Izvješće o provedenom savjetovanju - Prijedlog pravilnika o Središnjem katalogu službenih dokumenata Republike Hrvatske

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Miroslav Schlossberg VI. DOSTUPNOST I KORIŠTENJE SREDIŠNJEGA KATALOGA, Članak 14. Osim dostupnosti informacija/dokumenata putem internetskog preglednika (stavka 1) i u obliku pogodnom za osobe s posebnim potrebama (stavka 2), ovdje je kao novu stavku - u kojoj je potrebno definirati pristup na aplikativnoj razini koju bi se Ured trebao obavezati implementirati s prvom sljedecom nadogradnjom sustava kako bi uistinu omogucili strojni pristup i ponovnu uporabu ogromne zbirke informacija i dokumenata kojom DIDU raspolaze. Predlazem dodavanje 3) Dostupnost cjelokupnoj zbirci informacija ili pojedinacnim dokumentima na aplikativnoj razini putem aplikativnog programskog sucelja koristenjem uobicajenih protokola (npr. SOAP-XML, REST API-XML i/ili JSON). Nije prihvaćen Odbija se. Obrazloženje kao uz prvu opasku i uz čl. 13.
2 Miroslav Schlossberg V. NAČIN VOĐENJA SREDIŠNJEGA KATALOGA, Članak 13. Ured bi trebao osigurati i strojni pristup putem aplikativnog programskog sucelja (API) za ponovnu uporabu u najvisem obliku otvorenosti. - Ovo je vrlo vazno za usvojiti kao sljedeci korak otvorenosti skupova podataka kojima raspolaze drzavna uprava, a to je osiguravati ponovnu uporabu kroz sucelja koja nisu samo za korisnike putem internetskih preglednika vec i aplikativnu iskoristivost kada treca aplikacija zeli pregledati i koristiti podatke koji cine zbirku podataka kojom raspolaze ovo tijelo javne vlasti (DIDU). Ovim iskorakom, ovakva velika zbirka informacija/dokumenata postaje i ponovno uporabljiva na aplikativnoj razini sukladno otvorenim podacima. Nije prihvaćen Odbija se. Ponovna uporaba podataka nije predmet ovog Pravilnika. Digitalni ured će, sukladno zakonskim obvezama, bazu podataka o pohranjenim dokumentima učiniti dostupnom za ponovnu uporabu.
3 Miroslav Schlossberg IV. OBVEZE TIJELA JAVNE VLASTI, Članak 9. Dostava ovakvih sluzbenih informacija/dokumenata od lokalne i nacionalne vaznosti ne bi trebala biti dostavljana samo u elektronickom obliku, vec u elektronickom stojno citljivom obliku. Strojno citljiv oblik definiran je u NN 85/2015 clanak 5. tocka 10., te bi trebao biti najmanji uvijet kojeg tijela moraju zadovoljiti prilikom predaje informacija u elektronickom obliku u Sredisnji katalog sluzbenih dokumenata. Strojno citljivi elektronicki zapisi olaksali bi arhiviranje zapisa, smanjili bi dugorocno gledano potrebne kapacitete za spremanje svih datoteka (skenirani dokument i dokument u strojno citljivom obliku se bitno razlikuju u velicini), te bi smanjili potreban napor da se isti posao dva puta provodi - kada tijewlo zaduzeno za arhiviranje mora rucno kopirati, prepisivati i digitalizirati tekstualni dokument koji vec posotji u sttrojno citljivom obliku na mjestu svoga nastanak u tijelu javne vlasti). Molim dodavanje "...u elektronickom te stojno citljivom obliku". Nije prihvaćen Odbija se, obrazloženje kao za čl. 8.
4 Miroslav Schlossberg IV. OBVEZE TIJELA JAVNE VLASTI, Članak 8. Stavka 3. "dokumenti objavljeni u službenom glasilu Republike Hrvatske odnosno službenom glasilu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, smatraju se uredno dostavljenima u Središnji katalog" - Skenirano glasilo nije moguce pretrazivati te je stoga skoro nemoguce zamisliti da bilo koji gradjanin pronadje akt koje je tjelo javne vlasti donijelo nekada u proslosti. Takodjer kao u komentaru pod clanak 9. vrlo je vazno da izdavaci sluzbenog glasila dostavljaju glasilo u strojno citljivom obliku, a ne skenirane listove, jer time onemogucavaju pretragu. Molim vas da uzmete u obir komentar iz clanka 9 za uvodjenje obaveze o dostave dokumentata i sluzbenih glasila u strojno citljivom obliku. Nije prihvaćen Odbija se.Obzirom da je svrha Središnjeg kataloga osiguranje trajne dostupnosti dokumenata tijela javne vlasti, a ne i omogućavanje njihove ponovne uporabe, smatramo da je ovakva regulativa adekvatna. S druge strane, Digitalni ured radi na aplikativnim rješenjima koja će omogućiti pretragu i ovakvih dokumenata po metapodacima i punom tekstu, a preporučeni oblik dokumenta koji može osigurati takvo pretraživanje pobliže se opisuje Uputama tijelima javne vlasti.
5 Miroslav Schlossberg II. USTROJAVANJE SREDIŠNJEGA KATALOGA, Članak 3. Predlazem izmjenu rijeci "bazi elektroničkih dokumenata" u "elektroničkoj zbirci informacija i datoteka" ili "elektroničkoj zbirci podataka". Nije prihvaćen Odbija se. Predloženom promjenom izraz bi se razlikovao od izraza koji je dio zakonske definicije Središnjeg kataloga. Vidjeti čl. 5. t. 9. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/2013 i 85/2015).
6 Miroslav Schlossberg PRIJEDLOG PRAVILNIKA Pravilnik o Sredisnjem katalogu sluzbenih dokumenata RH ne spominje dozvole podataka ("licence"). Moje je misljenje da bi ovim pravilnikom i dodavanjem novog clanka trebalo navesti da za svaki dokument kojeg tijelo javne vlasti dostavi u Sredisnji katalog vrijedi dozvola o podacima koju ce donijeti Povjerenik za informiranje u uputama i smjernicama o otvorenim podacima, ako to drugacije nije navedeno u dokumentu kojeg dostavi tijelo javne vlasti. Stovise jer web stranice http://www.digured.hr/ navode razne oblike copyrighta, ali nigdje na navode sto je zasticeno copyrightom, sto je otvoreno za ponovnu uporabu i to moze dodatno zbunjivati korisnike: -- "Copyright © 2015 Digitalni informacijsko-dokumentacijski ured Vlade RH. Sva prava pridržana." -- "Tražilica CADIAL © 2007–2010 FER" -- "Baza pravnih propisa © 2014 Digitalni informacijsko-dokumentacijski ured" Predlazem dodavanje novog clanka o dozvolama pristupa koji bi trebao objasniti: Informacije (kako je definirano u ZPPI NN 85 / 2015 »Informacija«) koje tijelo javne vlasti dostavi u Sredisnji katalog sluzbenih dokumenata Republike Hrvatske, ukoliko to nije drugacije navedeno, posjeduje dozvolu i uvjete ponovne uporabe u skladu sa standardnim otvorenim dozvolama. Informacija o dozvolama navedena je za svaki dokument na internetskim stranicama Ureda i sadrzana je u metapodacima. Nije prihvaćen Odbija se. Čl. 10. st. 2. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/2013) je navodio da su tijela dužna dostaviti u Središnji katalog dokumente radi "njihove trajne dostupnosti i ponovne uporabe informacija". Izmjenom Zakona predviđa se isključivo dostava dokumenata radi njihove trajne dostupnosti (čl. 10.a st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 85/2015). Svrha Središnjeg kataloga je ostvarivanje prava na pristup informacijama, a ne ponovna uporaba pojedinačnih dokumenata dostavljenih u Središnji katalog. Digitalni ured, sukladno Zakonu, osigurat će ponovnu uporabu metapodataka iz baze podataka o pohranjenim dokumentima. Tijela javne vlasti (stvaratelji dostavljenih dokumenata) sama odlučuju koje dokumente će ponuditi u strojno čitljivom obliku za ponovnu uporabu, na svojim web stranicama odnosno putem portala otvorenih podataka. Spomenuti copyright se odnosi na alate za objavu dokumenata, a ne na sadržaj dostavljenih dokumenata.