Izvješće o provedenom savjetovanju - Prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o terminalu za ukapljeni prirodni plin

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 ZELENA AKCIJA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O TERMINALU ZA UKAPLJENI PRIRODNI PLIN Po pitanju potprojekta gradnje mjesta za opskrbu UPP-om, koji se uređuje predmetnim Zakonom, a budući da se nesporno radi o zahvatu za okoliš koji će, radi svoje prirode, svakako imati utjecaj za okoliš, smatramo kako bi bilo potrebno provesti minimalno postupak ocjene o potrebi provedbe procjene utjecaja na okoliš. Dodatno, ukoliko će se razmatrati, kako je navedeno, različite lokacije za predmetni zahvat u okoliš, moguće je i kako će se za pojedine lokacije pojaviti i potreba procjene utjecaja zahvata na ekološku mrežu. Navedeni postupak je potrebno provesti i radi toga što je, prema obrazloženju izmjena Zakona, predmetni dio većeg projekta (zahvata u okoliš) te se ovaj zahvat može shvatiti i kao izmjena projekta, a za što je potrebno provesti procjenu utjecaja zahvata na okoliš. Temeljna odrednica promjena ovog prijedloga zakona (razvoj infrastrukture za korištenje UPP-a u prometu) je pogrešna. Naime, važnost UPP-a u prometu će se sve više smanjivati, te je nepotrebno razvijati infrastrukturu koja neće služiti svrsi. To uključuje i UPP za teški teretni cestovni promet, pomorski promet i željeznički promet, koji se navode u ovom prijedlogu zakona. Europska komisija u svojoj Strategiji za pametnu i održivu mobilnost iz prosinca 2020. godine (https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/DOC/?uri=CELEX:52020DC0789&from=EN) pod točkom 9. navodi kako će do 2030. plovila s nultim emisijama biti spremna za tržište, dok pod točkom 12. navode „Prvi je stup našeg pristupa neodgodivo poticanje uvođenja vozila s niskim i nultim emisijama te obnovljivih i niskougljičnih goriva u cestovnom, brodskom, zračnom i željezničkom prijevozu“, u točki 19. „U željezničkom prijevozu trebalo bi povećati upotrebu električne energije, a kada to nije moguće, upotrebu vodika.“, dok u točki 21 „Treba se posebno usmjeriti i na razvoj radikalno novih tehnologija kako bi na tržište mogli doći plovila i zrakoplovi s nultim emisijama.“ Dakle, bez obzira što se u Strategiji energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu („Narodne novine“, broj 25/20.) i Integriranom nacionalnom energetskom i klimatskom plan za Republiku Hrvatsku za razdoblje od 2021. do 2030. godine UPP smatra prihvatljivim energentom u prometu, s obzirom na promjenu konteksta, kratkovidno je razvijati plinsku infrastrukturu za korištenje u prometu. Vrijeme koje je potrebno da se infrastruktura za UPP razvije na način propisan ovim prijedlogom zakona je izgubljeno vrijeme, jer do tada će važnost UPP za sektor prometa biti još niža nego sada. Europski strateški okvir za željeznički promet ide u smjeru elektrifikacije pruga, a tamo gdje to nije isplativo, uvođenje baterijskih lokomotiva, tj. i ovdje se radi o električnoj energiji. Tek u pojedinim slučajevima razmatra se uvođenje zelenog vodika, ali UPP svakako nije relevantan. Slično je i za cestovni teški teretni prijevoz, koji se postepeno, ali sve više elektrificira, a dobrim dijelom prebacuje na (električnu) željeznicu. I u pomorskom prometu elektrifikacija se sve više razvija, iako će vjerojatno se koristiti na kraćim relacijama, poput onih za prijevoz s kopna do naši otoka. Za dugu plovidbu UPP svakako ne doprinosi dekarbonizaciji, već će to vjerojatno biti klimatski neutralna e-goriva. Primljeno na znanje Zakonom o zaštiti okoliša već su uređeni instrumenti zaštite okoliša, postupci provedbe procjene utjecaja zahvata na sastavnice okoliša kao i nadležnosti za provedbu postupka. Između ostaloga Zakonom o zaštiti okoliša kao i Uredbom o procjeni utjecaja zahvata na okoliš određuju se zahvati za koje je obvezna procjena utjecaja na okoliš i zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene kao i zahvati za koje je prethodno potrebno provesti ocjenu prihvatljivosti zahvata na ekološku mrežu. Nastavno na navedeno, a kako je člankom 2. stavkom 6. Zakona o terminalu za ukapljeni prirodni plin i propisano, na pitanja zaštite okoliša i prirode te održivog razvoja primjenjuju se odredbe propisa kojima se uređuje zaštita okoliša i prirode i održivi razvoj te ih nije potrebno dodatno propisati u predmetnom Zakonom. Vezano uz odabir optimalne lokacija smještaja mjesta za opskrbu UPP-om, a kao što je Predlagatelj jasno obrazložio, uzet će se u obzir tehnički, prostorni i financijski parametri rukovodeći se pritom Zakonom o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva, Nacionalnim okvirom politike za uspostavu infrastrukture i razvoj tržišta alternativnih goriva u prometu, Strategijom energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu i Integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planom za Republiku Hrvatsku za razdoblje od 2021. do 2030. godine.
2 Općina Omišalj PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O TERMINALU ZA UKAPLJENI PRIRODNI PLIN, Članak 4. Člankom 4. prijedloga Zakona o izmjenama Zakona o terminalu za ukapljeni prirodni plin predložena je izmjena čl. 11. st. 2. Zakona o terminalu za ukapljeni prirodni plin u smislu da se nekretnine koje su potrebne za gradnju, rekonstrukciju i održavanje terminala za UPP izvlašćuju umjesto u korist Republike Hrvatske u korist investitora iz čl. 6. st. 1. Zakona o terminalu za ukapljeni prirodni plin odnosno u korist društva LNG Hrvatska d.o.o. Iz obrazloženja prijedloga Zakona o izmjenama Zakona o terminalu za ukapljeni prirodni plin nije vidljivo iz kojeg razloga dolazi do ove izmjene odnosno koji je razlog tome da se ubuduće nekretnine potrebne za gradnju, rekonstrukciju i održavanje terminala za UPP izvlašćuju u korist LNG Hrvatska d.o.o., a ne kako je to do sada bio slučaj u korist Republike Hrvatske. Naglašava se da osnivač odnosno član društva LNG Hrvatska d.o.o. nije Republika Hrvatska već HEP d.d. i Plinacro d.o.o. te da u budućnosti može doći do prijenosa poslovnih udjela društva na treće osobe, bilo domaće bilo strane. U tom kontekstu razvidno je da u slučaju da se izvlaštenje nekretnina vrši u korist LNG Hrvatska, razvidno je da se to društvo može domoći vlasništva na vrlo vrijednim nekretninama, a da članovi tog društva mogu biti druge pa čak i strane pravne osobe, pa se samim tim postavlja pitanje iz kojeg razloga bi interes Republike Hrvatske bio da te osobe steknu vlasništvo na takvim nekretninama, posebice imajući u vidu da LNG Hrvatska d.o.o. može s tim nekretninama nakon izvlaštenja, odnosno proteka roka iz čl. 45. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade slobodno raspolagati. Bitno je za naglasiti da u tom slučaju interes LNG Hrvatska d.o.o. može bitno odudarati od strateških interesa Republike Hrvatske koji su opisani u predmetnom zakonu. Općina Omišalj smatra da ne može biti interes Republike Hrvatske da se izvlaštenje nekretnina provodi u korist društva za koje se ne može niti pretpostaviti kakvu će vlasničku strukturu imati za 2, 5 ili 10 godina. Primljeno na znanje Predlagatelj je jasno obrazložio što se želi postići donošenjem Zakona o izmjenama Zakona o terminalu za ukapljeni prirodni plin. Pa je tako naveo da je od donošenja Zakona o terminalu za ukapljeni prirodni plin te izbora lokacije mjesta za opskrbu UPP-om prošlo četiri godine te je stoga bilo nužno napraviti revalorizaciju optimalnih lokacija smještaja mjesta za opskrbu UPP-om. Svrha donošenja zakona je da se mjesto za opskrbu UPP-om ne vezuje uz isključivo određenu lokaciju koja je odabrana prije više od četiri godine, u konkretnom slučaju područje Mlake u luci Rijeka, već da se odabere optimalna lokacija smještaja mjesta za opskrbu UPP-om uzimanjem u obzir svih tehničkih, prostornih i financijskih parametara, a rukovodeći se pritom Zakonom o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva, Nacionalnim okvirom politike za uspostavu infrastrukture i razvoj tržišta alternativnih goriva u prometu, Strategijom energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu i Integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planom za Republiku Hrvatsku za razdoblje od 2021. do 2030. godine.
3 Općina Omišalj PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O TERMINALU ZA UKAPLJENI PRIRODNI PLIN, Članak 5. Člankom 5. prijedloga Zakona o izmjenama Zakona o terminalu za ukapljeni prirodni plin predloženo je da se u cijelom tekstu Zakona brišu riječi “u luci Rijeka” te “u luci Rijeka - bazen Rijeka-područje Mlaka". Prvenstveno Općina Omišalj ističe kako iz obrazloženja zakona nisu jasni razlozi zbog kojih se odustalo od opskrbnog mjesta u luci Rijeka, te je samo obrazloženje kontradiktorno s predloženim tekstom zakona obzirom da u njemu stoji da se predmetnim zakonom treba urediti izbor optimalne lokacije za gradnju opskrbnog mjesta UPP, dok u samom tekstu izmjena zakona ne stoji ništa o izboru opimalne lokacije, te koje bi to lokacije bile. Općina Omišalj smatra da nije jasno na koji način će se određivati lokacija opskrbnih mjesta, te nije jasno da li se opskrbna mjesta mogu nalaziti isključivo na lokacijama koje su predviđene važećim prostornim planovima ili i na drugim lokacijama. Općina Omišalj želi ovim putem i ukazati da je opskrbno mjesto već izgrađeno u Omišlju, premda nije bilo predviđeno važećim Zakonom o terminalu za ukapljeni prirodni plin niti studijom utjecaja na okoliš. Primljeno na znanje Društvo LNG HRVATSKA d.o.o. u suvlasništvu je društava HEP d.d. i PLINACRO d.o.o. koji su u 100% vlasništvu Republike Hrvatske. HEP d.d. je društvo od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku i većinski je vlasnik društva LNG HRVATSKA d.o.o. Člankom 6. stavkom 2. Zakona o terminalu za ukapljeni prirodni plin je propisano da promjenu vlasničke strukture LNG HRVATSKA d.o.o. uređuje Vlada Republike Hrvatske odlukom ili zaključkom o promjeni vlasničke strukture na prijedlog ministarstva nadležnog za energetiku. Predmetom potpunog izvlaštenja je samo jedna nekretnina i to ona na kojoj je izgrađen kopneni dio terminala za UPP te bilo kakvo raspolaganje navedenom nekretninom nije moguće bez suglasnosti vlasnika društva LNG HRVATSKA d.o.o. koji svoja vlasnička prava ostvaruju kroz sudjelovanje svojih predstavnika u tijelima društva LNG HRVATSKA d.o.o.