno se navodi sljedeće: „Dekan je čelnik fakulteta, odnosno umjetničke akademije. Dekan predstavlja i zastupa fakultet, odnosno umjetničku akademiju te odgovara za zakonitost rada fakulteta, odnosno umjetničke akademije. Dekan ima ovlasti i obveze ravnatelja ustanove.“ Dekan (zajedno s prodekanima) je dakle upravljačko tijelo koje podrazumijeva i pravo na upravljanje, ali i odgovornost za to upravljanje, i to odgovornost prema pravilima vlastitih općih akata, i odgovornost prema pozitivnopravnom okviru Republike Hrvatske. Fakultetsko/akademijsko vijeće je stručno vijeće ustanove i pandan je parlamentu (zakonodavnom tijelu). Ono niti upravlja fakultetom/akademijom, niti njegovi članovi za to mogu snositi odgovornost. Najvažnije, predloženo zakonsko rješenje stvorit će dodatne probleme u postupku javne nabave. Prema mišljenju Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta od 31. ožujka 2017. godine u pogledu primjene Zakona o javnoj nabavi, u slučaju ako ostane predloženo rješenje tada će se odgovarajuće odredbe Zakona o javnoj nabavi primjenjivati na članove fakultetskog/akademijskog vijeća, čime će stvoriti nepotrebne dodatne administrativne poslove koji će znatno opteretiti funkcioniranje fakulteta/akademije. Nije prihvaćen Radi se o tijelima koja upravljaju fakultetom dok su upravljačke ovlasti podijeljene između čelnika tijela i kolektivnog tijela.
294 Sveučilište u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 11. Predlaže se promijeniti članak 11. stavak 1. tako da glasi: „Sveučilište ima senat i rektora. Rad javnog sveučilišta i njegovih sastavnica nadzire sveučilišno vijeće.“ Iz prve rečenice toga stavka predložene u internetsko savjetovanje („Sveučilištem upravljaju senat i rektor“) proizlazi da su na sveučilištu dva tijela upravljanja: senat i rektor. To je potrebno izmijeniti. Naime, po osnovnoj logici (i konceptu) podjele vlasti, pa i na sveučilištu, njime upravlja rektor zajedno s prorektorima. U članku 13. Nacrta jasno se navodi sljedeće: „Rektor je čelnik sveučilišta. Rektor predstavlja i zastupa sveučilište te odgovara za zakonitost rada sveučilišta. Rektor ima ovlasti i obveze ravnatelja ustanove.“ Rektor (zajedno s prorektorima) je dakle upravljačko tijelo koje podrazumijeva i pravo na upravljanje, ali i odgovornost za to upravljanje, i to sveučilišnu odgovornost prema pravilima vlastitih sveučilišnih propisa, i odgovornost prema pozitivnopravnom okviru Republike Hrvatske. Senat je stručno vijeće i pandan je parlamentu (zakonodavnom tijelu). Ono niti upravlja sveučilištem, niti za to članovi senata mogu snositi odgovornost. Najvažnije, predloženo zakonsko rješenje će stvoriti dodatne probleme u postupku javne nabave. Prema mišljenju Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta od 31. ožujka 2017. godine u pogledu primjene Zakona o javnoj nabavi, u slučaju ako ostane predloženo rješenje tada će se odgovarajuće odredbe Zakona o javnoj nabavi primjenjivati na članove senata, čime će stvoriti nepotrebne dodatne administrativne poslove koji će znatno opteretiti funkcioniranje sveučilišta. Nije prihvaćen Radi se o tijelima koja upravljaju sveučilištem dok su upravljačke ovlasti podijeljene između čelnika tijela i kolektivnog tijela koje upravlja.
295 Sveučilište u Zagrebu A)  Pregled stanja, a) Razlozi zbog kojih se Zakon donosi Objektivna, cjelovita i pouzdana analiza postojećeg stanja pretpostavka je kvalitetne reforme sustava znanosti i visokog obrazovanja. Nažalost, podaci kojima Ministarstvo i njegovi predstavnici u nacrtu prijedloga zakona, kao i u javnim istupima o reformi sustava znanosti i visokog obrazovanja potkrjepljuju potrebu izmjene zakonodavnog okvira su nepotpuni, netočni i u pojedinim dijelovima tendenciozni. Istaknuti ćemo nekoliko takvih primjera koji pokazuju neozbiljan i površan pristup analizi postojećeg stanja, a koji dovode u pitanje pojedine zaključke na kojima se temelji prijedlog reforme sustava znanosti i visokog obrazovanja i donošenja novog zakonskog okvira. Prvo, Ministarstvo polazi od iznimno velikog broja visokih učilišta u Republici Hrvatskoj u odnosu na druge države. Pri tom se broj od 129 visokih učilišta u Republici Hrvatskoj komparativno uspoređuje s Austrijom, Češkom, Irskom i Slovenijom. Nije jasno na temelju kojih kriterija su odabrane baš te, a ne neke druge države, i je li na tako sporadičnom (i nereprezentativnom) uzorku moguće donositi bilo kakve zaključke. Možda je Ministarstvo kao kriterij uzelo izdvajanje za istraživanje, visoko obrazovanje i razvoj, prema kojemu je 2020. g. Austrija izdvajala 1.364,20 EUR, Češka 400,80 EUR, dok Hrvatska samo 154,40 EUR po stanovniku. Ili je možda kao kriterij uzet broja studenata, ili se radi o nekim drugi parametrima koje Ministarstvo smatra bitnim? Ne znamo, jer nigdje nismo čuli niti mogli iščitati objašnjenje zašto su baš te države uzete u razmatranje, tako da nije jasno zašto je broj visokih učilišta u odabranim zemljama relevantan za zaključak da u Hrvatskoj postoji preveliki broj visokih učilišta. Puno ozbiljniji nedostatak analize s kojom je Ministarstvo izašlo u javnost pitanje je ukupnog broja visokih učilišta u navedenim državama. Dok su u slučaju Hrvatske u brojku od 129 visoka učilišta uključena sva javna i privatna sveučilišta (9), fakulteti (66), umjetničke akademije (6), sveučilišni odjeli (11), veleučilišta (17), i visoke škole (17), isto nije učinjeno za ostale države koje su uključene u ovu komparativnu analizu. Uzmimo za primjer Češku na čijem primjeru Ministarstvo tvrdi da postoji samo 69 visokih učilišta. Poražavajuće je što je dovoljno samo otići na stranice češke Nacionalne agencije za međunarodno obrazovanje i istraživanje (https://portal.studyin.cz/en/find-your-institution/ ) kako bi saznali da u Češkoj postoji 26 javnih, 2 državne i 33 privatnih visokoobrazovnih institucija koje imaju svoje sastavnice. Tako npr. Karlovo sveučilište u Pragu ima 17 fakulteta, 4 sveučilišna instituta, 5 sveučilišnih odjela itd.; Masarykovo sveučilište u Brnu ima 10 fakulteta s više od 200 odjela i klinika; Češko tehničko sveučilište u Pragu (CTU) ima 8 fakulteta i jedan institut; Sveučilište u Ostravi ima 6 fakulteta; Tehnološko sveučilište u Brnu ima 8 fakulteta i 2 sveučilišna instituta; Sveučilište Palacky u Olomoucu ima 8 fakulteta, Sveučilište Zapadne Češke u Plzenu ima 9 fakulteta i 2 instituta. Samo s ovih 7 javnih sveučilišta došli smo do broja od više od 80 visokih učilišta, sukladno kriterijima prema kojima je Ministarstvo došlo do brojke od 129 visoka učilišta u Republici Hrvatskoj. Problem je međutim u tome da je ostalo još ukupno 19 javnih, 2 državne i 33 privatne visokoobrazovne institucije čije sastavnice nismo pridodali navedenoj brojci. Drugim riječima, u Češkoj Republici postoji znatno veći broj visokih učilišta nego što je Ministarstvo prikazalo, ako zbrajamo javna i privatna sveučilišta, fakultete, umjetničke akademije, sveučilišne odjele itd., tj. ako se koristi ista polazišna matrica za analizu kao i u Republici Hrvatskoj. Slično vrijedi i za Austriju. Ministarstvo ovdje navodi da je broj visokih učilišta 82. Publikacija austrijskog saveznog ministarstva za obrazovanja, znanost i istraživanje iz 2020. godine pokazuje međutim da je 2019. godine u Austriji postojalo ukupno 79 javnih i privatnih sveučilišta (Grunddaten zum österreichischen Billdungsystem, 2019 / Key Figures on the Austrian educational system, 2019, Wissenschaft in Österreich / Statistiken – 2020, Bundesministerium, Bildung, Wissenschaft und Forschung). Ako naglasimo da Sveučilište u Beču ima 20 sastavnica, Sveučilište u Innsbrucku 16, Sveučilište u Grazu 6, itd., jasno je kako je ukupan broj visokih učilišta u Austriji, sukladno kriterijima Ministarstva, znatno veći od prikazanog. Ozbiljna analiza o opravdanosti ili neopravdanosti broja visokih učilišta treba se temeljiti na jasnoj i istovjetnoj metodologiji, tj. da se uspoređuju jednake, a ne različite kategorije. Osim toga, za donošenje meritornih zaključaka na temelju komparativnog pristupa bilo bi poželjno u analizu uključiti sve, a ne samo neke države članice EU, jer potonje pokazuje tendencioznost, da se uzima nekoliko država koje bi možda mogle potvrditi stavove Ministarstva, a ne uzima se u obzir druge koje u cijelosti devalviraju zaključke našeg ministarstva. Uostalom, i sam grafički prikaz s kojim je Ministarstvo izašlo u javnost naslovljen je „Trenutno stanje broja visokih učilišta u zemljama EU“. Drugo, u javnoj raspravi o nacrtu zakona predstavnici Ministarstva polaze od prevelikog broja studijskih programa u odnosu na ostale zemlje EU. Analiza podataka s kojim je Ministarstvo izašlo u javnost ponovno pokazuje nedostatke i slabosti u analitičkom pristupu. Za početak, ponovno su odabrane samo neke države članice EU (Austrija, Danska, Estonija, Finska, Latvija, Norveška i Slovenija) bez jasnih kriterija zašto su ove države odabrane za usporedbu, ili zašto nije rađena analiza na temelju istih država kao i kod broja visokih učilišta. Ponovno, s obzirom da je naslov grafičkog prikaza broj studijskih programa u zemljama EU, onda je Ministarstvo trebalo navesti sve države članice kao pokazatelj da li imamo previše ili premalo studijskih programa, te usporediti ih s drugim podacima relevantnim za donošenje navedenog zaključka. I kod ove analize puno ozbiljnije pitanje je da li se uspoređuje usporedivo, i da li se na istim kriterijima zbrajaju studijski programi u Hrvatskoj i drugim državama. Zbunjujuće je što Ministarstvo i u pogledu broja studijskih programa u Hrvatskoj barata različitim podacima, te nije jasno da li Hrvatska ima 1638, 1541 ili 1734 studijskih programa. Treće, Ministarstvo ističe kako na visokim učilištima broj zaposlenih neopravdano raste u odnosu na kontinuirano manji broj osoba koje upisuju visoko obrazovanje. Pri tom navodi da je broj zaposlenih na visokim učilištima u studenom 2016. g. iznosio 14 630, dok u studenome 2021. g. evidentirano je 15.433 zaposlenih, što je povećanje od 5 %, ili od 803 zaposlena. Pri tom Ministarstvo zanemaruje činjenicu da je četvrtina od broja zaposlenih u navedenom razdoblju zaposleno na javnim sveučilištima osnovanim od strane Republike Hrvatske u posljednjih nekoliko godina. Istovremeno, Ministarstvo potpuno zanemaruje i svjesno zaboravlja da je u posljednjih sedam godina značajno povećanje broja zaposlenih posljedica odluke Ministarstva o administrativnom prenošenju radnih mjesta znanstvenih novaka s pripadajućim koeficijentima na ustanove u sustavu visokog obrazovanja. Time su se postojeća proračunska sredstva programa usavršavanja više stotina znanstvenih novaka izravno preusmjerili sveučilištima u formi trajnih koeficijenata za kadrovsku obnovu sveučilišta. Dok s jedne strane Ministarstvo sada ističe kako problemi u sustavu proizlaze iz neopravdanog povećanja broja zaposlenih na teret sredstava državnog proračuna i prevelikog broja visokih učilišta, prigodno zaboravlja da je do povećanja broja zaposlenih došlo na temelju odluka samog Ministarstva. Isto tako Ministarstvo sada ističe da u Hrvatskoj postoji preveliki broj visokih učilišta i ustanova u sustavu visokog obrazovanja, a s druge strane Republika Hrvatska je u posljednjih 20 godina osnovala 5 novih javnih sveučilišta (do 2002. godine imali smo 4 javna sveučilišta). Od toga su u posljednjih sedam godina osnovana dva nova javna sveučilišta. Sveučilište u Zagrebu uvijek je podupiralo nova sveučilišta i razvoj sustava znanosti i visokog obrazovanja, ali s obzirom na argumentaciju Ministarstva Sveučilište smatra da se Ministarstvo treba odrediti prema pitanju politike dugoročnog razvoja visokoobrazovnog sustava, i što država želi ili ne želi podupirati i osnivati. Prilikom argumentacije razloga za donošenja novog zakona mnogi problemi na koje Ministarstvo ukazuje (preveliki broj visokih učilišta, rast broja zaposlenih na teret sredstava državnog proračuna, studijskih programa itd.) proizlaze iz politike koju vodi Ministarstvo i državna vlast u posljednjih 20 godina, a ne javna sveučilišta. Novi zakonodavni okvir koji se sada predlaže na temelju tih i takvih argumenata ne može i neće u tom pogledu ništa promijeniti. Četvrto, u pogledu indikatora znanstvene izvrsnosti, neprihvatljivo je da se Ministarstvo u ocjeni stanja hrvatske znanosti koristi zastarjelim podacima. Podaci na temelju kojih Ministarstvo predlaže najveći reformski zahvat u sustavu znanosti temelji se na podacima o citiranosti radova po znanstveniku za razdoblje od 1996. do 2017. godine (slika 4), broju patenata na milijun stanovnika za 2017. godinu (slika 5), najboljih 10% znanstvenih radova kao funkcije udjela BDP-a koji se ulaže u istraživanje i razvoj za razdoblje od 2016-2018. (slika 6), te prosjeku citiranosti po radu u odnosu na udio ulaganja u istraživanje i razvoj u BDP-u, prosjek 1996-2017. g. (slika 7). Umjesto da Ministarstvo na temelju najnovijih podataka vjerodostojno i pouzdano predstavi trenutno stanje hrvatske znanosti, oslanjamo se na zastarjele podatke iz 2017. i 2018. godine, bez podataka za posljednjih 5 godina. Još manje je jasno zašto su za ocjenu učinkovitosti sustava koji se temelji na Zakonu donesenim 2003. godine relevantni podaci za razdoblje od 1996. do 2003.godine. Uz sve navedeno, upitni su zaključci do kojih dolazi Ministarstvo. Obzirom da se Ministarstvo koristi podacima iz 2018./2017. i prijašnjih godina, skrenuti ćemo pažnju na zaključak Europske komisije iz 2018. godine kako je učinkovitost izdataka za istraživanje i razvoj u Hrvatskoj u skladu s usporedivim gospodarstvima. Europska komisija međutim upozorava kako je u usporedbi s prosjekom EU-a, uspješnost zemlje u smislu kvalitete znanstvenih radova vrlo niska. Kao uzrok zaostajanja za ostalim državama članicama EU, Komisija na prvo mjesto stavlja javno financiranje. Ili kako se u izvješću navodi, „to je velikim dijelom rezultat nedostatnih javnih ulaganja u istraživanje i razvoj.“ Peto, iz prethodnog proizlazi da osim što Ministarstvo nije ponudilo utemeljenu kritičku analizu krupnih nedostataka, ali i pozitivnih rezultata hrvatskog sustava znanosti i visokog obrazovanja na temelju najnovijih i točnih podataka, u potpunosti je propustilo staviti ocjenu objektivnog stanja u kontekst primarnog problema sustava, dugotrajnog funkcioniranja temeljem niske razine financiranja što ima višestruko negativan učinak na učinkovitost cijelog sustava. Analiza uspješnosti (ili neuspješnosti) hrvatske znanosti u proteklih 20 godina bez uzimanja u razmatranje dugotrajne podfinanciranosti visokog obrazovanja i znanosti zanemaruje jedan od bitnih problema koji značajno utječu na kvalitetu kao i na položaj nacionalnog sustava u odnosu na europsko okruženje. To je sigurno relevantno ako se rade komparativne usporedbe s drugim državama članicama EU, a posebno u pogledu učinkovitosti hrvatskih ulaganja u znanost što se ističe kao jedan od bitnih ciljeva predložene reforme. Komparativnom analizom podataka bjelodano je zaostajanje Republike Hrvatske u nacionalnim javnim/proračunskim izdvajanjima za znanost i visoko obrazovanje. Ne ulazeći dublje u analizu, želimo istaknuti da se Hrvatska nalazi na začelju u pogledu izdvajanja za istraživanje, visoko obrazovanje i razvoj. Dok su u EU u 2020. godini izdvajanja za znanost i visoko obrazovanje iznosila 2,32 posto BDP-a, ili 695,60 EUR po stanovniku, u Republici Hrvatskoj 1,25%, ili 154,40 EUR po stanovniku. Očigledno je da ako želimo povećati uspješnost našeg sustava znanosti i obrazovanja i približiti se u tom pogledu ostalim državama članicama EU, kako je nužno i značajno povećanje financiranja sustava. Stoga je potpuno neprihvatljiva ocjena koju Ministarstvo iznosi, da uzmemo li u obzir ulaganja u istraživanje i razvoj iz državnog proračuna i broj najboljih znanstvenih radova, možemo zaključiti da bi broj najboljih znanstvenih radova za Hrvatsku mogao biti mnogo veći s istim ili manjim ulaganjima. Izvor: Eurostat 2020 Denmark 1.624,80 € Sweden 1.623,80 € Belgium 1.378,80 € Austria 1.364,20 € Norway 1.349,80 € Germany 1.273,20 € Finland 1.254,70 € Luxembourg 1.157,60 € Ireland 925,60 € France 805,60 € Slovenia 480,70 € Italy 425,30 € Czechia 400,80 € Estonia 361,90 € Spain 333,10 € Portugal 314,30 € Greece 230,80 € Hungary 224,80 € Lithuania 204,70 € Cyprus 199,50 € Poland 192,10 € Malta 169,40 € Croatia 154,40 € Slovakia 153,70 € Latvia 109,10 € Bulgaria 75,30 € Romania 53,10 € Zaključno, Sveučilište u Zagrebu ne bježi od činjenice kako naš sustav znanosti i visokog obrazovanja zaostaje za većinom država članica EU-a ne samo zbog niske razine financiranja, već i zbog niza drugih slabosti, te da su nužne promjene kako bi povećali efikasnost znanstveno-istraživačke djelatnosti i kvalitetu sustava visokog obrazovanja. Međutim, najveća reforma u posljednjih 20 godina, kojom se koncepcijski mijenja sustav znanosti i visokog obrazovanja, zavrjeđuje studiozniji pristup temeljen na najnovijim, točnim i potpunim podacima. Objektivna ocjena stanja kao polazište institucionalnih reformi pretpostavka je za osmišljavanje ispravnih rješenja i nužnih promjena te njihovog ugrađivanja u novu legislativu s ciljem stvaranja kvalitetnije, društveno odgovornijeg i međunarodno prepoznatljivog sustava znanosti i visokog obrazovanja. Drugim riječima, pretpostavka uspješne reforme bilo kojeg sustava, pa i znanosti i visokog obrazovanja, objektivno je sagledavanje postojećeg stanja. Nažalost, ova kratka analiza pokazuje kako je Ministarstvo propustilo napraviti dubinsku analizu postojećeg stanja temeljenu na objektivnim pokazateljima, koja bi poslužila kao podloga za ovu sveobuhvatnu reformu sustava znanosti i visokog obrazovanja. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
296 Sveučilište u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 7. Predlaže se promijeniti članak 7. stavak 2. tako da glasi: „Javno visoko učilište osniva Republika Hrvatska. Javno sveučilište osniva se zakonom. Javno veleučilište osniva se uredbom Vlade Republike Hrvatske. Javni fakultet, odnosno javna umjetnička akademija osniva se odlukom sveučilišta. Osnivačka prava nad javnim visokim učilištem obavlja Hrvatski sabor, u skladu s ovim Zakonom i aktom o osnivanju.“ Obrazloženje: Umjesto jačanja autonomije sveučilišta, nacrt prijedloga ovog, kao i ostalih zakona koje ministarstvo priprema u okviru reforme sustava znanosti i visokog obrazovanja, koncentrira svu moć i vlast nad cijelim sustavom u ruke jednog čovjeka – ministra, a podredno njime Vlade RH. U tom cilju niz ovlasti koje su do sada imala druga tijela koja sudjeluju u razvoju i financiranju visokog obrazovanja i znanosti, na primjer u ovom zakonu Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, sada se prenose izravno na ministra, čak i kada odlučuje o potpuno stručnim pitanjima. Predloženi stavak konkretno obezvrjeđuje ulogu Hrvatskog sabora, čija osnivačka prava se sada prenose na Ministarstvo. Tako sada više neće postojati između ostalog obveza da sveučilišna tijela, rektor i Sveučilišno vijeće, podnose izvještaje Hrvatskom saboru, nego ministru. Umjesto da se jača javnost rada sveučilišta kroz podnošenje navedenih izvještaja Saboru, gdje su oni dostupni javnosti i raspravljaju se u narodnom predstavničkom tijelu svima naočigled, umjesto da politička i šira javnost bude snažnije uključena u razvoj sveučilišta, ovakvim rješenjem ministar će preuzeti još jednu u nizu ovlasti kojom će de facto preuzeti kontrolu i upravljanje nad sveučilištima. Takva odredba imala bi dalekosežnu identitetsku, tradicijsku, i političku važnost, te stoga predlažemo da se ona briše. Apsurdno je da prema Nacrtu Sabor osniva sveučilišta, a da njegove sastavnice (fakultete odnosno umjetničke akademije) mogu osnovati pojedina ministarstva, koja nemaju ni pravnu osobnost niti mogu djelovati mimo Vlade i Sabora. Posebno učilište za potrebe sigurnosti, obrane, redarstva ili diplomacije treba osnivati ili Hrvatski sabor ili unutar pojedinog sveučilišta ono samo ili ugovorom između države i sveučilišta, a ne odlukom nekog ministarstva. Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata.
297 Sveučilište u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 6. Predlaže se brisanje članka 6. stavka 4. (kao i odgovarajućeg dijela odredbe članka 7. stavka 2.). Apsurd je da javno visoko učilište može biti ustrojeno kao ustrojstvena jedinica tijela državne uprave. Sustav državne uprave s jedne i sustav visokog obrazovanja s druge strane dva su odvojena sustava koja imaju svoje posebitosti i koja su bitno različita, od ustavnog jamstva sveučilišne autonomije, sustava napredovanja itd., što otvara niz pitanja u pogledu funkcioniranja tako ustrojenih javnih visokih učilišta. Ujedno naznačeno uređenje ograničava i sužava sveučilišnu autonomiju koja je zajamčena čl. 68. Ustava. Umjesto predloženog, Sveučilište u Zagrebu predlaže da se zadrži postojeće uređenje prema kojemu sveučilište ili veleučilište i Vlada Republike Hrvatske mogu posebnim sporazumom ustrojiti posebne studijske programe za potrebe vojnog, policijskog i/ili diplomatskog obrazovanja u okviru sveučilišta ili veleučilišta. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
298 Sveučilište u Zagrebu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 4. Predlaže se promijeniti članak 4. stavak 1. tako da glasi: „Visoko obrazovanje u Republici Hrvatskoj temelji se na akademskoj samoupravi svih visokih učilišta i autonomiji sveučilišta u skladu s Ustavom, međunarodnim ugovorima i općim aktima te ostalim međunarodnopravno relevantnim dokumentima.“ Obrazloženje: autonomija sveučilišta ustavna je kategorija izrijekom i precizno sadržana u Ustavu RH, protumačena odlukama Ustavnoga suda, međunarodnim sporazumima i dokumentima, a ovim Zakonom trebala bi biti samo proširena, a nikako ograničena što predloženi nacrt prijedloga Zakona na mnogim mjestima snažno čini. Stoga predlažemo, da se u članku 4. izbaci pozivanje na „ovaj Zakon“, jer je on (sa svojim rješenjima), čimbenik ograničenja te autonomije, što je proturječno ustavnoj odredbi. Osim toga, temeljenje visokog obrazovanja samo na „ovom Zakonu“ isključuje da se visoko obrazovanje temelji na Državnom proračunu (koji ostvaruje ustavno jamstvo sveučilišne autonomije koja obuhvaća i financijsku autonomiju), Zakonu o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju, Zakonu o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju, koji zakoni također uređuju srž visokoobrazovne djelatnosti. Predlaže se promijeniti članak 4. stavak 3. tako da glasi: „(3) Autonomija sveučilišta obuhvaća: 1. uređenje unutarnjeg ustroja 2. utvrđivanje obrazovnih, znanstvenih, umjetničkih i stručnih programa 3. odlučivanje o prihvaćanju projekata i međunarodnoj suradnji 4. financijsku autonomiju 5. ostale oblike autonomije u skladu s ustavnim jamstvom.“ Obrazloženje: Ne može i ustavnopravno ne smije autonomija sveučilišta ovisiti, u smislu da se ograničava ili sužava, o aktima koji su ispod ranga ustava i nadzakonskih općih akata. Ovime bi se sveučilišna autonomija činila ovisnom kumulativno i o zakonu i o aktima koji se zovu programski ugovori, što je ustavnopravno neodrživo, i faktični i de iure znači utjecanje na autonomiju u smislu njezina izrazitog sužavanja i ograničavanja. Predlaže se zamjena predložene odredbe članka 4. stavka 5. jer predlagatelj zakona ovakvim prijedlogom ograničava nepovredivost sveučilišta. Umjesto nje, predlaže se sljedeći izričaj: „(5) Pretragu prostora sveučilišta može iznimno odrediti samo nadležni sud ako su ispunjeni uvjeti propisani Zakonom o kaznenom postupku.“ Nije prihvaćen Predlagatelj Zakona smatra da autonomija sveučilišta u stvarnosti neizbježno ograničena pravima i stvarnom moći osnivatelja, ali i onih koji podupiru sveučilište ili pak nad njegovim radom provode stručni nadzor. U odnosu na prijedlog točke 4. stavka 3., treba uzeti u obzir da Ministarstvo znanosti i obrazovanja oko 80% iznosa isplaćuje za podmirenje troškova plaća zaposlenika kojima se sredstva za rad osiguravaju iz državnog proračuna. Ustavni sud je pri tome opetovano isticao svoje načelno stajalište da, budući da država financijski podupire rad sveučilišta, njihova autonomija ne može biti apsolutna.
299 Sveučilište u Zagrebu NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Predlaže se promjena naziva zakona u: Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Od Ministarstva znanosti i obrazovanja predloženo inverzirano rješenje predstavlja potpuni diskontinuitet i naziva i posljedične strukture zakona. Također, osim diskontinuiteta, koji je i meritorno i tehnički, pa i nomotehnički nepotreban i neoportun, postavlja se pitanje poručuje li se time nešto što je u biti drugačije od dosadašnjih shvaćanja, tj. poručuje li se da znanstvena djelatnost jest drugotna i da nju stvara visoko obrazovanje, a ne kao do sada da visoko obrazovanje proizlazi iz znanstvene djelatnosti kao prvotne i najvažnije kategorije. U tom smislu, neodrživo je predloženo rješenje stručnog nositelja izrade propisa koje se obrazlaže time da većinu materije obuhvaća visoko obrazovanje, a ne znanstvena djelatnost. Time obrazlagati takav diskontinuitet smatramo neodrživim. Promjena naziva, kako je predlažemo, podrazumijeva i rekonceptualizaciju strukture općeg akta tako da na prvo mjesto dođe materija znanstvene djelatnosti, a zatim materija visokog obrazovanja. Ad Opće odredbe Sveučilište u Zagrebu provelo je javnu raspravu na sastavnicama i vijećima područja o nacrtu Zakona. U cilju da se izbjegne dupliranje komentara u pogledu pojedinih odredbi nacrta Zakona, Sveučilište u Zagrebu dalo je komentare i prijedloge izmjena nacrta Zakona na najvažnije odredbe te odredbe koje se odnose izravno na Sveučilište. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
300 Sveučilište u Zagrebu NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Sveučilište u Zagrebu Senat Klasa: 602-03/22-07/03 Urbroj: 380-020/284-22-6 Zagreb, 22. ožujka 2022. Nakon provedene javne rasprave na sastavnicama i vijećima područja Sveučilišta u Zagrebu, a na temelju članka 29. Statuta Sveučilišta u Zagrebu i prijedloga Povjerenstva za analizu nacrtâ zakonskih prijedloga u sklopu rasprave o reformi sustava znanosti i visokog obrazovanja te prijedloga Rektorskog kolegija u širem sastavu od 21. ožujka 2022., Senat Sveučilišta u Zagrebu, na 10. sjednici u 353. ak. god. održanoj 22. ožujka 2022., donijelo je ZAKLJUČKE O NACRTIMA ZAKONÂ O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU U KONTEKSTU CJELOVITE REFORME SUSTAVA ZNANOSTI I VISOKOG OBRAZOVANJA I. Nacrt prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koji je izradilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja odbacuje se u cijelosti zbog: • netransparentnog postupka izrade, • nesuglasnosti s Poslovnikom Hrvatskog sabora (čl. 174.) i Poslovnikom Vlade Republike Hrvatske (čl. 29. st. 3. i 4.), jer mu nedostaju procesne pretpostavke za donošenje zakona: 1. ustavna osnova donošenja zakona, 2. ocjena stanja i osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom te utvrđenje posljedica koje će donošenjem zakona proisteći, 3. ocjena i izvori potrebnih sredstava za provođenje zakona i 4. obrazloženje predloženoga teksta zakona, • narušavanja ustavne vrijednosti autonomije sveučilišta kao i drugih ustavnih vrijednosti (sastavom sveučilišnog vijeća osigurana je prevlast političkih struktura, a njegovim širokim ovlastima omogućen je upravljački utjecaj na sveučilišni život), • isključivanja „akademskih sloboda, akademske samouprave i autonomije sveučilišta“ te „poštivanja i afirmacije ljudskih prava“ (citati iz važećeg Zakona) iz kruga temeljnih načela visokog obrazovanja, • izravnog uplitanja Ministarstva u poslove akademske samouprave (predviđeno je da ministar donosi pravilnik o prijevremenom napredovanju, st. 12. čl. 43., a također i pravilnik o kriterijima raspolaganja vlastitim prihodima javnog visokog učilišta, odnosno javnog znanstvenog instituta, st. 2. čl. 97.) i izvorne ovlasti sveučilišne autonomije (u čl. 6 predviđeno je da ministarstvo može izvan sveučilišta osnovati javni fakultet ili umjetničku akademiju), • obezvrjeđivanja uloge i statusa senata kojemu su oduzete brojne ovlasti koje su sadržane u važećim propisima (odlučivanje o uvjetima studiranja i studentskom standardu, o koordiniranju međunarodne suradnje, o izdavačkoj djelatnosti, potvrđivanje izbora dekana fakulteta i umjetničkih akademija itd.), • obezvrjeđivanja uloge i statusa Rektorskog zbora u čiji sastav ulaze rektori svih sveučilišta, a ne samo rektori javnih sveučilišta kako je propisano važećim Zakonom, • deklasiranja uloge i statusa Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj koje je od „najvišeg stručnog tijela koje se brine za razvitak i kvalitetu cjelokupne znanstvene djelatnosti i sustava znanosti, visokog obrazovanja i tehnološkog razvoja u Republici Hrvatskoj“ (čl. 6. važećeg Zakona) svedeno na manipulativni upravljački instrument izvršne vlasti; predviđeno je ne samo da Ministarstvo preuzme od AZVO-a administrativne i stručne poslove za Nacionalno vijeće nego i da, umjesto nadležnog saborskog odbora, utvrđuje kandidate za članove Nacionalnog vijeća; preko Nacionalnog vijeća Ministarstvo bi ostvarilo kontrolu i nad matičnim odborima koje imenuje Nacionalno vijeće, dok se predviđenim ukidanjem područnih znanstvenih vijeća Nacionalnom vijeću oduzimaju osnovne stručne kompetencije, • srozavanja profesionalnog dostojanstva zaposlenika u znanstvenim i znanstveno-nastavnim zvanjima (ukidanje znanstvenih i znanstveno-nastavnih zvanja, ukidanje slobodne studijske godine za osobe na znanstveno-nastavnim mjestima nižim od mjesta redovitog profesora kojima je taj institut najpotrebniji, ukidanje kraćih ili duljih izbivanja radi znanstvenog, umjetničkog ili stručnog usavršavanja itd.), • nerazumijevanja biomedicinskog područja, koje prednjači udjelom u ukupnoj znanstvenoj produkciji, izostanka regulacije ili nedorađenih odredbi koje se odnose na specifičnosti tog područja (kumulativni radni odnosi, izvođenje kliničke nastave, nastavne baze, sveučilišne bolnice, inozemna nastava, kadrovski deficit itd.) • nerazumijevanja visokoškolskog umjetničkog obrazovanja, derogiranja svih dosadašnjih postignuća u uređenju visokoškolskog umjetničkog područja, podržavanja neravnopravnog tretmana nastavnika u umjetničko-nastavnim i znanstveno-nastavnim zvanjima (radnim mjestima), neuvažavanja specifičnosti obrazovnog procesa u umjetničkom području (pojedinačni, mentorski rad, visok udio vanjske suradnje itd.), • neodgovornog ukidanja znanstvenih centara izvrsnosti koji su u važećem Zakonu definirani kao „znanstvena organizacija ili skupina znanstvenika koja po originalnosti, značenju i aktualnosti rezultata svoga znanstvenog rada ide u red najkvalitetnijih organizacija ili skupina u svijetu unutar svoje znanstvene discipline“ (čl. 29), • ignoriranja potrebe za znanstvenim radnim mjestima u laboratorijima, istraživačkim jedinicama i centrima izvrsnosti na fakultetima, što je naglašeno važno za tehničko i prirodoslovno područje, • uništavanja same ideje programskog ugovaranja uvođenjem penalizacije kao sredstva prisile nad drugom stranom ugovornog odnosa, čime se pregovaranje pretvara u diktat, • izostavljanja istraživačkih i obrazovnih infrastruktura kao njihova povezivanja s međunarodnim infrastrukturama iz zakonske regulacije te nejasnog tretiranja e-infrastrukture, • nekonzistentnog i pogrešnog tretiranja informacijskih sustava u znanosti i visokom obrazovanju, • niza nepromišljenih i neprovedivih zakonskih rješenja, • izostanka nužnih obrazloženja, posebice za radikalne zahvate u postojeći sustav znanosti i visokog obrazovanja (dokument koji je trebao sadržavati obrazloženja i koji je neslužbenim putem dospio u javnost u punoj je diskrepanciji sa tekstom Nacrta prijedloga Zakona). II. Nacrt prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, koji je izradilo Povjerenstvo za zakonske akte koji uređuju sustav znanosti i visokog obrazovanja Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, prihvaća se kao polazišna podloga za raspravu o cjelovitoj reformi sustava znanosti i visokog obrazovanja. Za provedbu cjelovite reforme sustava znanosti i visokog obrazovanja nužno je u prvom koraku napraviti ekspertnu analizu postojećeg stanja, a zatim u primjerenim rokovima provesti temeljitu raspravu u akademskoj zajednici, u institucijama znanosti i visokog obrazovanja te u najširem krugu zainteresirane javnosti. III. Odbijaju se isforsirani reformski zahvati u sustav znanosti i visokog obrazovanja na temelju neverificiranih ciljeva i pod pritiskom dodjeljivanja europskih sredstava, što se doživljava kao financijska ucjena, kao udar na profesionalno dostojanstvo djelatnika u sustavu te kao poništavanje autonomije u donošenja meritornih strateških odluka unutar sustava znanosti i visokog obrazovanja. IV. U skladu s time odbacuje se isforsirano i nelogično donošenje novog ili mijenjanje postojećeg Pravilnika o izboru u znanstvena zvanja, posebice prije nego se izradi „odgovarajuća ekspertna analiza radno-pravnog okvira znanstvenog rada“, koja je kao preduvjet navedena u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti (str. 883). Donošenje novog ili mijenjanje postojećeg Pravilnika o izboru u znanstvena zvanja nelogično je i besmisleno u kontekstu odredbi Nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, prema kojima se ukidaju znanstvena i znanstveno-nastavna zvanja, pa bi donošenjem novog zakona takav pravilnik postao bespredmetnim u trenutku donošenja. V. S obzirom na posebni položaj koji Sveučilište u Zagrebu ima u sustavu znanosti i visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj, s oko 50% udjela prema broju studenta i s preko 50% udjela u ukupnim znanstvenim postignućima prema različitim parametrima, očekuje se da ovi zaključci neće biti ignorirani u daljnjoj raspravi i provedbi reforme sustava znanosti i visokog obrazovanja te se, pod tom pretpostavkom, dostavljaju Nacionalnom vijeću za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, Vladi Republike Hrvatske, Hrvatskom saboru, Predsjedniku Republike Hrvatske, Ministarstvu znanosti i obrazovanja, Rektorskom zboru, senatima javnih sveučilišta u Republici Hrvatskoj, javnim znanstvenim institutima kao i hrvatskoj javnosti. Rektor prof. dr. sc. Damir Boras, v. r. OBRAZLOŽENJE 1) Cjelovita reforma sustava znanosti i visokog obrazovanja kao okvir rasprave Na temelju čl. 13. Statuta Sveučilišta u Zagrebu i preporuke Rektorskog kolegija u užem sastavu rektor je 3. siječnja 2022. godine donio Odluku o imenovanju Povjerenstva za analizu nacrtâ zakonskih prijedloga u sklopu rasprave o reformi sustava znanosti i visokog obrazovanja (Klasa: 602-03/22-07/3; Urbroj: 380-012/246-22-1). Povjerenstvo je dobilo zadaću analizirati nacrte zakonskih prijedloga u sklopu rasprave o reformi sustava znanosti i visokog obrazovanja, valorizirati i sistematizirati rezultate rasprave na sastavnicama Sveučilišta te pripremiti platformu za raspravu na tematskoj sjednici Senata. Nacrt prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, koji je izradilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja, dostavljen je prvi put sveučilištima 24. veljače 2022., uoči sjednice Rektorskog zbora od 25. veljače 2022., na kojoj su ministar znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Radovan Fuchs i državni tajnik Ivica Šušak predstavili Nacrt prijedloga Zakona. Tom je prilikom zaključeno da će u iduća tri tjedna, do 18. ožujka 2022. javna sveučilišta provesti raspravu o Nacrtu. Na sjednici Rektorskog kolegija u užem sastavu 28. veljače 2022. ocijenjeno je da je, s obzirom na dalekosežne implikacije i posljedice te zakonske inicijative, raspoloživi rok za raspravu prekratak, te je utvrđen vremenski plan i način provođenja javne rasprave u vremenski zadanom okviru. Slijedom rasprave i mišljenja, donesenog na Rektorskom kolegiju, rektor prof. dr. sc. Damir Boras uputio je 28. veljače 2022. poziv dekanicama i dekanima, članovima Senata i članovima vijeća područja da se, povodom zakonske inicijative Ministarstva znanosti i obrazovanja, aktivno uključe u šire zasnovanu raspravu o stvaranju novog zakonodavnog okvira za sveobuhvatnu reformu sustava znanosti i visokog obrazovanja. U pozivu su dane smjernice o načinu provođenja rasprave: „S obzirom na činjenicu da je problematika znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja, osim u temeljnom Zakonu, regulirana dijelom ili u cijelosti u čak 15 drugih zakona, jasno je da se o Nacrtu zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokog obrazovanja ne može raspravljati izolirano, ne uzimajući u obzir cjelinu zakonske regulative za to područje. Takav cjeloviti pristup primijenjen je u paralelnoj zakonskoj inicijativi Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj. Nacionalno vijeće imenovalo je 21. prosinca 2020. godine Povjerenstvo zakonske akte koji uređuju sustav znanosti i visokog obrazovanja. Povjerenstvo je imenovano u reprezentativnom sastavu u koji su ušli predstavnici svih sveučilišta i više znanstvenih instituta. Nakon devetomjesečnog rada Povjerenstvo je završilo rad te je 14. listopada 2021. Nacionalnom vijeću uputilo Nacrt prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Posebna vrijednost ovog zakonskog nacrta sastoji se u cjelovitom pristupu kojim je zakonsko uređenje područja znanosti i visokog obrazovanja sagledano u cjelini i u relaciji prema zakonskim rješenjima u drugim zakonima. U tom smislu, radi cjelovitog sagledavanja zakonskih rješenja u javnu raspravu na Sveučilištu u Zagrebu, koja se ne bi trebala odvijati kao rasprava o jednom nacrtu zakona nego kao rasprava o cjelovitoj reformi sustava znanosti i visokog obrazovanja, upućujemo oba zakonska nacrta. Molimo čelnike sastavnica Sveučilišta da s priloženim materijalima upoznaju sve djelatnike svojih sastavnica, da organiziraju tematske sjednice fakultetskih i akademijskih vijeća te da rezultate provedene javne rasprave dostave na Sveučilište najkasnije do utorka 15. ožujka 2022. kako bi posebno povjerenstvo, na temelju rezultata javne rasprave, moglo pripremiti platformu za raspravu na sjednici Senata.“ U raspravi je dostavljenim komentarima, primjedbama i sugestijama sudjelovalo pet vijeća područja kao i 24 sastavnice Sveučilišta te više djelatnika Sveučilišta s individualnim prilozima: a) Vijeće umjetničkoga područja s dokumentom u kojem su objedinjeni prilozi tri akademije i jednog fakulteta: • Akademija dramske umjetnosti • Akademija likovnih umjetnosti • Muzička akademija • Arhitektonski fakultet b) Vijeće tehničkoga područja te dodatno sa zasebnim prilozima fakulteta iz tog područja: • Fakulteta elektrotehnike i računarstva • Fakulteta strojarstva i brodogradnje • Fakulteta prometnih znanosti • Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta • Tekstilno-tehnološkog fakulteta • Geotehničkog fakulteta • Grafičkog fakulteta • Metalurškog fakulteta c) Vijeće društveno-humanističkoga područja te dodatno sa zasebnim prilozima fakulteta iz tog područja: • Fakulteta hrvatskih studija • Ekonomskog fakulteta • Fakulteta organizacije i informatike • Fakulteta političkih znanosti • Fakulteta filozofije i religijskih znanosti • Kineziološkog fakulteta • Učiteljskog fakulteta d) Vijeće biotehničkoga područja te dodatno sa zasebnim prilozima fakulteta iz tog područja: • Agronomskog fakulteta • Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije • Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta e) Vijeće biomedicinskoga područja f) Prirodoslovno-matematički fakultet g) Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu 2) Usporedna sadržajna analiza Nacrta prijedloga Zakona MZO-a i Nacrta prijedloga Zakona Povjerenstva Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj [Tablična analiza ne može se prenijeti u sustav esavjetovanja.gov.hr/ pa se upućuje na činjenicu da je ona dostupna na stranicama 6-12 PDF-a http://www.unizg.hr/fileadmin/rektorat/Novosti_press/Mediji/Priopcenja/Zakljucci_Senata_o_nacrtima_zakona_koji_se_odnose_na_reformu_sustava_znanosti_i_visokoga_obrazovanja.pdf ] 3) Pravna analiza ključnih odredbi i implikacija u Nacrtu prijedloga Zakona MZO-te u Nacrtu prijedloga Zakona Povjerenstva Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj a) Neodrživost argumenta da brojnost novela i četiri odluke Ustavnog suda RH zahtijevaju novi zakon U nastavku se donosi izbor različitih općih akata (namjerno su obuhvaćeni različiti takvi akti da se vidi netočnost tvrdnje Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske) koji su novelirani jednako ili više nego važeći Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a nikada se nije postavljalo pitanje donošenje novoga propisa. • Zakon o obvezama i pravima državnih dužnosnika (NN br. 101/98, 135/98, 105/99, 25/00, 73/00, 30/01, 59/01, 114/01, 153/02, 163/03 – vidjeti članak 21. Zakona o sprječavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti, 16/04, 30/04, 187/04, 121/05, 151/05 - Uredba o dopuni, 141/06, 17/07, 34/07 - Odluka USRH, 107/07, 60/08, 38/09, 150/11, 22/13, 22/13 – vidjeti članak 7. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posebnim pravima predsjednika Republike Hrvatske po prestanku obnašanja dužnosti, 103/14 – Odluka USRH, 3/15 – Uredba, 93/16, 44/17 – vidjeti članak 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom saboru i 66/19) • Uredba o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u državnoj službi (NN, br. 37/01, 38/01 - ispravak, 71/01, 89/01, 112/01, 7/02 – ispravak, 17/03, 197/03, 21/04, 25/04, 92/05, 131/05, 81/06, 11/07, 47/07, 109/07, 58/08, 32/09, 140/09, 21/10, 38/10, 77/10, 113/10, 22/11, 142/11, 31/12, 49/12, 60/12, 65/12, 78/12, 82/12, 100/12, 124/12, 140/12, 16/13, 25/13, 52/13, 96/13, 126/13, 2/14, 94/14, 140/14, 151/14, 76/15, 100/15, 71/18, 73/19, 63/21 i 13/22) • Uredba o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama (NN, broj 25/13, 72/13,151/13, 09/14, 40/14, 51/14, 77/14, 83/14, 87/14, 120/14, 147/14, 151/14, 11/15, 32/15, 38/15, 60/15, 83/15, 112/15, 122/15, 10/17, 39/17, 40/17, 74/17, 122/17, 9/18, 57/18, 59/19, 79/19, 119/19, 50/20, 128/20, 141/20, 17/21, 26/21, 137/21 i 9/22) • Zakon o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika (NN, br. 10/99, 25/00, 1/01-Uredba, 30/01, 59/01, 114/01, 116/01, 64/02, 153/02, 17/04, 8/06, 142/06, 34/07 - Odluka USRH, 134/07 - Uredba, 146/08, 155/08 – Uredba, 39/09, 155/09 – Uredba, 14/11, 154/11 – Uredba – prestala važiti, 12/12, 143/12, 100/14 – Odluka USRH, 147/14,120/16 i 16/19) • Sudski poslovnik (NN, br. 37/14, 49/14, 8/15, 35/15, 123/15, 45/16, 29/17, 33/17 – ispravak, 34/17, 57/17, 101/18, 119/18, 81/19, 128/19, 39/20, 47/20, 138/20, 147/20, 70/21, 99/21 i 145/21) • Zakon o parničnom postupku, Službeni list SFRJ, br. 4/77 – 35/91; Nar. nov., br. 26/91, 53/91, 91/92, 112/99, 88/01 – v. čl. 50. Zakona o arbitraži, 117/03, 88/05 – v. čl. 129. Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona, 2/07 – v. Odluku USRH od 20. prosinca 2006., 84/08, 96/08 – v. Odluku USRH od 9. srpnja 2008., 123/08 – ispravak, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 – v. Odluku USRH od 11. srpnja 2014., 70/19. • Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN, br. 91/96, 68/98 – vidjeti članak 12. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, 137/99 - Odluka USRH, 22/00 - Odluka USRH, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 – pročišćeni tekst i 94/17 – ispravak) • Zakon o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (NN, br. 92/96, 39/99 - Odluka USRH, 42/99 - ispravak Odluke USRH, 92/99 - ispravak, 43/00 - Odluka USRH, 131/00 - Odluka USRH, 27/01 - Odluka USRH, 34/01 – ispravak Odluke USRH, 65/01 - Odluka USRH, 118/01 - Odluka USRH, 80/02, 81/02 – ispravak i 98/19) [ovdje imamo 7 odluka Ustavnog suda RH + 1 ispravak odluke Ustavnog suda RH pa nije donesen novi zakon] • Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN, br. 87/08, 86/09, 92/10, 105/10 – ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 126/12 – pročišćeni tekst, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19 i 64720 - Uredba) • Zakon o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (NN, br. 33/92, 57/92 – Uredba, 77/92, 86/92 - pročišćeni tekst, 58/93, 2/94, 76/94, 108/95, 108/96 – vidjeti članak 77. Zakona o pravima hrv. branitelja…, 82/01, 94/01 – vidjeti članak 148. Zakona o pravima hrvatskih..., 103/03,148/13 i 98/19) • Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (NN, br. 174/04, 92/05, 2/07, 107/07, 65/09, 137/09, 146/10, 55/11, 140/12, 19/13 – pročišćeni tekst, 33/13, 148/13 i 92/14 i 121/17- vidjeti članak 216. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, njegovim stupanjem na snagu 14. prosinca 2017. prestaje važiti Zakon, osim članaka 13. ‒ 30., 33. i 33.a koji prestaju važiti 1. siječnja 2019.) • Odluka o utvrđivanju Popisa dijagnostičkih i terapijskih postupaka u zdravstvenim djelatnostima - vremenski i kadrovski normativi (NN br. 15/92, 29/93, 65/93, 31/95, 73/99, 3/00, 18/00, 118/01, 44/02, 76/02, 85/02, 92/02, 130/02, 151/02, 11/03, 32/03, 43/03, 203/ 03, 30/05, 88/05, 136/06, 16/07, 40/07, 57/07, 80/07, 84/07 - ispravak, 98/07, 111/07, 130/07, 54/08, 85/08, 133/08, 2/09, 10/09 – ispravak, 17/09, 110/10, 49/13, 65/13, 99/13, 103/13, 125/13, 34/14 i 74/14) • Odluka o osnovama za sklapanje ugovora u provođenju specifične zdravstvene zaštite (NN, br. 47/14, 157/14, 139/15, 28/16, 26/17, 132/17, 119/18, 32/19, 128/19, 22/20, 147/20, 119/21 i 145/21) • Odluka o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja (NN, br. 56/17, 73/17 – ispravak, 30/18, 35/18 – ispravak, 119/18, 32/19, 62/19, 94/19, 104/19, 22/20, 84/20, 123/20, 147/20, 12/21, 45/21 i 144/21) • Pravilnik o plaćanju naknada za pravo uporabe adresa, brojeva i radiofrekvencijskog spektra (NN, br. 154/08, 28/09 – ispravak, 97/10, 92/12, 62/14, 147/14, 138/15, 77/16, 126/17, 55/18, 99/18, 64/19, 73/20, 139/21 i 141/21) b) Sustavnost pristupa i drugi opći akti Izrada nacrta prijedloga zakona iz područja znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja podrazumijeva sustavnost pristupa i uzimanje u obzir analizu čitavoga niza općih akata, počevši od Ustava RH i pravoga značenja njegova čl. 68, preko općih akata zakonskog i podzakonskog ranga, ali i na osobit način kolektivnih ugovora koji predstavljaju mjerodavno pravo i specijalniji akt u odnosu na opći radnopravni režim. Propis zakonskoga ranga zakona iz područja znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja čini sedes materiae, pa čak i svojevrstan zakon od sistemskog značenja, međutim on tu nije ni približno jedini režim koji se pojavljuje, nego postoji još niz specijalnih i nadovezujući režima s kojima on mora biti usklađen i kojima se nužno mora prilagoditi. Također, pristupanje izradi takvog zakonskoga općeg akta prethodno podrazumijeva široku i stručnu analizu područja i predmeta normiranja kako bi se ono temeljilo na pouzdanim i empirijski potvrđenim podatcima. Naznačene zahtjeve poštovao je Nacrt prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju koji je izradilo Povjerenstvo za zakonske akte koji uređuju sustav znanosti i visokog obrazovanja, dok Nacrt prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti ne samo da to nije proveo i uvažio, nego je u mnogim područjima proturječan specijalnim važećim zakonskim režimima. Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju u normativnom smislu je lex specialis i sedes materiae. U tom području on je pravi sistemski zakon, a takvi zakoni traže stabilnost i kontinuitet, poput – primjerice – Zakona o parničnom postupku, čija se novela baš sada priprema i koji je isti zakon kakav je donesen 1978. godine. Premda je potonji zakon izrazito noveliran, mijenjan odlukama Ustavnog suda RH, a u krajnjoj liniji pisan je i na više jezika, on je uvijek ostao onaj isti zakon iz 1978. godine. [Zakon o parničnom postupku, Službeni list SFRJ, br. 4/77 – 35/91; Nar. nov., br. 26/91, 53/91, 91/92, 112/99, 88/01 – v. čl. 50. Zakona o arbitraži, 117/03, 88/05 – v. čl. 129. Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona, 2/07 – v. Odluku USRH od 20. prosinca 2006., 84/08, 96/08 – v. Odluku USRH od 9. srpnja 2008., 123/08 – ispravak, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 – v. Odluku USRH od 11. srpnja 2014., 70/19]. Status i funkciju kakav u parničnom procesu ima Zakon o parničnom postupku, u području znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja ima Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i stoga ni meritorno ni nomotehnički ne postoji potreba za donošenjem novoga zakona ili uvođenjem kakvih oštrih obrata u kontinuitet i ustaljenu paradigmu na kojoj počiva to područje. Dakako, određene intervencije i poboljšice potrebne su i dobrodošle, ali ne oštri obrati poput takvih koji su predviđeni u Nacrtu prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. c) Koncept i naziv zakona te pitanje kontinuiteta Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju sistemski je zakon koji ima načelno i konceptualno značenje. Kada se kaže da je sistemski misli se na to da je on postavio paradigmu znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja koja ne samo da je trajna i dugovjeka kategorija, nego je ujedno riječ o sistemskoj paradigmi koja podrazumijeva kontinuitet, stečenost određenih prava, ali i činjenicu da su neke njegove norme primjenom konzumirale prava i ovlaštenja njegovih adresata te da se u njih, stoga jer su stečena i konzumirana, ne može povratno (retroaktivno) zadirati. Nacrt prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju koji je izradilo Povjerenstvo za zakonske akte koji uređuju sustav znanosti i visokog obrazovanja temelji se na institucionalnom kontinuitetu, svijesti o konzumiranju postojećih normi i stečenim pravima, te stoga zadržava postojeći naziv zakona (koji se uvriježio i koji faktički u stvarnosti ima svoju ustaljenu pokratu (ZZDVO). To nužno podrazumijeva i zadržavanje postojeće strukture i dvodijelnosti kod kojih na prvo mjesto ide znanstvena djelatnost, a zatim visoko obrazovanje. Nacrt prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti u cijelosti napušta postojeću paradigmu i kontinuitet stvarajući ni iz čega neka nova i revolucionarna rješenja koja nemaju ni tradiciju ni kontinuitet i koja ne pokazuju svijest o tome da se neke stvari ne mogu mijenjati jer su normativno konzumirane i pripadaju kategoriji stečenih prava. To se dijelom ogleda i u sasvim novom nazivu zakona, koji suprotno svoj dosadašnjoj normativnoj stvarnosti i praksi na prvo mjesto stavlja visoko obrazovanje, a na drugo znanstvenu djelatnost. To se onda nužno prelijeva i na strukturu zakona, jer se na prvom mjestu uređuje visoko obrazovanje, a zatim znanstvena djelatnost, što je potpuno obrnuto nego sve što je do sada postojalo. Osim diskontinuiteta, koji je i meritorno i tehnički, pa i nomotehnički nepotreban i neoportun, postavlja se pitanje poručuje li se time nešto što je u biti drugačije od dosadašnjih shvaćanja, tj. poručuje li se da znanstvena djelatnost jest drugotna i da nju stvara visoko obrazovanje, a ne kao do sada da visoko obrazovanje proizlazi iz znanstvene djelatnosti kao prvotne i najvažnije kategorije. Nacrt prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju koji je izradilo Povjerenstvo za zakonske akte koji uređuju sustav znanosti i visokog obrazovanja sveobuhvatniji je u kontekstu opsežne analize predstavljene u uvodnom obrazloženju. Jasno se može vidjeti da se reforme pokreću radi potreba društva, a ne radi pristupa sredstvima iz EU fondova – kao što je to slučaj u Nacrtu prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. Na taj način je prijedlog koji je izradilo Povjerenstvo za zakonske akte koji uređuju sustav znanosti i visokog obrazovanja sustavno promišljen, dubinski, nudi sustavna dugoročna rješenja i ima cjelovit obuhvat. Važno je napomenuti da je taj prijedlog također usuglašen s temeljnim i aktualnim dokumentima kao što su Program Vlade Republike Hrvatske (2020.-2024.), Nacionalni plan oporavka i otpornosti (2021.-2026.) i Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. U obrazloženju Nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti može se zaključiti da su izmjene gotovo isključivo temeljene na novom modelu financiranja, odnosno implementaciji cjelovitih programskih ugovora čija je strateška podloga Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2020.-2026. Nacrt prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti ne sadržava analizu postojećeg stanja te jasnu nit vodilju koja povezuje postojeće stanje s ciljevima iz nacionalne strategije ili EU strateških okvira i ciljeva. Osim toga, podcijenjena je uloga sveučilišta te se zakonom ruši autonomija sveučilišta i njegovih sastavnica. d) Autonomija Sveučilišta Članak 68. Ustava RH jamči autonomiju Sveučilišta. Riječ je o, normativno gledajući, vrlo snažnom i rezolutnom ustavnom izričaju koji se ne svodi samo na to da sveučilišna sloboda postoji ili da se podrazumijeva, nego da se ona baš jamči. Bit toga je da je sveučilište samosvojno, a njegovo ustrojstvo, unutarnja organizacija i djelovanje njegovi vlastiti, i ničiji tuđi – pogotovo ne političke vlasti. Jamstvo autonomije sveučilišta iz čl. 68. Ustava RH znači da ona predstavlja stvarnost i da efektivno postoji, a ne to da je krinka ili privid ili kakva nominalna ili deklarativna kategorija koja efektivno ne postoji. Takva autonomija sveučilišta postoji od osnivanja suvremene hrvatske države i odgovarajuće je vrednovana u Nacrtu prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju koji je izradilo Povjerenstvo za zakonske akte koji uređuju sustav znanosti i visokog obrazovanja. Autonomija sveučilišta ponajprije podrazumijeva da je sveučilište stvarno i kao partner otpočetka uključeno u izradu propisa koji se na njega odnose. To sa Nacrtom prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti uopće nije bio slučaj, nego je Rektorskom zboru taj tekst dostavljen na očitovanje kao gotov i zadan manje od 24 sata prije negoli im je predstavljen, a zatim je za tako važan i sistemski zakon ostavljeno samo tri tjedna za očitovanje, i to u uvjetima kada je riječ o sasvim novom zakonu koji stubokom, konceptualno i paradigmatski mijenja čitav koncept znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja. To sveučilišna autonomija sigurno nije jer je u takvom kontekstu uključivanje sveučilišta u nešto što je zadano i već gotovo ekscesni formalizam i samo razlog da je akademska zajednica tobože formalno bila upoznata s njegovim sadržajem, a u stvarnosti je dovedena pred potpuno gotov čin. Smisao primjene zakona iz čl. 68. st. 2. Ustava RH nije da se njegovim pravilima autonomija ograničuje i sužuje, devalvira ili u cijelosti obezvrjeđuje, što se Nacrtom prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti grubo čini. U najvećoj mjeri to se čini uvođenjem Sveučilišnog vijeća, njegovom strukturom, načinom izbora njegova predsjednika u kojem može sudjelovati Vlada RH (čl. 15. st. 1.) i posebno njegovim ovlastima u čl. 15. st. 4. koje, kako god se nazivale, sigurno se ne svode na nadzor (kao nadzornog tijela, što je dobrodošlo), nego su čisti čini upravljanja, a to dodatno postaje vidljivim u tome da ono može pokrenuti postupak za razrješenje rektora. Premda Ustav RH jamči da sveučilište samostalno odlučuje o svojem ustrojstvu i djelovanju, politička vlast posredstvom Sveučilišnog vijeća, osim upravljanja sveučilištem, zapravo može utjecati i na to tko će biti rektor. Prema tome, zakonska razrada čl. 69. Ustava RH u biti znači devalvaciju te ustavne odredbe i negiranja sveučilišne autonomije. Postojeći Sveučilišni savjet ima isključivo nadzorne ovlasti. Sveučilišno vijeće – nominalno je nadzorno tijelo, u stvarnosti upravlja sveučilištem. U čl. 11. st. 1. normativno se ustvrđuje da je sveučilišno vijeće nadzorno tijelo. To je tijelo koje bi trebalo zamijeniti savjet sveučilišta, međutim, s njime nema gotovo nikakve poveznice. Apsurdan je broj i način imenovanja četvorice od sedam članova što u biti čini politička vlast. Trojicu imenuje osnivač (=Hrvatski sabor), a predsjednika imenuje šest članova (ali ne među sobom, nego to mora biti netko sedmi), no ako se ne mogu među sobom dogovoriti, toga sedmoga imenuje Vlada RH kao politička vlast. To otvara golem prostor manipulacijama, tj. da se svjesno izbjegava dogovor šestorice članova kako bi politička vlast mogla postaviti predsjednika toga tijela. Osim što može pokrenuti postupak razrješenja rektora, to tijelo temeljem čl. 15. st. 4. u stvarnosti, gledajući meritum, a ne pogrešno nazivanje stvari, ima upravljačke, a ne samo nadzorne ovlasti, što je iz perspektive sveučilišne autonomije neprihvatljivo. Posebno se te stvarne upravljačke kompetencije ogledaju u njegovoj ovlasti da potvrđuje prijedloge Programskog ugovora. Riječ je o zadnjem koraku prije negoli se temeljem čl. 98 započnu pregovori s Ministarstvom o programskom ugovoru, jer taj članak predviđa njegovo formuliranje kroz neku vrstu pregovora tih dviju strana. Položaj Sveučilišnog vijeća je takav da nakon niza koraka koji se poduzimaju najprije na sastavnicama, pa zatim na sveučilištu, na kraju sve ovisi o njemu i njegovoj odluci hoće li ga potvrditi ili ne. Potvrđivanje nije nadzorna funkcija, nego takva koja odlučuje, a samim time je i upraviteljska. Sveučilišno vijeće pritom može obezvrijediti čak četiri prethodna koraka od kojih se dva odvijaju na sastavnici (izrada prijedloga programskog ugovora od dekana – čl. 20. prihvaćanje dekanova prijedloga na vijeću sastavnice – čl. 19.), rektorov prijedlog ukupnog programskog ugovora – čl. 13 i prijedlog programskog ugovora koji prihvaća senat – čl. 13.) Sveučilišno vijeće kao koncept je neodrživo. Kada se uređuje sastav Sveučilišnog vijeća ide se logikom 3 člana (daje Sveučilište) + 3 (daje Sabor RH) + 1 (koji je predsjednik i kojega in ultima linea imenuje Vlada RH). Postavlja se pitanje o tome tko saziva sjednicu vijeća s 3+3, prema kojim pravilima, kako to vijeće djeluje i odlučuje, jer ono se u biti konstituira tek izborom sedmoga članka koji je predsjednik i koji glede toga ima inicijativu, no on dok nije imenovan ne postoji. Osim što je takav sastav i provenijencija članova nonsens (to je specifikum kakav nigdje drugdje ne postoji) i flagrantni mehanizam potencijalne političke kontrole nad sveučilištem, on ne može funkcionirati jer u biti to vijeće mora djelovati prije svojega konstituiranja i vrlo vjerojatno morat će djelovati na više sjednica za koje se ne zna tko ih saziva, tko ih vodi, kojom se većinom odlučuje, kako se odlučuje i dr. Sastav Sveučilišnog vijeća ne odražava dalekosežnost i heterogenost utjecaja te temeljnu važnost sveučilišta kao integrativnog čimbenika. U sastav sveučilišnog vijeća ne uključuju se predstavnici gradova u kojima djeluju sastavnice, ne uključuju se komorske organizacije niti ikakvi drugi važni društveni čimbenici, nego 3 predstavnika bira Hrvatski sabor, a još jednoga potencijalno Vlada RH. Takav sastav ne odražava ono što sveučilište jest i još više što bi u perspektivi trebalo biti, kao najširi društveni medij koji pripada svima i koji izgrađuje društvo. Napokon, sastav toga vijeća potpuno razbija koncept dosadašnjeg savjeta kao nadzornog tijela, logiku njegova strukturiranja prema provenijencijama članova. Statusne promjene javnog sveučilišta iz čl. 16. Nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti kao put razbijanja sveučilišta. O izdvajanju sastavnice iz javnog sveučilišta odlučuje Vlada RH, a ne javno sveučilište. Senat javnog sveučilišta daje prijedlog za to, a da bi se podnio prijedlog potrebna je pretjerano mala većina – natpolovična većina svih članova Senata. Ta bi većina trebala biti najmanje 2/3 jer je riječ o bitnoj i velikoj statusnoj promjeni koja nepovratno razbija javno sveučilište pa bi za nju trebala biti potrebna kvalificirana, a ne obična većina. I ovdje zakonska odredba ne ostavlja nikakvu autonomiju sveučilištu premda mu je nominalno i puko formalno na beznačajan način dodjeljuje u svemu nebitnome, osim u meritorno važnim stvarima. Pokretanje postupka razrješenja rektora i njegovo razrješenje. Teška je povreda sveučilišne autonomije da Sveučilišno vijeće temeljem čl. 14. st. 7. može pokrenuti postupak razrješenja rektora. Ako je Sveučilišno vijeće nadzorno tijelo (a to jedino smije biti temeljem čl. 68. Ustava RH), neodrživa je takva odredba temeljem koje bi se ono direktno miješalo u unutarnje poslove sveučilišta. Jednako je neodrživa i premala većina u Senatu (1/3 članova) koja se zahtijeva za donošenje odluke o razrješenju rektora. To stubokom odudara od dosadašnjih rješenja i čitavu stvar čini krajnje jednostavnom, a rektorovu poziciju teškom, nezahvalnom i nadasve lako ucjenjivom. Znajući, k tome, kako se imenuje Sveučilišno vijeće, to ostavlja golem prostor političkim utjecajima na rad i razrješenje rektora, što je duboko protivno Ustavom RH proklamiranoj sveučilišnoj autonomiji. Ova materija nalazi se u očiglednoj neravnoteži s funkcijom i položajem dekana sastavnice. Za pokretanje postupka razrješenja dekana Sveučilišno vijeće nema ovlasti, nego ovlast za to ima samo fakultetsko vijeće, a većina potrebna za razrješenje dekana u fakultetskom ili akademijskom vijeću jednaka je kao i u Senatu za razrješenje rektora. Prema tome, lakše je razriješiti rektora sveučilišta nego dekana sastavnice, jer postupak razrješenje rektora dodatno može pokrenuti Sveučilišno vijeće. Riječ je o apsurdu. e) Osnivačka prava nad sveučilištem i sastavnicama Apsurd je da Nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti u čl. 7. st. 2. uređuje da osnivačka prava nad fakultetima, umjetničkim akademijama i ostalim sastavnicama sveučilišta može imati i nadležno ministarstvo. Svako sveučilište i njegova sastavnica osnovano je u određenom trenutku temeljem odgovarajućega općega pravnog akta (u pravilu zakona) iz kojega proizlazi tko mu je osnivač i tko je imatelj osnivačkih prava. Nonsens je 2022. godine uređivati nešto što se dogodilo i što je nepromjenjiva činjenica te, napokon, konzumirana norma. Primjerice, Sveučilište u Zagrebu osnovano je odgovarajućim zakonskim člankom iz 1874. godine (u doba bana Ivana Mažuranića), iz čega je sasvim razvidno tko mu je tada bio i tko je do danas ostao osnivač i imatelj osnivačkih prava. Zar će se nakon otprilike 150 godina nekakvim zakonom uređivati ili revidirati ta činjenica?! f) Radnopravni status rektora i prorektora U čl. 14. st. 2. Nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti određuje se da: Na javnom sveučilištu rektor zasniva radni odnos u punom radnom vremenu. Riječ je o dubioznoj i radnopravno neodrživoj odredbi koja podrazumijeva prestanak radnog odnosa na sastavnici rektoru i prorektorima, prekid svake radnopravne formalne poveznice sa sastavnicom, i isključivo radni odnos na javnom sveučilištu. Kako se rektori biraju iz reda redovitih profesora i redovitih u trajnom zvanju koji potječu sa sastavnica, takva im odredba onemogućava ikakvu znanstveno nastavnu poveznicu sa sastavnicom s koje potječu, primjerice oni tamo ne mogu ni najmanje sudjelovati u nastavi, konzultativnoj djelatnosti i sl. (što ako su jedini nositelji kolegija i sl.), što je i znanstveno i nastavno neprihvatljivo. Prihvatljivo je takva apsolutna ograničenja možda postaviti glede drugih javnih i privatnih sveučilišta, ali ne i glede sastavnica javnog sveučilišta s kojih rektor (i prorektori) potječe. Potonje ne isključuje mogućnost određivanja limita koliko rektor (i prorektori) smiju sudjelovati u nastavnom procesu na sastavnicama. Međutim, ovdje se nameće problematika radnopravnog odnosa na sastavnici, što kad rektor (i prorektor) prestanu biti rektorima (i prorektorima), što je s postojećim radnim odnosom na sastavnici, uvjetima za napredovanje i sl. g) Rektorski zbor Rektorski zbor u Republici Hrvatskoj trebali bi činiti samo rektori javnih sveučilišta, pri čemu rektori privatnih sveučilišta mogu biti samo pridruženi bez prava glasa. Anomalija se sastoji i u tome da ne postoji odredba da se u Rektorskom zboru glasovi ponderiraju ovisno o veličini sveučilišta. h) Predstavnik reprezentativnog sindikata u Senatu Vrlo je dvojbeno što je reprezentativan sindikat iz čl. 12. st. 4., prema kojem kriteriju i s obzirom na koju se sastavnicu određuje takav status. Primjerice, neki sindikat na jednoj sastavnici može biti izrazito zastupljen, na drugoj ne, pa se opravdano nameće pitanje o kriteriju i mjestu reprezentativnosti kao pretpostavci pozivanja njegova predstavnika na sjednice senata. i) Nejasnost položaja studenata i studentskih predstavnika Bit sveučilišta čine i studenti koji svoju volju, htjenja i dr. izražavaju posredstvom vlastitih izabranih predstavnika u sveučilišnim tijelima, na sastavnicama i njihovim tijelima te drugdje. To je i tradicija u hrvatskom i europskom visokom obrazovanju [O važnosti studentskog sudjelovanja u sveučilišnim tijelima vidi više u: Student Engagement in Europe: society, higher education and student governance (eds. M. Klemenčić, S. Bergan, R. Primožić, Council of Europe Higher Education Series No. 20, Strasbourg: Council of Europe, 2015], ali prvenstveno stečeno pravo studentske populacije da bude zastupljena s 15 % u kolegijalnim tijelima, posebno u Senatu sveučilišta, Savjetu sveučilišta, fakultetskim vijećima i drugdje te da se ta njezina zastupljenost ogleda i kroz efektivno pravo glasa u stvarima koje se odnose na tu sveučilišnu kategoriju osoba. Nacrt prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti ne jamči mjesto studentskom predstavniku u Sveučilišnom vijeću, dok studentskim predstavnicima u fakultetskim vijećima daje samo pravo tražiti suspenzivni veto (čl. 19. st. 5.), što je više iluzorno nego efektivno pravo. S druge strane, Nacrt prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju koji je izradilo Povjerenstvo za zakonske akte koji uređuju sustav znanosti i visokog obrazovanja poštuje tu tradiciju i stečeno pravo, ali i pitanja od posebnog interesa za studente (u čl. 134.), što je hvalevrijedno. Također, glede studenata Nacrt prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju koji je izradilo Povjerenstvo za zakonske akte koji uređuju sustav znanosti i visokog obrazovanja sadržava jedan čitav zaseban dio (čl. 175.-183.) vrednujući time važnost studenata, njihova prava, organizacijska pitanja, tijela i dr. Glede studenata još je nekoliko važnih nejasnoća i nedosljednosti. Temeljem čl. 12. st. 5. studentski predstavnici ne sudjeluju u biranju rektora (i prorektora) [Navedeno se ističe i u dokumentu koji je Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo u veljači ove godine (Novosti u Zakonu – studenti ne sudjeluju u izboru dekana i rektora te izboru na radna mjesta nastavnika i profesora). Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Zagreb, veljača 2022. godine], ali iz članka 14. proizlazi da se računaju u trećinu članova senata koja pokreće postupak razrješenja rektora, pa i u natpolovičnu većinu svih članova senata kada se donosi odluka o njegovu razrješenju („o razrješenju rektora odlučuje senat natpolovičnom većinom glasova SVIH članova“). Dakle, ne biraju, ali razrješuju rektora i dekana, što predstavlja zakonski i logični neodrživo pravno rješenje. Jednako je i na sastavnicama u pogledu funkcije dekana. S obzirom da za odluku senata o izlasku neke sastavnice iz sveučilišta Zakon zahtijeva natpolovična većina SVIH članova senata, ako studentski predstavnici čine 15 % Senata, u tim konstelacijama studentski predstavnici predstavljaju važan i snažan, a moguće je i presudan čimbenik, u donošenju ovako ključnih odluka. Drugim riječima, dok se studentima oduzima ili ograničava pravo glasa u pitanjima koja su od njihova neposredna interesa, istovremeno im se daje pravo glasa koja su prvenstveno od interesa za nastavnike zaposlene na sveučilištima i njihovim sastavnicama. j) Obezvređivanje autonomije sveučilišta glede nadzornih ovlasti sveučilišta nad fakultetom, odnosno umjetničkom akademijom S gledišta RH svi autonomni opći akti koje donosi sveučilište ili njegove sastavnice su podzakonski akti, i među njima iz perspektive RH nema niti može biti hijerarhije. Međutim, u vlastitim (unutarnjim) okvirima sveučilišta, što je izričaj njegove autonomije, postoji hijerarhija među aktima koje donosi sveučilište i onima koje donose sastavnice, jer opći akti sveučilišta na sveučilištu su većeg ranga od općih akata sastavnica te potonje moraju biti u skladu kako s njima tako i sa zakonskim i ustavnim okvirom u RH. To podrazumijeva da sveučilište mora imati vlastito tijelo koje nadzire usklađenost općih akata sastavnica s općim aktima sveučilišta i dodatno sa pozitivnim zakonodavstvom RH. Praksa je da sveučilište u stvarnosti ima to tijelo i da je riječ o jednom od najvažnijih tijela sveučilišta. Člankom 22. st.1. Nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti opisane nadzorne ovlasti sveučilišta glede usklađenosti sa zakonskim i statutarnim režimom (koje obavlja Odbor za Statutarna pitanja) ukidaju se te se ovlasti prenose na Visoki upravni sud RH. Potonje odredbe su konfuzne, jer se najprije govori o tome da rektor provodi nadzor jesu li opći akt fakulteta, odnosno umjetničke akademije u suprotnosti sa zakonom i/ili statutom sveučilišta, da bi se zatim odredilo da će rektor Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske podnijeti zahtjev za ocjenu zakonitosti općeg akta. Premda se isprva naznačuje, no tom odredbom nije obuhvaćen nadzor nad statutarnošću i usklađenošću općih akata sastavnice s općim aktima sveučilišta, u nadolazećim stavcima opet se uređuje nadzor nad zakonitošću i statutarnošću koje provodi sam rektor. Odredbe st. 1. i st. 2.-4. ne mogu se međusobno pomiriti, one su duboko proturječne i međusobno isključujuće. Postavlja se, na kraju, pitanje tko i kada odlučuje o zakonitosti i statutarnosti? Visoki upravni sud RH ili Senat na inicijativu rektora? Koga rektor o tome izvještava: Visoki upravni sud RH ili Senat? k) Umjesto integracije, daljnja fragmentacija Sveučilišta Integracija sveučilišta trend je u Europi i svijetu, a međunarodna iskustva pokazuju kako pridonosi učinkovitijem upravljanju i raspolaganju resursima, strateškom planiranju, fleksibilnosti, boljoj vidljivosti i brendiranju. Integrirana sveučilišta moćnija su u prezentaciji rezultata svoga rada, posebno znanstvenih rezultata. Predloženi Zakon ne pridonosi jačanju suradnje između sastavnica Sveučilišta, nego upravo suprotno, zadržava se fragmentirana struktura i mogućnost da se svaki fakultet „ponaša“ kao malo Sveučilište. Navedeno vidimo u derogiranju odredbi sadašnjeg zakona u pogledu nadzornih ovlasti sveučilišta nad fakultetom, odnosno umjetničkom akademijom, ali i u pogledu načina biranja dekana. Prema sadašnjem zakonu senat sveučilišta potvrđuje izbor dekana fakulteta i umjetničkih akademija (čl. 59. st. 2.). Prijedlog Zakona ne navodi ovu nadležnost senata (čl. 12. st. 3.), već određuje da je konačna odluka o izboru i razrješenju dekana u nadležnosti fakultetskog, odnosno akademijskog vijeća, što dodatno slabi položaj sveučilišta. Zajedno s ukidanjem ovlasti Senata da većinom ukupnog broja članova donosi konačnu odluku o suspenziji dekana ili drugog čelnika sastavnice sveučilišta koju u slučaju nepoštivanja zakona, drugih propisa i statuta donosi rektor, te o obustavljanju od izvršenja odluke dekana i ostalih čelnika sastavnica Sveučilišta, ako je navedena odluka protivna zakonu ili statutu, koju također donosi rektor, a senat je treba potvrditi, Zakon ovakvim rješenjima slabi upravljački položaj i mogućnost nadzora sveučilišnih tijela u odnosu na sveučilišne sastavnice, te time doprinosi daljnjoj fragmentiranosti sveučilišta. l) Ukidaju se zvanja i zamjenjuju radnim mjestima Članak 110. Nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti ni ne spominje znanstveno-nastavna zvanja premda su ona prema pozitivnopravnom okviru stvarnosti. Naime, sada se osobe izabiru u zvanja, a ne na radna mjesta čiji su nazivi jednaki nazivu zvanja. Navedeni članak predviđa postojanje samo radnih mjesta te, još k tome, stvara privid kao da sada zvanja ne postoje nego radna mjesta. U biti čl. 110. ukida znanstveno-nastavna zvanja te ih pretvara u radna mjesta. Razlika među tim konceptima je bitna. Navedeni obrat protivan je stečenim pravima (jer tko je u nastavno-nastavnom zvanju ostaje u njemu jer je to pravo stekao izborom) i ima legitimno očekivanje da će ispunjenjem uvjeta biti izabran u više takvo zvanje) i kolektivnom ugovoru. Radno mjesto je nestalna i nestabilna kategorija koja je isključivo radnopravne provenijencije, ono znanstveno-nastavnu kategoriju veže samo uz sebe i dok se osoba nalazi na radnom mjestu, a ne i izvan toga (dakle, netko je redoviti profesor u trajnom zvanju dok je na radnom mjestu, izvan toga on to nije niti bi se takvim smio predstavljati). Napokon, radno se mjesto može ukinuti, znanstveno-nastavno zvanje ne! U tom smislu, posebno je potrebno upozoriti na članak 37. st. 6., koji određuje da se ustroj radnih mjesta nastavnika, znanstvenika suradnika i drugih zaposlenika propisuje općim aktom visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
301 Sveučilište u Splitu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. Pravo na slobodnu studijsku godinu (sabbatical). Jednodušan je stav da je predloženo rješenje po kojemu bi navedeno pravo mogli konzumirati isključivo nastavnici u zvanju redovitog profesora ili višem, neopravdano restriktivno i da ne odgovara svrsi toga instituta, koji upravo mora biti u funkciji profesionalnog razvoja nastavnog kadra. Stoga se predlaže urediti taj institut na dosadašnji način. Nije prihvaćen Slobodna studijska godina koristi se za oslobođenje od nastave i nastavnog procesa, a u svrhu znanstvenog rada što je u suprotnosti sa zaprimljenim prijedlogom.
302 Sveučilište u Splitu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 14. Uvjeti za izbor i trajanje dužnosti rektora. U provedenoj diskusiji više sastavnica Sveučilišta u Splitu iznijelo je ili podržalo prijedlog da se omogući rektoru, po isteku mandata i nakon proteka određenog vremena, ponovo kandidirati za tu funkciju. Usto, predlaže se u vezi s izborom rektora u Zakon ugraditi odredbu po kojoj bi se rektor birao iz reda zaposlenika tog sveučilišta u propisanom zvanju. Slično se predlaže i za dekana visokog učilišta. Nije prihvaćen Postupak i uvjeti izbora rektora urediti će se statutom sveučilišta, a u skladu s autonomijom i akademskom samoupravom. Sukladno prijedlogu Zakona, mandat rektora na javnom sveučilištu traje četiri godine te se ista osoba može jednom ponovo izabrati.
303 Sveučilište u Splitu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. U članku 2., predlaže se brisanje alineje 2 te dodavanje stavka 6. koji glasi: (6) Djelatnost visokog obrazovanja te znanstvena i umjetnička djelatnost temelje se na načelima otvorene znanosti. Nije prihvaćen Prijedlog nije u skladu s nomotehničkim pravilima za izradu akata.
304 Sveučilište u Splitu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 82. Predlaže se dodavanje novog članka 82a Otvorena znanost koji glasi: 1. Znanstvena se istraživanja provode u skladu s načelima otvorene znanosti i temelje se na otvorenom i suradničkom procesu istraživanja, na otvorenom pristupu svim rezultatima znanstveno-istraživačkog rada (publikacijama, istraživačkim podacima, softveru i dr.) te otvorenoj i interoperabilnoj istraživačkoj infrastrukturi. 2. Modalitete i instrumente podrške i osiguravanja otvorene znanosti, kao i način donošenja i provedbe Plana za otvorenu znanost, ministar utvrđuje pravilnikom. Nije prihvaćen Predloženo je obuhvaćeno člankom 2. stavak 4. točka 2.
305 Sveučilište u Splitu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 62. Predlažemo dodavanje sljedećeg na čl. 62, st. 7:U iznimnim slučajevima, primjerice kad je doktorska disertacija izrađena u suradnji s industrijom ili se planira patentna prijava , moguć je privremeni embargo u trajanju od najviše dvije godine na relevantna poglavlja. Embargo treba odobriti povjerenstvo doktorskog studija, a javnost može dobiti uvid u cjelovitu disertaciju uz potpisivanje izjave o povjerljivosti. Naime, u planu je pokretanje programa industrijskih doktorata. Takve odredbe postoje u pravilnicima doktorskih studija naših partnerskih sveučilista u alijansi, a nastale su na zahtjev njihovih partnera iz gospodarstva. Nepostojanje mogućnosti za embargo pojedinih dijelova može onemogućiti suradnju na združenim studijima, a također ograničiti i suradnju s našim tvrtkama. Nije prihvaćen Predlagatelj Zakona smatra da će se isto riješiti općim aktima ustanove kao i propisima koji uređuju autorsko pravo i intelektualno vlasništvo.
306 Sveučilište u Splitu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 10. Izostanak regulative o sveučilišnim odjelima. Novim tekstom Zakona nije predviđena zakonska regulativa o sveučilišnim odjelima s pripadajućim tijelima, pročelnikom i stručnim vijećem, različitim drugim tijelima i povjerenstvima kako je regulirano u sadašnjem Zakonu (čl. 64.). Spominju se samo jednom (čl. 10. stava 3.) u kontekstu ovlaštenja senata da osniva sastavnice bez pravne osobnosti, među kojima je primjerice naveden i odjel bez dosadašnje kvalifikacije “sveučilišni“. S obzirom na to da su sveučilišni odjeli u RH opravdali svoje postojanje i stekli zakonsko priznanje, predlaže se u tekstu Zakona predvidjeti sveučilišne odjel i urediti njegova tijela: pročelnika i stručno vijeće te druge pretpostavke radi nastavka njihova rada ili omogućiti njihovu transformaciju u fakultet ukoliko ispunjavanju odrednice Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i Zakona o kvaliteti. Sveučilišna knjižnica i studentski centar. Predlaže se zakonom definirati ulogu i financiranje sveučilišne knjižnice i studentskog centra koji su esencijalni u potpori studentima nastavnicima i ostvarivanju misije sveučilišta. Djelomično prihvaćen Članak 10. će se urediti na način da uređuje i osnivanje odjela.
307 Sveučilište u Splitu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 96. Prihodi sveučilišta. Sveučilište u Splitu smatra esencijalnim zakonski zajamčiti punu financijsku autonomiju visokih učilišta (sveučilišta i sastavnica), u skladu s dosadašnjom praksom, odlukama Ustavnog suda i važećim propisima. Stoga se predlaže preformulirati članak 96. Nacrta zakona koji govori o izvorima financiranja visokih učilišta i vrstama prihoda kojima raspolažu. Naglasak pritom treba staviti na kategoriju vlastitih sredstava koji bi općenito trebao obuhvatiti sva raspoloživa sredstva osim onih koja se sveučilištu doznačuju iz državnog proračuna. Sintagma „namjenski prihodi/sredstva“ nema samo terminološki značaj, nego izaziva pravnu nesigurnost i negativne posljedice na poslovanje visokih učilišta u kontekstu primjene nekih drugih zakona – o državnom proračunu i izvršenju državnog proračuna, Temeljnog kolektivnog ugovora i sl. - pa je treba izbaciti iz Nacrta, odnosno zamijeniti sintagmom „vlastita sredstva/prihodi“. Tradicionalnu praksu izuzimanja akademskih institucija od obveze svakogodišnjeg vraćanja nepotrošenih sredstava u državni proračun, temeljenu na formalnoj odluci koja se svake godine opetovano ugrađuje u Zakon o izvršenju državnog proračuna, trebalo bi zakonski učiniti stalnom (najbolje u Zakonu o državnom proračunu) kako bi sveučilište s određenom (pravnom) sigurnošću uzmoglo ostvarivati svoju punu misiju, odnosno vršiti i one svoje legitimne zadaće koje nisu dotirane iz državnog proračuna. Time se, dakako, ne izbjegava obveza na namjensko i kontrolirano raspolaganje vlastitim sredstvima. U kontekstu financiranja valja upozoriti i na nedovoljnu preciznost u uređenju materije programskih ugovora u Nacrtu zakona. Iz predloženih formulacija, naime, nije jasno je li u zakonskoj namjeri sklapati programske ugovore samo sa sveučilištima ili/i njihovim sastavnicama. Primljeno na znanje Članak 96. prijedloga Zakona u skladu je s propisima kojima se uređuje planiranje, izrada, donošenje i izvršavanje proračuna.
308 Sveučilište u Splitu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 43. Nastavnici i suradnici. U diskusiji je problematizirano pitanje nadležnosti za donošenja konačne odluke u postupku izbora nastavnika i suradnika. Iz formulacije članaka 40. i 43. moglo bi se zaključiti da se konačna odluka o tome prepušta matičnim odborima. Predlaže se preraditi te odredbe tako da se matičnim odborima povjeri provođenje dijela postupka, tj. donošenje odluke o ispunjavanju uvjeta, ali da konačna odluka na temelju koje se s odabranim kandidatom sklapa radni odnos, bude na fakultetskom vijeću ili senatu (za samostalne studije, sveučilišne odjele ili integrirana sveučilišta). Predlaže se preispitivanje namjere uvođenja instituta reizbora za naslovne nastavnike, budući da se obveza periodičnog izbora ili reizbora nastavnika logički vezuje uz radna mjesta. Nadalje, predlaže se jasnije definirati status i prava gostujućih nastavnika, te zakonski urediti mogućnost angažiranja naslovnih suradnika (uz nastavnike) bez kojih bi se mnoga visoka učilišta suočila s poteškoćama u izvođenju praktične nastave. Iz istih razloga predlaže se također povećati postotke angažiranja dokazanih stručnjaka iz prakse uz nadzor znanstveno-nastavnog osoblja, ili barem predvidjeti opravdane izuzetke od pravila “25%“ (čl. 79. st. 3.). Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
309 Sveučilište u Splitu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 40. Nastavnici i suradnici. U diskusiji je problematizirano pitanje nadležnosti za donošenja konačne odluke u postupku izbora nastavnika i suradnika. Iz formulacije članaka 40. i 43. moglo bi se zaključiti da se konačna odluka o tome prepušta matičnim odborima. Predlaže se preraditi te odredbe tako da se matičnim odborima povjeri provođenje dijela postupka, tj. donošenje odluke o ispunjavanju uvjeta, ali da konačna odluka na temelju koje se s odabranim kandidatom sklapa radni odnos, bude na fakultetskom vijeću ili senatu (za samostalne studije, sveučilišne odjele ili integrirana sveučilišta). Predlaže se preispitivanje namjere uvođenja instituta reizbora za naslovne nastavnike, budući da se obveza periodičnog izbora ili reizbora nastavnika logički vezuje uz radna mjesta. Nadalje, predlaže se jasnije definirati status i prava gostujućih nastavnika, te zakonski urediti mogućnost angažiranja naslovnih suradnika (uz nastavnike) bez kojih bi se mnoga visoka učilišta suočila s poteškoćama u izvođenju praktične nastave. Iz istih razloga predlaže se također povećati postotke angažiranja dokazanih stručnjaka iz prakse uz nadzor znanstveno-nastavnog osoblja, ili barem predvidjeti opravdane izuzetke od pravila “25%“ (čl. 79. st. 3.). Djelomično prihvaćen Članak 53. prijedloga Zakona dopunit će se odredbama vezanim uz naslovne suradnike. Postupak izbora na slobodno radno mjesto i više radno mjesto završava zaključivanjem ugovora, odnosno aneksa ugovora o radu, a ne odlukom matičnog odbora, odnosno matičnog povjerenstva.
310 Sveučilište u Splitu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 79. 5. Prava studenata iz studija. U diskusiji je prevladalo mišljenje da se ograničenja iz članka 77. stavak 5. koja bi u pogledu trajanja studija (najviše dvostruko vrijeme propisanog trajanja studija) vrijedila za redovite studente, ne bi trebala odnositi na izvanredne studente. Predlaže se također odustati od zabrane zasnivanja radnog odnosa za redovite studente (članak 76. st. 2.), a ovlasti iz čl. 79. st. 3. koje se odnose na odobravanje prava na upis dodatnog studija u statusu redovitog studenta i na teret državnog proračuna za najuspješnije studente, dodijeliti tijelima akademske vlasti, a ministru ostaviti regulatorne ovlasti. Djelomično prihvaćen Članak 76. će se urediti. Članak 79. stavak 3 nije moguće prihvatiti zbog propisa koji uređuju sustav državne uprave. U odnosu na članak 77. stavak 5. predlagatelj Zakon smatra da je studentima u izvanrednom statusu fleksibilnost omogućena stavkom 4. koji se odnosi samo na studente u redovitom statusu.
311 Sveučilište u Splitu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 76. Predlaže se također odustati od zabrane zasnivanja radnog odnosa za redovite studente (članak 76. st. 2.), a ovlasti iz čl. 79. st. 3. koje se odnose na odobravanje prava na upis dodatnog studija u statusu redovitog studenta i na teret državnog proračuna za najuspješnije studente, dodijeliti tijelima akademske vlasti, a ministru ostaviti regulatorne ovlasti. Djelomično prihvaćen Članak 76. će se urediti. U odnosu na članak 79. st. 3 isto nije u skladu sa propisima koji uređuju sustav državne uprave.
312 Sveučilište u Splitu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 77. Prava studenata iz studija. U diskusiji je prevladalo mišljenje da se ograničenja iz članka 77. stavak 5. koja bi u pogledu trajanja studija (najviše dvostruko vrijeme propisanog trajanja studija) vrijedila za redovite studente, ne bi trebala odnositi na izvanredne studente. Predlaže se također odustati od zabrane zasnivanja radnog odnosa za redovite studente (članak 76. st. 2.), a ovlasti iz čl. 79. st. 3. koje se odnose na odobravanje prava na upis dodatnog studija u statusu redovitog studenta i na teret državnog proračuna za najuspješnije studente, dodijeliti tijelima akademske vlasti, a ministru ostaviti regulatorne ovlasti. Prihvaćen Predlagatelj Zakona smatra da je fleksibilnost za izvanredne studente ostavljena stavkom 4. koji se odnosi samo na redovne studente. U odnosu na čl.79.st. isti će se izmijeniti dok članak 79. st.3 nije moguće prihvatiti zbog propisa koji uređuju sustav državne uprave.
313 Sveučilište u Splitu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 19. Sudjelovanje studenata u izborima čelnika visokih učilišta te nastavnika i suradnika. U diskusiji su sudjelovali i čelnici Studentskog zbora na razini Sveučilišta i sastavnica koji su iznijeli prigovor protiv sužavanja studentskih prava u stručnim vijećima visokih učilišta (senata i fakultetskih vijeća), posebice prava na sudjelovanje u izborima čelnika te nastavnika i suradnika (čl. 12. st. 5 i čl. 19. st. 5.). Nije prihvaćen U odnosu na stavak 5. isto nije moguće obzirom u postupku izbora sudjeluju osobe na istim ili hijerarhijskim višim radnim mjestima sukladno odredbama prijedloga Zakona.
314 Sveučilište u Splitu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. Sudjelovanje studenata u izborima čelnika visokih učilišta te nastavnika i suradnika. U diskusiji su sudjelovali i čelnici Studentskog zbora na razini Sveučilišta i sastavnica koji su iznijeli prigovor protiv sužavanja studentskih prava u stručnim vijećima visokih učilišta (senata i fakultetskih vijeća), posebice prava na sudjelovanje u izborima čelnika te nastavnika i suradnika (čl. 12. st. 5 i čl. 19. st. 5.). Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
315 Sveučilište u Splitu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 15. 2. Sveučilišno vijeće. Jednodušno je mišljenje da se institutom sveučilišnog vijeća, kako je zamišljeno u članku 15. Nacrta zakona, uvodi nepotrebna i štetna administrativna kontrola, nespojiva s autonomijom sveučilišta koja je kao jedno od nosivih načela u sustavu znanosti i visokog obrazovanja dobila i svoju ustavnu sankciju, ne samo u tekstu Ustava RH, nego i u praksi Ustavnog suda, koji je jedini ovlašten tumačiti odredbe i institute Ustava. Neprihvatljivo je da da sveučilišno vijeće ima aktivnu, štoviše i ključnu ulogu u donošenju esencijalnih odluka ili dokumenata sveučilišta (strategije, programskih ugovora, osnivanja pravnih osoba kojima se ostvaruje misija sveučilišta, pokretanje opoziva rektora itd.). Osim prevelikih ovlasti, problem je i u naglašeno administrativnom sastavu sveučilišnog vijeća, a nije jasno ni kako bi ono trebalo upražnjavati funkciju kontrole nad sastavnicama sveučilišta. Zbog svega toga predlaže se preformulirati odredbu o sveučilišnom vijeću i urediti ga na način kako je uređen sadašnji institut sveučilišnog savjeta ili još bolje, zadržati postojeći institut pod istim nazivom i sa sličnim sastavom i ovlastima. Nije prihvaćen Predlagatelj Zakona smatra da je institut Sveučilišnog vijeća opravdana reforma u uspostavljanju učinkovitog nadzornog tijela visokog učilišta. S tim u vezi, predlagatelj Zakona također smatra da nije moguć utjecaj na djelovanje Sveučilišnog vijeća obzirom je određen broj predstavnika sveučilišta i osnivača u jednakom omjeru koji zajednički biraju predsjednika. Ovo osobito potvrđuje stavak 3. istog članka u kojem se određuje da članovi sveučilišnog vijeća koje imenuje osnivač te predsjednik sveučilišnog vijeća ne smiju biti državni dužnosnici, članovi Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj, službenici Ministarstva niti zaposlenici i vanjski suradnici tog sveučilišta.
316 Sveučilište u Splitu NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Sveučilište u Splitu provelo je o dostavljenom Nacrtu Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (dalje u tekstu: Nacrt zakona) raspravu u kojoj su sudjelovale sve sastavnice Sveučilišta i studentski predstavnici. U raspravi su iznesene brojne primjedbe i prijedlozi, koji su objedinjeni u dokumentu naslovljenom ZBIRNE PRIMJEDBE SVEUČILIŠTA U SPLITU, a ovdje se navode samo glavni prigovori i opaske na predloženi Nacrt zakona. 1. Neke terminološke primjedbe. Nije jasno zašto je izmijenjen naziv zakona, odnosno zašto je u naslovu došlo do inverzije znanosti i visokog obrazovanja. S tim u vezi može se prigovoriti i redoslijedu materije koji ne proizlazi logički iz samog naslova. Pogotovo nije jasno zašto su promijenjene neke ključne riječi, npr. prijediplomski studij, trajni izbor, specijalistički studij umjesto poslijediplomski specijalistički studij (što asocira na diplomski specijalistički stručni studij) itd. U prilog takvim promjenama ne govori nikakva promjena u sadržaju objekta, niti poteškoće u primjeni dosadašnjih naziva, a nisu opravdane ni s jezičnog motrišta. Naprotiv, može se pretpostaviti da će novi nazivi stvoriti nepotrebnu zbrku u praksi, pravnu nesigurnost, dodatne nepotrebne poslove i troškove. Stoga predlažemo da se odustane od tih terminoloških promjena te da se zadrže dosadašnji nazivi koji su u praksi dobro prihvaćeni i prepoznatljivi. 2. Sveučilišno vijeće. Jednodušno je mišljenje da se institutom sveučilišnog vijeća, kako je zamišljeno u članku 15. Nacrta zakona, uvodi nepotrebna i štetna administrativna kontrola, nespojiva s autonomijom sveučilišta koja je kao jedno od nosivih načela u sustavu znanosti i visokog obrazovanja dobila i svoju ustavnu sankciju, ne samo u tekstu Ustava RH, nego i u praksi Ustavnog suda, koji je jedini ovlašten tumačiti odredbe i institute Ustava. Neprihvatljivo je da da sveučilišno vijeće ima aktivnu, štoviše i ključnu ulogu u donošenju esencijalnih odluka ili dokumenata sveučilišta (strategije, programskih ugovora, osnivanja pravnih osoba kojima se ostvaruje misija sveučilišta, pokretanje opoziva rektora itd.). Osim prevelikih ovlasti, problem je i u naglašeno administrativnom sastavu sveučilišnog vijeća, a nije jasno ni kako bi ono trebalo upražnjavati funkciju kontrole nad sastavnicama sveučilišta. Zbog svega toga predlaže se preformulirati odredbu o sveučilišnom vijeću i urediti ga na način kako je uređen sadašnji institut sveučilišnog savjeta ili još bolje, zadržati postojeći institut pod istim nazivom i sa sličnim sastavom i ovlastima. 3. Uvjeti za izbor i trajanje dužnosti rektora. U provedenoj diskusiji više sastavnica Sveučilišta u Splitu iznijelo je ili podržalo prijedlog da se omogući rektoru, po isteku mandata i nakon proteka određenog vremena, ponovo kandidirati za tu funkciju. Usto, predlaže se u vezi s izborom rektora u Zakon ugraditi odredbu po kojoj bi se rektor birao iz reda zaposlenika tog sveučilišta u propisanom zvanju. Slično se predlaže i za dekana visokog učilišta. 4. Sudjelovanje studenata u izborima čelnika visokih učilišta te nastavnika i suradnika. U diskusiji su sudjelovali i čelnici Studentskog zbora na razini Sveučilišta i sastavnica koji su iznijeli prigovor protiv sužavanja studentskih prava u stručnim vijećima visokih učilišta (senata i fakultetskih vijeća), posebice prava na sudjelovanje u izborima čelnika te nastavnika i suradnika (čl. 12. st. 5 i čl. 19. st. 5.). 5. Prava studenata iz studija. U diskusiji je prevladalo mišljenje da se ograničenja iz članka 77. stavak 5. koja bi u pogledu trajanja studija (najviše dvostruko vrijeme propisanog trajanja studija) vrijedila za redovite studente, ne bi trebala odnositi na izvanredne studente. Predlaže se također odustati od zabrane zasnivanja radnog odnosa za redovite studente (članak 76. st. 2.), a ovlasti iz čl. 79. st. 3. koje se odnose na odobravanje prava na upis dodatnog studija u statusu redovitog studenta i na teret državnog proračuna za najuspješnije studente, dodijeliti tijelima akademske vlasti, a ministru ostaviti regulatorne ovlasti. 6. Nastavnici i suradnici. U diskusiji je problematizirano pitanje nadležnosti za donošenja konačne odluke u postupku izbora nastavnika i suradnika. Iz formulacije članaka 40. i 43. moglo bi se zaključiti da se konačna odluka o tome prepušta matičnim odborima. Predlaže se preraditi te odredbe tako da se matičnim odborima povjeri provođenje dijela postupka, tj. donošenje odluke o ispunjavanju uvjeta, ali da konačna odluka na temelju koje se s odabranim kandidatom sklapa radni odnos, bude na fakultetskom vijeću ili senatu (za samostalne studije, sveučilišne odjele ili integrirana sveučilišta). Predlaže se preispitivanje namjere uvođenja instituta reizbora za naslovne nastavnike, budući da se obveza periodičnog izbora ili reizbora nastavnika logički vezuje uz radna mjesta. Nadalje, predlaže se jasnije definirati status i prava gostujućih nastavnika, te zakonski urediti mogućnost angažiranja naslovnih suradnika (uz nastavnike) bez kojih bi se mnoga visoka učilišta suočila s poteškoćama u izvođenju praktične nastave. Iz istih razloga predlaže se također povećati postotke angažiranja dokazanih stručnjaka iz prakse uz nadzor znanstveno-nastavnog osoblja, ili barem predvidjeti opravdane izuzetke od pravila “25%“ (čl. 79. st. 3.). 7. Pravo na slobodnu studijsku godinu (sabbatical). Jednodušan je stav da je predloženo rješenje po kojemu bi navedeno pravo mogli konzumirati isključivo nastavnici u zvanju redovitog profesora ili višem, neopravdano restriktivno i da ne odgovara svrsi toga instituta, koji upravo mora biti u funkciji profesionalnog razvoja nastavnog kadra. Stoga se predlaže urediti taj institut na dosadašnji način. 8. Prihodi sveučilišta. Sveučilište u Splitu smatra esencijalnim zakonski zajamčiti punu financijsku autonomiju visokih učilišta (sveučilišta i sastavnica), u skladu s dosadašnjom praksom, odlukama Ustavnog suda i važećim propisima. Stoga se predlaže preformulirati članak 96. Nacrta zakona koji govori o izvorima financiranja visokih učilišta i vrstama prihoda kojima raspolažu. Naglasak pritom treba staviti na kategoriju vlastitih sredstava koji bi općenito trebao obuhvatiti sva raspoloživa sredstva osim onih koja se sveučilištu doznačuju iz državnog proračuna. Sintagma „namjenski prihodi/sredstva“ nema samo terminološki značaj, nego izaziva pravnu nesigurnost i negativne posljedice na poslovanje visokih učilišta u kontekstu primjene nekih drugih zakona – o državnom proračunu i izvršenju državnog proračuna, Temeljnog kolektivnog ugovora i sl. - pa je treba izbaciti iz Nacrta, odnosno zamijeniti sintagmom „vlastita sredstva/prihodi“. Tradicionalnu praksu izuzimanja akademskih institucija od obveze svakogodišnjeg vraćanja nepotrošenih sredstava u državni proračun, temeljenu na formalnoj odluci koja se svake godine opetovano ugrađuje u Zakon o izvršenju državnog proračuna, trebalo bi zakonski učiniti stalnom (najbolje u Zakonu o državnom proračunu) kako bi sveučilište s određenom (pravnom) sigurnošću uzmoglo ostvarivati svoju punu misiju, odnosno vršiti i one svoje legitimne zadaće koje nisu dotirane iz državnog proračuna. Time se, dakako, ne izbjegava obveza na namjensko i kontrolirano raspolaganje vlastitim sredstvima. U kontekstu financiranja valja upozoriti i na nedovoljnu preciznost u uređenju materije programskih ugovora u Nacrtu zakona. Iz predloženih formulacija, naime, nije jasno je li u zakonskoj namjeri sklapati programske ugovore samo sa sveučilištima ili/i njihovim sastavnicama. 9. Izostanak regulative o sveučilišnim odjelima. Novim tekstom Zakona nije predviđena zakonska regulativa o sveučilišnim odjelima s pripadajućim tijelima, pročelnikom i stručnim vijećem, različitim drugim tijelima i povjerenstvima kako je regulirano u sadašnjem Zakonu (čl. 64.). Spominju se samo jednom (čl. 10. stava 3.) u kontekstu ovlaštenja senata da osniva sastavnice bez pravne osobnosti, među kojima je primjerice naveden i odjel bez dosadašnje kvalifikacije “sveučilišni“. S obzirom na to da su sveučilišni odjeli u RH opravdali svoje postojanje i stekli zakonsko priznanje, predlaže se u tekstu Zakona predvidjeti sveučilišne odjel i urediti njegova tijela: pročelnika i stručno vijeće te druge pretpostavke radi nastavka njihova rada ili omogućiti njihovu transformaciju u fakultet ukoliko ispunjavanju odrednice Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i Zakona o kvaliteti. 10. Sveučilišna knjižnica i studentski centar. Predlaže se zakonom definirati ulogu i financiranje sveučilišne knjižnice i studentskog centra koji su esencijalni u potpori studentima nastavnicima i ostvarivanju misije sveučilišta. 11. Rad nakon stjecanja pretpostavki za umirovljenje. Iskazuje se snažna podrška prijedlogu da se ukloni dobna granica od 70 godina života (odnosno do kraja akademske godine u kojoj nastupa taj uvjet) do koje se pod određenim uvjetima može produljiti radni odnos nastavniku koji je stekao uvjete za odlazak u mirovinu. Smatramo da je opravdano omogućiti nastavak rada nastavnika dokle god je njegov angažman koristan za visoko učilište, pod uvjetom da su sredstva za to osigurana iz projekata i drugih vlastitih prihoda visokog učilišta. 12. Doktorske disertacije. Naime, u planu je pokretanje programa industrijskih doktorata. Takve odredbe postoje u pravilnicima doktorskih studija naših partnerskih sveučilista u alijansi, a nastale su na zahtjev njihovih partnera iz gospodarstva. Nepostojanje mogućnosti za embargo pojedinih dijelova može onemogućiti suradnju na združenim studijima, a također ograničiti i suradnju s našim tvrtkama. Predlažemo dodavanje sljedećeg na čl. 62, st. 7:U iznimnim slučajevima, primjerice kad je doktorska disertacija izrađena u suradnji s industrijom ili se planira patentna prijava , moguć je privremeni embargo u trajanju od najviše dvije godine na relevantna poglavlja. Embargo treba odobriti povjerenstvo doktorskog studija, a javnost može dobiti uvid u cjelovitu disertaciju uz potpisivanje izjave o povjerljivosti. 13. Prijedlozi povezani s Inicijativom za Hrvatski oblak za otvorenu znanost. U članku 2., predlaže se brisanje alineje 2 te dodavanje stavka 6. koji glasi: (6) Djelatnost visokog obrazovanja te znanstvena i umjetnička djelatnost temelje se na načelima otvorene znanosti. Predlaže se dodavanje novog članka 82a Otvorena znanost koji glasi: 1. Znanstvena se istraživanja provode u skladu s načelima otvorene znanosti i temelje se na otvorenom i suradničkom procesu istraživanja, na otvorenom pristupu svim rezultatima znanstveno-istraživačkog rada (publikacijama, istraživačkim podacima, softveru i dr.) te otvorenoj i interoperabilnoj istraživačkoj infrastrukturi. 2. Modalitete i instrumente podrške i osiguravanja otvorene znanosti, kao i način donošenja i provedbe Plana za otvorenu znanost, ministar utvrđuje pravilnikom. Djelomično prihvaćen Članak 76. stavak 2 će se izmijeniti u odnosu na mogućnost radnog odnosa za redovne studente. Članak 71. stavak 9. će se urediti propisima koji uređuju sustav osiguranja kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti. Naziv prijedloga Zakona je u skladu sa nomotehničkim pravilima za izradu akata. Predlagatelj Zakona smatra da nije moguć utjecaj na djelovanje Sveučilišnog vijeća obzirom je određen broj predstavnika sveučilišta i osnivača u jednakom omjeru koji zajednički biraju predsjednika. Ovo osobito potvrđuje stavak 3. istog članka u kojem se određuje da članovi sveučilišnog vijeća koje imenuje osnivač te predsjednik sveučilišnog vijeća ne smiju biti državni dužnosnici, članovi Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj, službenici Ministarstva niti zaposlenici i vanjski suradnici tog sveučilišta. U odnosu na prijedlog za izbor rektora nije moguće primijeniti zbog hijerarhijskog sastava stručnih povjerenstva koja sudjeluju u postupku izbora na radno mjesto a u čiji sastav čine samo izvanredni i redovni profesori te nije predviđena mogućnost sudjelovanja hijerarhijskih nižih radnih mjesta. Studentskim predstavnicima omogućeno je sudjelovanje u izboru čelnika tijela. Dvostruko trajanje studija kao ograničenje uspostavljeno je radi održavanja kvalitete studijskog programa. U odnosu na matične odobre, ističe se da matični odbori provjeravaju kriterije dok odluku donosi sveučilište, fakultet, umjetnička akademija, odnosno znanstveni institut. Člankom 46. stavkom 1.omogućena je slobodna studijska godina za znanstveno-nastavno odnosno umjetničko-nastavno radno mjesto. Puna autonomija financiranja za visoka učilišta nije moguća zbog propisa koji uređuju javno financiranje i državni proračun. U odnosu na sveučilišne odjele, ističe se da će u okviru autonomije sveučilišta, sveučilište samo odrediti koje će ustrojstvene jedinice osnovati sukladno članku 10. stavak 3. prijedloga Zakona dok će se prijedlogom Zakon dodatno definirati svrha osnivanja odjela. Unutarnji ustroj sastavnica uređuje se statutom sveučilišta u skladu s ovim Zakonom. U odnosu na gornju dobnu granicu rada na teret visokog učilišta, predlagatelj Zakona će urediti članak 51. U odnosu na embargo, predlagatelj Zakona smatra da će se ovo pitanje riješiti općim aktima ustanove kao i propisima koji uređuju autorska prava i intelektualno vlasništvo. U odnosu na otvorenu znanost, predlagatelj smatra da je ista jasno i dovoljno široko uspostavljena u članku 2. prijedloga Zakona.
317 Sveučilište u Slavonskom Brodu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 82. Predlaže se dodavanje novog članka 82a Otvorena znanost koji glasi: 1. Znanstvena se istraživanja provode u skladu s načelima otvorene znanosti i temelje se na otvorenom i suradničkom procesu istraživanja, na otvorenom pristupu rezultatima znanstveno-istraživačkog rada (publikacijama, istraživačkim podacima, softveru i dr.) te otvorenoj i interoperabilnoj istraživačkoj infrastrukturi. 2. Modalitete i instrumente podrške i osiguravanja otvorene znanosti, kao i način donošenja i provedbe Plana za otvorenu znanost, ministar utvrđuje pravilnikom. Nije prihvaćen Predloženo je obuhvaćeno člankom 2. stavak 4. točka 2.
318 Sveučilište u Slavonskom Brodu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. 1. U članku 2., stavku 4. predlaže se brisanje alineje 2. te dodavanje stavka 6. koji glasi: (6) Djelatnost visokog obrazovanja te znanstvena i umjetnička djelatnost temelje se na načelima otvorene znanosti. Nije prihvaćen Prijedlog nije u skladu s nomotehničkim pravilima za izradu akata.
319 Sveučilište u Slavonskom Brodu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 39. Sveučilište u Slavonskom Brodu predlaže da se u članku 39. stavku 1. primijeni formulacija slična (analogna) članku 93. stavku 1. važećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, ako osoba nema završen odgovarajući stupanj obrazovanja baš u tom području i polju u kojem ima izbor u zvanje. Naime, dosta je primjera interdisciplinarnosti i multidisciplinarnosti u radu gdje će ova odredba praktično onemogućiti reizbore i izbore na viša radna mjesta. Ili barem da se, kao iznimka od stavka 1, osobama koje već imaju prve izbore u takva zvanja (sada radna mjesta) omogući nastavak napredovanja u području i polju u kojem imaju prethodni izbor, naravno, uz zadovoljavanje nastavnih/znanstvenih/stručnih kriterija (dosad uvjeti Rektorskog zbora, po novom Nacionalni sveučilišni, znanstveni i umjetnički kriteriji). izv. prof. dr. sc. Krunoslav Mirosavljević prorektor za projekte i međuinstitucionalnu suradnju Nije prihvaćen U članku 39. stavak 1. prijedloga Zakona ne govori se o odgovarajućem polju ili području već o odgovarajućem stupnju obrazovanja dok će Nacionalne kriterije za izbor na znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno, znanstveno i nastavno radno mjesto donijeti Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj te dodatne kriterije visoko učilište i znanstveni institut.
320 Sveučilište u Slavonskom Brodu ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 10. Sveučilište u Slavonskom Brodu predlaže da se u članku 10. stavku 3. omogući da i integrirana sveučilišta mogu imati u svom sastavu fakultete (bez pravne osobnosti), kako je to i u nekim drugim zemljama. Na ovaj način sačuvala bi se međunarodna prepoznatljivost ustanove koja se godinama gradi i koja je važna u aktivnostima internacionalizacije. Npr. Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu postoji od 1979. godine i ima značajnu međunarodnu prepoznatljivost u srednjoj i jugoistočnoj Europi. Prema trenutno predloženom tekstu Nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti on se više ne bi mogao zvati fakultetom. Napominjemo, kako se nastava u području tehničkih znanosti, znanstvenom polju strojarstvo, u Slavonskom Brodu izvodi počevši od 1962. u suradnji s Fakultetom strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. Danas se na Strojarskom fakultetu u Slavonskom Brodu izvode sve razine sveučilišnih studija: preddiplomski, diplomski, poslijediplomski specijalistički i poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij. Izostavljanjem iz naziva Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu riječi „fakultet“, dovest će do gubitka prepoznatljivosti ustanove koja je razvijana dugi niz godina te posljedično dovesti i do smanjenja broja upisanih studenata u 1. godinu studija na svim razinama sveučilišnih studija. izv. prof. dr. sc. Krunoslav Mirosavljević prorektor za projekte i međuinstitucionalnu suradnju Prihvaćen Članak 10. stavak 3. biti će izmijenjen na način da će sveučilišta moći osnivati fakultete kao sastavnice bez pravne osobnosti.
321 Sveučilište u Slavonskom Brodu NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Sveučilište u Slavonskom Brodu podržava Nacrt prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, uz dvije sugestije vezane za čl. 10 i 39. U čl. 10 predlažemo ostaviti mogućnost da i integrirana sveučilišta mogu imati u svom sastavu fakultete (bez pravne osobnosti). U čl. 39. predlažemo primijeniti formulaciju sličnu onoj u čl. 93 važećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju za slučajeve kad pristupnik nema stupanj obrazovanja baš u tom području i polju u kojem se bira na radno mjesto (prije u zvanje). izv. prof. dr. sc. Krunoslav Mirosavljević prorektor za projekte i međuinstitucionalnu suradnju Djelomično prihvaćen Članak 10. stavak 3. izmijeniti će se na način da će sveučilište moći osnovati i fakultete kao sastavnicu bez pravne osobnosti. U odnosu na čl. 39. navodi se odgovarajuća razina obrazovanja, a ne odgovarajuće polje i područje dok će visoko učilište općim aktom odrediti koja sve područja i polja odgovaraju potrebama određenog radnog mjesta.
322 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 93. Komentar Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci Predlažemo da se stavak 1. članka 93. izmijeni na sljedeći način: „Rektorski zbor Republike Hrvatske čine rektori svih sveučilišta u Republici Hrvatskoj. U radu Rektorskog zbora sudjeluje predstavnik Zbora veleučilišta. Predstavnik Hrvatskog studentskog zbora sudjeluje u radu Rektorskog zbora, bez prava glasa. Predsjednika Rektorskog zbora članovi biraju natpolovičnom većinom glasova svih članova." Prihvaćen Članak 93. stavak 1. prijedloga Zakona će se dopuniti.
323 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 79. Komentar Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci Smatramo nužnim definirati što znači biti „iznimno uspješan student“ te misli li se ovim stavkom na mogućnost odobrenja upisa još jednog studija na teret državnog proračuna nakon što student završi prvi studij ili paralelno uz prvi studij. Ako se misli nakon završetka prvog studija, onda se u potpunosti slažemo, ali mislimo da je potrebno to na taj način i napisati, uz definiranje općih kriterija što znači biti „iznimno uspješan“, poštujući pravo na diskrecijsku odluku Ministarstva. Ako se misli paralelno, ne možemo razumjeti kako je moguće odobriti još jedan studij i očekivati da će student imati dovoljno vremena, koliko god iznimno uspješan bio, da si uskladi studijske obveze te da baš nikad nema preklapanja u nastavi između dva studijska programa koja bi pohađao redovno. Također, ako je moguće studirati na dva studija paralelno, zašto ne bi bilo moguće i biti u radnom odnosu uz jedan studij, što je ovim Nacrtom Zakona onemogućeno redovitim studentima? Amandman: predlažemo da se stavak 3. članka 79. izmijeni na sljedeći način: „Iznimno uspješnom studentu ministar, vodeći se kriterijima propisanim posebnim pravilnikom, može odobriti upis još jednog studijskog programa na javnom visokom učilištu u redovitom statusu po završetku prethodnog, uz subvencioniranje troškova školarine iz državnog proračuna.“ Nije prihvaćen Opće kriterije urediti će visoko učilište sukladno sveučilišnoj autonomiji i akademskoj samoupravi.
324 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 78. Komentar Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci Predlažemo da se stavak 4. članka 78. izmijeni na sljedeći način: „Uvjete i način ostvarivanja prava iz stavaka 1. do 3. ovog članka pravilnikom donosi ministar, na prijedlog povjerenstva nadležnog za izradu pravilnika. Nije prihvaćen Prijedlog nije u skladu sa propisima koji uređuju sustav državne uprave.
325 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 77. Komentar Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci Iako pretpostavljamo da su određeni podstavci stavka 1., u odnosu na trenutno važeći Zakon, izbačeni iz nomotehničkih razloga, smatramo da je njihovo ponovno uvrštavanje u tekst Zakona nužno kako bi se izbjegle sve potencijalne pogrešne interpretacije i umirio strah studenata da će im brisanjem tih podstavaka određena prava biti uskraćena. Amandman: predlažemo da se u stavak 1. članka 77., uz postojeće podstavke, uvrste još sljedeći: - konzultacije i mentorski rad - sudjelovanje u radu studentskih organizacija - sudjelovanje u odlučivanju, sukladno statutu visokog učilišta i ovom Zakonu. Nadalje, stavak 4. članka 77. zaista smatramo nepotrebnim, ali i nedovoljno definiranim. S obzirom da je već definirano da student ima pravo studirati maksimalno dvostruko od predviđenog vremena trajanja studija, smatramo nepotrebnim studente dodatno ograničavati time da se jedna godina može samo jednom ponavljati. Također, nužno bi bilo pojasniti što znači „ponavljati studijsku godinu“ u kontekstu ECTS-a, jer se jedino tako mogu izbjeći raznolike interpretacije. Misli li se da netko ponavlja studijsku godinu kada ponovno upisuje svih 60 ECTS-a, ili se parcijalna godina (međugodina) u kojoj student upisuje predmete s niže i više godine također tretira kao ponavljanje studijske godine? Nadalje, apsolutno je nužno ovu odredbu pobliže definirati u prijelaznim i završnim odredbama Zakona. Bilo bi krajnje nepošteno ju započeti primjenjivati na sve studente, već bi bilo nužno definirati, ako bi ostala u Zakonu (za što nismo!), da se s primjenom započne s generacijom studenata prvi put upisanom u akademskoj godini 2022./23., kako bi studenti mogli pravovremeno promišljati o dinamici svog studiranja. Amandman: predlažemo da se stavak 4. članka 77. u potpunosti obriše, a ako amandman ne uvažite, smatramo apsolutno nužnim definirati ovaj stavak u kontekstu ECTS-a te navesti da se s primjenom započinje s generacijom studenata prvi put upisanom u akademskoj godini 2022./23. Nije prihvaćen U odnosu na sudjelovanje u radu studentskih organizacija isto je regulirano je Zakonom o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama. U odnosu na konzultacije i mentorski rad isto čini sastavni dio opisa radnog mjesta svakog nastavnika. Prijedlogom Zakona određeni su uvjeti i način sudjelovanja studenata u odlučivanju za što predlagatelj Zakona smatra da je optimalna normiranost. Članak 68. stavak 2. i 3. će se urediti u odnosu na upis određenih ECTS bodova.
326 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 76. Komentar Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci Smatramo neopravdanim da se studentima u redovitom statusu u potpunosti ograniči mogućnost da budu u radnom odnosu te da im se onemogući da obavljaju samostalnu djelatnost obrta ili drugog slobodnog zanimanja. Određene djelatnosti obrta ili drugih slobodnih zanimanja studenti mogu obavljati i van redovnog vremena studiranja (po noći/kasnije u danu, tijekom dana kada nemaju nastavu, tijekom vikenda te tijekom praznika/razdoblja u kojima nastave nema). Također, izuzeće je nužno, jer se na redovite studente poslijediplomskih (doktorskih) studija ne može i ne smije primjenjivati odredba kojom im se zabranjuje radni odnos, obavljanje samostalne djelatnosti obrta ili drugog slobodnog zanimanja. Asistent, koji je u radnom odnosu s visokoobrazovnom ustanovom, je sukladno stavku 3. članka 44. dužan upisati i pohađati doktorski studij, stoga je u tom kontekstu ovaj stavak kontradiktoran. Studenti koji su u radnome odnosu su ujedno porezni obveznici te ulaze u sustav PDV-a, pridonose državnom proračunu, od kuda se financiraju studiji redovitim studentima. Iz navedenih razloga, nužno bi bilo pronaći načine da se redovnim studentima koji rade odobri status redovitog studenta, uz barem djelomično sufinanciranje od strane države (također, uz barem djelomična studentska prava - pravo na apliciranje za stipendije, zdravstveno osiguranje i sl.). Rad i imanje vlastitog obrta omogućava studentima stjecanje kompetencija relevantnih za bolje kasnije snalaženje na tržištu rada i primjenu stečenih znanja tijekom studija u vlastitoj praksi te im to ne bi trebalo uskratiti. Amandman: predlažemo da se dio stavka 2. u kojemu se navodi da „Student u redovitom statusu ne može biti u radnom odnosu niti obavljati samostalnu djelatnost obrta ili drugog slobodnog zanimanja“ izbriše te da se naknadno, podzakonskim aktom, uredi rad, prava i odgovornosti studenata koji studiraju u redovitom statusu, a ujedno su u radnom odnosu, obavljaju djelatnost obrta ili drugog slobodnog zanimanja. Djelomično prihvaćen Stavak 2. će se urediti.
327 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Komentar Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci Nazivi „stručni prvostupnik“ i „stručni magistar“ koje bi student stekao završetkom stručnog prijediplomskog, odnosno stručnog diplomskog studija, neadekvatni su, jer impliciraju da su te osobe po nečemu „stručnije“ od „običnih“ prvostupnika ili magistara koji svoje akademske nazive stječu završetkom sveučilišnih prijediplomskih, odnosno sveučilišnih diplomskih studija. To je nešto što smatramo nužnim ispraviti, jer će dovesti do velikih nedoumica u svakodnevnoj komunikaciji, ali i prilikom apliciranja na radna mjesta. Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
328 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 68. Komentar Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci Stavak 2., kojim se opisuje redoviti student i koji glasi: „Student upisan u redovitom statusu upisuje 60 ECTS bodova u akademskoj godini u skladu s izvedbenim planom nastave te studira u sklopu pune nastavne satnice“ nedovoljno je dobro definiran. U praksi postoje redoviti studenti koji u pojedinoj godini upisuju manje ili više od 60 ECTS-a (tzv. međugodine), koji unatoč tomu zadržavaju status redovitog studenta, iako nisu nužno upisali 60 ECTS bodova kako predviđa ovaj stavak, već nešto više ili nešto manje od 60, sukladno propisima sveučilišta. Prije donošenja Zakona, nužno je definirati da student može odstupati od previđenih 60 upisanih ECTS-a po godini i dalje zadržati status redovitog studenta, dok god je unutar okvira dopuštenog odstupanja prema propisima sveučilišta s kojeg dolazi. Djelomično prihvaćen Stavak 2. i 3. će se urediti.
329 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 62. Komentar Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci Komentar: analogno stavku 2. članka 58. o prijediplomskim studijima, smatramo nužnim navesti u stavku 3. članka 62. da studenti završetkom doktorskog studija stječu najmanje 180 ECTS bodova, kako se ne bi dovodili u pitanje potencijali ECTS-i koje na druge načine student može steći tijekom studija. Amandman: ispred „180 ECTS bodova“ uvrstiti riječ „najmanje“. Djelomično prihvaćen Stavak 3. će se urediti.
330 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 60. Komentar Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci Analogno stavku 2. članka 58. o prijediplomskim studijima, smatramo nužnim navesti u stavku 2. članka 60. da studenti završetkom integriranog studija u trajanju od pet, odnosno šest godina, stječu najmanje 300, odnosno najmanje 360 ECTS bodova, kako se ne bi dovodili u pitanje potencijali ECTS-i koje na druge načine student može steći tijekom studija. Amandman: ispred „300 ECTS bodova“ te ispred „360 ECTS bodova“ uvrstiti riječ „najmanje“. Prihvaćen Članak 60. će se urediti.
331 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 59. Komentar Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci Analogno stavku 2. članka 58. o prijediplomskim studijima, smatramo nužnim navesti u stavku 2. članka 59. da studenti završetkom dvogodišnjeg odnosno jednogodišnjeg diplomskog studija stječu najmanje 120, odnosno najmanje 60 ECTS bodova, kako se ne bi dovodili u pitanje potencijali ECTS-i koje na druge načine student može steći tijekom studija. Amandman: ispred „120 ECTS bodova“ te ispred „60 ECTS bodova“ uvrstiti riječ „najmanje“. Prihvaćen Članak 59. će se urediti.
332 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 19. Komentar Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci Očekujemo i uvjereni smo da će Ministarstvo iskazati podršku prema studentskim predstavnicima, kako je to prethodno učinjeno u ministarskim priopćenjima o osuvremenjivanju Bolonjskog procesa i zajedno s nama graditi mostove povjerenja i raditi na unapređenju i osnaživanju studentskog predstavništva u Republici Hrvatskoj. Amandman 1: apeliramo da se stavak 2. članka 19. izmijeni, i to na način da se navede da studentski predstavnici čine 20% članova fakultetskog ili akademijskog vijeća, od čega 30% mogu biti studenti poslijediplomskih studija, ako fakultet odnosno umjetnička akademija izvodi poslijediplomske studije. Amandman 2: vezano za stavak 5, s ciljem ujednačavanja praksi u RH i ograničavanju mogućnosti prevelikih odstupanja, predlažemo da se način upotrebe suspenzivnog veta i potrebna većina definiraju na razini Zakona, i to na sljedeći način: „Suspenzivni veto studentski predstavnici mogu upotrijebiti ako to zatraži natpolovična većina studentskih predstavnika u vijeću sastavnice. Nakon upotrebe suspenzivnog veta, vijeće sastavnice ponovo raspravlja o navedenom pitanju najranije u roku od deset dana. U ponovljenom odlučivanju odluka se donosi dvotrećinskom većinom svih članova vijeća sastavnice i na nju se ne može upotrijebiti suspenzivni veto.“ Amandman 3: apeliramo da se stavak 5. članka 12. izmijeni, i to na način da se izbaci odredba kojom se propisuje da studentski predstavnici u senatu ne sudjeluju u glasanju u postupku izbora nastavnika i suradnika na radna mjesta. Na isti način na koji studenti posredno sudjeluju u odlučivanju (ispunjavanjem studentskih anketa), tko može biti izabran u određeno znanstveno-nastavno zvanje, tako im mora biti osigurano i neposredno odlučivanje o istome, jer u protivnom se studentski predstavnici diskriminiraju u odnosu na ostale članove vijeća sastavnica po neutemeljenoj osnovi (isključivo na temelju nepovjerenja prema studentskim predstavnicima da svoju dužnost mogu obavljati objektivno i nepristrano). Nije prihvaćen Predlagatelj Zakona smatra da je udio od 10 % studentskih predstavnika optimalan uzimajući u obzir da je predviđena opcija veta u skladu sa stavkom 5. Predlagatelj također smatra optimalan udio od 20% studenata poslijediplomskih studija obzirom se radi o studentima koji su u pravilu u radnom odnosu na visokim učilištima, u ukupnom broju studenata su manje zastupljeni te čiji su uvjeti studiranja specifični u odnosu na ostatak studentske populacije. Suspenzivni veto urediti će se statutom sveučilišta koje donosi senat u čijem radu s pravom glasa sudjeluju i predstavnici studenata. U odnosu na stavak 5. isto nije moguće obzirom u postupku izbora sudjeluju osobe na istim ili hijerarhijskim višim radnim mjestima sukladno odredbama prijedloga Zakona.
333 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 15. Komentar Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci Komentar: očekujemo i uvjereni smo da će Ministarstvo iskazati podršku prema studentskim predstavnicima, kako je to prethodno učinjeno u ministarskim priopćenjima o osuvremenjivanju Bolonjskog procesa i zajedno s nama graditi mostove povjerenja i raditi na unapređenju i osnaživanju studentskog predstavništva u Republici Hrvatskoj. Amandman: smatramo nužnim da se u stavku 1. članka 15. eksplicitno navede da najmanje jedan član sveučilišnog vijeća (tko god ga imenovao) mora biti iz redova predstavnika studenata te da taj predstavnik mora prethodno biti predložen od strane studentskog zbora sveučilišta za čije se sveučilišno vijeće bira, prije negoli ga senat/osnivač potvrdi/imenuje. Nije prihvaćen Odredbama prijedloga Zakona ne postoji prepreka da se imenuju studentski predstavnici u sveučilišno vijeće.
334 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. Komentar Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci Očekujemo i uvjereni smo da će Ministarstvo iskazati podršku prema studentskim predstavnicima, kako je to prethodno učinjeno u ministarskim priopćenjima o osuvremenjivanju Bolonjskog procesa i zajedno s nama graditi mostove povjerenja i raditi na unapređenju i osnaživanju studentskog predstavništva u Republici Hrvatskoj. Amandman 1: Apeliramo da se stavak 2. članka 12. izmijeni, i to na način da se navede da studentski predstavnici čine 20% članova senata, od čega 30% mogu biti studenti poslijediplomskih studija. Amandman 2: vezan uz stavak 5, s ciljem ujednačavanja praksi u RH i ograničavanju mogućnosti prevelikih odstupanja, predlažemo da se način upotrebe suspenzivnog veta i potrebna većina definiraju na razini Zakona, i to na sljedeći način: „Suspenzivni veto studentski predstavnici mogu upotrijebiti ako to zatraži natpolovična većina studentskih predstavnika u Senatu. Nakon upotrebe suspenzivnog veta, Senat ponovo raspravlja o navedenom pitanju najranije u roku od deset dana. U ponovljenom odlučivanju odluka se donosi dvotrećinskom većinom svih članova Senata i na nju se ne može upotrijebiti suspenzivni veto.“ Amandman 3: apeliramo da se stavak 5. članka 12. izmijeni, i to na način da se izbaci odredba kojom se propisuje da studentski predstavnici u senatu ne sudjeluju u glasanju u postupku izbora nastavnika i suradnika na radna mjesta. Na isti način na koji studenti posredno sudjeluju u odlučivanju (ispunjavanjem studentskih anketa), tko može biti izabran u određeno znanstveno-nastavno zvanje, tako im mora biti osigurano i neposredno odlučivanje o istome, jer u protivnom se studentski predstavnici diskriminiraju u odnosu na ostale članove senata po neutemeljenoj osnovi (isključivo na temelju nepovjerenja prema studentskim predstavnicima da svoju dužnost mogu obavljati objektivno i nepristrano). Nije prihvaćen Predlagatelj Zakona smatra da je udio od 10 % studentskih predstavnika optimalan uzimajući u obzir da je predviđena opcija veta u skladu sa stavkom 5. Predlagatelj također smatra optimalan udio od 20% studenata poslijediplomskih studija obzirom se radi o studentima koji su u pravilu u radnom odnosu na visokim učilištima, u ukupnom broju studenata su manje zastupljeni te čiji su uvjeti studiranja specifični u odnosu na ostatak studentske populacije. Suspenzivni veto urediti će se statutom sveučilišta koje donosi senat u čijem radu s pravom glasa sudjeluju i predstavnici studenata. U odnosu na stavak 5. isto nije moguće obzirom u postupku izbora sudjeluju osobe na istim ili hijerarhijskim višim radnim mjestima sukladno odredbama prijedloga Zakona.
335 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 10. Komentar Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci Predlažemo da se stavak 3. članka 10. izmjeni kako slijedi: „Sveučilište kao sastavnicu bez pravne osobnosti može osnovati fakultet, odjel, institut, centar, zavod ili drugu ustrojbenu jedinicu sveučilišta.“ Prihvaćen Članak 10. stavak 3. izmijeniti će se na način da će sveučilište moći osnovati i fakultete kao sastavnicu bez pravne osobnosti.
336 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 3. Komentar Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci Ovim prijedlogom Zakona se studentima, umanjivanjem postotka predstavnika koji mogu svoje mišljenje izraziti u tijelima i postupcima odlučivanja, sloboda izražavanja mišljenja o sustavu i ustanovi u kojima djeluju unazađuje, isto kao što se unazađuje pravo na izravno i neizravno participiranje u kolegijalnim tijelima upravljanja i stručnim tijelima ustanova u sustavu visokog obrazovanja. U stavku 3. je navedeno kako su članovi akademske zajednice obvezni svoje odnose temeljiti na međusobnom povjerenju. Zar je iskaz povjerenja prema studentima i studentskim predstavnicima, kada se zbog izoliranih primjera loše prakse unazađuju prava studentskih predstavnika diljem Hrvatske? Zašto se prije donošenja odredbe o postotnom ograničavanju participacije nisu u obzir uzeli primjeri dobre prakse (poput Sveučilišta u Rijeci), već se – linijom manjeg otpora, odlučilo ograničiti zastupljenost svima. To se ne može nazvati suočavanjem s problemom, već nekako drugačije. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
337 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. Komentar Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci Ne možemo se sasvim složiti da ovaj Zakon potiče razvijanje društvene odgovornosti studenata, s obzirom da društvena odgovornost podrazumijeva da je pojedinac dužan raditi i surađivati s drugim pojedincima i organizacijama na dobrobit zajednice (konkretno aludiramo na zajednicu studenata, ali i akademsku zajednicu u cjelini). To je teško ostvarivo, kada se umanjuje maksimalni postotak participacije studenata u tijelima odlučivanja na sveučilištima i njenim sastavnicama, zbog nepovjerenja da studenti mogu svoju dužnost predstavnika obavljati samostalno, odgovorno i nepristrano. Amandman: predlažemo da se podstavak 3. stavka 2. članka 2. izmjeni kako slijedi: „uzajamnosti i partnerstvu svih pripadnika akademske zajednice“ Nije prihvaćen Predlagatelj zakona smatra da je članak 2. stavak 2. podstavak 2. jasan i precizan, nomotehnički ispravan te obuhvaća predloženo.
338 Sveučilište u Rijeci II. PREGLED STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA, C) Posljedice koje će proisteći donošenjem Zakona Komentar Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci Sukladno načelima Bolonjskog procesa, studenti su prepoznati kao ključni dionici u oblikovanju vlastitog obrazovanja te se participacija studenata smatra jednom od temeljnih vrednota tog procesa. Kontinuirano se naglašava nužnost uključivanja studenata u procese i tijela odlučivanja i ističe se kako su studenti ravnopravni partneri u tim procesima i tijelima te kako su nezaobilazan i aktivan dio akademske zajednice. Uz to, naglašava se potreba iznalaženja načina kako povećati uključenost studenata u postupke i tijela upravljanja i odlučivanja, a nikako kako to umanjiti (što će se donošenjem Zakona u ovom obliku kako je predstavljen na e-Savjetovanju, nedvojbeno dogoditi). Studenti nikako ne predstavljaju manjinu u akademskoj zajednici, već su jedan od njezinih temeljnih stupova. Kao izravnim „korisnicima“ sustava visokog obrazovanja, studentima se ne smije umanjivati mogućnost iskazivanja mišljenja, jer je to protivno akademskoj slobodi, pluralizmu mišljenja i demokratskim principima. (ESU) Ukoliko se odredbe o postotku zastupljenosti studenata u tijelima odlučivanja (koje su ovim prijedlogom Zakona drastično smanjene) i o onome o čemu studenti smiju ili ne smiju odlučivati ne bi do konačnog donošenja Zakona promijenile, utoliko bi bila dovedena u pitanje predanost Hrvatske obvezi poštivanja, osuvremenjivanja i aktivnog razvijanja načela Bolonjskog procesa u ovom segmentu. Stavkom 2. članka 12. i 19., studenti (odnosno, studentski predstavnici) se u odnosu na ostale skupine akademske zajednice marginaliziraju i odredbama iz tih stavaka se nikako ne afirmira participacija studentskih predstavnika u tijelima odlučivanja. Također, ovim stavcima se relativizira uloga studenata kao ključnih dionika u tijelima odlučivanja na sveučilištima i njenim sastavnicama, uvođenjem jednog o najnižih postotaka zastupljenosti studentskih predstavnika (10%, što je pad s prethodnih 15%), u tijelima odlučivanja u Europi. Postotak je i dosad bio premalen, jer se minimalnih prihvatljivim postotkom kojim studenti mogu imati realan utjecaj na donošenje odluka smatra barem 20%. 10% je veliki korak unazad u uvažavanju i poštivanju glasa studenata pri donošenju odluka na sveučilištima u Republici Hrvatskoj. U ovom smislu, ovaj Nacrt Zakona također zanemaruje europsku dimenziju hrvatskog sustava visokog obrazovanja, prigušivanjem glasa studenata u tijelima odlučivanja. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
339 Sveučilište u Rijeci NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Komentar Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci Načelno, Studentski zbor Sveučilišta u Rijeci pozdravlja želju da se uredi i osuvremeni normativni okvir koji regulira znanstvenu i visokoobrazovnu djelatnost u Republici Hrvatskoj. No, smatramo nužnim izraziti svoju zabrinutost i neslaganje s određenim odredbama unesenim u Nacrt Zakona, jer smatramo da su iznimno nepovoljne po studente i studentske predstavnike te da kao takve moraju biti izmijenjene i/ili pobliže definirane. Navodimo ih kroz segmente ovog e-Savjetovanja. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
340 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 100. Eksplicitno dati značaj i definirati okvir za otvorenu znanost, primjerice, u čl. 100. st. 1. alineja 3. na kraju dodati „otvorene znanosti“. Primljeno na znanje Člankom 2. stavkom 4. točkom 2. prijedloga Zakona propisana je otvorena znanost kao temeljno načelo znanstvene i umjetničke djelatnosti.
341 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 95. Eksplicitno dati značaj i definirati okvir za otvorenu znanost, primjerice, u čl. 95. st. 1. iza riječi „znanstvene i umjetničke djelatnosti“ dodaje se „uključujući otvorenu istraživačku infrastrukturu i infrastrukturu za pohranu i upravljanje podacima na načelima otvorene znanosti (digitalne repozitorije, arhive, baze podataka i sl.)“. Nije prihvaćen Okvir za otvorenu znanost nalazi se u članku 2. stavku 4. prijedloga Zakona.
342 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 57. Eksplicitno dati značaj i definirati okvir za otvorenu znanost, primjerice, u čl. 57. st. 2. se na kraju dodaje „koristeći pritom načela otvorenog obrazovanja“. Nije prihvaćen Predloženo je obuhvaćeno člankom 2. stavkom 4.
343 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 3. Eksplicitno dati značaj i definirati okvir za otvorenu znanost, primjerice, u čl. 3., st. 3. iza „… te rezultate znanstvenog istraživanja učiniti dostupnim javnosti“ dodaje se „na načelima otvorene znanosti“. Nije prihvaćen Predlagatelj Zakona smatra da je isto sadržano u članku 2. prijedloga Zakona
344 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. Eksplicitno dati značaj i definirati okvir za otvorenu znanost, primjerice, u čl. 2., st. 4. alineja 4. dodaje se „korištenjem načela otvorene znanosti“ ili nekom drugom formulacijom. Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu sa nomotehničkim pravilima izrade akata dok je načelo otvorene znanosti navedeno u stavku 4. točka. 2.
345 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 57. U čl. 57. st. 6. spominju se programi stručnog usavršavanja za potrebe cjeloživotnog učenja. Njih bi trebalo jasnije urediti po uzoru na čl. 76a važećeg Zakona. Djelomično prihvaćen Stavak 6. će se urediti.
346 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 79. Imajući u vidu i demografske izazove vezane uz pad broja studenata, studenti doktorskih studija bi trebali statusno biti eksplicitno izjednačeni sa studentima preddiplomskih i diplomskih studija kako bi imali sva studentska prava (cf. čl. 76., 78. i 79.), dok se na njih ne smije primjenjivati odredba koja studentima u redovitom statusu zabranjuje radni odnos, obavljanje samostalne djelatnosti obrta ili drugog slobodnog zanimanja. Djelomično prihvaćen Članak 76. stavak 2. će se urediti u odnosu na pravo na radni odnos studenata koji studiraju u redovnom statusu.
347 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 78. Imajući u vidu i demografske izazove vezane uz pad broja studenata, studenti doktorskih studija bi trebali statusno biti eksplicitno izjednačeni sa studentima preddiplomskih i diplomskih studija kako bi imali sva studentska prava (cf. čl. 76., 78. i 79.), dok se na njih ne smije primjenjivati odredba koja studentima u redovitom statusu zabranjuje radni odnos, obavljanje samostalne djelatnosti obrta ili drugog slobodnog zanimanja. Nije prihvaćen Doktorski studij nije redovni studij.
348 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 76. Imajući u vidu i demografske izazove vezane uz pad broja studenata, studenti doktorskih studija bi trebali statusno biti eksplicitno izjednačeni sa studentima preddiplomskih i diplomskih studija kako bi imali sva studentska prava (cf. čl. 76., 78. i 79.), dok se na njih ne smije primjenjivati odredba koja studentima u redovitom statusu zabranjuje radni odnos, obavljanje samostalne djelatnosti obrta ili drugog slobodnog zanimanja. Djelomično prihvaćen Stavak 2. će se urediti.
349 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 60. U čl. 60. st. 2. ispred 300 ECTS bodova te ispred 360 ECTS bodova uvrstiti riječ „najmanje“. Prihvaćen Članak 60. će se urediti.
350 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 59. U čl. 59. st. 2. ispred 120 ECTS bodova te ispred 60 ECTS bodova uvrstiti riječ „najmanje“. Prihvaćen Članak 59. će se urediti.
351 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 19. U čl. 19. st. 5. briše se zadnja rečenica. Nije prihvaćen U odnosu na stavak 5. isto nije moguće obzirom u postupku izbora sudjeluju osobe na istim ili hijerarhijskim višim radnim mjestima sukladno odredbama prijedloga Zakona.
352 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 26. U čl. 26. st. 5. briše se zadnja rečenica. Nije prihvaćen U odnosu na stavak 5. isto nije moguće obzirom u postupku izbora sudjeluju osobe na istim ili hijerarhijskim višim radnim mjestima sukladno odredbama prijedloga Zakona.
353 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 26. Studenti su punopravni, nezaobilazni i aktivan dio akademske zajednice, a visoka učilišta postoje zbog studenata. Studenti trebaju, stoga, zadržati pravo birati čelnike visokih učilišta, (kako je vraćeno u ovaj Prijedlog Zakona u odnosu na Nacrt Zakona), ali je potrebno dodatno urediti neka njihova prava. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
354 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 19. Studenti su punopravni, nezaobilazni i aktivan dio akademske zajednice, a visoka učilišta postoje zbog studenata. Studenti trebaju, stoga, zadržati pravo birati čelnike visokih učilišta, (kako je vraćeno u ovaj Prijedlog Zakona u odnosu na Nacrt Zakona), ali je potrebno dodatno urediti neka njihova prava. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
355 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. U čl. 12., st. 5. briše se zadnja rečenica. Nije prihvaćen U odnosu na stavak 5. isto nije moguće obzirom u postupku izbora sudjeluju osobe na istim ili hijerarhijskim višim radnim mjestima sukladno odredbama prijedloga Zakona.
356 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. 6. Studenti su punopravni, nezaobilazni i aktivan dio akademske zajednice, a visoka učilišta postoje zbog studenata. Studenti trebaju, stoga, zadržati pravo birati čelnike visokih učilišta, (kako je vraćeno u ovaj Prijedlog Zakona u odnosu na Nacrt Zakona), ali je potrebno dodatno urediti neka njihova prava. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
357 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 58. Treba eksplicitno definirati da, ne samo doktorske radove, nego i sve završne i diplomske radove, po uzoru na odredbe čl. 83. st. 11. važećeg Zakona, valja „trajno objaviti na javnoj internetskoj bazi sveučilišne knjižnice u sastavu sveučilišta te kopirati u javnu internetsku bazu završnih radova Nacionalne i sveučilišne knjižnice“. Djelomično prihvaćen Navedeno će se urediti člankom 57.
358 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 59. Treba eksplicitno definirati da, ne samo doktorske radove, nego i sve završne i diplomske radove, po uzoru na odredbe čl. 83. st. 11. važećeg Zakona, valja „trajno objaviti na javnoj internetskoj bazi sveučilišne knjižnice u sastavu sveučilišta te kopirati u javnu internetsku bazu završnih radova Nacionalne i sveučilišne knjižnice“. Nije prihvaćen Predloženo će se urediti člankom 57.
359 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 60. Treba eksplicitno definirati da, ne samo doktorske radove, nego i sve završne i diplomske radove, po uzoru na odredbe čl. 83. st. 11. važećeg Zakona, valja „trajno objaviti na javnoj internetskoj bazi sveučilišne knjižnice u sastavu sveučilišta te kopirati u javnu internetsku bazu završnih radova Nacionalne i sveučilišne knjižnice“. Djelomično prihvaćen Predloženo će se urediti člankom 57.
360 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 61. Treba eksplicitno definirati da, ne samo doktorske radove, nego i sve završne i diplomske radove, po uzoru na odredbe čl. 83. st. 11. važećeg Zakona, valja „trajno objaviti na javnoj internetskoj bazi sveučilišne knjižnice u sastavu sveučilišta te kopirati u javnu internetsku bazu završnih radova Nacionalne i sveučilišne knjižnice“. Djelomično prihvaćen Predloženo će biti riješeno člankom 57. Zakona.
361 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 62. Treba eksplicitno definirati da, ne samo doktorske radove, nego i sve završne i diplomske radove, po uzoru na odredbe čl. 83. st. 11. važećeg Zakona, valja „trajno objaviti na javnoj internetskoj bazi sveučilišne knjižnice u sastavu sveučilišta te kopirati u javnu internetsku bazu završnih radova Nacionalne i sveučilišne knjižnice“. Djelomično prihvaćen Predloženo će se urediti u članku 57. prijedloga Zakona.
362 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 55. U skladu s najboljim praksama, a nasuprot medijski eksponiranim slučajevima koji, zbog nedovoljno razvijenih institucijskih politika i struktura, u dvojbu dovode javno pouzdanje u znanost i znanstvenike, osigurati jačanje nacionalnog sustava znanstvenog i akademskog integriteta i čestitosti. Čl. 55. doraditi na način da se uspostavi samostalno nacionalno tijelo zaduženo za jačanje i ujednačavanje etičkih standarda i praksi u znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (cf. i smjernice ENRIO te ENAI). U svakom slučaju brisati „minimalna“ iz st. 4. toga članka. U čl. 55 st. 3. svakako predvidjeti osnivanje drugostupanjskog tijela odlučivanja. Nije prihvaćen Prijedlogom Zakona ne predviđa se uvrštavanje Odbora za etiku već će smjernice za kao minimum etičkih načela donijeti Nacionalno vijeće. Zbog neefikasnosti trenutnog sustava centraliziranog postupka vezanog uz kršenje etičkih načela, predlagatelj Zakona predvidio je decentralizaciju ovog postupka kroz pojedina visoka učilišta odnosno znanstvene institute. Predlagatelj Zakona smatra da uspostavljanjem minimalnih etičkih načela osigurava standard dok se svaka razrada iznad tog standarda može smatrati dodanom vrijednošću.
363 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 44. Ostaviti naziv „poslijedoktorand“ koji je usklađen s uvriježenom nomenklaturom u svim znanstveno razvijenim sustavima u Europi i svijetu, dok je „viši asistent“ neprepoznatljiv i neprevodiv naziv. Nije prihvaćen Nazivi asistent i viši asistent više odgovaraju suradničkim radnim mjestima, odnosno opisu poslova i zadaća za navedena radna mjesta koja surađuju u visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. Nazivi doktorand i poslijedoktorand označavaju statuse osoba s obzirom na stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti stoga ne odgovaraju nazivima suradničkih radnih mjesta i opisom poslova i zadaća. Stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti i/ili doktora umjetnosti predstavlja dio obveza suradničkog radnog mjesta asistent. Poslijedoktorsko usavršavanje predstavlja samo dio poslova suradničkog radnog mjesta viši asistent.
364 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. Ostaviti naziv „poslijedoktorand“ koji je usklađen s uvriježenom nomenklaturom u svim znanstveno razvijenim sustavima u Europi i svijetu, dok je „viši asistent“ neprepoznatljiv i neprevodiv naziv. Nije prihvaćen Nazivi asistent i viši asistent više odgovaraju suradničkim radnim mjestima, odnosno opisu poslova i zadaća za navedena radna mjesta koja surađuju u visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. Nazivi doktorand i poslijedoktorand označavaju statuse osoba s obzirom na stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti stoga ne odgovaraju nazivima suradničkih radnih mjesta i opisom poslova i zadaća. Stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti i/ili doktora umjetnosti predstavlja dio obveza suradničkog radnog mjesta asistent. Poslijedoktorsko usavršavanje predstavlja samo dio poslova suradničkog radnog mjesta viši asistent.
365 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 96. Ostaviti odredbe o mjerama poticanja istraživanja i razvoja po uzoru na čl. 111a-f važećeg Zakona te u skladu s načelima jačanje suradnje akademskog i poslovnog sektora kao i poticanja inovacija i transfera znanja definiranima u NPOO. Nije prihvaćen Odredbe o mjerama poticanja istraživanja i razvoja predmet su propisa kojim se uređuju državne potpore, a ne ovog Zakona.
366 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 95. U čl. 95. uvrstiti i druge oblike znanstvene i tehnološke infrastrukture (cf. i NPOO). Nije prihvaćen Članak 95. prijedloga Zakona odnosi se na informacijsku infrastrukturu te će se dodati sastavnice informacijske infrastrukture.
367 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 29. Osigurati opstanak i jačanje znanstvenih centara izvrsnosti kako su definirani u čl. 29. važećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i viskom obrazovanju. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
368 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 58. U čl. 58. st. 4. olakšati dostupnost visokog obrazovanja ne-tradicionalnim studentima, i po uzoru na čl. 77. st. 7. važećeg Zakona. Djelomično prihvaćen Dostupnost će se olakšati kroz članak 57. stavak 6. i programe cjeloživotnog obrazovanja.
369 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 58. U čl. 58., 78. i 79. predvidjeti instrumente za olakšavanje upisa i stjecanja studentskih prava stranih (posebno ne-EU) studenata. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
370 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 76. U čl. 76., 78. i 79. predvidjeti instrumente za olakšavanje upisa i stjecanja studentskih prava stranih (posebno ne-EU) studenata. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
371 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 43. U čl. 43. st. 1. uvjet od najmanje pet godina treba uključivati i razdoblje eventualnog boravka na drugoj znanstvenoj instituciju izvan RH (primjerice u svrhu znanstvenog rada). Nije prihvaćen Predlagatelj propisa je mišljenja da se nastavnik, odnosno znanstvenik koji je na radnom mjestu proveo najmanje pet godina može izabrati na više radno mjesto optimalno normativno rješenja.
372 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 40. Snažnije naglasiti razvojnu komponentu ustroja i rada institucija u sustavu, a posebno instrumente internacionalizacije djelovanja: u čl. 39 i u čl. 40 (vjerojatno u st. 1.) eksplicitno navesti da se znanstvenici iz inozemstva mogu pod istim uvjetima birati na slobodna radna mjesta, bez obzira na njihovu hijerarhijsku razinu. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
373 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 39. Osigurati zapošljivost znanstvenika iz inozemstva, na način da se u čl. 39. st. 8. i za nacionalne kriterije predvidi objava na engleskom jeziku. Dodatno, u čl. 39 i u čl. 40 (vjerojatno u st. 1.) eksplicitno navesti da se znanstvenici iz inozemstva mogu pod istim uvjetima birati na slobodna radna mjesta, bez obzira na njihovu hijerarhijsku razinu. Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata.
374 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 100. Potrebno je snažnije naglasiti razvojnu komponentu ustroja i rada institucija u sustavu, a posebno instrumente internacionalizacije djelovanja: u čl. 100. st. 1. alineja 6 se mijenja i glasi „poticanje međunarodne mobilnosti i međuinstitucijske suradnje, s posebnom podrškom uključivanju u mreže sveučilišta u sklopu inicijative europskih sveučilišta“. Prihvaćen Točka 6. stavka 1. članka 100. prijedloga Zakona uredit će se na način da glasi: poticanje međunarodne mobilnosti i međunarodne međuinstitucionalne suradnje s posebnom podrškom uključivanju u mreže sveučilišta u sklopu inicijative europskih sveučilišta.
375 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 10. Potrebno je snažnije naglasiti razvojnu komponentu ustroja i rada institucija u sustavu, a posebno instrumente internacionalizacije djelovanja: u čl. 10. dodaje se st. 6. koji glasi „U skladu s posebnim propisima Europske unije, sveučilište se može nadnacionalno udruživati s drugim sveučilištima u sklopu inicijative europskih sveučilišta.“ Nije prihvaćen Mogućnost izvođenja združenih studija uređena je člankom 64. prijedloga Zakona a što obuhvaća i domaća i inozemna visoka učilišta što predstavlja instrument internacionalizacije djelovanja visokog obrazovanja.
376 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 56. U čl. 56. st. 3. jedna od posljedica trebala bi biti i vremenski ograničena zabrana izbora na više radno mjesto. Naime, izvanredni otkaz ugovora o radu ionako je posljedica povrede pravilnika o radu, odnosno povreda radne obveze sukladno općem propisu (Zakonu o radu). Nije prihvaćen Sukladno stavku 3. isto će se urediti pravilnikom o stegovnoj odgovornosti.
377 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 53. U čl. 53. st. 3. treba definirati pokretanje postupka izbora u naslovna zvanja da se onemogući klijentelizam i nepotizam. Nije prihvaćen Prijedlogom ovog Zakona ne uređuje se institut zvanja.
378 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 52. U čl. 52. st. 1. briše se „najdulje na šest mjeseci“ (često nenazočnost zbog rodiljnih i roditeljskih razloga traje dulje). U st. 2. treba definirati postupak kandidiranja. Nije prihvaćen Članak 52. stavak 1. predstavlja iznimku sklapanja ugovora o radu na određeno vrijeme bez provođenja javnog natječaja. U slučaju duže odsutnosti radnika potrebno je provesti javni natječaj radi zamjene do povratka odsutnog radnika.
379 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 51. Domisliti posljedice čl. 51. st. 1 na zapošljavanje mladih znanstvenika u sustavu te na kadrovski razvoj institucija u sustavu. Uz to, vjerojatno bi u prijelaznim i završnim odredbama bilo dobro ostaviti period prilagodbe (npr. 5 godina) predviđenoj promjeni. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
380 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 45. U čl. 45. ili na drugo primjereno mjesto vratiti institut vrednovanja rada mentora kakav postoji u važećem Zakonu. Nije prihvaćen Predloženo će biti uređeno općim aktima visokog učilišta sukladno sveučilišnoj autonomiji i akademskoj samoupravi.
381 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 44. U čl. 44 st. 1 bi, zbog angažmana u nastavi, trajanje ugovora o radu za asistente na visokim učilištima trebalo biti dulje od onoga asistenata u znanstvenim institutima. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
382 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 43. U čl. 43 st. 2. eksplicitno povezati predmetni postupak izbora na više radno mjesto s raspoloživim sredstvima u proračunu visokog učilišta (odnosno instituta). Treba dodati čl. 43. st. 12. i navesti mogućnost prijevremenog izbora te posebne kriterije za prijevremeni izbor prepustiti pravilniku kojega donosi Nacionalno vijeće ili sama visoka učilišta/instituti – opet u okviru raspoloživih sredstava. Nije prihvaćen Znanstveni instituti odnosno visoka učilišta internim aktima i u skladu sa financijskim planom, a koji se donosi u skladu s programskim ugovorom, rade raspored radnih mjesta te utvrđuju potrebu otvaranja novih radnih mjesta koja su potrebna za izbor na više radno mjesto.
383 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 44. U čl. 44. st 3. treba predvidjeti iznimku za umjetnička radna mjesta kao što je učinjeno u čl. 39. st. 3. Prihvaćen Stavak 4. članka 44. prijedloga Zakona će se dopuniti na način da asistent u umjetničkom području nije obvezan upisati i pohađati doktorski studij.
384 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 39. U čl. 39. st 7. treba predvidjeti iznimku za umjetnička radna mjesta kao što je učinjeno u čl. 39. st. 3. Prihvaćen Stavak 7. će se revidirati.
385 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 39. U čl. 39. potrebno je domisliti kriterije prohodnosti zaposlenika s javnih znanstvenih instituta na visoka učilišta i obratno, čime bi se osiguralo zapošljavanje najboljih kandidata. Nije prihvaćen Prohodnost je omogućena kroz institut javnog natječaja.
386 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. U čl. 12. st. 3. se u prvoj alineji iza „nastavnim, znanstvenim i/ili umjetničkim“ dodaje „kadrovskim“. Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata te je obuhvaćeno drugim točkama stavka 3.
387 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 116. Čl. 116. st. 1. briše se. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
388 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 93. U čl. 93. st. 1. iza riječi „čine rektori svih“ dodaje se „javnih“. Nije prihvaćen Javna i privatna sveučilišta imaju ista prava i obveze, a razlikuju se samo prema načinu osnivanja. Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata.
389 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 87. U čl. 87. st. 4. definirati kriterije za članstvo u Nacionalnom vijeću po uzoru na čl. 9. st. 2. važećeg Zakona. Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata.
390 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 86. U čl. 86. eksplicirati operativne zadaće Nacionalnog vijeća u odobravanju studijskih programa te u inovacijskim politikama. Nije prihvaćen Predlagatelj smatra da su poslovi Nacionalnog vijeća eksplicitno navedeni.
391 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 15. Čl. 15. st. 1., izmijeniti na način da većinu članova uvijek bira senat, u 3. rečenici zamijeniti „… imenuju članovi …“ s „… biraju članovi …“ te brisati četvrtu rečenicu toga stavka („Ako članovi sveučilišnog vijeća …“). U istom članku u st. 2. dodati definiciju kriterija za članstvo u sveučilišnom vijeću (primjerice „akademski stupanj doktora znanosti, iskustvo nužno za procjenu zakonitosti i svrhovitosti obavljanja djelatnosti sveučilišta, najmanje pet godina upravljačkog iskustva u sustavu znanosti ili u gospodarskim subjektima, iskustvo u radu na međunarodnoj razini, iskustvo upravljanja velikim infrastrukturnim projektima“ i sl.). Također preformulirati st. 8 da bude jasno da rektor sudjeluje u sjednicama bez prava glasa i nakon izbora (ne imenovanja) predsjednika sveučilišnog savjeta. Nije prihvaćen Predlagatelj Zakona smatra da je radi zaštite javnog interesa nužno da i sveučilište i osnivač imenuju jednak broj članova a predsjednika zajednički. Autonomija sveučilišta i sprječavanje utjecaja osnivača osigurani su u stavku 3. U odnosu na stavak 8. ne prihvaća se jer je sveučilišno vijeće nadzorni tijelo sveučilišta koje nadzire rad rektora i senata.
392 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 15. Osigurati akademsku samoupravu i autonomiju u skladu s Ustavom, međunarodnim ugovorima i Zakonom (cf. čl. 4. Prijedloga), posebno elementima upravljanja sustavom od strane samih znanstvenika prema jasnim kriterijima, i to: a) osiguravanjem da većinu članova sveučilišnih vijeća imenuje senat sveučilišta, b) definiranjem kriterija za članstvo u sveučilišnom vijeću. Nije prihvaćen Predlagatelj Zakona smatra da je radi zaštite javnog interesa nužno da i sveučilište i osnivač imenuju jednak broj članova a predsjednika zajednički. Autonomija sveučilišta i sprječavanje utjecaja osnivača osigurani su u stavku 3. Sukladno autonomiji sveučilišta, sveučilište će samo odrediti kriterije imenovanja članova.
393 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 99. U čl. 99. potrebno je definirati način utvrđivanja početnog iznosa osnovne proračunske komponente. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
394 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 54. U čl. 54. briše se svugdje „fakultet, umjetnička akademija“. Nije prihvaćen Nije u skladu sa autonomijom fakulteta odnosno umjetničke akademije.
395 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 54. Dodjela počasnih naslova treba ostati u isključivoj nadležnosti sveučilišta. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
396 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 20. U čl. 20., st. 2. briše se alineja 4., a u st. 3. briše se „i o provedbi programskog ugovora“. Nije prihvaćen Predlagatelj Zakona smatra da su odredbe članka 20. stavka 2. u skladu s autonomijom sastavnice.
397 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 20. Zbog značaja autonomije uređenja unutarnjeg ustroja sveučilišta (cf. čl. 4., st. 3.), ali i jačanja integracijskih procesa te jačanja javne odgovornosti sveučilišta prijedloge i ugovaranje programskih ugovora zadržati na razini sveučilišta. Nije prihvaćen Predlagatelj Zakona smatra da su odredbe članka 20. stavka 2. u skladu s autonomijom sastavnice.
398 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 19. Zbog značaja autonomije uređenja unutarnjeg ustroja sveučilišta (cf. čl. 4., st. 3.), ali i jačanja integracijskih procesa te jačanja javne odgovornosti sveučilišta prijedloge i ugovaranje programskih ugovora zadržati na razini sveučilišta. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
399 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 19. U čl. 19. st. 3. brišu se alineje 4. i 11., a u alinejama 7. i 8. iza „zaposlenika“ dodaje se „fakulteta odnosno akademije“. Nije prihvaćen Predloženo brisanje alineje 4. i .11. nije u skladu sa autonomijom sastavnice. U odnosu na alineje 7. i 8. predloženo nije u skladu sa metodološko-nomotehničkim pravilima donošenja akta.
400 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 18. U čl. 18., st. 2. na kraju rečenice dodaje se „i sa statutom sveučilišta“. Nije prihvaćen Stavak 2. ovog članka jasno je i precizno normiran te se navodi da se sastav, način osnivanja, djelokrug i ovlasti ovih tijela uređuju statutom fakulteta, odnosno umjetničke akademije u skladu s ovim Zakonom što podrazumijeva da statut mora biti u skladu sa zakonom a samim time ako se način osnivanja, djelokrug i ovlasti uređuju statutom onda je nepotrebno isticati da moraju biti 'u skladu sa statutom'.
401 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 17. Iz čl. 17., st. 1. i 2. briše se „s pravom osobnosti“. Prihvaćen Članak 17. će se urediti.
402 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 17. Zbog značaja autonomije uređenja unutarnjeg ustroja sveučilišta (cf. čl. 4., st. 3.), ali i jačanja integracijskih procesa te jačanja javne odgovornosti sveučilišta eksplicitno u sastavnice bez pravne osobnosti uvrstiti mogućnost osnivanja fakulteta bez pravne osobnosti. Djelomično prihvaćen Uvesti će se mogućnost osnivanja fakulteta bez pravne osobnosti.
403 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 10. Čl. 10., st. 3. mijenja se i glasi: „Sveučilište kao sastavnicu bez pravne osobnosti može osnovati fakultet, odjel, institut, centar , zavod ili drugu ustrojbenu jedinicu sveučilišta.“ te potom, analogno, primjerice, člancima 64. i 65. važećeg Zakona, navesti kriterije i razlikovne značajke tih ustrojbenih jedinica bez pravne osobnosti. Nije prihvaćen U okviru autonomije sveučilišta, sveučilište će samo odrediti koje će ustrojstvene jedinice osnovati sukladno članku 10. stavak 3. prijedloga Zakona. Unutarnji ustroj sastavnica uređuje se statutom sveučilišta u skladu s ovim Zakonom.
404 Sveučilište u Rijeci ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 10. Zbog značaja autonomije uređenja unutarnjeg ustroja sveučilišta (cf. čl. 4., st. 3.), ali i jačanja integracijskih procesa te jačanja javne odgovornosti sveučilišta: a) eksplicitno u sastavnice bez pravne osobnosti uvrstiti mogućnost osnivanja fakulteta bez pravne osobnosti, b) za sveučilišne fakultete, odjele, institute, centre, zavode i druge ustrojbene jedinice sveučilišta bez pravne osobnosti definirati kriterije njihovog osnivanja i ustroja. Djelomično prihvaćen Članak 10. stavak 3. izmijeniti će se na način da će sveučilište moći osnovati i fakultete kao sastavnicu bez pravne osobnosti. U odnosu na prijedlog da se za jedinice bez pravne osobnosti definiraju kriteriji osnivanja i ustroja, naglašava se da je mogućnost osnivanja propisana ovim prijedlogom Zakona dok će u okviru autonomije sveučilišta, sveučilište samo odrediti koje će ustrojstvene jedinice osnovati sukladno članku 10. stavak 3. prijedloga Zakona. Unutarnji ustroj sastavnica uređuje se statutom sveučilišta u skladu s ovim Zakonom.
405 Sveučilište u Rijeci NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI ZAKLJUČAK tematske sjednice Senata Sveučilišta u Rijeci održane 14. ožujka 2022. godine o prijedlogu Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti Senat Sveučilišta u Rijeci pozdravlja intenciju da se uredi i osuvremeni normativni okvir koji regulira znanstvenu i visokoškolsku djelatnost, posebno pozdravljajući: • intenciju uvođenja mnogih elemenata cjelovitih programskih ugovora, • s tim povezanog pojednostavljenja izbora na radna mjesta, posebice uvođenja instrumenata autonomnog utjecaja na kadrovske politike, primjerice putem dodatnih (institucijskih) kriterija za izbore na radna mjesta – što omogućuje snažniji iskorak prema izvrsnosti, ali i, u skladu s tendencijama na razini EU o stvaranju okvira za vrednovanje znanstvene djelatnosti i rada samih znanstvenika, odmak od metričkih i bibliometrijskih kriterija prema sveobuhvatnijem vrednovanju koje se temelji i na istorazinskoj procjeni kvalitativnih pokazatelja, • jačanje instrumenata odgovornosti institucija u sustavu, te • rješavanje pitanja statusa stručnih studija. U želji da doprinesemo kvaliteti rješenja predviđenih u Nacrtu (sada Prijedlogu) Zakona, ukazujemo da su neka od predviđenih rješenja u suprotnosti s proklamiranim strateškim određenjima prema jačoj integraciji znanstvenih i visokoškolskih kapaciteta, evidentiranoj i u Nacionalnom programu oporavka i otpornosti (NPOO) te da, općenito, konačni prijedlog treba sadržavati snažniju razvojnu dimenziju. Zadržavajući se ovdje, u okviru Općeg komentara, na razini najvažnijih strateških odrednica bez ulaženja u detaljne komentare, a koji su dani uz pojedine članke, Senat Sveučilišta u Rijeci predlaže posebno: 1. Zbog značaja autonomije uređenja unutarnjeg ustroja sveučilišta (cf. čl. 4., st. 3.), ali i jačanja integracijskih procesa te jačanja javne odgovornosti sveučilišta: a) eksplicitno u sastavnice bez pravne osobnosti uvrstiti mogućnost osnivanja fakulteta bez pravne osobnosti, b) za sveučilišne fakultete, odjele, institute, centre, zavode i druge ustrojbene jedinice sveučilišta bez pravne osobnosti definirati kriterije njihovog osnivanja i ustroja te c) prijedloge i ugovaranje programskih ugovora zadržati na razini sveučilišta te definirati osnovicu za izračun osnovne komponente. 2. Osigurati akademsku samoupravu i autonomiju u skladu s Ustavom, međunarodnim ugovorima i Zakonom (cf. čl. 4. Nacrta), posebno elementima upravljanja sustavom od strane samih znanstvenika prema jasnim kriterijima, i to: a) osiguravanjem da većinu članova sveučilišnih vijeća imenuje senat sveučilišta, b) definiranjem kriterija za članstvo u sveučilišnom vijeću, c) jačanjem uloge Nacionalnog vijeća za znanost, visoko školstvo i tehnološki razvoj, d) osiguravanjem položaja javnih sveučilišta u Rektorskom zboru. 3. Povezano s gore navedenim, poboljšati strukturirani pristup kadrovskim politikama. 4. Snažnije naglasiti razvojnu komponentu ustroja i rada institucija u sustavu, a posebno instrumente internacionalizacije djelovanja. 5. U skladu s najboljim praksama, a nasuprot medijski eksponiranim slučajevima koji, zbog nedovoljno razvijenih institucijskih politika i struktura, u dvojbu dovode javno pouzdanje u znanost i znanstvenike, osigurati jačanje nacionalnog sustava znanstvenog i akademskog integriteta i čestitosti. 6. Studenti su punopravni, nezaobilazni i aktivan dio akademske zajednice, a visoka učilišta postoje zbog studenata. Studenti trebaju, stoga, zadržati pravo birati čelnike visokih učilišta, (kako je vraćeno u ovaj Prijedlog Zakona u odnosu na Nacrt Zakona), ali je potrebno dodatno urediti neka njihova prava. 7. Eksplicitno dati značaj i definirati okvir za otvorenu znanost. 8. Normativno urediti i sustav cjeloživotnog obrazovanja, čiji je značaj istaknut i mjerom iz NPOO „Povećan udio odraslih osoba uključenih u cjeloživotno učenje“. Djelomično prihvaćen Omogućiti će se osnivanje fakulteta i umjetničkih akademija bez pravne osobnosti te će se definirati svrha odjela. Dodatno će se urediti i odredbe o cjeloživotnom obrazovanju.
406 Sveučilište u Dubrovniku ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 102. Predlaže se u članku 102. stavku 5. iza riječi „suradnika“ dodati zarez i riječ „broja vanjskih suradnika“. Prihvaćen Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. Prijedlogom Zakona uređuje se samo pojam suradnik.
407 Sveučilište u Dubrovniku ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 100. Predlaže se u članku 100. stavku 1. izmijeniti podstavak 6. na način da sada glasi: „ 6. poticanje mobilnosti te međunarodne i međuinstitucionalne suradnje“ Djelomično prihvaćen Točka 6. stavka 1. članka 100. prijedloga Zakona uredit će se na način da glasi: poticanje međunarodne mobilnosti i međunarodne međuinstitucionalne suradnje s posebnom podrškom uključivanju u mreže sveučilišta u sklopu inicijative europskih sveučilišta.
408 Sveučilište u Dubrovniku ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 99. Prijedlog je u članku 99. stavku 1.: - preformulirati podstavak 5. tako da glasi: „sredstva za tekuće i investicijsko održavanje nastavne, znanstvene, umjetničke i druge infrastrukture“ - brisati podstavak 7. s obzirom da se ponavlja - u podstavku 10. iza riječi troškove dodati „ i vanjsku suradnju“. Nije prihvaćen Članak 99. stavak 1. uredit će se na način da osnovnu proračunsku komponentu čini plaća i materijalna prava zaposlenih, materijalni troškove poslovanja i sredstva za druge osnovne troškove.
409 Sveučilište u Dubrovniku ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 97. Predlaže se u članku 97. stavku 1. preformulirati prvu rečenicu na način da glasi; „Sredstva iz državnog proračuna Republike Hrvatske doznačuju se javnom visokom učilištu tijekom tekuće akademske godine, odnosno javnom znanstvenom institutu tijekom tekuće kalendarske godine na temelju programskog ugovora i u cjelokupno predviđenom iznosu.“ Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu s propisima kojima se uređuje izvršavanje državnog proračuna.
410 Sveučilište u Dubrovniku ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 96. U članku 96. stavku 3. iza riječi „fondova“ predlaže se dodati riječi „i programa“. Prihvaćen Članak 96. stavak 3. točka 3. prijedloga Zakona će se doraditi.
411 Sveučilište u Dubrovniku ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 82. Predlaže se iza članka 82. dodati naslov „Otvorena znanost“ i novi članak 82. a koji glasi: „Članak 82.a (1) Znanstvena se istraživanja provode u skladu s načelima otvorene znanosti i temelje se na otvorenom i suradničkom procesu istraživanja, na otvorenom pristupu rezultatima znanstveno-istraživačkog rada (publikacijama, istraživačkim podacima, softveru i dr.) te otvorenoj i interoperabilnoj istraživačkoj infrastrukturi. (2) Modalitete i instrumente podrške i osiguravanja otvorene znanosti, kao i način donošenja i provedbe Plana za otvorenu znanost, ministar utvrđuje pravilnikom.“ Nije prihvaćen Predloženo je obuhvaćeno člankom 2. stavak 4. točka 2.
412 Sveučilište u Dubrovniku ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 78. Predlaže se detaljnije regulirati prava redovitih studenata državljana trećih zemalja. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
413 Sveučilište u Dubrovniku ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 76. S obzirom da i poslijediplomski studiji predviđaju studiranje u punoj nastavnoj satnici / punom radnom vremenu, predlaže se za studente tih studija na odgovarajući način isključiti primjenu odredbe kojom ne mogu biti u radnom odnosu niti obavljati samostalnu djelatnost obrta ili drugog slobodnog zanimanja. Nije prihvaćen Poslijediplomski studiji nisu redovni studiji te se ne podrazumijeva ograničenja koja proizlaze iz redovitog statusa i radnog odnosa.
414 Sveučilište u Dubrovniku ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 71. S obzirom da prema dosadašnjoj praksi visoka učilišta ponekad povjeravaju nositeljstvo na kolegijima nastavnicima izabranim u naslovna znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna ili nastavna zvanja, predlaže se preformulirati članak 71. stavak 9. na način da glasi: „Visoko učilište može povjeriti izvedbu najviše 25 % nastave na kolegiju stručnjacima iz prakse, uz uvjet da osnovni dio kolegija izvode nastavnici izabrani na znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna ili nastavna radna mjesta odnosno naslovni nastavnici“. Djelomično prihvaćen Predmetno će se urediti propisima o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju.
415 Sveučilište u Dubrovniku ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 63. S obzirom da su u Upisniku studijskih programa od stupanja na snagu ZIDZZDVO (Narodne novine broj 94/13) do danas upisana samo dva kratka stručna studija, očigledno akademska zajednica i tržište rada nisu pokazali interes za isti, pa bi i zakonodavac to trebao prepoznati i razmotriti da li je sustavu i dalje potrebna takva vrsta studija. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
416 Sveučilište u Dubrovniku ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 59. U članku 59. stavku 3. u prvoj rečenici iza riječi „studij“ predlaže se dodati riječi „ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij“. Djelomično prihvaćen Stavak 3. će se nadopuniti.
417 Sveučilište u Dubrovniku ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 52. Predlaže se u članku 52. stavku 2. iza riječi „znanstvenom“ dodati riječi „odnosno umjetničkom“. Prihvaćen Stavak 2. će se nadopuniti.
418 Sveučilište u Dubrovniku ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 51. Ovakvu odredbu nacrta prijedloga zakona obavezno trebaju pratiti adekvatne promjene u važećem radnom i socijalnom zakonodavstvu. Zakon o radu ("Narodne novine" br. 93/14., 127/17., 98/19.) u članku 112. stavku 1. podstavku 4. propisuje da ugovor o radu, između ostalog, prestaje kada radnik navrši šezdeset pet godina života i petnaest godina mirovinskog staža, osim ako se poslodavac i radnik drukčije ne dogovore. Zakon o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" br. 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18., 115/18., 102/19., 84/21.) u članku 33. stavku 1. propisuje da pravo na starosnu mirovinu ima osiguranik kada navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža. Prihvaćen Stavak 1. će se urediti.
419 Sveučilište u Dubrovniku ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 48. Potrebno je uskladiti terminologiju sa Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama ("Narodne novine" br. 85/08., 110/08., 34/11., 54/13., 152/14., 59/17., 37/20.) koji predviđa rodiljni dopust odnosno roditeljski dopust. Prihvaćen Stavak 1. će se urediti.
420 Sveučilište u Dubrovniku ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 44. Predlaže se u članku 44. utvrditi prava i obveze višeg asistenta. Uz navedeno, imajući u vidu asistente u umjetničkom području, predlaže se u članku 44. stavku 3. podstavku 3. iza riječi „znanstvenim“ dodati riječi „umjetničkim“. Djelomično prihvaćen Članak će se dopuniti na način da se utvrde prava i obveze višeg asistenta. Vezano uz predloženu dopunu točke 3. stavka 3. članka 44. prijedloga Zakona predlagatelj je mišljenja da je isto obuhvaćeno točkom 2. istog stavka.
421 Sveučilište u Dubrovniku ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 39. Članak 39. stavak 3. ne predviđa mogućnost da se na integriranom sveučilištu to jest njegovoj umjetničkoj sastavnici osoba koja nije stekla akademski stupanj doktora umjetnosti može zaposliti na umjetničko-nastavno radno mjesto. U tom smislu predlaže se iza riječi „akademija“ dodati riječi „ili sastavnica integriranog sveučilišta koja izvodi studij u umjetničkom području“ . Prihvaćen Stavak 3. članka 39. prijedloga Zakona doradit će se.
422 Sveučilište u Dubrovniku ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 39. Predlaže se u stavcima 1., 3. i 4. članka 39. dodati da osoba, uz navedeno, mora imati potrebne psihofizičke osobine. U prilog tome ide usluga psihologijske selekcije koju bez naknade provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje. Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata.
423 Sveučilište u Dubrovniku ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. Ako nije predviđeno da osobe na stručnim radnim mjestima budu nositelji kolegija, prijedlog je preformulirati stavak 5. članka 37. na način da glasi: „…te održavanja dijela nastave koja ne zahtijeva znanstveni pristup.“. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
424 Sveučilište u Dubrovniku ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 36. Potrebno je uskladiti terminologiju, naslov iznad članka 36. glasi Imenovanje i razrješenje ravnatelja, dok stavci 3., 5. i 6. tog članka reguliraju izbor ravnatelja, a ne imenovanje. Prihvaćen Članak 36. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
425 Sveučilište u Dubrovniku ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 19. Prema članku 20. stavku 4. nacrta prijedloga Zakona prodekane imenuje i razrješava fakultetsko, odnosno akademijsko vijeće na prijedlog dekana. Dakle, prodekani se ne izabiru se već imenuju, pa je potrebno tu odredbu uskladiti na odgovarajući način. Prihvaćen Stavak 3. će se urediti.
426 Sveučilište u Dubrovniku ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 15. Predlaže se u članku 15. stavku 3. utvrditi kriterije za članstvo u sveučilišnom vijeću, kao što su primjerice odgovarajuće obrazovanje i potrebno iskustvo. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
427 Sveučilište u Dubrovniku ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. Članak 12. stavak 3. podstavak 10. potrebno je uskladiti s člankom 13. stavkom 4. nacrta prijedloga Zakona koji propisuje da prorektore imenuje Senat. Dakle, ne provodi se postupak izbora prorektora već imenovanje, pa je iz tog razloga potrebno na odgovarajući način uskladiti tu odredbu. Prihvaćen Stavak 3. podstavak 10 će se urediti.
428 Sveučilište u Dubrovniku ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. Predlaže se u članku 12. stavku 3. podstavku 2. dodati riječi „i važećim propisima“. Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata.
429 Sveučilište u Dubrovniku ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. Predlaže se u članku 12. stavku 1. podstavku 3. iza riječi „znanstveno-nastavnim“ dodati zarez i riječ „nastavnim“. Nije prihvaćen Predloženo je obuhvaćeno i drugim radnim mjestima.
430 Sveučilište u Dubrovniku ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 10. Predlaže se u članku 10. stavku 3. kao sastavnice bez pravne osobnosti dodati fakultet ili umjetničku akademiju bez pravne osobnosti. Prijedlog tog izmijenjenog stavka glasio bi: „(3) Sveučilište kao sastavnicu bez pravne osobnosti može osnovati fakultet, umjetničku akademiju, odjel, institut, centar, zavod ili drugu ustrojstvenu jedinicu sveučilišta.“ Djelomično prihvaćen Članak 10. će se urediti na način da će se fakultet odnosno umjetnička akademija moći osnovati kao sastavnica bez pravne osobnosti.
431 Sveučilište u Dubrovniku ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. Predlaže se u članku 2. stavku 4. brisati podstavak 2. te u istom članku dodati novi stavak 6. koji glasi: „(6) Djelatnost visokog obrazovanja te znanstvena i umjetnička djelatnost temelje se na načelima otvorene znanosti.“ Nije prihvaćen Predlagatelj smatra da je isto riješeno člankom 2. stavkom 4. točka 2.
432 Sveučilište u Dubrovniku NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Sveučilište u Dubrovniku prepoznaje napore koje je resorno ministarstvo poduzelo u smjeru osuvremenjivanja temeljnog propisa koji uređuje visokoškolsku i znanstvenu djelatnost. S obzirom da je u ovom kontekstu nužno razmotriti predložene zakonske odredbe iz više perspektiva različitih dionika u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, u nastavku se osvrćemo na pojedine odredbe Nacrta prijedloga Zakona. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
433 Sveučilište Jurja Dobrile u Puli ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 17. U cilju uvažavanja specifičnosti integriranog sveučilišta nastalog procesom pravne i funkcionalne integracije sastavnica koje su prethodno imale pravnu osobnost, predlažu se dopune i uvrštavanje izraza fakultet/umjetnička akademija bez pravne osobnosti, a koje izvode cjelokupan studij/e u okviru djelatnosti visokog obrazovanja, znanstvenu i stručnu djelatnost (za razliku od odjela koji sudjeluju u izvedbi studija i razvijaju znanstveni, umjetnički i stručni rad u jednom znanstvenom polju ili interdisciplinarnom znanstvenom području – prema starom Zakonu). Međutim, u novom zakonu se ne spominje pravna integracija (potiče se u razvojnoj komponenti organizacijska i funkcionalna integracija) – da li to znači da i dosadašnja pravno integrirana Sveučilišta usklađuju se sa novim Zakonom ustrojem fakulteta/akademija s pravnom osobnošću prema čl. 17 nacrta novog Zakona (a mogu i dosadašnja pravno integrirana i neintegrirana sveučilišta imati i sastavnice bez pravne osobnosti poput odjela, instituta, zavoda, centara…) – u tom slučaju ne bi trebale donje dopune (izvidjeti mogućnosti obzirom na Zakon o osnivanju Sveučilišta u Puli). Ukoliko to nije slučaj, a u nacrtu Zakona nisu definirani odjeli (osim da nemaju pravnu osobnost),, a ni fakulteti bez pravne osobnosti, kako će se pravno integrirano sveučilište uskladiti sa Zakonom?Ili vraćanjem pravne osobnosti sastavnicama pa postaje samo funkcionalno integrirano ili dopunom Zakona za fakultete/akademije bez pravne osobnosti? Primljeno na znanje Odredbe zakona će se urediti na način da će se uvesti mogućnost osnivanja fakulteta i umjetničke akademije bez pravne osobnosti te će se definirati i svrha odjela kao sastavnice.
434 Sveučilište Jurja Dobrile u Puli ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 100. Članak 100. stavak 3. dopuniti riječima ne može biti manji od…Osim limita na gornju granicu, trebalo bi osigurati i minimum, odnosno određeni razvojni poticaj svim sveučilištima, osobito manje razvijenima – progresivni poticaj, inače bez prorazvojnih resursa se stagnacija produljuje, a razvojni jaz produbljava. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
435 Sveučilište Jurja Dobrile u Puli ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 17. Dopuniti članak na način da Fakultet/Umjetnička akademija bez pravne osobnosti je sastavnica pravno/organizacijski i funkcionalno integriranog sveučilišta koja obavlja djelatnost visokog obrazovanja, znanstvenu i stručnu djelatnost. Što je s odjelima, pročelnicima odjela i drugim tijelima odjela? Nije regulirano nacrtom Zakona. Djelomično prihvaćen Odredbe zakona će se urediti na način da će se uvesti mogućnost osnivanja fakulteta i umjetničke akademije bez pravne osobnosti te će se definirati i svrha odjela kao sastavnice. Sveučilište će u skladu sa autonomijom i akademskom samoupravom odlučiti o vrsti i stupnju integracije.
436 Sveučilište Jurja Dobrile u Puli ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 10. Članak 10. st. 2. potrebno je dopuniti na način da se propiše sljedeće: Funkcionalno i pravno/organizacijski integrirano sveučilište može osnovati fakultet/umjetničku akademiju bez pravne osobnosti. Djelomično prihvaćen Članak 10. će se urediti na način da će se fakultet odnosno umjetnička akademija moći osnovati kao sastavnica bez pravne osobnosti.
437 Sveučilište Jurja Dobrile u Puli ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 67. Bolonjskom deklaracijom započeo je bolonjski proces na visokoškolskim ustanovama u Europi. Od 2005./2006. hrvatska sveučilišta primjenjuju također bodovni sustav ECTS koji služi kao putovnica i osobna iskaznica studijskog programa ( za horizontalnu i vertikalnu mobilnost). ECTS bodovi govore o vremenu koje je bilo potrebno svakome studentu da bi savladao zacrtane ishode učenja. Opterećenje redovitog studenta u Europi iznosi 1500 i 1800 sati godišnje, tj. 1 bod = 25 do 30 radnih sati ( ovisno o broju radnih tjedana u akademskoj godini ). Upisom studijskog programa od studenata se očekuje 8 sati rada dnevno što se odnosi na direktnu nastavu i ostale samostalne radove. U Hrvatskoj je za 1 ECTS bod potrebno 28 sunčanih sati rada. Do tog se broja dolazi umnoškom 8 (sati rada dnevno) x 5 (dana u tjednu) x 42 tjedna; ( 30 tjedana u nastavi i 12 ispitnih tjedana ) što iznosi 1680 sati te se ta broja dijeli s vrijednošću jedne akademske godine, a to je 60 ECTS bodova. Na koncu je rezultat 28, tj. dobivena je vrijednost jednog boda izražena u sunčanim satima. Sat rada uključuje aktivnu nastavu, isite i sve ostale potrebne aktivnosti koje su povezane s polaganje ispita u jednom semestru. Dodjeljivanje bodova temelji se na realnoj procjeni opterećenja prosječnog studenta potrebnog za postizanje ishoda učenja. Nije prihvaćen Sukladno Vodiču za korisnike ECTS-a koji je izdala je Europska komisija 2015. godine, a u njegovoj su izradi sudjelovali predstavnici država sudionica Bolonjskog procesa i udruženja dionika te su usvojili ministri nadležni za visoko obrazovanje u Europskom prostoru visokog obrazovanja, na ministarskoj konferenciji održanoj 2015. godine u Erevanu te predstavlja službeni vodič za primjenu ECTS-a., u većini slučajeva radno opterećenje iznosi između 1500 i 1800 sati po akademskoj godini, što znači da jednom bodu odgovara od 25 do 30 sati rada.
438 Sveučilište Jurja Dobrile u Puli ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 67. Predlaže se izmjena članka 67. stavka 2. na način da isti glasi: (2) Jedan ECTS bod predstavlja 28 sati procijenjenog prosječno utrošenog rada pri ostvarivanju ishoda učenja. Nije prihvaćen Sukladno Vodiču za korisnike ECTS-a koji je izdala je Europska komisija 2015. godine, a u njegovoj su izradi sudjelovali predstavnici država sudionica Bolonjskog procesa i udruženja dionika te su usvojili ministri nadležni za visoko obrazovanje u Europskom prostoru visokog obrazovanja, na ministarskoj konferenciji održanoj 2015. godine u Erevanu te predstavlja službeni vodič za primjenu ECTS-a., u većini slučajeva radno opterećenje iznosi između 1500 i 1800 sati po akademskoj godini, što znači da jednom bodu odgovara od 25 do 30 sati rada.
439 Sveučilište Jurja Dobrile u Puli ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 107. Nigdje se ne navode prekršaji, nepoštivanje procedura i kazni za druge adresate ako se ne pridržavaju odredaba ovog Zakona (primjerice izbora novih članova Nacionalnog vijeća u zakonskom roku što se i dogodilo prije imenovanja sadašnjih članova – po isteku roke proteklo je više od godinu dana dok Sabor to konačno nije učinio Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
440 Sveučilište Jurja Dobrile u Puli ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 96. U Nacrtu Zakona nije eksplicitno navedeno koliki se postotak Državnog proračuna mora odvojiti za financiranje znanosti i visokog školstva, nego se štoviše uvodi institut pregovaračkog postupka (čl. 98., st. 2, čl. 103, st. 2), čega nema u sadašnjem Zakonu. To je zaista neprihvatljivo jer uvodi nesigurnost u ishod takvih pregovora i pitam se što po tom pitanju rade nadležni sindikati. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
441 Sveučilište Jurja Dobrile u Puli ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. Što ostali nastavnici s izborom u zvanje. Ovim se člankom Nacrta Zakona s jedene strane njima znatno ograničavaju mogućnosti rada na kompetitivnim znanstvenim projektima (europskim i HRZZ-a), što se inače potiče u čl. 96, st. 3, alineja 2 kada je riječ o financijskim sredstvima visokih učilišta (!), a s druge strane i nije prema njima pravedno, jer su izborom u zvanje docenta i potom u sva viša znanstvena zvanja u nastavi jednako opterećeni kao redoviti profesori i redoviti profesori u trajnom zvanju. Nije prihvaćen Slobodna studijska godina koristi se za oslobođenje od nastave i nastavnog procesa, a u svrhu znanstvenog rada što je u suprotnosti sa zaprimljenim prijedlogom.
442 Sveučilište Jurja Dobrile u Puli ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 92. Zašto se prema st. 1 ovog članka smanjuje broj članova MO-a (s 11 na 9), a istovremeno se u znatnoj mjeri povećava obim posla MO-a kao što je: – učestalost saziva sjednica MO-a (jednom mjesečno umjesto svakih 60 dana, a da se ne uračunavaju ljetni i zimski praznici; v. gore čl. 90, st. 4); – preuzimanje djelokruga rada bivših Područnih odbora (v. čl. 90, st. 2, alineje 3, 4 i 5) – preuzimanje postupaka izbora u znanstveno-nastavna zvanja (v. gore čl. 40, 41, 43 i 90) i postupaka reizbora (v. čl. 42 i čl. 90, st. 2)? Je li prema st. 5 ovog članka Ministarstvo kompetentno da utvrđuje listu kandidata za članove MO-a s obzirom da: – za razliku od članova Nacionalnog vijeća nema djelatnike s adekvatnim znanstvenim i nastavno-znanstvenim zvanjima koji bi odlučivali o listama prijavljenih kandidata; – proizlazi kako će Ministarstvo Nacionalnom vijeću proslijediti listu u kojoj su i kandidati u nižim zvanjima od redovitog profesora i redovitog profesora u trajnom zvanju pa ima potrebu ovim stavkom “upozoriti” Nacionalno vijeće kako ipak treba voditi računa da većinu članova MO-a čine upravo “redoviti profesori i redoviti profesori u trajnom izboru”? – Štoviše, st. 1 ovog članka izrijekom je navedeno kako “Članovi matičnog odbora imenuju se na četiri godine iz reda redovitih profesora, redovitih profesora u trajnom izboru, znanstvenih savjetnika i znanstvenih savjetnika u trajnom izboru u odgovarajućem polju” pa je st. 5 u opreci s njim navodeći kako bi većina članova MO-a trebala biti u navedenim zvanjima Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
443 Sveučilište Jurja Dobrile u Puli ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 90. Pored st. 2, alineje 1. i 2. ovog članka zaboravilo se na nastavnike/znanstvenike koji ispunjavaju navedene kriterije izbora u viša znanstvena zvanja, a za više radno mjesto matične im ustanove ne mogu osigurati ugovore o radu, ili na one znanstvenike koji su do sada imali pravo pokrenuti postupak izbora na vlastiti trošak (mahom onih koji nisu zaposleni u struci, a obranili su doktorske disertacije)? – Podrazumijeva li se da će MO-i provoditi svoj dio postupka izbora u zvanje (v. gore čl. 40, 41, 42, 43 i 90) i za one koji su zaposleni na visokim učilištima, a za koje vrijede uvjeti Rektorskog zbora – vraćamo li se na objedinjene znanstvene i znanstveno-nastavne provedbe postupaka izbora u zvanje? – Podrazumijeva li se da zbog st. 2 ovog članka i čl. 42 Odluka o minimalnim uvjetima radnih obveza za reizbor na znanstvena, znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna, nastavna i stručna radna mjesta te o obliku izvješća stručnog povjerenstva o radu zaposlenika u postupku reizbora (NN 24/2021-543) Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj neće niti stupiti na snagu 1. lipnja 2022. kako je njome propisano? Naime, Nacrtom ovog Zakona propisani su nešto drugačiji uvjeti i postupak reizbora od onih navedenih u toj Odluci. Predstavljaju li alineje 3, 4 i 5 stavka 2 ovog članka nove elemente djelokruga rada MO-a, odnosno one koje trenutno imaju Područni odbori (koji se očigledno ukidaju)? Primljeno na znanje Stavkom 3. člankom 110. prijedloga Zakona propisano je da nastavnik, znanstvenik i suradnik zadržava stečeno zvanje, a kriteriji za izbor na radno mjesto utvrdit će se Nacionalnim sveučilišnim, znanstvenim i umjetničkim kriterijima koje će donijeti Nacionalno vijeće. Prijelaznim i završnim odredbama prijedloga Zakona propisan je rok za donošenje i početak važenja Nacionalnih sveučilišnih, znanstvenih i umjetničkih kriterija.
444 Sveučilište Jurja Dobrile u Puli ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 86. Prema ovom članku Nacrta Zakona se uopće ne spominje da Nacionalno vijeće utvrđuje kriterije za raspodjelu proračunskih sredstava (kako je to postojećim Zakonom propisano čl. 108, st. 1.). Prelazi li i to u nadležnost Ministarstva? Dojma sam da se znatno smanjuje djelokrug neovisnog rada Nacionalnog vijeća, koje postaje ovim Nacrtom Zakona sve ovisnije o Ministarstvu. Primljeno na znanje Navedeno će biti uređeno novim modelom financiranja visokih učilišta i znanstvenih instituta i Uredbom Vlade Republike Hrvatske sukladno članku 102. stavku 10. prijedloga Zakona.
445 Sveučilište Jurja Dobrile u Puli ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 54. Ovim člankom Nacrta Zakona (unatoč stavku 3) se dozvoljava visokim učilištima da naslove emeritusa mogu umirovljenjem dobiti i docenti odnosno znanstveni suradnici? Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
446 Sveučilište Jurja Dobrile u Puli ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 51. Ovim se člankom Nacrta Zakona uvodi nekorektna razlika između nastavnika i znanstvenika, jer prvima istječe ugovor u akademskoj godini u kojoj su navršili 67 godina, a drugima s krajem kalendarske godine u kojoj su navršili tu dob. S druge strane ako nastavnik navršava 67. godinu u neposredno nakon početka akademske godine (od 1. listopada), onda bi prema ovoj odredbi na svom radnom mjestu mogao ostati do 30. rujna sljedeće godine, što opet nije pravedno prema onima na znanstvenim radnim mjestima. Djelomično prihvaćen Stavak 1. će se uskladiti s propisima koji uređuju radne odnose. Akademska godina u odnosu na nastavnike vezana je za održavanje nastavnog procesa što nije slučaj sa znanstvenicima.
447 Sveučilište Jurja Dobrile u Puli ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 43. (12) Iznimno, postupak izbora na više radno mjesto može se pokrenuti prije proteka roka od pet godina od izbora na postojeće radno mjesto, ali ne ranije od proteka tri godine od izbora na postojeće radno mjesto uz ispunjavanje posebnih kriterija koji su propisani pravilnikom koji donosi ministar. Propisuje se da će ministar donijeti pravilnik (!) premda se u čl.39. st. 8. ovog Nacrta Zakona navodi da kriterije za izbor na radna mjesta propisuje Nacionalno vijeće na prijedlog rektorskoga zbora i nadležnoga matičnog odbora, što je uostalom prema trenutnom Zakonu ovlast Nacionalnog vijeća (čl. 32. st. 5.). Primljeno na znanje Navedene odredba nije sadržana u objavljenom prijedlogu Zakona.
448 Sveučilište Jurja Dobrile u Puli ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 40. (1) Na slobodno radno mjesto na javnom visokom učilištu i javnom znanstvenom institutu nastavnik, znanstvenik i suradnik zapošljava se u postupku pokrenutom javnim natječajem. Nigdje nije objašnjeno što se podrazumijeva pod "slobodnim radnim mjestom" u odnosu na radno mjesto (čl. 39.), ali se s druge strane zasebno propisuje izbor na više radno mjesto (čl. 43.), a da se ne spominju tzv. slobodna radna mjesta kao ograničenja. Primljeno na znanje Pod slobodno radno mjesto misli se na ono radno mjesto koje je oslobođeno/nije popunjeno, a nalazi se u općem aktu kojim je propisan broj i vrsta radnih mjesta.
449 Sveučilište Jurja Dobrile u Puli ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 17. (1) Fakultet je sastavnica sveučilišta s pravom osobnosti koja obavlja djelatnost visokog obrazovanja, znanstvenu i stručnu djelatnost. Znači li to da ćemo se vratiti na odjele ili dobiti pravnu osobnost po sastavnicama? Primljeno na znanje Odredbe zakona će se urediti na način da će se uvesti mogućnost osnivanja fakulteta i umjetničke akademije bez pravne osobnosti te će se definirati i svrha odjela kao sastavnice.
450 Sveučilište Jurja Dobrile u Puli ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 16. Nedorečeno. Rektorat je kompetentniji za primjedbe u ovom dijelu zakona. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
451 Sveučilište Jurja Dobrile u Puli ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 15. Po ovom je prijedlogu Sveučilišno vijeće iznad senata i sveučilišta u upravnom smislu, a predloženi način izbora članova sugerira većinu koju imenuje Vlada. Koji je smisao navedene akademske samouprave i autonomije sveučilišta u čl. 4.? Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
452 Sveučilište Jurja Dobrile u Puli ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 102. Predlažemo izmjenu članka 102. stavka 5. tako da isti sada glasi: “Osnovna proračunska komponenta u programskom ugovoru koji sklapa visoko učilište utvrđuje se na temelju broja studijskih programa koji se izvode na visokom učilištu, broja zaposlenih nastavnika i suradnika, broja vanjski suradnika, broja upisanih studenata, znanstvene i umjetničke produkcije te troškova kapitalnih ulaganja u nastavnu, znanstvenu i umjetničku infrastrukturu, materijalnih troškova te troškove “hladnog pogona” – najma, režija te nastavnog i potrošnog materijala. Potrebno je osigurati redovitu isplatu materijalnih troškova s minimalnom kvartalnom i avansnom dinamikom isplate. Isplata vanjskih suradnika na umjetničkim akademijama treba biti usklađena s dinamikom isplate plaće zaposlenim nastavnicima i suradnicima”. Smatramo da članak 102. stavak 7. nije u skladu s člankom 100., razvojni ciljevi umjetničkih akademija u većoj mjeri neće biti u skladu s nacionalnim strategijama koje najčešće uključuju područje STEMA i ICTa. Predlažemo izmjenu članka 102. stavka 8. tako da isti glasi: “Izvedbena (varijabilna) proračunska komponenta u programskom ugovoru sadrži odredbe o načinu i dinamici praćenja pokazatelja ostvarenja ciljeva te odredbe o uvjetima ostvarivanja prava na dio ili na cjelokupan iznos izvedbene (varijabilne) komponente proračuna razmjerno razini ispunjenosti pokazatelja. Predlažemo izmjenu članka 102. stavka 10. tako da isti glasi: “Sadržaj programskog ugovora, proračunsku formulu, pokazatelje i kriterije utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokove sklapanja programskog ugovora te kvalitativne i kvantitativne indikatore za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom Vlada Republike Hrvatske propisuje uredbom. Kod umjetničkih akademija radi se pokazatelju ostvarivanja ciljevi umjetničke djelatnosti Ciljevi umjetničke djelatnosti su: 1. poticanje i razvoj umjetničkog stvaralaštva 2. razvoj umjetničke produkcije 3. razvoj zaštite i očuvanja kulturne baštine 4. razvoj i afirmacija umjetničkog istraživanja 5. poticanje razvoja kulturne industrije te 6. povezivanje umjetničke djelatnosti i visokog obrazovanja. 7. jačanje društvene uloge umjetnosti 8. doprinos rješavanju znanstvenih, socijalnih, gospodarskih i kulturnih problema.” Djelomično prihvaćen Ciljevi umjetničke djelatnosti dopunit će se u članku 82. stavku 2. prijedloga Zakona. Sadržaj programskog ugovora, proračunska formula, pokazatelji i kriteriji utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokovi sklapanja programskog ugovora te kvalitativni i kvantitativni indikatori za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom utvrdit će se uredbom Vlade Republike Hrvatske sukladno članku 102. stavku 10 prijedloga Zakona.
453 Sveučilište Jurja Dobrile u Puli ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 101. Predlažemo izmjenu članka 101. stavka 1. tako da isti glasi: “Izvedbena (varijabilna) proračunska komponenta obuhvaća sredstva koja se doznačuju javnom visokom učilištu, odnosno javnom znanstvenom institutu na temelju uspješnosti u ostvarivanju ciljeva utvrđenih programskim ugovorom. Izvedbena (varijabilna) proračunska komponenta obuhvaća sredstva koja se doznačuju umjetničkoj akademiji na temelju uspješnosti u ostvarivanju ciljeva umjetničke djelatnosti”. Nije prihvaćen Ciljevi umjetničke djelatnosti dopunit će se u članku 82. stavku 2. prijedloga Zakona. Sadržaj programskog ugovora, proračunska formula, pokazatelji i kriteriji utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokovi sklapanja programskog ugovora te kvalitativni i kvantitativni indikatori za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom utvrdit će se uredbom Vlade Republike Hrvatske sukladno članku 102. stavku 10 prijedloga Zakona.
454 Sveučilište Jurja Dobrile u Puli ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 100. U protivnom ako bi ostala predložena normiranost od međunarodnih aktivnosti pokrivala bi se samo mobilnost. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
455 Sveučilište Jurja Dobrile u Puli ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 99. Predlažemo izmjenu članka 99. stavka 1. alineja 1. tako da ista glasi: 1. plaće, materijalna prava zaposlenih i honorare vanjskih suradnika na umjetničkim akademijama u punom iznosu Smatramo kako u osnovnu obračunsku komponentu mora ući vanjska suradnja s dinamikom isplate koja slijedi plaće; - materijalni troškovi s minimalno kvartalnom i avansnom dinamikom isplate; Predlažemo u članku 99. stavku 1. brisati alineju 7. jer već postoji alineja 5 U alineji 8. Članka 99. stavka 1. iza riječi znanstveno dodati riječ:” umjetničko” Nije prihvaćen Članak 99. stavak 1. uredit će se na način da osnovnu proračunsku komponentu čini plaća i materijalna prava zaposlenih, materijalni troškove poslovanja i sredstva za druge osnovne troškove.
456 Sveučilište Jurja Dobrile u Puli ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 97. Predlažemo da se za doznačavanje sredstava iz državnog proračuna Republike Hrvatske postavi egzaktan rok doznake sredstava javnom visokom učilištu. Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu s propisima kojima se uređuje izvršavanje državnog proračuna.
457 Sveučilište Jurja Dobrile u Puli ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 91. Predlažemo da pravilnik ne propisuje ministar nego Nacionalno vijeće. Nije prihvaćen Sukladno propisima koje uređuju sustav državne uprave podzakonske propise u pravilu donosi nadležni ministar za resorno područje.
458 Sveučilište Jurja Dobrile u Puli ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 90. Člankom 90. stavkom 1. normirano je Matični odbor osniva se za jedno ili više znanstvenih, umjetničkih, odnosno interdisciplinarnih polja. Broj matičnih odbora, njihovu nadležnost za pojedina polja i način rada pravilnikom utvrđuje ministar. Predlažemo umjesto riječi pravilnikom utvrđuje ministar staviti: “Nacionalno vijeće propisuje svojim aktom.” U članku 90. stavku 2. alineji 3. predlažemo iza riječi znanstvene elemente dodati riječi:” i umjetničke”. U članku 90. stavku 2. alineji 4. predlažemo iza riječi znanstveno-nastavno dodati riječi: te odgovarajuću umjetničku djelatnost relevantnu za izbor na umjetničko-nastavno radno mjesto. Smatramo kako domaći znanstveni časopisi ne mogu biti kriterij za izbor u umjetničko-nastavno zvanje i na radno mjesto. Predlažemo da članak 90. stavak 2. alineja 4. glasi:” predlaže Nacionalnom vijeću: popis domaćih znanstvenih časopisa koji su kvalitetom izjednačeni s uglednim međunarodnim znanstvenim časopisima za pojedino znanstveno područje i polje, relevantnih za izbor na znanstveno-nastavno, znanstveno i nastavno radno mjesto na sveučilištu, fakultetu i znanstvenom institutu te odgovarajuću umjetničku djelatnost relevantnu za izbor na umjetničko-nastavno radno mjesto na umjetničkoj akademiji”. Djelomično prihvaćen Članak 90. stavak 2. točke 3. i 4. prijedloga Zakona dopunit će se. Sukladno propisima koji uređuju sustav državne uprave podzakonske propise u pravilu donosi nadležni ministar za resorno područje.
459 Sveučilište Jurja Dobrile u Puli ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 87. Predlažemo u članku 87. stavku 1. iza riječi sedam redovitih profesora ili redovitih profesora u trajnom izboru dodati riječi: “od kojih su dvoje u umjetničko-nastavnom zvanju.” Djelomično prihvaćen Članak 87. stavak 1. prijedloga Zakona dopunit će se na način da je najmanje jedan član iz umjetničkog područja.
460 Sveučilište Jurja Dobrile u Puli ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 86. Člankom 86. stavkom 1. alinejom 10. normirano je: (1) Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj obavlja sljedeće poslove: 10. predlaže mjere i poduzima aktivnosti za afirmaciju, napredovanje i poticanje izvrsnosti nastavnog i znanstvenog podmlatka. Predlažemo iza riječi nastavnog staviti zarez, te iza riječi znanstvenog dodati riječi:” i umjetničkog.” Prihvaćen Članak 86. stavak 1. točka 10. prijedloga Zakona dopunit će se riječju umjetničkog.
461 Sveučilište Jurja Dobrile u Puli ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 84. Predlažemo dopune članka 84. tako da isti glasi: “ (1) Umjetnička djelatnost u smislu ovoga Zakona uključuje umjetničko stvaralaštvo, umjetničko istraživanje, zaštitu kulturne baštine te razvoj kreativnog potencijala umjetničkog područja i interdisciplinarnog područja. (2) Temeljno umjetničko stvaralaštvo i istraživanje predstavlja umjetničku praksu i produkciju i zaštitu umjetnina, stvaranje novih umjetničkih tehnoloških procesa i tehnologija te istraživanje povijesnih umjetničkih procesa i tehnologija, kreativnih interpretativnih umjetničkih tehnika i metoda te njihovu primjenu u temeljnoj umjetničkoj djelatnosti. (3) Razvojno umjetničko stvaralaštvo i istraživanje predstavlja sustavan rad na razvoju umjetničkih postupaka i kreativnih procesa povezanih s praktičnim iskustvom usmjerenim na stvaranje umjetničkih djela i kontinuiran razvoj umjetničkih procesa te zaštitu povijesnih umjetničkih djela.” Predlažemo da se kroz cijeli tekst Nacrta prijedloga Zakona kao u članku 84. stavku 1. izjednače umjetničko stvaralaštvo i umjetničko istraživanje. Na taj će se način otvoriti mogućnost priznavanja umjetničkog rada (stvaranja) kao istraživanja. Nije prihvaćen Umjetničko stvaralaštvo uređuje se propisima iz nadležnosti ministarstva nadležnog za kulturu. Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata.
462 Sveučilište Jurja Dobrile u Puli ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 82. Članak 82. stavak 2. predlažemo promijeniti tako da glasi: “(2) Ciljevi umjetničke djelatnosti su: 1. poticanje i razvoj umjetničkog stvaralaštva, 2. razvoj umjetničke produkcije, 3. razvoj zaštite i očuvanja kulturne baštine 4. razvoj i afirmacija umjetničkog istraživanja 5. poticanje razvoja kulturne industrije 6. povezivanje umjetničke djelatnosti i visokog obrazovanja. 7. jačanje društvene uloge umjetnosti 8. doprinos rješavanju znanstvenih, socijalnih, gospodarskih i kulturnih problema.” Djelomično prihvaćen Stavak 2. članka 82. prijedloga Zakona će se urediti.
463 Sveučilište Jurja Dobrile u Puli ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 81. Predlažemo da ovo ostane u nadležnosti Nacionalnog vijeća kao i do sada. Nije prihvaćen Sukladno članku 86. određeno je da Nacionalno vijeće prati razvoj znanstvenih i umjetničkih područja i polja te predlaže i potiče donošenje mjera za unapređenje visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti te tehnološkog razvoja dok će ministar sukladno stavku 2. ovog članka znanstvena i interdisciplinarna područja, polja i grane te umjetničko područje, polja i grane utvrditi pravilnikom obzirom sukladno propisima koje uređuju sustav državne uprave podzakonske propise u pravilu donosi nadležni ministar za resorno područje.
464 Sveučilište Jurja Dobrile u Puli ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 77. U članku 77. stavku 1. alineji 2. iza riječi znanstvenom dodati riječi:” i umjetničkom” Prihvaćen Stavak 1. će se urediti.
465 Sveučilište Jurja Dobrile u Puli ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 66. Predlažemo u članku 66. stavku 2. alineji 3: popis obveznih i izbornih kolegija s naznakom ECTS opterećenja, oblika izvođenja nastave u znanstvenom području (predavanja, seminari, vježbe i sl.) u umjetničkom području (procesna mentorska (pojedinačna) umjetnička nastava, projektna umjetnička nastavna produkcija, individualna umjetnička mentorska nastava, (predavanja/seminari/vježbe) i grupna umjetnička mentorska nastava (predavanja/seminari/vježbe), sadržaja kolegija, ostvarenih ishoda učenja i nositelja kolegija Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata.
466 Sveučilište Jurja Dobrile u Puli ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 59. Na Umjetničkim akademijama osposobljavamo studente za samostalan umjetnički rad. Svi studenti umjetničkih akademija su osposobljeni za samostalni rad. Sveučilišni umjetnički studij osposobljava studenta za samostalan umjetnički rad. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
467 Sveučilište Jurja Dobrile u Puli ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 58. Mislimo da bi trebalo razdvojiti normiranost sveučilišnih od stručnih studija jer se visoko obrazovanje na Sveučilištu provodi putem sveučilišnih studija, a iznimno na Sveučilištu se sukladno Zakonu provode i stručni studiji. Trebalo bi dodati i osoba koja je završila srednjoškolsko obrazovanja prije ustanovljavanja državne mature jer i takvoj osobi se ne bi trebalo uskratiti pravo prijave, odnosno ako ispunjava uvjete i upis predmetnih studija. Predlažemo izmjenu članka 58. stavka 4. tako da isti glasi: „Iznimno, u umjetničkom području, ako je to propisano statutom visokog učilišta, odnosno umjetničke akademije, sveučilišni, odnosno stručni prijediplomski studij može upisati osoba i bez prethodno završenoga odgovarajućega srednjoškolskog obrazovanja, ako je riječ o iznimno darovitoj osobi za koju je vrednovanjem utvrđeno da će bez prethodnog školovanja uspješno završiti studij. Postupak upisa temelji se na priznavanju neformalnog i informalnog učenja.“ Naime, ova mogućnost ne odgovara svim umjetničkim akademija pa predlažemo da zakonodavac prepusti autonomiji akademija da svojim statutima propišu ako im je ovakva mogućnost izvediva s obzirom na specifičnost umjetničkih polja. Naglašavamo kako ova tematika nije normirana na razini zakona – priznavanje i vrednovanje neformalnog i informalnog učenja, ni za srednjoškolsko ni za visoko obrazovanje. Proizlazi li iz ovakve normiranosti da osobe nemaju obavezu naknadnog završavanja srednjoškolskog obrazovanja i polaganja mature? Nije prihvaćen U članku 112. uređen je upis na studij osoba koje su srednjoškolsko obrazovanje završile prije 2010. godine i nemaju državnu maturu te se upisuju u skladu s uvjetima koje propisuje visoko učilište. U odnosu na stavak 4. visoko učilište ne podrazumijeva sveučilište.
468 Sveučilište Jurja Dobrile u Puli ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 57. Predlažemo da ostane termin preddiplomski studij a na novi naziv prijediplomski studij. Nije prihvaćen Predlagatelj Zakona smatra da je izraz 'prijediplomski' u duhu hrvatskog jezika.
469 Sveučilište Jurja Dobrile u Puli ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 54. Mislimo da bi ovo pitanje trebalo biti propisano posebnim pravilnikom ili drugim propisom Sveučilišta. Predlažemo da s eu stavku 2. iza riječi na doktorskom studiju dodajuriječi: i u redovnom studiju na umjetničkim akademijama.” Mislimo da bi na svim visokim učilištima trebalo biti tako. I na drugim fakultetima emeriti drže nastavu i na nižim razinama od doktorske. Nije prihvaćen Obzirom profesori emeritusi ne podliježu provjeri ispunjavanja Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterija i dodatnih kriterija, predlagatelj Zakona smatra da se ne treba širiti mogućnost izvođenja nastave na nižim razinama studija.
470 Sveučilište Jurja Dobrile u Puli ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 53. Mislimo da se treba raspisati javni natječaj jer objava u službenim i drugim javnim glasilima osigurava mogućnost prijave na natječaj, jednakopravnost u postupanju što je ne samo zakonsko nego ustavno načelo i pravo. Nije prihvaćen U odnosu na stavak 3. predlagatelj Zakona smatra da nije potrebno provoditi javni natječaj obzirom se u slučaju naslovnog nastavnika odnosno znanstvenika ne zaključuje ugovor o radu te ne predstavlja radno mjesto. Održavanje kvalitete osigurano je kroz stavke članka 40. i 43.
471 Sveučilište Jurja Dobrile u Puli ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 51. Stoljećima je poznato kako su vrhunski umjetnici produktivni u visokim godinama, te ograničavanje na 67 godina teško oštećuje nastavni kadar na Akademijama. Isto tako, u najvećem broju izbor u zvanja docenta se odnosi na umjetnike koji su bliže srednjim godinama no 30-im. Za docente se izabiru zreli umjetnici. Nadalje, člankom 53. st. 2. propisano je da iznimno od stavka 1. ovoga članka javno visoko učilište, odnosno javni znanstveni institut može s redovitim profesorom u trajnom izboru, znanstvenim savjetnikom u trajnom izboru i profesorom stručnog studija u trajnom izboru sklopiti ugovor o radu na teret vlastitih sredstava najdulje do isteka akademske, odnosno kalendarske godine u kojoj je navršio 70 godina života. Produljenje radnog odnosa do navršene 70 godine života uvjetovano je financiranjem iz vlastitih sredstava. Do sada je postojala i mogućnost na teret sredstava državnog proračuna te predlažemo uvrstiti i ovu rješidbu. Stoljećima je poznato da vrhunski umjetnici su produktivni u visokim godinama, te ograničavanje na 67 godina teško oštećuje nastavni kadar na Akademijama. Isto tako u najvećem broju izbora u zvanja docenta se odnosi na umjetnike koji su bliže srednjim godinama no 30-im. Za docente se izabiru zreli umjetnici. Predlažemo izmjenu članka 52. Stavka 2. tako da se iza riječi znanstvenom dodaju riječi: ” i umjetničkom … području i polju…“. Predlažemo da navedeni članak glasi:: Stručno povjerenstvo koje se sastoji od najmanje tri člana zaposlena na radnome mjestu više ili iste hijerarhijske razine u odnosu na radno mjesto na koje se zapošljava osoba koja zamjenjuje privremeno nenazočnog zaposlenika, u istom znanstvenom i umjetničkom području i polju, mišljenjem u pisanom obliku utvrđuje ispunjavanja li kandidat kriterije za predmetno radno mjesto. Djelomično prihvaćen Produljenje radnog odnosa na teret državnih sredstava izvan stavka 1. ovog članka nije moguće radi načela ekonomičnosti i ravnopravnosti u javnoj upravi. U odnosu na članak 52. stavak 2. isti će se izmijeniti.
472 Sveučilište Jurja Dobrile u Puli ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 44. Predlažemo ovakvu formulaciju: „Asistent je dužan upisati i redovito pohađati doktorski studij, osim za asistente u umjetničkom području. Studij koji je obveza za asistenta se obavlja na teret visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta.“ Mislimo da pohađanje obveze doktorskog studija trebaju biti oslobođeni asistenti u umjetničkom području i polju iz razloga jer postoji malo doktorskih studija za umjetničko područje u RH. Mislimo da nije dobro obligatorno normirati na teret visokog učilišta nego na teret visokog učilišta ako za to postoji potreba i mogućnost visokog učilišta Smatramo kako doktorat nije obveza za asistente u umjetničkom području. Nema doktorskih studija na najvećem broju umjetničkih područja, a pri izboru se valorizira izvrsnost a ne upis doktorskog studija. U umjetničkom području asistent nije dužan upisati i pohađati doktorski studij. Člankom 44. stavkom 3. alinejom 3. normirano je sljedeće: Asistent ima pravo i obvezu: sudjelovati na znanstvenim skupovima i konferencijama, Predlažemo iza riječi znanstvenim dodati riječi: “umjetničkim i stručnim” Člankom 44. stavkom 3. alinejom 5. normirano je sljedeće: Asistent ima pravo i obvezu: podnositi izvješće o radu najmanje jednom godišnje Mentor i asistent bi jednom godišnje podnosili izvješće fakultetskom/akademijskom vijeću o radu asistenta. Djelomično prihvaćen Stavak 4. članka 44. prijedloga Zakona će se dopuniti na način da asistent u umjetničkom području nije obvezan upisati i pohađati doktorski studij. Predložena dopuna točke 3. stavka 3. članka 44. prijedloga Zakona obuhvaćena je točkama 2. i 7. prijedloga Zakona. Postupak ocjenjivanja uredit će se općim aktom visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta u skladu s člankom 45. prijedloga Zakona.
473 Sveučilište Jurja Dobrile u Puli ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 42. Smatramo da rješenje iz članka 42. st. 2. nije dobro . Do sada se ovaj postupak reizbora provodio sukladno propisanim podzakonskim aktima kojima su se pobliže propisivali uvjeti. Stavak 3. nije dobra rješidba jer nije jasno zašto bi morao biti zaposlen, mi za trećeg člana stručnog povjerenstva imenujemo vanjskog suradnika koji ne mora biti zaposlen ili profesora emeritusa i sl. tako da predlažemo normiranost kako primjerice jedan član stručnog povjerenstva ne smije biti zaposlenik ustanove u kojoj je pristupnik zaposlen. Stavak 4. Predlažemo ostaviti rok od 30 dana za dostavu dokaza o ispunjavanju kriterija za izbor na više radno mjesto; ovo je posebice važno kod zvanja s većim brojem potrebnih uvjeta (red.prof.) gdje se radi o većem broju potvrda i dokumentacije. Mislimo da nije dobro ni zakonski utemeljeno normirati da se dokaze o ispunjavanju kriterija za izbor na više radno mjesto podnose u elektroničkom obliku. Svakako se mora dozvoliti i mogućnost dostave putem pošte, odnosno osobnom dostavom na ustanovu i sl.. Nadalje, za st. 5. istog članka mišljenja smo da nije dobra zakonska normiranost jer nastavniku ex lege po sili zakona prestaje radni odnos bez da mu se da još jedna mogućnost. Predlažemo normiranost koja postoji u sadašnjem Zakon u kojem je člankom 103. stavkom 4. i 5. normirano sljedeće: „(4) Ako stručno vijeće visokog učilišta ne prihvati izvješće o radu, odnosno prihvati negativno izvješće o radu, u skladu sa stavkom 3. ovoga članka, nakon dvije godine od dana donošenja navedene odluke, ponavlja se postupak reizbora u skladu sa stavcima 2. i 3. ovoga članka. (5) Ako stručno vijeće visokog učilišta ne prihvati izvješće zaposlenika iz stavka 4. ovoga članka, čelnik visokog učilišta pokreće postupak redovitog otkaza ugovora o radu (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika) u skladu s općim propisima o radu i općim aktom visokog učilišta“. Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata.
474 Sveučilište Jurja Dobrile u Puli ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 41. Predlažemo da se obaveza reizbora uvede i za nastavnike, odnosno znanstvenike na radno mjesto redovitog profesora u trajnom izboru, znanstvenog savjetnika u trajnom izboru i profesora stručnog studija u trajnom izboru, budući smatramo da je predloženo rješenje nepravedno i diskriminatorno prema ostalima, nižim, radnim mjestima nastavnika i znanstvenika. Nije prihvaćen Mišljenja smo da bi navedena radna mjesta trebala biti trajna, bez reizbora.
475 Sveučilište Jurja Dobrile u Puli ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 39. Člankom 39. stavkom 6. normirano je sljedeće: Na suradničko radno mjesto asistenta bira se natprosječno uspješan student … Predlažemo iza riječi student dodati: “odnosno mladi umjetnik koji je ostvario zapažene rezultate u svojoj javnoj umjetničkoj djelatnosti”. Protivimo se uvjetu natprosječno uspješnog studenta kao kandidata za asistenta jer iskustvo umjetničkih akademija je da se primaju mladi umjetnici nakon 5-7-10 godina, koji su se dokazali na sceni što je suprotno fakultetima i znanstvenom principu. Za umjetničko područje je neprihvatljivo ovakvo definiranje suradničkog radnog mjesta asistenta. Člankom 39. stavkom 7. normirano je sljedeće: Na suradničko radno mjesto višeg asistenta može se zaposliti osoba koja je stekla akademski stupanj doktora znanosti, odnosno doktora umjetnosti u znanstvenom, odnosno umjetničkom području i polju. Predlažemo da članak 39. stavak 7. glasi: “Na suradničko radno mjesto višeg asistenta može se zaposliti osoba koja je stekla akademski stupanj doktora znanosti, u znanstvenom području i polju, odnosno mladi umjetnik koji je ostvario u svojoj umjetničkoj djelatnosti rezultate koji odgovaraju doktoratu umjetnosti može se zaposliti na suradničko radno mjesto višeg asistenta temeljem umjetničke izvrsnosti u umjetničkom području i polju. Doktorat umjetnosti nije uvjet za izbor i zapošljavanje na suradničko radno mjesto višeg asistenta.” Protivimo se uvjetu natprosječno uspješnog studenta kao kandidata za asistenta jer iskustvo umjetničkih akademija je da se primaju mladi umjetnici nakon 5-7-10 godina, koji su se dokazali na sceni što je suprotno fakultetima i znanstvenom principu. Za umjetničko područje je neprihvatljivo ovakvo definiranje suradničkog radnog mjesta asistenta. To se nastavlja u stavku 7. ponovnim inzistiranjem na doktoratu iz umjetničkog područja pa stavljamo istu primjedbu. Za umjetničko područje je ovaj uvjet neprihvatljiv. Djelomično prihvaćen Stavci 6. i 7. članka 39. prijedloga Zakona doradit će se.
476 Sveučilište Jurja Dobrile u Puli ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 39. U članku 39. st. 3. smatramo da doktorat ne može biti uvjet, a osobe bez doktorata nisu iznimka već stoljetno temelj umjetničkog obrazovanja. Na umjetničko-nastavno radno mjesto može se zaposliti osoba koja nije stekla akademski stupanj doktora umjetnosti, a čija se umjetnička izvrsnost može mjeriti s doktoratom umjetnosti. Nastavnici izabrani u umjetničko-nastavna zvanja upisuju se ravnopravno u Upisnik znanstvenika Mislimo da nikako nije dobra normiranost obveze doktorata u umjetničkom području, da se gotovo radi o identitetu sa znanstvenicima iz više razloga. Esencijalni razlog je pitanje doktorskih studija umjetnosti u njihovoj srži. Drugi razlog je objektivan – relativno mali broj umjetničkih doktorskih studija u RH iz čega proizlazi i nemogućnost postizanja ovog akademskog stupnja u umjetničkom području. Općenito se mora posebno promišljati o umjetničkim izborima u zvanja na drugačiji način nego u znanosti. Naime, mi do sada nemamo u svim umjetničkim poljima ustanove visokog obrazovanja na kojima bi se mogao steći akademski naziv magistra umjetnosti, nego je moguće postići akademski stupanj prvostupnika kao npr. na području plesne umjetnosti gdje je tek 2013. osnovan preddiplomski studij Plesa na Akademiji dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Slijedom svega navedenoga predlažemo i molimo da se u predmetnom Zakonu normira rješidbe koja je egzistirala u ranijem Zakonu Članak 77. (1) Kada su posrijedi nastavni predmeti iz područja koje može predavati samo umjetnik, u znanstveno-¬nastavno zvanje može se izabrati i osoba koja ne ispunjava uvjete za izbor u znanstveno zvanje, ako ima sposobnosti i dostignuća koja odgovaraju uvjetima i kriterijima za stjecanje znanstveno-¬nastavnih zvanja utvrđenih ovim Zakonom. (2) Odluku o izboru donosi stručno vijeće visokog učilišta uz suglasnost stručnog vijeća sveučilišta. (3) Statutom visokog učilišta pobliže se određuju uvjeti izbora nastavnika iz stavka 1. ovoga članka. – Propisano Statutom Sveučilišta u Zagrebu iz 2001. Članak 78. (1) Iznimno se u znanstveno-¬nastavno zvanje docenta, izvanrednog i redovitog profesora može izabrati osoba koja ne ispunjava uvjete iz članka 74. ovoga Zakona ako je međunarodno priznata i poznata kao vrhunski znanstvenik ili stručnjak. (2) Odluku o izboru nastavnika iz stavka 1. ovoga članka donosi stručno vijeće visokog učilišta uz suglasnost stručnog vijeća sveučilišta. Nije prihvaćen Predlagatelj Zakona smatra da je iznimkom u stavku 3. omogućeno zapošljavanje na umjetničko-nastavno radno mjesto u skladu s kriterijima koje općim aktom propiše umjetnička akademija, osobe koja nije stekla akademski stupanj doktora umjetnosti.
477 Sveučilište Jurja Dobrile u Puli ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 39. Članak 39. st. 1. nije dobra normiranost da se radi samo o izboru na radna mjesta, a ne spominje se izbor u zvanje. Izbor u zvanje bi trebalo biti prethodno, prejudicijelno pitanje za izbor na radno mjesto. Što je s izborima u naslovna zvanja? Izbori u naslovna zvanja i ona temeljem kojih se kasnije zasniva radni odnos su u vezi uvjeta i načina izbora istovjetna. Razlikuju se u pitanjima radnoga prava jer se radi o različitom radnopravnom statusu kod osoba koje su izabrane u zvanje i na radno mjesto, odnosno kod onih osoba koje su izabrane u naslovno zvanje, bez zasnivanja radnog odnosa. Nadalje smatramo kako u umjetničkom području osoba s dokazanom umjetničkom izvrsnošću može se zaposliti na umjetničko-nastavno radno mjestu i sa završenim odgovarajućim stupnjem obrazovanja, koje nije u umjetničkom području. Nije prihvaćen Prijedlogom ovog Zakona ne uređuje se institut zvanja te napredovanje na viša radna mjesta ili izbor na radna mjesta ne povezuje se s izborom u zvanje. U stavku 3. predviđeno je da se na umjetničko-nastavno radno mjesto može se, u skladu s kriterijima koje općim aktom propiše umjetnička akademija, zaposliti osoba koja nije stekla akademski stupanj doktora umjetnosti.
478 Sveučilište Jurja Dobrile u Puli ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. Predlaže se u stavku 1. uz riječi znanstvena i umjetnička djelatnost navesti riječi nastavna djelatnost te ispred riječi "interesa" dodati riječ "posebnog" kako bi formulacija članka 2. stavka 1. glasila kako slijedi: (1) Djelatnost visokog obrazovanja te znanstvena, umjetnička i nastavna djelatnost od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku .... Nije prihvaćen Prijedlogom Zakona uređuje se djelatnost visokog obrazovanja što je širi pojam koji obuhvaća i nastavnu djelatnost stoga je nema potrebe isticati kao posebnu.
479 Sveučilište Jurja Dobrile u Puli ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 17. Mišljenje je da umjetničke akademije osim umjetničke i stručne djelatnosti obavljaju i znanstvenu djelatnost te se iz navedenih razloga predlaže se da se u članku 17. stavku 2. iza riječi umjetničku dodaju riječi znanstvenu na način da članak 17. stavak 2. glasi kako slijedi: ".... koja obavlja djelatnost visokog obrazovanja, umjetničku, znanstvenu i stručnu djelatnost." Prihvaćen Članak 17. će se nadopuniti.
480 Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (Srce) ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 82. (!) Prijedlog u ime Vijeća Inicijative za Hrvatski oblak za otvorenu znanost (HR-OOZ), https://www.srce.unizg.hr/hr-ooz/vijece Predlaže se dodavanje novog naslova i članka iza članka 82.: Otvorena znanost Članak 82a. (1) Znanstvena se istraživanja provode u skladu s načelima otvorene znanosti i temelje se na otvorenom i suradničkom procesu istraživanja, na otvorenom pristupu svim rezultatima znanstveno-istraživačkog rada (publikacijama, istraživačkim podacima, softveru i dr.) te otvorenoj i interoperabilnoj istraživačkoj infrastrukturi. (2) Modalitete i instrumente podrške i osiguravanja otvorene znanosti, kao i način donošenja i provedbe plana za otvorenu znanost, ministar utvrđuje pravilnikom. Nije prihvaćen Predloženo je obuhvaćeno člankom 2. stavak 4. točka 2.
481 Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (Srce) ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. (!) Prijedlog u ime Vijeća Inicijative za Hrvatski oblak za otvorenu znanost (HR-OOZ), https://www.srce.unizg.hr/hr-ooz/vijece) Predlaže se brisanje alineje 2. u stavku (4). članka 2. te dodavanje novog stavka (6) koji glasi: (6) Djelatnost visokog obrazovanja te znanstvena i umjetnička djelatnost temelje se na načelima otvorene znanosti. Nije prihvaćen Prijedlog nije u skladu s nomotehničkim pravilima za izradu akata.
482 Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (Srce) ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 119. Predlaže se novi tekst članka 119. stavka (1) tako da glasi: (1) Postojeći Upisnik visokih učilišta i Upisnik znanstvenih organizacija preustrojiti će se u Upisnik organizacija u sustavu visokog obrazovanja i znanstvene i umjetničke djelatnosti u roku jedne godine od dana stupanja na snagu pravilnika iz članka 9. stavka (3) ovog Zakona. OBRAZLOŽENJE: vidi obrazloženje uz prijedlog Srca za izmjene članka 9. Nije prihvaćen Znanstvena i umjetnička djelatnost se, za razliku od djelatnosti visokog obrazovanja, temelji na slobodi znanstvenog i umjetničkog stvaralaštva sukladno članku 2. stavku 4. prijedloga Zakona. Nadalje, stavkom 5. istog članka propisano je da se jamči sloboda znanstvenog i umjetničkog stvaralaštva čime je prijedlog Zakona usklađen s člankom 69. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske.
483 Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (Srce) ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 118. Ukoliko se prihvate prethodni prijedlozi Srca, uskladiti u članku 118. stavak (1) na odgovarajući način. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
484 Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (Srce) ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 107. Ukoliko se prihvate prethodni prijedlozi Srca, uskladiti u članku 107. stavak (1) alineje 8., 9. i 10. s tim prijedlozima. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
485 Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (Srce) ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 100. Predlaže se u članku 100., stavak (1), iza alineje 3. dodati alineju: 4. aktivnosti vezane uz promicanje, poticanje i ostvarivanje otvorene znanosti i otvorenog obrazovanja i popularizaciju znanosti OBRAZLOŽENJE: Važno je omogućiti osiguravanje sredstva za ostvarivanje ciljeva otvorene znanosti (npr. objava u otvorenom pristupu) i otvorenog obrazovanja (npr. izrada otvorenih obrazovnih sadržaja). Nije prihvaćen Člankom 2. stavkom 4. točkom 2. prijedloga Zakona propisana je otvorena znanost kao temeljno načelo znanstvene i umjetničke djelatnosti. Članak 100. stavak 1. prijedloga Zakona dopunit će se te će aktivnosti vezane uz otvorenu znanost i popularizaciju znanosti biti obuhvaćene izdacima za obavljanje znanstvene djelatnosti. Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata.
486 Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (Srce) ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 94. Predlaže se u članku 94., stavak (2), alineja 3. na kraj dodati tekst "formuliranih tako da se između ostalog potiče inovativnost, suradnja, dijeljenje, transparentnost i otvorenost kao doprinos modernom obrazovanju i otvorenoj znanosti." OBRAZLOŽENJE: Zakon treba potaknuti da se u kriterije vrednovanja uvode i načela koja su prisutna u modernim obrazovnim i istraživačkim sustavima, odnosno u europskom visokoškolskom i istraživačkom prostoru. Nije prihvaćen Predložena dopuna članka 94. stavka 2. točke 3. prijedloga Zakona nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata.
487 Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (Srce) ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 93. Predlaže se u članku 93., stavak (2), alineja 3. na kraj dodati tekst "formuliranih tako da se između ostalog potiče inovativnost, suradnja, dijeljenje, transparentnost i otvorenost kao doprinos modernom obrazovanju i otvorenoj znanosti." OBRAZLOŽENJE: Zakon treba potaknuti da se u kriterije vrednovanja uvode i načela koja su prisutna u modernim obrazovnim i istraživačkim sustavima, odnosno u europskom visokoškolskom i istraživačkom prostoru. Nije prihvaćen Predložena dopuna članka 93. stavka 2. točke 3. prijedloga Zakona nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata.
488 Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (Srce) ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 90. Predlaže se u članku 90., stavak (2), alineja 3. na kraj dodati tekst "formuliranih tako da se između ostalog potiče inovativnost, suradnja, dijeljenje, transparentnost i otvorenost kao doprinos modernom obrazovanju i otvorenoj znanosti." OBRAZLOŽENJE: Zakon treba potaknuti da se u kriterije vrednovanja uvode i načela koja su prisutna u modernim obrazovnim i istraživačkim sustavima, odnosno u europskom visokoškolskom i istraživačkom prostoru. Nije prihvaćen Predložena dopuna članka 90. stavka 2. točke 3. prijedloga Zakona nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata.
489 Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (Srce) ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 95. Predlaže se brisanje naslova i članka 95., te dodavanje novog naslova i članaka 95. i 95a. koji glase: Informacijska infrastruktura, informacijski sustavi i evidencije sustava visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti Članak 95. (1) Informacijska infrastruktura sustava visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti ustrojava se radi ostvarivanja ciljeva postavljenih pred sustavom visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti, zbog zadovoljavanja potreba subjekata koji djeluju u tom sustavu i osiguravanja kvalitetne i djelotvorne uporabe informacijskih i komunikacijskih tehnologija i informacijskih resursa unutar toga sustava. (2) Sastavnice informacijske infrastrukture su mrežni, računalni i spremišni sustavi, podatkovni centri, infrastruktura elektroničkih identiteta, informacijski sustavi i aplikacije, različite digitalne usluge, te informacije i podaci koji se prikupljaju i obrađuju, te se zajednički koriste na razini Republike Hrvatske. (3) Informacijska infrastruktura sustava visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti ustrojava se na razini Republike Hrvatske po načelima otvorenosti, transparentnosti i interoperabilnosti, te je dostupna svim visokim učilištima, znanstvenim institutima i drugim subjektima u sustavu visokog obrazovanja i znanstvene i umjetničke djelatnosti. (4) Informacijska infrastruktura i njezine sastavnice se grade i njima se upravlja na održiv i transparentan način, s učešćem predstavnika zajednice korisnika u upravljačkim tijelima. Informacijska infrastruktura i njezine sastavnice se grade kao otvorene infrastrukture u skladu s međunarodnim standardima i dobrim praksama i povezuju se s postojećim europskim i globalnim infrastrukturama. (5) Javne ustanove koje sudjeluju u razvoju i održavanju sastavnica informacijske infrastrukture sustava visokog obrazovanja i znanosti sastavni su dio toga sustava i upisuju se u upisnik organizacija u sustavu visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti u posebnoj kategoriji toga upisnika. (6) Razvoj i održavanje sastavnica informacijske infrastrukture koje se uspostavljaju i koriste na razini Republike Hrvatske, kao i rad infrastrukturnih ustanova financira se iz državnog proračuna Republike Hrvatske. (7) Načela, pravila funkcioniranja, upravljanje, financiranje i osiguravanje održivosti informacijske infrastrukture sustava visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti i njezinih sastavnica pravilnikom utvrđuje ministar. Članak 95a. (1) Ministarstvo uspostavlja i vodi središnji informacijski sustav evidencija u visokom obrazovanju i središnji informacijski sustav o znanstvenoj djelatnosti koji služe kao izvori autentičnih podataka u sustavu visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti i temelj su za informirano donošenje odluka i izvještavanje na razini Republike Hrvatske. (2) Upisnici propisani ovim Zakonom, a koji se odnose na visoko obrazovanje, znanstvenu i umjetničku djelatnost, temeljni su dio središnjih informacijskih sustava iz stavka (1) ovog članka. (3) Središnji informacijski sustavi iz stavka (1) ovog članka koriste se pri unutarnjem i vanjskom vrednovanju visokih učilišta i znanstvenih instituta, te u drugim postupcima koji se propisuju ovim Zakonom, a koji se odnose na visoko obrazovanje, znanstvenu i umjetničku djelatnost. (4) Podaci iz središnjih informacijskih sustava iz stavka (1) ovog članka trebaju biti dostupni u otvorenom pristupu po načelu "otvoreni koliko god je moguće, zatvoreni samo koliko je neophodno". (5) Visoka učilišta, znanstveni instituti i druge organizacije koje djeluju u sustavu visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti vode u elektroničkom obliku vlastite (lokalne) evidencije podataka, prikupljaju i obrađuju osobne i druge podatke u svrhu obavljanja obrazovne i znanstvene djelatnosti. (6) Evidencije iz stavka (5) ovog članka vode se u lokalnim informacijskim sustavima visokog učilišta, znanstvenog instituta ili druge organizacije ili u zajedničkim informacijskim sustavima, ukoliko takvi postoje. Pri tome vlasnik lokalnog ili zajedničkog informacijskog sustava iz ovog stavka osigurava interoperabilnost takvog sustava, uključujući mogućnost elektroničkog preuzimanja podataka iz tih informacijskih sustava u središnje informacijske sustave iz stavka (1) ovog članka. (7) Sadržaj i način korištenju informacijskih sustava iz stavka (1) ovog članka, vrste podataka, format podataka, obuhvat podataka, način unosa podataka, zaštitu osobnih podataka, osiguravanje vjerodostojnosti podataka te ostala pitanja važna za prikupljanje i analizu podataka na nacionalnoj razini pravilnikom utvrđuje ministar. OBRAZLOŽENJE: S ova dva članka predlaže se cjelovito uređenje pitanja vezanih uz informacijsku infrastrukturu (uključujući elektroničku, odnosno e-infrastrukturu) i sustava visokog obrazovanja i sustava znanosti, koju i treba planirati, graditi i koristiti kao jedinstvenu cjelovitu infrastrukturu. Dodatno se jednako cjelovito uređuje pitanja nacionalnih evidencija, odnosno središnjih informacijskih sustava visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti. Ustanovama iz sustava se nalaže vođenje lokalnih elektroničkih evidencija, bilo u vlastitim sustavima ili eventualnim zajedničkim sustavima (tipa ISVU, Dabar i sl.) uz obavezu interoperabilnosti tih sustava s nacionalnim evidencijama. Djelomično prihvaćen U članku 95. prijedloga Zakona izmijenit će se pojam elektronička infrastruktura u informacijski sustav i infrastruktura te će se dopuniti sastavnicama informacijske infrastrukture i omogućit će se njihovo povezivanje s europskim i globalnim infrastrukturama.
490 Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (Srce) ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 85. Predlaže se promijeniti naslov prije članka 85. u "Upisnik znanstvenika i umjetnika". OBRAZLOŽENJE: U članku 85. se govori o jedinstvenom upisniku znanstvenika i umjetnika, pa naslov treba uskladiti sa sadržajem članka (dakle jedan upisnik, a ne dva upisnika). Dodatna napomena: iako stavak (2) članka 85. daje definiciju pojma "umjetnik" u smislu ovoga zakona, uspostava "upisnika umjetnika" može u određenim situacijama dovesti do zabune i pitanja vezanih za nadležnost nad segmentom umjetnosti, koja je u pravilu u Ministarstvu kulture i koje vjerojatno propisuje neke svije upisnike, registre i evidencije umjetnika. Prihvaćen Naslov će se ispraviti.
491 Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (Srce) ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 82. Predlaže se dodavanje novog naslova i članka iza članka 82.: Otvorena znanost Članak 82a. (1) Znanstvena se istraživanja provode u skladu s načelima otvorene znanosti i temelje se na otvorenom i suradničkom procesu istraživanja, na otvorenom pristupu svim rezultatima znanstveno-istraživačkog rada (publikacijama, istraživačkim podacima, softveru i dr.) te otvorenoj i interoperabilnoj istraživačkoj infrastrukturi. (2) Modalitete i instrumente podrške i osiguravanja otvorene znanosti, kao i način donošenja i provedbe plana za otvorenu znanost, ministar utvrđuje pravilnikom. OBRAZLOŽENJE: Važno je osigurati jasnu prisutnost načela otvorene znanosti u znanstvenoj djelatnosti RH kroz kratku konkretizaciju toga pojma unutar Zakona i u okviru Zakona otvoriti prostor da se podzakonskim aktom (pravilnikom i kasnije planom otvorene znanosti) detaljnije uređuju pitanja vezana uz promociju i omogućavanje/osiguravanje otvorene znanosti, a što uključuje i mjere koje predlaže Vijeće Inicijative za Hrvatski oblak za otvorenu znanost (HR-OOZ). Time bi se osigurala i uključenost Hrvatske u jasne trendove prisutne u EU, uključujući uključivanje u Europski oblak za otvorenu znanost (EOSC). Nije prihvaćen Predloženo je obuhvaćeno člankom 2. stavak 4. točka 2.
492 Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (Srce) ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 76. Predlaže se promjena stavka (4) članka 76. da glasi: (4) Status studenta se stječe upisom na studij koji ustrojava visoko učilište i dokazuje se studentskom ispravom koju izdaje visoko učilište. OBRAZLOŽENJE: U praksi, ali i u izričajima u drugim dijelovima prijedloga zakona student se upisuje na studij, a ne na visoko učilište, pa predloženo bolje odgovara praksi i ostatku teksta prijedloga zakona. Nije prihvaćen Predlagatelj smatra da je tekst odredbe ispravan.
493 Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (Srce) ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 75. Predlaže se brisanje članka 75. uz obavezno dodavanje novog članka 95a. (kako je predloženo u nastavku) OBRAZLOŽENJE: Predlažemo kvalitetnije uređivanje pitanja evidencija i to cjelovito i integralno u sustavu visokog obrazovanja zajedno s evidencijama znanstvene djelatnosti u novom članku 95a. Pri tome smatramo da Zakon ne treba ulaziti u propisivanje konkretnih sustava, posebno ne lokalnih sustava za poslovanje ustanova (kao što je ISVU), nego da se prvenstveno treba fokusirati na uspostavu i održavanje tzv. nacionalnih evidencija, odnosno središnjih informacijskih sustava u visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
494 Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (Srce) ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 65. Predlaže se dodavanje novog naslova i članka iza članka 64., a ispred članka 65.: Objava ocjenskih radova u otvorenom pristupu Članak 64a. (1) Nositelji svih vrsta studija dužni su ocjenski rad (doktorski rad, diplomski rad, završni rad, specijalistički rad) objaviti u roku od 30 dana od obrane u otvorenom pristupu u institucijskom i nacionalnom repozitorijima, koji osiguravaju pohranu, očuvanje i otvoreni pristup pohranjenim radovima. (2) Objava iz stavka (1) ovog članka se može uz obrazloženje odgoditi do najviše godinu dana od obrane završnog rada u slučajevima koji trebaju biti unaprijed propisani odgovarajućim općim aktom nositelja studija. OBRAZLOŽENJE: Smatramo da treba nastaviti dosadašnju zakonom propisanu obavezu da se nakon obrane svih ocjenskih radova (od prijediplomskih do doktorskih studija) isti trebaju objaviti u otvorenom pristupu, čime se otvara prostor za unapređenje kvalitete ocjenskih radova i unapređuje transparentnost funkcioniranja sustava. Pri tome se predviđa mogućnost eventualne odgode objave u otvorenom pristupu ukoliko je to predviđeno općim aktima nositelja studija, tj. visokog učilišta. Prijedlog je da se navedena odredba doda kao novi članak koji se odnosi na sve vrste studija, umjesto da se s identičnim izričajem ponavlja u više članaka (članci 58. – 64.). Napominjemo da je infrastruktura institucijskih repozitorija (Dabar) dostupna svim ustanova bez naknade, a da se za nacionalne repozitorije ocjenskih radova brine Nacionalna i sveučilišna knjižnica, što je u sadašnjem zakonu navedeno eksplicitno. Djelomično prihvaćen Predloženo će se urediti člankom 57.
495 Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (Srce) ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 62. Predlaže se brisanje dijela stavka (7) članka 62. tako da stavak (7) glasi: (7) Nositelj doktorskog studija obvezan je doktorski rad učiniti dostupnim javnosti objavom na mrežnim stranicama najmanje 30 dana prije obrane doktorskog rada. OBRAZLOŽENJE: Predlaže se brisanje dijela stavka koji se odnosio na objavu doktorskog rada nakon obrane, jer se predlaže da se pitanje takve objave uredi novim člankom 64a za sve vrste studija, odnosno za sve završne (ocjenske) radove, uključujući doktorske radove. Djelomično prihvaćen Predloženo će se urediti člankom 57.
496 Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (Srce) ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. Predlaže se promjena stavka (6) članka 38. da glasi: (6) Stručna radna mjesta od najnižeg prema višemu su stručni suradnik, viši stručni suradnik, glavni stručni suradnik, stručni savjetnik i viši stručni savjetnik. OBRAZLOŽENJE: Zbog stanja na tržištu rada, ali i važnosti stručnih radnih mjesta za funkcioniranje modernog obrazovnog i znanstvenog sustava predlaže se proširenje popisa radnih stručnih radnih mjesta, čime bi se omogućilo više opcija za napredovanje i potencijalno viši koeficijenti za stručna radna mjesta u sustavu. Nije prihvaćen Uvođenje novih naziva radnih mjesta koji se povezuju sa posebnim koeficijentom propisuje se Uredbom o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama.
497 Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (Srce) ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 9. Predlaže se promjena naslova i novi tekst članka 9.: Upis visokih učilišta u Upisnik organizacija u sustavu visokog obrazovanja i znanstvene i umjetničke djelatnosti (1) Visoko učilište može započeti obavljati djelatnost nakon upisa u Upisnik organizacija u sustavu visokog obrazovanja i znanstvene i umjetničke djelatnosti. (2) Upis visokog učilišta u Upisnik organizacija u sustavu visokog obrazovanja i znanstvene i umjetničke djelatnosti provodi se na temelju pozitivnog akreditacijskog odobrenja koje izdaje Agencija. Visoka se učilišta upisuju u predmetni upisnik u kategoriji visokih učilišta. (3) Upisnik organizacija u sustavu visokog obrazovanja i znanstvene i umjetničke djelatnosti vodi Ministarstvo. Ministar nadležan za poslove znanosti i obrazovanja (u daljnjem tekstu: ministar) pravilnikom uređuje ustroj i način vođenja predmetnog upisnika, te postupak upisa i brisanja. OBRAZLOŽENJE: Predlaže se da se ustroji jedinstveni upisnik organizacija (pravnih osoba) u sustavu visokog obrazovanja i znanstvene i umjetničke djelatnosti, a da se pojedine organizacije (ustanove) upisuju u taj upisnik u jednoj ili više posebnih kategorija kao što su "visoko učilište" ili "znanstveni institut" (samo ako postoje odgovarajuća akreditacijska odobrenja), ili npr. "infrastrukturna ustanova" (tj. ustanova potpore) i sl. Kategorije i pravila upisa i brisanja iz upisnika uredili bi se pravilnikom kojeg donosi ministar. Ovakav upisnik omogućio bi funkcioniranje sustava, provođenje postupaka koje predviđaju zakoni vezani uz sustav visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti i funkcioniranje informacijskih sustava koji podržavaju rad i odlučivanje u sustavu visokog obrazovanja i znanosti. Naime, nemoguće je upravljanje sustavom i donošenje odluka ukoliko ne postoji popis s osnovnim podacima (dakle upisnik) o temeljnim subjektima sustava. U tom smislu potpuno ukidanje upisnika znanstvenih organizacija, kako je predloženo člankom 119. smatramo neodrživim. Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata.
498 Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (Srce) ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. Predlaže se brisanje alineje 2. u stavku (4). članka 2. te dodavanje novog stavka (6) koji glasi: (6) Djelatnost visokog obrazovanja te znanstvena i umjetnička djelatnost temelje se na načelima otvorene znanosti. OBRAZLOŽENJE: Na ovaj se način jasnije i jače naglašavaju načela otvorenosti, koja treba primijeniti kako u visokom obrazovanju, tako i u znanstvenoj djelatnosti, a čime se otvara put prema povećanju kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti, ali i osigurava kompatibilnost naših obrazovnog i istraživačkog sustava s europskima. Nije prihvaćen Prijedlog nije u skladu s nomotehničkim pravilima za izradu akata.
499 Svetlana Božić Fuštar NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, dajem apsolutnu podršku prijedlogu nove stavke Zakona predložene od strane Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Naime, prijedlog se djelomično nadovezuje na članak 51. stavka 10 još uvijek važećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a koji glasi: „Visoka učilišta u okviru svoje nastavne djelatnosti obvezuju se promicati tjelovježbu i studentski šport sukladno posebnom zakonu“. Naime, navedena stavka je potpuno izbačena u Nacrtu prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti te smatram da je prijedlog Kineziološkog fakulteta prijeko potreban u Zakonu kako bi se iste djelatnosti i usluge mogle provoditi na svim visokim učilištima podjednako. Prijedlog Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu glasi: "Skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata Članak 78a ili 79a. 1. Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2. Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3. Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente. Detaljno obrazloženje ovog prijedloga nalazi se pod komentarom Kineziološkog fakulteta. Podršku prijedlogu dajem u svoje ime i u ime članova Udruge nastavnika tjelesne i zdravstvene kulture Sveučilišta u Zagrebu te Saveza nastavnika tjelesne i zdravstvene kulture visokih učilišta Hrvatske, koji se od 2018. godine zalažu za promjenu navedene točke Zakona u korist studenata i njihove dobrobiti. Također, u Članku 37. predlažem dodati tekst, ovdje označen, velikim tiskanim slovima: (1) Nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na znanstveno-nastavna i umjetničko-nastavna radna mjesta. Iznimno (IZBRISATI), Nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na nastavna radna mjesta kada se na sveučilištu izvode kolegiji koji ne zahtijevaju ISKLJUČIVO znanstveni pristup, za potrebe korepeticije, STRANIH JEZIKA, TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE i druge suradnje u obrazovnom procesu ili kada se na sveučilištu izvodi stručni studij. Obrazloženje: nastavnici na sveučilištu zaposleni na nastavnim radnim mjestima i u nastavnim zvanjima čine sastavni, potporni i neizostavni dio visokoobrazovnih institucija, svoj teorijski i praktični rad i znanja često upotpunjuju znanstvenim pristupom. Njihovo postojanje ne bi smjelo biti "iznimno" i, po mom mišljenju, trebalo bi biti jasno vidljivo u predloženom nacrtu Zakona. Nastavna zvanja, također, trebaju se bolje regulirati i omogućiti napredovanja i trajna zvanja. Svetlana Božić Fuštar. prof. v.pred. Filozofski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu Nije prihvaćen Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta. U odnosu na bolje uređenje instituta zvanja napominjemo da se ovim prijedlogom Zakona isto ne uređuje.
500 Svetlana Božić Fuštar ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. Nastavu iz predmeta Tjelesna i zdravstvene kultura studentima provode nastavnici kineziolozi zaposleni u nastavna zvanja stoga lijepo molimo da se svakako u Nacrt Zakona vrate „nastavna zvanja“ počevši od: članka 2 u čiju svaku točku nakon znanstvenih , umjetničkih treba dodati i NASTAVNA zvanja te u stavak (2) dodati točku 9. „osiguravanju cjeloživotne skrbi o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti“. Svetlana Božić Fuštar, v. pred, Samostalna katedra za kineziologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Nije prihvaćen Ovim prijedlogom Zakona ne uređuje se institut zvanja već institut radnih mjesta. U odnosu na prijedlog izmjene članka 2. stavka 2. ističe se da student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta . Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta.
501 Svetlana Božić Fuštar ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 79. Podupirem prijedlog Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji glasi: "Skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata Članak 78a ili 79a 1. Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2. Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3. Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente.“ Stoga molimo da se u Zakon uvrste članci 78a ili 79a. Navedeni prijedlog se djelomično nadovezuje na članak 51. stavka 10 još uvijek važećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a koji glasi: „Visoka učilišta u okviru svoje nastavne djelatnosti obvezuju se promicati tjelovježbu i studentski šport sukladno posebnom zakonu“. Na žalost navedena stavka je potpuno izbačena te se skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata nigdje ne spominje u novom Nacrtu prijedloga Zakona, zato je prijedlog Kineziološkog fakulteta prijeko potreban i treba ga OBAVEZNO UVRSTITI u Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju kako bi se sve djelatnosti i usluge definirane čl. 78a ili 79a morale jednako provoditi na svim visokim učilištima RH dakle Zakonski definirati da se jednako omogući tjelesna i mentalna dobrobit svim studentima. Svetlana Božić Fuštar. v. pred. Samostalna katedra za kineziologiju, Filozofski fakultet Sveučilšta u Zagrebu Nije prihvaćen Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta.
502 Sven Danko NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
503 SUZANA ČELIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc. (stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način postići će se jasna distinkcija između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
504 STUDENTSKI CENTAR VARAŽDIN ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 10. Poštovani, predlažemo dopunu članka 10. stavka 4. na način da se navedu pravne osobe koje se od strane sveučilišta mogu osnivati. Trenutno važećim Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, u članku 54. stavku 2. definiran je ustroj sveučilišta i njegovih sastavnica te je propisano: „(2) Sveučilište može kao sastavnice (podružnice, ustanove ili pravne osobe) imati fakultete, umjetničke akademije, odjele i institute te druge sastavnice i to: zaklade, fondacije, udruge, studentske centre, zdravstvene ustanove, knjižnice, tehnologijske centre, informatičke, kulturne, sportske kao i one sastavnice (ustanove ili trgovačka društva) koji služe zadovoljavanju potreba studenata i sveučilišta.“ Slijedom navedenog, predlažemo da se u Zakonu o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti kao sastavnice sveučilišta/veleučilišta navedu ustanove studentski centri (npr. u članku 10. stavku 4. i članku 23. stavku 3.). S poštovanjem, Studentski centar Varaždin Nije prihvaćen Predlagatelj Zakona smatra da izvan članka 10. stavka 2. te stavka 4. nije potrebno definirati koje sve pravne osobe visoko učilište može osnovati obzirom je svojstvo pravne osobe i pretpostavke za osnivanje pravne osobe definirano drugim propisima.
505 STJEPAN ŠAF NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti. Smatram da je za kraticu akademskog naziva najbolje predložiti bacc. (stručni studij) i univ.bacc. (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag. (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljive. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
506 STJEPAN LAĆA ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. (2) Završetkom sveučilišnoga prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik (baccalaureus) uz naznaku struke ( bacc . uz naznaku struke). Završetkom stručnoga prijediplomskog studija student stječe stručni naziv stručni prvostupnik (baccalaureus) uz naznaku struke ( struč. bacc. uz naznaku struke). (3) Završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija student stječe akademski naziv magistar uz naznaku struke ( mag. uz naznaku struke). Završetkom sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija iz područja medicine, veterine i stomatologije student stječe akademski naziv doktor uz naznaku struke ( dr. uz naznaku struke). Završetkom sveučilišnoga diplomskog studija za programe iz područja tehničkih znanosti i neke programe iz područja biotehničkih znanosti student stječe akademski naziv magistar inženjer uz naznaku struke ( mag. ing . uz naznaku struke). Završetkom stručnoga diplomskog studija student stječe stručni naziv stručni magistar uz naznaku struke ( struč. mag. uz naznaku struke). Završetkom stručnoga diplomskog studija iz tehničkog područja student stječe stručni naziv stručni magistar inženjer uz naznaku struke ( struč. mag. ing. uz naznaku struke). Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
507 STJEPAN LAĆA ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 77. Nisu definirana pitanja: prava ponavljanja studijske godine izvanrednih studenata kao i obvezan rok završetka studija kod izvanrednih studenata. Primljeno na znanje Obvezan rok završetka studija određen je člankom 77. stavak 5. prijedloga Zakona dok se pravo ponavljanja studijske godine studenata koji studiraju u izvanrednom statusu uređuje općim aktima visokog učilišta a sukladno članku 77. stavku 5. ovog Zakona.
508 STJEPAN LAĆA ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 71. Potrebno je dodati "i osobe izabrane u naslovna nastavna zvanja" zbog izvodivosti stručnih studija u okviru kojih stručnjaci iz prakse izabrani u naslovna nastavna zvanja predstavljaju komparativnu prednost stručnih studija u odnosu na ostale. Prihvaćen Predmetno će se urediti propisima o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju.
509 STJEPAN LAĆA ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. Slobodna studijska godina se u načelu koristi za potrebite aktivnosti stjecanja titule dr.sc., te se može koristiti i za stručni rad, stoga smatram da je bespredmetno ograničiti korištenje samo za redovite profesore i redovite profesore u trajnom zvanju. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
510 STJEPAN LAĆA ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 15. Potrebno je dodati da se Predsjednika sveučilišnog vijeće imenuje iz sastava sveučilišta te da mora biti u zvanju redovitoga profesora. Nije prihvaćen Kandidat za predsjednika će se utvrditi na temelju javnog poziva.
511 STJEPAN LAĆA ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. Potrebno je navesti razliku kratice između profesor stručnog studija (prof.struč.stud.) i profesor stručnog studija u trajnom izboru (prof. struč. stud. u t.z.). Nije prihvaćen Predlagatelj je mišljenja da nije potrebno kraticama razlikovati radna mjesta profesor stručnog studija i profesor stručnog studija u trajnom izboru.
512 Stjepan Kaša NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
513 Stjepan Ćurčić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 94. Dodati da predstavnik predstavnik Zbora studenata veleučilišta Republike Hrvatske sudjeluje u radu, bez prava glasa. Studenti nisu neprijatelji nego partneri i najveći dionici u sustavu visokog obrazovanja te u svim, a posebno krovnim tijelima relevantnima za djelovanje tog sustava treba osigurati zastupljenost predstavnika studenata. Prihvaćen Članak 94. stavak 1. prijedloga Zakona će se dopuniti.
514 Stjepan Ćurčić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 93. Dodati da predstavnik Hrvatskog studentskog zbora sudjeluje u radu Rektorskog zbora bez prava glasa. Studenti nisu neprijatelji nego partneri i najveći dionici u sustavu visokog obrazovanja te u svim, a posebno krovnim tijelima relevantnima za djelovanje tog sustava treba osigurati zastupljenost predstavnika studenata. Prihvaćen Članak 93. stavak 1. prijedloga Zakona će se dopuniti.
515 Stjepan Ćurčić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 77. Ne vidim smisao ograničavanja trajanja studiranja izvanrednim studentima jer sami snose troškove svog studiranja i prilagođavaju ga radnim obvezama. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
516 Stjepan Ćurčić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 76. Stavak 2. potrebno je promijeniti da glasi: "Student u redovitom statusu studira u sklopu pune nastavne satnice te ima sva prava i obveze iz studentskog standarda. Student u redovitom statusu ne može biti u radnom odnosu niti obavljati samostalnu djelatnost obrta ili drugog slobodnog zanimanja. Iznimno, student ima mogućnost odricanja subvencioniranog studiranja u svrhu obavljanja navedenog. " Ne vidim razloga ograničavanja redovnog studiranja uz obavljanje djelatnosti obrta, ukoliko studentu nastavne obveze dozvole isto. Uz jednako nastavno opterećenje i jednak broj ECTS bodova u godini studiranja, razlika između redovnog i izvanrednog studiranja svedena većinom na toleriranje izostajanja s nastave. Izvanredni studenti, s obzirom da manje pohađaju nastavu, više vremena trebaju utrošiti u samostalno svladavanje gradiva tako da ni tu nemamo neke bitne razlike (na kraju krajeva ECTS za svaki kolegij jasno kaže koliko vremena rada studenta je potrebno za svladavanje gradiva). Ukoliko student može obavljanje neke djelatnosti prilagoditi svoj studiju, nema razloga da mu se to ne omogući, posebno uz mogućnost da prilagodi radno vrijeme i broj sati obavljanja slobodnih djelatnosti ili obrta što propisi i dozvoljavaju. Djelomično prihvaćen Članak 76. će se urediti.
517 Stjepan Ćurčić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 26. Stavak 2. potrebno je promijeniti da glasi: Sastav vijeća veleučilišta, izbor članova ovoga vijeća i mandat uređuje se statutom veleučilišta. Studentski predstavnici, koje biraju studenti u skladu sa zakonom kojim se uređuju studentske organizacije i statutom veleučilišta, čine najmanje 15 % članova vijeća. Stavak 5. potrebno je promijeniti da glasi: Studentski predstavnici u vijeću veleučilišta imaju pravo suspenzivnog veta pri odlučivanju o pitanjima promjene uvjeta studija, izmjene nastavnih programa i izvedbenog plana studija, pitanjima studentskog standarda te drugim pitanjima važnim za studente koja su utvrđena statutom sveučilišta. Suspenzivni veto studentski predstavnici mogu upotrijebiti ako to zatraži natpolovična većina studentskih predstavnika u vijeću veleučilišta. Nakon suspenzivnog veta vijeće veleučilišta ponovo raspravlja o navedenom pitanju najranije u roku od deset dana. U ponovljenom odlučivanju odluka se donosi dvotrećinskom svih članova vijeća veleučilišta i na nju se ne može upotrijebiti suspenzivni veto. Nije prihvaćen Predlagatelj Zakona smatra da je udio od 10 % studentskih predstavnika optimalan uzimajući u obzir da je predviđena opcija veta u skladu sa stavkom 5. Suspenzivni veto urediti će se statutom veleučilišta koje donosi senat u čijem radu s pravom glasa sudjeluju i predstavnici studenata.
518 Stjepan Ćurčić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 25. Stavak 1. potrebno je promijeniti da glasi: Upravno vijeće javnog veleučilišta sastoji se od sedam članova. Predsjednika i tri člana upravnog vijeća imenuje osnivač, jednog člana imenuje vijeće veleučilišta, jednoga člana biraju zaposlenici veleučilišta, a jednoga studentski predstavnici. Nije prihvaćen Upravno vijeće je nadzorno tijelo veleučilišta dok je zastupljenost predstavnika studenata osigurana u Vijeću veleučilišta kao stručnom tijelu.
519 Stjepan Ćurčić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 24. Potrebno je dodati stavak 3. koji glasi: U sklopu tijela veleučilišta potrebno je osigurati zastupljenost studenata. Kako bi osigurali prisutnost i uključenost studenata na veleučilištu, potrebno je dodatnim člankom osigurati njihovu zastupljenost u svim tijelima veleučilišta. Nije prihvaćen Zastupljenost studenata je osigurana u Vijeću veleučilišta.
520 Stjepan Ćurčić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 19. Stavak 2. potrebno je promijeniti da glasi: Sastav fakultetskog, odnosno akademijskog vijeća, izbor članova ovoga vijeća i mandat propisuju se statutom fakulteta, odnosno umjetničke akademije. Studentski predstavnici koje biraju studenti u skladu sa zakonom kojim se uređuju studentske organizacije i statutom fakulteta, odnosno umjetničke akademije, čine najmanje 15 % članova fakultetskog vijeća od čega do 20 % mogu biti studenti poslijediplomskih studija, ako fakultet odnosno umjetnička akademija izvodi poslijediplomski studij. Stavak 5. potrebno je promijeniti da glasi: Studentski predstavnici u fakultetskom odnosno akademijskom vijeću imaju pravo suspenzivnog veta pri odlučivanju o pitanjima promjene uvjeta studija, izmjene nastavnih programa i izvedbenog plana studija, pitanjima studentskog standarda te drugim pitanjima važnim za studente koja su uređena statutom fakulteta, odnosno umjetničke akademije. Suspenzivni veto studentski predstavnici mogu upotrijebiti ako to zatraži natpolovična većina studentskih predstavnika u fakultetskom odnosno akademijskom vijeću. Nakon suspenzivnog veta fakultetsko odnosno akademijsko vijeće, ponovo raspravlja o navedenom pitanju najranije u roku od deset dana. U ponovljenom odlučivanju odluka se donosi dvotrećinskom većinom svih članova fakultetskog odnosno akademijskog vijeća i na nju se ne može upotrijebiti suspenzivni veto. Nije prihvaćen Predlagatelj Zakona smatra da je udio od 10 % studentskih predstavnika optimalan uzimajući u obzir da je predviđena opcija veta u skladu sa st.5. Predlagatelj također smatra optimalan udio od 20% studenata poslijediplomskih studija obzirom se radi o studentima koji su u pravilu u radnom odnosu na visokim učilištima, u ukupnom broju studenata su manje zastupljeni te čiji su uvjeti studiranja specifični u odnosu na ostatak studentske populacije. Suspenzivni veto urediti će se statutom sveučilišta koje donosi senat u čijem radu s pravom glasa sudjeluju i predstavnici studenata.
521 Stjepan Ćurčić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 15. Stavak 1. potrebno je promijeniti da glasi: Sveučilišno vijeće na javnom sveučilištu sastoji se od sedam članova. Tri člana sveučilišnog vijeća imenuje senat sveučilišta, tri člana osnivač, a jednog člana studentski zbor sveučilišta. Predsjednika sveučilišnog vijeća imenuju članovi ovoga vijeća zajednički između članova. Kako je predstavljeno Nacrtom zakona, Sveučilišno vijeće u svom formatu predstavlja izravan udar na autonomiju sveučilišta. Neophodna je uključivost studentskih predstavnika u svim tijelima sveučilišta pa tako i sveučilišnom vijeću kako bi se postigla zastupljenost svih dionika akademske zajednice i spriječila dominantnost predstavnika sveučilišta ili osnivača u ukupnom broju članova vijeća. Nije prihvaćen Osnivač i sveučilište predlažu jednak broj članova tako da ne postoji dominantnost niti jednog predlagatelja. Sukladno sveučilišnoj autonomiji i akademskoj samoupravi, sveučilište može predložiti člana iz redova predstavnika studenata.
522 Stjepan Ćurčić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. Stavak 2. potrebno je promijeniti da glasi: Sastav senata, izbor članova senata i mandat propisuje se statutom sveučilišta. Studentski predstavnici koje biraju studenti u skladu sa zakonom kojim se uređuju studentske organizacije i statutom sveučilišta, čine najmanje 15 % članova senata od čega do 20 % mogu biti studenti poslijediplomskih studija. Studentski zborovi svojim statutima propisuju sastav studentskih predstavnika u senatu. Stavak 5. potrebno je promijeniti da glasi: Studentski predstavnici u senatu imaju pravo suspenzivnog veta pri odlučivanju o pitanjima promjene uvjeta studija, izmjene nastavnih programa i izvedbenog plana studija, pitanjima studentskog standarda te drugim pitanjima važnim za studente koja su utvrđena statutom sveučilišta. Suspenzivni veto studentski predstavnici mogu upotrijebiti ako to zatraži natpolovična većina studentskih predstavnika u Senatu. Nakon suspenzivnog veta Senat ponovo raspravlja o navedenom pitanju najranije u roku od deset dana. U ponovljenom odlučivanju odluka se donosi dvotrećinskom većinom svih članova Senata i na nju se ne može upotrijebiti suspenzivni veto. Nije prihvaćen Predloženo će se urediti statutom sveučilišta u skladu sa stavkom 5.
523 Stjepan Ćurčić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 11. Dodati st. 3. koji glasi: U sklopu tijela sveučilišta neophodno je osigurati zastupljenost studenata. Nije prihvaćen Zastupljenost studenata obuhvaćena je tekstom prijedloga Zakona u odredbama kojima se uređuje sastav i rad pojedinih tijela.
524 Stjepan Ćurčić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. U stavku 2. potrebno je dodati: uključenosti studentica i studenata kao punopravnih članova akademske zajednice Nije prihvaćen Predlagatelj Zakona smatra da je isto obuhvaćeno člankom 2. stavak 2. točka 3. te odredbama prijedloga Zakona koje propisuju uključenost predstavnika studenata u tijelima visokih učilišta.
525 Stipo Čavara ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 113. Podržavam zakon, ali uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
526 Stipo Čavara ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Podržavam zakon, ali uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. 300=300 Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
527 Stipe Vukman NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE Djelomično prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na opće uvjete pristupa kvalifikacijama na razini 7.2. i 8.2. oni su određeni člankom 12.st.2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.
528 STELLA SABLJIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, u cijelosti PODRŽAVAM ovaj Zakon, ali uz izmjenu prema kojoj bi akademski nazivi na preddiplomskoj razini trebali glasiti: bacc. za stručne studije te univ.bacc za sveučilišne studije, a na diplomskoj mag. za stručne studije te univ.mag za sveučilišne studije. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Smatram da studenti stručnih studija ulažu OGROMAN trud i rad u svoje obrazovanje, postižu izvrsne rezultate zbog čega ne zaslužuju da njihov akademski naziv degradira sve ono što se godinama gradilo te da budu ne prepoznatljivi na tržištu rada. Isto tako, iznimno važnim smatram uvođenje poslijediplomskog studija za studente koji su završili specijalistički diplomski stručni studij jer svatko tko ima predispozicije za daljnji nastavak svog obrazovanja trebao bi imati priliku za to, a ne da bude diskriminiran samo zato što je završio stručni studij. Riječ je brojnim studentima koji redovno dobivaju dekanove nagrade i priznanja za svoj rad, a onda nemaju priliku više ulagati u isto! 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
529 Stefani Stuparić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz izmjenu kratica akademskog naziva, smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
530 Staroslavenski institut ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 102. U ovaj je članak potrebno unijeti zaštitnu klauzulu kojom se garantira visina plaća ugovorena prilikom sklapanja programskog ugovora te podrobnije razrađuje način i rokovi sklapanja dodatka programskom ugovoru u slučaju povećanja rashoda za plaće i materijalna prava te povećanje materijalnih troškova poslovanja. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
531 Staroslavenski institut ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 30. Potrebno je dodati da znanstvena djelatnost predstavlja djelatnost od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku. Nije prihvaćen Nije potrebno posebno isticati da je djelatnost visokog obrazovanja te znanstvena i umjetnička djelatnost od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku obzirom se smisao norme ostvaruje tekstom prijedloga Zakona kao što je predlagatelj naveo, osobito ako se ujedno ne navodi što je od općeg interesa za Republiku Hrvatsku u okviru ovog Zakona.
532 Staroslavenski institut ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 39. U navođenju općih kriterija za izbor na stručno radno mjesto izostavljeni su znanstveni instituti. Prihvaćen Stavak 4. članka 39. prijedloga Zakona uredit će se.
533 Staroslavenski institut ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. Predlaže se ostaviti nepromijenjene nazive suradničkih radnih mjesta koji bi i dalje glasili: asistent i poslijedoktorand. Nije prihvaćen Naziv viši asistent više odgovaraj opisu poslova i zadaća za navedeno radno mjesto koje surađuju u visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. Naziv poslijedoktorand označavaju status osobe s obzirom na stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti i stoga ne odgovara nazivu radnog mjesta niti opisu poslova i zadaća. Poslijedoktorsko usavršavanje predstavlja samo dio poslova suradničkog radnog mjesta viši asistent.
534 Staroslavenski institut ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 35. Čl. 35. st. 2. toč. 3. dodati zarez i tekst: "uz prethodno mišljenje Znanstvenog vijeća" Nije prihvaćen Znanstveno vijeće bit će uključeno u prijedlog programskih ugovora kroz strategiju razvoja znanstvenog instituta, odnosno strateškog programa instituta koji će biti temelj za sklapanje programskih ugovora.
535 Staroslavenski institut ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 34. Dodati ovlast: "daje prethodno mišljenje o prijedlogu programskog ugovora". Nije prihvaćen Zakonom je propisano da znanstveno vijeće obavlja i druge poslove u skladu sa statutom i drugim općim aktima znanstvenog instituta. Znanstveno vijeće bit će uključeno u prijedlog programskih ugovora kroz strategiju razvoja znanstvenog instituta, odnosno strateškog programa instituta koji će biti temelj za sklapanje programskih ugovora.
536 Staroslavenski institut ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 32. Predlaže se dodati: "Znanstveno vijeće utvrđuje i provodi znanstvenu politiku znanstvenoga instituta." Nije prihvaćen Ovlasti znanstvenog vijeća utvrđuju se člankom 34. prijedloga Zakona i statutom znanstvenog instituta.
537 STANKO KRUŽIĆ ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 19. U stavku (5) ovog članka je navedeno "(...) Studentski predstavnici u fakultetskom, odnosno akademijskom vijeću ne sudjeluju u glasanju u postupku izbora nastavnika i suradnika na radna mjesta.". Ovo podržavam, ali bih preporučio da se ovaj stavak proširi na način da studentski predstavnici u fakultetskom, odnosno akademskom vijeću ne sudjeluju u glasanju pri izboru dekana fakulteta, te ostalih članova uprave. Ovaj prijedlog pravdam činjenicom da studentima tijekom studiranja nije previše bitno tko je na mjestu dekana fakulteta, a dok imaju pravo glasa često se može dešavati trgovina utjecajem od strane kandidata za izbor dekana. S ovime bi to bilo smanjeno. Nadalje, s obzirom da su fakultetskim vijećima predstavnička tijela u kojima sjede ljudi koji ne predstavljaju samo sebe već neke grupe (zavode, katedre, odjele, docente, ljude u suradničkim zvanjima, itd.), bilo bi dobro da pri izboru čelnika fakulteta glasovanje bude javno umjesto tajnog, zbog transparentnosti, slično kao što je svako glasovanje u Hrvatskom saboru. dr. sc. Stanko Kružić Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Split P.S. Ovaj prijedlog nije stav Fakulteta, već moj osobni Nije prihvaćen Studenti sudjeluju u glasanju za izboru dekana u skladu s načelom reprezentativnosti, a kroz sudjelovanje u fakultetskom odnosno akademijskom vijeću. Postupak izbora uređuje se statutom.
538 Snježana Kereković ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 85. Podržavamo prijedlog Instituta društvenih znanosti. dr. sc. Snježana Kereković voditeljica Katedre za tehničke strane jezike Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
539 Snježana Kereković ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. Predlažemo omogućavanje slobodne studijske godine predavačima savjetnicima odnosno predavačima savjetnicima u trajnom izboru kako bi i skupina nastavnih radnih mjesta imala mogućnost posvetiti se odabranim aspektima svojeg rada bez uobičajenog nastavnog opterećenja koje je bitno veće od zaposlenih u znanstveno-nastavnim zvanjima. Prijedlog promjene: (1) Senat, odnosno fakultetsko ili akademijsko vijeće, u skladu s općim aktom visokog učilišta može odlukom odobriti redovitom profesoru, odnosno redovitom profesoru u trajnom izboru te predavaču savjetniku, odnosno predavaču savjetniku u trajnom izboru plaćenu slobodnu studijsku godinu (sabbatical) radi znanstvenog, stručnog ili umjetničkog rada. dr. sc. Snježana Kereković voditeljica Katedre za tehničke strane jezike Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu rada. Nije prihvaćen Slobodna studijska godina koristi se za oslobođenje od nastave i nastavnog procesa a u svrhu znanstvenog rada što je u suprotnosti sa predloženim komentarom.
540 Snježana Kereković ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 41. Slijedom izmjene koju predlažemo u stavku (3) članka 38. potrebno je u stavku (3) članka 41. dodati i zvanje predavača savjetnika u trajnom izboru. Stavak (3) članka 41. treba promijeniti tako da glasi: (3) Izborom nastavnika, odnosno znanstvenika na radno mjesto redovitog profesora u trajnom izboru, znanstvenog savjetnika u trajnom izboru, predavača savjetnika u trajnom izboru i profesora stručnog studija u trajnom izboru okončan je postupak napredovanja, odnosno reizbora. dr. sc. Snježana Kereković voditeljica Katedre za tehničke strane jezike Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu Nije prihvaćen Novim prijedlogom Zakona uvodi se napredovanje na viša radna mjesta, a koja su kao takva uređena internim aktima visokog učilišta koje isto mora predvidjeti da bi se omogućili formalni preduvjeti za napredovanje. Pitanje napredovanja višeg predavača na radno mjesto profesora stručnog studija u trajnom izboru ovisi o internim aktima visokog učilišta koji predviđa potrebu za tim radnim mjestom. S obzirom na to da je prijedlogom Zakona kao najviše nastavno radno mjesto u prvoj skupini propisano radno mjesto profesor stručnog studija u trajnom izboru predlagatelj je mišljenja kako nema potrebe za uvođenjem novog radnog mjesta pod nazivom predavač savjetnik u trajnom izboru.
541 Snježana Kereković ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. Stavak (3) članka 38: U ovom je nacrtu Zakona i skupina lektora i skupina umjetničkih suradnika dobila mogućnost napredovanja; skupina predavača na veleučilištima je i ranije imala tu mogućnost, tako da je skupina predavača na sveučilištima ostala grupacija koja ne može napredovati. Stoga je po načelu pravednosti neophodno omogućiti napredovanje nakon zvanja višeg predavača i predavačima koji su zaposleni na sveučilištu (predlažemo zvanje predavač savjetnik i predavač savjetnik u trajnom zvanju), čime bi se predavačima na sveučilištu osigurao ravnopravan položaj s ostalim nastavnicima u sustavu visokog obrazovanja. Prijedlog izmjene: Stavak (3) članka 38. (3) Nastavna radna mjesta grupiraju se u četiri skupine. Nastavna radna mjesta po skupinama od najnižega prema višemu su na sveučilištu predavač (pred.), viši predavač (v. pred.), predavač savjetnik i predavač savjetnik u trajnom izboru; na veleučilištu predavač (pred.), viši predavač (v. pred.), profesor stručnog studija i profesor stručnog studija u trajnom izboru (prof. struč. stud.); lektor, viši lektor i lektor savjetnik; te umjetnički suradnik, viši umjetnički suradnik i umjetnički savjetnik. dr. sc. Snježana Kereković voditeljica Katedre za tehničke strane jezike Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu Nije prihvaćen Novim prijedlogom Zakona uvodi se napredovanje na viša radna mjesta a koja su kao takva uređena internim aktima visokog učilišta koje isto mora predvidjeti da bi se omogućili formalni preduvjeti za napredovanje. Pitanje napredovanja višeg predavača na radno mjesto profesora stručnog studija i profesora stručnog studija u trajnom izboru ovisi o internim aktima visokog učilišta koji predviđa potrebu za tim radnim mjestom.
542 Snježana Kereković ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. Stavak (1) članka 37: Budući da je nastava koju izvode nastavnici u nastavnim zvanjima u potpunosti integrirana u studijske programe te se izvodi u obliku obveznih i izbornih kolegija, nastavna radna mjesta nikako ne mogu činiti iznimku nego moraju biti navedena ravnopravno s ostalim radnim mjestima na sveučilištu. Kolegiji koje izvode zaposlenici u nastavnim zvanjima često se izvode izvan matičnih ustanova na kojima su diplomirali, ali to nikako ne znači da ne primjenjuju znanstveni pristup područja kojem pripadaju. Nastava jezika struke oduvijek prati znanstvene spoznaje vezane uz razumijevanje sadržaja i aktivnog usvajanja jezičnih znanja i vještina, tako da nastavnici stranog jezika struke svakako imaju znanstveni pristup jer strani jezik, koji je primarna struka nastavnika, povezuju s ciljnom strukom studenata, za što je potrebna velika stručnost u primarnoj struci, dobro poznavanje terminologije područja i dobro razumijevanje potreba ciljne struke u pogledu znanja koja im kao nastavnici stranog jezika u funkciji struke ti nastavnici trebaju pružiti. Također, istraživanja nastavnika jezika struke i objavljeni radovi prepoznati su u humanističkim znanostima i multidisciplinarnim područjima. Prijedlog izmjene: Stavak (1) članka 37. (1) Nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna i nastavna radna mjesta. (2) Na nastavna radna mjesta nastavnici se na sveučilištu zapošljavaju ako postoji opravdana potreba. Ako je riječ o kolegijima koji su temeljno zastupljeni u nekom drugom znanstvenom području, polju ili grani (npr. kolegiji iz stranog jezika struke), nastavnici se mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta predavača. Isključivo za potrebe sveučilišnog studija jezika i književnosti nastavnici se mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta lektora. Za potrebe sveučilišnih umjetničkih studija nastavnici se mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta umjetničkog suradnika i korepetitora. Nastavnici se na sveučilištu mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta i kada se na sveučilištu izvodi stručni studij. dr. sc. Snježana Kereković voditeljica Katedre za tehničke strane jezike Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu Nije prihvaćen Predložena nadopuna norme predstavlja iznimku koja se može samo usko primjenjivati te u tom smislu ne predstavlja učinkovito normativno rješenje
543 Snježana Kereković ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. Stavak (1) članka 12. treba promijeniti tako da glasi: (1) Senat sveučilište čine: 1. rektor, 2. čelnici sastavnica sveučilišta, 3. predstavnici zaposlenika na znanstveno-nastavnim, nastavnim, suradničkim i drugim radnim mjestima, 4. studentski predstavnici te 5. drugi članovi u skladu sa statutom sveučilišta. dr. sc. Snježana Kereković voditeljica Katedre za tehničke strane jezike Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu Nije prihvaćen Nastavna radna mjesta već su obuhvaćena formulacijom ‘ ..i drugim radnim mjestima’ (članak 12. stavak 1. točka 3.).
544 Snježana Kereković ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 1. Stavak (1) Članka 1. se odnosi na temeljna načela obavljanja djelatnosti visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti. Visoko obrazovanje se prvenstveno očituje kroz nastavnu djelatnost, a nositelji djelatnosti visokog obrazovanja su osim znanstvenika i umjetnika svakako i nastavnici, stoga je u ovom stavku potrebno u prvoj i drugoj rečenici uz znanstvene i umjetničke djelatnosti dodati i nastavne djelatnosti. dr. sc. Snježana Kererković voditeljica Katedre za tehničke strane jezike Fakultet strojarstva i brodogradnje Prijedlog: Članak 1. (1) Ovim Zakonom uređuju se temeljna načela obavljanja djelatnosti visokog obrazovanja, NASTAVNE, znanstvene i umjetničke djelatnosti. Utvrđuje se osnivanje i djelovanje ustanova u sustavu visokog obrazovanja, NASTAVNE, znanstvene i umjetničke djelatnosti, postupak zapošljavanja na radna mjesta i napredovanje nastavnika, znanstvenika i suradnika zaposlenih u ovim ustanovama te njihova prava i obveze, kao i osnovna pitanja izvođenja studija te prava i obveze studenata, obavljanje NASTAVNE, znanstvene i umjetničke djelatnosti, potpora obavljanju ovih djelatnosti, financiranje visokog obrazovanja, NASTAVNE, znanstvene i umjetničke djelatnosti te se uređuje obavljanje nadzora i prekršajne odredbe. Nije prihvaćen Prijedlogom Zakona uređuje se djelatnost visokog obrazovanja što je širi pojam koji obuhvaća i nastavnu djelatnost stoga je nema potrebe isticati kao posebnu.
545 Snježana Kereković ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. Potrebno je u stavku 4, točka 10, dodati i nastavnike koji su osim znanstvenika i umjetnika također nostielji djelatnosti visokog obrazovanja. Prijedlog izmjene: (4) Znanstvena, nastavna i umjetnička djelatnost temelji se na: 1. slobodi i autonomiji znanstvenog i umjetničkog stvaralaštva, 2. otvorenoj znanosti, 3. etičnosti znanstvenika, nastavnika i umjetnika, 4. javnoj dostupnosti rezultata znanstvenih istraživanja i umjetničkog stvaralaštva, 5. istraživanjima u svrhu inovacija i razvoja tehnologija u Europskom istraživačkom prostoru, 6. povezanosti sa sustavom obrazovanja, 7. međunarodnim mjerilima kvalitete, 8. poticanju i prihvaćanju specifičnosti nacionalnih sadržaja, 9. zaštiti intelektualnog vlasništva te 10. društvenoj odgovornosti znanstvenika, nastavnika i umjetnika. dr. sc. Snježana Kereković voditeljica Katedre za tehničke strane jezike Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu Djelomično prihvaćen U članku 2. stavku 4. točka 3. i 10. dodati će se ‘nastavnika’.
546 Slavko žaper NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
547 Slavko Vujević NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Ovaj zakon ima dosta dobrih odredbi i predstavlja korak naprijed. Jedna od tih odredbi je bila i ta da studentski predstvanici ne mogu birati rektore i dekane, ali je ta odredba izbačena iz ove inačice Nacrta prijedloga zakona. Zašto? Koji su to centri moći ishodili da se izbriše ova izvrsna odredba? Studentski predstavnici su uglavnom vrlo loši studenti koji na taj način grade svoju političku karijeru. Pristupnici za dekana i rektora koji "pridobiju" studentske predstavnike u pravilu pobjeđuju, a studentski predstavnici trguju sa svojim glasovima. To bi svakako trebalo spriječiti. Studenti se trebaju baviti studiranjem, a ne politikom. Osim toga, smatram da bi svim veleučilišnim i sveučilišnim nastavnicima trebalo biti zabranjeno da budu članovi političkih stranaka te da budu kandidati na lokalnim i državnim izborima. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
548 SLAVEN TOLIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz par malih izmjena. Naime za kraticu akademskog ili stručnog naziva predlažem bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Također smatram da se ova diplomska razina odnosi i na one koji su završili jednogodišnji specijalistički diplomski stručni studij (180+60) jer tada i nije postojalo dvogodišnji. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
549 Slađana Miletić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, podržavam Zakon uz izmjenu kratica akademskih naziva gdje su skraćenice bacc. za stručni studij i univ. bacc. za sveučilišni studij na preddiplomskoj razini, kao i mag. za stručni studij i univ. mag za sveučilišni studij na diplomskoj razini, a navedene izmjene odnose se na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. Na taj način bi se smanjila dosadašnja diskriminacija stručnih studija i imali bi akademske nazive koji su prepoznati i izvan Republike Hrvatske. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
550 SINIŠA ZORICA ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 77. Člankom nisu jasno definirani izvanredni studenti. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
551 SINIŠA ZORICA ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Prijedlog studentske inicijative 300=300 je dobar i treba ga prihvatiti. Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
552 SINIŠA ZORICA ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 71. Nedostaje "i osobe izabrane u naslovna nastavna zvanja" jer je riječ o stručnjacima iz privrede koji su izuzetno važni na stručnim studijima. Djelomično prihvaćen Predmetno će se urediti propisima o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju.
553 SINIŠA ZORICA ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. Treba omogućiti slobodnu studijsku godinu i osobi izabranoj u nastavno zvanje. Nije prihvaćen Slobodna studijska godina koristi se za oslobođenje od nastave i nastavnog procesa a u svrhu znanstvenog rada za što predlagatelj Zakona smatra da se ne ostvaruje u okviru nastavnog radnog mjesta.
554 SINIŠA ZORICA ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. Treba navesti razliku kratice između profesor stručnog studija (prof.struč.stud.) i profesor stručnog studija u trajnom izboru (prof. struč. stud. u t.i.). Nije prihvaćen Predlagatelj je mišljenja da nije potrebno kraticama razlikovati radna mjesta profesor stručnog studija i profesor stručnog studija u trajnom izboru.
555 SINIŠA ZORICA ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 10. Smatram da Sveučilišni odjeli trebaju biti regulirani zasebnim člankom zakona. Djelomično prihvaćen Članak 10. će se urediti na način da uređuje i osnivanje odjela. Naglašava se da je mogućnost osnivanja sveučilišnog odjela propisana ovim prijedlogom Zakona dok će u okviru autonomije sveučilišta, sveučilište samo odrediti koje će ustrojstvene jedinice osnovati sukladno članku 10. stavak 3. prijedloga Zakona. Unutarnji ustroj sastavnica uređuje se statutom sveučilišta u skladu s ovim Zakonom.
556 Siniša Antonijević ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 110. Stavak (1) - nije potpuno jasno dali se rokovi počinju računati od zadnjeg izbora/reizbora ili sljedećeg. U slučaju da je zadnjeg, ovo bi implicirao da će postojati kandidati kojima je ostalo svega npr. 6 mjeseci i 1 dan (ili bilo koji veći interval od ovoga) do sljedećeg izbora/reizbora za ispunjavanje novih kriterija, što je apsurdno. Svi kandidati bi trebali imati punih 5 godina za ispunjavanje novih kriterija. Prijedlog: "Rokovi za izbor ili reizbor nastavnika, odnosno znanstvenika propisani ovim Zakonom, počinju se računati danom prvog sljedećeg izbora ili reizbora na radno mjesto" Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata.
557 Siniša Antonijević ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 42. Stavak (3) - formulacija o nužnosti ispunjavanja "najmanje polovine" kriterija može dovesti do višestrukih interpretacija minimalnih kriterija, te ograničava formiranje budućih podzakonskih akata kojima se pobliže definiraju kriteriji reizbora. Prijedlog: izbaciti stavak (3) iz Članka 42. U slučaju zadržavanja ovog stavka, trebalo bi eksplicitno navesti dali se pod minimalnim kriterijima reizbora podrazumijeva polovina kriterija zaokužena na manji ili veći cijeli broj (u slučaju neparnog broja kriterija). Primljeno na znanje U prijedlogu Zakona ne koristi se ova formulacija.
558 Silvana Soldo Jocić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način postojat će jasna distinkcija između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
559 SERĐO POPOVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. Mislim da je vrijeme da se napravi prava stvar. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
560 SELMA BOSNIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Zakon podržavam, no molim izmjenu koja se odnosi na članke 74 i 113 prijedloga Zakona u smislu da kratica akademskog naziva bude bacc. (stručni studij) i univ.bacc. (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini, te mag. (stručni studij) i univ.mag. (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Prednost ovakvog naziva je ta što su sve kratice na latinskom jeziku i univerzalno su prepoznatljive. Nazivi koje zakon predlaže su diskriminirajući i otežavaju zapošljavanje studentima nakon završetka studija. Budimo dio promjena na bolje! 300=300! Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
561 Saša Slišković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, podržavam navedeni Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti s time da akademske nazive treba izmjeniti u bacc. (stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. Ovim izmjenama akademskih naziva postiže se jasna distinkcija između dvije vrste studija, smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija te univerzalna prepoznatljivost. Lijep pozdrav! Saša Slišković 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
562 Saša Drlja ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. Poštovani, Ovaj članak predstavlja diskriminaciju trajno. Zakonodavac mora osigurati prepoznatljivost akademskog naziva SVIMA u skladu sa nacionalnim HKO-om i ostalim članicama EU-a, što sada nije slučaj i nije slučaj prema prijedlogu ovog članka. Dakle treba se voditi 300=300 kako bi stupanj obrazovanja bio prepoznat jasno i bez dvojbe, kako kod nas tako i u svijetu. Za međusobne razlike imamo diplome i dopunske isprave o studiju. Članak 74 treba glasiti: (1) Završetkom studija student stječe odgovarajući stručni ili akademski naziv ili akademski stupanj te druga prava u skladu s posebnim propisima. (2) Završetkom sveučilišnoga prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik (baccalaureus) uz naznaku struke ( bacc . uz naznaku struke). Završetkom stručnoga prijediplomskog studija student stječe stručni naziv stručni prvostupnik (baccalaureus) uz naznaku struke ( bacc. uz naznaku struke). - bez struč. nije prepoznatljivo!!! (3) Završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija student stječe akademski naziv magistar uz naznaku struke ( mag. uz naznaku struke). Završetkom sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija iz područja medicine, veterine i stomatologije student stječe akademski naziv doktor uz naznaku struke ( dr. uz naznaku struke). Završetkom sveučilišnoga diplomskog studija za programe iz područja tehničkih znanosti i neke programe iz područja biotehničkih znanosti student stječe akademski naziv magistar inženjer uz naznaku struke ( mag. ing . uz naznaku struke). Završetkom stručnoga diplomskog studija student stječe stručni naziv stručni magistar uz naznaku struke ( mag. uz naznaku struke) - bez struč. nije prepoznatljivo!!! . Završetkom stručnoga diplomskog studija iz tehničkog područja student stječe stručni naziv stručni magistar inženjer uz naznaku struke ( mag. ing. uz naznaku struke). - bez struč. nije prepoznatljivo!!! (4) Završetkom sveučilišnoga specijalističkog studija student stječe akademski naziv specijalist uz naznaku struke ( spec. uz naznaku struke). Završetkom poslijediplomskoga specijalističkog studija iz područja medicine, veterine i stomatologije student stječe akademski naziv sveučilišni specijalist uz naznaku struke ( univ. spec. uz naznaku struke). (5) Završetkom doktorskog studija student stječe akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc. uz naznaku struke) i doktora umjetnosti uz naznaku struke ( dr. art. uz naznaku struke). (6) Završetkom stručnoga kratkog studija student stječe stručni naziv stručni pristupnik uz naznaku struke. (7) Kratica akademskih i stručnih naziva iz stavaka 2. do 4. ovoga članka navodi se iza imena i prezimena osobe, dok se kratica akademskog stupnja iz stavka 5. ovoga članka navodi ispred imena i prezimena osobe. (8) Akademski ili stručni naziv ili akademski stupanj oduzima se ako se utvrdi da je stečen protivno propisanim uvjetima za njegovo stjecanje, grubim kršenjem pravila studija ili na temelju završnog, diplomskog, specijalističkog, odnosno doktorskog rada koji je plagijat ili krivotvorina. Pokretanje i provođenje postupka oduzimanja akademskog ili stručnog naziva ili akademskog stupanja provodi se u skladu s odredbama općeg akta visokog učilišta na kojemu je stečen akademski ili stručni naziv ili akademski stupanj. Dakle, kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc. ( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
563 Saša Drlja ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 113. Poštovani, Predlažem da se zbog neprepoznatljivosti, prefiks struč. ne koristi u akademskim nazivima, odnosno da se koriste samo kratice koje jasno upućuju na stupanj obrazovanja. 300=300. Za međusobne razlike, ako postoje, imamo odgovarajuće isprave odnosno dopunske isprave o završenom studiju. Nitko se ne želi "prodavati" za nešto što nije. Međutim ja konkretno imam velike probleme u firmi zbog akademskog naziva i kratice. Ovaj zakon se pripremao vrlo dugo, mislim da bi se konačno i kod nas trebao u potpunosti uskladiti sa HKO okvirom kao i u drugim zemljama članicama EU. Dakle 300=300, a kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc. ( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
564 Saša Ćupurdija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam prijedlog Zakona, osim u vezi naziva koji se stječu završetkom studija. Bilo bi poželjno da su kratice akademskih naziva predložene na način da se postavi jasna razlika između sveučilišnih i stručnih studija, a da pritom nema diskriminacije prema stručnim studijima. Npr: bacc. ( stručni studij) i univ. bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ. mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedeni prijedlog odnosi se na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. Također, prednost navedenih kratica jest ta, što su u ovom obliku univerzalno prepoznatljive. Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
565 Saša Bjelobaba ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. Podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. dr. sc. Saša Bjelobaba Odsjek za strane jezike, pedagošku i kineziološku edukaciju, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
566 Saša Bjelobaba ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 41. Podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. dr. sc. Saša Bjelobaba Odsjek za strane jezike, pedagošku i kineziološku edukaciju, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
567 Saša Bjelobaba ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. Podržavam prijedloge izmjena stavka (3) članka 38. i suglasan sam s obrazloženjima Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. dr. sc. Saša Bjelobaba Odsjek za strane jezike, pedagošku i kineziološku edukaciju, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
568 Saša Bjelobaba ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. Podržavam prijedloge i obrazloženja izmjena stavka (1) članka 37. kako su ih u svojim komentarima izložili Udruga nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama te kolegica Ivana Bašić. dr. sc. Saša Bjelobaba Odsjek za strane jezike, pedagošku i kineziološku edukaciju, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
569 Saša Bjelobaba ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. Stavak (1) članka 12. treba promijeniti tako da glasi (promjena je označena velikim tiskanim slovima): (1) Senat sveučilište čine: 1. rektor, 2. čelnici sastavnica sveučilišta, 3. predstavnici zaposlenika na znanstveno-nastavnim, NASTAVNIM, suradničkim i drugim radnim mjestima, 4. studentski predstavnici te 5. drugi članovi u skladu sa statutom sveučilišta. dr. sc. Saša Bjelobaba Odsjek za strane jezike, pedagošku i kineziološku edukaciju, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu Nije prihvaćen Nastavna radna mjesta obuhvaćena su člankom 12. stavkom 1. točkom 3. pod '..i drugim radnim mjestima'.
570 Saša Bjelobaba ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. U potpunosti podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama u vezi preinaka u tekstu stavka (4) članka 2. dr. sc. Saša Bjelobaba Odsjek za strane jezike, pedagošku i kineziološku edukaciju, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
571 Sara Profeta ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 50. Podržavam prijedlog kolega da se izmijeni Članak 50, stavak (1) Za potrebe izvođenja sveučilišnog studija jezika i književnosti na visokom učilištu može se zaposliti lektor stranog jezika. Kriterije za izbor na radno mjesto lektora stranog jezika utvrđuje visoko učilište općim aktom. PRIJEDLOG: Za potrebe sveučilišnog studija jezika i književnosti te za potrebe sveučilišne nastave hrvatskog kao drugog i stranog jezika na visokom učilištu može se zaposliti lektor. Kriterije za izbor na radno mjesto lektora utvrđuje visoko učilište općim aktom. OBJAŠNJENJE: Trenutačna formulacija ne obuhvaća sve lektore jer ne obuhvaća lektore hrvatskog jezika. S jedne strane, lektori hrvatskog jezika važni su za studij hrvatskog jezika i književnosti, tj. za studij nacionalne filologije i zapošljavaju se za izvođenje nastave na njemu. Lektorska je nastava potpuno integrirana u studijske programe hrvatskog jezika i književnosti te se izvodi u obliku obveznih i izbornih kolegija. S druge strane, kao što nastavu hrvatskog jezika na inozemnim sveučilištima za potrebe studija hrvatskog jezika i književnosti, ali i za potrebe drugih studija i sveučilišnih programa, izvode lektori hrvatskog jezika, tako nastavu hrvatskog kao drugog i stranog jezika za potrebe stranih studenata koji studiraju u Hrvatskoj izvode lektori hrvatskoga jezika, bilo u okvirima studija hrvatskog jezika i književnosti ili u okvirima drugih studija i sveučilišnih programa. Centri za učenje hrvatskog kao drugog i stranog jezika i različiti programi učenja hrvatskog kao drugog i stranog jezika postoje na svim hrvatskim sveučilištima i na njima se zapošljavaju lektori hrvatskog jezika, npr. lektori zaposleni na Croaticumu – Centru za hrvatski kao drugi i strani jezik Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izvode sveučilišnu nastavu hrvatskog kao drugog i stranog jezika već 60 godina. Sara Profeta, v. lektor Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Prihvaćen Članak 1. će se nadopuniti.
572 Sara Profeta ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. Pridružujem se komentarima kolega u nastavnim zvanjima. Čl. 46 (1) Senat, odnosno fakultetsko ili akademijsko vijeće, u skladu s općim aktom visokog učilišta može odlukom odobriti osobi izabranoj na znanstveno-nastavno odnosno umjetničko-nastavno radno mjesto plaćenu slobodnu studijsku godinu ( sabbatical ) radi znanstvenog ili umjetničkog rada. Problematičnim smatram izostavljanje nastavnih zvanja iz Članka 46 te mislim da ih treba dodati iz više puta navedenih razloga: U kolektivnom ugovoru za znanost i visoko obrazovanje koji je trenutno na snazi ugovorena je mogućnost korištenja slobodne studijske godine i za osobe zaposlena na nastavnom radnom mjestu, što je potrebno i opravdano jer i osobe u nastavnim zvanjima na sveučilištu imaju obvezu (i potrebu) znanstvenog i stručnog rada i doprinosa, a uz značajno nastavno opterećenje koje imaju mogućnost korištenja studijske godine olakšava im rad na većim i dugotrajnijim projektima poput pisanja knjige, rada na izradi rječnika, sveučilišnog udžbenika i slično. Sara Profeta, v. lektor Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Nije prihvaćen Slobodna studijska godina koristi se za oslobođenje od nastave i nastavnog procesa, a u svrhu znanstvenog rada što je u suprotnosti sa zaprimljenim prijedlogom.
573 Sara Profeta ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. Predlaže se izmjena stavka (1): Nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna i nastavna radna mjesta. Na nastavna radna mjesta nastavnici se na sveučilištu zapošljavaju ako postoji opravdana potreba. Ako je riječ o kolegijima koji su temeljno zastupljeni u nekom drugom znanstvenom području, polju ili grani (npr. kolegiji iz stranog jezika struke), nastavnici se mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta predavača. Isključivo za potrebe sveučilišnog studija jezika i književnosti nastavnici se mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta lektora. Za potrebe sveučilišnih umjetničkih studija nastavnici se mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta umjetničkog suradnika i korepetitora. Nastavnici se na sveučilištu mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta i kada se na sveučilištu izvodi stručni studij. Obrazloženje: Budući da je nastava koju izvode nastavnici u nastavnim zvanjima u potpunosti integrirana u studijske programe te se izvodi u obliku obveznih i izbornih kolegija, nastavna radna mjesta nikako ne čine iznimku nego moraju biti navedena ravnopravno s ostalim radnim mjestima na sveučilištu. Nadalje, Zakon treba jasno popisati i opisati profile nastavnih mjesta koja tradicionalno postoje na sveučilištu. Sveučilišni studiji filologije nezamislivi su bez lektorske nastave, umjetnički studiji bez umjetničkih suradnika i korepetitora, a nastava općih predmeta koju izvode predavači integralni je dio studijskih programa na sveučilištu. Osim toga, nastava na sveučilištu po definiciji mora biti znanstveno utemeljena te je formulacija o kolegijima koji „ne zahtijevaju znanstveni pristup“ neopravdana, negativno diskriminatorna i ne odgovara stvarnom stanju u sustavu. Sara Profeta, v. lektor Katedra za skandinavistiku, Odsjek za anglistiku Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Nije prihvaćen Predložena nadopuna norme predstavlja iznimku koja se može samo usko primjenjivati te u tom smislu ne predstavlja učinkovito normativno rješenje
574 Sara Macko NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Primjer komentara koji možete ostaviti u copy/paste formi : Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
575 SARA BESTULIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.(stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.(stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
576 SANJIN VRANKOVIĆ ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 62. Poštovani , predlažem izmjenu ovog članka te da se Poslijediplomski specijalistički i studij omogući i osobama koje su završile specijalistički stručni diplomski studij. Također smatram da treba omogućiti upis doktorskog studija osobama sa završenim diplomskim stručnim studijem koji su kroz svoj stručni rad dali stručni - znanstveni doprinos. Praktični problemi ponekad rezultiraju inovacijama i novim znanstvenim spoznajama i metodama, te bi o značaju tih radova trebalo odluku prepustiti Sveučilištima i visokim učilištima. Sve navedeno omogućemo je u većini europskih zemalja , a u nekima postoje razine obrazovanja sturučog doktorata. Učinak ove izmjene biti će vidljiv i u sprječavanju odljeva visoko stručnih osoba na doktorske studije u druge europske zemlje u kojima im je moguće na opisan način nastaviti obrazovanje. LP Nije prihvaćen Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, člankom 7. stavak 2. propisano je da je uvjet pristupanja razini 8.2. poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij posjedovanje kvalifikacije na razini 7.1. sv. u skladu s uvjetima koje utvrdi visoko učilište. Poslijediplomski specijalistički studij omogućen je i osobama koje su završile specijalistički stručni studij sukladno članku 61. stavak 4. prijedloga Zakona.
577 SANJIN VRANKOVIĆ ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. održavam prijedlog zakona uz izmjenu da je kratica akademskog naziva najbolja: bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini. mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Prijedlog sam naveo iz razloga što je jasno vidljiva razlika između stručnog i sveučilišnog, a neće biti degradacije stručnog studija. Obzirom da su moji prijedlozi na latinskom neće biti problema prilokom prevođenja u EU. sanjin vranković Lp, Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
578 SANJIN VRANKOVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam prijedlog zakona uz izmjenu da je kratica akademskog naziva najbolja: bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini. mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Prijedlog sam naveo iz razloga što je jasno vidljiva razlika između stručnog i sveučilišnog, a neće biti degradacije stručnog studija. Obzirom da su moji prijedlozi na latinskom neće biti problema prilokom prevođenja u EU. Lp, Sanjin Vranković Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
579 SANJA MATIĆ SKOKO NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI predsjednica ZV-a Instituta za oceanografiju i ribarstvo u ime navedenog tijela Pozdravljamo uvođenje Združenih studija što predstavlja pozitivni pomak prema ravnopravnijem sudjelovanju javnih znanstvenih instituta u organizaciji doktorskih studija i otvara im mogućnost da budu nositelji istih. U članku 64 stavak 1 treba izbaciti riječ iznimno koja u ovom kontekstu nema nikakvo značenje. Riječ iznimno u zakonima nije poželjna jer ništa ne zabranjuje i svatko je može tumačiti kako hoće, osim u slučaju kada se te iznimne situacije za koje nešto vrijedi ili ne vrijedi taksativno navedu, što ovdje nije slučaj. Nije prihvaćen Iznimka postoji jer je visoko obrazovanje primarno vezano uz visoka učilišta.
580 SANJA MATIĆ SKOKO NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI predsjednica ZV-a Instituta za oceanografiju i ribarstvo u ime navedenog tijela Smatramo da javni znanstveni instituti zaslužuju imati tijelo koje bi bilo pandan Rektorskom zboru koje bi artikuliralo određene interese ovog dijela sustava, obavljalo određene funkcije, osobito u području definiranja različitih kriterija, te bilo viša instanca Znanstvenim vijećima pojedinih Instituta za mnoga pitanja (primjerice, etička pitanja). Predlažemo da se u Zakonu predvidi takvo tijelo, te navedu njegove zadaće i ovlasti. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
581 SANJA MATIĆ SKOKO NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI predsjednica ZV-a Instituta za oceanografiju i ribarstvo u ime navedenog tijela Ovaj Nacrt Zakona (članak 41) je propustio uvesti obvezu napredovanja u znanstvenim radnim mjestima, što ga u tom djelu ne čini reformskim ukoliko pretpostavimo da je cilj reforme podizanje kvalitete. U definiranju postupka izbora na više radno mjesto i prije isteka od 5 godina (što je određeni pokazatelj izvrsnosti) (članak 43, stavak 12) nepotrebno se propustilo navesti kriterije. Umjesto toga će ti kriteriji biti propisani posebnim Pravilnikom kojeg donosi ministar. Predlažemo da se kriteriji navedu u Zakonu. Iz Nacrta zakona nije jasno da li nakon izbora na više radno mjesto Ministarstvo preuzima financiranje povećane plaće djelatnika, ili se i dalje provodi politika koeficijenata. Ovo bi trebalo jasno napisati u Zakonu. Primljeno na znanje Stavak 12. članka 43. ne nalazi se u objavljenom prijedlogu Zakona.
582 SANJA MATIĆ SKOKO NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI predsjednica ZV-a Instituta za oceanografiju i ribarstvo u ime navedenog tijela U članku 31 stavak 4 se navodi da javni znanstveni instituti izrađuju znanstvene i stručne podloge za potrebe RH. Smatramo da javni znanstveni instituti trebaju imati i tu društveno korisnu ulogu i funkciju i staviti se na raspolaganje državi kada je potrebna pomoć oko izrade stručnih i strateških dokumenata. Međutim, ova aktivnost Instituta mora biti valorizirana prilikom vrednovanja njihovog rada. Također je potrebno osigurati da stručni poslovi za potrebe RH ne budu takvog obima koji bi ugrozio temeljnu misiju javnih znanstvenih instituta, a to je znanstveno-istraživačka djelatnost. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
583 SANJA MATIĆ SKOKO NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI predsjednica ZV-a Instituta za oceanografiju i ribarstvo u ime navedenog tijela U slučaju Upravnih vijeća u javnim znanstvenim institutima (članak 33) ne postaje nikakvi kriteriji koje treba ispunjavati osoba koja će biti predstavnik osnivača u Upravnom vijeću, te koja je odgovornost tih članova za odluke vezane uz rad institucije. Predlažemo da se donesu jasni kriteriji. Nije prihvaćen Predlagatelj je mišljenja kako nema razloga za propisivanje kriterija za članove Upravnog vijeća.
584 SANJA MATIĆ SKOKO NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI predsjednica ZV-a Instituta za oceanografiju i ribarstvo u ime navedenog tijela Za javne znanstvene institute, Nacrt zakona donosi povećanja ovlasti Upravnih vijeća i određenu marginalizaciju Znanstvenih vijeća. Naime, lista ovlasti Upravnih vijeća jako se povećala u odnosu na sve prethodne inačice Zakona. Primjerice, Upravno vijeće donosi misiju i strategiju razvoja znanstvenog instituta (na prijedlog Znanstvenog vijeća) ili Upravno vijeće predlaže osnivaču promjenu djelatnosti i statusne promjene znanstvenog instituta. Dakle, znanstvenici instituta nemaju nikakvu ulogu u utvrđivanju i provođenju znanstvene politike, donošenju misije i strategije razvitka svoje vlastite institucije. Štoviše, ništa ih se neće pitati kada osnivač odluči promijeniti njihovu djelatnost ili status. Umjesto toga, o tome će odlučivati osnivač preko većine u Upravnom vijeću. Istovremeno, uloga Znanstvenih vijeća je marginalizirana i svedena na tehničke zadatke i davanje neobaveznih mišljenja. U svim dosadašnjim inačicama Zakona, prva točka u nabrajanju ovlasti Znanstvenog vijeća bila je: Utvrđuje i provodi znanstvenu politiku instituta. U ovom Nacrtu Zakona ovakva je formulacija izbačena. Predlažemo da se ovako definirana uloga Znanstvenog vijeća vratiti u ovaj Nacrt zakona. Znanstveno vijeće je u javnim znanstvenim institutima iznimno važno tijelo kojem treba prepustiti vođenje znanstvene politike instituta. Uloga osnivača je da kroz Upravno vijeće kontrolira zakonitost rada Instituta, te opravdanost trošenja financijskih sredstava. Uloga osnivača je također da donese transparentne kriterije kojima će ocjenjivati znanstvenu uspješnost i rezultate Instituta, a sustav nagrađivanja upravo se treba temeljiti na toj ocjeni. Razumijemo, motive osnivača da financira one znanstvene teme koje su od strateške važnosti za RH i za to postoje brojni alati kojima se to može poticati (javni pozivi za znanstvene i projekte kroz Zakladu za znanost ili druge izvore financiranja). Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
585 SANJA MATIĆ SKOKO NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI predsjednica ZV-a Instituta za oceanografiju i ribarstvo u ime navedenog tijela U Članku 102. stavak 10 Nacrta zakona stoji da će sadržaj programskog ugovora, proračunsku formulu, pokazatelje i kriterije utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokove sklapanja programskog ugovora, te kvalitativne i kvantitativne indikatore za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom Vlada RH propisati Uredbom. Ipak, smatramo da bi bilo dobro da se ovaj dio Zakona proširi za par stranica, gdje bi se dalo više detalja o samim Programskim ugovorima i postupku pregovaranja, vrednovanju rezultata (tko vrednuje, po kojim kriterijima i tko donosi te kriterije), o čemu se sve može pregovarati (primjerice, jesu li nova radna mjesta predmet pregovaranja i kako se to odražava na ostale financijske stavke programskog ugovora). Zalažemo se princip da ulaganja u institucije (financijska sredstva, infrastruktura, kapitalna oprema, ljudski potencijal, osobito karijere mladih znanstvenika) moraju biti u korelaciji s rezultatima vrednovanja. Institucije koje ostvaruju dobre rezultate i pokazuju pozitivne trendove zaslužuju veću pažnju. Varijabilni dio u programskim ugovorima, koji se jedini dovodi u vezu s ostvarenim rezultatima, čini svega 15% financijskih sredstava iz programskih ugovora. Možda bi taj udio trebao biti veći. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
586 SANJA MATIĆ SKOKO NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI predsjednica ZV-a Instituta za oceanografiju i ribarstvo, u ime navedenog tijela Problematiku znanosti i visokog obrazovanja trenutno regulira 16 različitih zakona. Šteta je što ovaj Nacrt zakona nije objedinio barem nekoliko najvažnijih zakona, posebice Zakon o osiguravanju kvalitete, te Zakon o Hrvatskoj zakladi za znanost, što bi svakako dalo cjelovitiji i vjerodostojniji uvid u smjer reformi sustava znanosti i visokog obrazovanja u RH. Jednako tako, smatramo da bi bilo bolje da su rješenja mnogih pitanja, za koja se u Nacrtu zakona kaže da će biti naknadno regulirana Pravilnicima i Uredbama, već ugrađena u Nacrt. Programski ugovori su jedan od ključnih reformskih elemenata koje donosi Nacrt zakona. Model organizacije znanstveno-istraživačkog rada, njegovog financiranja i vrednovanja ostvarenih rezultata kroz Programske ugovore ocjenjujemo pozitivno i smatramo da taj model ima veliki potencijal ako ga se razradi na način koji će omogućavati podizanje uvjeta za rad (ulaganje u infrastrukturu, opremu i osobito ljudski potencijal), biti značajna financijska potpora istraživačkim aktivnostima, potaknuti razradu objektivnih kriterija vrednovanja, te ulaganja u institucije dovesti u vezu s rezultatima vrednovanja. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
587 SANJA MARTINOVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu kratice akademskog naziva. Smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. Isto tako želim dodati da su studenti stručnih studija zakinuti za pravo upisa poslijediplomskih studija, a koje im se pravo obećava već nekoliko godina. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
588 SANJA BARIŠIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, u cijelosti podržavam ovaj Zakon, ali uz izmjenu prema kojoj bi akademski nazivi na preddiplomskoj razini trebali glasiti: bacc. za stručne studije te univ.bacc za sveučilišne studije, a na diplomskoj mag. za stručne studije te univ.mag za sveučilišne studije. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
589 Sanela Ognjenović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
590 SANDRA NUŽDIĆ ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 78. Iako je u Članku 78. Stavku (3) navedeno kako studenti s utvrđenim stupnjem invaliditeta ostvaruju posebna prava, smatramo kako je potrebno dodatno definirati tko su studenti s invaliditetom u sustavu visokoga obrazovanja te koja prava (I PODRŠKU!) ostvaruju. Isto tako smatramo kako su nepotrebno ovim člankom isključeni studenti s invaliditetom koji studiraju u izvanrednom statusu. Stoga predlažemo sljedeće: 1) Dodavanje: "koji studira u redovitom i izvanrednom statusu ostvaruje posebna prava iz studentskog standarda..." 2) Dodavanje definicije studenata s invaliditetom u skladu sa Smjernicama MZO-a za unapređenje sustava potpore studentima s invaliditetom u visokom obrazovanju u Republici Hrvatskoj 3) Definirati razumnu prilagodbu sukladno Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom (2006.) Ured za studente s invaliditetom Sveučilišnog savjetovališnog centra Sveučilišta u Rijeci Djelomično prihvaćen Pravo na prilagođene uvjete studiranja urediti će se člankom 77. dok će uvjete i način ostvarivanja prava iz stavaka 1. do 3. ovoga članka pravilnikom utvrđuje ministar.
591 Sandra Lovrenčić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 78. S obzirom na argumente za čl. 76., st. 2. da treba omogućiti radni odnos redovitim studentima, trebalo bi ovdje dodati st. 2.: Iznimno, studentu koji studira u redovitom statusu te je u radnom odnosu, za vrijeme trajanja radnog odnosa miruju pravo na zdravstveno osiguranje (ovo treba proceduralno riješiti, jer ugovor o radu može biti na nekoliko tjedana), pravo na prehranu te pravo na obavljanje studentskih poslova. Student koji studira u redovitom statusu te koristi pravo na subvencionirano stanovanje dužan je nadoknaditi razliku do pune cijene razmjerno trajanju radnog odnosa. Student koji studira u redovitom statusu dužan je nadoknaditi troškove studija razmjerno trajanju radnog odnosa, ako je koristio pravo na punu subvenciju participacije u troškovima studija. Mogu se uvesti i kazne ako student koristi neko pravo koje ne smije koristiti za vrijeme radnog odnosa. Nije prihvaćen Predloženo će se riješiti u članku 76. prijedloga Zakona.
592 Sandra Lovrenčić ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 76. Stavak 2. treba promijeniti da se druga rečenica briše ili da se iza radnom odnosu doda „na neodređeno vrijeme“, iako je i to upitno s obzirom na prethodne argumente. Obrazloženje: Nastavno na prethodne argumente, studentski rad u struci omogućava stjecanje dodatnog iskustva. U nekim strukama (npr. informatika, računarstvo) studenti mogu obavljati studentske poslove u punoj satnici s vrlo visokim iznosom primanja uz studentski ugovor, dok u drugim strukama to nije moguće. U nekim strukama (npr. učitelji, nastavnici) studenti često povremene poslove obavljaju u javnom sektoru gdje eventualno mogu dobiti ugovor o djelu, a uglavnom ugovor o radu, čak i kad odrađuju zamjenu na nekoliko tjedana, i to s vrlo niskom satnicom. Prelazak u status izvanrednog studenta zbog nekoliko tjedana zamjena, jer nema drugačije mogućnosti zapošljavanja je diskriminatoran. Za vrijeme radnog odnosa trebalo bi ograničiti studentska prava. Djelomično prihvaćen Članak 76. urediti će se u odnosu na mogućnost radnog odnosa i za redovite studente.
593 SANDA LUCIJA UDIER ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. Članak 46, stavak (1): Senat, odnosno fakultetsko ili akademijsko vijeće, u skladu s općim aktom visokog učilišta može odlukom odobriti osobi izabranoj na znanstveno-nastavno odnosno umjetničko-nastavno radno mjesto plaćenu slobodnu studijsku godinu ( sabbatical ) radi znanstvenog ili umjetničkog rada. PRIJEDLOG: Senat, odnosno fakultetsko ili akademijsko vijeće, u skladu s općim aktom visokog učilišta može odlukom odobriti osobi izabranoj na znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno ili nastavno radno mjesto plaćenu slobodnu studijsku godinu ( sabbatical ) radi znanstvenog, stručnog ili umjetničkog rada. OBRAZLOŽENJE: U kolektivnom ugovoru za znanost i visoko obrazovanje koji je trenutno na snazi ugovorena je mogućnost korištenja slobodne studijske godine i za osobe zaposlene na nastavnom radnom mjestu, što je potrebno i opravdano jer i osobe u nastavnim zvanjima na sveučilištu imaju obvezu (i potrebu) znanstvenog i stručnog rada i doprinosa, a uz značajno nastavno opterećenje koje imaju mogućnost korištenja studijske godine olakšava im rad na većim i dugotrajnijim projektima poput pisanja knjige, rada na izradi rječnika, sveučilišnog udžbenika i slično. -- dr. sc. Sanda Lucija Udier, viša lektorica Croaticum - Centar za hrvatski kao drugi i strani jezik Odsjek za kroatistiku Filozofski fakultet Sveučilište u Zagrebu Nije prihvaćen U Kolektivnom ugovoru za znanost i visoko obrazovanje u članku 42. stavku 1. stoji da je u svrhu znanstvenog, nastavnog, umjetničkog ili stručnog rada, zaposleniku u znanstvenom, znanstveno-nastavnom, umjetničko-nastavnom i nastavnom zvanju i na odgovarajućem radnom mjestu može se odobriti pravo na slobodnu studijsku godinu (sabbatical). Dakle u Kolektivnom ugovoru se govori o nastavnom zvanju i odgovarajućem radnom mjestu dok se ne govori o nastavnom radnom mjestu. Slobodna studijska godina koristi se za oslobođenje od nastave i nastavnog procesa a u svrhu znanstvenog rada za što predlagatelj Zakona smatra da se ne ostvaruje u okviru nastavnog radnog mjesta.
594 SANDA LUCIJA UDIER ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. Članak 37, stavak (1): TRENUTAČNO: Nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na znanstveno-nastavna i umjetničko-nastavna radna mjesta. Iznimno, nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na nastavna radna mjesta kada se na sveučilištu izvode kolegiji koji ne zahtijevaju znanstveni pristup, za potrebe korepeticije i druge suradnje u obrazovnom procesu ili kada se na sveučilištu izvodi stručni studij. PRIJEDLOG: Nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna i nastavna radna mjesta. OBRAZLOŽENJE: Budući da je nastava koju izvode nastavnici u nastavnim zvanjima u potpunosti integrirana u studijske programe te se izvodi u obliku obveznih i izbornih kolegija, nastavna radna mjesta nikako ne čine iznimku nego moraju biti navedena ravnopravno s ostalim radnim mjestima na sveučilištu. Nadalje, Zakon treba jasno popisati i opisati profile nastavnih mjesta koja tradicionalno postoje na sveučilištu. Sveučilišni studiji filologije nezamislivi su bez lektorske nastave, umjetnički studiji bez umjetničkih suradnika i korepetitora, a nastava općih predmeta koju izvode predavači integralni je dio studijskih programa na sveučilištu. Osim toga, nastava na sveučilištu po definiciji mora biti znanstveno utemeljena te je formulacija o kolegijima koji „ne zahtijevaju znanstveni pristup“ neopravdana, negativno diskriminatorna i ne odgovara stvarnom stanju u sustavu. dr. sc. Sanda Lucija Udier, viša lektorica Croaticum - Centar za hrvatski kao drugi i strani jezik Odsjek za kroatistiku Filozofski fakultet Sveučilišite u Zagrebu Nije prihvaćen Predložena nadopuna norme predstavlja iznimku koja se može samo usko primjenjivati te u tom smislu ne predstavlja učinkovito normativno rješenje. Na sveučilištu je temeljna djelatnost ona koja zahtijeva znanstveni pristup stoga je u potpunosti opravdana iznimka zapošljavanja na nastavna radna mjesta.
595 SANDA LUCIJA UDIER ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 50. Članak 50, stavak (1): TRENUTAČNO: Za potrebe izvođenja sveučilišnog studija jezika i književnosti na visokom učilištu može se zaposliti lektor stranog jezika. Kriterije za izbor na radno mjesto lektora stranog jezika utvrđuje visoko učilište općim aktom. PRIJEDLOG: Za potrebe sveučilišnog studija jezika i književnosti te za potrebe sveučilišne nastave hrvatskog kao drugog i stranog jezika na visokom učilištu može se zaposliti lektor. Kriterije za izbor na radno mjesto lektora utvrđuje visoko učilište općim aktom. OBJAŠNJENJE: Trenutačna formulacija ne obuhvaća sve lektore jer ne obuhvaća lektore hrvatskog jezika. S jedne strane, lektori hrvatskog jezika važni su za studij hrvatskog jezika i književnosti, tj. za studij nacionalne filologije i zapošljavaju se za izvođenje nastave na njemu. Lektorska je nastava potpuno integrirana u studijske programe hrvatskog jezika i književnosti te se izvodi u obliku obveznih i izbornih kolegija. S druge strane, kao što nastavu hrvatskog jezika na inozemnim sveučilištima za potrebe studija hrvatskog jezika i književnosti, ali i za potrebe drugih studija i sveučilišnih programa, izvode lektori hrvatskog jezika, tako nastavu hrvatskog kao drugog i stranog jezika za potrebe stranih studenata koji studiraju u Hrvatskoj izvode lektori hrvatskoga jezika, bilo u okvirima studija hrvatskog jezika i književnosti ili u okvirima drugih studija i sveučilišnih programa. Centri za učenje hrvatskog kao drugog i stranog jezika i različiti programi učenja hrvatskog kao drugog i stranog jezika postoje na svim hrvatskim sveučilištima i na njima se zapošljavaju lektori hrvatskog jezika, npr. lektori zaposleni na Croaticumu – Centru za hrvatski kao drugi i strani jezik Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izvode sveučilišnu nastavu hrvatskog kao drugog i stranog jezika već 60 godina. dr. sc. Sanda Lucija Udier, viša lektorica Croaticum - Centar za hrvatski kao drugi i strani jezik Odsjek za kroatistiku Filozofski fakultet Sveučilište u Zagrebu Prihvaćen Članak 50. će se izmijeniti na način da obuhvaća i lektore hrvatskog jezika.
596 Rudi Štekl NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. Nadam se da će ovaj prijedlog zakona konačno biti usvojen i da će isti biti temelj promijene diskriminiranja stručnih studija u Republici Hrvatskoj, a naglasak bi stavio na denominirajući i "nakaradni" naziv specijalist na diplomskoj razini koji se dobiva nakon završetka 5 godina stručnog studija. Podržavam prijedlog uvođenje naziva stručni magistar u titulu koja se stječe nakon završetka istog, međutim, smatram da bi prijedlog zakona u članku 74 i 113 i prema HKO bio smisleniji i jasniji u smjeru naziva magistar uz naznaku struke, kako je trenutno napravljena jasna distinkcija ali ne i diskriminacija na preddiplomskoj razini, zaključno univ. mag (sveučilišni studij) i mag. (stručni studij) uz naznaku struke. Nigdje u okruženju zemalja EU koji imaju vrlo visok standard obrazovanja ne postoji ovakva kvalifikacija spec. koja se „nota bene“ ne može prevesti na engleski jezik ili je u najmanju ruku konfuzna. Isto tako nepojmljivo je da studenti stručnih studija nakon 5 godina fakulteta ne mogu upisati doktorski studiji, odnosno otežan im je upis ili je na nekim fakultetima gotov pa nemoguć. Nepojmljivo je da smo u 2022. godini i da ovi problemi još uvijek nisu riješeni, nije čudo da toliko studenti odlaze studirati u zemlje okruženja i nažalost više se ne vraćaju! Lp, Rudi Štekl Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
597 Rudarsko-geološko-naftni fakultet ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 110. (3) Znači li to da se stečena znanstvena zvanja (ne radna mjesta) zadržavaju trajno? Hoće li se primjerice osoba s ranije stečenim zvanjem znanstvenog savjetnika moći javiti na natječaj za radno mjesto znanstveni savjetnik čak i ukoliko se uvjeti za stjecanje tog zvanja u međuvremenu promijene? Primljeno na znanje Stavkom 3. člankom 110. prijedloga Zakona propisano je da znanstvenik izabran u znanstveno zvanje prije stupanja na snagu ovog Zakona zadržava stečeno zvanje, a kriteriji za izbor na znanstveno radno mjesto utvrdit će se Nacionalnim sveučilišnim, znanstvenim i umjetničkim kriterijima koje će donijeti Nacionalno vijeće te dodatnim kriterijima koje će donijeti visoko učilište, odnosno znanstveni institut općim aktom.
598 Rudarsko-geološko-naftni fakultet ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 102. (10). Bilo bi korisno da se javna visoka učilišta upoznaju s uredbom Vlade R. Hrvatske ili da budu uključeni u raspravi kojom će se definirati proračunska formula i ostali detalji principa po kojem će se sklapati programski ugovori, kako bi visoka učilišta imala informaciju o iznosima financiranja koje mogu očekivati i hoće li se ono u značajnijoj mjeri promijeniti u odnosu na postojeće financiranje. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
599 Rudarsko-geološko-naftni fakultet ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 102. (5). Osnovna proračunska komponenta u programskom ugovoru koji sklapa visoko učilište utvrđuje se na temelju broja studijskih programa koji se izvode na visokom učilištu, broja zaposlenih nastavnika i suradnika, broja upisanih studenata, znanstvene i umjetničke produkcije te troškova kapitalnih ulaganja u nastavnu, znanstvenu i umjetničku infrastrukturu. Da li se ovdje misli da će broj publikacija utjecati na osnovno financiranje? Primljeno na znanje Sadržaj programskog ugovora, proračunska formula, pokazatelji i kriteriji utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokovi sklapanja programskog ugovora te kvalitativni i kvantitativni indikatori za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom utvrdit će se uredbom Vlade Republike Hrvatske sukladno članku 102. stavku 10 prijedloga Zakona.
600 Rudarsko-geološko-naftni fakultet ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 102. (2) Programskim ugovorom ugovara se ostvarivanje unaprijed definiranih ciljeva visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta, koji su usklađeni s nacionalnim strateškim dokumentima. Kojim dokumentima? Primljeno na znanje Misli se na nacionalne strateške dokumente donesene u skladu sa Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske poput Nacionalne razvoje strategije Republike Hrvatske do 2030. godine.
601 Rudarsko-geološko-naftni fakultet ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 102. (3) Tri godine je kratko vrijeme za ispunjavanje većine ciljeva takvoga ugovora od kojih su mnogi iz skupine „strateških“ i dugogodišnjih. Prihvaćen U stavku 3. članku 102. prijedloga Zakona propisat će se razdoblje od četiri godine za sklapanje programskog ugovora.
602 Rudarsko-geološko-naftni fakultet ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 97. S obzirom da se u čl. 6. st. 2. Visoko učilište definira kao „Visoko učilište je sveučilište, fakultet, umjetnička akademija i veleučilište.“ nejasno je hoće li se programski ugovori sklapati i s fakultetima ili samo sa sveučilištem, odnosno ostaje podložno tumačenju koje može biti dvojako. Predlažemo da se to eksplicite definira kako ne bi bilo podložno dvojakom tumačenju. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
603 Rudarsko-geološko-naftni fakultet ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 92. (3) Do sada je pravo predlaganja imala znatno šira zajednica, uključujući udruge i pojedinačne znanstvenike. To rješenja smatramo znatno boljim, jer MO služe kao državna tijela kontrole sveučilišnih sastavnica koje provode izbore. Sam kontrolni mehanizam više ne postoji u toj mjeri ako oni koji provode prvi dio postupka predlažu i osobe u tijela koje te odluke potvrđuju. Njihovo pravo na predlaganje nije sporno, ali isključivo dodjeljivanje toga prava njima – jest. To je posebno važno i zbog prava koja proizlaze iz čl. 90, st. 3, crt. 3-5. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
604 Rudarsko-geološko-naftni fakultet ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 90. (4) Ovaj dio je suvišan, jer ispada da će Matični odbor određivati kvalitetu domaćih časopisa bez obzira na njihov rejting u bazi Scopus-u ili WoS-u. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
605 Rudarsko-geološko-naftni fakultet ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 90. (2). MO ovime preuzimaju ulogu područnih vijeća i senata, a gube svoju ulogu potvrde znanstvenih zvanja. Tko će odlučivati o znanstvenim zvanjima? Zašto se uhodani sustav mijenja, što se time dobiva? Ukidaju li se znanstvena zvanja? Ako su dosadašnja znanstvena zvanja ovim prijedlogom isključivo pretvorena u znanstvena radna mjesta, što je sa svim onim znanstvenim zvanjima dodijeljena do sada? Ona su trajna. Prema ovomu prijedlogu znanstveno-nastavna zvanja više ne zahtijevaju prethodni izbor u ekvivalentno znanstveno zvanje? Niti jedna od tih kategorija nije trajna osim završnoga zvanja? Sada su sva vezana za radno mjesto. Mogu li se oni ranije izabrani u znanstveno zvanje (ne radno mjesto) i dalje njime koristiti kao i stečenim pravima (recimo komentorstva, povjerenstva za ocjenu…)? Primljeno na znanje Sukladno članku 110. stavak 3. prijedloga Zakona nastavnik, znanstvenik i suradnik koji je znanstveno, znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno, nastavno, suradničko ili stručno zvanje izabran prije stupanja na snagu ovoga Zakona zadržava stečeno zvanje.
606 Rudarsko-geološko-naftni fakultet ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 57. (6). Po ovom ispada da ćemo za bilo koji program cjeloživotnog učenja trebati službeno odobreni standard zanimanja standard kvalifikacije. Nigdje drugdje se ne spominje standard zanimanja i kvalifikacije i Hrvatski kvalifikacijski okvir. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
607 Rudarsko-geološko-naftni fakultet ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. Prijedlog izmjene: Stavak (1) članka 46. (1) Senat, odnosno fakultetsko ili akademijsko vijeće, u skladu s općim aktom visokog učilišta može odlukom odobriti redovitom profesoru, odnosno redovitom profesoru u trajnom izboru te predavaču savjetniku, odnosno predavaču savjetniku u trajnom izboru plaćenu slobodnu studijsku godinu (sabbatical) radi znanstvenog, stručnog ili umjetničkog rada. Predlažemo omogućavanje slobodne studijske godine predavačima savjetnicima odnosno predavačima savjetnicima u trajnom izboru kako bi i skupina nastavnih radnih mjesta imala mogućnost posvetiti se odabranim aspektima svojeg rada bez uobičajenog nastavnog opterećenja koje je bitno veće od zaposlenih u znanstveno-nastavnim zvanjima (450 norma sati godišnje). Nije prihvaćen Slobodna studijska godina koristi se za oslobođenje od nastave i nastavnog procesa a u svrhu znanstvenog rada za što predlagatelj Zakona smatra da se ne ostvaruje u okviru ovog radnog mjesta.
608 Rudarsko-geološko-naftni fakultet ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 43. (9) Nadležni matični odbor , odnosno nadležno matično povjerenstvo odlukom utvrđuje ispunjava li nastavnik, odnosno znanstvenik Nacionalne sveučilišne , znanstvene i umjetničke kriterije, odnosno Nacionalne veleučilišne kriterije, najkasnije u roku 60 dana od dostave odluke. Da li ovo znači da za potvrde napredovanja neće više biti nadležna vijeća područja? Primljeno na znanje Prijedlogom propisa ne uređuje se potvrda napredovanja, već postupak utvrđivanja ispunjavanja Nacionalnih sveučilišnih, znanstvenih i umjetničkih kriterija, odnosno Nacionalnih veleučilišnih kriterija.
609 Rudarsko-geološko-naftni fakultet ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 42. (4) Reizbor nastavnika, odnosno znanstvenika na radno mjesto provodi se na pet godina. Može li se prije pokrenuti postupak ukoliko je netko ostvario uvjete za napredovanje u izbor? Koliko puta netko može ići u reizbor? Nije prihvaćen Postupa reizbora sukladno članku 42. stavku 2. prijedloga Zakona provodi se prema postupku koji je propisan člankom 43. prijedloga Zakona u kojem je jasno navedeno kako se pokreće postupak i rok za pokretanje postupka. Predlagatelj je mišljenja kako nije potrebno zakonom propisati koliko puta se osoba može reizabrati na postojeće radno mjesto.
610 Rudarsko-geološko-naftni fakultet ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 41. Prijedlog izmjene: Stavak (3) članka 41. (3) Izborom nastavnika, odnosno znanstvenika na radno mjesto redovitog profesora u trajnom izboru, znanstvenog savjetnika u trajnom izboru, predavača savjetnika u trajnom izboru i profesora stručnog studija u trajnom izboru okončan je postupak napredovanja, odnosno reizbora. Slijedom izmjene koju predlažemo u stavku (3) članka 38. potrebno je u stavku (3) članka 41. dodati i zvanje predavača savjetnika u trajnom izboru. Nije prihvaćen Novim prijedlogom Zakona uvodi se napredovanje na viša radna mjesta, a koja su kao takva uređena internim aktima visokog učilišta koje isto mora predvidjeti da bi se omogućili formalni preduvjeti za napredovanje. Pitanje napredovanja višeg predavača na radno mjesto profesora stručnog studija u trajnom izboru ovisi o internim aktima visokog učilišta koji predviđa potrebu za tim radnim mjestom. S obzirom na to da je prijedlogom Zakona kao najviše nastavno radno mjesto u prvoj skupini propisano radno mjesto profesor stručnog studija u trajnom izboru predlagatelj je mišljenja kako nema potrebe za uvođenjem novog radnog mjesta pod nazivom predavač savjetnik u trajnom izboru.
611 Rudarsko-geološko-naftni fakultet ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 40. (9) Sveučilište, fakultet, umjetnička akademija, odnosno znanstveni institut dostavlja odluku kojom se usvaja mišljenje stručnog povjerenstva nadležnome matičnom odboru, a veleučilište nadležnome matičnom povjerenstvu u roku osam dana od dana usvajanja mišljenja, osim u slučaju izbora na suradničko radno mjesto. Da li ovo znači da za potvrde napredovanja neće više biti nadležna vijeća područja? Primljeno na znanje Člankom 40. prijedloga Zakona ne propisuje se postupka napredovanja, odnosno izbora na više radno mjesto.
612 Rudarsko-geološko-naftni fakultet ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 40. 40.1. Znači li ovo da treba biti osiguran koeficijent jer samo tako imamo slobodno radno mjesto? Primljeno na znanje Pod slobodno radno mjesto misli se na ono radno mjesto koje je oslobođeno/nije popunjeno, a nalazi se u općem aktu kojim je propisan broj i vrsta radnih mjesta.
613 Rudarsko-geološko-naftni fakultet ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. 38.3. Prijedlog izmjene: Stavak (3) članka 38. (3) Nastavna radna mjesta grupiraju se u četiri skupine. Nastavna radna mjesta po skupinama od najnižega prema višemu su na sveučilištu predavač (pred.), viši predavač (v. pred.), predavač savjetnik i predavač savjetnik u trajnom izboru; na veleučilištu predavač (pred.), viši predavač (v. pred.), profesor stručnog studija i profesor stručnog studija u trajnom izboru (prof. struč. stud.); lektor, viši lektor i lektor savjetnik; te umjetnički suradnik, viši umjetnički suradnik i umjetnički savjetnik. U ovom je nacrtu Zakona i skupina lektora i skupina umjetničkih suradnika dobila mogućnost napredovanja; skupina predavača na veleučilištima je i ranije imala tu mogućnost, tako da je skupina predavača na sveučilištima ostala grupacija koja ne može napredovati. Takva situacija je diskriminatorna. Stoga je po načelu pravednosti neophodno omogućiti napredovanje nakon zvanja višeg predavača i predavačima koji su zaposleni na sveučilištu (predlažemo zvanje predavač savjetnik i predavač savjetnik u trajnom zvanju), čime bi se predavačima na sveučilištu osigurao ravnopravan položaj s ostalim nastavnicima u sustavu visokog obrazovanja. Nije prihvaćen Ovim prijedlogom Zakona ne uređuje se sustav zvanja. Novim prijedlogom Zakona uvodi se napredovanje na viša radna mjesta a koja su kao takva uređena internim aktima visokog učilišta koje isto mora predvidjeti da bi se omogućili formalni preduvjeti za napredovanje. Pitanje napredovanja višeg predavača na radno mjesto profesora stručnog studija i profesora stručnog studija u trajnom izboru ovisi o internim aktima visokog učilišta koji predviđa potrebu za tim radnim mjestom. U ovom slučaju nema potrebe za uvođenjem novih naziva radnih mjesta.
614 Rudarsko-geološko-naftni fakultet ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. Prijedlog izmjene: Stavak (1) članka 37. (1) Nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna i nastavna radna mjesta. (2) Na nastavna radna mjesta nastavnici se na sveučilištu zapošljavaju ako postoji opravdana potreba. Ako je riječ o kolegijima koji su temeljno zastupljeni u nekom drugom znanstvenom području, polju ili grani (npr. kolegiji iz stranog jezika struke), nastavnici se mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta predavača. Isključivo za potrebe sveučilišnog studija jezika i književnosti nastavnici se mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta lektora. Za potrebe sveučilišnih umjetničkih studija nastavnici se mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta umjetničkog suradnika i korepetitora. Nastavnici se na sveučilištu mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta i kada se na sveučilištu izvodi stručni studij. Obrazloženje: Stavak (1) članka 37: Budući da je nastava koju izvode nastavnici u nastavnim zvanjima u potpunosti integrirana u studijske programe te se izvodi u obliku obveznih i izbornih kolegija, nastavna radna mjesta nikako ne mogu činiti iznimku nego moraju biti navedena ravnopravno s ostalim radnim mjestima na sveučilištu. Kolegiji koje izvode zaposlenici u nastavnim zvanjima često se izvode izvan matičnih ustanova na kojima su diplomirali, ali to nikako ne znači da ne primjenjuju znanstveni pristup područja kojem pripadaju. Nastava jezika struke oduvijek prati znanstvene spoznaje vezane uz razumijevanje sadržaja i aktivnog usvajanja jezičnih znanja i vještina, tako da nastavnici stranog jezika struke svakako imaju znanstveni pristup jer strani jezik, koji je primarna struka nastavnika, povezuju s ciljnom strukom studenata, za što je potrebna velika stručnost u primarnoj struci, dobro poznavanje terminologije područja i dobro razumijevanje potreba ciljne struke u pogledu znanja koja im kao nastavnici stranog jezika u funkciji struke ti nastavnici trebaju pružiti. Također, istraživanja nastavnika jezika struke i objavljeni radovi prepoznati su u humanističkim znanostima i multidisciplinarnim područjima. Nije prihvaćen Predložena nadopuna norme predstavlja iznimku koja se može samo usko primjenjivati te u tom smislu ne predstavlja učinkovito normativno rješenje i nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. Nadalje, člankom 37. prijedloga Zakona propisana su radna mjesta nastavnika, znanstvenika i suradnika, a člankom 38. propisana je hijerarhija radnih mjesta nastavnika, znanstvenika i suradnika. Ustroj radnih mjesta nastavnika, znanstvenika, suradnika i drugih zaposlenika uredit će s općim aktom visokog učilišta.
615 Rudarsko-geološko-naftni fakultet ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 20. (2) 3. 4. Izrađuje prijedlog programskog ugovora fakulteta, odnosno umjetničke akademije. Molim pojašanjenje, na koji način, tj., da li ga predstavlja Fakultetskom vijeću? Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
616 Rudarsko-geološko-naftni fakultet ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 19. Što je s izborom u znanstvena zvanja....Da li studenti imaju pravo glasa? Primljeno na znanje Prijedlogom Zakona se ne uređuje izbor u zvanja.
617 Rudarsko-geološko-naftni fakultet ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. 12. (3) 12. U skladom sa detektiranom potrebom za digitalizacijom, pošto se izbori u zvanja provode prema jasnim kriterijima, a u svrhu povećanja efikasnosti i pojednostavljenja procesa izbora, potrebno je definirati digitalni sustav kojim se evidentiraju te potvrđuju pojedini uvjeti za izbor. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
618 Rudarsko-geološko-naftni fakultet ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. 12. (3) 4. Kojeg programskog ugovora? Programski ugovor sveučilišta? Programski ugovor fakulteta? Primljeno na znanje Radi se ili o konsolidiranom programskom ugovoru na razini sveučilišta ili programskom ugovoru sveučilišta.
619 Rudarsko-geološko-naftni fakultet ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. Stavak (1) članka 12. treba promijeniti tako da glasi: (1) Senat sveučilište čine: 1. rektor, 2. čelnici sastavnica sveučilišta, 3. predstavnici zaposlenika na znanstveno-nastavnim, nastavnim, suradničkim i drugim radnim mjestima, 4. studentski predstavnici te 5. drugi članovi u skladu sa statutom sveučilišta. Obrazloženje: Stavak (1) članka 12: Zaposlenici na nastavnim radnim mjestima su članovi Senata i prema važećem Zakonu. Osim toga, ako se zaposlenici na suradničkim i drugim radnim mjestima te studenti također biraju Senat, nije moguće da hijerarhijski viša skupina ne bude zastupljena u Senatu. Nije prihvaćen Predloženo je obuhvaćeno točkom 3. dok se sastav senata uređuje statutom sveučilišta.
620 Rudarsko-geološko-naftni fakultet ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 8. Znači li to da se promjenu naziva visokog učilišta koji izvodi studije u području reguliranih profesija može provesti bez suglasnosti Senata sveučilišta? Primljeno na znanje Navedena odredba ne uređuje navedeno.
621 Rudarsko-geološko-naftni fakultet ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 4. Stavak (4) članka 2. treba promijeniti tako da glasi: (4) Znanstvena, nastavna i umjetnička djelatnost temelji se na: 1. slobodi i autonomiji znanstvenog i umjetničkog stvaralaštva, 2. otvorenoj znanosti, 3. etičnosti znanstvenika, nastavnika i umjetnika, 4. javnoj dostupnosti rezultata znanstvenih istraživanja i umjetničkog stvaralaštva, 5. istraživanjima u svrhu inovacija i razvoja tehnologija u Europskom istraživačkom prostoru, 6. povezanosti sa sustavom obrazovanja, 7. međunarodnim mjerilima kvalitete, 8. poticanju i prihvaćanju specifičnosti nacionalnih sadržaja, 9. zaštiti intelektualnog vlasništva te 10. društvenoj odgovornosti znanstvenika, nastavnika i umjetnika. Nije prihvaćen Prijedlog nije u skladu sa nomotehničkim pravilima o izradi akata.
622 Rudarsko-geološko-naftni fakultet ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 1. Stavak (1) Članka 1. se odnosi na osnovna načela visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti. Visoko obrazovanje se prvenstveno očituje kroz nastavnu djelatnost, a nositelji djelatnosti visokog obrazovanja su osim znanstvenika i umjetnika svakako i nastavnici, stoga je u ovom stavku potrebno u prvoj i drugoj rečenici uz znanstvene i umjetničke djelatnosti dodati i nastavne djelatnosti. Nije prihvaćen Prijedlogom Zakona uređuje se djelatnost visokog obrazovanja što je širi pojam koji obuhvaća i nastavnu djelatnost stoga je nema potrebe isticati kao posebnu.
623 Rudarsko-geološko-naftni fakultet A)  Pregled stanja, a) Razlozi zbog kojih se Zakon donosi Vremenska razdoblja u kojima su prikazane statistike se jako razlikuju. Naš znanstveni sustav se bitno izmijenio od 1996. godine pa do ulaska RH u EU (nacionalno projektno financiranje posebice), a isto tako i sustav koji motivira znanstvenike u RH na publiciranje, tako da bi statistiku trebalo prikazivati za razdoblje od posljednjih 10-ak godina. Bitan parametar koji nije prikazan su samocitati te citati unutar institucija. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju
624 Rudarsko-geološko-naftni fakultet A)  Pregled stanja, a) Razlozi zbog kojih se Zakon donosi Sustav mobilnosti je prihvaćen unutar EU i ne treba osporavati njegove pozitivne učinke te ovaj paragraf treba preurediti u smislu da je potrebno povećati efikasnost visokoobrazovnog i znanstvenog sustava kako bi se povećala njegova konkurentnost. Paragraf je na ovako formuliran način pomalo kontradiktoran s dijelom opisanim u „B) Osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom“ Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju
625 ROMINA HERCEG NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, dajem bezrezervnu podršku prijedlogu nove stavke Zakona, predložene od strane Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Prijedlog Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu glasi: "Skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata" Članak 78a ili 79a. 1. Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2. Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3. Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente. Bavljenje tjelesnom aktivnošću zbog očuvanja fizičkog i mentalnog zdravlja, glavna je agenda cijelog modernog čovječanstva kroz cijeli životni vijek. Svako ljudsko biće bez obzira na djelatnost kojom se bavi, ako želi zadržati svoje zdravlje kroz život, dokazano mora uključiti tjelesnu aktivnost. Usvajanje cjeloživotne navike provođenja kontinuirane tjelesne aktivnosti, ključno je za spriječavanje preranog pada motoričkih sposobnosti i ostvarenje toliko željene vitalnosti kroz cijeli život. Idealno vrijeme za trajno stjecanje te navike je početak punoljetnosti. Zato ne možemo dovoljno prenaglasiti važnost provođenja obvezne nastave iz tjelesne i zdravstvene kulture, na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama, koja se provodi na prve dvije godine studija te kao izborna nastava na ostalim godinama studija. Tjelesnu dobrobit kroz obveznu nastavu Tjelesne i zdravstvene kulture studentima omogućavaju nastavnici kineziolozi zaposleni u nastavna zvanja stoga predlažem da se svakako u Nacrt Zakona vrate „nastavna zvanja“ počevši od: članka 2 u čiju svaku točku nakon znanstvenih treba dodati i nastavna zvanja te u stavak (2) dodati točku 9. „osiguravanju cjeloživotne skrbi o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti“, članak 37. treba se odnositi i na nastavna zvanja članak 38. (3) prijedlog da se uvrsti „viši predavač u trajnom zvanju“ Romina Herceg, prof., viši predavač, Ekonomski fakultet Zagreb Nije prihvaćen Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta.
626 Roko Švenjak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Prijelog za izmjenu :kraticu akademskog naziva predložiti bacc.( stručni studij) i univ. bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ. mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
627 Roberto Petak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Podržavam ovaj zakon uz sljedeće izmjene, a to je da kratice akademskih naziva za sveučilišne studije razine VŠS imaju naziv univ.bacc te VSS univ.mag., dok za stručne studije razine VŠŠ imaju naziv bacc. te VSS mag. 300=300. Lp Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.
628 ROBERT VNUČEC NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
629 Robert Radiković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Ovim putem iskazujem svoju punu podršku izmjeni Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da za kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga predmetnog Zakona. Na ovaj način imamo jasnu razliku između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. Mladi ljudi mahom odlaze iz ove zemlje tražeći bolje uvjete za život općenito, nemojmo da ova postojeća diskriminacija traje i dalje te da diplome stručnih studija budu prepoznate u stranim zemljama, a u matičnoj zemlji deklarirane kao diplome studija niže vrijednosti. Izmjena gore spomenutih kratica će riješiti većinu gorućih problema studenata stručnih studija u Hrvatskoj, a opet neće nikome biti na štetu ili degradaciju. To nas vodi prema ravnopravnosti i približavanja međunarodnim standardima kojima toliko težimo. 300=300 Srdačan pozdrav, Robert Radiković Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
630 Robert Medvedić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. I da konačno naše obrazovanje "europeiziramo", a ne što hodamo kao guske u magli dok nas kolege sa Sveučilišta gledaju kao guske neobičnog perja i nazivlja, a Poslodavci još i više. Štovano Ministarstvo, umijmo lice obrazovanja Z A J E D N O! Yo! 300=300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
631 Robert Belković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, Podržavam prijedlog zakona ali predlažem malu korekciju kratica akademskog naziva: - bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini. - mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. - univ.spec.mag (sveučilišni studij) na poslijediplomskoj razini Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 113. navedenog prijedloga Zakona. Lp Robert Belković Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti.
632 RIT Croatia ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 76. Poštovani, Smatramo da je odredba članka 76. stavak 2. problematična iz više razloga. Neki od razloga su: - pitanje privatnosti studenta - kako provjeravati je li student zaposlen (pri upisu na studij, a i kasnije tijekom studija) - kako na ovaj način osigurati cjeloživotno obrazovanje (nastavak školovanja za zaposlene) - demografske i ekonomske prilike u zemlji - ograničava one koji su nakon određene razine obrazovanja (srednja škola, preddiplomski studij itd) napravili pauzu od obrazovanja i zaposlili se, te u nekom trenutku žele nastaviti formalno obrazovanje. Razumijemo potrebu rješavanja pitanja korištenja prava iz studentskog standarda i radnog odnosa, međutim ovo pitanje trebalo bi riješiti na drugi način. S poštovanjem, RIT Croatia Djelomično prihvaćen Stavak 2. će se urediti.
633 RIT Croatia ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 77. Poštovani, Mišljenja smo da je potrebno izmijeniti i uskladiti članke 68. stavak 2 i 77. stavak 4. Nužno bi bilo pojasniti što znači ponavljati studijsku godinu u odnosu na ponovni upis preostalih predmeta i obveza, te u kontekstu ECTS bodova. S poštovanjem, RIT Croatia Djelomično prihvaćen Članak 68. stavak 2. će se urediti. Članak 77. stavak 4. isto će se urediti općim aktima visokog učilišta.
634 RIT Croatia ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 112. Poštovani, u potpunosti se slažemo i podržavamo komentar dr. sc. Damira Juge, prof. v. š., Predsjednika Vijeća veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske. S poštovanjem, RIT Croatia Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
635 RIT Croatia ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 91. Poštovani, u potpunosti podržavamo komentar kolege dr.sc. Damira Juge, prof. v. š., Predsjednika Vijeća veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske: Člankom 91. propisano je da „Matično povjerenstvo: …utvrđuje ispunjava li nastavnik, odnosno znanstvenik u postupku zapošljavanja na slobodno radno mjesto … Nacionalne veleučilišne kriterije….“ Iz predmetne odredbe proizlazi da se ispunjavanje uvjeta provodi samo kod zasnivanja radnog odnosa „u postupku zapošljavanja“, ali ne i kod angažiranja naslovnog nastavnika što je omogućeno Člankom 53. Predlažemo odredbu članka 91. proširiti na način da Matično povjerenstvo utvrđuje ispunjavanje uvjeta, osim u postupku zapošljavanja, i kod angažiranja naslovnih nastavnika. Radi usklađenosti postupka predlažemo istu dopunu u članku 90. u kojem je isto propisano za Matične odbore i postupke zapošljavanja na sveučilištu. S poštovanjem, RIT Croatia Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
636 RIT Croatia ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 75. Poštovani, Razumijemo činjenicu kako je nužno imati pouzdane evidencije na nacionalnoj razini, no istovremeno smatra kako nije primjenjivo niti primjereno sva visoka učilišta, posebno ona privatnih osnivača, Zakonom obvezivati na korištenje jednog određenog informacijskog sustava, a koji se razvija na nacionalnoj razini i koji u datom trenutku ima određeni naziv. Navedenim informacijskim sustavima primarna svrha je pružanje podrške procesu, a ne vođenje evidencija. Mišljenja smo kako bi se te dvije svrhe mogle razdvojiti na način da se sva visoka učilišta jednako obveže na vođenje evidencija i dostavljanje podataka ili njihovu redovitu razmjenu s određenim sustavom, ali da procesnu podršku visoka učilišta imaju mogućnosti razvijati samostalno i kroz vlastite postojeće ili nove informacijske sustave. S poštovanjem, RIT Croatia Prihvaćen Stavak 1. će se urediti na način da se omogući interoperabilnost evidencija.
637 RIT Croatia ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 71. Poštovani, člankom 71. propisano je da „visoko učilište može povjeriti izvedbu najviše 25 % nastave na kolegiju stručnjacima iz prakse, uz uvjet da osnovni dio kolegija izvode osobe izabrane na znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna ili nastavna radna mjesta.“ Ova odredba implicira da samo stalno zaposleni nastavnici mogu kao nositelji izvoditi nastavu, dok se isključuju naslovni nastavnici. S obzirom da Nacrt prijedloga Zakona predviđa izbor naslovnih nastavnika, predlažemo tekstu dodati „…ili naslovni nastavnici sukladno članku 53. Nacrta prijedloga Zakona koji ih definira“. S poštovanjem, RIT Croatia Djelomično prihvaćen Predmetno će se urediti propisima o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju.
638 RIT Croatia ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 68. Poštovani, Člankom 68. stavkom 2. nije omogućen upis manjeg ili većeg broja ECTS-a godišnje. Trebalo bi dodati “u pravilu” jer se gotovo nikad ne upisuje točan broj ECTS-a godišnje, ali na razini ukupnog trajanja studija mora biti minimalno 60 godišnje. Također, predlažemo dodavanje sljedećeg stavka: "(4) Iznimno od stavaka 2. i 3. ovoga članka, student kojem je za završetak studija potrebno manje od 60, odnosno 30 ECTS bodova upisuje najmanje onoliko ECTS bodova koliko mu je potrebno za završetak studija." Potrebno je jasno definirati i uskladiti članak 68. stavak 2 i članak 77. stavak 4 (kojim je predviđena mogućnost ponavljanja studijske godine u redovitom statusu). S poštovanjem, RIT Croatia Djelomično prihvaćen Stavak 2. i 3. će se urediti.
639 RIT Croatia ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 64. Poštovani, U potpunosti se slažemo s niže navedenim komentarom dr. sc. Damira Juge, prof. v. š., Predsjednika Vijeća veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske. S poštovanjem, RIT Croatia Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
640 RIT Croatia ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 60. Poštovani, Mišljenja smo kako odredba iz članka 60. stavak 4. kojim „ Sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući program srednjoškolskog obrazovanja u trajanju od najmanje četiri godine i položila državnu maturu.“ predstavlja prepreku internacionalizaciji visokog obrazovanja postavljajući neostvarive uvjete pred kandidate koji žele studirati u Hrvatskoj, a dolaze iz zemalja u kojima ne postoji sustav državne mature. Stoga predlažemo za takve osobe predvidjeti izuzeće na isti način kao što je to u članku 112. učinjeno za osobe koje su srednjoškolsko obrazovanje završile prije 2010. godine. Također, smatramo da ista odredba dovodi u nepovoljan položaj učenike srednjih strukovnih škola koji svoje srednjoškolsko obrazovanje, u trajanju od najmanje četiri godine, završavaju obranom završnog rada, a ne polaganjem ispita državne mature te čije srednjoškolsko obrazovanje ne podrazumijeva stjecanje znanja nužnog za polaganje državne mature. Nemogućnost upisa sveučilišnog integriranog prijediplomskog i diplomskog studija bez polaganja državne mature za ovu kategoriju učenika može negativno utjecati na njihovu mogućnost nastavka obrazovanja na razini visokog obrazovanja. S poštovanjem, RIT Croatia Djelomično prihvaćen Predlagatelj zakona razmotriti će mogućnost iznimku državne mature za osobe koje dolaze iz inozemstva. U odnosu na srednjoškolsko strukovno obrazovanje, predloženo nije u skladu sa Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.
641 RIT Croatia ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 58. Poštovani, člankom 58. propisano je da „sveučilišni, odnosno stručni prijediplomski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući program srednjoškolskog obrazovanja u trajanju od najmanje četiri godine i položila državnu maturu.“ Smatramo potrebnim skrenuti pažnju kako ova odredba u nepovoljan položaj dovodi učenike srednjih strukovnih škola koji svoje srednjoškolsko obrazovanje, u trajanju od najmanje četiri godine, završavaju obranom završnog rada, a ne polaganjem ispita državne mature te čije srednjoškolsko obrazovanje ne podrazumijeva stjecanje znanja nužnog za polaganje državne mature. Nemogućnost upisa prijediplomskog studija bez polaganja državne mature za ovu kategoriju učenika, koji čine dominantnu učeničku populaciju, može negativno utjecati na njihovu mogućnost nastavka obrazovanja na razini visokog obrazovanja. S poštovanjem, RIT Croatia Nije prihvaćen Predloženo nije u skladu sa Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.
642 RIT Croatia ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 58. Poštovani, Mišljenja smo kako odredba iz članka 58. kojom „sveučilišni, odnosno stručni prijediplomski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući program srednjoškolskog obrazovanja u trajanju od najmanje četiri godine i položila državnu maturu.“ predstavlja prepreku internacionalizaciji visokog obrazovanja postavljajući neostvarive uvjete pred kandidate koji žele studirati u Hrvatskoj, a dolaze iz zemalja u kojima ne postoji sustav državne mature. Stoga predlažemo za takve osobe predvidjeti izuzeće na isti način kao što je to u članku 112. učinjeno za osobe koje su srednjoškolsko obrazovanje završile prije 2010. godine. S poštovanjem, RIT Croatia Prihvaćen Članak 112. će se urediti u odnosu na osobe iz inozemstva.
643 RIT Croatia ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 59. Poštovani, Predlažemo nadopuniti odredbu na način da osobama koje su završile integrirani studij omogući upis na sveučilišni diplomski i na stručni diplomski studij. S poštovanjem, RIT Croatia Prihvaćen Članak 59. će se urediti.
644 RIT Croatia ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 59. Poštovani, Člankom 59. stavak 2. studentima koji su završili preddiplomski, odnosno prijediplomski studij u trajanju od 4 godine i stekli 240 ECTS bodova, nije omogućen upis na diplomski studij u trajanju od 2 godine, odnosno 120 ECTS bodova. Studentu koji je završio studij u trajanju od 4 godine treba otvoriti mogućnost da upiše i dvogodišnji studij, ako to želi. S poštovanjem, RIT Croatia Prihvaćen Članak 59. će se urediti.
645 RIT Croatia ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 73. Poštovani, člankom 73. propisano je da „nakon završetka prijediplomskog studija i stručnoga kratkog studija studentu izdaje svjedodžba“. Mišljenja smo da izdavanje svjedodžbe, umjesto diplome, predstavlja obezvrjeđivanje prvostupnika koji ionako imaju izazove sa zapošljivosti. Pored toga, kada se svjedodžba kao javna isprava prevede na engleski jezik kao „certificate“ prepoznatljivost hrvatskih prvostupnika na europskom tržištu mogla bi biti značajno ugrožena, a njihovo se obrazovanje poistovjetiti s programima cjeloživotnog učenja čime bismo ih mogli postaviti u podređeni položaj u odnosu na kandidate iz drugih država. S poštovanjem, RIT Croatia Prihvaćen Članak 73. će se urediti na način da će se diploma izdavati nakon završetka prijediplomskog, diplomskog i poslijediplomskog te integriranog studija.
646 Renato Mešnjak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Poštovani, podržavam navedeni prijedlog zakona uz napomenu da kratice bi morale biti na latinskom kako bi bile prepoznate u EU i svijetu. Bilo kakva dijakritička slova, u ovome slučaju "č", kao takva su nepoznanica i opet će dovoditi do neprepoznavanja i pogrešnog tumačenja. Prema članku 74 i 113 prijedloga Zakona sugeriram da kratice budu - na preddiplomskoj razini: bacc. (za stručni studij), univ. bacc. (za sveučilišni studij) - na diplomskoj razini: mag. (za stručni studij), univ. mag. (za sveučilišni studij) 300 = 300 Prihvaćen Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.