Izvješće o provedenom savjetovanju - Javno savjetovanje o Pravilniku o zaštiti, reviziji i otpisu knjižnične građe
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. | Članak 1.(2) Zašto se u ovom pravilniku uređuje svojstva kulturnog dobra? Zar nije to riješeno drugim pravilnikom? | Primljeno na znanje | Ovaj Pravilnik samo upućuje na propis koji uređuje zaštitu knjižnične građe kao kulturnog dobra. |
| 2 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. | Predlaže se: Čl. 1(2) Pravilnikom se uređuje utvrđivanje svojstva kulturnog dobra za knjižničnu građu koja se nalazi u javnim knjižnicama i knjižnicama u sastavu pravnih osoba kojima su osnivači Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u njihovu pretežitom vlasništvu kao i u knjižnicama i/ili zbirkama u vlasništvu privatnih pravnih ili fizičkih osoba. | Primljeno na znanje | Odredba je brisana. |
| 3 | Ljiljana Črnjar | I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. | Predlažem dopunu stavka (1) na način da glasi: "Ovim se Pravilnikom uređuje provođenje mjera zaštite knjižnične građe te utvrđuje postupak, određuju rokovi revizije knjižnične građe i otpis knjižnične građe u svim vrstama knjižnica." | Nije prihvaćen | Predloženo je razrađeno dalje u Pravilniku. |
| 4 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | I. OPĆE ODREDBE, Članak 2. | Predlaže se dopuna: Čl. 2 (3) U pogledu digitalizacije, objave i korištenja knjižnične građe primjenjuju se odredbe Standarda za digitalne knjižnice, stručne i tehničke norme, propisi iz područja autorskog prava te propisi iz područja zaštite osobnih podataka. | Nije prihvaćen | Svi propisi koji su na snazi se primjenjuju i nije potrebno u jednom propisu spominjati da se drugi mora poštovati jer svi propisi koji su na snazi se moraju poštivati. |
| 5 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | II. MJERE ZAŠTITE KNJIŽNIČNE GRAĐE, Članak 3. | Predlaže se dopuna: Čl. 3. Identificirana (popisana i/ili inventarizirana i/ili katalogizirana) knjižnična građa preduvjet je svih postupaka preventivne i kurativne te administrativne zaštite kao i prijenosa na druge medije i obveza je svake knjižnice/imatelja građe. | Primljeno na znanje | Odredba brisana. |
| 6 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | II. MJERE ZAŠTITE KNJIŽNIČNE GRAĐE, Članak 4. | Čl. 4. Obveza je svake knjižnice, njezine matične ustanove ili fizičke i pravne osobe u čijem sastavu se nalazi knjižnična zbirka ili pojedinačna jedinica građe stvaranje sigurnog i neškodljivog okruženja za svu knjižničnu građu, primjereno rukovanje građom od njenog ulaska u knjižnicu, tijekom organizacije, smještaja, pohrane i njezinog održavanja i korištenja. | Primljeno na znanje | Odredba brisana. |
| 7 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | II. MJERE ZAŠTITE KNJIŽNIČNE GRAĐE, Članak 5. | Čl . 5. st. (1) : precizirati formulaciju „prostor koji ih okružuje”, ovako formulirano taj se izraz odnosi na prostor koji okružuje zgrade u kojima knjižnice obavljaju djelatnost | Primljeno na znanje | Odredba je izbrisana. |
| 8 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | II. MJERE ZAŠTITE KNJIŽNIČNE GRAĐE, Članak 6. | U čl. 6, st. 3. treba staviti i riječ „očuvanje“, a riječ „drugi“ zamijeniti sa „bilo koji“, tako da glasi: Članak 6. (3) U svrhu zaštite izvornika, očuvanja i veće dostupnosti sadržaja, građa se može prenositi na bilo koji medij, odnosno mikrofilmirati i/ili digitalizirati i sl. Obrazloženje: Zakon o autorskom pravu i drugim srodnim pravima u čl. 191., kao i Direktiva (EU) 2019/790 o autorskom i srodnim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu kao specifičnu svrhu postupaka prenošenja na bilo koji medij predviđa očuvanje kulturne baštine, tj. samog kulturno-baštinskog sadržaja, ne misleći tu kao na svrhu samo fizičku zaštitu izvornika, niti na dostupnost, već na arhiviranje na bilo koji medij radi trajnog očuvanja baštine. Koje se onda može i učiniti dostupnim pod određenim uvjetima. Isto tako, umjesto "drugi medij" Zakon u iznimkama i ograničenjima u korist određenih osoba i institucija koristi širu formulaciju "bilo koji medij", pa bi zbog usklađenosti teksta bilo poželjno i to izjednačiti. Članak 6. na kraju st. 3 predlažemo dopunu "...i sl. u skladu s propisima iz područja autorskog prava" (bez obzira što je svrha zaštita izvornika i veća dostupnost sadržaja, pri prenošenju na drugi medij važno je da to bude napravljeno u skladu s propisima iz područja autorskog prava) | Primljeno na znanje | Odredba je preformulirana. |
| 9 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | II. MJERE ZAŠTITE KNJIŽNIČNE GRAĐE, Članak 6. | Predlaže se dopuna: U svrhu zaštite izvornika i veće dostupnosti sadržaja, preporuča se prijenos građe na drugi medij, odnosno mikrofilmiranje i/ili digitalizacija i sl. Također: Poželjna je izrada preslike visoke kvalitete koja omogućuje izradu faksimilnog pretiska djela. Za postupke digitalizacije u svrhu zaštite knjižnična se građa odabire s obzirom na stanje, učestalost korištenja, potencijalnu ugroženost od ubrzanog propadanja te vrijednost i značenje. | Djelomično prihvaćen | Sve predlloženo detaljno je navedeno u Standardu za digitalne knjižnice. |
| 10 | Knjižnice grada Zagreba | II. MJERE ZAŠTITE KNJIŽNIČNE GRAĐE, Članak 6. | Predlaže se da stavak 3 glasi: (3) U svrhu zaštite izvornika i veće dostupnosti sadržaja, građa se može prenositi na drugi medij, odnosno mikrofilmirati i/ili digitalizirati i sl. prateći propise iz područja autorskog prava. | Nije prihvaćen | Uvodno je napomenuto da se na sve postupke primjenjuju propisi o zaštiti autorskog prava. |
| 11 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | II. MJERE ZAŠTITE KNJIŽNIČNE GRAĐE, Članak 7. | Predlaže se: Čl. 7. (2) Informiranje i educiranje djelatnika i korisnika za odgovarajuće postupanje s knjižničnom građom u redovnim i izvanrednim uvjetima, kao i uspostava sigurnosti djelatnika, suradnika i korisnika u redovnim i izvanrednim uvjetima trebaju biti sastavni dio preventivnih mjera koje pridonose zaštiti i očuvanju knjižnične građe. | Primljeno na znanje | Odredba brisana. |
| 12 | Ljiljana Črnjar | II. MJERE ZAŠTITE KNJIŽNIČNE GRAĐE, Članak 7. | Predlažem iza stavka (1) dodati novi stavak koji glasi: "Uvjete za provedbu ovih mjera (materijalne, infrastrukturne, kadrovske) dužni su osigurati osnivači knjižnica." | Primljeno na znanje | Odredba brisana. |
| 13 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | II. MJERE ZAŠTITE KNJIŽNIČNE GRAĐE, Članak 8. | DOPUNA STAVKA 1. (1) Osim preventivne zaštite knjižnice su dužne provoditi kurativnu zaštitu i korektivne mjere zaštite knjižnične građe koje obuhvaćaju sitne popravke uveza i listova knjižnog bloka i ponovni uvez u skladu s procjenom o vrijednosti građe te osigurati provođenje stručnih konzervatorsko-restauratorskih radova na knjižničnoj građi. OBRAZLOŽENJE Školske i narodne knjižnice najčešće otpisuju građu s oštećenjima, nemaju svi uvjete (prvenstveno financijske) za popravke i ponovne uveze. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 14 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | II. MJERE ZAŠTITE KNJIŽNIČNE GRAĐE, Članak 8. | Predlaže se: Čl. 8. (5) Pravo na pristup, uvjeti i načini korištenja izvornika i preslike građe te određena ograničenja posudbe/korištenja izvornika i preslika građe reguliraju se internim aktima knjižnice odnosno pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica te u skladu s propisima o autorskom pravu i zaštiti osobnih podataka. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 15 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | II. MJERE ZAŠTITE KNJIŽNIČNE GRAĐE, Članak 8. | Predlaže se: Čl. 8. (3) Za knjižničnu građu koja ima svojstvo kulturnog dobra i drugu iznimno vrijednu građu treba provoditi dodatnu razinu zaštite od svih potencijalnih rizika i prijetnji osiguravanjem njezine pohrane, izlaganja i korištenja u strogo nadziranim uvjetima kao i ograničavanjem pristupa izvornicima i omogućavanjem pristupa preslikama u skladu sa stručnim uputama koje donosi Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu. | Primljeno na znanje | Odredba preformulirana. |
| 16 | Knjižnice grada Zagreba | II. MJERE ZAŠTITE KNJIŽNIČNE GRAĐE, Članak 8. | U stavku 4 smatra se da je potrebno definirati tko je ovlašten za obavljanje poslova procjene rizika. | Primljeno na znanje | Odredba brisana. |
| 17 | Knjižnice grada Zagreba | II. MJERE ZAŠTITE KNJIŽNIČNE GRAĐE, Članak 8. | Predlaže se da stavak 1 glasi: (1) Osim preventivne zaštite knjižnice su dužne provoditi kurativnu zaštitu i korektivne mjere zaštite knjižnične građe koje obuhvaćaju sitne popravke uveza i listova knjižnog bloka i ponovni uvez u skladu s procjenom o vrijednosti građe te osigurati provođenje konzervatorsko-restauratorskih radova na knjižničnoj građi. Obrazloženje: Školske i narodne knjižnice najčešće otpisuju građu s oštećenjima i nemaju uvjete (prvenstveno financijske) za popravke i ponovne uveze. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. |
| 18 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | II. MJERE ZAŠTITE KNJIŽNIČNE GRAĐE, Članak 9. | U čl. 9, st. 1. treba staviti i riječ „očuvati“ a riječ „drugi “ zamijeniti sa „bilo koji“, tako da glasi: Članak 9. (1) Knjižnice koje u svom fondu imaju građu koja ima svojstvo kulturnoga dobra ili drugu iznimno vrijednu građu mogu je zaštiti i očuvati prijenosom na bilo koji medij medij (mikrofilmiranje, digitalizacija i sl.) vodeći računa ……. Obrazloženje: vidi obrazloženje za čl. 6 (3) Članak 9 na kraju st. 1 predlažemo dopunu "...postupka, a sve u skladu s propisima iz područja autorskog prava" (ponovo se spominje prenošenje sadržaja na drugi medij, stoga je važno da prenošenje bude napravljeno u skladu s propisima iz područja autorskog prava) Smatramo da će ovaj članak zakomplicirati postupke digitalizacije kad ustanove same posjeduju adekvatan skener Čl . 9. st. (2) je li zaista potrebno za svaku digitalizaciju „pitati NSK”? Prijedlog: „obvezno prethodi ishođenje prethodnog odobrenja nadležnog tijela” zamijeniti sa „potrebno je obavijestiti” Članak 9.(2) Zašto je potrebno ishođenje prethodnog odobrenja nadležnog tijela kada po autorskom pravu knjižnice imaju pravo napraviti kopiju sve građe koju posjeduju - vidi Zakon o autorskom pravu, NN111/21, Članak 183.(1), a pogotovo Članak 191.(1) i 187.(3): [Zakon o autorskom pravu: Umnožavanje autorskog djela za privatno korištenje uz plaćanje odgovarajuće naknade Članak 183. (1) Dopušteno je fizičkoj osobi, bez autorova odobrenja, iz zakonito objavljenog izvora umnožavati autorsko djelo na bilo koju podlogu, kao i umnožavati autorsko djelo u obliku fotokopije, ako to čini za privatno korištenje koje nema izravno ili neizravno komercijalnu svrhu i nije namijenjeno ili pristupačno javnosti. Očuvanje kulturne baštine Članak 191. (1) DOPUŠTENO JE INSTITUCIJAMA KULTURNE BAŠTINE IZ ČLANKA 187. STAVKA 3. OVOGA ZAKONA, BEZ ODOBRENJA NOSITELJA PRAVA I BEZ PLAĆANJA NAKNADE, UMNOŽAVATI AUTORSKA DJELA I PREDMETE SRODNIH PRAVA KOJI SU TRAJNI DIO NJIHOVIH ZBIRKI, U BILO KOJEM FORMATU ILI NA BILO KOJEM MEDIJU, U SVRHU NJIHOVA OČUVANJA TE U MJERI KOJA JE ZA TO POTREBNA U TOM SMISLU. (2) Smatra se da su autorska djela i predmeti srodnih prava dio zbirki institucija kulturne baštine u slučajevima kad su primjerci tih djela i predmeta srodnih prava u vlasništvu institucije kulturne baštine ili ih ona trajno drži na temelju ugovora o korištenju, depozitu ili trajnoj posudbi ili sličnog ugovornog odnosa. (3) Ugovorne odredbe suprotne odredbama ovoga članka ništetne su. Članak 187. (3) Institucija kulturne baštine je javno dostupna knjižnica ili muzej, arhiv ili ustanova filmske ili audiovizualne baštine. To uključuje nacionalne knjižnice i nacionalne arhive, kao i arhive i javno dostupne knjižnice obrazovnih institucija, znanstvenih organizacija i javnih organizacija za emitiranje.] Zašto o izradi digitalnih preslika treba obavijestiti NSK, u koju svrhu, ako je izrada preslika dopuštena po autorskom pravu? Ako je svrha koordinacija digitalizacije, ne bi li to trebalo biti riješeno u okviru PRAVILNIKA O REGISTRU KULTURNIH DOBARA a ne u pravilniku O ZAŠTITI, REVIZIJI I OTPISU? Članak 9.(3) Upravljanje digitalnim preslikama – gdje se to u ovom pravilniku spominje? | Primljeno na znanje | Odredba preformulirana. |
| 19 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | II. MJERE ZAŠTITE KNJIŽNIČNE GRAĐE, Članak 9. | U čl. 9. (3) predlaže se navesti i Standard za digitalne knjižnice: Digitalizaciju knjižnične građe, upravljanje digitalnim preslikama i digitalnim izvornicima treba provoditi sukladno ovom Pravilniku, Standardu za digitalne knjižnice i Pravilniku o obveznom primjerku, a o izradi digitalnih preslika obavijestiti Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu. | Nije prihvaćen | Standardi su na snazi i ovdje to nije potrebno naglašavati ponovno. |
| 20 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | II. MJERE ZAŠTITE KNJIŽNIČNE GRAĐE, Članak 9. | Čl. 9. (2) Potrebno razmotriti kako se ishođenje prethodnog odobrenja za mikrofilmiranje i digitalizaciju građe provodi u praksi. | Primljeno na znanje | Nema konkretnog prijedloga za tekst Pravilnika. |
| 21 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | II. MJERE ZAŠTITE KNJIŽNIČNE GRAĐE, Članak 9. | Čl. 9 (1) Predlaže se umetanje nove točke 6.: - kvaliteti preslike potrebnoj za dugoročno očuvanje i trajnu pohranu | Primljeno na znanje | Odredba preformulirana. |
| 22 | Knjižnice grada Zagreba | II. MJERE ZAŠTITE KNJIŽNIČNE GRAĐE, Članak 9. | Predlaže se dopuna stavka 1 dodatnim kriterijem: - autorskom pravu | Nije prihvaćen | Obrazaloženje kod članka 6. |
| 23 | Ljiljana Črnjar | II. MJERE ZAŠTITE KNJIŽNIČNE GRAĐE, Članak 9. | Komentar na stavak 2: Ove odredbe bi u praksi mogle dovesti do usporavanja procesa digitalizacije ukoliko je potrebno za svako snimanje ishoditi odobrenje osim ako se pri tome ne misli na odobrenje zbog mogućeg oštećenja građe prilikom snimanja. Ako je tome tako onda treba biti jasno formulirano. Komentar na stavak 3: Iz navedenog se dade zaključiti da se o svakom novom digitalnom objektu (primjerice novom broju pojedinog naslova novina ili časopisa) treba obavijestiti NSK. Potrebno je dodatno pojasniti. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 24 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | III. UTVRĐIVANJE SVOJSTVA KULTURNOG DOBRA ZA KNJIŽNIČNU GRAĐU , Članak 10. | Potrebno je ubaciti i članak (ili stavak) koji govori o POSTUPKU UTVRĐIVANJA PREVENTIVNE ZAŠTITE ZA KNJIŽNIČNU GRAĐU Na početku ili na kraju čl. 10 dodati: Za knjižničnu građu javnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba nastalu do 1850. godine status kulturnog dobra utvrđen je zakonom koji uređuje rad knjižnica i knjižničnu djelatnost (Čl. 42, st. 1 Zakona o knjižnicama ). Katalozi ove knjižnične građe navedenih knjižnica sastavni su dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske . Članak 10. (1) Ovo bi također trebalo ići u Pravilnik o registru kulturnih dobara, a ne ovdje! Članak 10.(4) Po ovom stavku ispada da je cijeli Elektronički katalog NSK sastavni dio Registra kulturnih dobara RH! | Nije prihvaćen | Ova odredba stoji u Zakonu o knjižnicama. |
| 25 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | III. UTVRĐIVANJE SVOJSTVA KULTURNOG DOBRA ZA KNJIŽNIČNU GRAĐU , Članak 10. | U čl. 10(4) predlaže se izmjena: Katalozi i ostala dokumentacija knjižnica i imatelja građe iz stavka 1. ovog članka nastale nakon 1850., a koja je rješenjem Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu stekla svojstvo kulturnog dobra čine dio Registra knjižnica i zbirki koje posjeduju kulturno dobro Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te čine sastavni dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. | Primljeno na znanje | Odredba izbrisana. |
| 26 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | III. UTVRĐIVANJE SVOJSTVA KULTURNOG DOBRA ZA KNJIŽNIČNU GRAĐU , Članak 10. | U čl. 10. (1) predlaže se preciznije definirati imatelja građe na koju se postupak odnosi tako d se slijedi postojeća formulacija iz Čl.1(1) „za knjižničnu građu koja se nalazi u javnim i privatnim knjižnicama i/ili zbirkama ili kao pojedinačni primjerci u javnom ili privatnom vlasništvu“ ili navede opširnije/preciznije: „za knjižničnu građu koja se nalazi u javnim knjižnicama i knjižnicama u sastavu pravnih osoba kojima su osnivači Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u njihovu pretežitom vlasništvu kao i u knjižnicama i/ili zbirkama u vlasništvu privatnih pravnih ili fizičkih osoba.“ | Primljeno na znanje | Odredba je izbrisana. |
| 27 | Knjižnice grada Zagreba | III. UTVRĐIVANJE SVOJSTVA KULTURNOG DOBRA ZA KNJIŽNIČNU GRAĐU , Članak 10. | Smatra se da je potrebno definirati postupak utvrđivanja i preventivne zaštite za knjižničnu građu. | Primljeno na znanje | Odredba je izbrisana. |
| 28 | ANDREJA SILIĆ ŠVONJA | III. UTVRĐIVANJE SVOJSTVA KULTURNOG DOBRA ZA KNJIŽNIČNU GRAĐU , Članak 10. | Članak 10. st. (1), st. (4) prije 1850. (a ne nakon 1850.)! | Primljeno na znanje | Odredba je izbrisana. |
| 29 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | III. UTVRĐIVANJE SVOJSTVA KULTURNOG DOBRA ZA KNJIŽNIČNU GRAĐU , Članak 11. | Čl . 11. „po službenoj dužnosti”? Nejasna je formulacija „po službenoj dužnosti“ Članak 11. (2) Isto, također proizlazi da je cijeli – „Elektronički katalog NSK je sastavni dio Registra kulturnih dobara RH“. | Primljeno na znanje | Odredba je izbrisana. |
| 30 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | III. UTVRĐIVANJE SVOJSTVA KULTURNOG DOBRA ZA KNJIŽNIČNU GRAĐU , Članak 11. | Prijedlog teksta za čl. 11.(1): (1) Utvrđivanje svojstva kulturnog dobra za knjižničnu građu nastalu nakon 1850. godine u vlasništvu javnih i privatnih pravnih ili fizičkih osoba, provodi i rješenje o utvrđivanju svojstva kulturnoga dobra donosi uz prethodno mišljenje stručnog povjerenstva Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu po službenoj dužnosti ili na temelju prijave podnesene na prijedlog javne knjižnice koja obavlja matičnu službu. Članak 11.(2) Katalozi/inventari/popisi građe imatelja iz stavka 1. ovog članka koja je rješenjem Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu stekla svojstvo kulturnog dobra pridružuju se Registru knjižnica i zbirki koje posjeduju kulturno dobro Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te čine sastavni dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. | Primljeno na znanje | Odredba je izbrisana. |
| 31 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | III. UTVRĐIVANJE SVOJSTVA KULTURNOG DOBRA ZA KNJIŽNIČNU GRAĐU , Članak 12. | Čl . 12 : prestanak statusa kulturnoga dobra – primjedba: Otvara se prostor za manipulaciju jer građa koja ima taj status ne smije se otpisati. Mislimo da se treba precizirati članak 12. i dobro obrazložiti kriterije za prestanak statusa kult. dobra | Primljeno na znanje | Odredba izbrisana. |
| 32 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | III. UTVRĐIVANJE SVOJSTVA KULTURNOG DOBRA ZA KNJIŽNIČNU GRAĐU , Članak 12. | Predlaže se izmjena čl. 12: Prestanak svojstva kulturnog dobra za knjižničnu građu za knjižničnu građu koja se nalazi u javnim i privatnim knjižnicama i/ili zbirkama ili kao pojedinačni primjerci u javnom ili privatnom vlasništvu utvrđuje i o tome donosi rješenje Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu uz prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća. | Primljeno na znanje | Odredba je izbrisana. |
| 33 | Knjižnice grada Zagreba | III. UTVRĐIVANJE SVOJSTVA KULTURNOG DOBRA ZA KNJIŽNIČNU GRAĐU , Članak 13. | U skladu s Pravilnikom o matičnoj djelatnosti i sustavu matičnih knjižnica (NN 81/2021, čl. 10) predlaže se da članak 13. glasi: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u suradnji s nadležnim konzervatorskim odjelom, odnosno Gradskim zavodom za zaštitu spomenika kulture i prirode u Zagrebu te nadležnom županijskom matičnom narodnom knjižnicom i nadležnom sveučilišnom matičnom knjižnicom dužna je uputiti vlasnika/imatelja o postupanju s knjižničnom građom koja ima svojstvo kulturnog dobra ili za koju se predmnijeva da ima svojstvo kulturnog dobra te obavljati i druge zadaće propisane ovim Pravilnikom. | Nije prihvaćen | Odredba je izbrisana, materija riješena propisom kojim se uređuje Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. |
| 34 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | IV. ZAŠTITA DIGITALNE GRAĐE, Članak 15. | Članak 15. (IV. Zaštita digitalne građe) Generalna primjedba je korištenje naziva „zaštita“ u smislu „očuvanja“ kada se radi o digitalnom sadržaju. Naime, kako je ispravnije navedeno u članku 191. Zakona o autorskom pravu „dopušteno je umnožavati autorska djela …u svrhu očuvanja….“, dakle, očuvanja a ne zaštite. Radi se o očuvanju sadržaja kopiranjem. Zaštita građe u knjižničarstvu tradicionalno se odnosila na očuvanje fizičkih karakteristika primjerka (1) i na ograničavanje dostupnosti primjerka, npr. unutar prostora knjižnice (2), što u slučaju digitalne građe nije slučaj. Zbog toga bi bilo bolje koristiti izraz očuvanje nego zaštita. Očuvanje (pohrana) digitalne građe u svijetu se vrši različitim aplikacijama (npr. Archimede, Archivematica, DAITSS, DSpace, Eprints; Fedora, … itd, itd.) pa bi bilo dobro da se to u stavku (5) i preporuči – npr. da se pohrana građe ostvari nekom aplikacijom i digitalnim platformama pogodnim za očuvanje digitalnih datoteka, - a ne neodređeno da „knjižnice trebaju izraditi plan upravljanja digitalnom građom,… “, kao da već iskustva u tom području ne postoje! Članak 15. Trebalo bi glasiti Digitalizirana građa, a ne Digitalna građa. Digitalna građa na prijenosnim medijima je vrlo brojna u glazbenim knjižnicama i glazbenim zbirkama, kao i MM i AV odjelima narodnih knjižnica, što ne znači da se na istu proimjenjuju odredbe ovog Pravilnika u Čl. 15-17. miješaju se termini „digitalno” i „digitalizirano” | Nije prihvaćen | Ova pitanja su riješena Standardima. |
| 35 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | IV. ZAŠTITA DIGITALNE GRAĐE, Članak 15. | Prijedlog dopune za čl. 14.(4): Pohrana, čuvanje, zaštita i trajna pohrana provodi se u skladu sa stručnim i tehničkim normama, preporukama i uputama Hrvatske digitalne knjižnice. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 36 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | IV. ZAŠTITA DIGITALNE GRAĐE, Članak 16. | Članak 16. - „na prijenosim medijima“ (...) - prijedlog: Institucije su dužne digitaliziranu građu prebaciti u „stabilniji” medij („oblak”), u kontrolirani digitalni repozitorij U čl. 16., st. 1. ubaciti rečenicu koja se tiče cloud tehnologija – usluga u oblaku. Članak 16. (1) Digitalnu knjižničnu građu na prijenosnim medijima treba čuvati u primjerenim uvjetima prema uputama proizvođača medija. Digitalnu knjižničnu građu koja se čuva izravno na mreži unutar usluga u oblaku, potrebno je osigurati primjerenim sustavom zaštite i osiguravanjem ovlaštenog pristupa“. Obrazloženje: rečenica može stajati i drugdje unutar čl. 15.-17. S obzirom da se kod cloud tehnologija radi o zadnjoj generaciji pohrane građe koja će prevladati, ne spominje se a trebala bi, pogotovo s obzirom da za čuvanje u cloudu nisu potrebni uobičajeni fizički „primjereni uvjeti“, već primjerena zaštita putem sustava zaštite i osigurani pristup. Cloud pristup ne smije biti neosiguran zbog zaštite od uništenja građe, no mora biti i primjereno dostupan ovlaštenim osobama. Članak 16 (2) Ovo je vrlo teško provedivo za svu građu u svim knjižnicama pa treba odrediti značaj po vrijednosti Članak 16 (3) Zaštita – tj. Očuvanje najbolje se provodi postupcima (uključujući i dokumentaciju primjerenim metapodacima) koji su ugrađeni u za to namijenjene aplikacije (npr., poput open-source programa ARCHIVEMATICA). I ne radi se o promjeni formata, već kopiranjem u drugi format, original uvijek ostaje sačuvan kao takav! | Nije prihvaćen | Riješeno Standardom. |
| 37 | Knjižnice grada Zagreba | IV. ZAŠTITA DIGITALNE GRAĐE, Članak 16. | Predlaže se da stavak 2 glasi: (2) Zbog nestabilnosti i zastarijevanja medija te promjenā tehnologije, zaštita digitalne građe na prijenosnim medijima u skladu s procjenom o vrijednosti građe provodi se najmanje jednom u četiri godine, a po potrebi i češće. Obrazloženje: Ovo je vrlo teško provedivo za svu građu u svim knjižnicama pa treba odrediti značaj po vrijednosti. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 38 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | V. ZAŠTITA KNJIŽNIČNE GRAĐE U KRIZNIM UVJETIMA, Članak 21. | Članak 21. u stavku 3 (drugi red) izbrisati riječi "samostalno ili" (jer ako knjižnice nemaju kapacitete za provođenje mjera, onda mjere ne mogu provoditi samostalno, nego samo "zajedno s drugim knjižnicama") | Primljeno na znanje | Odredba je izbrisana. |
| 39 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | V. ZAŠTITA KNJIŽNIČNE GRAĐE U KRIZNIM UVJETIMA, Članak 21. | U čl. 21 (3) brisati "samostalno ili" | Primljeno na znanje | Odredba je izbrisana. |
| 40 | Knjižnice grada Zagreba | V. ZAŠTITA KNJIŽNIČNE GRAĐE U KRIZNIM UVJETIMA, Članak 21. | Predlaže se izmjena stavka 3 u: (3) Ukoliko knjižnica nema kapacitete za provođenje mjera i postupaka sukladno članku 20. i 21. ovog Pravilnika, može zajedno s drugim knjižnicama ili ustanovama koje obavljaju poslove zaštite i očuvanja kulturnih dobara provoditi navedene mjere i postupke. Obrazloženje: Izbacuje se "samostalno" s obzirom na to da se stavak odnosi na knjižnice koje nemaju kapacitete za samostalno provođenje mjera i postupaka. | Primljeno na znanje | Odredba je izbrisana. |
| 41 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | V. ZAŠTITA KNJIŽNIČNE GRAĐE U KRIZNIM UVJETIMA, Članak 22. | Čl . 22., Nažalost, knjižnice, pogotovo specijalne (glazbene) i glazbene zbirke često nisu smještene u vlastitoj zgradi pa je nemoguće tražiti da posjeduju i čuvaju evidenciju i dokumentaciju o stanju zgrade i plan zgrade [st. (2.)] | Primljeno na znanje | Odredba je izbrisana. |
| 42 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | VI. REVIZIJA I OTPIS KNJIŽNIČNE GRAĐE, Članak 27. | DODATI STAVAK (1) Knjižnice provode redovite (sveobuhvatne ili djelomične), kontinuirane i izvanredne revizije fondova knjižnične građe. Objašnjenje: potrebno je navesti sve vrste revizija u uvodnom stavku članka 27. Članak 27. dodaje se stavak 2. (otisnuto masnim slovima) (1) Knjižnice u obvezne provoditi redovite revizije svojih fondova ... dodaje se stavak: (2) Revizija može biti sveobuhvatna ili djelomična. Obrazloženje: revizija može obuhvatiti cijeli fond, a može obuhvatiti samo dio fonda u određenom razdoblju (npr. kao što je to bilo 2015. prema Preporukama za popis imovine Hrv. zavoda za knjižničarstvo koje su obuhvatile knjige kupljene u razdoblju 2008. do 2015. ) Članak 27. dodati stavak 3 u kojem treba napisati vrste revizije npr. "Revizija može biti redovita, izvanredna, djelomična". (prijedlog da se navedu vrste revizije je zato što se kasnije, u Čl. 30 navodi da odluka o reviziji treba sadržati i vrstu revizije) | Primljeno na znanje | Odredbom članka su definirane vrste revizija. |
| 43 | Knjižnice grada Zagreba | VI. REVIZIJA I OTPIS KNJIŽNIČNE GRAĐE, Članak 27. | Predlaže se dodavanje novog stavka: (1) Knjižnice provode redovite, kontinuirane i izvanredne revizije fondova knjižnične građe. Prema obuhvatu fonda, revizija može biti sveobuhvatna ili djelomična. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 44 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | VI. REVIZIJA I OTPIS KNJIŽNIČNE GRAĐE, Članak 28. | Umjesto čl. 28, dodati stavak 4, s 3 alineje. Te bi članak glasio: (4) Izvanredna revizija knjižnične građe obvezno se provodi: - nakon preseljenja, požara, poplava, potresa, krađa i ratnih razaranja. - u slučaju preuzimanja poslova voditelja zbirki knjižnične građe koja ima svojstvo kulturnoga dobra - u slučaju promjene stručnog suradnika knjižničara u školskim knjižnicama te u ostalim knjižnicama prilikom promjene voditelja knjižnice i/ili knjižnične zbirke. Obrazloženje: potrebno je definirati u kojim slučajevima se provodi izvanredna revizija. Članak 28. (1) Revizija knjižnične građe se, osim u slučajevima utvrđenim člankom 27. ovoga Pravilnika, obvezno provodi i nakon preseljenja, požara, poplava, potresa, krađa i ratnih razaranja. Članak 28. stavak 1. dodaje se na završetku rečenice (1) Revizija knjižnične građe se, osim u slučajevima utvrđenim člankom 28. ovoga Pravilnika, obvezno provodi i nakon preseljenja, požara, poplava, potresa, krađa, ratnih razaranja i slučajevima drugih kriznih uvjeta (npr. pandemija). Obrazloženje: nisu obuhvaćeni krizni uvjeti rada u slučajevima infekcija (pandemija Covid-19) kada su prostori u bolnicama bili više puta prenamijenjeni. Primjer: zbog osiguravanja puteva za zbrinjavanje pacijenata oboljelih od Covid-19 knjižnici KBCO još uvijek je nedostupan cjelokupni fond u zatvorenom spremišnom prostoru. | Primljeno na znanje | Odredba je preformulirana. |
| 45 | Knjižnice grada Zagreba | VI. REVIZIJA I OTPIS KNJIŽNIČNE GRAĐE, Članak 28. | Predlaže se objedinjavanje stavka 1 i 2 u jedan stavak i da se inkorporira u članak 27. kao stavak 4: (4) Izvanredna revizija knjižnične građe obvezno se provodi: - nakon preseljenja, požara, poplava, potresa, krađa i ratnih razaranja. - u slučaju preuzimanja poslova voditelja zbirki knjižnične građe koja ima svojstvo kulturnoga dobra. | Primljeno na znanje | Odredba je preformulirana. |
| 46 | Ljiljana Črnjar | VI. REVIZIJA I OTPIS KNJIŽNIČNE GRAĐE, Članak 28. | Stavak 1: slažem se s prijedlogom kolege Bojana Lazića da se Pravilnikom odredi da se izvanredna revizija obavezno provodi prilikom primopredaje dužnosti odnosno zapošljavanja novog voditelja/knjižničara radi utvrđivanja stvarnog stanja. Predlažem dopunu stavka 2 na način da glasi: "Revizija se provodi i u slučaju preuzimanja poslova voditelja zbirki knjižnične građe koja ima svojstvo kulturnoga dobra za tu zbirku." Obrazloženje: Ne treba se raditi za cjelokupan fond već samo za zbirku koja sadrži građu koja je kulturno dobro. | Primljeno na znanje | Odredba je preformulirana. |
| 47 | Bojan Lazić | VI. REVIZIJA I OTPIS KNJIŽNIČNE GRAĐE, Članak 28. | U svakom slučaju, ako moj prethodni prijedlog ne bude uvažen, potrebno je izmijeniti st. 1. ovoga članka u dijelu "osim u slučajevima utvrđenim člankom 28." gdje umjesto broja "28" treba stojati broj "27" jer je besmisleno da se članak 28. referira sam na sebe. | Primljeno na znanje | Odredba je preformulirana. |
| 48 | Bojan Lazić | VI. REVIZIJA I OTPIS KNJIŽNIČNE GRAĐE, Članak 28. | Budući da se člankom 27. definira REDOVITA revizija, potrebno je definirati i pojam IZVANREDNA REVIZIJA, pa stoga predlažem da čl. 28. glasi ovako: "(1) Izvanredna revizija knjižnične građe se obvezno provodi nakon preseljenja, požara, poplava, potresa, krađa i ratnih razaranja, a u knjižnicama u sastavu i nakon stupanja na dužnost novog voditelja knjižnice, odnosno novog djelatnika knjižnice u sastavu koja ima jednog zaposlenika. (2) Izvanredna revizija se provodi i u slučaju preuzimanja poslova voditelja zbirki knjižnične građe koja ima svojstvo kulturnoga dobra." Pored obrazloženja navedenog u uvodnom dijelu ovoga komentara, napominjem kako je potrebno definirati nužnost revizije u knjižnicama u sastavu, posebice u školskim knjižnicama, kad s ugovorom na neodređeno vrijeme na dužnost stupa novi djelatnik knjižnice u sastavu, budući da će novom djelatniku knižnice najjednostavnije biti otpočeti s radnim odnosom tako što će putem revizije utvrditi stvarno stanje fonda. | Primljeno na znanje | Odredba je preformulirana. |
| 49 | Knjižnice grada Zagreba | VI. REVIZIJA I OTPIS KNJIŽNIČNE GRAĐE, Članak 29. | Predlaže se da stavak 1 glasi: (1) Za redovite revizije knjižnice su dužne o početku i trajanju postupka revizije unaprijed obavijestiti korisnike i odrediti rok za povrat knjižnične građe koja nije na vrijeme vraćena te po potrebi omogućiti vraćanje knjižnične građe, a korisnike radi posudbe uputiti u druge knjižnice. Između Članaka 29. i 30. ubaciti novi članak sa sljedećim tekstom: Knjižnice su dužne i bez prethodno provedene revizije po potrebi, a u svrhu održavanja fonda aktualnim, odvajati za otpis knjižničnu građu. Obrazloženje: Smatra se da je u Čl. 31 ovu rečenicu potrebno odvojiti od kriterija za otpis građe. Kriteriji se odnose i na otpis po provedenoj reviziji i na redovni otpis u svrhu održavanja fonda aktualnim. | Prihvaćen | Odredba je preformulirana. |
| 50 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | VI. REVIZIJA I OTPIS KNJIŽNIČNE GRAĐE, Članak 30. | Nadopuna - stavak 2 bi trebao glasiti : Odluku o provođenju revizije donosi upravno vijeće knjižnice odnosno tijelo upravljanja pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica na zahtjev voditelja knjižnice. Ako ravnatelj donosi odluku o provođenju revizije kada knjižnica nema upravno vijeće, isto bi trebalo vrijediti i za knjižnice koje ga imaju. Revizija je najčešće redovita, rok je propisan ovim pravilnikom i o tome odluku može donijeti ravnatelj. Nadopuna , pa bi stavak 3 trebao glasiti : Ako knjižnica nema upravno vijeće odluku o provođenju revizije donosi ravnatelj na zahtjev voditelja knjižnice. Stavak 4 treba nadopuniti na način da se iza postojeće rečenice nadoda : Rok za provođenje revizije ne može biti kraći od 30 radnih dana ili 6 tjedana, a može biti i duži u zavisnosti od veličine fonda i vrste revizije ( potpuna i li djelomična). Za vrijeme trajanja revizije knjižnica je zatvorena, a korisnicima je omogućen povrat građe. Stavak 6. treba glasiti : (6) Povjerenstvo po obavljenoj reviziji predaje ravnatelju knjižnice, odnosno voditelju knjižnice u sastavu zapisnik o reviziji, prijedlog o otpisu s popisima knjižnične građe za otpis i njenom materijalnom vrijednosti i s prijedlogom o načinu postupanja s otpisanom knjižničnom građom. Obrazloženje : voditelj knjižnice je odgovorna osoba u pravnoj osobi koja mora pregledati dokumentaciju, pa tu formulaciju treba brisati i promijeniti u voditelj knjižnice. Voditelj knjižnice poduzima daljnje korake sa ovom dokumentacijom u odnosu na Matičnu službu. Stavak 8 treba glasiti : (8) Upravno vijeće, stručno vijeće ili knjižniči odbor knjižnice donosi odluku o predloženom otpisu. PRIJEDLOG IZMJENE STAVKA (8) Ravnatelj donosi odluku o predloženom otpisu. O tome obavještava upravno vijeće knjižnice odnosno tijelo upravljanja pravne osobe u čijem je knjižnica sastavu. Kao i prethodni komentar, npr. mreže knjižnica tijekom godine češće provode otpise i radi praktičnosti u poslovanju poželjno je da ravnatelj donosi odluku o provedenom otpisu jer se upravna vijeća nužno ne sastaju često. Dodati još stavak 11. Otpis e-knjiga provodi se po isteku licence. | Primljeno na znanje | Odredba je preformulirana. |
| 51 | Knjižnice grada Zagreba | VI. REVIZIJA I OTPIS KNJIŽNIČNE GRAĐE, Članak 30. | Predlaže se brisanje stavka 1 i 3 te da 1. stavak ovog članka glasi: Odluku o provođenju revizije i/ili redovnog otpisa donosi ravnatelj knjižnice, voditelj knjižnice koja je u sastavu pravne osobe, odnosno ravnatelj škole na prijedlog stručnog suradnika knjižničara. O tome obavještava upravno vijeće knjižnice odnosno tijelo upravljanja pravne osobe u čijem je knjižnica sastavu. Obrazloženje: Ako ravnatelj donosi odluku o provođenju revizije i otpisa kada knjižnica nema upravno vijeće, isto bi trebalo vrijediti i za knjižnice koje ga imaju. Revizija je najčešće redovita, rok je propisan ovim pravilnikom i o tome odluku može donijeti ravnatelj. Podupire se tvrdnja kolegice Črnjar da bi u praksi davanje ovlasti za odluku o otpisu upravnim vijećima i drugim upravljačkim tijelima moglo dovesti do toga da ista zadiru u kriterije prema kojima se otpis obavljao, što je isključivo u nadležnosti knjižničarske struke. U skladu s tim predlaže se i da stavak 8 glasi: (8) Ravnatelj donosi odluku o predloženom otpisu. O tome obavještava upravno vijeće knjižnice odnosno tijelo upravljanja pravne osobe u čijem je knjižnica sastavu. Predlaže se dopuna stavka 9: (9) Otpis digitalne građe provodi se ako se utvrdi postojanje više kopija iste inačice građe te njeno zadržavanje nije potrebno, kao i po isteku licence. | Primljeno na znanje | Odredba je preformulirana. |
| 52 | Ljiljana Črnjar | VI. REVIZIJA I OTPIS KNJIŽNIČNE GRAĐE, Članak 30. | Predlažem dopunu u stavcima 1, 2, 3, 4, 5, 6 na način da svuda formulacija glasi "revizija i otpis/godišnji otpis" budući da je riječ o postupcima koji zahtijevaju jednake administrativne odluke. Komentar na stavak 8: Prema sadašnjem Pravilniku, imenovanje povjerenstva bilo je u ingerenciji upravnog vijeća odnosno drugog tijela upravljanja pravne osobe u čijem je knjižnica sastavu , ne i donošenje odluke o otpisu. Odluku o otpisu donosi ravnatelj knjižnice odnosno ravnatelj pravne osobe u čijem je knjižnica sastavu sukladno svojim ovlastima i odgovornostima vezanim uz poslovanje ustanove. U praksi bi davanje ovlasti za odluku o otpisu upravnim vijećima i drugim upravljačkim tijelima moglo dovesti do toga da ista zadiru u kriterije prema kojima se otpis obavljao a što je isključivo u nadležnosti knjižničarske struke. | Nije prihvaćen | Odluka se donosi na prijedlog ravnatelja i prema dokumentaciji koja je pripremljena od strane djelatnika knjižničarske struke. |
| 53 | Ivana Pazur | VI. REVIZIJA I OTPIS KNJIŽNIČNE GRAĐE, Članak 30. | Pod točku 6. bi bilo dobro dodati i donošenje odluke o načinu postupanja tj. nadoknade građe koja je izgubljena kod korisnika, osobito kod zaposlenika matične ustanove, prema prijedlogu voditelja knjižnice/povjerenstva za obavljanje revizije. | Nije prihvaćen | Prijedlog o načinu postupanja s otpisanom građom obuhvaća prijedlog za sve vrste otpisane građe za koju je to potrebno, tako da nije potrebno isticati posebno građu izgubljenu kod korisnika. |
| 54 | Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split | VI. REVIZIJA I OTPIS KNJIŽNIČNE GRAĐE, Članak 30. | Čl. 30., st. 4. Navodi se kako odluka treba sadržavati i vrstu revizije, međutim nigdje nije definirano koje su to vrste revizije. Potrebno je definirati vrste revizije ili odrediti drugi akt ili tijelo koji to definiraju. | Primljeno na znanje | vrste revizije definirane su u ostalim odredbama. |
| 55 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | VI. REVIZIJA I OTPIS KNJIŽNIČNE GRAĐE, Članak 31. | DOPUNA STAVKA 1. (1) Knjižnice su dužne i bez prethodno provedene revizije po potrebi, a u svrhu održavanja fonda aktualnim, odvajati za otpis knjižničnu građu po sljedećim kriterijima: a) dotrajala građa: - istrošena uporabom i oštećena građa - nečitljiva elektronička građa na prijenosnim medijima - građa uništena elementarnim nepogodama i drugim incidentima) i ostalo b) zastarjela građa: - dublete, fizički čitava, neaktualna te knjižnična građa koja svojim sadržajem ne odgovara tipu knjižnice u kojoj je zatečena - prijenos građe unutar knjižnice c) izgubljena, otuđena, nestala građa d) nevraćena (zaduženja stara preko tri godine) e) istek licence (otpis e-knjiga). Izrazito veliki problem u poslovanju proizlazi iz razumijevanja razlike dotrajalo ≠ uništeno. Smatramo da je potrebno preciznije imenovati i razdvojiti kriterije za otpis. To je potrebno i radi knjižničnih programa u kojima vrste kriterija moraju biti točno definirane radi lakšeg provođenja otpisa. Potrebno je konkretnije definirati i razdvojiti kriterije po kojim se građa otpisuje (1) Knjižnice su dužne i bez prethodno provedene revizije po potrebi, a u svrhu održavanja fonda aktualnim, odvajati za otpis knjižničnu građu po sljedećim kriterijima: a) dotrajala građa: - istrošena uporabom i oštećena građa - nečitljiva elektronička građa na prijenosnim medijima b) zastarjela građa: - dublete, fizički čitava neaktualna te knjižnična građa koja svojim sadržajem ne odgovara tipu knjižnice u kojoj je zatečena - prijenos građe unutar knjižnice - nečitljiva elektronička građa na prijenosnim medijima c) uništena građa: - neupotrebljiva građa ( - građa uništena elementarnim nepogodama i drugim incidentima) i ostalo d) izgubljena, otuđena, nestala građa e) nevraćena (zaduženja stara preko tri godine) f) građa po isteku licence. Stavku 2 treba dodati rečenicu : U knjižnicama u sastavu otpis (prema odluci o otpisu) provodi voditelj knjižnice. Čl . 31. (3) - je li potrebno svake godine (bez obzira na reviziju) NSK slati popis otpisane građe? (ovo se odnosi na tzv. zastarjelu građu za koju se na odgovor čeka predugo, a ne 45 dana!, a većina knjižnica imaju problem s manjkom prostora) | Nije prihvaćen | Nije jasno formuliran prijedlog. |
| 56 | Knjižnice grada Zagreba | VI. REVIZIJA I OTPIS KNJIŽNIČNE GRAĐE, Članak 31. | Predlaže se izmjena stavka 1: (1) Knjižnična građa otpisuje se po sljedećim kriterijima: a) dotrajala građa: - istrošena uporabom i oštećena građa (građa uništena elementarnim nepogodama i drugim incidentima) - nečitljiva elektronička građa na prijenosnim medijima - istek licence e-građe b) zastarjela građa: - dublete, fizički čitava, neaktualna te knjižnična građa koja svojim sadržajem ne odgovara tipu knjižnice u kojoj je zatečena - prijenos građe unutar knjižnice c) izgubljena, otuđena, nestala građa d) nevraćena (zaduženja stara preko tri godine) Obrazloženje: Izrazito veliki problem u poslovanju proizlazi iz razumijevanja razlike dotrajalo ≠ uništeno. Smatra se da je potrebno preciznije imenovati i razdvojiti kriterije za otpis. To je također potrebno i radi programa u kojima knjižnice vode svoje poslovanje, a u kojima vrste kriterija moraju biti točno i jasno definirane radi provođenja otpisa. Inventarizirana e-građa po isteku licence treba biti otpisana te je za to potrebno dodijeliti pripadajući kriterij. | Nije prihvaćen | Nije potrebno regulirati materiju tako detaljno, jer struka može unutar predložene norme održavati fond aktualnim, ovisno o vlastitim potrebama. |
| 57 | Ljiljana Črnjar | VI. REVIZIJA I OTPIS KNJIŽNIČNE GRAĐE, Članak 31. | Predlažem dopunu točke b) u stavku 1 na način da glasi: "zastarjela građa (u dobrom fizičkom stanju)". Obrazloženje: u praksi se često zanemaruje fizičko stanje takve građe i kriterij otpisa bude zastarjelost sadržaja a trebalo bi biti obrnuto. Komentar uz predložene (postojeće) kategorije: U praksi se često ne razlikuju kategorije uništene i dotrajale građe pa se sva građa svrstava u jednu od njih. Budući da je predmet mogućeg interesa matične knjižnice i NSK isključivo građa s popisa zastarjelih jedinica te je postupak s uništenom i dotrajalom građom jednak (takva građa ide uglavnom u reciklažu i nije prikladna za poklone i prodaju osim kao stari papir) možda bi se moglo razmisliti u smjeru objedinjavanja ove dvije kategorije u jednu - uništena i dotrajala građa a kao treću, uz zastarjelu građu, uvesti kategoriju: izgubljena građa (otuđena, nevraćena). Za potonju je to primjereniji naziv od uništene koja automatizmom upućuje na fizički uništenu građu a što ona najčešće nije. | Nije prihvaćen | U odredbi se navodi neaktualna građa. |
| 58 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | VI. REVIZIJA I OTPIS KNJIŽNIČNE GRAĐE, Članak 32. | U stavku 1 treba nadodati tekst : Ukoliko revizije nisu provedene dinamikom propisanom ovim Pravilnikom, godišnji postoci se primjenjuju retrogradno na godine kada nije proveden otpis. Članak 32. stavak 2. mijenja se i glasi: (2) Postotak otpisa može biti i veći u slučajevima iz članka 28 stavka 1. ovoga Pravilnika. | Nije prihvaćen | Teško je predvidjeti sve slučajeve u kojima bi postotak trebao biti veći. U pojedinim situacijama kada postoji potreba za većim postotkom otpisa, navedeno se može ad hoc riješiti sa Matičnom razvojnom službom. |
| 59 | Knjižnice grada Zagreba | VI. REVIZIJA I OTPIS KNJIŽNIČNE GRAĐE, Članak 32. | Predlaže se izmjena kriterija prijedloga otpisa u stavku 1: (odnosi se na dotrajala, zastarjela, izgubljena, nevraćena) Predlaže se nadopuna stavka 2: (2) Postotak otpisa može biti i veći u slučajevima oštećenja građe u kriznim uvjetima te u slučajevima navedenim u članku 28. ovog Pravilnika. | Nije prihvaćen | Odredba je preformulirana na drugačiji način. |
| 60 | Ljiljana Črnjar | VI. REVIZIJA I OTPIS KNJIŽNIČNE GRAĐE, Članak 32. | Slažem se s prijedlogom dopune teksta stavka 2 koji predlaže kolega Bojan Lazića koja glasi: "Postotak otpisa može biti i veći u slučajevima oštećenja građe u kriznim uvjetima, te u slučajevima kad revizija i otpis građe nisu redovito provođeni dulji niz godina ili nikada, a uz nadzor i u dogovoru s nadležnom matičnom razvojnom službom." Naime , u praksi su česti slučajevi da godišnji otpis nije provođen cijeli niz godina ili se provodi samo uz reviziju pa se pri tom u zapisniku napominje da je postotak otpisa veći od propisanog za godišnji otpis. Stoga bi bilo potrebno da je isto navedeno i u Pravilniku. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 61 | Josip Rihtarić | VI. REVIZIJA I OTPIS KNJIŽNIČNE GRAĐE, Članak 32. | Predlažem da prvi stavak 32. članka glasi ovako: „(1) Količina otpisane knjižne građe trebala bi se, u odnosu na cjelokupni fond knjižnice, kretati u granicama sljedećih postotaka: - do 25 % godišnje za knjižnu građu (odnosi se na uništenu, dotrajalu i zastarjelu građu), i - do 50 % godišnje za neknjižnu građu.“ Obrazloženje: ako neka stručno-znanstvena knjižnica svojim korisnicima stavlja na raspolaganje ponajprije recentnu građu ili ako općenito neka knjižnica ima mogućnost obnoviti svoju građu, nema potrebe da ju se prisiljava da zastarjelu građu otpisuje tijekom 20 godina. Osim toga, prodajom otpisane građe mogu se namaknuti dodatna sredstva za obnovu potrebne građe. Knjižna građa nema više općenito status kulturnog blaga, ako neka knjižnica može ubrzano obnavljati građu u skladu s potrebama korisnika te godišnje otpisivati velik dio fonda, građa je potrošna roba, ne postoji opravdanje da ju se u takvom poslovanju ovim pravilnikom sputava. | Nije prihvaćen | Odredba je formulirana na drugačiji način. |
| 62 | Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split | VI. REVIZIJA I OTPIS KNJIŽNIČNE GRAĐE, Članak 32. | Slažem se s kolegom Bojanom Lazićem. Čl. 32. st. 2. treba obuhvatiti i knjižnice koje su dugo zanemarivane i u kojima se nije redovito vršio otpis, bez obzira na to što je redoviti otpis propisan i prethodnim i ovim pravilnikom. U praksi je česta pojava da netko preuzme vođenje nesređene knjižnice ili bude prvi voditelj knjižnice nakon više godina, te je uistinu potrebno da se omogući povećan otpis i u takvim slučajevima, kako bi knjižnica mogla profunkcionirati normalno, neopterećena tuđim zaostatcima. Predlažem da čl. 32. st. 2. glasi: "Postotak otpisa može biti i veći u slučajevima oštećenja građe u kriznim uvjetima, te u slučajevima kad revizija i otpis nisu provođeni redovito." | Primljeno na znanje | Preformulirano |
| 63 | Bojan Lazić | VI. REVIZIJA I OTPIS KNJIŽNIČNE GRAĐE, Članak 32. | Predlažem da se prijedlog teksta stavka 2. članka 32. izmijeni i da glasi ovako: "Postotak otpisa može biti i veći u slučajevima oštećenja građe u kriznim uvjetima, te u slučajevima kad revizija i otpis građe nisu redovito provođeni dulji niz godina ili nikada, a uz nadzor i u dogovoru s nadležnom matičnom razvojnom službom." OBRAZLOŽENJE: Pojedine knjižnice, posebice knjižnice u sastavu durgih ustanva, sustavno zanemaruju ili su duži niz godina zanemarivale obvezu redovite provedbe revizije i otpisa knjižnične građe prema do sada postojećim zakonskim aktima. Uz to, u takvim se knjižnicama godinama gomilala građa koja je prema različitim kriterijima spremna za otpis kao zastarjela, dotrajala ili uništena ali to nije pravovremeno rađeno. Upravo stoga, takvim bi se knjižnicama trebao omogućiti i jednokratni otpis građe kao što je opisano i u većem postotku od pravilnikom predviđenog, a što bi se u konačnici činilo u dogovoru s nadležnom matičnom razvojnom službom. | Primljeno na znanje | Preformulirano |
| 64 | Knjižnice grada Zagreba | VI. REVIZIJA I OTPIS KNJIŽNIČNE GRAĐE, Članak 33. | Predlaže se nadopuna stavka 1: (1) Sva otpisana knjižnična građa evidentira se u knjizi inventara i u katalozima te, izuzev digitalne građe, obilježava posebnim pečatom. Obrazloženje: Izvorno digitalna i digitalizirana građa ne može se obilježiti pečatom. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 65 | Ljiljana Črnjar | VI. REVIZIJA I OTPIS KNJIŽNIČNE GRAĐE, Članak 33. | Stavak 1. Formulacija upućuje na postupak obilježavanja otpisane građe samo u analognim (papirnatim) inventarnim knjigama i katalozima. Stoga predlažem dopunu na način da glasi: "Sva otpisana građa evidentira se u analognim i digitalnim inventarnim knjigama i katalozima te obilježava posebnim pečatom." | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 66 | Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split | VI. REVIZIJA I OTPIS KNJIŽNIČNE GRAĐE, Članak 33. | Predlažem da se doda i treći stavak, koji bi definirao način evidentiranja u knjigama inventara i katalozima, kako bi ta praksa postala jasna i nedvosmislena. U praksi se događa da se otpisana građa različito evidentira pa ponekad nije jasno je li građa uistinu otpisana. Najjednostavnije rješenje bi bilo da se doda stavak 3. koji bi glasio: (3) U knjigama inventara i katalozima, otpisana građa obilježava se pečatom prikladne veličine s natpisom OTPISANO i oznakom godine otpisa. * Veličina namjerno nije definirana jer su različite knjige inventara imale rubrike različite veličine. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 67 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | VI. REVIZIJA I OTPIS KNJIŽNIČNE GRAĐE, Članak 34. | Članak 34. - u stavku 1. da se u rečenici umetne /ili pa da bude: "Dokumentaciju o reviziji I/ILI redovitom otpisu s popisima..." (prema predloženom tekstu u Stavku 1. matičnoj knjižnici se dostavlja dokumentacija samo poslije revizije, a kasnije se u Stavku 2. navodi da „…matična razvojna služba šalje knjižnici očitovanje o provedenom postupku revizije i/ili otpisa uz popis građe koja je odabrana za matičnu knjižnicu“ – stavci moraju biti usklađeni) | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 68 | Knjižnice grada Zagreba | VI. REVIZIJA I OTPIS KNJIŽNIČNE GRAĐE, Članak 34. | Predlaže se dopuna stavka 1: (1) Dokumentaciju o reviziji i/ili redovnom otpisu s popisima otpisane građe knjižnica dostavlja na uvid nadležnoj matičnoj knjižnici. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 69 | Ljiljana Črnjar | VI. REVIZIJA I OTPIS KNJIŽNIČNE GRAĐE, Članak 34. | Stavak 2. Predlažem dopunu na način da glasi: "Na temelju zaprimljenih popisa otpisane knjižnične građe u roku od 30 radnih dana, matična knjižnica odabire otpisanu zastarjelu građu za svoje potrebe,....." | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 70 | Ljiljana Črnjar | VI. REVIZIJA I OTPIS KNJIŽNIČNE GRAĐE, Članak 37. | Predlažem dopunu na način da glasi: "Dokumentacija o provedenoj reviziji i otpisu knjižnične građe, uključujući očitovanje nadležne matične knjižnice i Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, čuva se trajno." | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 71 | Ljiljana Črnjar | PRAVILNIK O ZAŠTITI, REVIZIJI I OTPISU KNJIŽNIČNE GRAĐE, VII. PRIJELAZNE IZVRŠNE ODREDBE | Predlažem dopunu novim stavkom kao prvim na način da isti glasi: "Ako knjižnica nije poduzela mjere za zaštitu knjižnične građe te nije redovito provodila postupak revizije i otpisa građe prema ovom Pravilniku primijenit će se prekršajna odredba prema članku 46, stavak 1." | Nije prihvaćen | Prekršaji su propisani Zakonom te nema potrebe u ovom Pravilniku pozivati se na Zakon. |