Izvješće o provedenom savjetovanju - Prijedlog Plana upravljanja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za 2016. godinu

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Udruga IKS   KOMENTAR 1:Ovaj dokument nema precizno definiranu svrhu. Većina Dokumenta otpada na povijesne podatke, koji su zasigurno važni, no nema dovoljno planiranja, niti pokazatelja koje treba postići, a ako i ima, onda su prešturi, te nije objašnjeno kako će se do postavljenih ciljeva doći (indikatori, faze, definiran output kvalitativno i kvantitativno) Dokument nije izrađen u skladu s ostalim strategijama i planovima, Operativni program Konkuretnost i kohezija 2014-2020, koji je temeljni plan za iskorištavanje 6.88 mlrd EUR iz EU fondova, spomenut je svega 3 puta u dijelu Trgovačka društva od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku, i to samo kod društva Hrvatske vode. Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014-2020 nije uopće spomenut, a OCD-ima je posebno od interesa, sa 1.58 mlrd EUR iz EU fondova. Posebno su nam dvije mjere od zanimanja: 1. Operativni program učinkoviti ljudski potencijali, druga prioritetna os - socijalno uključivanje, specifični cilj 9i2: Jačanje aktivnog uključivanja kroz implementaciju integriranih projekata za obnovu 5 nerazvijenih pilot područja. Radi se o integriranim intervencijskim planovima koji će se pripremiti i provoditi u pet malih pilot gradova unaprijed odabranih od strane MRRFEU-a na temelju sljedećih objektivnih kriterija: veličina (manji gradovi s od 10.000 do 35.000 stanovnika). Radi se oko 125.000.000,00 EUR zajednički iz ESF i ERDF fonda. Gradovi su već odabrani. Zašto slijedeći korak operacionalizacije nije napravljen, to jest zašto ovo nije uneseno u ovaj plan? 2. Operativni program učinkoviti ljudski potencijali, druga prioritetna os - socijalno uključivanje, specifični cilj 11ii1: Razvoj kapaciteta organizacija civilnog društva, osobito udruga i socijalnih partnera, te jačanje civilnog i socijalnog dijaloga radi boljeg upravljanja, planiranih sredstava oko 81.300.000,00 EUR. Ovaj specifični cilj također nije obuhvaćen ovim Planom, to jest nije izvršena slijedeća razina operacionalizacije. Ni u Strategiji upravljanja i raspolaganja imovinom Republike Hrvatske, ni u Odluci o kriterijima, mjerilima i postupku dodjele … OCD-ima, a ni u ovom Planu ne spominje se broj (target) koji se želi postići (dodjele prostora), niti se uzimaju u obzir različita geografska područja, pa su tako na prošlom natječaju prostori većinom dodijeljeni udrugama u Splitu, Zagrebu, Rijeci, Osijek, jer su jedino oni većinom i bili nuđeni. Nismo protiv udruga iz najvećih gradova, te pozdravljamo aktivnosti dodjele prostora, ali treba riješiti i manje sredine na adekvatan način. U Plan raspolaganja i dodjele nekretnina u vlasništvu RH organizacijama civilnog društva svakako moraju biti uključeni UZUVRH i NZRCD, a i same udruge. Slažemo se sa Centrom za mirovne studije. U Planu se “razmišlja” o dodjeli imovine OCD-ima tek nakon komercijalizacije, strateški smo protiv ovoga, jer OCD-i direktno utječu na povećanje dobrostanja, te imaju jedan od navjećih udjela apsorpcije EU fondova. Dakle i sa socijalnog i sa ekonomskog aspekta opravdano je da se potrebe i zahtjevi neprofitnog sektora obuhvate, te konkretiziraju ovim Planom.Ovaj dokument nema precizno definiranu svrhu. Većina Dokumenta otpada na povijesne podatke, koji su zasigurno važni, no nema dovoljno planiranja, niti pokazatelja koje treba postići, a ako i ima, onda su prešturi, te nije objašnjeno kako će se do postavljenih ciljeva doći (indikatori, faze, definiran output kvalitativno i kvantitativno) Dokument nije izrađen u skladu s ostalim strategijama i planovima, Operativni program Konkuretnost i kohezija 2014-2020, koji je temeljni plan za iskorištavanje 6.88 mlrd EUR iz EU fondova, spomenut je svega 3 puta u dijelu Trgovačka društva od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku, i to samo kod društva Hrvatske vode. Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014-2020 nije uopće spomenut, a OCD-ima je posebno od interesa, sa 1.58 mlrd EUR iz EU fondova. Posebno su nam dvije mjere od zanimanja: 1. Operativni program učinkoviti ljudski potencijali, druga prioritetna os - socijalno uključivanje, specifični cilj 9i2: Jačanje aktivnog uključivanja kroz implementaciju integriranih projekata za obnovu 5 nerazvijenih pilot područja. Radi se o integriranim intervencijskim planovima koji će se pripremiti i provoditi u pet malih pilot gradova unaprijed odabranih od strane MRRFEU-a na temelju sljedećih objektivnih kriterija: veličina (manji gradovi s od 10.000 do 35.000 stanovnika). Radi se oko 125.000.000,00 EUR zajednički iz ESF i ERDF fonda. Gradovi su već odabrani. Zašto slijedeći korak operacionalizacije nije napravljen, to jest zašto ovo nije uneseno u ovaj plan? 2. Operativni program učinkoviti ljudski potencijali, druga prioritetna os - socijalno uključivanje, specifični cilj 11ii1: Razvoj kapaciteta organizacija civilnog društva, osobito udruga i socijalnih partnera, te jačanje civilnog i socijalnog dijaloga radi boljeg upravljanja, planiranih sredstava oko 81.300.000,00 EUR. Ovaj specifični cilj također nije obuhvaćen ovim Planom, to jest nije izvršena slijedeća razina operacionalizacije. Ni u Strategiji upravljanja i raspolaganja imovinom Republike Hrvatske, ni u Odluci o kriterijima, mjerilima i postupku dodjele … OCD-ima, a ni u ovom Planu ne spominje se broj (target) koji se želi postići (dodjele prostora), niti se uzimaju u obzir različita geografska područja, pa su tako na prošlom natječaju prostori većinom dodijeljeni udrugama u Splitu, Zagrebu, Rijeci, Osijek, jer su jedino oni većinom i bili nuđeni. Nismo protiv udruga iz najvećih gradova, te pozdravljamo aktivnosti dodjele prostora, ali treba riješiti i manje sredine na adekvatan način. U Plan raspolaganja i dodjele nekretnina u vlasništvu RH organizacijama civilnog društva svakako moraju biti uključeni UZUVRH i NZRCD, a i same udruge. Slažemo se sa Centrom za mirovne studije. U Planu se “razmišlja” o dodjeli imovine OCD-ima tek nakon komercijalizacije, strateški smo protiv ovoga, jer OCD-i direktno utječu na povećanje dobrostanja, te imaju jedan od navjećih udjela apsorpcije EU fondova. Dakle i sa socijalnog i sa ekonomskog aspekta opravdano je da se potrebe i zahtjevi neprofitnog sektora obuhvate, te konkretiziraju ovim Planom. KOMENTAR 2: Prema Odluci o kriterijima, mjerilima i postpuku dodjele ... OCD-ima, točki XI, OCD- i koji već imaju sklopljen ugovor o korištenju prostora u RH Vlasništvu moraju dostaviti određene dokaze i najam će se potom produžiti na 5 godina, nakon čega taj prostor mora na otvoreni natječaj.U ovom Planu nigdje se nije referiralo na ovu točku Odluke. Nije prihvaćen Niti jedan navod iz teksta komentara ne odnosi se na Uvod jer su iz Uvoda izbačeni nazivi svih strategija navodi se samo „Slijedom navedenog, u pripremi izrade Plana upravljanja za 2016. godinu, kao operativno-upravljačkog dokumenta, analizirane su strategije i sektorske politike Europske unije te strategije drugih tijela državne uprave u RH." i nije navedeno ništa u fusnoti. Dokument je izrađen sukladno Zakonskoj regulativi (Zakon i Uredba), te operacionalizira aktivnosti i mjere predviđene Strategijom upravljanja i raspolaganja državnom imovinom. Dokument Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014-2020 na koji se komentar referira je iz nadležnosti Ministarstva poduzetništva i obrta i DUUDI nije naveden u tijelima i institucijama partnerima za provedbu tematskih ciljeva (popis tijela iz navedenog plana u att.) Također, dokument Operativni program učinkoviti ljudski potencijali normiran je slijedećom zakonskom regulativnom: 1. Zakon o uspostavi institucionalnog okvira za provedbu europskih strukturnih i investicijskih fondova u RH u financijskom razdoblju 2014-2020 (NN 92/14 2. Uredba o tijelima u sustavima upravljanja i kontrole korištenja europskog socijalnog fonda, europskog fonda za regionalni razvoj i kohezijskog fonda, u vezi s ciljem „Ulaganje za rast i radna mjesta" (NN 107/14 i 23/15) Navedenom zakonskom regulativom DUUDI nije naveden za provedbu niti jedne prioritetne osi ni kao posredničko tijelo razine 1 ni kao posredničko tijelo razine 2 . Nadalje, Plan upravljanja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske jedan je od tri ključna i međusobno povezana dokumenta upravljanja i raspolaganja državnom imovinom (čl. 10. Zakona u upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske). Dok su Strategijom upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2013. do 2017. godine (Narodne novine, broj 76/13), određeni srednjoročni ciljevi i smjernice upravljanja državnom imovinom, uvažavajući pri tome gospodarske i razvojne interese Republike Hrvatske, pojedinačnim godišnjim planovima upravljanja imovinom u vlasništvu RH određeni su kratkoročni ciljevi i smjernice upravljanja, te su operacionalizirane provedbene mjere, a sve u svrhu provođenja Strategije. Plan upravljanja imovinom u vlasništvu RH za 2016.godinu usklađen je dakle prvenstveno sa Strategijom te sadrži detaljnu analizu stanja i razrađene planirane aktivnosti u upravljanju pojedinim oblicima imovine u vlasništvu Republike Hrvatske. Sažeci svakog od poglavlja u ovom Planu upravljanja 2016. izrađeni su na način da su pojedini obveznici izrade Plana za svaki strateški cilj zasebno definirali mjere/aktivnosti koje vode prema ispunjenju pojedinog cilja. Dakle, dokument Plana izrađen je sukladno pozitivnim propisima u području upravljanja državnom imovinom, uvažavajući pritom, kako je naglašeno u samom Uvodu Plana, strategije i sektorske politike Europske unije te strategije drugih tijela državne uprave u RH. Također, u dijelu u kojem IKS spominje „iskorištavanje 6.88 mlrd EUR iz EU fondova", treba naglasiti da DUUDI nije tijelo koje je akreditirano za korištenje EU fondova u provedbi svojih aktivnosti/ostvarenja reformskih ciljeva, pa time i koraci operacionalizacije koji se spominju u komentaru ne mogu biti sastavni dio Plana.
2 Ivan Čuljak   U: PLANOVI TRGOVAČKIH DRUŠTAVA U 2016. GODINI PREMA NADLEŽNOSTI MINISTARSTAVA Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Institut se u 2015. godini našao u teškoćama, Nedostaje naslov odnosno na koga se to odnosi. Iz daljnjeg teksta pretpostavlja se da je to za Brodarski institut d.o.o. Referenca: The OECD guidelines on Corporate Governance at State–Owned Enterprises, je iz godine 2005), što znači da je prošlo već 10 godina i da je zastario. Zato se bolje pozvati na novije vodiče ili staviti i dvije revizije OECD-ovog Vodiča (Rev.I 2014, Rev.II – 2015.godine). Kada se nečije ime i prezime napiše malim slovima, to može biti i uvredljivo pa se zato mora provjeriti tekst: Agencija Alan: Skupština: Ante kotromanović, ministar obrane, predsjednik Boris lalovac, itd. Isto vrijedi i za „imena i prezimena“ društava, tim više što se ovdje radi o DUUDI-ju, odnosno vlasniku. Zato treba umjesto: Kamen sirač...pisati Kamen Sirač Tang ... TANG Tvin TVIN Pik Rijeka...PIK Rijeka Pik Vinkovci (PIK) Toz penkala (TOZ) Gorica Hup (HUP) Hoteli Žigvošće...Živogošće Inovine...I-novine Dubrovačka trgovina d.d. Duborvnik JUNPBrijuni...JUNP Brijuni IBRD, HVP – jadran...veliko „J“ Hrvatska agencija za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata, Trg Nikole Šubica Zrinskog itd. Također nekoliko važnih pojmova: umjesto restruktuiranje ispravno je restrukturiranje, i umjesto obdarenicima bolje je odabranicima (...“stupnju dovršenosti darovanog zemljišta svim obdarenicima...“) Izjednačiti tituliranje, npr. negdje je Mr.sc., pa mr.sc, Dr.sc., dr.sc. Prof., prof., dipl. ing. Građ., dipl. ing.prom itd. Isto vrijedi i za citiranje NN: (Narodne novine broj ..., NN broj, NN br. NN79/15 – bez razmaka, NN 79/2015 –cijala godina ili samo zadnje dvije brojke itd.) Nije jasno zašto se u ovom tekstu klikom miša mogu otvoriti nekoliko NN, a ne mogu ostali: 24. Zakon o željeznici (Narodne novine, broj 94/2013, 148/2013), 42 i još nekoliko, a ostale ne mogu. Potrebno je ispraviti brojne gramatičke greške: Imunološki zavod d.d. u ustanovu za obavljanje djelatnosti zdrastva...zdravstva ...te društava od posebnog intersa za 2015. u većini trgovačkih drušrava u većinskom državnom vlasništvu uprava trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od starteškog... Uspostaviti kordinaciju javnih poduzeća Institut je prema Odluci o izmjeni i dopuni odlukeo utvrđivanju AKD...nije predviđena privatizacija, restruktuiranje, dokapitalizacija te izlazak na tržište kapitala U tablici: ... mogući angažman ihead huntingagencija sukladno Uredbi rekonstrukciju i uređenje cesta i mostova uz granicu, program denivelacije i osiguranja cestovno-željezničkih prijelaza i ostali internentni projekti U cilju racionalizacije ukupnih roškova i u 2016. Modernizaciju, obnovu i elektirfikaciju pruge Vinkovci - Vukovar (18,5 km) građevinskoj obnovi prugeOštarije-Knin – Tablica: Plan investicija Projekti rekontrukcije građevina i infrastrukture Implementiranje novih strateških planova prilikom monitoriranja ponašanja „ležišta“...(monitoringa) članica udruženja europskih i svjetskih lutrijskih organizacja Pojedinačni planovi izrađuju se prema prethodno utvrđenoj dinamici nakon čega se objedinjuje jednistveni Plan poslovan Uspostaviti suradnju s nacionalnim nadzornim i akreditacijskim tijelima u području ict sigurnosti...ICT kao core businessa vlastitih rješenja iz segmanta identifikacije i sigurnosti Državni ured za upravljanje državnom imovinom sastavit će popis odposlovnih prostora za Grad Zagreb s obzirom je tijekom dosadanje provedbe postupka javnog natječaja i vrednovanja pristiglih prijava Važećim Zakonom o zračnim lukama (Narodne novine, broj, 19/98 i 14/2011) nije definiran imovinskopravni status zračnih luka i kategorizacija istih, i nije jasna dinstinkcija između DUUDI-ja i izabranih vještaka, tj. sadrži li viještvo...(vještačenje) očitovanja na lokacijske i rađevinske dozvole vrijednost privremeno oduzete imovine; ijekom 2016 „imovina.gov.hr“ segmentni je dio lako dostupne i besplatne informatičke „platforme“ putem koje se objavljuju propisi, transkacije Zakona o pravu na pristup informacijma Certiflcirati Kripto uređaj za SOA RH i započeti proizvodnju istog obnovu infrastrukturne mreže, objekte, informatičku oppremu i programsku podršku Zadužunost Brodarskog instituta u 2016. godini... Gradnja regulacijsko-zaštinih vodnih građevina Ulaganja u gradnju komunalmnih građevina za javnu vodoopskrbu Upravno vijeće čine po jedan predstavnik Ministarstva gospodarstva i ministartsva nadležnog za financije HANDA je javna ustavona čiji osnivač je Republika Hrvatska Na temelju te Odluke, Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 20. Kolovoza 2015. Godine donijela Uredbu o osnivanju Imonološkog zavoda....kolovoza...Imunološkog formirati obvezne zalihe nafte i naftnih derivata u propisanoj količini i strukturi te iste skiadištiti Osiguranje 24H (malo „h“) otvorenosti i dostupnosti HEMS-u {Helicoprer Emergency Medical Service...Helicopter Rekontrukcija "runway" (uzletno-sletne staze)- Rekonstrukcija itd. Iz tablice planiranih investicija izbaciti riječ Betterment, i koristiti neku od hrvatskih riječi (modernizacija, poboljšanje, povećanje vrijednosti itd.) Djelomično prihvaćen Tekst Plana će biti uređen i lektoriran prije objavljivanja.
3 Jelica Lamešić   komentar na točku: "4. Godišnji plan upravljanja i raspolaganja stanovima i poslovnim prostorima u vlasništvu Republike Hrvatske Najveći su predmeti izvan postojećih modela rješavanja: odjeljak: • Stanovi Brodograđevne industrije 3. Maj d.d. Rijeka Želim Vas podsjetiti na dopis koji smo uputili ranije a po kojem do dan danas ama baš nitko i ništa nije poduzeo.. REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO GOSPODARSTVA Ulica grada Vukovara 78, Zagreb Na ruke ministra g.Ivana Vrodoljaka Podnositelji prijedloga: Vlado Šumonja iz Rijeke,Ćirila Kosovela br.11 Marija Zurak iz Rijeke, Karasova br.3 Mika Lamešić iz Rijeke, Udatnoga br.2, svi zastupani po: P R I J E D L O G 3x, punomoći radi pokretanja zakonom propisane procedure u svrhu donošenja nove Odluke o prodaji stanova u vlasništvu Republike Hrvatske ( ili donošenja aneksa iste ) Kao što je Vama poznato, dana 02.09.2010 godine, Vlada Republike Hrvatske donijela je odluku o prodaji stanova u vlasništvu Republike Hrvatske. Temeljem citirana Odluke Vlade RH, podnositelji ovoga prijedloga, zajedno sa drugim djelatnicima brodogradilišta 3.Maj iz Rijeke ( ukupno njih 59 ) podnijeli su zahtjeve za otkup stanova Agenciji za upravljanje državnom imovinom u Zagrebu, Ivana Lučića br.6. Dokaz: službeni upit Agenciji U predmetnoj odluci Vlade RH, propisani su uvjeti i način otkupa stanova koji predstavljaju u današnjoj gospodarskoj situaciji realnu zapreku za podnositelje zahtjeva iz razloga što je izračun cijene jednog četvornog metra stana toliko visok da praktički onemogućava odnosno bitno otežava otkup svakog pojedinog stana. Prema saznanju podnositelja ovoga prijedloga odnosno zahtjeva, djelatnici Brodosplita i drugih brodogradilišta, otkupili su svoje stanove pod bitno povoljnijim uvjetima u odnosu na djelatnike 3.Maja. Također prema saznanju podnositelja ovoga prijedloga odnosno zahtjeva, isti su imali isti pravni status kao i djelatnici 3.Maja, što znači da nisu imali status nositelja stanarskog prava ( iza 1995 godine ) već su također imali status najmoprimca. Ovi stanovi djelatnika 3.Maja u statusu najmoprimaca, bili su dani s Naslova dugogodišnjeg rada, sa dugogodišnjim radnim stažom a među njima je dobar dio djelatnika sa statusom branitelja iz Domovinskog rata. Isti predlažu da se otkupna cijena za predmetne stanove po godini staža umanji za 1%. Nadalje, podnositelji ovoga prijedloga odnosno zahtjeva, godinama plaćaju, ne samo najamnine, već i pričuve, pa predlažu da se popust za gotovinsko plaćanje otkupa stana od 15% poveća na 50%. Također, podnositelji ovoga prijedloga odnosno zahtjeva, predlažu da pravo na otkup stana pripadne ne samo najmoprimcu, već i članu obitelji posebice zbog starosti najmoprimaca. Konačno, podnositelji ovoga prijedloga odnosno zahtjeva, mole da se ima u vidu činjenica da Republika Hrvatska pokreće program POS PLUS kojim se omogućava mladim obiteljima da pod maksimalno povoljnim uvjetima otkupe stanove, a cijena takvih novih stanova, prema saznanjima podnositelja ovoga prijedloga odnosno zahtjeva, nije bitno veća od cijene četvornog metra stanova podnositelja ovoga prijedloga odnosno zahtjeva, a radi se o zgradama koje su stare u prosjeku više desetaka godina. Temeljem svega prethodno iznijetog, podnositelji ovoga prijedloga mole Naslov da pažljivo razmotri sve navode iz ovoga podneska, da pokrene zakonom propisanu proceduru pred Vladom RH u svrhu ublažavanja uvjeta za otkup stanova djelatnika brodogradilišta 3.Maj iz Rijeke na način da, Vlada RH donese potpuno novu Odluku o prodaji stanova u vlasništvu RH, ili da donese aneks Odluke donijete dana 02.09.2010 godine, a sve prema odnosno u skladu sa navodima iz ovoga podneska-prijedloga. Vlado Šumonja iz Rijeke,Ćirila Kosovela br.11, Marija Zurak iz Rijeke, Karasova br.3, Mika Lamešić iz Rijeke, Udatnoga br.2 pp: Nije prihvaćen Predstavnici djelatnika Brodogradilišta „3. Maj“ d.d. koji su kao djelatnici brodogradilišta predmetne stanove dobili na korištenje za vrijeme trajanja zaposlenja u Brodogradilištu „3. Maj“ d.d. uputili su u više navrata zahtjev Vladi Republike Hrvatske za otkup tih stanova na način da im se omogući otkup kao tzv. nositeljima stanarskog prava ili da Vlada Republike Hrvatske u tom smislu izmjeni Odluku o prodaji stanova u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine 109/11 izvan snage, 144/13 trenutno važeća). Republika Hrvatska postala je vlasnik predmetnih stanova temeljem Odluke Vlade Republike Hrvatske KLASA: 310-14/00-01/01, URBROJ: 5030120-00-24, od 21. rujna 2000. godine, a dana 11. veljače 2011. godine sklopljen je Sporazum o uređenju imovinsko-pravnih pitanja između Republike Hrvatske, Brodograđevne industrije 3. Maj, 3. Maj Brodogradilište d.d., 3. Maj tvornica industrijske i brodske opreme i 3. Maj motori i dizalice d.d. (društva koja su povezana sa Brodogradilištem 3. Maj), a koji Sporazum je temelj za uknjižbu Republike Hrvatske na predmetnim stanovima. Iz dokumentacije kojom raspolaže Državni ured za upravljanje državnom imovinom vidljivo je da većina korisnika predmetnih stanova nema status tzv. nositelja stanarskog prava, već stanove koriste za vrijeme trajanja zaposlenja u Brodogradilištu „3. Maj“ d.d. ili kao korisnici nužnih smještaja, a korisnici koji imaju taj status, nisu podnijeli zahtjev za kupnju stana po odredbama Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo. Prije 2000. godine brodograđevna industrija „3. Maj“ pripremila je za svoje djelatnike i korisnike stanova za vrijeme trajanja posla, dvadesetak ugovora o prodaji stanova sa stanarskim pravima, ali Državno odvjetništvo (odnosno Javno pravobraniteljstvo) na iste nije dalo pozitivno mišljenje o usklađenosti s pozitivnim propisima, jer kupci nisu bili nositelji stanarskog prava. Mišljenja smo da bi se traženim izmjenama, za koje ne postoji zakonska podloga u pravnom sustavu Republike Hrvatske, pogodovala prodaja stanova u vlasništvu Republike Hrvatske samo djelatnicima Brodogradilišta „3. Maj“ d.d. u odnosu na ostale djelatnike i korisnike stanova drugih poduzeća i društava, što smatramo neprihvatljivim. Slijedom navedenog, korisnici stanova, djelatnici Brodogradilišta „3. Maj“ d.d., prema trenutno važećim propisima stanove mogu kupiti samo ukoliko ispunjavaju uvjete za kupnju sukladno Odluci o prodaji stanova u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine 109/11 izvan snage, 144/13 trenutno važeća), dok ostali korisnici tih i drugih stanova u vlasništvu Republike Hrvatske kojim upravlja Državni ured za upravljanje državnom imovinom iste mogu kupiti sukladno Zakonu o upravljanju i raspolaganju državnom imovinom (Narodne novine 94/13) i Uredbe o raspolaganju nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine 127/13).
4 MARIJA ZURAK   komentar na točku: "4. Godišnji plan upravljanja i raspolaganja stanovima i poslovnim prostorima u vlasništvu Republike Hrvatske Najveći su predmeti izvan postojećih modela rješavanja: odjeljak: • Stanovi Brodograđevne industrije 3. Maj d.d. Rijeka – na temelju Odluke Vlade Republike Hrvatske o preuzimanju u vlasništvu nekretnina određenih pravnih osoba od 21. rujna 2000. godine, stanove je preuzela u vlasništvo Republika Hrvatska, a za koje korisnici traže prodaju sukladno Zakonu o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, pri čemu nisu podnijeli zahtjev za kupnju u za to u zakonom predviđenim rokovima ili nisu nositelji stanarskog prava. " Preko 20 godina pokušavamo riješiti naš stambeni problem. Većina nas stanove je dobila nažalost u najam, u vrijeme dok je još postojalo stanarsko pravo. Među nama su većinom branitelji. Pitanje naših stanova trebalo je biti riješeno u okviru privatizacije 3.MAJ-a što je javno obećao riješiti ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak. U prethodnoj javnoj raspravi o Nacrtu prijedloga plana upravljanja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske , tražili smo da se omogući otkup tih stanova najmoprimcima ili članovima obitelji najmoprimaca sukladno Zakonu o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo. Komentar pravnika DUUDI-a je bio, da bi omogućavanje kupnje stanova trećemajcima značilo stavljanje nas u privilegirani položaj u odnosu na ostale korisnike stanova drugih poduzeća i društava. Međutim, činjenica je da smo mi stavljeni u neravnopravni položaj u odnosu na radnike drugih brodogradilišta koji su dobili priliku za otkup stanova prema uvjetima Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo. Ostala brodogradilišta su u vrijeme prodaje stanova također bila u državnom vlasništvu, prodaju tih stanova su kontrolirali nadzorni odbori koji su predstavljali većinskog vlasnika – državu. Samo stjecajem okolnosti trećemajski stanovi su desetak godina bili u pravno neriješenoj situaciji (zbog odluke Vlade RH iz 2000. god o oduzimanju nekretnina brodogradilištima). Također, u prethodnoj javnoj raspravi nam je odgovoreno da kroz postojeću formulu možemo ostvariti osobne popuste, što se ne odnosi na nas (samo izbjeglice) i upravo zato predlažemo da se u formulu za otkup stanova kao olakšica - kroz godine staža uvrsti jedinstveni faktor koji bi objedinio sljedeće činjenice: 1. kao dugogodišnji radnici 3.MAJ-a stanovi su izgrađeni i našim radom ( ulagali smo u stambeni fond) 2. godinama plaćamo najamninu 3. godinama plaćamo pričuvu za održavanje stanova 4. u više slučajeva smo bili prisiljeni sudjelovati u investicionom održavanju 5. imali smo obavezu radnog odnosa u BI 3.MAJ 6. očekivano, naši stanovi će imati loš energetski certifikat 7. cijena stanova u Rijeci je niža nego u Zagrebu a postojeća formula to ne uvažava 8. osnovica postojeće formule - etalonska vrijednost m2 raste a činjenice su da tržišne vrijednosti m2 novih stanova neprestano padaju 9. nismo birali stanove u kojima živimo, većini od nas ne odgovaraju niti po veličini niti po poziciji 10. Većina nas najmoprimaca, je pred mirovinom, u mirovini ili je na Zavodu za zapošljavanje. Nama je neprihvatljiva prodaja stanova po tržišnim uvjetima čak i za ovako stare stanove u kojima mi živimo. Predlažemo da se pokrene zakonom propisana procedura pred Vladom RH u svrhu ublažavanja uvjeta za otkup stanova radnika brodogradilišta "3.MAJ" na način da Vlada RH donese potpuno novu Odluku o prodaji stanova u vlasništvu RH ili da donese Aneks postojeće Odluke o prodaji stanova u državnom vlasništvu a u skladu s navodima iz ovog komentara. Nije prihvaćen Predstavnici djelatnika Brodogradilišta „3. Maj“ d.d. koji su kao djelatnici brodogradilišta predmetne stanove dobili na korištenje za vrijeme trajanja zaposlenja u Brodogradilištu „3. Maj“ d.d. uputili su u više navrata zahtjev Vladi Republike Hrvatske za otkup tih stanova na način da im se omogući otkup kao tzv. nositeljima stanarskog prava ili da Vlada Republike Hrvatske u tom smislu izmjeni Odluku o prodaji stanova u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine 109/11 izvan snage, 144/13 trenutno važeća). Republika Hrvatska postala je vlasnik predmetnih stanova temeljem Odluke Vlade Republike Hrvatske KLASA: 310-14/00-01/01, URBROJ: 5030120-00-24, od 21. rujna 2000. godine, a dana 11. veljače 2011. godine sklopljen je Sporazum o uređenju imovinsko-pravnih pitanja između Republike Hrvatske, Brodograđevne industrije 3. Maj, 3. Maj Brodogradilište d.d., 3. Maj tvornica industrijske i brodske opreme i 3. Maj motori i dizalice d.d. (društva koja su povezana sa Brodogradilištem 3. Maj), a koji Sporazum je temelj za uknjižbu Republike Hrvatske na predmetnim stanovima. Iz dokumentacije kojom raspolaže Državni ured za upravljanje državnom imovinom vidljivo je da većina korisnika predmetnih stanova nema status tzv. nositelja stanarskog prava, već stanove koriste za vrijeme trajanja zaposlenja u Brodogradilištu „3. Maj“ d.d. ili kao korisnici nužnih smještaja, a korisnici koji imaju taj status, nisu podnijeli zahtjev za kupnju stana po odredbama Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo. Prije 2000. godine brodograđevna industrija „3. Maj“ pripremila je za svoje djelatnike i korisnike stanova za vrijeme trajanja posla, dvadesetak ugovora o prodaji stanova sa stanarskim pravima, ali Državno odvjetništvo (odnosno Javno pravobraniteljstvo) na iste nije dalo pozitivno mišljenje o usklađenosti s pozitivnim propisima, jer kupci nisu bili nositelji stanarskog prava. Mišljenja smo da bi se traženim izmjenama, za koje ne postoji zakonska podloga u pravnom sustavu Republike Hrvatske, pogodovala prodaja stanova u vlasništvu Republike Hrvatske samo djelatnicima Brodogradilišta „3. Maj“ d.d. u odnosu na ostale djelatnike i korisnike stanova drugih poduzeća i društava, što smatramo neprihvatljivim. Slijedom navedenog, korisnici stanova, djelatnici Brodogradilišta „3. Maj“ d.d., prema trenutno važećim propisima stanove mogu kupiti samo ukoliko ispunjavaju uvjete za kupnju sukladno Odluci o prodaji stanova u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine 109/11 izvan snage, 144/13 trenutno važeća), dok ostali korisnici tih i drugih stanova u vlasništvu Republike Hrvatske kojim upravlja Državni ured za upravljanje državnom imovinom iste mogu kupiti sukladno Zakonu o upravljanju i raspolaganju državnom imovinom (Narodne novine 94/13) i Uredbe o raspolaganju nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine 127/13).
5 Centar za mirovne studije   U tekstu se u nekoliko navrata spominje kako će DUUDI osigurati i dodjelu prostora udrugama, ali na način da će se prvo tražiti komercijalne ponude na javnim natječajima pa oni prostori koji neće moći biti komercijaliziran nakon javnih natječaja, će se razmatrati na davanje za korištenje udrugama, odnosno organizacijama civilnog društva. Ovaj pristup dakle pretpostavlja ekonomski (komercijalni) kriterij kao primarni kriterij upravljanja prostorima, dok u drugi plan stavlja socijalni kriterij (svrha namjene prostora – da li aktivnosti u prostoru dižu/popravljaju socijalnu sliku u RH). Jednako tako, kriterij ne prepoznaje ekonomski potencijal organizacija civilnog društva koje također sve značajnije doprinose nacionalnoj ekonomiji i to kroz npr. smanjenje nezaposlenosti u RH (pogledajte statistiku Ureda za udruge o broju zaposlenih u RH). Dodatno kriteriji ne prepoznaje da dio udruga mogu biti okarakterizirane kao “izvozni šampioni” budući da i do 90% financiranja pronalaze na natječajima izvan RH te donose novac u RH i u njen proračun. Zbog svega navedenog apeliramo da se dodatno razrade kriteriji i da se neprofitni sektor ne percipira kao “nekomercijalan” (tj. ekonomski nepotencijalan, treba razlikovati pojam komercijalan i neprofitan, odnosno neprofitna organizacija može biti komercijalna) već da se detaljnije pogledaju ekonomski potencijali unutar sektora. Također, potrebno je procjeniti i društveni/socijalni kapital udruga koji mora biti jedan od kriterija davanja prednosti za dodjelu/korištenje prostora u odnosu na profitni sektor. Kriterij komercijalan/nekomercijalan kako je sada shvaćen neće proizvesti željene učinke. Nije prihvaćen Kriteriji za dodjelu prostora udrugama definirani su Odlukom koja je je donesena na Povjerenstvu Vlade Republike Hrvatske za upravljanje nekretninama 30. lipnja 2015., kojom je izmijenjena odluka od 2013. godine. https://imovina.gov.hr/UserDocsImages//dokumenti/povjerenstva%20nekretnine/23%20sjednica%2030%20lipnja%202015//11.%20Odluka%20o%20mjerilima%20%20kriterijima%20i%20postupku%20dodjele%20nekretnina%20udrugama.pdf Gledajući navedeni komentar, stava smo da nema zapreke da se udruge, odnosno neprofitne organizacije koje su „komercijalne“, odazovu javnom pozivu za zakup poslovnih prostora kada je isti u tijeku i javno se objavljuje. Raspolaganje poslovnim prostorima na opisani način, dakle prvo ponuda istih na javnim natječajima za zakup po komercijalnim uvjetima, predstavlja poslovnu praksu koja je dogovorena između DUUDI-a i Državnih nekretnina d.o.o. kao tijela koje upravlja navedenim prostorima. Prvenstveni cilj takve poslovne prakse je komercijaliziranje poslovnih prostora te sa stajališta raspolaganja takvim prostorima nema nikakve zapreke da se udruge koje su „komercijalne“ jave na takve objavljene natječaje te da za iste konkuriraju po tržišnim uvjetima. Upravo iz razloga što udruge u pravilu nisu „komercijalne“ već imaju prvenstveno kulturne, obrazovne i druge opće društvene funkcije u suradnji sa Uredom Vlade RH za udruge izrađena je Odluka o kriterijima, mjerilima i postupku dodjele nekretnina u vlasništvu RH na korištenje organizacijama civilnog društva radi provođenja program i projekata od interesa za opće dobro. U navedenoj Odluci razrađeni su kriteriji za dodjelu poslovnih prostora organizacijama civilnog društva koje ne mogu konkurirati na „komercijalnim“ natječajima. Nadalje, dodjelom poslovnih prostora udrugama koje imaju komercijalni karakter takvim bi se udrugama pogodovalo u odnosu na druge pravne osobe koje imaju komercijalni karakter, a ne bi mogli dobiti poslovni prostor pod povlaštenim uvjetima. Slijedom navedenog, izmjene kriterija kako se predlažu u dostavljenom dopisu pretpostavljaju izmjene Odluke o kriterijima, mjerilima i postupku dodjele... te impliciraju uvođenje „komercijalnih“ kriterija u postupak dodjele poslovnih prostora, što nije predviđeno Planom upravljanja imovinom u vlasnoištvu RH za 2016. godinu.
6 manuela puharic   Ja bi samo željela da se bavite isto tako ozbiljno od male projekte, koje obične građane znači sve. Mi osobno smo već preko godinu i poldana u radu s vama u DUUDi sa Gospođom Lambašom, ali vi se držite jedne procedure, koje se ne uskladi sa stanje na terenu, imali smo odlična suradnja sa DORH om u Makarskoj, ali tražite od od nas neke stvari koje se ne može provoditi. Usklađivanje podatke KŽ i Katastru treba ubrzati i napraviti jednostavnije.neka vrsta "copy paste". Najžalostnji u svemu je da mi imamo taj mali kapital, možemo platiti otkup dio nekretnine, koje vi dijelite s nama, ali vi nas ignorirate. To je nepošteno, i na kraju sve propada. svaki projekt je važan, jer on svima nešto donesi. I mi smo ljudi, i mi imamo projekte. s poštovanje Nije prihvaćen Nije predmet Plana upravljanja imovinom u vlasništvu RH za 2016. godinu, niti sadrži konkretne primjedbe i prijedloge. Također, upozoravamo da Državni ured za upravljanje državnom imovinom nije nadležan za usklađivanje stanja zemljišnih knjiga i katastra.
7 Udruga IKS  , Uvod DIO: U dolazećem razdoblju, DUUDI će razvijati i suradnju s civilnim društvima surađujući u pitanjima socijalne ugroženosti i socijalne osjetljivosti. S Državnim uredom za obnovu i stambeno zbrinjavanje nalazi dodirne točke u davanju suglasnosti na ugovore o kupoprodaji i darovanju koje taj ured sklapa s korisnicima. U sklopu Strategije za borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje 2014.-2020., DUUDI je naveden kao sunositelj mjera koje se tiču dodjele prostora za razne svrhe, poput prenošenja na upravljanje pogodnih nekretnina koje bi bile pogodne za tražene svrhe u Ministarstvu socijalne politike i mladih, dok se istovremeno kroz Nacionalni program za mlade predlaže dodjela nekretnina u državnom vlasništvu za razne programe za mlade. Nastavit će se aktivna provedba navedene strategije i programa. NAŠ KOMENTAR: U Nacionalnom programu za mlade 2014-2017 ne predlaže se, kako se ovdje navodi, već se planira dodjela prostora udrugama mladih i udrugama za mlade, jer je Program usvojen. Dakle, DUUDI bi trebao kao jedno od tijela države pomoći u provođenju tog programa. Također, ne kaže se civilnim društvima, već organizacijama civilnog društva, ili ukoliko se mislilo na cijeli sektor, onda civilnim društvom. Prihvaćen Sugestije su prihvaćene i unesene u tekst.
8 MARIJA ZURAK  , 4. Godišnji plan upravljanja i raspolaganja stanovima i poslovnim prostorima u vlasništvu Republike Hrvatske komentar na točku: "4. Godišnji plan upravljanja i raspolaganja stanovima i poslovnim prostorima u vlasništvu Republike Hrvatske Najveći su predmeti izvan postojećih modela rješavanja: odjeljak: • Stanovi Brodograđevne industrije 3. Maj d.d. Rijeka – na temelju Odluke Vlade Republike Hrvatske o preuzimanju u vlasništvu nekretnina određenih pravnih osoba od 21. rujna 2000. godine, stanove je preuzela u vlasništvo Republika Hrvatska, a za koje korisnici traže prodaju sukladno Zakonu o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, pri čemu nisu podnijeli zahtjev za kupnju u za to u zakonom predviđenim rokovima ili nisu nositelji stanarskog prava. " Preko 20 godina pokušavamo riješiti naš stambeni problem. Većina nas stanove je dobila nažalost u najam, u vrijeme dok je još postojalo stanarsko pravo. Među nama su većinom branitelji. Pitanje naših stanova trebalo je biti riješeno u okviru privatizacije 3.MAJ-a što je javno obećao riješiti ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak. U prethodnoj javnoj raspravi o Nacrtu prijedloga plana upravljanja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske , tražili smo da se omogući otkup tih stanova najmoprimcima ili članovima obitelji najmoprimaca sukladno Zakonu o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo. Komentar pravnika DUUDI-a je bio, da bi omogućavanje kupnje stanova trećemajcima značilo stavljanje nas u privilegirani položaj u odnosu na ostale korisnike stanova drugih poduzeća i društava. Međutim, činjenica je da smo mi stavljeni u neravnopravni položaj u odnosu na radnike drugih brodogradilišta koji su dobili priliku za otkup stanova prema uvjetima Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo. Ostala brodogradilišta su u vrijeme prodaje stanova također bila u državnom vlasništvu, prodaju tih stanova su kontrolirali nadzorni odbori koji su predstavljali većinskog vlasnika – državu. Samo stjecajem okolnosti trećemajski stanovi su desetak godina bili u pravno neriješenoj situaciji (zbog odluke Vlade RH iz 2000. god o oduzimanju nekretnina brodogradilištima). Također, u prethodnoj javnoj raspravi nam je odgovoreno da kroz postojeću formulu možemo ostvariti osobne popuste, što se ne odnosi na nas (samo izbjeglice) i upravo zato predlažemo da se u formulu za otkup stanova kao olakšica - kroz godine staža uvrsti jedinstveni faktor koji bi objedinio sljedeće činjenice: 1. kao dugogodišnji radnici 3.MAJ-a stanovi su izgrađeni i našim radom ( ulagali smo u stambeni fond) 2. godinama plaćamo najamninu 3. godinama plaćamo pričuvu za održavanje stanova 4. u više slučajeva smo bili prisiljeni sudjelovati u investicionom održavanju 5. imali smo obavezu radnog odnosa u BI 3.MAJ 6. očekivano, naši stanovi će imati loš energetski certifikat 7. cijena stanova u Rijeci je niža nego u Zagrebu a postojeća formula to ne uvažava 8. osnovica postojeće formule - etalonska vrijednost m2 raste a činjenice su da tržišne vrijednosti m2 novih stanova neprestano padaju 9. nismo birali stanove u kojima živimo, većini od nas ne odgovaraju niti po veličini niti po poziciji 10. Većina nas najmoprimaca, je pred mirovinom, u mirovini ili je na Zavodu za zapošljavanje. Nama je neprihvatljiva prodaja stanova po tržišnim uvjetima čak i za ovako stare stanove u kojima mi živimo. Predlažemo da se pokrene zakonom propisana procedura pred Vladom RH u svrhu ublažavanja uvjeta za otkup stanova radnika brodogradilišta "3.MAJ" na način da Vlada RH donese potpuno novu Odluku o prodaji stanova u vlasništvu RH ili da donese Aneks postojeće Odluke o prodaji stanova u državnom vlasništvu a u skladu s navodima iz ovog komentara. Nije prihvaćen Predstavnici djelatnika Brodogradilišta „3. Maj“ d.d. koji su kao djelatnici brodogradilišta predmetne stanove dobili na korištenje za vrijeme trajanja zaposlenja u Brodogradilištu „3. Maj“ d.d. uputili su u više navrata zahtjev Vladi Republike Hrvatske za otkup tih stanova na način da im se omogući otkup kao tzv. nositeljima stanarskog prava ili da Vlada Republike Hrvatske u tom smislu izmjeni Odluku o prodaji stanova u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine 109/11 izvan snage, 144/13 trenutno važeća). Republika Hrvatska postala je vlasnik predmetnih stanova temeljem Odluke Vlade Republike Hrvatske KLASA: 310-14/00-01/01, URBROJ: 5030120-00-24, od 21. rujna 2000. godine, a dana 11. veljače 2011. godine sklopljen je Sporazum o uređenju imovinsko-pravnih pitanja između Republike Hrvatske, Brodograđevne industrije 3. Maj, 3. Maj Brodogradilište d.d., 3. Maj tvornica industrijske i brodske opreme i 3. Maj motori i dizalice d.d. (društva koja su povezana sa Brodogradilištem 3. Maj), a koji Sporazum je temelj za uknjižbu Republike Hrvatske na predmetnim stanovima. Iz dokumentacije kojom raspolaže Državni ured za upravljanje državnom imovinom vidljivo je da većina korisnika predmetnih stanova nema status tzv. nositelja stanarskog prava, već stanove koriste za vrijeme trajanja zaposlenja u Brodogradilištu „3. Maj“ d.d. ili kao korisnici nužnih smještaja, a korisnici koji imaju taj status, nisu podnijeli zahtjev za kupnju stana po odredbama Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo. Prije 2000. godine brodograđevna industrija „3. Maj“ pripremila je za svoje djelatnike i korisnike stanova za vrijeme trajanja posla, dvadesetak ugovora o prodaji stanova sa stanarskim pravima, ali Državno odvjetništvo (odnosno Javno pravobraniteljstvo) na iste nije dalo pozitivno mišljenje o usklađenosti s pozitivnim propisima, jer kupci nisu bili nositelji stanarskog prava. Mišljenja smo da bi se traženim izmjenama, za koje ne postoji zakonska podloga u pravnom sustavu Republike Hrvatske, pogodovala prodaja stanova u vlasništvu Republike Hrvatske samo djelatnicima Brodogradilišta „3. Maj“ d.d. u odnosu na ostale djelatnike i korisnike stanova drugih poduzeća i društava, što smatramo neprihvatljivim. Slijedom navedenog, korisnici stanova, djelatnici Brodogradilišta „3. Maj“ d.d., prema trenutno važećim propisima stanove mogu kupiti samo ukoliko ispunjavaju uvjete za kupnju sukladno Odluci o prodaji stanova u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine 109/11 izvan snage, 144/13 trenutno važeća), dok ostali korisnici tih i drugih stanova u vlasništvu Republike Hrvatske kojim upravlja Državni ured za upravljanje državnom imovinom iste mogu kupiti sukladno Zakonu o upravljanju i raspolaganju državnom imovinom (Narodne novine 94/13) i Uredbe o raspolaganju nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine 127/13).
9 Udruga IKS 11. Godišnji plan daljnje komercijalizacije dijela stanova i poslovnih prostora danih na upravljanja trgovačkom društvu Državne nekretnine d.o.o., 11. 2. Komercijalizacija dijela poslovnih prostora Tablica 5. – Sažetak ciljeva i mjera za komercijalizaciju poslovnih prostora, dio Kontinuirana naplata potraživanja od strane korisnika poslovnih prostora, poddio poslovni prostori koji neće biti dani u zakup putem javnih natječaja pripremiti DUUDI-om u svrhu prodaje ili korištenja po nekomercijalnoj osnovi - davane na korištenje udrugama, odnosno organizacijama civilnog društva. NAŠ KOMENTAR: Nije definirano koliko će to biti prostora, kada (odlukom o dodjeli prostora OCD-ima rečeno barem jednom godišnje), te gdje? Na ovaj način ukoliko dva prostora budu dodijeljena tokom 2016. cilj će biti postignut. Dodjela prostora udrugama se pravda kroz tržišno iskorištavanje - iznajmljivanje prostora, što ne predstavlja bitan indikator u ovom slučaju, udruge privlače EU sredstava, proračunska sredstva, te imaju višestruke pozitivne utjecaje na razvoj lokalnih zajednica. Uski ekonomski pogled (tržišno iskorištavanje iznajmljivanjem) kakav je ovdje primjenjen zbog toga nije prikladan. Prijedlog da se udrugama prostori dodjeljuju nakon što su tri pita nuđeni na komercijalnim natječajima iz istog razloga nije prikladan. Nije prihvaćen Kriteriji za dodjelu prostora udrugama definirani su Odlukom koja je je donesena na Povjerenstvu Vlade Republike Hrvatske za upravljanje nekretninama 30. lipnja 2015., kojom je izmijenjena odluka od 2013. godine. https://imovina.gov.hr/UserDocsImages//dokumenti/povjerenstva%20nekretnine/23%20sjednica%2030%20lipnja%202015//11.%20Odluka%20o%20mjerilima%20%20kriterijima%20i%20postupku%20dodjele%20nekretnina%20udrugama.pdf Gledajući navedeni komentar, stava smo da nema zapreke da se udruge, odnosno neprofitne organizacije koje su „komercijalne“, odazovu javnom pozivu za zakup poslovnih prostora kada je isti u tijeku i javno se objavljuje. Raspolaganje poslovnim prostorima na opisani način, dakle prvo ponuda istih na javnim natječajima za zakup po komercijalnim uvjetima, predstavlja poslovnu praksu koja je dogovorena između DUUDI-a i Državnih nekretnina d.o.o. kao tijela koje upravlja navedenim prostorima. Prvenstveni cilj takve poslovne prakse je komercijaliziranje poslovnih prostora te sa stajališta raspolaganja takvim prostorima nema nikakve zapreke da se udruge koje su „komercijalne“ jave na takve objavljene natječaje te da za iste konkuriraju po tržišnim uvjetima. Upravo iz razloga što udruge u pravilu nisu „komercijalne“ već imaju prvenstveno kulturne, obrazovne i druge opće društvene funkcije u suradnji sa Uredom Vlade RH za udruge izrađena je Odluka o kriterijima, mjerilima i postupku dodjele nekretnina u vlasništvu RH na korištenje organizacijama civilnog društva radi provođenja program i projekata od interesa za opće dobro. U navedenoj Odluci razrađeni su kriteriji za dodjelu poslovnih prostora organizacijama civilnog društva koje ne mogu konkurirati na „komercijalnim“ natječajima. Nadalje, dodjelom poslovnih prostora udrugama koje imaju komercijalni karakter takvim bi se udrugama pogodovalo u odnosu na druge pravne osobe koje imaju komercijalni karakter, a ne bi mogli dobiti poslovni prostor pod povlaštenim uvjetima. Slijedom navedenog, izmjene kriterija kako se predlažu u dostavljenom dopisu pretpostavljaju izmjene Odluke o kriterijima, mjerilima i postupku dodjele nekretnina u vlasništvu RH na korištenje organizacijama civilnog društva radi provođenja program i projekata od interesa za opće dobro te impliciraju uvođenje „komercijalnih“ kriterija u postupak dodjele poslovnih prostora, što nije predviđeno Planom upravljanja imovinom u vlasništvu RH za 2016. godinu.