Izvješće o provedenom savjetovanju - Pravilnik o ciljevima očuvanja i mjerama očuvanja ciljnih vrsta i stanišnih tipova u područjima ekološke mreže

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Hrvatski savez udruga privatnih šumovlasnika PRAVILNIK O CILJEVIMA OČUVANJA I MJERAMA OČUVANJA CILJNIH VRSTA I STANIŠNIH TIPOVA U PODRUČJIMA EKOLOŠKE MREŽE Veliki nedostatak predloženog pravilnika je izostanak navođenja površina zaštićenih područja. To je vrlo bitno jer se iz njih može vidjeti obuhvat mjera i procijeniti njihov značaj i pozitivan ili negativan utjecaj na ostale sektore. Te su površine, posebno kad se radi o šumama, kod nekih vrsta izuzetno velike i značajne (npr. za širokouhog mračnjaka oko 500.000 ha, velikouhog šišmiša oko 250.000 ha, jelenka oko 350.000 ha, alpinsku strizibubu oko 250.000 ha, četveropjegu cvilidretu oko 500.000 ha, hrastovu strizibubu oko 100.000 ha) kao i za neke mjere (3% mrtve tvari oko 600.000 ha, udio starijih sastojina oko 500.000 ha). Obzirom na trenutne procjene stanja vrsta i staništa smatramo da su te površine prevelike jer je dokazano da upravo dosadašnji način gospodarenja šumama pridonosi očuvanju bioraznolikosti i da je uvođenje novih mjera na tolikim površinama, koje ujedno predstavljaju ograničenja u gospodarenju, nepotrebno. Također smatramo da je ovim pravilnikom potrebno definirati što će se odgoditi s mjerama koje su propisivane kroz šumskogospodarske planove od 2018. godine, bez postojanja zakonske podloge, a sada su ovim prijedlogom drugačije definirane. Nije prihvaćen Pravilnik se odnosi na područja ekološke mreže Natura 2000, koja su sva dostupna na web pregledniku Informacijskog sustava zaštite prirode (www.bioportal.hr), uključujući i njihove površine. Na web pregledniku su dostupni i sve ostale relevantne podloge sektora zaštite prirode (karta staništa i dr.), a podaci se s web preglednika mogu preuzeti i u vektorskom formatu. Ekološka mreža Natura 2000 proglašena je Uredbom Vlade Republike Hrvatske 2013. godine te sama područja i njihove površine nisu predmet ovog Pravilnika. Vezano uz šumskogospodarske planove od 2018. godine, mjere u Pravilniku ne odnose se na prethodno razdoblje.
2 Hrvatske šume d.o.o. PRAVILNIK O CILJEVIMA OČUVANJA I MJERAMA OČUVANJA CILJNIH VRSTA I STANIŠNIH TIPOVA U PODRUČJIMA EKOLOŠKE MREŽE U Prilogu - Ciljevi očuvanja i mjere očuvanja ciljnih vrsta i stanišnih tipova područja očuvanja značajna za ciljne vrste i stanišne tipove dostavljamo sljedeće prijedloge izričaja, komentare i molbe za pojašnjenje: Područje HR2000415 Odransko polje: 9160 Subatlantske i srednjoeuropske hrastove i hrastovo-grabove šume Carpinion betuli: Atributi: • „U šumama u kojima se jednodobno gospodari očuvano je najmanje 40% hrastovih sastojina starijih od 80 godina“. 40 % površine sastojina starijih od 80 godina (za lužnjak) proizlazi iz metode razmjera dobnih razreda propisanih Pravilnikom o uređivanju šuma (metoda kojim se uređuju jednodobne šume) čime se osigurava potrajnost gospodarenja. Isto tako, potrajnost prihoda se osigurava na razini šumskogospodarskog područja, a ne na razini gospodarske jedinice ili područja ekološke mreže, a sukladno odredbama Pravilnika o uređivanju šuma (članak 31.). Nije jasno kako je onda ovaj omjer od 40 % preuzet kao povoljno stanje kojim se želi postići na području ekološke mreže tj. da li je znanstveno dokazano koliki je udio starijih sastojina a da bi bilo povoljno stanje ciljnog stanišnog tipa? Ciljni stanišni tip 9160 se odnosi na stanišne tipove h. lužnjaka a ne na hrastove jer u RH ima sedam vrsta hrastova. Predlažemo ovaj izričaj: „U šumama u kojima se jednodobno gospodari očuvan je povoljan udio sastojina hrasta lužnjaka starijih od 80 godina“. Ukoliko je mjeru potrebno kvantificirati predlažemo ovaj izričaj „U šumama u kojima se jednodobno gospodari očuvano je najmanje 10 % sastojina hrasta lužnjaka starijih od 80 godina“. • Izričaj „Očuvati biljne vrste karakteristične za stanišni tip“ zamijeniti sa izričajem „Očuvati vrste drveća karakteristične za stanišni tip“. Šumski ekosustav je dinamična zajednica biljaka, gljiva, životinja, algi i mikroorganizama i njihovog neživog okoliša koji međusobno djeluju kao funkcionalna jedinica u kojem drveće i druga drvenasta vegetacija određuju strukturne i funkcionalne odnose na određenom staništu i pri određenim ekološkim uvjetima. Očuvanjem glavnih vrsta drveća koje karakteriziraju stanišni tip podržavaju se uvjeti za pridolazak svih ostalih vrsta biljaka, životinja, gljiva itd. • „Očuvane su šumske čistine“ – nejasno zašto se uz stanišni tip 9160 veže ovakav cilj očuvanja ako se govori o mjerama za 9160 ciljni stanišni tip. Stanišni tip šumske čistine su stanišni tip s svojom oznakom NKS-a i nisu ciljni stanišni tip prema prilogu III. Pravilnika o popisu stanišnih tipova Mjere očuvanja: • „Popunjavanje ili pošumljavanje obavljati zavičajnim vrstama karakterističnim za stanišni tip“ Pošumljavanje je termin koji nije usklađen sa Zakonom o šumama a pošumljavanje se odnosi na radove vezane za neobraslo proizvodno šumsko zemljište a ne na šumske stanišne tipove. Predlažemo ovaj izričaj: „Radove sjetve ili sadnje šumskog reprodukcijskog materijala obavljati zavičajnim vrstama karakterističnim za stanišni tip osim u iznimnim slučajevima kada to nije moguće zbog pojave novih bolesti a s ciljem zaustavljanja degradacije staništa“. • U izričaju „Ograničiti korištenje sredstava za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva u gospodarenju šumama“ dodati tekst zbog suzbijanja hrastove pepelnice “a kemijska sredstva se mogu koristiti samo u slučajevima potencijalne veće štete kada nema odgovarajućeg biološkog ili biotehničkog sredstva“. • Izričaj „Očuvati šumske čistine odnosno livadne i pašnjačke površine unutar šumskih kompleksa“ izbrisati – objašnjenje navedeno kod atributa • Izričaj „Očuvati biljne vrste karakteristične za stanišni tip“ predlažemo brisanje jer to je navedeno pod ciljevima očuvanja. 91E0*Aluvijalne šume (Alno-Padion, Alnion incanae, Salicion albae): Atributi: • Izričaj „Očuvati biljne vrste karakteristične za stanišni tip“ zamijeniti sa izričajem „Očuvati vrste drveća karakteristične za stanišni tip“. Šumski ekosustav je dinamična zajednica biljaka, gljiva, životinja, algi i mikroorganizama i njihovog neživog okoliša koji međusobno djeluju kao funkcionalna jedinica u kojem drveće i druga drvenasta vegetacija određuju strukturne i funkcionalne odnose na određenom staništu i pri određenim ekološkim uvjetima. Očuvanjem glavnih vrsta drveća koje karakteriziraju stanišni tip podržavaju se uvjeti za pridolazak svih ostale vrste biljaka, životinja, gljiva itd. • „Očuvane su šumske čistine“ – nejasno zašto se uz stanišni tip 91E0* veže ovakav cilj očuvanja ako se govori o mjerama za 91E0* ciljni stanišni tip. Stanišni tip šumske čistine su stanišni tip s svojom oznakom NKS-a i nisu ciljni stanišni tip prema prilogu III. Pravilnika o popisu stanišnih tipova Mjere očuvanja: • „Popunjavanje ili pošumljavanje obavljati zavičajnim vrstama karakterističnim za stanišni tip“ Pošumljavanje je termin koji nije usklađen sa Zakonom o šumama a pošumljavanje se odnosi na radove vezane za neobraslo proizvodno šumsko zemljište a ne na šumske stanišne tipove. Predlažemo ovaj izričaj: „Radove sjetve ili sadnje šumskog reprodukcijskog materijala obavljati zavičajnim vrstama karakterističnim za stanišni tip osim u iznimnim slučajevima kada to nije moguće zbog pojave novih bolesti a s ciljem zaustavljanja degradacije staništa“. • U izričaju „Ograničiti korištenje sredstava za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva u gospodarenju šumama“ dodati tekst „a kemijska sredstva se mogu koristiti samo u slučajevima potencijalne veće štete kada nema odgovarajućeg biološkog ili biotehničkog sredstva“. • Izričaj „Očuvati biljne vrste karakteristične za stanišni tip“ predlažemo brisanje jer to je navedeno pod ciljevima očuvanja. • Očuvati šumske čistine odnosno livadne i pašnjačke površine unutar šumskih kompleksa“ izbrisati – objašnjenje navedeno kod atributa • Izričaj „Pri izgradnji šumske infrastrukture osigurati nesmetano protjecanje vode „zamijeniti sa „Pri izgradnji šumske prometne infrastrukture osigurati nesmetano protjecanje vode“ Triturus carnifex x Triturus dobrogicus – hibridi velikog i velikog panonskog vodenjaka Mjere očuvanja: • Izričaj „Očuvati postojeće lokve i druge stalne ili povremene vodene površine unutar i izvan šume“ - Predlažemo sljedeći izričaj: „Očuvati postojeće lokve i druge stalne ili povremene vodene površine unutar i izvan šume, osim na šumskoj prometnoj infrastrukturi“. • U izričaju „Ograničiti korištenje sredstava za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva na pogodnim staništima za vrstu i njihovoj neposrednoj blizini“ dodati tekst „a kemijska sredstva se mogu koristiti samo u slučajevima potencijalne veće štete za šumske stanišne tipove kada nema odgovarajućeg biološkog ili biotehničkog sredstva“. Bombina bombina x Bombina variegata – hibridi crvenog i žutog mukača Atributi: • Izričaj „Očuvane su lokve unutar šuma “ zamijeniti sa izričajem „Očuvane su lokve unutar šuma osim na šumskoj prometnoj infrastrukturi“. Mjere očuvanja • Očuvati povremena vodena staništa (stajaćice) u šumama i na šumskim putevima osim na šumskim cestama i protupožarnim prosjekama s elementima šumske ceste“.- Predlažemo sljedeći izričaj: „Očuvati povremena vodena staništa (stajaćice) u šumama i na šumskim putevima osim na šumskoj prometnoj infrastrukturi“- usklađenje termina sa Zakonom o šumama. • U izričaju „Ograničiti korištenje sredstava za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva na pogodnim staništima za vrstu u njihovoj neposrednoj blizini“ dodati tekst „a kemijska sredstva se mogu koristiti samo u slučajevima potencijalne veće štete za šumske stanišne tipove kada nema odgovarajućeg biološkog ili biotehničkog sredstva“. • Umjesto riječi „prijelaze“ koristiti riječ „prolaze“ Emys orbicularis - barska kornjača Atributi: • Izričaj „Očuvane su lokve unutar šuma “ zamijeniti sa izričajem „Očuvane su lokve unutar šuma osim na šumskoj prometnoj infrastrukturi“ Mjere očuvanja: • „Ne dopustiti fragmentaciju i gubitak staništa kanaliziranjem vodotoka i isušivanje poplavnih i močvarnih površina.“ Komentar: U mjeri omogućiti izradu kanala sisavaca kojima se odvodi suvišna voda prilikom pomlađivanja šumskih sastojina. Onemogućavanjem pomlađenja šumskih sastojina gubi se stanište za puno više vrsta. • „Očuvati postojeće lokve i druge stalne ili povremene vodene površine unutar i izvan šume“. Predlažemo sljedeći izričaj: „Očuvati postojeće lokve i druge stalne ili povremene vodene površine unutar i izvan šume, osim na šumskoj prometnoj infrastrukturi“. • „Ostavljati oborena stabla u vodotoku/vodenoj površini (sunčalište kornjača)“. Komentar: nije dozvoljeno obarati stabla u vodotoke s obzirom na druge odredbe zaštite prirode • U izričaju „Ograničiti korištenje sredstava za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva na pogodnim staništima za vrstu i njihovoj neposrednoj blizini (posebice u slivnom području)“ dodati tekst „a kemijska sredstva se mogu koristiti samo u slučajevima potencijalne veće štete za šumske stanišne tipove kada nema odgovarajućeg biološkog ili biotehničkog sredstva“. Barbastella barbastellus - širokouhi mračnjak Atributi: • „Restaurirano je najmanje 1400 ha jasenovih šuma“. Predlažemo sljedeći izričaj: „Sanirane su jasenove šume zahvaćene sušenjem i propadanjem“. Ukoliko ostaje pojam restauracija potrebno je izvršiti izmjene zakona o šumama. Izbaciti neprovedive kvantificirane ciljeve. • „U šumama u kojima se jednodobno gospodari očuvano je najmanje 6100 ha hrastovih sastojina s najmanje 40% sastojina starijih od 80 godina i najmanje 1400 ha jasenovih sastojina s najmanje 20% sastojina starijih od 60 godina“. Predlažemo sljedeći izričaj:“ U šumama u kojima se jednodobno gospodari očuvan je povoljan udio sastojina hrasta lužnjaka starijih od 80 godina i jasenovih sastojina od 60 godina“. Na temelju kojega znanstvenog istraživanja ili rada je dokazano da je za povoljno stanje širokouhog mračnjaka, treba biti 40 % sastojina lužnjaka starijih od 80 godina? Hrast zamijeniti u hrast lužnjak. Ukoliko je mjeru potrebno kvantificirati predlažemo ovaj izričaj „U šumama u kojima se jednodobno gospodari očuvano je najmanje 10 % sastojina hrasta lužnjaka starijih od 80 godina i 5 % jasenovih sastojina starijih od 60 godina. “ • „U šumama kojima se jednodobno gospodari očuvana je povezanost šumskog kompleksa kroz ostavljanje neposječenih površina“. Komentar: Na što se točno misli pod povezanost? Kolika bi trebala biti veličina kompleksa? Molimo pojašnjenje. • Izričaj „U šumskim sastojinama starosti od 20 godina do perioda oplodne sječe očuvan je prirodni sastav vrsta i struktura prizemnog sloja i sloja grmlja“ treba zamijeniti sa izričajem „U šumskim sastojinama hrasta lužnjaka starijim od 80 godina i jasenovim sastojinama starijim od 60 godina do perioda oplodne sječe očuvan je prirodni sastav vrsta i struktura prizemnog sloja i sloja grmlja“. Pošto je ciljna vrsta vezana za takvu starost sastojina kako je navedeno u prijašnjem atributu (cilju). • Izričaj „U šumama u kojima se raznodobno gospodari očuvana je strukturna raznolikost s povoljnim udjelom stabala prsnog promjera iznad 30 cm te stabala s pukotinama u kori i dupljama“ zamijeniti sa izričajem „U šumama u kojima se raznodobno gospodari očuvana je strukturna raznolikost s povoljnim udjelom drvne zalihe prsnog promjera iznad 30 cm te stabala s pukotinama u kori i dupljama“. U raznodobnoj šumi, kako bi se osiguralo trajno pomlađenje treba biti najveći broj tankih stabla čime se teško može zadovoljiti mjera, dok odnos drvne zalihe je obrnuto proporcionalan odnosu broju stabala. • Izričaj „Očuvane su lokve unutar šuma “ zamijeniti sa izričajem „Očuvane su lokve unutar šuma osim na šumskoj prometnoj infrastrukturi“. Mjere očuvanja: • Izričaj „Nakon sječe/rušenja zrelih stabala ostaviti stabla s dupljama 24 sata na mjestu prije uklanjanja“ zamijeniti sa izričajem „Nakon sječe/rušenja zrelih stabala ostaviti stabla s dupljama najmanje 24 sata unutar šuma i šumskih zemljišta“ . Predlažemo izmjene ove mjere zbog provedivosti iste. • Izričaj „U šumama u kojima se raznodobno gospodari očuvati povoljne stanišne uvjete za očuvanje vrste očuvanjem strukturne raznolikosti šuma s povoljnim udjelom stabala prsnog promjera iznad 30 cm te stabala s pukotinama u kori i dupljama“ . Predlažemo sljedeći izričaj: „U šumama u kojima se raznodobno gospodari očuvati povoljne stanišne uvjete za očuvanje vrste očuvanjem strukturne raznolikosti šuma s povoljnim udjelom drvne zalihe prsnog promjera iznad 30 cm te stabala s pukotinama u kori i dupljama U raznodobnoj šumi, kako bi se osiguralo trajno pomlađenje treba biti najveći broj tankih stabla čime se teško može zadovoljiti mjera, dok odnos drvne zalihe je obrnuto proporcionalan odnosu broju stabala. • Prilikom doznake ostavljati stabla s dupljama u kojima se nalaze kolonije vrste. Na koji način će se utvrđivati prisutnost kolonija? Da li je ova mjera u suprotnosti s prvom mjerom „Nakon sječe/rušenja zrelih stabala ostaviti stabla s dupljama 24 sata na mjestu prije uklanjanja“. Predlažemo izmjenu izričaja na način „Prilikom doznake ostavljati stabla s dupljama u kojima se nalaze kolonije vrste, osim prilikom provedbe obnove šumskih sastojina“ • U izričaju „Ograničiti korištenje sredstava za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva u gospodarenju šumama“ dodati tekst „a kemijska sredstva se mogu koristiti samo u slučajevima potencijalne veće štete za šumske stanišne tipove kada nema odgovarajućeg biološkog ili biotehničkog sredstva“. • Izričaj: „U skladu s normalnim razmjerom dobnih razreda šumskogospodarskih planova očuvati povoljni udio hrastovih sastojina starijih od 80 godina“ zamijeniti sa izričajem“ U šumama u kojima se jednodobno gospodari očuvan je povoljan udio sastojina hrasta lužnjaka starijih od 80 godina“. Na temelju kojega znanstvenog istraživanja ili rada je dokazano da je za povoljno stanje širokouhog mračnjaka, treba biti 40 % sastojina lužnjaka starijih od 80 godina? Hrast zamijeniti u hrast lužnjak. Ukoliko je mjeru potrebno kvantificirati predlažemo ovaj izričaj „U šumama u kojima se jednodobno gospodari očuvano je najmanje 10 % sastojina hrasta lužnjaka starijih od 80 godina. • U izričaju „U šumama u kojima se jednodobno gospodari prilikom dovršnog sjeka šumskih površina većih od 100 ha u središnjem dijelu ostaviti najmanje 5 ha neposječene površine“ riječi „dovršnog sijeka“ zamijeniti sa riječima „obnove“. i broj „5 „ zamijeniti sa brojem “1“„ a riječi „neposječene površine“ zamijeniti sa „šuma na kojima će se odgoditi obnova“. Potrebno je pojasniti ovu mjeru na koji način je određena veličina neposječene površine i koliko dugo takva šuma u kojoj se odgađa obnova treba čekati na početak obnove? Myotis emarginatus - riđi šišmiš Mjere očuvanja: • U izričaju „Ograničiti korištenje sredstava za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva na pogodnim staništima za vrstu i njihovoj neposrednoj blizini “ dodati tekst „a kemijska sredstva se mogu koristiti samo u slučajevima potencijalne veće štete za šumske stanišne tipove kada nema odgovarajućeg biološkog ili biotehničkog sredstva“. Castor fiber – dabar Mjere očuvanja: • „Očuvati vegetaciju uz vodotoke u zoni od najmanje 5 metara od obale“. Predlažemo sljedeći izričaj: „Očuvati vegetaciju uz vodotoke u zoni do 5 metara od obale“. Lutra lutra – vidra Mjere očuvanja: • „Očuvati obalnu vegetaciju uz vodotoke u pojasu od najmanje 10 metara od obale“. Predlažemo sljedeći izričaj: „Očuvati obalnu vegetaciju uz vodotoke u pojasu do 10 metara od obale“. Lucanus cervus – jelenak Atributi: • „Održano je najmanje 7180 ha ključnih staništa (NKS E.2.2.1., E.2.2.2., E.3.1.1., E.3.1.2.) s najmanje 40% hrastovih sastojina starijih od 80 godina i najmanje 20% jasenovih sastojina starijih od 60 godina. Predlažemo sljedeći izričaj:“ Održano je najmanje 7180 ha ključnih staništa (NKS E.2.1.7, E.2.2.1., E.2.2.2., E.3.1.1., E.3.1.2.) s povoljnim udjelom sastojina hrasta lužnjaka starijih od 80 godina i sastojina poljskog jasena od 60 godina“. 40 % površine sastojina starijih od 80 godina (za lužnjak) proizlazi iz metode razmjera dobnih razreda propisanih Pravilnikom o uređivanju šuma (metoda kojim se uređuju jednodobne šume) čime se osigurava potrajnost gospodarenja. Isto tako, potrajnost prihoda se osigurava na razini šumskogospodarskog područja, a ne na razini gospodarske jedinice ili područja ekološke mreže, a sukladno odredbama Pravilnika o uređivanju šuma (članak 31.). Nije jasno kako je onda ovaj omjer od 40 % preuzet kao povoljno stanje kojim se želi postići na području ekološke mreže tj. da li je znanstveno dokazano koliki je udio starijih sastojina a da bi bilo povoljno stanje za ciljnu vrstu? Ukoliko je mjeru potrebno kvantificirati predlažemo ovaj izričaj „Održano je najmanje 7180 ha ključnih staništa (NKS E. 2.1.7., E.2.2.1., E.2.2.2., E.3.1.1., E.3.1.2.) s najmanje 10% sastojina hrasta lužnjaka starijih od 80 godina i najmanje 5 % sastojina poljskog jasena starijih od 60 godina.“ • U šumskim sastojinama osiguran je udio od najmanje 3% ostavljene odumrle ili odumiruće drvne mase“. Komentar: Molimo pojašnjenje oko načina izračuna navedenog postotka da li se postotak odnosi na „ostavljena odumrla(odumiruća)/ukupno odumrla(odumiruća) drvna masa“ ili „odumrla(odumiruća) drvna masa /živa drvna masa“ ili „odumrla(odumiruća) drvna masa/(živa + odumrla(odumiruća) drvna masa“? Navedenu mjeru je teško pratiti jer se šumskogospodarskim planovima dobivaju samo podaci o drvnoj masi „cijelih“ odumrlih stabala (ležećih i stojećih) a šumskogospodarskim planovima se ne utvrđuje drvna masa o odumrlim „dijelovima“ drva, te odumirućim stablima, ali i odumrloj/odumirućoj drvnoj masi promjera ispod 7 cm (grane), te predlažemo da se navedeno uzme u obzir kod definiranja mjere. Mjere očuvanja: • „U šumskim sastojinama osiguran je udio od najmanje 3% ostavljene odumrle ili odumiruće drvne mase“. Komentar: Molimo pojašnjenje oko načina izračuna navedenog postotka da li se postotak odnosi na „ostavljena odumrla(odumiruća)/ukupno odumrla(odumiruća) drvna masa“ ili „odumrla(odumiruća) drvna masa /živa drvna masa“ ili „odumrla(odumiruća) drvna masa /(živa + odumrla(odumiruća) drvna masa“? Navedenu mjeru je teško pratiti jer se šumskogospodarskim planovima dobivaju samo podaci o drvnoj masi „cijelih“ odumrlih stabala (ležećih i stojećih) a šumskogospodarskim planovima se ne utvrđuje drvna masa o odumrlim „dijelovima“ drva, te odumirućim stablima, ali i odumrloj/odumirućoj drvnoj masi promjera ispod 7 cm (grane), te predlažemo da se navedeno uzme u obzir kod definiranja mjere. Cerambyx cerdo - hrastova strizibuba Atributi: • Održano je najmanje 7180 ha ključnih staništa (NKS E.2.2.1., E.2.2.2., E.3.1.1., E.3.1.2.) s najmanje 40% hrastovih sastojina starijih od 80 godina i najmanje 20% jasenovih sastojina starijih od 60 godina. Predlažemo sljedeći izričaj:“ Održano je najmanje 7180 ha ključnih staništa (NKS E.2.1.7, E.2.2.1., E.2.2.2., E.3.1.1., E.3.1.2.) s povoljnim udjelom sastojina hrasta lužnjaka starijih od 80 godina“. 40 % površine sastojina starijih od 80 godina (za lužnjak) proizlazi iz metode razmjera dobnih razreda propisanih Pravilnikom o uređivanju šuma (metoda kojim se uređuju jednodobne šume) čime se osigurava potrajnost gospodarenja. Isto tako, potrajnost prihoda se osigurava na razini šumskogospodarskog područja, a ne na razini gospodarske jedinice ili područja ekološke mreže, a sukladno odredbama Pravilnika o uređivanju šuma (članak 31.). Nije jasno kako je onda ovaj omjer od 40 % preuzet kao povoljno stanje kojim se želi postići na području ekološke mreže tj. da li je znanstveno dokazano koliki je udio starijih sastojina a da bi bilo povoljno stanje za ciljnu vrstu? Izbaciti jasenove sastojine iz izričaja. Ukoliko je mjeru potrebno kvantificirati predlažemo ovaj izričaj „Održano je najmanje 7180 ha ključnih staništa (NKS E. 2.1.7., E.2.2.1., E.2.2.2., E.3.1.1., E.3.1.2.) s najmanje 10% sastojina hrasta lužnjaka starijih od 80 godina“. • „U šumskim sastojinama osiguran je udio od najmanje 3% ostavljene odumrle ili odumiruće drvne mase“. Komentar: Molimo pojašnjenje oko načina izračuna navedenog postotka da li se postotak odnosi na „ostavljena odumrla(odumiruća)/ukupno odumrla(odumiruća) drvna masa“ ili „odumrla(odumiruća) drvna masa /živa drvna masa“ ili „odumrla(odumiruća) drvna masa/(živa + odumrla(odumiruća) drvna masa“? Navedenu mjeru je teško pratiti jer se šumskogospodarskim planovima utvrđuju samo podaci o drvnoj masi „cijelih“ odumrlih stabala (ležećih i stojećih) a šumskogospodarskim planovima se ne utvrđuje drvna masa o odumrlim „dijelovima“ drva, te odumirućim stablima, ali i odumrloj/odumirućoj drvnoj masi promjera ispod 7 cm (grane), te predlažemo da se navedeno uzme u obzir kod definiranja mjere. • Izričaj „U šumama kojima se jednodobno gospodari očuvana je povezanost šumskog kompleksa kroz ostavljanje neposječenih površina“ zamijeniti sa izričajem „U šumama kojima se jednodobno gospodari očuvana je povezanost šumskog kompleksa kroz ostavljanje neposječenih površina osim u slučajevima velikih kalamiteta na koji se ne može utjecati“. Mjere očuvanja: • Izričaj“ U skladu s normalnim razmjerom dobnih razreda očuvati povoljni udio hrastovih sastojina starijih od 80 godina“ zamijeniti sa izričajem „Očuvati povoljni udio sastojina hrasta lužnjaka starijih od 80 godina“. Ukoliko je potrebno mjeru kvantificirati predlažemo izričaj „Očuvati najmanje 10 % sastojina hrasta lužnjaka starijih od 80 godina „ HR2000589 Stupnički lug 9160 Subatlantske i srednjoeuropske hrastove i hrastovo-grabove šume Carpinion betuli Atributi: • „U šumama u kojima se jednodobno gospodari očuvano je najmanje 40% hrastovih sastojina starijih od 80 godina“. 40 % površine sastojina starijih od 80 godina (za lužnjak) proizlazi iz metode razmjera dobnih razreda propisanih Pravilnikom o uređivanju šuma (metoda kojim se uređuju jednodobne šume) čime se osigurava potrajnost gospodarenja. Isto tako, potrajnost prihoda se osigurava na razini šumskogospodarskog područja, a ne na razini gospodarske jedinice ili područja ekološke mreže, a sukladno odredbama Pravilnika o uređivanju šuma (članak 31.). Nije jasno kako je onda ovaj omjer od 40 % preuzet kao povoljno stanje kojim se želi postići na području ekološke mreže tj. da li je znanstveno dokazano koliki je udio starijih sastojina a da bi bilo povoljno stanje ciljnog stanišnog tipa? Ciljni stanišni tip 9160 se odnosi na stanišne tipove h. lužnjaka a ne na hrastove jer u RH ima sedam vrsta hrastova. Predlažemo ovaj izričaj: „U šumama u kojima se jednodobno gospodari očuvan je povoljan udio sastojina hrasta lužnjaka starijih od 80 godina“. Ukoliko je mjeru potrebno kvantificirati predlažemo ovaj izričaj „U šumama u kojima se jednodobno gospodari očuvano je najmanje 10 % sastojina hrasta lužnjaka starijih od 80 godina“. • Izričaj „Očuvane su karakteristične vrste ovog stanišnog tipa“ zamijeniti sa izričajem „Očuvati vrste drveća karakteristične za stanišni tip“. Šumski ekosustav je dinamična zajednica biljaka, gljiva, životinja, algi i mikroorganizama i njihovog neživog okoliša koji međusobno djeluju kao funkcionalna jedinica u kojem drveće i druga drvenasta vegetacija određuju strukturne i funkcionalne odnose na određenom staništu i pri određenim ekološkim uvjetima. Očuvanjem glavnih vrsta drveća koje karakteriziraju stanišni tip podržavaju se uvjeti za pridolazak svih ostalih vrsta biljaka, životinja, gljiva itd. • „Očuvane su šumske čistine“ – nejasno zašto se uz stanišni tip 9160 veže ovakav cilj očuvanja ako se govori o mjerama za 9160 ciljni stanišni tip. Stanišni tip šumske čistine su stanišni tip s svojom oznakom NKS-a i nisu ciljni stanišni tip prema prilogu III. Pravilnika o popisu stanišnih tipova Mjere očuvanja: • „Popunjavanje ili pošumljavanje obavljati zavičajnim vrstama karakterističnim za stanišni tip“ Pošumljavanje je termin koji nije usklađen sa Zakonom o šumama a pošumljavanje se odnosi na radove vezane za neobraslo proizvodno šumsko zemljište a ne na šumske stanišne tipove. Predlažemo ovaj izričaj: „Radove sjetve ili sadnje šumskog reprodukcijskog materijala obavljati zavičajnim vrstama karakterističnim za stanišni tip osim u iznimnim slučajevima kada to nije moguće zbog pojave novih bolesti a s ciljem zaustavljanja degradacije staništa“. • U izričaju „Ograničiti korištenje sredstava za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva u gospodarenju šumama“ dodati tekst zbog suzbijanja hrastove pepelnice “a kemijska sredstva se mogu koristiti samo u slučajevima potencijalne veće štete kada nema odgovarajućeg biološkog ili biotehničkog sredstva“. • Izričaj „Očuvati biljne vrste karakteristične za stanišni tip“ predlažemo zamijeniti sa izričajem „Očuvati vrste drveća karakteristične za stanišni tip“ ili predlažemo brisanje navedenog izričaja jer to je navedeno pod ciljevima očuvanja. Cerambyx cerdo - hrastova strizibuba Atributi: • Izričaj „Održano je 690 ha pogodnih staništa (šume hrasta lužnjaka s dovoljno odumirućih ili svježe odumrlih stabala) s najmanje 40% hrastovih sastojina od 80 godina.“ predlažemo izmijeniti sa izričajem „Održano je 690 ha pogodnih staništa (šume hrasta lužnjaka s dovoljno odumirućih ili svježe odumrlih stabala) s povoljnim udjelom sastojina starijih od 80 godina.“ • Izričaj „U šumama kojima se jednodobno gospodari očuvana je povezanost šumskog kompleksa kroz ostavljanje neposječenih površina“ zamijeniti sa izričajem „U šumama kojima se jednodobno gospodari očuvana je povezanost šumskog kompleksa kroz ostavljanje neposječenih površina osim u slučajevima velikih kalamiteta na koji se ne može utjecati“. • „U šumskim sastojinama osiguran je udio od najmanje 3% ostavljene odumrle ili odumiruće drvne mase“. Komentar: Molimo pojašnjenje oko načina izračuna navedenog postotka da li se postotak odnosi na „ostavljena odumrla(odumiruća)/ukupno odumrla(odumiruća) drvna masa“ ili „odumrla(odumiruća) drvna masa /živa drvna masa“ ili „odumrla(odumiruća) drvna masa/(živa + odumrla(odumiruća) drvna masa“? Navedenu mjeru je teško pratiti jer se šumskogospodarskim planovima utvrđuju samo podaci o drvnoj masi „cijelih“ odumrlih stabala (ležećih i stojećih) a šumskogospodarskim planovima se ne utvrđuje drvna masa o odumrlim „dijelovima“ drva, te odumirućim stablima, ali i odumrloj/odumirućoj drvnoj masi promjera ispod 7 cm (grane), te predlažemo da se navedeno uzme u obzir kod definiranja mjere. Mjere očuvanja: • Izričaj “U skladu s normalnim razmjerom dobnih razreda očuvati povoljni udio hrastovih sastojina starijih od 80 godina“ zamijeniti sa izričajem „Očuvati povoljni udio sastojina hrasta lužnjaka starijih od 80 godina“. Ukoliko je potrebno mjeru kvantificirati predlažemo izričaj „Očuvati najmanje 10 % sastojina hrasta lužnjaka starijih od 80 godina. HR2000642 Kupa Castor fiber – dabar Mjere očuvanja: • „Očuvati vegetaciju uz vodotoke u zoni od najmanje 5 metara od obale“. Predlažemo sljedeći izričaj: „Očuvati vegetaciju uz vodotoke u zoni do 5 metara od obale“. Lutra lutra – vidra Mjere očuvanja: • Očuvati obalnu vegetaciju uz vodotoke u pojasu od najmanje 10 metara od obale“. Predlažemo sljedeći izričaj: „Očuvati obalnu vegetaciju uz vodotoke u pojasu do 10 metara od obale“. 91E0* Aluvijalne šume (Alno-Padion, Alnion incanae, Salicion albae) Atributi: • Izričaj „Očuvane su karakteristične vrste ovog stanišnog tipa“ zamijeniti sa izričajem „Očuvati vrste drveća karakteristične za stanišni tip“. Šumski ekosustav je dinamična zajednica biljaka, gljiva, životinja, algi i mikroorganizama i njihovog neživog okoliša koji međusobno djeluju kao funkcionalna jedinica u kojem drveće i druga drvenasta vegetacija određuju strukturne i funkcionalne odnose na određenom staništu i pri određenim ekološkim uvjetima. Očuvanjem glavnih vrsta drveća koje karakteriziraju stanišni tip podržavaju se uvjeti za pridolazak svih ostalih vrsta biljaka, životinja, gljiva itd. • „Očuvane su šumske čistine“ – nejasno zašto se uz stanišni tip 91E0* veže ovakav cilj očuvanja ako se govori o mjerama za 91E0* ciljni stanišni tip. Šumske čistine su stanišni tip s svojom oznakom NKS-a i nisu ciljni stanišni tip prema prilogu III. Pravilnika o popisu stanišnih tipova. Mjere očuvanja • U izričaju „Ograničiti korištenje sredstava za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva u gospodarenju šumama“ dodati tekst “a kemijska sredstva se mogu koristiti samo u slučajevima potencijalne veće štete kada nema odgovarajućeg biološkog ili biotehničkog sredstva“. • Izričaj „Očuvati šumske čistine odnosno livadne i pašnjačke površine unutar šumskih kompleksa“ izbrisati – objašnjenje navedeno kod atributa. • Izričaj „Očuvati biljne svojte značajne za stanišni tip“ predlažemo zamijeniti sa izričajem „Očuvati vrste drveća karakteristične za stanišni tip“ ili predlažemo brisanje navedenog izričaja jer to je navedeno pod ciljevima očuvanja. • „Površine pod prirodnim šumama ne pretvarati u kulture hibridnih topola i stranih vrsta, a postojeće kulture topola postepeno privoditi ka autohtonim sastojinama“. Predlažemo sljedeći izričaj: „Površine pod prirodnim šumama ne pretvarati u kulture hibridnih topola i stranih vrsta i ne povećavati površine sastojina stranih vrsta“. U RH je samo 3 % kultura i plantaža u odnosu na ukupnu površinu šuma i šumskih zemljišta te se iz navedenoga razloga postojeće kulture ne smatraju pritiskom na bioraznolikost. • „Popunjavanje ili pošumljavanje obavljati zavičajnim vrstama karakterističnim za stanišni tip“ Pošumljavanje je termin koji nije usklađen sa Zakonom o šumama a pošumljavanje se odnosi na radove vezane za neobraslo proizvodno šumsko zemljište a ne na šumske stanišne tipove. Predlažemo ovaj izričaj: „Radove sjetve ili sadnje šumskog reprodukcijskog materijala obavljati zavičajnim vrstama karakterističnim za stanišni tip osim u iznimnim slučajevima kada to nije moguće zbog pojave novih bolesti a s ciljem zaustavljanja degradacije staništa“. 91F0 Poplavne miješane šume Quercus robur, Ulmus laevis, Ulmus minor, Fraxinus excelsior ili Fraxinus angustifolia Atributi: • Izričaj „U šumama u kojima se jednodobno gospodari održano je minimalno 40 % hrastovih sastojina starijih od 80 godina i minimalno 20 % jasenovih sastojina starijih od 60 godina“ zamijeniti sa izričajem :“ U šumama u kojima se jednodobno gospodari očuvan je povoljan udio sastojina hrasta lužnjaka starijih od 80 godina i sastojina poljskog jasena od 60 godina“. 40 % površine sastojina starijih od 80 godina (za lužnjak) proizlazi iz metode razmjera dobnih razreda propisanih Pravilnikom o uređivanju šuma (metoda kojim se uređuju jednodobne šume) čime se osigurava potrajnost gospodarenja. Isto tako, potrajnost prihoda se osigurava na razini šumskogospodarskog područja, a ne na razini gospodarske jedinice ili područja ekološke mreže, a sukladno odredbama Pravilnika o uređivanju šuma (članak 31.). Još teže je postići razmjer dobnih razreda na ovoliko maloj površini koja je navedena u ciljevima tj.45 ha. • Izričaj „Očuvane su karakteristične vrste ovog stanišnog tipa“ predlažemo zamijeniti sa izričajem „Očuvati vrste drveća karakteristične za stanišni tip“. • „Očuvane su šumske čistine“ – nejasno zašto se uz stanišni tip 91F0 veže ovakav cilj očuvanja ako se govori o mjerama za 91F0* ciljni stanišni tip. Šumske čistine su stanišni tip s svojom oznakom NKS-a i nisu ciljni stanišni tip prema prilogu III. Pravilnika o popisu stanišnih tipova. Mjere očuvanja: • „Popunjavanje ili pošumljavanje obavljati zavičajnim vrstama karakterističnim za stanišni tip“ Pošumljavanje je termin koji nije usklađen sa Zakonom o šumama a pošumljavanje se odnosi na radove vezane za neobraslo proizvodno šumsko zemljište a ne na šumske stanišne tipove. Predlažemo ovaj izričaj: „Radove sjetve ili sadnje šumskog reprodukcijskog materijala obavljati zavičajnim vrstama karakterističnim za stanišni tip osim u iznimnim slučajevima kada to nije moguće zbog pojave novih bolesti a s ciljem zaustavljanja degradacije staništa“. • U izričaju „Ograničiti korištenje sredstava za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva u gospodarenju šumama“ dodati tekst “a kemijska sredstva se mogu koristiti samo u slučajevima potencijalne veće štete kada nema odgovarajućeg biološkog ili biotehničkog sredstva“. • Izričaj „Očuvati šumske čistine odnosno livadne i pašnjačke površine unutar šumskih kompleksa“ izbrisati – objašnjenje navedeno kod atributa. • Izričaj „Očuvati biljne svojte značajne za stanišni tip“ predlažemo zamijeniti sa izričajem „Očuvati vrste drveća karakteristične za stanišni tip“ ili predlažemo brisanje navedenog izričaja jer to je navedeno pod ciljevima očuvanja. • HR2001311 Sava nizvodno od Hrušćice 91E0* Aluvijalne šume (Alno-Padion, Alnion incanae, Salicion albae) Atributi: • Izričaj „Očuvane su karakteristične vrste ovog stanišnog tipa“ zamijeniti sa izričajem „Očuvati vrste drveća karakteristične za stanišni tip“. Šumski ekosustav je dinamična zajednica biljaka, gljiva, životinja, algi i mikroorganizama i njihovog neživog okoliša koji međusobno djeluju kao funkcionalna jedinica u kojem drveće i druga drvenasta vegetacija određuju strukturne i funkcionalne odnose na određenom staništu i pri određenim ekološkim uvjetima. Očuvanjem glavnih vrsta drveća koje karakteriziraju stanišni tip podržavaju se uvjeti za pridolazak svih ostalih vrsta biljaka, životinja, gljiva itd. Mjere očuvanja • „Popunjavanje ili pošumljavanje obavljati zavičajnim vrstama karakterističnim za stanišni tip“ Pošumljavanje je termin koji nije usklađen sa Zakonom o šumama a pošumljavanje se odnosi na radove vezane za neobraslo proizvodno šumsko zemljište a ne na šumske stanišne tipove. Predlažemo ovaj izričaj: „Radove sjetve ili sadnje šumskog reprodukcijskog materijala obavljati zavičajnim vrstama karakterističnim za stanišni tip osim u iznimnim slučajevima kada to nije moguće zbog pojave novih bolesti a s ciljem zaustavljanja degradacije staništa“. • U izričaju „Ograničiti korištenje sredstava za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva u gospodarenju šumama“ dodati tekst “a kemijska sredstva se mogu koristiti samo u slučajevima potencijalne veće štete kada nema odgovarajućeg biološkog ili biotehničkog sredstva“. • Izričaj „Očuvati biljne svojte značajne za stanišni tip“ predlažemo zamijeniti sa izričajem „Očuvati vrste drveća karakteristične za stanišni tip“ ili predlažemo brisanje navedenog izričaja jer to je navedeno pod ciljevima očuvanja. • Izričaj „Površine pod prirodnim šumama ne pretvarati u kulture hibridnih topola i stranih vrsta, a postojeće kulture topola postepeno privoditi ka zavičajnim sastojinama“. Zamijeniti sa: „Površine pod prirodnim šumama ne pretvarati u kulture hibridnih topola i stranih vrsta i ne povećavati površine sastojina stranih vrsta“. U RH je samo 3 % kultura i plantaža u odnosu na ukupnu površinu šuma i šumskih zemljišta te se iz navedenoga razloga postojeće kulture ne smatraju pritiskom na bioraznolikost. • Izričaj „Očuvati šumske čistine odnosno livadne i pašnjačke površine unutar šumskih kompleksa“ izbrisati. Nejasno zašto se uz stanišni tip 91F0 veže ovakav cilj očuvanja ako se govori o mjerama za 91F0* ciljni stanišni tip. Šumske čistine su stanišni tip s svojom oznakom NKS-a i nisu ciljni stanišni tip prema prilogu III. Pravilnika o popisu stanišnih tipova. HR5000019 Gorski kotar i sjeverna Lika Barbastella barbastellus - širokouhi mračnjak Atributi: • „U šumama u kojima se jednodobno gospodari očuvano je najmanje 40% bukovih sastojina starijih od 60 godina i 40% hrastovih sastojina starijih od 80 godina“. Predlažemo sljedeći izričaj:“ U šumama u kojima se jednodobno gospodari očuvan je povoljan udio bukovih sastojina starijih od 60 godina i povoljan udio hrastovih sastojina starijih od 80 godina“. Na temelju kojega znanstvenog istraživanja ili rada je dokazano da je za povoljno stanje širokouhog mračnjaka, treba biti 40 % sastojina bukve starijih od 60 godina? Pošto se u G.kotaru i Lici u ovom području EM radi o vrstama hrasta (medunac, cer i kitnjak) treba uzeti i to u obzir na izračun udjela starijih sastojina. Ukoliko je mjeru potrebno kvantificirati predlažemo ovaj izričaj „U šumama u kojima se jednodobno gospodari očuvano je najmanje 20 % bukovih sastojina starijih od 60 godina i 10 % hrastovih sastojina starijih od 60 godina. “ • „U šumama u kojima se raznodobno i preborno gospodari očuvani povoljni stanišni uvjeti za očuvanje vrste očuvanjem strukturne raznolikosti šuma s povoljnim udjelom stabala prsnog promjera iznad 30 cm te stabala s pukotinama u kori i dupljama. Predlažemo sljedeći izričaj: „U šumama u kojima se raznodobno i preborno gospodari očuvani povoljni stanišni uvjeti za očuvanje vrste očuvanjem strukturne raznolikosti šuma s povoljnim udjelom drvne zalihe iznad 30 cm te stabala s pukotinama u kori i dupljama“. Sukladno Novom sistemu uređivanju šuma prof. Klepca koja predstavlja metodu uređivanja prebornih šuma (članak 18. Pravilnika o uređivanju šuma), distribucija stabala u normalnoj prebornoj sastojini je prezentirana Liocourtovom krivuljom prema kojoj se najveći broj stabala nalazi u tankim stablima dok je najmanji broj stabala u debelim stablima. Smanjivanjem broja tankih stabla dolazi do narušavanje strukture prebornih sastojina i trajnog pomlađivanja. Prema Novom sistemu uređivanja prebornih šuma, drvna zaliha stabala debljih od 30 cm je veća u odnosu na drvnu zalihu tankih stabala. Također broj debelih stabala ovisi o kvaliteti (bonitetu ) staništa te na lošijim staništima udio debelih stabala je malen. • Izričaj „Očuvane su lokve unutar šuma “ zamijeniti sa izričajem „Očuvane su lokve unutar šuma osim na šumskoj prometnoj infrastrukturi“ • Mjere očuvanja: • U šumama u kojima se raznodobno i preborno gospodari očuvati povoljne stanišne uvjete za očuvanje vrste očuvanjem strukturne raznolikosti šuma s povoljnim udjelom stabala prsnog promjera iznad 30 cm te stabala s pukotinama u kori i dupljama. Predlažemo sljedeći izričaj: „U šumama u kojima se raznodobno i preborno gospodari očuvani povoljni stanišni uvjeti za očuvanje vrste očuvanjem strukturne raznolikosti šuma s povoljnim udjelom drvne zalihe iznad 30 cm te stabala s pukotinama u kori i dupljama“. Sukladno Novom sistemu uređivanju šuma prof. Klepca koja predstavlja metodu uređivanja prebornih šuma (članak 18. Pravilnika o uređivanju šuma), distribucija stabala u normalnoj prebornoj sastojini je prezentirana Liocourtovom krivuljom prema kojoj se najveći broj stabala nalazi u tankim stablima dok je najmanji broj stabala u debelim stablima. Smanjivanjem broja tankih stabla dolazi do narušavanje strukture prebornih sastojina i trajnog pomlađivanja. Prema Novom sistemu uređivanja prebornih šuma, drvna zaliha je najveća u stablima preko 30 cm. Također broj debelih stabala ovisi o kvaliteti (bonitetu ) staništa te na lošijim staništima udio debelih stabala je malen. • „Prilikom doznake ostavljati stabla s dupljama u kojima se nalaze kolonije vrste“. Na koji način će se utvrđivati prisutnost kolonija? Da li je ova mjera u suprotnosti s mjerom „Nakon sječe/rušenja zrelih stabala ostaviti stabla s dupljama 24 sata na mjestu prije uklanjanja“. Predlažemo izmjenu izričaja na način „Prilikom doznake ostavljati stabla s dupljama u kojima se nalaze kolonije vrste, osim prilikom provedbe obnove šumskih sastojina“ • Izričaj „Nakon sječe/rušenja zrelih stabala ostaviti stabla 24 sata na mjestu prije uklanjanja“ zamijeniti sa izričajem „Nakon sječe/rušenja zrelih stabala ostaviti stabla s dupljama najmanje 24 sata unutar šuma i šumskih zemljišta“ . Predlažemo izmjene ove mjere zbog provedivosti iste. • U šumama u kojima se jednodobno gospodari očuvano je najmanje 40% bukovih sastojina starijih od 60 godina i 40% hrastovih sastojina starijih od 80 godina“. Predlažemo sljedeći izričaj:“ U šumama u kojima se jednodobno gospodari očuvan je povoljan udio bukovih sastojina starijih od 60 godina i povoljan udio hrastovih sastojina starijih od 80 godina“ prethodno objašnjeno kod atributa za ovu vrstu • U izričaju „U šumama u kojima se jednodobno gospodari prilikom dovršnog sjeka šumskih površina većih od 100 ha u središnjem dijelu ostaviti najmanje 5 ha neposječene površine“ riječi „dovršnog sjeka“ zamijeniti sa riječima „obnove“. i broj „5 „ zamijeniti sa brojem “1“„ a riječi „neposječene površine“ zamijeniti sa „šuma na kojima će se odgoditi obnova“. Potrebno je pojasniti ovu mjeru na koji način je određena veličina neposječene površine i koliko dugo takva šuma u kojoj se odgađa obnova treba čekati na početak obnove? Morimus funereus - velika četveropjega cvilidreta Atributi: • „U šumskim sastojinama povećan je udio odumrle ili odumiruće drvne mase“. Predlažemo sljedeći izričaj: „U šumskim sastojinama povoljan je udio odumrle ili odumiruće drvne mase“. Ne može se beskonačno povećavati udio odumrle/odumiruće drvne mase. Mjere očuvanja: • „Očuvati pogodna staništa i povoljni stanišni uvjeti u šumskim staništima održavanjem prirodne strukture šumskog pokrova i osiguravanjem dovoljnog udjela krupnog drvnog materijala“. Mjera je nejasna te je potrebno objasniti što znači udjel krupnog drvnog materijala? • „U šumskim sastojinama osigurati udio od najmanje 3% ostavljene odumrle ili odumiruće drvne mase“. Komentar: Molimo pojašnjenje oko načina izračuna navedenog postotka da li se postotak odnosi na „ostavljena odumrla(odumiruća)/ukupno odumrla(odumiruća) drvna masa“ ili „odumrla(odumiruća) drvna masa /živa drvna masa“ ili „odumrla(odumiruća) drvna masa/(živa + odumrla(odumiruća) drvna masa“? Navedenu mjeru je teško pratiti jer se šumskogospodarskim planovima utvrđuju samo podaci o drvnoj masi „cijelih“ odumrlih stabala (ležećih i stojećih) a šumskogospodarskim planovima se ne utvrđuje drvna masa o odumrlim „dijelovima“ drva, te odumirućim stablima, ali i odumrloj/odumirućoj drvnoj masi promjera ispod 7 cm (grane), te predlažemo da se navedeno uzme u obzir kod definiranja mjere kako bi se mjera mogla pratiti. Nejasno je i na koji način je utvrđena brojka od 3 %? Canis lupus* - vuk Mjere očuvanja: • „Zabranjeno je trajno ograđivanje većih površina kako bi se spriječila fragmentacija staništa.“ Potrebno je definirati koliko je to „veća površina“? Lynx lynx - ris Mjere očuvanja: • „Zabranjeno je trajno ograđivanje većih površina kako bi se spriječila fragmentacija staništa.“ Potrebno je definirati koliko je to „veća površina“? Ursus arctos* - medvjed Mjere očuvanja: • Zabranjeno je trajno ograđivanje većih površina kako bi se spriječila fragmentacija staništa.“ Potrebno je definirati koliko je to „veća površina“? 9530* - potrebno je izvršiti detaljno kartiranje stanišnog tipa i utvrđivanje njegove prisutnosti unutar POVS HR5000019 Gorski kotar i Sjeverna Lika. Prihvaćen "U Prilogu - Ciljevi očuvanja i mjere očuvanja ciljnih vrsta i stanišnih tipova područja očuvanja značajna za ciljne vrste i stanišne tipove dostavljamo sljedeće prijedloge izričaja, komentare i molbe za pojašnjenje: Područje HR2000415 Odransko polje: 9160 Subatlantske i srednjoeuropske hrastove i hrastovo-grabove šume Carpinion betuli: Atributi: • „U šumama u kojima se jednodobno gospodari očuvano je najmanje 40% hrastovih sastojina starijih od 80 godina“. 40 % površine sastojina starijih od 80 godina (za lužnjak) proizlazi iz metode razmjera dobnih razreda propisanih Pravilnikom o uređivanju šuma (metoda kojim se uređuju jednodobne šume) čime se osigurava potrajnost gospodarenja. Isto tako, potrajnost prihoda se osigurava na razini šumskogospodarskog područja, a ne na razini gospodarske jedinice ili područja ekološke mreže, a sukladno odredbama Pravilnika o uređivanju šuma (članak 31.). Nije jasno kako je onda ovaj omjer od 40 % preuzet kao povoljno stanje kojim se želi postići na području ekološke mreže tj. da li je znanstveno dokazano koliki je udio starijih sastojina a da bi bilo povoljno stanje ciljnog stanišnog tipa? Ciljni stanišni tip 9160 se odnosi na stanišne tipove h. lužnjaka a ne na hrastove jer u RH ima sedam vrsta hrastova. Predlažemo ovaj izričaj: „U šumama u kojima se jednodobno gospodari očuvan je povoljan udio sastojina hrasta lužnjaka starijih od 80 godina“. Ukoliko je mjeru potrebno kvantificirati predlažemo ovaj izričaj „U šumama u kojima se jednodobno gospodari očuvano je najmanje 10 % sastojina hrasta lužnjaka starijih od 80 godina“." ODGOVOR: Ne prihvaća se. Postotak je definiran sukladno pravilima potrajnosti gospodarenja kako bi se na području ekološke mreže uvijek osigurala prisutnost sastojina različite starosti, čime se osigurava gospodarenje šumama uz očuvanje bioraznolikosti. Kvantifikacija ciljeva očuvanja, odnosno njihovih atributa standard je koji je postavila Europska komisija u dokumentu: Commission Note On Setting Conservation Objectives For Natura 2000 Sites iz 2012. godine te ovaj standard predstavlja minimalni stručni kriterij za sve DČ, ali je i definicija ciljeva očuvanja u ovako zadanom standardu preduvjet za financiranje svih projekata iz EU fondova. "• Izričaj „Očuvati biljne vrste karakteristične za stanišni tip“ zamijeniti sa izričajem „Očuvati vrste drveća karakteristične za stanišni tip“. Šumski ekosustav je dinamična zajednica biljaka, gljiva, životinja, algi i mikroorganizama i njihovog neživog okoliša koji međusobno djeluju kao funkcionalna jedinica u kojem drveće i druga drvenasta vegetacija određuju strukturne i funkcionalne odnose na određenom staništu i pri određenim ekološkim uvjetima. Očuvanjem glavnih vrsta drveća koje karakteriziraju stanišni tip podržavaju se uvjeti za pridolazak svih ostalih vrsta biljaka, životinja, gljiva itd." ODGOVOR: Ne prihvaća se. Šumski stanišni tip, odnosno njegovu strukturu, ne čine samo glavne vrste drveća, već i sve ostale vrste. Iako očuvanje glavnih vrsta drveća podržava pridolazak ostalih vrsta, ono ga ne osigurava, a za očuvanje stanišnog tipa nužno je osigurati i sve elemente strukture, uključujući i prizemni sloj i sloj grmlja. "• „Očuvane su šumske čistine“ – nejasno zašto se uz stanišni tip 9160 veže ovakav cilj očuvanja ako se govori o mjerama za 9160 ciljni stanišni tip. Stanišni tip šumske čistine su stanišni tip s svojom oznakom NKS-a i nisu ciljni stanišni tip prema prilogu III. Pravilnika o popisu stanišnih tipova" ODGOVOR: Ne prihvaća se. Šumske čistine dio su strukture stanišnog tipa "Mjere očuvanja: • „Popunjavanje ili pošumljavanje obavljati zavičajnim vrstama karakterističnim za stanišni tip“ Pošumljavanje je termin koji nije usklađen sa Zakonom o šumama a pošumljavanje se odnosi na radove vezane za neobraslo proizvodno šumsko zemljište a ne na šumske stanišne tipove. Predlažemo ovaj izričaj: „Radove sjetve ili sadnje šumskog reprodukcijskog materijala obavljati zavičajnim vrstama karakterističnim za stanišni tip osim u iznimnim slučajevima kada to nije moguće zbog pojave novih bolesti a s ciljem zaustavljanja degradacije staništa“. " ODGOVOR: Djelomično se prihvaća tako da mjera glasi: „Radove sjetve ili sadnje šumskog reprodukcijskog materijala obavljati zavičajnim vrstama karakterističnim za stanišni tip.“ "• U izričaju „Ograničiti korištenje sredstava za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva u gospodarenju šumama“ dodati tekst zbog suzbijanja hrastove pepelnice “a kemijska sredstva se mogu koristiti samo u slučajevima potencijalne veće štete kada nema odgovarajućeg biološkog ili biotehničkog sredstva“." ODGOVOR: Ne prihvaća se. Mjera ograničenja korištenja sredstava za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva nije propisana prijedlogom Pravilnika za ovaj stanišni tip na POVS-u Odransko polje. Štoviše, predložena je mjera vezana uz korištenje bioloških i biotehničkih sredstava, pa daje upravo ovu mogućnost korištenja kemijskih sredstava u slučajevima potencijalne veće štete. "• Izričaj „Očuvati šumske čistine odnosno livadne i pašnjačke površine unutar šumskih kompleksa“ izbrisati – objašnjenje navedeno kod atributa" ODGOVOR: Ne prihvaća se. Šumske čistine dio su strukture stanišnog tipa. "• Izričaj „Očuvati biljne vrste karakteristične za stanišni tip“ predlažemo brisanje jer to je navedeno pod ciljevima očuvanja." ODGOVOR: Ne prihvaća se. Ciljevi i mjere očuvanja imaju različitu primjenu te djelomična preklapanja nisu isključena. "91E0*Aluvijalne šume (Alno-Padion, Alnion incanae, Salicion albae): Atributi: • Izričaj „Očuvati biljne vrste karakteristične za stanišni tip“ zamijeniti sa izričajem „Očuvati vrste drveća karakteristične za stanišni tip“. Šumski ekosustav je dinamična zajednica biljaka, gljiva, životinja, algi i mikroorganizama i njihovog neživog okoliša koji međusobno djeluju kao funkcionalna jedinica u kojem drveće i druga drvenasta vegetacija određuju strukturne i funkcionalne odnose na određenom staništu i pri određenim ekološkim uvjetima. Očuvanjem glavnih vrsta drveća koje karakteriziraju stanišni tip podržavaju se uvjeti za pridolazak svih ostale vrste biljaka, životinja, gljiva itd." ODGOVOR: Ne prihvaća se. Šumski stanišni tip, odnosno njegovu strukturu, ne čine samo glavne vrste drveća, već i sve ostale vrste. Iako očuvanje glavnih vrsta drveća podržava pridolazak ostalih vrsta, ono ga ne osigurava, a za očuvanje stanišnog tipa nužno je osigurati i sve elemente strukture, uključujući i prizemni sloj i sloj grmlja. "• „Očuvane su šumske čistine“ – nejasno zašto se uz stanišni tip 91E0* veže ovakav cilj očuvanja ako se govori o mjerama za 91E0* ciljni stanišni tip. Stanišni tip šumske čistine su stanišni tip s svojom oznakom NKS-a i nisu ciljni stanišni tip prema prilogu III. Pravilnika o popisu stanišnih tipova" ODGOVOR: Ne prihvaća se. Šumske čistine dio su strukture stanišnog tipa. "Mjere očuvanja: • „Popunjavanje ili pošumljavanje obavljati zavičajnim vrstama karakterističnim za stanišni tip“ Pošumljavanje je termin koji nije usklađen sa Zakonom o šumama a pošumljavanje se odnosi na radove vezane za neobraslo proizvodno šumsko zemljište a ne na šumske stanišne tipove. Predlažemo ovaj izričaj: „Radove sjetve ili sadnje šumskog reprodukcijskog materijala obavljati zavičajnim vrstama karakterističnim za stanišni tip osim u iznimnim slučajevima kada to nije moguće zbog pojave novih bolesti a s ciljem zaustavljanja degradacije staništa“. " ODGOVOR: Djelomično se prihvaća tako da mjera glasi: „Radove sjetve ili sadnje šumskog reprodukcijskog materijala obavljati zavičajnim vrstama karakterističnim za stanišni tip.“ "• U izričaju „Ograničiti korištenje sredstava za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva u gospodarenju šumama“ dodati tekst „a kemijska sredstva se mogu koristiti samo u slučajevima potencijalne veće štete kada nema odgovarajućeg biološkog ili biotehničkog sredstva“." ODGOVOR: Ne prihvaća se. Mjera ograničenja korištenja sredstava za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva nije propisana prijedlogom Pravilnika za ovaj stanišni tip na POVS-u Odransko polje. Štoviše, predložena je mjera vezana uz korištenje bioloških i biotehničkih sredstava, pa daje upravo ovu mogućnost korištenja kemijskih sredstava u slučajevima potencijalne veće štete. "• Izričaj „Očuvati biljne vrste karakteristične za stanišni tip“ predlažemo brisanje jer to je navedeno pod ciljevima očuvanja." ODGOVOR: Ne prihvaća se. Ciljevi i mjere očuvanja imaju različitu primjenu te djelomična preklapanja nisu isključena. "• Očuvati šumske čistine odnosno livadne i pašnjačke površine unutar šumskih kompleksa“ izbrisati – objašnjenje navedeno kod atributa" ODGOVOR: Ne prihvaća se. Šumske čistine dio su strukture stanišnog tipa. "• Izričaj „Pri izgradnji šumske infrastrukture osigurati nesmetano protjecanje vode „zamijeniti sa „Pri izgradnji šumske prometne infrastrukture osigurati nesmetano protjecanje vode“" ODGOVOR: Prihvaća se "Triturus carnifex x Triturus dobrogicus – hibridi velikog i velikog panonskog vodenjaka Mjere očuvanja: • Izričaj „Očuvati postojeće lokve i druge stalne ili povremene vodene površine unutar i izvan šume“ - Predlažemo sljedeći izričaj: „Očuvati postojeće lokve i druge stalne ili povremene vodene površine unutar i izvan šume, osim na šumskoj prometnoj infrastrukturi“." ODGOVOR: Predloženi izričaj djelomično se prihvaća na način da novi prijedlog mjere glasi: “Očuvati postojeće lokve i druge stalne ili povremene vodene površine unutar i izvan šume, osim na šumskim cestama i protupožamim prosjekama s elementima šumske ceste.” "• U izričaju „Ograničiti korištenje sredstava za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva na pogodnim staništima za vrstu i njihovoj neposrednoj blizini“ dodati tekst „a kemijska sredstva se mogu koristiti samo u slučajevima potencijalne veće štete za šumske stanišne tipove kada nema odgovarajućeg biološkog ili biotehničkog sredstva“." ODGOVOR: Ne prihvaća se. Iako mjera ograničava korištenje sredstava za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva, ona ih ne zabranjuje. Korištenje kemijskih sredstava sagledava se od slučaja do slučaja te je zapravo iznimno dopušteno na ovom POVS-u, a što je vidljivo iz mjere očuvanja za ciljne stanišne tipove. "Bombina bombina x Bombina variegata – hibridi crvenog i žutog mukača Atributi: • Izričaj „Očuvane su lokve unutar šuma “ zamijeniti sa izričajem „Očuvane su lokve unutar šuma osim na šumskoj prometnoj infrastrukturi“." ODGOVOR: Ne prihvaća se. Atribut je vezan uz ekološke zahtjeve vrste. Predloženo izuzeće adresirat će se u mjeri očuvanja. "Mjere očuvanja • Očuvati povremena vodena staništa (stajaćice) u šumama i na šumskim putevima osim na šumskim cestama i protupožarnim prosjekama s elementima šumske ceste“.- Predlažemo sljedeći izričaj: „Očuvati povremena vodena staništa (stajaćice) u šumama i na šumskim putevima osim na šumskoj prometnoj infrastrukturi“- usklađenje termina sa Zakonom o šumama." ODGOVOR: Predloženi izričaj djelomično se prihvaća na način da novi prijedlog mjere glasi: “Očuvati povremena vodena stanista (stajaćice) u šumama i na šumskim putevima, osim na šumskim cestama i protupožarnim prosjekama s elementima šumske ceste." "• U izričaju „Ograničiti korištenje sredstava za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva na pogodnim staništima za vrstu u njihovoj neposrednoj blizini“ dodati tekst „a kemijska sredstva se mogu koristiti samo u slučajevima potencijalne veće štete za šumske stanišne tipove kada nema odgovarajućeg biološkog ili biotehničkog sredstva“." ODGOVOR: Ne prihvaća se. Iako mjera ograničava korištenje sredstava za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva, ona ih ne zabranjuje. Korištenje kemijskih sredstava sagledava se od slučaja do slučaja te je zapravo iznimno dopušteno na ovom POVS-u, a što je vidljivo iz mjere očuvanja za ciljne stanišne tipove. "• Umjesto riječi „prijelaze“ koristiti riječ „prolaze“" ODGOVOR: Ne prihvaća se. Sukladno Zakonu o zaštiti prirode koristi se termin “prijelaz” koji obuhvaća i prolaze. "Emys orbicularis - barska kornjača Atributi: • Izričaj „Očuvane su lokve unutar šuma “ zamijeniti sa izričajem „Očuvane su lokve unutar šuma osim na šumskoj prometnoj infrastrukturi“" ODGOVOR: Ne prihvaća se. Atribut je vezan uz ekološke zahtjeve vrste. Predloženo izuzeće adresirat će se u mjeri očuvanja. "Mjere očuvanja: • „Ne dopustiti fragmentaciju i gubitak staništa kanaliziranjem vodotoka i isušivanje poplavnih i močvarnih površina.“ Komentar: U mjeri omogućiti izradu kanala sisavaca kojima se odvodi suvišna voda prilikom pomlađivanja šumskih sastojina. Onemogućavanjem pomlađenja šumskih sastojina gubi se stanište za puno više vrsta." ODGOVOR: Ne prihvaća se. U primjedbi navedeni radovi mjerom nisu zabranjeni, već je za njih potrebno provesti odgovarajuće postupke. "• „Očuvati postojeće lokve i druge stalne ili povremene vodene površine unutar i izvan šume“. Predlažemo sljedeći izričaj: „Očuvati postojeće lokve i druge stalne ili povremene vodene površine unutar i izvan šume, osim na šumskoj prometnoj infrastrukturi“." ODGOVOR: Predloženi izričaj djelomično se prihvaća na način da novi prijedlog mjere glasi: “Očuvati postojeće lokve i druge stalne ili povremene vodene površine unutar i izvan šume, osim na šumskim cestama i protupožarnim prosjekama s elementima šumske ceste." "• „Ostavljati oborena stabla u vodotoku/vodenoj površini (sunčalište kornjača)“. Komentar: nije dozvoljeno obarati stabla u vodotoke s obzirom na druge odredbe zaštite prirode" ODGOVOR: Ne prihvaća se. Mjera se ne odnosi samo na sektor šumarstva, već i na ostale sektore. Iako prilikom radova sječe nije dozvoljeno obarati stabla u vodotoke, stabla se u vodotoku mogu se naći i uslijed prirodnih rušenja, u kom slučaju ih je potrebno ostaviti kako bi se osigurala heterogenost staništa za vrstu. "• U izričaju „Ograničiti korištenje sredstava za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva na pogodnim staništima za vrstu i njihovoj neposrednoj blizini (posebice u slivnom području)“ dodati tekst „a kemijska sredstva se mogu koristiti samo u slučajevima potencijalne veće štete za šumske stanišne tipove kada nema odgovarajućeg biološkog ili biotehničkog sredstva“." ODGOVOR: Ne prihvaća se. Iako mjera ograničava korištenje sredstava za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva, ona ih ne zabranjuje. Korištenje kemijskih sredstava sagledava se od slučaja do slučaja te je zapravo iznimno dopušteno na ovom POVS-u, a što je vidljivo iz mjere očuvanja za ciljne stanišne tipove. "Barbastella barbastellus - širokouhi mračnjak Atributi: • „Restaurirano je najmanje 1400 ha jasenovih šuma“. Predlažemo sljedeći izričaj: „Sanirane su jasenove šume zahvaćene sušenjem i propadanjem“. Ukoliko ostaje pojam restauracija potrebno je izvršiti izmjene zakona o šumama. Izbaciti neprovedive kvantificirane ciljeve." ODGOVOR: Ne prihvaća se. Predloženi izričaj ne može se prihvatiti budući da je “restauracija" termin koji se koristi u sektoru zaštite prirode, a odnosi se na obnovu staništa. Također, nalazimo se u UN-ovom desetljeću restauracije, a i Europska komisija temeljem Strategije EU za bioraznolikost 2030 trenutno izrađuje prijedlog zakonodavnog akta za restauraciju. Dodatno, restauracija se, a ne sanacija, financira kroz novu financijsku perspektivu. Nadalje, kvantifikacija ciljeva očuvanja, odnosno njihovih atributa standard je koji je postavila Europska komisija u dokumentu: Commission Note On Setting Conservation Objectives For Natura 2000 Sites iz 2012. godine te ovaj standard predstavlja minimalni stručni kriterij za sve DČ, ali je i definicija ciljeva očuvanja u ovako zadanom standardu preduvjet za financiranje svih projekata iz EU fondova. "• „U šumama u kojima se jednodobno gospodari očuvano je najmanje 6100 ha hrastovih sastojina s najmanje 40% sastojina starijih od 80 godina i najmanje 1400 ha jasenovih sastojina s najmanje 20% sastojina starijih od 60 godina“. Predlažemo sljedeći izričaj:“ U šumama u kojima se jednodobno gospodari očuvan je povoljan udio sastojina hrasta lužnjaka starijih od 80 godina i jasenovih sastojina od 60 godina“. Na temelju kojega znanstvenog istraživanja ili rada je dokazano da je za povoljno stanje širokouhog mračnjaka, treba biti 40 % sastojina lužnjaka starijih od 80 godina? Hrast zamijeniti u hrast lužnjak. Ukoliko je mjeru potrebno kvantificirati predlažemo ovaj izričaj „U šumama u kojima se jednodobno gospodari očuvano je najmanje 10 % sastojina hrasta lužnjaka starijih od 80 godina i 5 % jasenovih sastojina starijih od 60 godina. “ " ODGOVOR: Ne prihvaća se. Postotak je definiran sukladno pravilima potrajnosti gospodarenja kako bi se na području ekološke mreže uvijek osigurala prisutnost sastojina različite starosti, čime se osigurava gospodarenje šumama uz očuvanje bioraznolikosti. Kvantifikacija ciljeva očuvanja, odnosno njihovih atributa standard je koji je postavila Europska komisija u dokumentu: Commission Note On Setting Conservation Objectives For Natura 2000 Sites iz 2012. godine te ovaj standard predstavlja minimalni stručni kriterij za sve DČ, ali je i definicija ciljeva očuvanja u ovako zadanom standardu preduvjet za financiranje svih projekata iz EU fondova. "• „U šumama kojima se jednodobno gospodari očuvana je povezanost šumskog kompleksa kroz ostavljanje neposječenih površina“. Komentar: Na što se točno misli pod povezanost? Kolika bi trebala biti veličina kompleksa? Molimo pojašnjenje." ODGOVOR: Pod pojmom “povezanost” misli se na termin ekološke povezanosti, engl. “ecological connectivity” koji je stručna radna skupina CMS konvencije definirala kao: “Ecological Connectivity is the unimpeded movement of species and the flow of natural processes that sustain life on Earth.” Više o konceptu ekološke povezanosti: https://www.cms.int/en/topics/ecological-connectivity. "• Izričaj „U šumskim sastojinama starosti od 20 godina do perioda oplodne sječe očuvan je prirodni sastav vrsta i struktura prizemnog sloja i sloja grmlja“ treba zamijeniti sa izričajem „U šumskim sastojinama hrasta lužnjaka starijim od 80 godina i jasenovim sastojinama starijim od 60 godina do perioda oplodne sječe očuvan je prirodni sastav vrsta i struktura prizemnog sloja i sloja grmlja“. Pošto je ciljna vrsta vezana za takvu starost sastojina kako je navedeno u prijašnjem atributu (cilju)." ODGOVOR: Ne prihvaća se. Prirodni sastav vrsta važan je i u sastojinama mlađim od 80, odnosno 60 godina. Ciljna vrsta je “vezana” uz starije sastojine u kontekstu stanišnih elemenata važnih za razmnožavanje i prezimljavanje, dok se ovaj atribut odnosi na cijeli životni ciklus vrste. "• Izričaj „U šumama u kojima se raznodobno gospodari očuvana je strukturna raznolikost s povoljnim udjelom stabala prsnog promjera iznad 30 cm te stabala s pukotinama u kori i dupljama“ zamijeniti sa izričajem „U šumama u kojima se raznodobno gospodari očuvana je strukturna raznolikost s povoljnim udjelom drvne zalihe prsnog promjera iznad 30 cm te stabala s pukotinama u kori i dupljama“. U raznodobnoj šumi, kako bi se osiguralo trajno pomlađenje treba biti najveći broj tankih stabla čime se teško može zadovoljiti mjera, dok odnos drvne zalihe je obrnuto proporcionalan odnosu broju stabala." ODGOVOR: Ne prihvaća se. Ljetna obitavališta ovih šišmiša mogu biti ispod labave kore stabala ili u pukotinama stabala. Vrsta je relativno otporna na hladnoću te zimi jedinke hiberniraju u šupljinama i dupljama na stablima, a zadržavaju se i u podzemlju (špilje, tuneli, napušteni rudnici) u najhladnijim ulaznim dijelovima. S obzirom na navedene ekološke zahtjeve vrste, upravo je broj stabala taj koji predstavlja ključni pokazatelj, odnosno stanje staništa za vrstu (a ne drvna zaliha). "• Izričaj „Očuvane su lokve unutar šuma “ zamijeniti sa izričajem „Očuvane su lokve unutar šuma osim na šumskoj prometnoj infrastrukturi“." ODGOVOR: Ne prihvaća se. Atribut je vezan uz ekološke zahtjeve vrste. "Mjere očuvanja: • Izričaj „Nakon sječe/rušenja zrelih stabala ostaviti stabla s dupljama 24 sata na mjestu prije uklanjanja“ zamijeniti sa izričajem „Nakon sječe/rušenja zrelih stabala ostaviti stabla s dupljama najmanje 24 sata unutar šuma i šumskih zemljišta“ . Predlažemo izmjene ove mjere zbog provedivosti iste." ODGOVOR: Prihvaća se na način da novi prijedlog mjere glasi: “Nakon sječe/rušenja zrelih stabala, prije uklanjanja ostaviti stabla u šumskom kompleksu najmanje 24 sata.” "• Izričaj „U šumama u kojima se raznodobno gospodari očuvati povoljne stanišne uvjete za očuvanje vrste očuvanjem strukturne raznolikosti šuma s povoljnim udjelom stabala prsnog promjera iznad 30 cm te stabala s pukotinama u kori i dupljama“ . Predlažemo sljedeći izričaj: „U šumama u kojima se raznodobno gospodari očuvati povoljne stanišne uvjete za očuvanje vrste očuvanjem strukturne raznolikosti šuma s povoljnim udjelom drvne zalihe prsnog promjera iznad 30 cm te stabala s pukotinama u kori i dupljama U raznodobnoj šumi, kako bi se osiguralo trajno pomlađenje treba biti najveći broj tankih stabla čime se teško može zadovoljiti mjera, dok odnos drvne zalihe je obrnuto proporcionalan odnosu broju stabala." ODGOVOR: Ne prihvaća se. Ljetna obitavališta ovih šišmiša mogu biti ispod labave kore stabala ili u pukotinama stabala. Vrsta je relativno otporna na hladnoću te zimi jedinke hiberniraju u šupljinama i dupljama na stablima, a zadržavaju se i u podzemlju (špilje, tuneli, napušteni rudnici) u najhladnijim ulaznim dijelovima. Prema dosadašnjim iskustvima „povoljan udio stabala prsnog promjera iznad 30 cm“ uglavnom odgovara udjelu broja stabala debljine iznad 30 cm prema novom sistemu uređivanja prebornih šuma prof. Klepca na temelju boniteta, optimalnog omjera smjese i promjera sječive zrelosti glavnih vrsta drveća, a što je za određivanje normalne drvne zalihe u prebornim šumama propisano Pravilnikom o uređivanju šuma te u tom smislu ova mjera očuvanja nije u suprotnosti s pravilima šumarske struke i postizanjem ciljeva gospodarenja šumama. "• Prilikom doznake ostavljati stabla s dupljama u kojima se nalaze kolonije vrste. Na koji način će se utvrđivati prisutnost kolonija? Da li je ova mjera u suprotnosti s prvom mjerom „Nakon sječe/rušenja zrelih stabala ostaviti stabla s dupljama na mjestu prije uklanjanja“. Predlažemo izmjenu izričaja na način „Prilikom doznake ostavljati stabla s dupljama u kojima se nalaze kolonije vrste, osim prilikom provedbe obnove šumskih sastojina“" ODGOVOR: Ne prihvaća se. Mjera nije u suprotnosti s mjerom vezanom uz ostavljanje stabala 24 sata nakon sječe, budući da se ona odnosi na sva stabla, a ova mjera na ona u kojima se nalaze kolonije vrste. "• U izričaju „Ograničiti korištenje sredstava za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva u gospodarenju šumama“ dodati tekst „a kemijska sredstva se mogu koristiti samo u slučajevima potencijalne veće štete za šumske stanišne tipove kada nema odgovarajućeg biološkog ili biotehničkog sredstva“." ODGOVOR: Ne prihvaća se. Iako mjera ograničava korištenje sredstava za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva, ona ih ne zabranjuje. Korištenje kemijskih sredstava sagledava se od slučaja do slučaja te je zapravo iznimno dopušteno na ovom POVS-u, a što je vidljivo iz mjere očuvanja za ciljne stanišne tipove. "• Izričaj: „U skladu s normalnim razmjerom dobnih razreda šumskogospodarskih planova očuvati povoljni udio hrastovih sastojina starijih od 80 godina“ zamijeniti sa izričajem“ U šumama u kojima se jednodobno gospodari očuvan je povoljan udio sastojina hrasta lužnjaka starijih od 80 godina“. Na temelju kojega znanstvenog istraživanja ili rada je dokazano da je za povoljno stanje širokouhog mračnjaka, treba biti 40 % sastojina lužnjaka starijih od 80 godina? Hrast zamijeniti u hrast lužnjak. Ukoliko je mjeru potrebno kvantificirati predlažemo ovaj izričaj „U šumama u kojima se jednodobno gospodari očuvano je najmanje 10 % sastojina hrasta lužnjaka starijih od 80 godina." ODGOVOR: Ne prihvaća se. Postotak je definiran sukladno pravilima potrajnosti gospodarenja kako bi se na području ekološke mreže uvijek osigurala prisutnost sastojina različite starosti, čime se osigurava gospodarenje šumama uz očuvanje bioraznolikosti. Kvantifikacija ciljeva očuvanja, odnosno njihovih atributa standard je koji je postavila Europska komisija u dokumentu: Commission Note On Setting Conservation Objectives For Natura 2000 Sites iz 2012. godine te ovaj standard predstavlja minimalni stručni kriterij za sve DČ, ali je i definicija ciljeva očuvanja u ovako zadanom standardu preduvjet za financiranje svih projekata iz EU fondova. Citirani izričaj iz komentara ne predstavlja izričaj iz prijedloga Pravilnika objavljenog na e-Savjetovanju. "• U izričaju „U šumama u kojima se jednodobno gospodari prilikom dovršnog sjeka šumskih površina većih od 100 ha u središnjem dijelu ostaviti najmanje 5 ha neposječene površine“ riječi „dovršnog sijeka“ zamijeniti sa riječima „obnove“. i broj „5 „ zamijeniti sa brojem “1“„ a riječi „neposječene površine“ zamijeniti sa „šuma na kojima će se odgoditi obnova“. Potrebno je pojasniti ovu mjeru na koji način je određena veličina neposječene površine i koliko dugo takva šuma u kojoj se odgađa obnova treba čekati na početak obnove?" ODGOVOR: Ne prihvaća se. Slučajevi sječa na ovako velikim površinama (100 ha) morali bi biti iznimka i u gospodarenju šumama jer predstavljaju stres na ekosustav i otežavaju prilagodbu klimatskim promjenama. Površina od 5 ha predstavlja minimum ekoloških zahtjeva, a definirana je na temelju prijedloga šumarske struke (danog tijekom izrade prijedloga ekološke mreže Natura 2000), uz argument predstavnika šumarstva da se radi o iznimci te da bilo koja manja površina ne može zadovoljiti potrebe vrsta budući da ne može dugoročno opstati jer ne predstavlja kompleks. "Myotis emarginatus - riđi šišmiš Mjere očuvanja: • U izričaju „Ograničiti korištenje sredstava za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva na pogodnim staništima za vrstu i njihovoj neposrednoj blizini “ dodati tekst „a kemijska sredstva se mogu koristiti samo u slučajevima potencijalne veće štete za šumske stanišne tipove kada nema odgovarajućeg biološkog ili biotehničkog sredstva“." ODGOVOR: Ne prihvaća se. Iako mjera ograničava korištenje sredstava za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva, ona ih ne zabranjuje. Korištenje kemijskih sredstava sagledava se od slučaja do slučaja te je zapravo iznimno dopušteno na ovom POVS-u, a što je vidljivo iz mjere očuvanja za ciljne stanišne tipove. "Castor fiber – dabar Mjere očuvanja: • „Očuvati vegetaciju uz vodotoke u zoni od najmanje 5 metara od obale“. Predlažemo sljedeći izričaj: „Očuvati vegetaciju uz vodotoke u zoni do 5 metara od obale“." ODGOVOR: Ne prihvaća se. Mjere i atributi moraju, sukladno odredbama Direktive o staništima, standardu EK, kao i presudama Suda EU-a odgovarati ekološkim zahtjevima vrste. Mjera predstavlja minimum ekoloških zahtjeva vrste. "Lutra lutra – vidra Mjere očuvanja: • „Očuvati obalnu vegetaciju uz vodotoke u pojasu od najmanje 10 metara od obale“. Predlažemo sljedeći izričaj: „Očuvati obalnu vegetaciju uz vodotoke u pojasu do 10 metara od obale“. " ODGOVOR: Ne prihvaća se. Mjere i atributi moraju, sukladno odredbama Direktive o staništima, standardu EK, kao i presudama Suda EU-a odgovarati ekološkim zahtjevima vrste. Mjera predstavlja minimum ekoloških zahtjeva vrste. "Lucanus cervus – jelenak Atributi: • „Održano je najmanje 7180 ha ključnih staništa (NKS E.2.2.1., E.2.2.2., E.3.1.1., E.3.1.2.) s najmanje 40% hrastovih sastojina starijih od 80 godina i najmanje 20% jasenovih sastojina starijih od 60 godina. Predlažemo sljedeći izričaj:“ Održano je najmanje 7180 ha ključnih staništa (NKS E.2.1.7, E.2.2.1., E.2.2.2., E.3.1.1., E.3.1.2.) s povoljnim udjelom sastojina hrasta lužnjaka starijih od 80 godina i sastojina poljskog jasena od 60 godina“. 40 % površine sastojina starijih od 80 godina (za lužnjak) proizlazi iz metode razmjera dobnih razreda propisanih Pravilnikom o uređivanju šuma (metoda kojim se uređuju jednodobne šume) čime se osigurava potrajnost gospodarenja. Isto tako, potrajnost prihoda se osigurava na razini šumskogospodarskog područja, a ne na razini gospodarske jedinice ili područja ekološke mreže, a sukladno odredbama Pravilnika o uređivanju šuma (članak 31.). Nije jasno kako je onda ovaj omjer od 40 % preuzet kao povoljno stanje kojim se želi postići na području ekološke mreže tj. da li je znanstveno dokazano koliki je udio starijih sastojina a da bi bilo povoljno stanje za ciljnu vrstu? Ukoliko je mjeru potrebno kvantificirati predlažemo ovaj izričaj „Održano je najmanje 7180 ha ključnih staništa (NKS E. 2.1.7., E.2.2.1., E.2.2.2., E.3.1.1., E.3.1.2.) s najmanje 10% sastojina hrasta lužnjaka starijih od 80 godina i najmanje 5 % sastojina poljskog jasena starijih od 60 godina.“ " ODGOVOR: Ne prihvaća se. Postotak je definiran sukladno pravilima potrajnosti gospodarenja kako bi se na području ekološke mreže uvijek osigurala prisutnost sastojina različite starosti, čime se osigurava gospodarenje šumama uz očuvanje bioraznolikosti. Kvantifikacija ciljeva očuvanja, odnosno njihovih atributa standard je koji je postavila Europska komisija u dokumentu: Commission Note On Setting Conservation Objectives For Natura 2000 Sites iz 2012. godine te ovaj standard predstavlja minimalni stručni kriterij za sve DČ, ali je i definicija ciljeva očuvanja u ovako zadanom standardu preduvjet za financiranje svih projekata iz EU fondova. "• U šumskim sastojinama osiguran je udio od najmanje 3% ostavljene odumrle ili odumiruće drvne mase“. Komentar: Molimo pojašnjenje oko načina izračuna navedenog postotka da li se postotak odnosi na „ostavljena odumrla(odumiruća)/ukupno odumrla(odumiruća) drvna masa“ ili „odumrla(odumiruća) drvna masa /živa drvna masa“ ili „odumrla(odumiruća) drvna masa/(živa + odumrla(odumiruća) drvna masa“? Navedenu mjeru je teško pratiti jer se šumskogospodarskim planovima dobivaju samo podaci o drvnoj masi „cijelih“ odumrlih stabala (ležećih i stojećih) a šumskogospodarskim planovima se ne utvrđuje drvna masa o odumrlim „dijelovima“ drva, te odumirućim stablima, ali i odumrloj/odumirućoj drvnoj masi promjera ispod 7 cm (grane), te predlažemo da se navedeno uzme u obzir kod definiranja mjere." ODGOVOR: Prima se na znanje. Pojašnjenje: Način izračuna provodi se sukladno metodologiji uspostavljenoj još 2018. za izradu šumskogospodarskih planova koji su planovi upravljanja, a koja se primjenjuje u svim šumskogospodarskim planovima koji su od 2018. ishodili suglasnost Ministarstva sukladno čl. 56b Zakona o zaštiti prirode. Dakle, postotak se odnosi na udio u ukupnoj drvnoj masi te se ne odnosi na drvnu masu ispod taksacijske granice. "Mjere očuvanja: • „U šumskim sastojinama osiguran je udio od najmanje 3% ostavljene odumrle ili odumiruće drvne mase“. Komentar: Molimo pojašnjenje oko načina izračuna navedenog postotka da li se postotak odnosi na „ostavljena odumrla(odumiruća)/ukupno odumrla(odumiruća) drvna masa“ ili „odumrla(odumiruća) drvna masa /živa drvna masa“ ili „odumrla(odumiruća) drvna masa /(živa + odumrla(odumiruća) drvna masa“? Navedenu mjeru je teško pratiti jer se šumskogospodarskim planovima dobivaju samo podaci o drvnoj masi „cijelih“ odumrlih stabala (ležećih i stojećih) a šumskogospodarskim planovima se ne utvrđuje drvna masa o odumrlim „dijelovima“ drva, te odumirućim stablima, ali i odumrloj/odumirućoj drvnoj masi promjera ispod 7 cm (grane), te predlažemo da se navedeno uzme u obzir kod definiranja mjere." ODGOVOR: Prima se na znanje. Pojašnjenje: Način izračuna provodi se sukladno metodologiji uspostavljenoj još 2018. za izradu šumskogospodarskih planova koji su planovi upravljanja, a koja se primjenjuje u svim šumskogospodarskim planovima koji su od 2018. ishodili suglasnost Ministarstva sukladno čl. 56b Zakona o zaštiti prirode. Dakle, postotak se odnosi na udio u ukupnoj drvnoj masi te se ne odnosi na drvnu masu ispod taksacijske granice. "Cerambyx cerdo - hrastova strizibuba Atributi: • Održano je najmanje 7180 ha ključnih staništa (NKS E.2.2.1., E.2.2.2., E.3.1.1., E.3.1.2.) s najmanje 40% hrastovih sastojina starijih od 80 godina i najmanje 20% jasenovih sastojina starijih od 60 godina. Predlažemo sljedeći izričaj:“ Održano je najmanje 7180 ha ključnih staništa (NKS E.2.1.7, E.2.2.1., E.2.2.2., E.3.1.1., E.3.1.2.) s povoljnim udjelom sastojina hrasta lužnjaka starijih od 80 godina“. 40 % površine sastojina starijih od 80 godina (za lužnjak) proizlazi iz metode razmjera dobnih razreda propisanih Pravilnikom o uređivanju šuma (metoda kojim se uređuju jednodobne šume) čime se osigurava potrajnost gospodarenja. Isto tako, potrajnost prihoda se osigurava na razini šumskogospodarskog područja, a ne na razini gospodarske jedinice ili područja ekološke mreže, a sukladno odredbama Pravilnika o uređivanju šuma (članak 31.). Nije jasno kako je onda ovaj omjer od 40 % preuzet kao povoljno stanje kojim se želi postići na području ekološke mreže tj. da li je znanstveno dokazano koliki je udio starijih sastojina a da bi bilo povoljno stanje za ciljnu vrstu? Izbaciti jasenove sastojine iz izričaja. Ukoliko je mjeru potrebno kvantificirati predlažemo ovaj izričaj „Održano je najmanje 7180 ha ključnih staništa (NKS E. 2.1.7., E.2.2.1., E.2.2.2., E.3.1.1., E.3.1.2.) s najmanje 10% sastojina hrasta lužnjaka starijih od 80 godina“." ODGOVOR: Ne prihvaća se. Postotak je definiran sukladno pravilima potrajnosti gospodarenja kako bi se na području ekološke mreže uvijek osigurala prisutnost sastojina različite starosti, čime se osigurava gospodarenje šumama uz očuvanje bioraznolikosti. Kvantifikacija ciljeva očuvanja, odnosno njihovih atributa standard je koji je postavila Europska komisija u dokumentu: Commission Note On Setting Conservation Objectives For Natura 2000 Sites iz 2012. godine te ovaj standard predstavlja minimalni stručni kriterij za sve DČ, ali je i definicija ciljeva očuvanja u ovako zadanom standardu preduvjet za financiranje svih projekata iz EU fondova. "• „U šumskim sastojinama osiguran je udio od najmanje 3% ostavljene odumrle ili odumiruće drvne mase“. Komentar: Molimo pojašnjenje oko načina izračuna navedenog postotka da li se postotak odnosi na „ostavljena odumrla(odumiruća)/ukupno odumrla(odumiruća) drvna masa“ ili „odumrla(odumiruća) drvna masa /živa drvna masa“ ili „odumrla(odumiruća) drvna masa/(živa + odumrla(odumiruća) drvna masa“? Navedenu mjeru je teško pratiti jer se šumskogospodarskim planovima utvrđuju samo podaci o drvnoj masi „cijelih“ odumrlih stabala (ležećih i stojećih) a šumskogospodarskim planovima se ne utvrđuje drvna masa o odumrlim „dijelovima“ drva, te odumirućim stablima, ali i odumrloj/odumirućoj drvnoj masi promjera ispod 7 cm (grane), te predlažemo da se navedeno uzme u obzir kod definiranja mjere." ODGOVOR: Prima se na znanje. Pojašnjenje: Način izračuna provodi se sukladno metodologiji uspostavljenoj još 2018. za izradu šumskogospodarskih planova koji su planovi upravljanja, a koja se primjenjuje u svim šumskogospodarskim planovima koji su od 2018. ishodili suglasnost Ministarstva sukladno čl. 56b Zakona o zaštiti prirode. Dakle, postotak se odnosi na udio u ukupnoj drvnoj masi te se ne odnosi na drvnu masu ispod taksacijske granice. "• Izričaj „U šumama kojima se jednodobno gospodari očuvana je povezanost šumskog kompleksa kroz ostavljanje neposječenih površina“ zamijeniti sa izričajem „U šumama kojima se jednodobno gospodari očuvana je povezanost šumskog kompleksa kroz ostavljanje neposječenih površina osim u slučajevima velikih kalamiteta na koji se ne može utjecati“." ODGOVOR: Ne prihvaća se. Mjera se odnosi na redovne situacije upravljanja područjima Natura 2000, a slučajevi kalamiteta predstavljaju izvanredne situacije koje se rješavaju interventnim mjerama, odnosno kroz odgovarajuće postupke. "Mjere očuvanja: • Izričaj“ U skladu s normalnim razmjerom dobnih razreda očuvati povoljni udio hrastovih sastojina starijih od 80 godina“ zamijeniti sa izričajem „Očuvati povoljni udio sastojina hrasta lužnjaka starijih od 80 godina“. Ukoliko je potrebno mjeru kvantificirati predlažemo izričaj „Očuvati najmanje 10 % sastojina hrasta lužnjaka starijih od 80 godina „" ODGOVOR: Ne prihvaća se. Postotak je definiran sukladno pravilima potrajnosti gospodarenja kako bi se na području ekološke mreže uvijek osigurala prisutnost sastojina različite starosti, čime se osigurava gospodarenje šumama uz očuvanje bioraznolikosti. Kvantifikacija ciljeva očuvanja, odnosno njihovih atributa standard je koji je postavila Europska komisija u dokumentu: Commission Note On Setting Conservation Objectives For Natura 2000 Sites iz 2012. godine te ovaj standard predstavlja minimalni stručni kriterij za sve DČ, ali je i definicija ciljeva očuvanja u ovako zadanom standardu preduvjet za financiranje svih projekata iz EU fondova. "HR2000589 Stupnički lug 9160 Subatlantske i srednjoeuropske hrastove i hrastovo-grabove šume Carpinion betuli Atributi: • „U šumama u kojima se jednodobno gospodari očuvano je najmanje 40% hrastovih sastojina starijih od 80 godina“. 40 % površine sastojina starijih od 80 godina (za lužnjak) proizlazi iz metode razmjera dobnih razreda propisanih Pravilnikom o uređivanju šuma (metoda kojim se uređuju jednodobne šume) čime se osigurava potrajnost gospodarenja. Isto tako, potrajnost prihoda se osigurava na razini šumskogospodarskog područja, a ne na razini gospodarske jedinice ili područja ekološke mreže, a sukladno odredbama Pravilnika o uređivanju šuma (članak 31.). Nije jasno kako je onda ovaj omjer od 40 % preuzet kao povoljno stanje kojim se želi postići na području ekološke mreže tj. da li je znanstveno dokazano koliki je udio starijih sastojina a da bi bilo povoljno stanje ciljnog stanišnog tipa? Ciljni stanišni tip 9160 se odnosi na stanišne tipove h. lužnjaka a ne na hrastove jer u RH ima sedam vrsta hrastova. Predlažemo ovaj izričaj: „U šumama u kojima se jednodobno gospodari očuvan je povoljan udio sastojina hrasta lužnjaka starijih od 80 godina“. Ukoliko je mjeru potrebno kvantificirati predlažemo ovaj izričaj „U šumama u kojima se jednodobno gospodari očuvano je najmanje 10 % sastojina hrasta lužnjaka starijih od 80 godina“." ODGOVOR: Ne prihvaća se. Postotak je definiran sukladno pravilima potrajnosti gospodarenja kako bi se na području ekološke mreže uvijek osigurala prisutnost sastojina različite starosti, čime se osigurava gospodarenje šumama uz očuvanje bioraznolikosti. Kvantifikacija ciljeva očuvanja, odnosno njihovih atributa standard je koji je postavila Europska komisija u dokumentu: Commission Note On Setting Conservation Objectives For Natura 2000 Sites iz 2012. godine te ovaj standard predstavlja minimalni stručni kriterij za sve DČ, ali je i definicija ciljeva očuvanja u ovako zadanom standardu preduvjet za financiranje svih projekata iz EU fondova. "• Izričaj „Očuvane su karakteristične vrste ovog stanišnog tipa“ zamijeniti sa izričajem „Očuvati vrste drveća karakteristične za stanišni tip“. Šumski ekosustav je dinamična zajednica biljaka, gljiva, životinja, algi i mikroorganizama i njihovog neživog okoliša koji međusobno djeluju kao funkcionalna jedinica u kojem drveće i druga drvenasta vegetacija određuju strukturne i funkcionalne odnose na određenom staništu i pri određenim ekološkim uvjetima. Očuvanjem glavnih vrsta drveća koje karakteriziraju stanišni tip podržavaju se uvjeti za pridolazak svih ostalih vrsta biljaka, životinja, gljiva itd." ODGOVOR: Ne prihvaća se. Šumski stanišni tip, odnosno njegovu strukturu, ne čine samo glavne vrste drveća, već i sve ostale vrste. Iako očuvanje glavnih vrsta drveća podržava pridolazak ostalih vrsta, ono ga ne osigurava, a za očuvanje stanišnog tipa nužno je osigurati i sve elemente strukture, uključujući i prizemni sloj i sloj grmlja. "• „Očuvane su šumske čistine“ – nejasno zašto se uz stanišni tip 9160 veže ovakav cilj očuvanja ako se govori o mjerama za 9160 ciljni stanišni tip. Stanišni tip šumske čistine su stanišni tip s svojom oznakom NKS-a i nisu ciljni stanišni tip prema prilogu III. Pravilnika o popisu stanišnih tipova" ODGOVOR: Ne prihvaća se. Šumske čistine dio su strukture stanišnog tipa. "Mjere očuvanja: • „Popunjavanje ili pošumljavanje obavljati zavičajnim vrstama karakterističnim za stanišni tip“ Pošumljavanje je termin koji nije usklađen sa Zakonom o šumama a pošumljavanje se odnosi na radove vezane za neobraslo proizvodno šumsko zemljište a ne na šumske stanišne tipove. Predlažemo ovaj izričaj: „Radove sjetve ili sadnje šumskog reprodukcijskog materijala obavljati zavičajnim vrstama karakterističnim za stanišni tip osim u iznimnim slučajevima kada to nije moguće zbog pojave novih bolesti a s ciljem zaustavljanja degradacije staništa“. " ODGOVOR: Predloženi izričaj djelomično se prihvaća na način da novi prijedlog mjere glasi: „Radove sjetve ili sadnje šumskog reprodukcijskog materijala obavljati zavičajnim vrstama karakterističnim za stanišni tip.“ "• U izričaju „Ograničiti korištenje sredstava za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva u gospodarenju šumama“ dodati tekst zbog suzbijanja hrastove pepelnice “a kemijska sredstva se mogu koristiti samo u slučajevima potencijalne veće štete kada nema odgovarajućeg biološkog ili biotehničkog sredstva“." ODGOVOR: Ne prihvaća se. Mjera ograničenja korištenja sredstava za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva nije propisana prijedlogom Pravilnika za ovaj stanišni tip na POVS-u Stupnički lug. Štoviše, predložena je mjera vezana uz korištenje bioloških i biotehničkih sredstava, a koja daje upravo ovu mogućnost korištenja kemijskih sredstava u slučajevima potencijalne veće štete. "• Izričaj „Očuvati biljne vrste karakteristične za stanišni tip“ predlažemo zamijeniti sa izričajem „Očuvati vrste drveća karakteristične za stanišni tip“ ili predlažemo brisanje navedenog izričaja jer to je navedeno pod ciljevima očuvanja." ODGOVOR: Ne prihvaća se. Šumski stanišni tip, odnosno njegovu strukturu, ne čine samo vrste drveća, već i sve ostale vrste. Ciljevi i mjere očuvanja imaju različitu primjenu te djelomična preklapanja nisu isključena. "Cerambyx cerdo - hrastova strizibuba Atributi: • Izričaj „Održano je 690 ha pogodnih staništa (šume hrasta lužnjaka s dovoljno odumirućih ili svježe odumrlih stabala) s najmanje 40% hrastovih sastojina od 80 godina.“ predlažemo izmijeniti sa izričajem „Održano je 690 ha pogodnih staništa (šume hrasta lužnjaka s dovoljno odumirućih ili svježe odumrlih stabala) s povoljnim udjelom sastojina starijih od 80 godina.“" ODGOVOR: Ne prihvaća se. Atributi i mjere, sukladno standardu EK i presudama Suda EU-a moraju biti kvantificirani te vezani uz ekološke zahtjeve vrste. Ovaj postotak određen je kako bi se uvijek osiguralo dovoljno starih sastojina za vrstu, ali i potrajno gospodarenje sastojinama. "• Izričaj „U šumama kojima se jednodobno gospodari očuvana je povezanost šumskog kompleksa kroz ostavljanje neposječenih površina“ zamijeniti sa izričajem „U šumama kojima se jednodobno gospodari očuvana je povezanost šumskog kompleksa kroz ostavljanje neposječenih površina osim u slučajevima velikih kalamiteta na koji se ne može utjecati“." ODGOVOR: Ne prihvaća se. Izričaj je, sukladno standardu EK i presudama Suda EU-a, vezan uz ekološke zahtjeve vrste. Nadalje, slučajevi kalamiteta predstavljaju iznimne situacije u kojima se primjenjuju interventne mjere, odnosno rješavaju se kroz odgovarajuće postupke. "• „U šumskim sastojinama osiguran je udio od najmanje 3% ostavljene odumrle ili odumiruće drvne mase“. Komentar: Molimo pojašnjenje oko načina izračuna navedenog postotka da li se postotak odnosi na „ostavljena odumrla(odumiruća)/ukupno odumrla(odumiruća) drvna masa“ ili „odumrla(odumiruća) drvna masa /živa drvna masa“ ili „odumrla(odumiruća) drvna masa/(živa + odumrla(odumiruća) drvna masa“? Navedenu mjeru je teško pratiti jer se šumskogospodarskim planovima utvrđuju samo podaci o drvnoj masi „cijelih“ odumrlih stabala (ležećih i stojećih) a šumskogospodarskim planovima se ne utvrđuje drvna masa o odumrlim „dijelovima“ drva, te odumirućim stablima, ali i odumrloj/odumirućoj drvnoj masi promjera ispod 7 cm (grane), te predlažemo da se navedeno uzme u obzir kod definiranja mjere." ODGOVOR: Prima se na znanje. Pojašnjenje: Način izračuna provodi se sukladno metodologiji uspostavljenoj još 2018. za izradu šumskogospodarskih planova koji su planovi upravljanja, a koja se primjenjuje u svim šumskogospodarskim planovima koji su od 2018. ishodili suglasnost Ministarstva sukladno čl. 56b Zakona o zaštiti prirode. Dakle, postotak se odnosi na udio u ukupnoj drvnoj masi te se ne odnosi na drvnu masu ispod taksacijske granice. "Mjere očuvanja: • Izričaj “U skladu s normalnim razmjerom dobnih razreda očuvati povoljni udio hrastovih sastojina starijih od 80 godina“ zamijeniti sa izričajem „Očuvati povoljni udio sastojina hrasta lužnjaka starijih od 80 godina“. Ukoliko je potrebno mjeru kvantificirati predlažemo izričaj „Očuvati najmanje 10 % sastojina hrasta lužnjaka starijih od 80 godina." ODGOVOR: Ne prihvaća se. Postotak je definiran sukladno pravilima potrajnosti gospodarenja kako bi se na području ekološke mreže uvijek osigurala prisutnost sastojina različite starosti, čime se osigurava gospodarenje šumama uz očuvanje bioraznolikosti. Kvantifikacija ciljeva očuvanja, odnosno njihovih atributa standard je koji je postavila Europska komisija u dokumentu: Commission Note On Setting Conservation Objectives For Natura 2000 Sites iz 2012. godine te ovaj standard predstavlja minimalni stručni kriterij za sve DČ, ali je i definicija ciljeva očuvanja u ovako zadanom standardu preduvjet za financiranje svih projekata iz EU fondova. "HR2000642 Kupa Castor fiber – dabar Mjere očuvanja: • „Očuvati vegetaciju uz vodotoke u zoni od najmanje 5 metara od obale“. Predlažemo sljedeći izričaj: „Očuvati vegetaciju uz vodotoke u zoni do 5 metara od obale“." ODGOVOR: Ne prihvaća se. Mjere i atributi moraju, sukladno odredbama Direktive o staništima, standardu EK, kao i presudama Suda EU-a odgovarati ekološkim zahtjevima vrste. Mjera predstavlja minimum ekoloških zahtjeva vrste. "Lutra lutra – vidra Mjere očuvanja: • Očuvati obalnu vegetaciju uz vodotoke u pojasu od najmanje 10 metara od obale“. Predlažemo sljedeći izričaj: „Očuvati obalnu vegetaciju uz vodotoke u pojasu do 10 metara od obale“." ODGOVOR: Ne prihvaća se. Mjere i atributi moraju, sukladno odredbama Direktive o staništima, standardu EK, kao i presudama Suda EU-a odgovarati ekološkim zahtjevima vrste. Mjera predstavlja minimum ekoloških zahtjeva vrste. "91E0* Aluvijalne šume (Alno-Padion, Alnion incanae, Salicion albae) Atributi: • Izričaj „Očuvane su karakteristične vrste ovog stanišnog tipa“ zamijeniti sa izričajem „Očuvati vrste drveća karakteristične za stanišni tip“. Šumski ekosustav je dinamična zajednica biljaka, gljiva, životinja, algi i mikroorganizama i njihovog neživog okoliša koji međusobno djeluju kao funkcionalna jedinica u kojem drveće i druga drvenasta vegetacija određuju strukturne i funkcionalne odnose na određenom staništu i pri određenim ekološkim uvjetima. Očuvanjem glavnih vrsta drveća koje karakteriziraju stanišni tip podržavaju se uvjeti za pridolazak svih ostalih vrsta biljaka, životinja, gljiva itd." ODGOVOR: Ne prihvaća se. Šumski stanišni tip, odnosno njegovu strukturu, ne čine samo glavne vrste drveća, već i sve ostale vrste. Iako očuvanje glavnih vrsta drveća podržava pridolazak ostalih vrsta, ono ga ne osigurava, a za očuvanje stanišnog tipa nužno je osigurati i sve elemente strukture, uključujući i prizemni sloj i sloj grmlja. "• „Očuvane su šumske čistine“ – nejasno zašto se uz stanišni tip 91E0* veže ovakav cilj očuvanja ako se govori o mjerama za 91E0* ciljni stanišni tip. Šumske čistine su stanišni tip s svojom oznakom NKS-a i nisu ciljni stanišni tip prema prilogu III. Pravilnika o popisu stanišnih tipova." ODGOVOR: Ne prihvaća se. Šumske čistine dio su strukture stanišnog tipa. "Mjere očuvanja • U izričaju „Ograničiti korištenje sredstava za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva u gospodarenju šumama“ dodati tekst “a kemijska sredstva se mogu koristiti samo u slučajevima potencijalne veće štete kada nema odgovarajućeg biološkog ili biotehničkog sredstva“." ODGOVOR: Ne prihvaća se. Mjera ograničenja korištenja sredstava za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva nije propisana prijedlogom Pravilnika za ovaj stanišni tip na POVS-u Kupa. Štoviše, predložena je mjera vezana uz korištenje bioloških i biotehničkih sredstava, pa daje upravo ovu mogućnost korištenja kemijskih sredstava u slučajevima potencijalne veće štete. "• Izričaj „Očuvati šumske čistine odnosno livadne i pašnjačke površine unutar šumskih kompleksa“ izbrisati – objašnjenje navedeno kod atributa." ODGOVOR: Ne prihvaća se. Šumske čistine dio su strukture stanišnog tipa. "• Izričaj „Očuvati biljne svojte značajne za stanišni tip“ predlažemo zamijeniti sa izričajem „Očuvati vrste drveća karakteristične za stanišni tip“ ili predlažemo brisanje navedenog izričaja jer to je navedeno pod ciljevima očuvanja." ODGOVOR: Ne prihvaća se. Šumski stanišni tip, odnosno njegovu strukturu, ne čine samo vrste drveća, već i sve ostale vrste. Ciljevi i mjere očuvanja imaju različitu primjenu te djelomična preklapanja nisu isključena. "• „Površine pod prirodnim šumama ne pretvarati u kulture hibridnih topola i stranih vrsta, a postojeće kulture topola postepeno privoditi ka autohtonim sastojinama“. Predlažemo sljedeći izričaj: „Površine pod prirodnim šumama ne pretvarati u kulture hibridnih topola i stranih vrsta i ne povećavati površine sastojina stranih vrsta“. U RH je samo 3 % kultura i plantaža u odnosu na ukupnu površinu šuma i šumskih zemljišta te se iz navedenoga razloga postojeće kulture ne smatraju pritiskom na bioraznolikost." ODGOVOR: Ne prihvaća se. Iako na razini Hrvatske kulture ne zauzimaju značajan postotak, u kontekstu očuvanja ovog stanišnog tipa na POVS-u Kupa nužno je provesti mjeru prevođenja kultura u autohtone sastojine. "• „Popunjavanje ili pošumljavanje obavljati zavičajnim vrstama karakterističnim za stanišni tip“ Pošumljavanje je termin koji nije usklađen sa Zakonom o šumama a pošumljavanje se odnosi na radove vezane za neobraslo proizvodno šumsko zemljište a ne na šumske stanišne tipove. Predlažemo ovaj izričaj: „Radove sjetve ili sadnje šumskog reprodukcijskog materijala obavljati zavičajnim vrstama karakterističnim za stanišni tip osim u iznimnim slučajevima kada to nije moguće zbog pojave novih bolesti a s ciljem zaustavljanja degradacije staništa“." ODGOVOR: Predloženi izričaj djelomično se prihvaća na način da novi prijedlog mjere glasi: „Radove sjetve ili sadnje šumskog reprodukcijskog materijala obavljati zavičajnim vrstama karakterističnim za stanišni tip.“ "91F0 Poplavne miješane šume Quercus robur, Ulmus laevis, Ulmus minor, Fraxinus excelsior ili Fraxinus angustifolia Atributi: • Izričaj „U šumama u kojima se jednodobno gospodari održano je minimalno 40 % hrastovih sastojina starijih od 80 godina i minimalno 20 % jasenovih sastojina starijih od 60 godina“ zamijeniti sa izričajem :“ U šumama u kojima se jednodobno gospodari očuvan je povoljan udio sastojina hrasta lužnjaka starijih od 80 godina i sastojina poljskog jasena od 60 godina“. 40 % površine sastojina starijih od 80 godina (za lužnjak) proizlazi iz metode razmjera dobnih razreda propisanih Pravilnikom o uređivanju šuma (metoda kojim se uređuju jednodobne šume) čime se osigurava potrajnost gospodarenja. Isto tako, potrajnost prihoda se osigurava na razini šumskogospodarskog područja, a ne na razini gospodarske jedinice ili područja ekološke mreže, a sukladno odredbama Pravilnika o uređivanju šuma (članak 31.). Još teže je postići razmjer dobnih razreda na ovoliko maloj površini koja je navedena u ciljevima tj.45 ha." ODGOVOR: Ne prihvaća se. Postotak je definiran sukladno pravilima potrajnosti gospodarenja kako bi se na području ekološke mreže uvijek osigurala prisutnost sastojina različite starosti, čime se osigurava gospodarenje šumama uz očuvanje bioraznolikosti. Kvantifikacija ciljeva očuvanja, odnosno njihovih atributa standard je koji je postavila Europska komisija u dokumentu: Commission Note On Setting Conservation Objectives For Natura 2000 Sites iz 2012. godine te ovaj standard predstavlja minimalni stručni kriterij za sve DČ, ali je i definicija ciljeva očuvanja u ovako zadanom standardu preduvjet za financiranje svih projekata iz EU fondova. "• Izričaj „Očuvane su karakteristične vrste ovog stanišnog tipa“ predlažemo zamijeniti sa izričajem „Očuvati vrste drveća karakteristične za stanišni tip“." ODGOVOR: Ne prihvaća se. Šumski stanišni tip, odnosno njegovu strukturu, ne čine samo glavne vrste drveća, već i sve ostale vrste. "• „Očuvane su šumske čistine“ – nejasno zašto se uz stanišni tip 91F0 veže ovakav cilj očuvanja ako se govori o mjerama za 91F0* ciljni stanišni tip. Šumske čistine su stanišni tip s svojom oznakom NKS-a i nisu ciljni stanišni tip prema prilogu III. Pravilnika o popisu stanišnih tipova." ODGOVOR: Ne prihvaća se. Šumske čistine dio su strukture stanišnog tipa. "Mjere očuvanja: • „Popunjavanje ili pošumljavanje obavljati zavičajnim vrstama karakterističnim za stanišni tip“ Pošumljavanje je termin koji nije usklađen sa Zakonom o šumama a pošumljavanje se odnosi na radove vezane za neobraslo proizvodno šumsko zemljište a ne na šumske stanišne tipove. Predlažemo ovaj izričaj: „Radove sjetve ili sadnje šumskog reprodukcijskog materijala obavljati zavičajnim vrstama karakterističnim za stanišni tip osim u iznimnim slučajevima kada to nije moguće zbog pojave novih bolesti a s ciljem zaustavljanja degradacije staništa“." ODGOVOR: Predloženi izričaj djelomično se prihvaća na način da novi prijedlog mjere glasi: „Radove sjetve ili sadnje šumskog reprodukcijskog materijala obavljati zavičajnim vrstama karakterističnim za stanišni tip.“ "• U izričaju „Ograničiti korištenje sredstava za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva u gospodarenju šumama“ dodati tekst “a kemijska sredstva se mogu koristiti samo u slučajevima potencijalne veće štete kada nema odgovarajućeg biološkog ili biotehničkog sredstva“." ODGOVOR: Ne prihvaća se. Mjera ograničenja korištenja sredstava za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva nije propisana prijedlogom Pravilnika za ovaj stanišni tip na POVS-u Kupa. Štoviše, predložena je mjera vezana uz korištenje bioloških i biotehničkih sredstava, pa daje upravo ovu mogućnost korištenja kemijskih sredstava u slučajevima potencijalne veće štete. "• Izričaj „Očuvati šumske čistine odnosno livadne i pašnjačke površine unutar šumskih kompleksa“ izbrisati – objašnjenje navedeno kod atributa." ODGOVOR: Ne prihvaća se. Šumske čistine dio su strukture stanišnog tipa. "• Izričaj „Očuvati biljne svojte značajne za stanišni tip“ predlažemo zamijeniti sa izričajem „Očuvati vrste drveća karakteristične za stanišni tip“ ili predlažemo brisanje navedenog izričaja jer to je navedeno pod ciljevima očuvanja." ODGOVOR: Ne prihvaća se. Šumski stanišni tip, odnosno njegovu strukturu, ne čine samo glavne vrste drveća, već i sve ostale vrste. Nadalje, ciljevi i mjere očuvanja imaju različitu primjenu te djelomična preklapanja nisu isključena. "HR2001311 Sava nizvodno od Hrušćice 91E0* Aluvijalne šume (Alno-Padion, Alnion incanae, Salicion albae) Atributi: • Izričaj „Očuvane su karakteristične vrste ovog stanišnog tipa“ zamijeniti sa izričajem „Očuvati vrste drveća karakteristične za stanišni tip“. Šumski ekosustav je dinamična zajednica biljaka, gljiva, životinja, algi i mikroorganizama i njihovog neživog okoliša koji međusobno djeluju kao funkcionalna jedinica u kojem drveće i druga drvenasta vegetacija određuju strukturne i funkcionalne odnose na određenom staništu i pri određenim ekološkim uvjetima. Očuvanjem glavnih vrsta drveća koje karakteriziraju stanišni tip podržavaju se uvjeti za pridolazak svih ostalih vrsta biljaka, životinja, gljiva itd." ODGOVOR: Ne prihvaća se. Šumski stanišni tip, odnosno njegovu strukturu, ne čine samo glavne vrste drveća, već i sve ostale vrste. Iako očuvanje glavnih vrsta drveća podržava pridolazak ostalih vrsta, ono ga ne osigurava, a za očuvanje stanišnog tipa nužno je osigurati i sve elemente strukture, uključujući i prizemni sloj i sloj grmlja. "Mjere očuvanja • „Popunjavanje ili pošumljavanje obavljati zavičajnim vrstama karakterističnim za stanišni tip“ Pošumljavanje je termin koji nije usklađen sa Zakonom o šumama a pošumljavanje se odnosi na radove vezane za neobraslo proizvodno šumsko zemljište a ne na šumske stanišne tipove. Predlažemo ovaj izričaj: „Radove sjetve ili sadnje šumskog reprodukcijskog materijala obavljati zavičajnim vrstama karakterističnim za stanišni tip osim u iznimnim slučajevima kada to nije moguće zbog pojave novih bolesti a s ciljem zaustavljanja degradacije staništa“. " ODGOVOR: Predloženi izričaj djelomično se prihvaća na način da novi prijedlog mjere glasi: „Radove sjetve ili sadnje šumskog reprodukcijskog materijala obavljati zavičajnim vrstama karakterističnim za stanišni tip.“ "• U izričaju „Ograničiti korištenje sredstava za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva u gospodarenju šumama“ dodati tekst “a kemijska sredstva se mogu koristiti samo u slučajevima potencijalne veće štete kada nema odgovarajućeg biološkog ili biotehničkog sredstva“." ODGOVOR: Ne prihvaća se. Mjera ograničenja korištenja sredstava za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva nije propisana prijedlogom Pravilnika za ovaj stanišni tip na ovom POVS-u. Štoviše, predložena je mjera vezana uz korištenje bioloških i biotehničkih sredstava, pa daje upravo ovu mogućnost korištenja kemijskih sredstava u slučajevima potencijalne veće štete. "• Izričaj „Očuvati biljne svojte značajne za stanišni tip“ predlažemo zamijeniti sa izričajem „Očuvati vrste drveća karakteristične za stanišni tip“ ili predlažemo brisanje navedenog izričaja jer to je navedeno pod ciljevima očuvanja." ODGOVOR: Ne prihvaća se. Šumski stanišni tip, odnosno njegovu strukturu, ne čine samo glavne vrste drveća, već i sve ostale vrste. "• Izričaj „Površine pod prirodnim šumama ne pretvarati u kulture hibridnih topola i stranih vrsta, a postojeće kulture topola postepeno privoditi ka zavičajnim sastojinama“. Zamijeniti sa: „Površine pod prirodnim šumama ne pretvarati u kulture hibridnih topola i stranih vrsta i ne povećavati površine sastojina stranih vrsta“. U RH je samo 3 % kultura i plantaža u odnosu na ukupnu površinu šuma i šumskih zemljišta te se iz navedenoga razloga postojeće kulture ne smatraju pritiskom na bioraznolikost." ODGOVOR: Ne prihvaća se. Iako na razini Hrvatske kulture ne zauzimaju značajan postotak, u kontekstu očuvanja ovog stanišnog tipa na POVS-u Sava nizvodno od Hrušćice nužno je provesti mjeru prevođenja kultura u autohtone sastojine. "• Izričaj „Očuvati šumske čistine odnosno livadne i pašnjačke površine unutar šumskih kompleksa“ izbrisati. Nejasno zašto se uz stanišni tip 91F0 veže ovakav cilj očuvanja ako se govori o mjerama za 91F0* ciljni stanišni tip. Šumske čistine su stanišni tip s svojom oznakom NKS-a i nisu ciljni stanišni tip prema prilogu III. Pravilnika o popisu stanišnih tipova." ODGOVOR: Ne prihvaća se. Šumske čistine dio su strukture stanišnog tipa. "HR5000019 Gorski kotar i sjeverna Lika Barbastella barbastellus - širokouhi mračnjak Atributi: • „U šumama u kojima se jednodobno gospodari očuvano je najmanje 40% bukovih sastojina starijih od 60 godina i 40% hrastovih sastojina starijih od 80 godina“. Predlažemo sljedeći izričaj:“ U šumama u kojima se jednodobno gospodari očuvan je povoljan udio bukovih sastojina starijih od 60 godina i povoljan udio hrastovih sastojina starijih od 80 godina“. Na temelju kojega znanstvenog istraživanja ili rada je dokazano da je za povoljno stanje širokouhog mračnjaka, treba biti 40 % sastojina bukve starijih od 60 godina? Pošto se u G.kotaru i Lici u ovom području EM radi o vrstama hrasta (medunac, cer i kitnjak) treba uzeti i to u obzir na izračun udjela starijih sastojina. Ukoliko je mjeru potrebno kvantificirati predlažemo ovaj izričaj „U šumama u kojima se jednodobno gospodari očuvano je najmanje 20 % bukovih sastojina starijih od 60 godina i 10 % hrastovih sastojina starijih od 60 godina. “ " ODGOVOR: Ne prihvaća se. Postotak je definiran sukladno pravilima potrajnosti gospodarenja kako bi se na području ekološke mreže uvijek osigurala prisutnost sastojina različite starosti, čime se osigurava gospodarenje šumama uz očuvanje bioraznolikosti. Kvantifikacija ciljeva očuvanja, odnosno njihovih atributa standard je koji je postavila Europska komisija u dokumentu: Commission Note On Setting Conservation Objectives For Natura 2000 Sites iz 2012. godine te ovaj standard predstavlja minimalni stručni kriterij za sve DČ, ali je i definicija ciljeva očuvanja u ovako zadanom standardu preduvjet za financiranje svih projekata iz EU fondova. "• „U šumama u kojima se raznodobno i preborno gospodari očuvani povoljni stanišni uvjeti za očuvanje vrste očuvanjem strukturne raznolikosti šuma s povoljnim udjelom stabala prsnog promjera iznad 30 cm te stabala s pukotinama u kori i dupljama. Predlažemo sljedeći izričaj: „U šumama u kojima se raznodobno i preborno gospodari očuvani povoljni stanišni uvjeti za očuvanje vrste očuvanjem strukturne raznolikosti šuma s povoljnim udjelom drvne zalihe iznad 30 cm te stabala s pukotinama u kori i dupljama“. Sukladno Novom sistemu uređivanju šuma prof. Klepca koja predstavlja metodu uređivanja prebornih šuma (članak 18. Pravilnika o uređivanju šuma), distribucija stabala u normalnoj prebornoj sastojini je prezentirana Liocourtovom krivuljom prema kojoj se najveći broj stabala nalazi u tankim stablima dok je najmanji broj stabala u debelim stablima. Smanjivanjem broja tankih stabla dolazi do narušavanje strukture prebornih sastojina i trajnog pomlađivanja. Prema Novom sistemu uređivanja prebornih šuma, drvna zaliha stabala debljih od 30 cm je veća u odnosu na drvnu zalihu tankih stabala. Također broj debelih stabala ovisi o kvaliteti (bonitetu ) staništa te na lošijim staništima udio debelih stabala je malen." ODGOVOR: Ne prihvaća se. Ljetna obitavališta ovih šišmiša mogu biti ispod labave kore stabala ili u pukotinama stabala. Vrsta je relativno otporna na hladnoću te zimi jedinke hiberniraju u šupljinama i dupljama na stablima, a zadržavaju se i u podzemlju (špilje, tuneli, napušteni rudnici) u najhladnijim ulaznim dijelovima. Prema dosadašnjim iskustvima „povoljan udio stabala prsnog promjera iznad 30 cm“ uglavnom odgovara udjelu broja stabala debljine iznad 30 cm prema novom sistemu uređivanja prebornih šuma prof. Klepca na temelju boniteta, optimalnog omjera smjese i promjera sječive zrelosti glavnih vrsta drveća, a što je za određivanje normalne drvne zalihe u prebornim šumama propisano Pravilnikom o uređivanju šuma te u tom smislu ova mjera očuvanja nije u suprotnosti s pravilima šumarske struke i postizanjem ciljeva gospodarenja šumama. "• Izričaj „Očuvane su lokve unutar šuma “ zamijeniti sa izričajem „Očuvane su lokve unutar šuma osim na šumskoj prometnoj infrastrukturi“" ODGOVOR: Ne prihvaća se. Atribut je vezan uz ekološke zahtjeve vrste. "Mjere očuvanja: • U šumama u kojima se raznodobno i preborno gospodari očuvati povoljne stanišne uvjete za očuvanje vrste očuvanjem strukturne raznolikosti šuma s povoljnim udjelom stabala prsnog promjera iznad 30 cm te stabala s pukotinama u kori i dupljama. Predlažemo sljedeći izričaj: „U šumama u kojima se raznodobno i preborno gospodari očuvani povoljni stanišni uvjeti za očuvanje vrste očuvanjem strukturne raznolikosti šuma s povoljnim udjelom drvne zalihe iznad 30 cm te stabala s pukotinama u kori i dupljama“. Sukladno Novom sistemu uređivanju šuma prof. Klepca koja predstavlja metodu uređivanja prebornih šuma (članak 18. Pravilnika o uređivanju šuma), distribucija stabala u normalnoj prebornoj sastojini je prezentirana Liocourtovom krivuljom prema kojoj se najveći broj stabala nalazi u tankim stablima dok je najmanji broj stabala u debelim stablima. Smanjivanjem broja tankih stabla dolazi do narušavanje strukture prebornih sastojina i trajnog pomlađivanja. Prema Novom sistemu uređivanja prebornih šuma, drvna zaliha je najveća u stablima preko 30 cm. Također broj debelih stabala ovisi o kvaliteti (bonitetu ) staništa te na lošijim staništima udio debelih stabala je malen." ODGOVOR: Ne prihvaća se. Ljetna obitavališta ovih šišmiša mogu biti ispod labave kore stabala ili u pukotinama stabala. Vrsta je relativno otporna na hladnoću te zimi jedinke hiberniraju u šupljinama i dupljama na stablima, a zadržavaju se i u podzemlju (špilje, tuneli, napušteni rudnici) u najhladnijim ulaznim dijelovima. Prema dosadašnjim iskustvima „povoljan udio stabala prsnog promjera iznad 30 cm“ uglavnom odgovara udjelu broja stabala debljine iznad 30 cm prema novom sistemu uređivanja prebornih šuma prof. Klepca na temelju boniteta, optimalnog omjera smjese i promjera sječive zrelosti glavnih vrsta drveća, a što je za određivanje normalne drvne zalihe u prebornim šumama propisano Pravilnikom o uređivanju šuma te u tom smislu ova mjera očuvanja nije u suprotnosti s pravilima šumarske struke i postizanjem ciljeva gospodarenja šumama. "• „Prilikom doznake ostavljati stabla s dupljama u kojima se nalaze kolonije vrste“. Na koji način će se utvrđivati prisutnost kolonija? Da li je ova mjera u suprotnosti s mjerom „Nakon sječe/rušenja zrelih stabala ostaviti stabla s dupljama 24 sata na mjestu prije uklanjanja“. Predlažemo izmjenu izričaja na način „Prilikom doznake ostavljati stabla s dupljama u kojima se nalaze kolonije vrste, osim prilikom provedbe obnove šumskih sastojina“" ODGOVOR: Ne prihvaća se. Mjera nije u suprotnosti s mjerom vezanom uz ostavljanje stabala 24 sata nakon sječe, budući da se ona odnosi na sva stabla, a ova mjera na ona u kojima se nalaze kolonije vrste. "• Izričaj „Nakon sječe/rušenja zrelih stabala ostaviti stabla 24 sata na mjestu prije uklanjanja“ zamijeniti sa izričajem „Nakon sječe/rušenja zrelih stabala ostaviti stabla s dupljama najmanje 24 sata unutar šuma i šumskih zemljišta“ . Predlažemo izmjene ove mjere zbog provedivosti iste. " ODGOVOR: Prihvaća se na način da novi izričaj glasi: “Nakon sječe/rušenja zrelih stabala, prije uklanjanja ostaviti stabla u šumskom kompleksu najmanje 24 sata.” "• U šumama u kojima se jednodobno gospodari očuvano je najmanje 40% bukovih sastojina starijih od 60 godina i 40% hrastovih sastojina starijih od 80 godina“. Predlažemo sljedeći izričaj:“ U šumama u kojima se jednodobno gospodari očuvan je povoljan udio bukovih sastojina starijih od 60 godina i povoljan udio hrastovih sastojina starijih od 80 godina“ prethodno objašnjeno kod atributa za ovu vrstu" ODGOVOR: Ne prihvaća se. Postotak je definiran sukladno pravilima potrajnosti gospodarenja kako bi se na području ekološke mreže uvijek osigurala prisutnost sastojina različite starosti, čime se osigurava gospodarenje šumama uz očuvanje bioraznolikosti. Kvantifikacija ciljeva očuvanja, odnosno njihovih atributa standard je koji je postavila Europska komisija u dokumentu: Commission Note On Setting Conservation Objectives For Natura 2000 Sites iz 2012. godine te ovaj standard predstavlja minimalni stručni kriterij za sve DČ, ali je i definicija ciljeva očuvanja u ovako zadanom standardu preduvjet za financiranje svih projekata iz EU fondova. "• U izričaju „U šumama u kojima se jednodobno gospodari prilikom dovršnog sjeka šumskih površina većih od 100 ha u središnjem dijelu ostaviti najmanje 5 ha neposječene površine“ riječi „dovršnog sjeka“ zamijeniti sa riječima „obnove“. i broj „5 „ zamijeniti sa brojem “1“„ a riječi „neposječene površine“ zamijeniti sa „šuma na kojima će se odgoditi obnova“. Potrebno je pojasniti ovu mjeru na koji način je određena veličina neposječene površine i koliko dugo takva šuma u kojoj se odgađa obnova treba čekati na početak obnove?" ODGOVOR: Ne prihvaća se. Slučajevi sječa na ovako velikim površinama (100 ha) morali bi biti iznimka i u gospodarenju šumama jer predstavljaju stres na ekosustav i otežavaju prilagodbu klimatskim promjenama. Površina od 5 ha predstavlja minimum ekoloških zahtjeva, a definirana je na temelju prijedloga šumarske struke (danog tijekom izrade prijedloga ekološke mreže Natura 2000), uz argument predstavnika šumarstva da se radi o iznimci te da bilo koja manja površina ne može zadovoljiti potrebe vrsta budući da ne može dugoročno opstati jer ne predstavlja kompleks. "Morimus funereus - velika četveropjega cvilidreta Atributi: • „U šumskim sastojinama povećan je udio odumrle ili odumiruće drvne mase“. Predlažemo sljedeći izričaj: „U šumskim sastojinama povoljan je udio odumrle ili odumiruće drvne mase“. Ne može se beskonačno povećavati udio odumrle/odumiruće drvne mase." ODGOVOR: Ne prihvaća se. Atribut je dio cilja u odnosu na početno/trenutno stanje. Standard EK jasno navodi da atributi cilja moraju pokazati doprinos i odnos prema stanju vrste na biogeografskoj regiji. Vrsta je u ovoj biogeografskoj regiji (alpinskoj) u prvom nacionalnom izvješću prema čl. 17 Direktive o staništima ocijenjena kao vrsta u nepovoljnom stanju (U1), a među glavnim pritiscima, sukladno tom izvješću, nalazi se uklanjanje mrtvog i odumirućeg drveta iz šumskih ekosustava. Nadalje, mjerom je definiran minimum koji se mora postići. "Mjere očuvanja: • „Očuvati pogodna staništa i povoljni stanišni uvjeti u šumskim staništima održavanjem prirodne strukture šumskog pokrova i osiguravanjem dovoljnog udjela krupnog drvnog materijala“. Mjera je nejasna te je potrebno objasniti što znači udjel krupnog drvnog materijala?" ODGOVOR: Prihvaća se. Mjera je dorađena tako da sada glasi: „Očuvati pogodna staništa i povoljne stanišne uvjete u šumskim staništima održavanjem prirodne strukture šumskog pokrova i osiguravanjem dovoljnog udjela krupnog odumrlog i odumirućeg drvnog materijala.“ "• „U šumskim sastojinama osigurati udio od najmanje 3% ostavljene odumrle ili odumiruće drvne mase“. Komentar: Molimo pojašnjenje oko načina izračuna navedenog postotka da li se postotak odnosi na „ostavljena odumrla(odumiruća)/ukupno odumrla(odumiruća) drvna masa“ ili „odumrla(odumiruća) drvna masa /živa drvna masa“ ili „odumrla(odumiruća) drvna masa/(živa + odumrla(odumiruća) drvna masa“? Navedenu mjeru je teško pratiti jer se šumskogospodarskim planovima utvrđuju samo podaci o drvnoj masi „cijelih“ odumrlih stabala (ležećih i stojećih) a šumskogospodarskim planovima se ne utvrđuje drvna masa o odumrlim „dijelovima“ drva, te odumirućim stablima, ali i odumrloj/odumirućoj drvnoj masi promjera ispod 7 cm (grane), te predlažemo da se navedeno uzme u obzir kod definiranja mjere kako bi se mjera mogla pratiti. Nejasno je i na koji način je utvrđena brojka od 3 %?" ODGOVOR: Prima se na znanje. Pojašnjenje: Način izračuna provodi se sukladno metodologiji uspostavljenoj još 2018. za izradu šumskogospodarskih planova koji su planovi upravljanja, a koja se primjenjuje u svim šumskogospodarskim planovima koji su od 2018. ishodili suglasnost Ministarstva sukladno čl. 56b Zakona o zaštiti prirode. Dakle, postotak se odnosi na udio u ukupnoj drvnoj masi te se ne odnosi na drvnu masu ispod taksacijske granice "Canis lupus* - vuk Mjere očuvanja: • „Zabranjeno je trajno ograđivanje većih površina kako bi se spriječila fragmentacija staništa.“ Potrebno je definirati koliko je to „veća površina“?" ODGOVOR: Ne prihvaća se. Detalji vezani uz površinu definiraju se kroz postupke za zahvate/planove. "Lynx lynx - ris Mjere očuvanja: • „Zabranjeno je trajno ograđivanje većih površina kako bi se spriječila fragmentacija staništa.“ Potrebno je definirati koliko je to „veća površina“?" ODGOVOR: Ne prihvaća se. Detalji vezani uz površinu definiraju se kroz postupke za zahvate/planove. "Ursus arctos* - medvjed Mjere očuvanja: • Zabranjeno je trajno ograđivanje većih površina kako bi se spriječila fragmentacija staništa.“ Potrebno je definirati koliko je to „veća površina“?" ODGOVOR: Ne prihvaća se. Detalji vezani uz površinu definiraju se kroz postupke za zahvate/planove. "9530* - potrebno je izvršiti detaljno kartiranje stanišnog tipa i utvrđivanje njegove prisutnosti unutar POVS HR5000019 Gorski kotar i Sjeverna Lika." ODGOVOR: Prima se na znanje.
3 Grga K. PRAVILNIK O CILJEVIMA OČUVANJA I MJERAMA OČUVANJA CILJNIH VRSTA I STANIŠNIH TIPOVA U PODRUČJIMA EKOLOŠKE MREŽE Rijeka Gacka je unutar područja Nature 2000 te ostalih bitnih zaštita. Žalosno je kako nadležno ministarstvo, koje je ujedno i predlagatelj ovog pravilnika radi protivno očuvanju tog (za)štićenog područja, najvažnijih krajobraza Republike Hrvatske radi privatnih interesa. Istaknuti ću primjer "sukoba studija" koje nadležno ministarstvo usvaja čim se ukaže neki sumnjivi interes; konkretno studija najveće investicije ove države, a time i HEP-a u projektu "HES Kosinj/Senj 2"; tom od ministarstva prihvaćenom studijom utjecaja na okoliš se garantira čistoća vode koja će se akumulirati tim projektom te potpuno suprotna studija o potrebi zahvaćanja vode s izvora rijeke Gacke zbog budućeg zagađenja koje će nastati akumuliranjem vode na području jezera "Kosinj2". Znači li time kako samo ministarstvo ruši već prihvaćenu studiju HEP-a te će pod hitno zaustaviti najznačajniji projekt u RH?! Realno radi se o "naručenoj studiji" koja ne prikazuje činjenično objektivno stanje, a na što ukazuju suprostavljeni zaključci navedenih studija, a radi se i krivotvorenju i lažiranju dokumenatcije. Kako je moguće da g. Gordan Gašparović (Hrvatske vode - VGI Rijeka) te osoba koja je zadužena za nadzor nad njegovim radom (gđa Elizabeta Kos) aktivno rade protivno zakonima i propisima, lažiraju dokumenate, prikrivaju informacije, naručuju studije kojima se lažno prikazuju podaci, prekoračuju ovlasti, neizvršavaju dužnosti, nezakonito i netransparentno raspolažu namjenskim sredstvima itd.?! Dakle, g. Gordan Gašparović planira uzeti svu vodu s izvora rijeke Gacka (planirana kaptaža iznosi više nego je kapacitet Tonković Vrila kroz više mjeseci), a sva pitka voda iskorištena za proizvodnju el. energije (pitka bez potrebe za ikakvom obradom) se ispušta u more tj. u prosjeku 50 m3/sek! Navedena investicija od 264 miliona kuna je pranje novca od strane Hrvatskih voda, koje navedena sredstva ne ulažu, a dužna su, u izgradnju kanalizacijskog sustava na području zona sanitarne zaštite te u održavanje vodotokova. Kriminalni umovi tako promišljaju, odnosno namjenska sredstva pokušavaju preko besmislenih i štetnih "projekata" preusmjeriti prema podobnim izvođačima radova. Zanima me kako je konkretna studija utjecaja na okoliš u kojoj su lažirani podaci prošla kod nadležnog ministarstva. Preko projekta HES Kosinj/Senj 2 se trebaju osigurati obvezni biološki minimumi u trenutno isušenim krakovima rijeke Gacke, što bi po dužnosti, ali i deklaritivnim planovima i ciljevima Hrvatskim vodama trebao biti prioritet te osigurati primjerenu odštetu oštećenom JLS-u (Grad Otočac) radi isušivanja prirodnih tokova rijeke Gacke i povezanih štetnih utjecaja tj. nepoštivanja biološkog minimuma (priroda, gospodarstvo - turizam, sport itd.). Interesantno je zašto razne "ekološke" i "kulturne" udruge (kojih pogotovo ima u priobalju i na obližnjim otocima, sve unutar stotinjak kilometara od rijeke Gacke) ignoriraju ovaj ekocid i kulturocid, obzirom je rijeka Gacka posebno zaštićeno područje (Natura 2000, park prirode itd.), a mlinice, pilane i stupe na Gackoj prepoznate kao posebno kulturološko naslijeđe te kao takvo zaštićeno od Ministarstva kulture. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Pravilnik se ne odnosi na područje rijeke Gacke.
4 Hrvatski savez udruga privatnih šumovlasnika PRAVILNIK O CILJEVIMA OČUVANJA I MJERAMA OČUVANJA CILJNIH VRSTA I STANIŠNIH TIPOVA U PODRUČJIMA EKOLOŠKE MREŽE, Članak 1. U Članku 1. izostavljeno je navođenje načina i izvora financiranja za „obavezne“ mjere. Napominjemo da su mjere koje se propisuju kroz šumskogospodarske planove obvezujuće za privatne vlasnike šuma te je samim time, sukladno našem zakonodavstvu (Ustav RH i Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima), potrebno navesti točan izvor financiranja. U prilogu su navedeni izvori financiranja za dobrovoljne mjere na poljoprivrednim površinama pa smatramo da se u Pravilniku treba navesti izvor tj. povezanost s Prioritetnim akcijskim okvirom u kojem je to navedeno. Posebno je to važno iz činjenice da taj dokument kroz svoje odredbe povezuje dva ministarstva te će se time spriječiti i mogući problemi zbog različitih tumačenja. U protivnom trebalo bi navesti da u slučaju nepostojanja izvora financiranja i mjere u šumama postaju dobrovoljne za vlasnike privatnog zemljišta! Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Ovim Pravilnikom definiraju se ciljevi i mjere očuvanja, dok se mehanizmi financiranja utvrđuju u drugim planskim dokumentima različitih sektora.
5 Hrvatske šume d.o.o. Članak 2., Članak 3. U članku 3. točci a. ispred riječi „ postići „ dodati riječ „dugoročno“ kako bi se bolje objasnio vremenski rok postizanja ciljeva, jer u suprotnom pojedini ciljevi se nedostižni. Nije prihvaćen Prijedlog ne objašnjava bolje vremenski rok.
6 MAGDA SINDIČIĆ Članak 5., Članak 6. Zašto je za vrstu medvjed (Ursus arctos) kao cilj navedeno očuvanje samo 500 jedinki - odnosno polovica trenutno procijenjene veličine populacije? Slična situacija je i za vrstu vuk (Canis lupus) - postavljen je niži cilj očuvanja (7 čopora) nego što je trenutna situacija. Za sve tri vrste velikih zvijeri (medvjed, vuk, ris), a osobito za vuka, važna i neophodna mjera očuvanja je prevencija šteta koje te vrste čine na domaćim životinjama i poljoprivrednim kulturama. Štete su najvažniji razlog konflikta između ovih vrsta i čovjeka, odnosno uzrok negativnih stavova i posljedično potencijalnog krivolova. Stoga je prevencija šteta neophodna mjera očuvanja. Također, za sve tri vrste velikih zvijeri je navedena mjera zabrane ograđivanja "većih površina". Neophodna je definicija veličine te površine. Nije prihvaćen Brojnost se odnosi na POVS Gorski kotar i sjeverna Lika. Komentar se odnosi na procjenu u cijeloj Hrvatskoj. Pravilnik obuhvaća samo POVS Gorski kotar i sjeverna Lika. Detalji vezani uz površinu definiraju se kroz postupke za zahvate/planove.
7 Hrvatski savez udruga privatnih šumovlasnika Članak 5., Članak 6. Za mjere za očuvanje stanišnih uvjeta: • Očuvati povoljne stanišne uvjete u šumskim ekosustavima za očuvanje vrste; • Očuvati povoljne stanišne uvjete u šumskim ekosustavima; smatramo da s obzirom na površine koje su uvrštene u NATURA 2000 područja da je dosadašnje održivo gospodarenje šumama zaslužno za izvanredno i dobro očuvanje ciljnih vrsta i stanišnih tipova. Za mjere: • U šumskim sastojinama osigurati udio od najmanje 3% ostavljene odumrle ili odumiruće drvne mase; • Očuvati pogodna staništa i povoljni stanišni uvjeti u šumskim staništima održavanjem prirodne strukture šumskog pokrova i osiguravanjem dovoljnog udjela krupnog drvnog materijala. • U šumama (izuzev kultura i plantaža) nakon sječe ostavljati minimalno 50% panjeva; smatramo da održivo gospodarenje šumama osigurava dovoljnu količinu odumrle ili odumiruće drvne mase (prema Nacionalnoj inventuri šuma iz 2010. prosječna količina mrtvog drva iznosi 13,95 m³ - izmjere u okviru izrade šumskogospodarskih planova nisu usporedive jer se metodološki ne mjeri sva količina mrtvog drva), a vađenje panjeva nakon sječe se ne provodi te svi ostaju u šumi. Ovo je očigledno prepisano iz neke druge zemlje u kojima se prvenstveno prakticiraju umjetne obnove šuma koje uključuju čiste sječe uz uklanjanje panjeva i sadnja sadnica, dok je naša praksa prirodne obnove gdje u vrijeme dovršnog sjeka na istoj površini imamo pomladak pa bi vađenje panjeva napravilo nenadoknadivu štetu na istom. Na temelju navedenog smatramo da je nepotrebno navoditi sve ove općenite i nedefinirane mjere koje se mogu različito tumačiti. Za mjere: • U skladu s normalnim razmjerom dobnih razreda očuvati povoljni udio hrastovih sastojina starijih od 80 godina; • U šumama u kojima se jednodobno gospodari očuvati povoljni udio bukovih sastojina starijiih od 60 godina i hrastovih sastojina starijih od 80 godina; smatramo da su neprihvatljive jer su općenite i nedefinirane kroz odredbu 'povoljni udio'. Mjere su u nesuglasju s tradicionalnim načinom prirodi bliskog i održivog gospodarenja jednodobnim šumama jer pretpostavljaju da prirodna obnova negativno djeluje na bioraznolikost u šumskim ekosustavima, što je potpuno pogrešno jer se ne sagledava u okviru cjelokupnog životnog vijeka naših šuma. Također su neprihvatljive iz činjenice da se teško mogu implementirati u privatnim šumama koje su karakterizirane malim površinama. Za mjeru: • U šumama u kojima se raznodobno gospodari očuvati povoljne stanišne uvjete za očuvanje vrste očuvanjem strukturne raznolikosti šuma s povoljnim udjelom stabala prsnog promjera iznad 30 cm, a pogotovo stabala s pukotinama u kori i dupljama; smatramo da je neprihvatljiva jer nije u skladu s osnovnim principima raznodobnog i prebornog gospodarenja i pretpostavlja nedefinirani 'povoljni udio' debljih stabala. Raznodobno gospodarenje je specifično prvenstveno za privatne šume malih posjeda kod kojih je zbog malih površina i ponekad različitih ciljeva gospodarenja izgubljena mogućnost jednodobnog gospodarenja, no takvi šumski ekosustavi također zbog svoje velike raznolikosti predstavljaju značajan izvor bioraznolikosti. Ovakva mjera mogla bi se u takvim slučajevima tumačiti na način da pojedini vlasnici budu zakinuti za mogućnost iskorištavanja šuma zbog činjenice da su njihove šume starije od ostalih. Za mjeru: • U šumama u kojima se jednodobno gospodari prilikom dovršnog sjeka šumskih površina većih od 100 ha u središnjem dijelu ostaviti najmanje 5 ha neposječene površine; smatramo da je neprihvatljiva iz same činjenice da pretpostavlja dovršne sječe na površinama većim od 100 ha što nije u skladu s prirodnom obnovom koju prakticiramo kroz tradicionalni način prirodi bliskog i održivog gospodarenja šumama. Ostavljanje takve enklave nema nikakvog smisla, kao ni ostavljanje pojedinačnih stabala jer se sve vrste presele u okolne sastojine koje nisu obuhvaćene procesom obnove. Takva stabla su nepoželjna i zbog činjenice da se tijekom vremena sama sruše i naprave veliku štetu na mladoj šumi. *Na temelju svega navedenog smatramo da je nepotrebno navoditi sve ove općenite i nedefinirane mjere u gospodarenju šumama koje se mogu različito tumačiti te bi ih trebalo zamijeniti mjerom: • Gospodarenje šumama provoditi po prirodi bliskim načelima održivosti navedenim u Zakonu o šumama. Za mjeru: • Prilikom doznake ostavljati stabla s dupljama za koja je utvrđeno da se u njima nalaze kolonije vrste; smatramo da je potrebno posebno definirati troškove i izvor financiranja jer iziskuje posebna znanja i tehnike, te vrijeme potrebno za provedbu doznake i posebno evidentiranje i označavanje tih stabala. Za mjere: • Očuvati vegetaciju uz vodotoke u zoni od najmanje 5 metara od obale; • Očuvati obalnu vegetaciju u pojasu od najmanje 2 metra; smatramo da je definicija "očuvanje vegetacije" vrlo široki pojam. Šumarski gledano, ta mjera dozvoljava sječu i obnovu uz vodotoke, jer ne dolazi do gubitka vegetacije. Problem je tumačenja te mjere jer se ona može protumačiti i kao zabrana sječe stabala uz vodotoke. Za mjeru: • Osigurati dobrovoljne mjere (koje doprinose okolišu) za korisnike zemljišta, sufinancirane sredstvima Europske unije; smatramo da je dobra samo se ne odnosi na vlasnike šuma jer se oni ne mogu javiti za dobrovoljnu provedbu mjera s obzirom da su njima sve mjere zakonski propisane kroz šumskogospodarske planove i planove upravljanja. Predlažemo da se uvede i mjera sufinanciranja provedbe mjera očuvanja za vlasnike šuma: • Osigurati naknadu za provedbu mjera za vlasnike šuma, sufinancirane sredstvima Europske unije; Nije prihvaćen "Za mjere za očuvanje stanišnih uvjeta: • Očuvati povoljne stanišne uvjete u šumskim ekosustavima za očuvanje vrste; • Očuvati povoljne stanišne uvjete u šumskim ekosustavima; smatramo da s obzirom na površine koje su uvrštene u NATURA 2000 područja da je dosadašnje održivo gospodarenje šumama zaslužno za izvanredno i dobro očuvanje ciljnih vrsta i stanišnih tipova." ODGOVOR: Prima se na znanje. "Za mjere: • U šumskim sastojinama osigurati udio od najmanje 3% ostavljene odumrle ili odumiruće drvne mase; • Očuvati pogodna staništa i povoljni stanišni uvjeti u šumskim staništima održavanjem prirodne strukture šumskog pokrova i osiguravanjem dovoljnog udjela krupnog drvnog materijala. • U šumama (izuzev kultura i plantaža) nakon sječe ostavljati minimalno 50% panjeva; smatramo da održivo gospodarenje šumama osigurava dovoljnu količinu odumrle ili odumiruće drvne mase (prema Nacionalnoj inventuri šuma iz 2010. prosječna količina mrtvog drva iznosi 13,95 m³ - izmjere u okviru izrade šumskogospodarskih planova nisu usporedive jer se metodološki ne mjeri sva količina mrtvog drva), a vađenje panjeva nakon sječe se ne provodi te svi ostaju u šumi. Ovo je očigledno prepisano iz neke druge zemlje u kojima se prvenstveno prakticiraju umjetne obnove šuma koje uključuju čiste sječe uz uklanjanje panjeva i sadnja sadnica, dok je naša praksa prirodne obnove gdje u vrijeme dovršnog sjeka na istoj površini imamo pomladak pa bi vađenje panjeva napravilo nenadoknadivu štetu na istom. Na temelju navedenog smatramo da je nepotrebno navoditi sve ove općenite i nedefinirane mjere koje se mogu različito tumačiti." ODGOVOR: Ne prihvaća se. Bez obzira na trenutno stanje, načine gospodarenja i održivost gospodarenja, mjere moraju osigurati dugoročno očuvanje/održavanje dobrih uvjeta staništa za ciljne vrste, kao i očuvanje stanišnih tipova te osigurati da ne dođe do izmjena u pozitivnim praksama koje se trenutno provode, odnosno prilagodbu onih praksi koje trenutno nisu pogodne za vrste. "Za mjere: • U skladu s normalnim razmjerom dobnih razreda očuvati povoljni udio hrastovih sastojina starijih od 80 godina; • U šumama u kojima se jednodobno gospodari očuvati povoljni udio bukovih sastojina starijiih od 60 godina i hrastovih sastojina starijih od 80 godina; smatramo da su neprihvatljive jer su općenite i nedefinirane kroz odredbu 'povoljni udio'. Mjere su u nesuglasju s tradicionalnim načinom prirodi bliskog i održivog gospodarenja jednodobnim šumama jer pretpostavljaju da prirodna obnova negativno djeluje na bioraznolikost u šumskim ekosustavima, što je potpuno pogrešno jer se ne sagledava u okviru cjelokupnog životnog vijeka naših šuma. Također su neprihvatljive iz činjenice da se teško mogu implementirati u privatnim šumama koje su karakterizirane malim površinama." ODGOVOR: Ne prihvaća se. Mjere su uvjetovane atributima cilja očuvanja. Nadalje, mjere nisu u nesuglasju s prirodi bliskim gospodarenjem, štoviše, one ga podržavaju. "Za mjeru: • U šumama u kojima se raznodobno gospodari očuvati povoljne stanišne uvjete za očuvanje vrste očuvanjem strukturne raznolikosti šuma s povoljnim udjelom stabala prsnog promjera iznad 30 cm, a pogotovo stabala s pukotinama u kori i dupljama; smatramo da je neprihvatljiva jer nije u skladu s osnovnim principima raznodobnog i prebornog gospodarenja i pretpostavlja nedefinirani 'povoljni udio' debljih stabala. Raznodobno gospodarenje je specifično prvenstveno za privatne šume malih posjeda kod kojih je zbog malih površina i ponekad različitih ciljeva gospodarenja izgubljena mogućnost jednodobnog gospodarenja, no takvi šumski ekosustavi također zbog svoje velike raznolikosti predstavljaju značajan izvor bioraznolikosti. Ovakva mjera mogla bi se u takvim slučajevima tumačiti na način da pojedini vlasnici budu zakinuti za mogućnost iskorištavanja šuma zbog činjenice da su njihove šume starije od ostalih." ODGOVOR: Ne prihvaća se. Mjere i atributi moraju, sukladno odredbama Direktive o staništima, standardu EK, kao i presudama Suda EU-a odgovarati ekološkim zahtjevima vrste. "Za mjeru: • U šumama u kojima se jednodobno gospodari prilikom dovršnog sjeka šumskih površina većih od 100 ha u središnjem dijelu ostaviti najmanje 5 ha neposječene površine; smatramo da je neprihvatljiva iz same činjenice da pretpostavlja dovršne sječe na površinama većim od 100 ha što nije u skladu s prirodnom obnovom koju prakticiramo kroz tradicionalni način prirodi bliskog i održivog gospodarenja šumama. Ostavljanje takve enklave nema nikakvog smisla, kao ni ostavljanje pojedinačnih stabala jer se sve vrste presele u okolne sastojine koje nisu obuhvaćene procesom obnove. Takva stabla su nepoželjna i zbog činjenice da se tijekom vremena sama sruše i naprave veliku štetu na mladoj šumi. *Na temelju svega navedenog smatramo da je nepotrebno navoditi sve ove općenite i nedefinirane mjere u gospodarenju šumama koje se mogu različito tumačiti te bi ih trebalo zamijeniti mjerom: • Gospodarenje šumama provoditi po prirodi bliskim načelima održivosti navedenim u Zakonu o šumama." ODGOVOR: Ne prihvaća se. Mjere i atributi moraju, sukladno odredbama Direktive o staništima, standardu EK, kao i presudama Suda EU-a odgovarati ekološkim zahtjevima vrste. "Za mjeru: • Prilikom doznake ostavljati stabla s dupljama za koja je utvrđeno da se u njima nalaze kolonije vrste; smatramo da je potrebno posebno definirati troškove i izvor financiranja jer iziskuje posebna znanja i tehnike, te vrijeme potrebno za provedbu doznake i posebno evidentiranje i označavanje tih stabala." ODGOVOR: Ne prihvaća se. Ovaj pravilnik određuje ciljeve i mjere, dok se financijska sredstva planiraju u drugim dokumentima različitih sektora. "Za mjere: • Očuvati vegetaciju uz vodotoke u zoni od najmanje 5 metara od obale; • Očuvati obalnu vegetaciju u pojasu od najmanje 2 metra; smatramo da je definicija "očuvanje vegetacije" vrlo široki pojam. Šumarski gledano, ta mjera dozvoljava sječu i obnovu uz vodotoke, jer ne dolazi do gubitka vegetacije. Problem je tumačenja te mjere jer se ona može protumačiti i kao zabrana sječe stabala uz vodotoke." ODGOVOR: Ne prihvaća se. Mjera je vezana uz ekološke zahtjeve vrste te se odnosi na svu obalnu vegetaciju, kako drvenastu, tako i zeljastu. "Za mjeru: • Osigurati dobrovoljne mjere (koje doprinose okolišu) za korisnike zemljišta, sufinancirane sredstvima Europske unije; smatramo da je dobra samo se ne odnosi na vlasnike šuma jer se oni ne mogu javiti za dobrovoljnu provedbu mjera s obzirom da su njima sve mjere zakonski propisane kroz šumskogospodarske planove i planove upravljanja. Predlažemo da se uvede i mjera sufinanciranja provedbe mjera očuvanja za vlasnike šuma: • Osigurati naknadu za provedbu mjera za vlasnike šuma, sufinancirane sredstvima Europske unije;" ODGOVOR: Ne prihvaća se. Ovaj pravilnik određuje ciljeve i mjere, dok se financijska sredstva za ograničenja u gospodarenju šumama planiraju u Strateškom planu Zajedničke poljoprivredne politike.
8 LUKA BASREK Članak 5., Članak 6. Za HR2000415 Odransko polje navedeni su ciljevi očuvanja za Triturus carnifex x Triturus dobrogicus – hibridi velikog i velikog panonskog vodenjaka te Bombina bombina x Bombina variegata – hibridi crvenog i žutog mukača. Isto nije u skladu s Uredbom o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže (NN 80/2019) kojom su propisane ciljne vrste vodozemaca: veliki panonski vodenjak (Triturus dobrogicus) veliki vodenjak (Triturus carnifex), crveni mukač (Bombina bombina) i žuti mukač (Bombina variegata ), a ne njihovi hibridi. Iako stručna istraživanja ukazuju na prisutnost hibrida na ovom području, ne bi trebalo isključiti niti mogućnost pojave "originalnih" vrsta. Propisane mjere nisu u skladu s Uredbom jer bi se tekst pravilnika trebao temeljiti na ciljnim vrstama iz Uredbe. Predlažem da trenutno definiranu formulaciju "Bombina bombina x Bombina variegata – hibridi crvenog i žutog mukača" zamijenite s "Bombina bombina, Bombina variegata i Bombina bombina x Bombina variegata - crveni mukač, žuti mukač i njihovi hibridi", a formulaciju "Triturus carnifex x Triturus dobrogicus – hibridi velikog i velikog panonskog vodenjaka" s "Triturus carnifex, Triturus dobrogicus i Triturus carnifex x Triturus dobrogicus – veliki vodenjak, veliki panonski vodenjak i njihovi hibridi". Prihvaćen Prihvaća se.
9 Goran Kovač Članak 5., Članak 6. Predložena mjera očuvanja: „U šumama u kojima se jednodobno gospodari prilikom dovršnog sjeka šumskih površina većih od 100 ha u središnjem dijelu ostaviti najmanje 5 ha neposječene površine“ posve je nepotrebna, jer provođenje potrajnog gospodarenja u regularnim sastojinama osigurava povoljne uvjete za mnoge ciljne vrste (u ovom slučaju širokouhi mračnjak) u onom dijelu šumskog kompleska gdje se nalaze druge zrele sastojine ili se nalazi neka druga zaštitna ili zaštićena šumska sastojina koja može osigurati povoljne uvjete za opstanak ciljne vrste. Dakle, ne radi se o posljednjih 100 hektara šume na svijetu! Trebali biste imati više povjerenja u sustav održivog gospodarenja šumama koji omogućava održavanje povoljnog omjera šumskih sastojina različite dobi na određenom području ili ga postupno, kroz vrijeme usmjerava prema povoljnijem, u slučaju da je zbog povijesnih okolnosti naslijeđena donekle narušena dobna struktura. Provođenjem predložene mjere izgledni su drugi negativni efekti: - Sa šumskouzgojnog aspekta, osudili ste mladu sastojinu nastalu nakon naplodnog sjeka na postupno propadanje, jer će vjerojatno nastati dvoslojna sastojina, gdje će doći do promjene kompozicije vrsta zbog neprovođenja radova njege (pretpostavljam da se to neće smjeti planirati?). Zaostala stabla koja nisu uklonjena postat će lak plijen raznim prirodnim nepogodama, naročito ekstremnim vremenskim događajima, dešavat će se vjetrolomi, stabla iz gornje etaže će polomiti mladu sastojinu u nastojanju. U dijelu će dolaziti do zakorovljenja ili do širenja invanzivnih vrsta ... - S aspekta borbe protiv klimatskih promjena, smanjit će se potencijal za uklanjanje stakleničkih plinova, jer će izostati dio uklanjanja u trajne drvne proizvode (a u dovršnom sjeku udio sortimenata koji imaju takav potencijal značajno je visok). Također će zbog ometanog razvoja mlade buduće sastojine količina uklanjanja C02 u nadzemnu i podzemnu biomasu biti značajno manja od sastojine istog boniteta i dobi, gdje se dosljedno obavila obnova oplodnim sječama i u kojima se mogla provesti njega. - S aspekta uređivanja šuma dodatno se komplicira daljnje tretiranje ovog dijela sastojine, jer se cijela priča kosi s odredbama Zakona o šumama, Pravilnika o uređivanju šuma, stručnim postulatima uzgajanja šuma, a usudio bih se reći i etikom kada je u pitanju upravljanje obnovljivim prirodnim resursom kao što je šuma. Nije prihvaćen Slučajevi sječa na ovako velikim površinama (100 ha) morali bi biti iznimka i u gospodarenju šumama jer predstavljaju stres na ekosustav i otežavaju prilagodbu klimatskim promjenama. Površina od 5 ha predstavlja minimum ekoloških zahtjeva, a definirana je na temelju prijedloga šumarske struke (danog tijekom izrade prijedloga ekološke mreže Natura 2000), uz argument predstavnika šumarstva da se radi o iznimci te da bilo koja manja površina ne može zadovoljiti potrebe vrsta budući da ne može dugoročno opstati jer ne predstavlja kompleks.