Izvješće o provedenom savjetovanju - Prijedlog Pravilnika o razini, odgovarajućem zvanju, uvjetima i načinu napredovanja stručnih radnika u djelatnosti socijalne skrbi

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Mato Zovkić PRAVILNIK O RAZINI, ODGOVARAJUĆEM ZVANJU, UVJETIMA I NAČINU NAPREDOVANJA STRUČNIH RADNIKA U DJELATNOSTI SOCIJALNE SKRBI Nisam mislio pojedinačno uključivati se ali kada vidim krajnji učin i što nam se događa, moram. Naravno, podržavam svako nastojanje poboljšati sustav ali mojih 27 godina provedenih u njemu u različitim ulogama i različitim vremenima jednostavno me tjeraju reći ono što mislim, znam i osjećam, ono što sam vidio, proživio i čemu sam svjedok, a sve je povezano s napredovanjem stručnih radnika odnosno dosadašnjim stagniranjem struke odnosno djelatnosti. Iskreno se nadamo da će ono što pišem razumjeti se kao pomoć, a ne kako oblik destrukcije kako je to do sada uobičajeno bilo. Osnovno pravilo u mojoj profesiji je biti razumljiv, pričati jednostavnim jezikom na način da mogu razumjeti svi koji to žele. Nema figa u džepu, nema začkuljica. Naravno, čitatelj koji ne pozna dovoljno sustav, ukoliko to želi, morat će se informirati o pojedinostima koje spominjem, tvrdim ili insinuiram. Mnogo stvari je i do sada bilo regulirano ali na nedovoljno dobar ili pogrešan način. Zašto bi smo, suprotno iskustvu do sada, vjerovali da će ovo sada biti drukčije? Svjedokom sam vremena u kojima su se svi koji su nešto radili u sustavu iz godine u godinu zaklinjali se kako žele dobro i bolje. Istinski sam im vjerovao, željeli su, ali nekako željeni i zacrtani rezultati su izostajali. Iako se ne može reći da nije bilo bolje ali je bilo nedovoljno da bi smo zaključili da je dovoljno dobro (promatrano uvijek u kontekstu vremena). Nekako sve što se radilo, sve što se događalo bilo je s kašnjenjem što je sasvim suprotno od Zakonskog određenja odnosno intencije žurnog postupka 15 iznimno 30 dana ali valjda kako za probijanje rokova nikada nikome nije bilo sankcije i ne sjećam se da je bilo tko, bilo kada postavio to pitanje, a kada je to tako nevažno svima, racionalno je promišljati zašto bi nešto drugo bilo važno ili važnije? Zbog svega rečenoga neću ni pokušavati dati prijedlog izmjene pojedinog članka Prijedloga pravilnika. Pokušat ću kao pojedinac koji radi u sustavu cijeli svoj radni vijek, u ovo malo teksta, koliko god se on nekima činio opsežan i općeniti, uvjeriti nadležne i javnost kako je pravilnik koji regulira napredovanje potreban ali je bezvrijedan na predložen način i bez riješenih „prethodnih pitanja“. Slikovito rečeno nećete obnavljati kuću na temeljima koji su ispucani. Tu nema improvizacije, jednostavno potreban je drukčiji pristup i kvalitetna obnova temelja, pa sve drugo. Prije svega mogućnost napredovanja u sustavu postoji od 01. siječnja 1998. Zna li netko koliko je do sada ljudi (radnika, stručnih radnika) napredovalo? Evo, pročitao sam u komentarima da je jedna odnosno dvije kolegice između nas to uspjele. Čestitam, no isčitao sam i njihove strahove kako zadržati dostignuto i kako dalje napredovati. U neformalnim krugovima čuo sam o brojci do 15 stručnih radnika koji su napredovali u 24 godine. Još jednom čestitam, to je stvarno posebno, posebice kada se usporedimo sa školstvom. Moramo se zapitati što je zapravo namjera uređenja napredovanja u sustavu? Kažem namjera jer u stvarnosti ne očekujem da će ga biti na potrebnoj razini s trenutačnim prijedlogom i načinom bodovanja, posebice kada je to još uvijek u formi „može“ a ne „biti će“,. Je li to (pokušaj uređenja) pokušaj stvaranja baze radnika koji svojim predanim radom doprinose njegovoj kvaliteti, napretku i opstanku iz čijih neposrednih radnih iskustava trebamo crpiti ideje za napredovanje i rad sustava ili je to revija za one koji su odlučili školovati se, kojima osobno čestitam i „kapa dolje“ reklo bi su to u kraju iz kojega dolazim. Moje razumijevanje je kako napredovanje treba biti osobno ali osnovno je da se događa iz rada i svezi rada, a u funkciji je napretka i razvoja ustanove, institucije, sustava. Može li biti većeg doprinosa sustavu od konkretnog, korektnog i predanog rada onih koji se svakodnevno susreću s ljudima koji imaju specifične potrebe i kojima je potrebna pomoć da bi se snašli u izazovima vremena u kojem žive? Pročitao sam komentare od kojih dobar dio u bitnome obuhvaća ono na što želim i ja ukazati. Prije svega ne može se očekivati napredovanje radnika u sustavu (stručnih radnika) koji je u mnogim aspektima nedefiniran, nedovoljno uređen ili krivo uređen. Nema napretka stručnih radnika u sustavu u kojemu nisu uređene elementarne stvari. Elementarna stvar je npr. omjer s jedne strane broja poslova (aktivnosti) i složenosti i s druge strane broja izvršitelja. Nema sustavnog napretka i stručnosti dok se to ne riješi na primjeren način. Ono što se prezentira u javnosti nije ni izbliza odgovor na zahtjevnost, osjetljivost poslova i potrebe. Druga stvar je nešto što godinama prolazi „ispod radara“. U sustavu imamo radnike koji su položili stručni ispit, kasnije su i licencirani, prema zakonu su to službene osobe koje vode postupak, a u stvarnosti ne odlučuju o ničemu odnosno odlučuju dok traje volja ravnatelja odnosno nadležnog ministarstva. Dakle, „oduzeto“ im je pravo i obveza na samostalnost i odgovornost u vođenju postupaka. Naime, sustav je postavljen tako da ne znaš je li u centru za socijalnu skrb odlučuje ravnatelj, pravnik ili socijalni radnik. Dodatno na to upute, tumačenja i sl. nadležnog ministarstva se moraju prihvatiti kao „apsolutne“ što službena osoba vodeći postupak ne bi smjela, a mora. Problem je tim veći jer kada bi trebalo u nekoga pokazati prstom ne bi imalo smisla. Zapravo stručnjaka-službenu osobu nitko ne tretira kao samostalnu i ovlaštenu službenu osobu za rješavanje, onako kako to zakon nalaže. Evo jedne krasne teme iz poglavlja cjeloživotnog učenja. Nisam o njoj u sustavu čuo baš ništa 27 godina, unatoč svih edukacija na kojima sam osobno sudjelovao ili onih na kojima su sudjelovale moje kolegice i kolege. Tragično je čak i da smo mi to čuli a nisu oni koji su trebali odnosno koji imaju moć odlučivanja, ništa bitnoga se ne bi mijenjalo. Iskreno se nadam da će se to promijeniti početkom rada Zavoda. Kada je u pitanju odlučivanje u praksi se pokazao još jedan problem. Centri za socijalnu skrb su odgovorni za korisnika ali u biti o prijemu u ustanovu odlučuju ustanove svaka autonomno za sebe, svaka ima neki svoj pravilnik koji je iznad Zakona i koji joj daje moć koju zakon ne pozna. Naprijed rečeno nazvao bih prethodnim pitanjem prije nego se donese pravilnik koji će regulirati pitanje napredovanja u sustavu. Dok opisano ne postavimo na zdrave temelje, nema napredovanja a ni razumijevanja tko treba napredovati i radi čega. S aspekta poslodavca napredovanje bi trebalo biti važno iz razloga učinkovitosti. Ta riječ podrazumijeva ostvarenje prava, usluga i pomoći na najbolji mogući način za građanina ili korisnika uz brzinu koja je zakonom definirana ili brže i uz što je moguće niže troškove koji daju propisane minimume poštivanja dostojanstva čovjeka (ekspeditivnost, ekonomičnost i efikasnost). Zbog toga postoji i cjeloživotno učenje. Na žalost mnogi su izgleda pobrkali cjeloživotno učenje s preddiplomskim, diplomskim, post diplomskim obrazovanjem. U praksi se pokušava stvoriti mit o tome kako su stručni radnici zapravo završili potrebnu razinu obrazovanja koja je u stvarnosti neupotrebljiva ili u najmanju ruku slabo upotrebljiva, što bi trebalo otvoriti nova pitanja iz područja obrazovanja. Kreće se s pozicije kao da je radnik srednje stručne spreme društvenog usmjerenja uz obavljene prakse i pripravništvo stručni radnik. Izmišljaju se novi pozivi za poslove jednakog sadržaja (već je netko ranije radio poslove koji sadržajno odgovaraju poslovima drugačijeg naziva i drukčijeg organizacijskog rasporeda). Postojeći stručni kadar umjesto napredovanja proglašava se neobrazovanim i nekvalificiranim za novoizmišljena imena poslova istog sadržaja. Umjesto da im je sustav priznao to što su radili poslove novoizmišljenih radnih mjesta i specijalizacija dok o tome nije bilo ni riječi oni doživljavaju opće zapostavljanje i degradaciju. Nagrađivanje poslodavca (sustava) razvoja radnika odnosno pojedinca samo po sebi nema smisla ako nije u funkciji razvoja i napretka sustava, a da bi sustav napredovao moraju napredovati i ljudi u njemu, izvršitelji, stručni radnici. Čemu vrednovanje obrazovanja i edukacija koje su neupotrebljive, čemu silovanje radnika s iskustvom slušanjem izlaganja mlađih kolega koji često nemaju dostatna iskustva o onome što govore, uz dužno poštovanje njima. To je iznjedrio dosadašnji sustav napredovanja koji su osmislili neki stariji i iskusniji kolege i implementirali odnosno ono što nisu učinili. Pravilnik koji bi trebao rezultirati priznanjem za rad, trud, zasluge, i to u nemogućim uvjetima, ne bi trebao biti postavljen tako da ističe upravo suprotno; kako je većina stručnih radnika nesposobna, neznana… time što im to postaje praktički nedostižno i neodrživo. Važno je pronaći načina između radnika izlučiti one koji se ističu ali ne tako što izvan radnog vremena i za svoj račun napreduju. Želim još jednom naglasiti kako osobno izrazito cijenim napor svakog pojedinca uložiti u vlastito obrazovanje i dosegnuti vrhunce znanosti te takvo osobno napredovanje, ulaganje u sebe i vlastiti razvoj može biti u funkciji razvoja sustava ali ne može biti primarno i ideja vodilja. Te i takve ljude, njihov rad i trud svakako treba vrednovati na drukčiji način u zajednici ali to bi trebala biti jedna sasvim druga tema. Ovim Prijedlogom pravilnika potpuno je zanemarena baza i radnici kao izravni nositelji djelatnosti i ono što oni primarno rade, a stvoren je prostor za stvaranje jedne nove kaste u socijalnoj skrbi. Postavlja se i pitanje što s ljudima koji su do sada doslovno nosili sustav, kao pojedinci. Na žalost naš sustav se sve do danas oslanjao na pojedince, njihova znanja i sposobnosti bez da iza toga stoji sustav, a sada Prijedlog pravilnika koji uopće ne prepoznaje njihovu vrijednost, trud, rad, zalaganje, znanje.. Što s ljudima koji su do danas prošli hrpe različitih edukacija, koji su prošli različite poslove i odjele, trebamo li sve to zanemariti? Gurnuti ih u zapećak odnosno onako prizemnim rječnikom rečeno; „Puj, pik, ne važi, što je bilo bilo je, to zaboravi“. Nije li upravo sila provedenih obrazovanja kroz različite vidove edukacija i novca potrošenih u 24 ili više godina dokaz kako je sve to bezvrijedno? Čemu onda lamentiranje o cjeloživotnom učenju, koje usput, to nije? Čemu cjeloživotno učenje onoga što je neupotrebljivo i nekorisno za poslodavca odnosno krajnjeg korisnika-građanina? I hoćemo li za 5 godina ponovno, kao svih ovih 24 do sada, pitati se zašto? Iz svih razloga i nemogućnosti obuhvatiti sve bitno, a visoko se slažući s komentarom Sindikata zaposlenika u socijalnoj skrbi Hrvatske koji govori konkretno, moj osobni prijedlog ili vapaj kao stručnog radnika iz sustava s neskromno ću ustvrditi pozamašnim iskustvom, ne zbog radnika, stručnih radnika, već zbog građana Republike Hrvatske, radi kojih postojimo i plaćeni smo za taj rad, koje dnevno gledamo kako se muče i ne snalaze, predlažem odgodu donošenja pravilnika koji regulira napredovanje i prethodno otvaranje ozbiljne rasprave uz stvarno uključivanja u tu raspravu stručnih radnika o temama: - koliko stvarno pojedini stručni radnik može poslova obaviti na kvalitetan i korektan način koji će rezultirati dobrim-najbolje mogućim u datom trenutku za građane-korisnike (ne igrajući ruski rulet poslom i profesijom odnosno često životima i dobrobiti građana-korisnika) - tko u socijalnoj skrbi odlučuje kada je riječ o konkretnim, pojedinačnim postupcima i predmetima (ravnatelj, pravnik ili socijalni radnik) i - mogu li funkcionirati stvari tako da onaj kome su Zakonom dane + javne ovlasti ne može odlučivati, a onaj tko je pružatelj usluga u stvarnosti odlučuje kada i koga će primiti te što će mu biti opseg poslova (pri tome ne mislim ni najmanje na to da je netko od kolega nešto kriv). Ukoliko netko tvrdi da se to zna, vjerujte mi na riječ NE ZNA. Da se znalo do sada, ne bi smo bili tu gdje jesmo i ne bi smo tražili uvijek potpuno nova rješenja, a dobivali proizvode koji mirišu na prošla vremena. Svijet se razvija, a i Republika Hrvatska zajedno s njim. Samo jasno definirana prethodna pitanja mogu dati kvalitetno definiranje napredovanja u sustavu i njegovu svrhu. Ukoliko netko postavi pitanje novca onda je to prije svega besmisleno jer Zakon o socijalnoj skrbi ne pozna količinu novca već samo prava i najbolju dobrobit građana, a drugo, makar 25-30% novca moguće je ne uštedjeti ali preusmjeriti tj. racionalizirati i iz besmislenog trošenja pretvoriti u smisleno i to u vrlo kratkom vremenu uz malo stvarne volje i želje. Stručnog radnika trebamo promatrati kao najvrjedniji resurs sustava u koji treba ulagati ono što njemu nedostaje da bi bio na najvišoj mogućoj vlastitoj razini obavljanja poslova i zadaća sukladno zakonima, ne nametati mu ono što drugi misle i što je vrlo često besmisleno ali zadovoljava neku formu ili pravilnik, a povratno nema rezultata napretka u praksi. Ono što danas predstavlja stručni radnik nije odraz njegova rada i znanja, već onoga u čega su ga pretvorile dosadašnje edukacije, reforme, način odlučivanja pa i borba za njegov status. Osobno smatram kako je stručni kadar itekako dostatno educiran raditi poslove u način organizacije i uvjetima u kojima se radi. Kada se oko toga složimo imat ćemo priliku. Znam da jednom hoćemo, to nije pitanje nego kada. Bez profesionalnog pristupa (ne stručnoga već profesionalnog u punini značenja), nema boljitka za Republiku Hrvatsku odnosno njene građane-korisnike, i ne bude li tako bojim se za 5 ili 10 godina, opet ćemo se pitati; zašto? Na žalost. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Vezano uz dio komentara kojim ukazujete da je predviđeni broj bodova u predloženom vremenskom razdoblju iznimno visok, uvažena je navedena primjedba te je smanjen broj traženih bodova za promicanje u zvanje mentora odnosno savjetnika te je smanjen broj obveznih kategorija koje je potrebno zadovoljiti. Vezano uz dio komentara koji se odnosi na potrebu vrednovanja stručnog rada, isto je prihvaćeno u odgovarajućoj odredbi pravilnika.
2 Udruga za unapređenje kvalitete življenja "LET" PRAVILNIK O RAZINI, ODGOVARAJUĆEM ZVANJU, UVJETIMA I NAČINU NAPREDOVANJA STRUČNIH RADNIKA U DJELATNOSTI SOCIJALNE SKRBI Podržavamo donošenje Pravilnika o razini, odgovarajućem zvanju , uvjetima i načinu napredovanja stručnih radnika u djelatnosti socijalne skrbi čime će se stvoriti uvjeti za adekvatno vrednovanje stručnjaka koji svojim cjeloživotnim usavršavanjem i različitim dodatnim aktivnostima značajno doprinose podizanju standarda i unaprjeđenju djelatnosti socijalne skrbi. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru
3 Tim za udomiteljstvo CZSS Varazdin PRAVILNIK O RAZINI, ODGOVARAJUĆEM ZVANJU, UVJETIMA I NAČINU NAPREDOVANJA STRUČNIH RADNIKA U DJELATNOSTI SOCIJALNE SKRBI Podržavam prijedloge Hrvatske komore socijalnih radnika i Hrvatske psihološke komore, te kolegica Karoline Horvat i Tihane Šipek. Kao stručna djelatnica Centra za socijalnu skrb koja aktualno ima status mentora, smatram da uz ovaj novi Pravilnik, neću uspjeti sakupiti dovoljan broj bodova da ostanem mentorica a kamoli da postanem savjetnica. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru
4 Hrvatska komora socijalnih radnika PRAVILNIK O RAZINI, ODGOVARAJUĆEM ZVANJU, UVJETIMA I NAČINU NAPREDOVANJA STRUČNIH RADNIKA U DJELATNOSTI SOCIJALNE SKRBI Primarno načelo stručnog usavršavanja trebalo bi biti dostupnost edukacija te bi poslodavac trebao biti dužan stručnom radniku omogućiti sudjelovanje i praćenje različitih oblika stručnog usavršavanja. Kod prijedloga ovog Pravilnika smatramo da je važno stručne radnike stimulirati za napredovanje na odgovarajući način te da je predviđeni broj bodova u predloženom vremenskom razdoblju iznimno visok. Kako bi se lakše ostvario traženi uvjet, trebalo većim brojem bodova od predloženog vrednovati poslijediplomska usavršavanja, specijalistička usavršavanja kao i licencirane programe cjeloživotnog obrazovanja, kao što strukovne Komore reguliraju svojim Pravilnicima o stručnom usavršavanu, cijeneći tok i trajanje edukacija te broj odrađenih sati edukacija, pogotovo ukoliko se uspoređuje sa predloženim brojem bodova za sudjelovanje na stručnim skupovima. Stručnim radnicima koji rade u sustavu socijalne skrbi: Centrima za socijalnu skrb ili ustanovama socijalne skrbi, iako su uložili znatan trud i napor u dodatno školovanje i usavršavanje u obliku specijalističkih ili znanstvenih poslijediplomskih studija i pojedinih edukacija ili psihoterapeutskog školovanja, ukoliko se ne bave znanstveno istraživačkim radom (što im nije u opisu i popisu poslova i radnih zadataka), nisu u mogućnosti skupiti navedene bodove koji se odnose na organiziranje i provedbu znanstvenih istraživanja. Također posvećenost jednoj aktivnosti, kao npr. superviziji donosi maksimalno 10 bodova, a uz to bi se kontinuirano još trebalo baviti i provođenjem psiholoških kriznih intervencija, raditi na visokom učilištu, predavati u svojstvu predavača, što je nemoguće ostvariti, pogotovo kvalitetno. Smatramo da je Pravilnik napravljen zato da se onemogući stručnim radnicima napredovanje u profesiji, unatoč toga što redovito rade kao mentori studentima i vježbenicima, izlažu svoje radove na konferencijama i doprinose razvoju djelatnosti socijalne skrbi (uključivanjem u radne skupine prilikom izrade pojedinih zakona). Pravilnik bi trebao biti poticaj stručnim djelatnicima za dodatno školovanje, za pisanje stručnih članaka, aktiviranje u pojedinim strukovnim udrugama, mentoriranju studenata i vježbenika, kao i općenito doprinosu razvoja djelatnosti socijalne skrbi. Predlažemo uskladiti broj bodova predviđen ovim prijedlogom sa bodovanjem stručnog usavršavanja strukovnih Komora. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. U skladu s odredbama Zakona o socijalnoj skrbi („Narodne novine“ broj: 18/22, 46/22), stručni radnici u djelatnosti socijalne skrbi imaju pravo, dužnost i obvezu trajno se stručno usavršavati prema godišnjem planu edukacije, za što su osigurana potrebna financijska sredstva. Budući da se radi o obvezi ali i pravu, poslodavac je dužan stručnom radniku omogućiti stručno usavršavanje odobravanjem plaćenog dopusta i snositi druge troškove stručnog usavršavanja, u skladu s opsegom utvrđenim programpm stručnog usavršavanja, koji za tekuću godinu donese komore nadležne za regulirane profesije u djelatnosti socijalne skrbi. Prijedlogom Pravilnika, osim kroz stručno usavršavanje, vrednuje se angažman stručnog radnika u unapređenju prakse, razvoju profesije te unapređenju sustava socijalne skrbi. Vezano uz dio komentara kojim ukazujete da je predviđeni broj bodova u predloženom vremenskom razdoblju iznimno visok, uvažena je navedena primjedba te je smanjen broj traženih bodova za promicanje u zvanje mentora odnosno savjetnika te je smanjen broj obveznih kategorija koje je potrebno zadovoljiti, a također su dodane i nove aktivnosti unutar kategorija, između ostalih i vrednovanje stručnog rada.
5 Hrvatska psihološka komora PRAVILNIK O RAZINI, ODGOVARAJUĆEM ZVANJU, UVJETIMA I NAČINU NAPREDOVANJA STRUČNIH RADNIKA U DJELATNOSTI SOCIJALNE SKRBI Hrvatska psihološka komora donošenje Pravilnika o razini, odgovarajućem zvanju, uvjetima i načinu napredovanja stručnih radnika u djelatnosti socijalne skrbi podržava i smatra važnim korakom ka primjerenom vrednovanju stručnih radnika. Stručno usavršavanje je trajni postupak koji ne prestaje završetkom diplomskog studija, već je u pitanju cjeloživotni proces. Strukovne Komore smatraju ga temeljnim uvjetom za obavljanje regulirane profesije i prate ga u kontinuitetu, što je u sustavu socijalne skrbi slučaj kod različitih zvanja. Primarno načelo stručnog usavršavanja trebalo bi biti dostupnost edukacija te bi poslodavac trebao biti dužan stručnom radniku omogućiti sudjelovanje i praćenje različitih oblika stručnog usavršavanja. Kod prijedloga ovog Pravilnika smatramo da je važno stručne radnike stimulirati za napredovanje na odgovarajući način te da je predviđeni broj bodova u predloženom vremenskom razdoblju iznimno visok. Kako bi se lakše ostvario traženi uvjet, trebalo većim brojem bodova od predloženog vrednovati poslijediplomska usavršavanja, specijalistička usavršavanja kao i licencirane programe cjeloživotnog obrazovanja, kao što strukovne Komore reguliraju svojim Pravilnicima o stručnom usavršavanu, cijeneći tijek i trajanje edukacija te broj odrađenih sati edukacija, pogotovo ukoliko se uspoređuje sa predloženim brojem bodova za sudjelovanje na stručnim skupovima. Isto tako, strukovne Komore članke u stručnim i znanstvenim časopisima ili u publikacijama boduju sukladno vrlo rigoroznom Pravilniku o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja te je predloženi broj bodova u ovom Pravilniku nedostatan za vrednovanje takvog načina stručnog usavršavanja. Hrvatska psihološka komora predlaže uskladiti broj bodova predviđen ovim prijedlogom sa bodovanjem stručnog usavršavanja strukovnih Komora. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. U skladu s odredbama Zakona o socijalnoj skrbi („Narodne novine“ broj: 18/22, 46/22), stručni radnici u djelatnosti socijalne skrbi imaju pravo, dužnost i obvezu trajno se stručno usavršavati prema godišnjem planu edukacije, za što su osigurana potrebna financijska sredstva. Budući da se radi o obvezi ali i pravu, poslodavac je dužan stručnom radniku omogućiti stručno usavršavanje odobravanjem plaćenog dopusta i snositi druge troškove stručnog usavršavanja, u skladu s opsegom utvrđenim programu stručnog usavršavanja, koji za tekuću godinu donese komore nadležne za regulirane profesije u djelatnosti socijalne skrbi. Prijedlogom Pravilnika, osim kroz stručno usavršavanje, vrednuje se angažman stručnog radnika u unapređenju prakse, razvoju profesije te unapređenju sustava socijalne skrbi. Vezano uz dio komentara kojim ukazujete da je predviđeni broj bodova u predloženom vremenskom razdoblju iznimno visok, uvažena je navedena primjedba te je smanjen broj traženih bodova za promicanje u zvanje mentora odnosno savjetnika te je smanjen broj obveznih kategorija koje je potrebno zadovoljiti.
6 Karolina Horvat PRAVILNIK O RAZINI, ODGOVARAJUĆEM ZVANJU, UVJETIMA I NAČINU NAPREDOVANJA STRUČNIH RADNIKA U DJELATNOSTI SOCIJALNE SKRBI Pravilnik sam vidjela odmah čim je pušten u e- savjetovanje, međutim, da kažem iskreno, toliko me razočarao i demotivirao da nisam imala želje odmah niti napisati komentar. Po struci sam psihologinja, zaposlena na poslovima obiteljsko- pravne zaštite zadnjih 9 godina, uz prethodnih godinu dana u domu socijalne skrbi u okviru stručnog osposobljavanja, i kao relativno mlada djelatnica ovog sustava, iduće godine sam trebala pokrenuti napredovanje u zvanje savjetnika jer sam na tome radila svih ovih godina. U prvom redu, osupnuta sam činjenicom da ni u kojem dijelu nije spomenut stručni angažman koji se daje u okviru posla (sve postupke, ovlasti, odgovornosti), koji je itekako relevantan i presudan da bi se netko mogao nazivati stručnjakom u socijalnoj skrbi. Pravilnik je, čini se, potpuno iz vida izostavio djelatnike CZSS koji nose velik dio posla socijalne skrbi, a broj obitelji o kojima brinu i za koje su odgovorni daleko premašuju standarde predviđene drugim pravilnicima. Prethodni Pravilnik, koji je i dalje bio relativno striktniji u dijelu napredovanja (nego primjerice onaj koji je tada vrijedio za djelatnike u obrazovanju), ipak je bolje uvažavao taj segment, a zatim dodatni angažman valorizirao i vrednovao na prikladan i (barem prividno) dostupniji način. Naime, nakon što se kvalitetno i posvećeno odradi posao na radnom mjestu, potrebna je izuzetna motivacija da se djeluje dodatno na drugim segmentima, što je više iznimka, nego pravilo u sustavu u kojem se tako lako profesionalno sagori kao što je socijalna skrb. Međutim, čini se da bi djelatnik da bi bio viđen kao kvalitetan od strane resornog Ministarstva mora biti Übermensch, koji vrijedno sakuplja bodove po prilici ostalih 16 sati dnevno dok nije na poslu. Mislim da je u potpunosti izostavljena činjenica da je riječ o dodatnim profesionalnim angažmanima, djelatnici Centara ne bi funkcionirali na svom radnom mjestu kada bi ovo pokušali uklopiti u svoje radno vrijeme. O neujednačenosti bodova koji su određeni za pojedine angažmane nije potrebno govoriti, budući da završavanje doktorskog studija donosi 10 bodova (u trajanju od 6 semestara i po obrani disertacije), dok pasivno sudjelovanje na međunarodnom seminaru donosi, pr. 4 boda. Takav nesrazmjer smatram apsurdnim i nelogičnim. Smatram da su Komore puno realnije vrednovale takva stručna usavršavanja, i u dijelu bodova koji se dodjeljuju i kod potrebnog broja bodova potrebnih za obnovu dopusnica. U nastavku, s obzirom da je kontinuirano stručno usavršavanje ionako regulirano i propisano unutar strukovnih Komora, nejasna je namjera da se boduju pasivna sudjelovanja na edukacijama, te osobno isto vidim kao redundantno. Također, to sa sobom nosi niz nepoštenosti i ograničenja u vidu mogućnosti da se djelatnike šalje na edukacije, i sl. Intenciju da se osobe potakne da sudjeluju u više segmenata još i razumijem u jednom dijelu (iako ne vidim zašto je postavljeno kao neophodan uvjet, ukoliko je pojedinac pr. izuzetno angažiran u određenom segmentu), ali broj bodova koji je potrebno sakupiti je nevjerojatan. Pokušala sam izbrojiti svoje bodove i mislim da ne premašuju nekih 60-ak bodova (budući da edukacije nisam baš pohađala zbog pandemije)- uz dosadašnje autorstvo i objavljena 4 izvorna znanstvena rada, 1 stručnog rada, i jednog znanstvenog rada koji sam planirala napisati prije ovog Pravilnika, te kao edukantica integrativne psihoterapije pod supervizijom (nezavršena edukacija). Smatram se djelatnikom koja može proći pod tipičnog predstavnika sustava, no ispada da ja u narednom periodu neću zadržati niti zvanje mentora, što koliko obeshrabruje, s druge strane zapravo ukazuje na besmislenost ulaganja daljnjeg napora u usavršavanje u ovom sustavu i potiče da razmatram prelazak u neki drugi sustav, gdje bi se, bez namjere da zvučim pretenciozno, usavršavanje i potreba da se istražuje mogli činiti kao mrvicu manje donkihotovski pothvat. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Vezano uz dio komentara koji se odnosi na potrebu vrednovanja stručnog rada, isto je prihvaćeno u odgovarajućoj odredbi pravilnika. Prijedlogom Pravilnika, kroz sedam kategorija aktivnosti, vrednuje se profesionalni razvoj pri čemu je profesionalni razvoj kontinuirana aktivnost koja uključuje različite procese kao što su npr. obrazovanje, stručno usavršavanje, rad na projektima, unapređenju prakse i profesije i dr., pri čemu stručni radnici preuzimaju odgovornosti za vlastito učenje i cjeloživotni razvoj kompetencija. Vezano uz dio komentara kojim ukazujete da je predviđeni broj bodova u predloženom vremenskom razdoblju iznimno visok, uvažena je navedena primjedba te je smanjen broj traženih bodova za promicanje u zvanje mentora odnosno savjetnika te je smanjen broj obveznih kategorija koje je potrebno zadovoljiti.
7 Tihana Šipek PRAVILNIK O RAZINI, ODGOVARAJUĆEM ZVANJU, UVJETIMA I NAČINU NAPREDOVANJA STRUČNIH RADNIKA U DJELATNOSTI SOCIJALNE SKRBI Smatram kako donošenje Pravilnika na način na koji je predloženo, umjesto na poticanje izvrsnosti i povećanja stručnosti u djelatnosti socijalne skrbi, može rezultirati demotivirajuće i dodatno produbiti, ionako sveprisutan, degradirajući položaj stručnih radnika u ovom u odnosu na druge sustave. Pregledom aktivnosti po pojedinim kategorijama kojima su pridruženi odgovarajući bodovi, može se konstatirati kako je količina uloženog vremena, truda, energije te angažmana stručnih radnika u pojedinim aktivnostima nesrazmjerna broju bodova, naročito u području pisanja znanstvenih članaka, provođenja istraživanja ili sudjelovanja u pojedinim edukacijama koji zahtijevaju višednevne, višemjesečne ili nerijetko višegodišnje aktivnosti. Strukovne komore kroz educiranje i evidentiranje bodova te kasnije izdavanje odobrenja za samostalan rad prate stručno napredovanje stručnih radnika te je jasno da bez istog nije moguće raditi u sustavu pa je nejasan razlog iz kojeg se i u Pravilniku isto postavlja jednim od kriterija. Činjenica je da je mogućnost odlaska i sudjelovanja stručnih radnika na edukacijama, uključivanje u projektne aktivnosti ili sudjelovanje u radnim skupinama uvelike determinirano djelatnošću i organizacijom ustanove i/ili brojem stručnih radnika koji su zaposleni u istoj te na taj način automatski neki stručni radnici imaju povoljniji položaj, odnosno prednost prilikom skupljanja bodova. Mišljenja sam kako bi se bodovanje trebalo proširiti i na područje stručnog rada radnika zaposlenih u centrima za socijalnu skrb na način da se valoriziraju stručni postupci u kojima sudjeluju (stručna mišljenja, procjene i sl.), a kako bi im se omogućila jednaka dostupnost skupljanju bodova u odnosu na zaposlene u drugim ustanovama ili udrugama koje se nekom od bodovanih aktivnosti bave u okviru svoje primarne djelatnosti i u redovno radno vrijeme. Vjerujući u bazično dobru namjeru zakonodavca i poticanje stručnih radnika na usavršavanje te shodno tome valoriziranju angažmana stručnih radnika koji se po tome ističu, ali obzirom na uvjete i okolnosti, broj korisnika te rastuće pritiske u kojima radimo u centrima za socijalnu skrb , unatoč visokoj motivaciji i želji za profesionalnim napredovanjem, ulaganjem slobodnog vremena u provođenje aktivnosti, skupiti potreban broj bodova za napredovanje u zvanje mentora i savjetnika – čini se nedostižno. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Prijedlogom Pravilnika, kroz sedam kategorija aktivnosti, vrednuje se profesionalni razvoj pri čemu je profesionalni razvoj kontinuirana aktivnost koja uključuje različite procese kao što su npr. obrazovanje, stručno usavršavanje, rad na projektima, unapređenju prakse i profesije, pri čemu stručni radnici preuzimaju odgovornosti za vlastito učenje i cjeloživotni razvoj kompetencija.Vezano uz dio komentara koji se odnosi na potrebu vrednovanja stručnog rada, isto je prihvaćeno u odgovarajućoj odredbi pravilnika. Vezano uz dio komentara kojim ukazujete da je predviđeni broj bodova u predloženom vremenskom razdoblju iznimno visok, uvažena je navedena primjedba, smanjen je broj traženih bodova za promicanje u zvanje mentora odnosno savjetnika te je smanjen broj obveznih kategorija koje je potrebno zadovoljiti dok su s druge strane dodane nove aktivnosti unutar kategorija.
8 Antonija Vukelić PRAVILNIK O RAZINI, ODGOVARAJUĆEM ZVANJU, UVJETIMA I NAČINU NAPREDOVANJA STRUČNIH RADNIKA U DJELATNOSTI SOCIJALNE SKRBI Mnogima je u interesu sudjelovati na konferencijama, izlagati, pisati radove, no da bi nas poslodavac uputio na takvo što, treba imati financijska sredstva. Svjedočimo vrlo maloj proračunskoj stavki za edukacije, što je svakako demotivirajuće. Nadam se da će se to uskoro i promijeniti. U cijelom pravilniku nemamo ono osnovno - odnos prema korisnicima, rad s korisnicima, provedene aktivnosti s korisnicima, osmišljene aktivnosti za korisnike…itd. Svjedočimo, bar zadnjim pravilnikom, da su kolege koji odlično vode dokumentaciju (često za vrijeme neposrednog rada), slušaju edukacije, a najmanje vremena se posvećuju korisnicima, odnos prema korisnicima je na poražavajućoj razini, ocijenjene kao odlični radnici. A oni kolege koji su stalno u neposrednom radu, trude se oko korisnika, provode različite aktivnosti, korisnici ih cijene, odrađuju poslove vezane i nevezane za radno mjesto, a dokumentacija im nije savršena, ocijenjeni kao loši radnici. Koja je motivacija ljudi, koji se bave korisnicima, za daljnji rad ako danima gledaju kolege koji se najmanje trude, a dobiju najbolje ocjene? Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. U skladu s odredbama Zakona o socijalnoj skrbi („Narodne novine“ broj: 18/22, 46/22), stručni radnici u djelatnosti socijalne skrbi imaju pravo, dužnost i obvezu trajno se stručno usavršavati prema godišnjem planu edukacije, za što su osigurana potrebna financijska sredstva. Budući da se radi o obvezi ali i pravu, poslodavac je dužan stručnom radniku omogućiti stručno usavršavanje odobravanjem plaćenog dopusta i snositi druge troškove stručnog usavršavanja, u skladu s opsegom utvrđenim programu stručnog usavršavanja, koji za tekuću godinu donese komore nadležne za regulirane profesije u djelatnosti socijalne skrbi. Vezano uz dio komentara koji se odnosi na potrebu vrednovanja stručnog rada, isto je prihvaćeno u odgovarajućoj odredbi pravilnika..
9 SANDA LUTMAN-POROPAT PRAVILNIK O RAZINI, ODGOVARAJUĆEM ZVANJU, UVJETIMA I NAČINU NAPREDOVANJA STRUČNIH RADNIKA U DJELATNOSTI SOCIJALNE SKRBI Kao magistra ekonomije s 30 godina rada u sustavu socijalne skrbi, dvije godine volonerskog rada s prognanicima i izbjeglicama (osobama teškog psihofizičkog stanja) i kao osoba s diplomskim radom "Upravljanje kvalitetom u sustavu socijalne skrbi", zaposlena na poslovima voditeljice računovodstva ali i s povremenim kontaktima s korisnicima, molim da se razmotri mogućnost napredovanja ekonomista i ulazak u kategoriju stručnih radnika sustava. U tako ranjivom sustavu poput socijalne skrbi, mišljenja sam da su ekonomisti kvalitetni i odgovorni radnici čije bi se znanje i vještine mogle uključiti u sam sustav kroz mogućnost stručnog rada i napredovanja. Mislim da je nepravedna podjela i svrstavanje ekonomista u nestručne radnike sustava. Nije prihvaćen Zakonom o socijalnoj skrbi („Narodne novine“ broj: 18/22, 46/22) propisano je tko obavlja stručne poslove u ustanovama socijalne skrbi.
10 Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske PRAVILNIK O RAZINI, ODGOVARAJUĆEM ZVANJU, UVJETIMA I NAČINU NAPREDOVANJA STRUČNIH RADNIKA U DJELATNOSTI SOCIJALNE SKRBI Ovaj Sindikat godinama upozorava na činjenicu da u sustavu socijalne skrbi nema napredovanja što je nedopustivo ako uzmemo u obzir da je 15% ukupnom broju prosvjetnih radnika omogućeno napredovanje u mentora, savjetnika ili izvrsnog savjetnika. I do sada smo ukazivali na činjenicu da je dosadašnji Pravilnik odnosno da kriteriji uređeni Pravilnikom za napredovanje nisu primjereni i realni u odnosu na sustav socijalne skrbi. Novim Pravilnikom uvodi se sustav bodovanja na način da se zanemaruju odnosno uopće se ne uzima u obzir najvažnija komponenta , a to je odnos prema radu i korisnicima. Pri tome se ne uzima u obzir vrednovanje rada voditelja stručnog tima i stručnog vijeća. Bodovanje za rad u tijelima komora ili udruga smatramo diskriminirajućim u odnosu na zaposlenike koji su stručni radnici prema Zakonu o socijalnoj skrbi, ali nemaju reguliranu profesiju. Postavlja se pitanje kako i na koji način je rad u npr. nadzornim tijelima (komore ili udruge) uvjet za napredovanje u struci. Nadalje, nisu vidljivi rokovi u kojima od dana podnošenja zahtjeva za napredovanje Akademija mora donijeti odluku o napredovanju. Držimo da bi taj rok trebao biti najduže 30 dana te ukoliko se odluka ne donese u tom roku zahtjev za napredovanjem smatra se odobrenim. Držimo da je rok za napredovanje u savjetnike pretjerano dug (najmanje 15 godina rada u djelatnosti socijalne skrbi s odgovarajućom vrstom obrazovanja) posebice u odnosu na "prosvjetu" gdje je rok 10 godina . Postupak za obnavljanje napredovanja nije transparentan, a u pogledu rokova trebalo bi navesti točne rokove (članak9.) S obzirom na uvjete iz članka 3. i 4. Pravilnika i na činjenicu da je vrlo malom broju radnika dostupan rad na projektima te dugotrajnost postupka objave znanstvenih radova (članak) u znanstvenim časopisima ili zbornicima biti će onemogućno ili znatno otežano napredovanje. U konačnici, u interesu predlagača Pravilnika mora prvenstveno biti za cilj mogućnost stimulacije stručnih radnika napredovanjem u zvanje mentora i savjetnika te poticanje izvrsnosti. Ovakav prijedlog je destimulirajući, stručni radnici koji obavljaju ovako zahtjevan posao a koji zahtijeva multidisciplinarni pristup zaslužuju da se njihov doprinos sustavu kroz intenzivni rad s korisnicima nagradi i valorizira , a svi ostali kriteriji nisu mjerila uspješnosti u radu koja mora biti osnova za napredovanje stručnih radnika. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Vezano uz dio komentara koji se odnosi na potrebu vrednovanja stručnog rada, isto je prihvaćeno u odgovarajućoj odredbi pravilnika. Nadalje, prihvaćen je prijedlog smanjenja uvjeta napredovanja u zvanje savjetnika na najmanje 10 godina rada u djelatnosti socijalne skrbi. Također, produljen je rok na koje se donosi rješenje o napredovanju s pet na šest godina. Vezano uz dio komentara kojim ukazujete da je predviđeni broj bodova u predloženom vremenskom razdoblju iznimno visok, uvažena je navedena primjedba te je smanjen broj traženih bodova za promicanje u zvanje mentora odnosno savjetnika te je smanjen broj obveznih kategorija koje je potrebno zadovoljiti.
11 hrvatska udruga socijalnih radnika PRAVILNIK O RAZINI, ODGOVARAJUĆEM ZVANJU, UVJETIMA I NAČINU NAPREDOVANJA STRUČNIH RADNIKA U DJELATNOSTI SOCIJALNE SKRBI Hrvatska udruga socijalnih radnika podržava donošenje Pravilnika o razini, odgovarajućem zvanju , uvjetima i načinu napredovanja stručnih radnika u djelatnosti socijalne skrbi čime će se stvoriti uvjeti za adekvatno vrednovanje stručnjaka koji svojim cjeloživotnim usavršavanjem i različitim dodatnim aktivnostima značajno doprinose podizanju standarda i unaprjeđenju djelatnosti socijalne skrbi. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru
12 Jasenka Požega PRAVILNIK O RAZINI, ODGOVARAJUĆEM ZVANJU, UVJETIMA I NAČINU NAPREDOVANJA STRUČNIH RADNIKA U DJELATNOSTI SOCIJALNE SKRBI, Članak 1. Pravilnikom bi trebalo jasno definirati pojmove primjerice što obuhvaća profesionalni razvoj stručnih radnika (kontinuirana aktivnost koja uključuje različite procese kao što su edukacija, praksa....), definirati sustav profesionalnog praćenja koji će omogućiti bilježenje i praćenje profesionalnog razvoja, odrediti koji je krovni dokument okvir nacionalnog standarda kvalifikacija stručnih radnika u sustavu socijalne skrbi, a koji će sadržavati ishode učenja prema glavnim kompetencijama nužnim za kvalitetno obavljanje ključnih poslova i aktivnosti u svakodnevnom radu u ustanovama socijalne skrbi. Ovako koncipiran Pravilnik usmjeren samo na kriterij bodovanja određenih kategorija u okviru kojih čak nije relevantno usklađeno bodovanje između pojedinih kategorija u skladu sa složenošću aktivnosti koje te kategorije predviđaju, kao i veliki broj ostvarenih bodova za promicanje u zvanje, ne daje puno prostora za stvarno napredovanje stručnjaka. Ukoliko se zadrži sadašnji predloženi koncept kategorija svakako bi trebalo podići broj bodova u pojedinim kategorijama, a svakako uskladiti s bodovanjem strukovnih komora. Također intencija da se kao uvjet za napredovanje prikupljaju bodovi iz svih kategorija ne bi trebala biti obavezna. Predlažem da se odredi minimalni broj kategorija za pojedino zvanje koje mogu uključivati i određene obavezne kategorije ključne za napredovanje u pojedino zvanje (jednu ili dvije obavezne). Smisao navođenje većeg broja kategorija treba omogućiti stručnim radnicima da imaju mogućnost odabrati različita područja prema svojim afinitetima. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. U skladu s odredbama Zakona o socijalnoj skrbi („Narodne novine“ broj: 18/22, 46/22), stručni radnici u djelatnosti socijalne skrbi imaju pravo, dužnost i obvezu trajno se stručno usavršavati prema godišnjem planu edukacije, za što su osigurana potrebna financijska sredstva. Budući da se radi o obvezi ali i pravu, poslodavac je dužan stručnom radniku omogućiti stručno usavršavanje odobravanjem plaćenog dopusta i snositi druge troškove stručnog usavršavanja, u skladu s opsegom utvrđenim programu stručnog usavršavanja, koji za tekuću godinu donese komore nadležne za regulirane profesije u djelatnosti socijalne skrbi. Vezano uz dio komentara kojim ukazujete da je predviđeni broj bodova u predloženom vremenskom razdoblju iznimno visok, uvažena je navedena primjedba te je smanjen broj traženih bodova za promicanje u zvanje mentora odnosno savjetnika te je smanjen broj obveznih kategorija koje je potrebno zadovoljiti. Također, produljen je rok na koje se donosi rješenje o napredovanju s pet na šest godina.
13 Nevena Barišić PRAVILNIK O RAZINI, ODGOVARAJUĆEM ZVANJU, UVJETIMA I NAČINU NAPREDOVANJA STRUČNIH RADNIKA U DJELATNOSTI SOCIJALNE SKRBI, Članak 3. 220 bodova za napredovanje u zvanje mentora je puno previše kao i u pet različitih kategorija aktivnosti. Predlažem smanjenje broja bodova i broja kategorija ukoliko želimo zvanje mentora učiniti realnim, dostupnim i motivirajućim.Ukoliko ostane ovako visok broj bodova kao uvjet za napredovanje, i ovih SVEGA NEKOLIKO kolegica/kolega koji su uspjeli napredovati u djelatnosti socijalne skrbi, neće moći skupiti dovoljno bodova za obnavljanje napredovanja. Prihvaćen Prihvaća se
14 Hrvatska komora socijalnih pedagoga PRAVILNIK O RAZINI, ODGOVARAJUĆEM ZVANJU, UVJETIMA I NAČINU NAPREDOVANJA STRUČNIH RADNIKA U DJELATNOSTI SOCIJALNE SKRBI, Članak 3. Promisliti je li 220 bodova nerealan i previsok broj bodova, kao i 5 različitih kategorija aktivnosti. Možda smanjiti broj kategorija aktivnosti na 3 i smanjiti broj bodova tako da bude realnije postići napredovanje u zvanje mentora, što bi djelovalo motivirajuće. Prihvaćen Prihvaća se
15 Hrvatska komora socijalnih pedagoga PRAVILNIK O RAZINI, ODGOVARAJUĆEM ZVANJU, UVJETIMA I NAČINU NAPREDOVANJA STRUČNIH RADNIKA U DJELATNOSTI SOCIJALNE SKRBI, Članak 3. Stručno usavršavanje je trajni postupak koji ne prestaje završetkom diplomskog studija, već je u pitanju cjeloživotni proces. Strukovne Komore smatraju ga temeljnim uvjetom za obavljanje regulirane profesije i prate ga u kontinuitetu, što je u sustavu socijalne skrbi slučaj kod različitih zvanja. Primarno načelo stručnog usavršavanja trebalo bi biti dostupnost edukacija te bi poslodavac trebao biti dužan stručnom radniku omogućiti sudjelovanje i praćenje različitih oblika stručnog usavršavanja. Kod prijedloga ovog Pravilnika smatramo da je važno stručne radnike stimulirati za napredovanje na odgovarajući način te da je predviđeni broj bodova u predloženom vremenskom razdoblju iznimno visok. Kako bi se lakše ostvario traženi uvjet, trebalo većim brojem bodova od predloženog vrednovati poslijediplomska usavršavanja, specijalistička usavršavanja kao i licencirane programe cjeloživotnog obrazovanja, kao što strukovne Komore reguliraju svojim Pravilnicima o stručnom usavršavanu, cijeneći tok i trajanje edukacija te broj odrađenih sati edukacija, pogotovo ukoliko se uspoređuje sa predloženim brojem bodova za sudjelovanje na stručnim skupovima. Isto tako, strukovne Komore članke u stručnim i znanstvenim časopisima ili u publikacijama boduju sukladno vrlo rigoroznom Pravilniku o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja te je predloženi broj bodova u ovom Pravilniku nedostatan za vrednovanje takvog načina stručnog usavršavanja. Predlaže se uskladiti broj bodova predviđen ovim prijedlogom sa bodovanjem stručnog usavršavanja strukovnih Komora. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. U skladu s odredbama Zakona o socijalnoj skrbi („Narodne novine“ broj: 18/22, 46/22), stručni radnici u djelatnosti socijalne skrbi imaju pravo, dužnost i obvezu trajno se stručno usavršavati prema godišnjem planu edukacije, za što su osigurana potrebna financijska sredstva. Budući da se radi o obvezi ali i pravu, poslodavac je dužan stručnom radniku omogućiti stručno usavršavanje odobravanjem plaćenog dopusta i snositi druge troškove stručnog usavršavanja, u skladu s opsegom utvrđenim programu stručnog usavršavanja, koji za tekuću godinu donese komore nadležne za regulirane profesije u djelatnosti socijalne skrbi. Vezano uz dio komentara kojim ukazujete da je predviđeni broj bodova u predloženom vremenskom razdoblju iznimno visok, uvažena je navedena primjedba te je smanjen broj traženih bodova za promicanje u zvanje mentora odnosno savjetnika te je smanjen broj obveznih kategorija koje je potrebno zadovoljiti. Također, produljen je rok na koje se donosi rješenje o napredovanju s pet na šest godina.
16 Jasenka Požega PRAVILNIK O RAZINI, ODGOVARAJUĆEM ZVANJU, UVJETIMA I NAČINU NAPREDOVANJA STRUČNIH RADNIKA U DJELATNOSTI SOCIJALNE SKRBI, Članak 3. Uz bodovanje određenih kategorija kao kriterij staviti i kontinuirani profesionalni razvoj u trajanju od najmanje npr. 100 sati u posljednjih pet godina. S time da se smanji broj potrebnih bodova (npr. najmanje 20 bodova), a broj potrebnih kategorija za mentora svesti na četiri kategorije (ako će biti definirane 7 kao sada) između kojih se može definirati koje kategorije obavezano moraju biti obuhvaćene. Naglasak bi trebao biti na kontinuiranom profesionalnom razvoju s jasno definiranim ishodima. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Vezano uz dio komentara kojim ukazujete da je predviđeni broj bodova u predloženom vremenskom razdoblju iznimno visok, uvažena je navedena primjedba te je smanjen broj traženih bodova za promicanje u zvanje mentora odnosno savjetnika te je smanjen broj obveznih kategorija koje je potrebno zadovoljiti. Također, produljen je rok na koje se donosi rješenje o napredovanju s pet na šest godina.
17 Centar za rehabilitaciju Stančić, Stručno vijeće PRAVILNIK O RAZINI, ODGOVARAJUĆEM ZVANJU, UVJETIMA I NAČINU NAPREDOVANJA STRUČNIH RADNIKA U DJELATNOSTI SOCIJALNE SKRBI, Članak 3. Što je s dosadašnjim sustavom ocjenjivanja stručnih djelatnika? Nema bodovanja za završen diplomski studij, znači li to mentor ne može biti netko tko ima završen samo diplomski studij? Za status mentora ili savjetnika potrebno je prikupiti puno bodova unutar 5 godina, trebalo bi smanjiti broj bodova potreban za status mentora ili savjetnika radi sljedećih situacija: - primjerice Članak 5, Stavka 4, priprema i koordinacija projekta. - nije u osobnom angažmanu već je osoba imenovana za to - Članak 5, stavka 6.7. može li osoba koja nije mentor biti voditelj prakse pripravniku? Što kada je osoba stekla zvanje mentora ili savjetnika, a iz opravdanih razloga (bolovanja, porodiljni dopust, ostala opravdana odsutnost) nije u mogućnosti skupiti bodove unutar 5 godina? Djelomično prihvaćen Zakonom o socijalnoj skrbi („Narodne novine“ broj: 18/22, 46/22), nije propisana obveza ocjenjivanja stručnih radnika. Vezano uz dio komentara kojim ukazujete da je predviđeni broj bodova u predloženom vremenskom razdoblju iznimno visok, uvažena je navedena primjedba te je smanjen broj traženih bodova za promicanje u zvanje mentora odnosno savjetnika te je smanjen broj obveznih kategorija koje je potrebno zadovoljiti. Također, u kategoriji aktivnosti Obrazovanje dodan je uvjet završen diplomski studij.
18 Nevena Barišić PRAVILNIK O RAZINI, ODGOVARAJUĆEM ZVANJU, UVJETIMA I NAČINU NAPREDOVANJA STRUČNIH RADNIKA U DJELATNOSTI SOCIJALNE SKRBI, Članak 4. 300 bodova je previsok broj za period od 5 godina. Predlažem smanjiti broj bodova i učiniti ga realnim i dostižnim. Prihvaćen Prihvaća se
19 Hrvatska komora socijalnih pedagoga PRAVILNIK O RAZINI, ODGOVARAJUĆEM ZVANJU, UVJETIMA I NAČINU NAPREDOVANJA STRUČNIH RADNIKA U DJELATNOSTI SOCIJALNE SKRBI, Članak 4. Dodati (5) tijekom prve 3 godine od stupanja na snagu ovog Pravilnika, radnik koji ispunjava uvjete za savjetnika, može napredovati izravno u zvanje savjetnika Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru Prijedlogom Pravilnika propisuje se da je za napredovanje u zvanja potrebno prikupiti određeni broj bodova u razdoblju od pet godina prije podnošenja zahtjeva za napredovanje, što je procijenjeno kao optimalan rok za prikupljanje traženog broja bodova. Izravno napredovanje u zvanje savjetnika moguće je u slučaju da je stručni radnik u razdoblju od pet godina prije podnošenja zahtjeva prikupio najmanje propisani broj bodova..
20 Jasenka Požega PRAVILNIK O RAZINI, ODGOVARAJUĆEM ZVANJU, UVJETIMA I NAČINU NAPREDOVANJA STRUČNIH RADNIKA U DJELATNOSTI SOCIJALNE SKRBI, Članak 4. Uz bodovanje određenih kategorija kao kriterij staviti i kontinuirani profesionalni razvoj u trajanju od najmanje npr. 120 sati u posljednjih pet godina. S time da se smanji broj ukupno potrebnih bodova (npr. najmanje 40 bodova), a broj potrebnih kategorija svesti na najmanje pet kategorija (ako ih ima 7 kao što je sada navedeno) između kojih se može definirati koje kategorije nužno moraju biti obuhvaćene. Naglasak bi trebao biti na kontinuiranom profesionalnom razvoju s jasno definiranim ishodima. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Prijedlogom Pravilnika, kroz sedam kategorija aktivnosti, prati se profesionalni razvoj pri čemu je profesionalni razvoj kontinuirana aktivnost koja uključuje različite procese kao što su npr. obrazovanje, stručno usavršavanje, rad na projektima, unapređenju prakse i profesije, pri čemu stručni radnici preuzimaju odgovornosti za vlastito učenje i cjeloživotni razvoj kompetencija. Vezano uz dio komentara kojim ukazujete da je predviđeni broj bodova u predloženom vremenskom razdoblju iznimno visok, uvažena je navedena primjedba te je smanjen broj traženih bodova za promicanje u zvanje mentora odnosno savjetnika te je smanjen broj obveznih kategorija koje je potrebno zadovoljiti.
21 Hrvatska komora socijalnih pedagoga PRAVILNIK O RAZINI, ODGOVARAJUĆEM ZVANJU, UVJETIMA I NAČINU NAPREDOVANJA STRUČNIH RADNIKA U DJELATNOSTI SOCIJALNE SKRBI, Članak 5. 1. 3. potrebno je detaljnije definirati "specijalizirano psihoterapijsko školovanje". Većina psihoterapijskih škola razlikuje dvije razine školovanja: praktičara/savjetovatelja (nakon 2 godine edukacije) i psihoterapeuta (nakon 4 godine edukacije). Na obje razine je ispunjen uvjet "najmanje 100 sati," i za obje razine se dobiva certifikat. Ipak, u teorijskom i praktičnom smislu razlika između praktičara i terapeuta je velika te u skladu s time treba biti popraćena pravednim razlikama u bodovima. 1.5. završen licencirani program cjeloživotnog obrazovanja, moguće je sa samo 30 sati edukacije ostvariti 7 bodova, a to je samo jedan bod manje od točke 1.4 gdje je potreban minimalan broj od 100 sati usavršavanja. Potrebno je uskladiti nesrazmjer u broju bodova. 5.5. predlažemo zadržati "potvrdu institucije" i "izvještaj" osobe koja održava predavanje ili radionicu te izbaciti "zapisnik". Dva dokumenta bi trebala biti dovoljna kao prihvatljiv dokaz. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Prijedlogom Pravilnika propisan je raspon bodova u kategoriji Obrazovanje sa ciljem poticanja kontinuiranog stručnog usavršavanja stručnih radnika. Vezano uz komentar na točku 5.5. prihvatljv dokaz će biti onaj kojim se može dokazati da je radionica održana (zapisnik /izvještaj/ potvrda odgovorne osobe).
22 Jasenka Požega PRAVILNIK O RAZINI, ODGOVARAJUĆEM ZVANJU, UVJETIMA I NAČINU NAPREDOVANJA STRUČNIH RADNIKA U DJELATNOSTI SOCIJALNE SKRBI, Članak 5. Općenito ako gledamo navedene kategorije na temelju kojih se prikupljaju bodovi mišljenja sam da iste ne mogu biti jedini kriterij za napredovanje. Uz navedeni kriterij trebalo bi svakako dodati i kriterij kontinuiranog profesionalnog razvoja s jasno određenim ishodima - kompetencije nužne za kvalitetno obavljanje ključnih poslova u svakodnevnom radu i odrediti trajanje u satima. Navedene kategorije trebale bi se doraditi, a neke i preformulirati i staviti u kontekst stručnog rada kao dodatnog kriterija za nepredavanje. Ključno za napredovanje bi trebao biti kriterij kontinuiranog profesionalnog razvoja uz neki primjereni broj bodova iz nekih navedenih kategorija. Gledajući pojedine kategorije posve je nerazumljivo da npr. za doktorski studij se dobije 10 bodova, a 5 bodova za npr. sudjelovanje u radnim skupinama ili povjerenstvima za izradu strateških, zakonodavnih ili sl. dokumenata. Također pri definiranju pojedinih kategorija potrebno je voditi računa jesu li sve kategorije dostupne stručnim radnicima, odnosno ovise li o njegovom izboru da se u nešto uključi ili o nečijem izboru npr. sudjelovanje u radnim skupinama ili povjerenstvima. Nastavno dajem komentar na navedene kategorije u članku 5. Pravilnika U kategoriji 1. Obrazovanje podtočkama 1.1 i 1.2 premala bodovna razlika (trebalo bi staviti više bodova za doktorski studij). Isto se odnosi i na podtočke 1.3 i 1.4., premala bodovna razlika (trebalo bi staviti više bodova na poslijediplomski specijalistički studij). U obje navedene podtočke trebalo bi povećati broj bodova u odnosu na neke druge kategorije. U podtočci 1.5 treba jasnije definirati od koga licencirani programi cjeloživotnog obrazovanja i koji su to programi - nejasno formulirano. Kategorija 2. Stručno usavršavanje - Općeniti komentar je da 3 sata mogu biti relevantnija i bolja od 6 ili 10 sati. Pitanje koji je kriterij bodovanja sati ili ishodi usavršavanja? Pitanje za međunarodne skupove - Po čemu su relevantniji i zašto nose više bodova? Isti komentar odnosi se i na podtočku 2.2. Za stručnjake u praksi ne bi trebalo stvarati iste kriterije kao za znanstvenike. Domaći stručni skup može biti puno relevantniji od međunarodnog. Kategorija 3. Članici u stručnim i znanstvenim časopisima ili publikacijama -Staviti veći broj bodova u podtočkama 3.1. , 3.2, 3.3, 3.4, 3.5 i 3.7. Općenito gledajući broj bodova u pojedinim kategorijama, nije prihvatljiv postojeći kriteriji bodovanja jer isti nije razmjeran uloženom trudu za pojedine aktivnosti. Tako npr. za kategoriju 3. Obrazovanje, podkategoriju 3.1. Objavljivanje znanstvenog članka u znanstvenom časopisu ili znanstvenom zborniku određeno je 6 bodova, a za kategoriju 5. Rad na unapređenju sustava socijalne skrbi, podkategorija 5.1 Sudjelovanje u radnim skupinama ili povjerenstvima za izradu strateških, zakonodavnih i sl. dokumenta na nacionalnoj ili županijskoj razini, po odluci 5 bodova. Kategorija 4. Istraživanja, projekti, udruge - Komentar vezan uz određivanje bodova prema vrijednostima projekta da su navedeni iznosi dvojbeni - što je s manjim projektima? Kategorija 7. Doprinos razvoju profesije - Ovu kategoriju bi trebalo bolje razraditi (doprinos može biti kroz vođenje stručnog vijeća, različite sekcije, neposredni rad s korisnicima u ustanovi ili civilnom društvu, vođenje različitih grupa podrške i aktivnosti s korisnicima, unapređenje rada ustanove socijalne skrbi u kojoj stručnjak radi i sl.). Podtočke 7.1, 7.2 i 7.3 ne mogu biti jedini uvjeti za doprinos razvoja profesije, to može biti jedna od opcija u kojima se može dati doprinos. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Prijedlogom Pravilnika, kroz sedam kategorija aktivnosti, prati se profesionalni razvoj pri čemu je profesionalni razvoj kontinuirana aktivnost koja uključuje različite procese kao što su npr. obrazovanje, stručno usavršavanje, rad na projektima, unapređenju prakse i profesije, pri čemu stručni radnici preuzimaju odgovornosti za vlastito učenje i cjeloživotni razvoj kompetencija. Vezano uz dio komentara kojim ukazujete da je predviđeni broj bodova u predloženom vremenskom razdoblju iznimno visok, uvažena je navedena primjedba te je smanjen broj traženih bodova za promicanje u zvanje mentora odnosno savjetnika te je smanjen broj obveznih kategorija koje je potrebno zadovoljiti. Također, unutar pojedinih kategorija dodane su nove aktivnosti.
23 Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske PRAVILNIK O RAZINI, ODGOVARAJUĆEM ZVANJU, UVJETIMA I NAČINU NAPREDOVANJA STRUČNIH RADNIKA U DJELATNOSTI SOCIJALNE SKRBI, Članak 5. U članku 5. točka 7. - Doprinos razvoju profesije Držimo da podtočke 7.1, 7.2 i 7.3 ne mogu biti uvjet za napredovanje u struci te predlažemo da se iste brišu Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Prijedlogom pravilnika se stručni rad i profesionalni rad stručnih radnika vrednuje kroz sedam Kategorija aktivnosti, između kojih je doprinos razvoju profesije. Aktivno sudjelovanje u radu strukovnih komora pomaže razvijanju određene profesije a time i osiguranje boljih uvjeta rada i zaštite članova strukovnih komora.
24 Rafaela Plentaj PRAVILNIK O RAZINI, ODGOVARAJUĆEM ZVANJU, UVJETIMA I NAČINU NAPREDOVANJA STRUČNIH RADNIKA U DJELATNOSTI SOCIJALNE SKRBI, Članak 5. Prijedlog je da se doda točka 1.6 Završen diplomski studij - prihvatljivi dokaz diploma - bodovi 5 Prihvaćen Prihvaća se
25 hrvatska udruga socijalnih radnika PRAVILNIK O RAZINI, ODGOVARAJUĆEM ZVANJU, UVJETIMA I NAČINU NAPREDOVANJA STRUČNIH RADNIKA U DJELATNOSTI SOCIJALNE SKRBI, Članak 5. Predlažemo dopunu članka 5. u kategoriji aktivnosti 1. Obrazovanje na način da se napredovanje u zvanje mentora i savjetnika omogući i stručnom radniku s završenim diplomskim studijem - prihvatljivi dokazi-diploma- bodovi 5. U sustavu socijalne skrbi je zaposlen značajan broj stručnjaka s završenim diplomskim studijem koji imaju kompetencije za napredovanje u zvanju i bilo bi pogrešno onemogućiti ih u tome osobito ako u različitim kategorijama aktivnosti mogu ostvariti potrebne bodove. Prihvaćen Prihvaća se
26 Štefica Karačić PRAVILNIK O RAZINI, ODGOVARAJUĆEM ZVANJU, UVJETIMA I NAČINU NAPREDOVANJA STRUČNIH RADNIKA U DJELATNOSTI SOCIJALNE SKRBI, Članak 5. Predlažem dopunu članka 5 . na način da se u kategoriju aktivnosti .1. obrazovanje doda mogućnost napredovanja u djelatnosti socijalne skrbi u zvanje mentora i savjetnika i stručnjacima s završenim diplomskim studijem s pripadajućih 5 bodova. Smatram da u sustavu imamo zaposlene stručnjake sa završenim diplomskim studijem koji imaju kompetencije i ispunjavaju uvjete za napredovanje i to im treba omogućiti. Prihvaćen Prihvaća se
27 Rafaela Plentaj PRAVILNIK O RAZINI, ODGOVARAJUĆEM ZVANJU, UVJETIMA I NAČINU NAPREDOVANJA STRUČNIH RADNIKA U DJELATNOSTI SOCIJALNE SKRBI, Članak 6. Izmjena članka 6.1. Postupak za napredovanje u zvanje pokreće se na zahtjev stručnog radnika, ravnatelja ili stručnog vijeća Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Prijedlogom Pravilnika postupak za napredovanje u zvanje pokreće se na zahtjev stručnog radnika, bez prethodnog posredovanja (prijedloga) ravnatelja, sa ciljem da se upravni postupak provede na što učinkovitiji i ekonomičniji način
28 hrvatska udruga socijalnih radnika PRAVILNIK O RAZINI, ODGOVARAJUĆEM ZVANJU, UVJETIMA I NAČINU NAPREDOVANJA STRUČNIH RADNIKA U DJELATNOSTI SOCIJALNE SKRBI, Članak 6. predlažemo dopunu članka 6.stavak 1 . na način da se postupak za napredovanje u zvanju može pokrenuti i na prijedlog ravnatelja ili stručnog vijeća ustanove u kojoj stručni radnik radi. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Prijedlogom Pravilnika postupak za napredovanje u zvanje pokreće se na zahtjev stručnog radnika, bez prethodnog posredovanja (prijedloga) ravnatelja, sa ciljem da se upravni postupak provede na što učinkovitiji i ekonomičniji način
29 Štefica Karačić PRAVILNIK O RAZINI, ODGOVARAJUĆEM ZVANJU, UVJETIMA I NAČINU NAPREDOVANJA STRUČNIH RADNIKA U DJELATNOSTI SOCIJALNE SKRBI, Članak 6. Članak 6.stavak 1 predlažem izmjenu na način da se postupak za napredovanje u zvanju pokreće na zahtjev stručnog radnika ili temeljem prijedloga ravnatelja ili Stručnog vijeća ustanove u kojoj je zaposlen. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Prijedlogom Pravilnika postupak za napredovanje u zvanje pokreće se na zahtjev stručnog radnika, bez prethodnog posredovanja (prijedloga) ravnatelja, sa ciljem da se upravni postupak provede na što učinkovitiji i ekonomičniji način
30 Jasenka Požega PRAVILNIK O RAZINI, ODGOVARAJUĆEM ZVANJU, UVJETIMA I NAČINU NAPREDOVANJA STRUČNIH RADNIKA U DJELATNOSTI SOCIJALNE SKRBI, Članak 7. U članku 7. stavku 1. odrediti roku u kojem je Akademija dužna donijeti odluku - "u roku od 15 dana". U članku 7. stavku 3. jasno definirati koja to prava i obveze ostvaruje radnik, a koja proizlaze iz napredovanja u zvanje (raščlaniti za zvanje mentora i za zvanje savjetnika). Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Zakonom o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj47/09, 110/21) uređena su pravila postupanja i rješavanja u upravnim stvarima.Odredbom članka 101. navedenog zakona propisano je da je službena osoba dužna u slučajevima neposrednog rješavanja na zahtjev stranke rješenje donijeti i dostaviti ga stranci bez odgode, a najkasnije u roku od 30 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva. Nadalje, službena osoba dužna je u slučajevima vođenja ispitnog postupka na zahtjev stranke rješenje donijeti i dostaviti ga stranci najkasnije u roku od 60 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva. Vezano uz drugi dio komentara odnosno vezano uz prava stručnog radnika, izvješćujemo Vas da je u odrebi članka 7. Prijedloga Pravilnika propisano da je poslodavac dužan po pravomoćnoj odluci obračunavati plaću stručnom radniku po pripadajućem koeficijentu.
31 Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske PRAVILNIK O RAZINI, ODGOVARAJUĆEM ZVANJU, UVJETIMA I NAČINU NAPREDOVANJA STRUČNIH RADNIKA U DJELATNOSTI SOCIJALNE SKRBI, Članak 7. Točno odrediti rok u kojem Akademija mora donijeti odluke te unijeti odredbu da se ukoliko odluka ne bude donešena zahtjev smatra odobrenim odnosno odluka donesenom. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Zakonom o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj47/09, 110/21) uređena su pravila postupanja i rješavanja u upravnim stvarima.Odredbom članka 101. navedenog zakona propisano je da je službena osoba dužna u slučajevima neposrednog rješavanja na zahtjev stranke rješenje donijeti i dostaviti ga stranci bez odgode, a najkasnije u roku od 30 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva. Nadalje, službena osoba dužna je u slučajevima vođenja ispitnog postupka na zahtjev stranke rješenje donijeti i dostaviti ga stranci najkasnije u roku od 60 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva.
32 Jasenka Požega PRAVILNIK O RAZINI, ODGOVARAJUĆEM ZVANJU, UVJETIMA I NAČINU NAPREDOVANJA STRUČNIH RADNIKA U DJELATNOSTI SOCIJALNE SKRBI, Članak 8. U članku 8. ispraviti (a) i (b) u stavak 1. i stavak 2. Ovako postavljeni kriteriji u članku 8. nije primjenjiv za praktičare u sustavu socijalne skrbi. Uvesti primarno kriterij kontinuiranog profesionalnog razvoja s jasno postavljenim ishodima i odrediti potreban broj sati (za mentora najmanje 100 sati, za savjetnika najmanje 120 sati) uz kriterij bodovanja po određenim kategorijama (za mentora npr. 20 bodova, za savjetnika 40 bodova). Kategorije je potrebno doraditi i preoblikovati vodeći računa o visini bodova za pojedine kategorije, definirati najmanji potreban broj bodova za napredovanje, odrediti minimalni broj kategorija te koje su obvezne kategorije za zvanje mentora i savjetnika (definirati 1 za mentora npr. kategorija Obrazovanje, za savjetnika definirati 2 kategorije (npr. kategorija Obrazovanje i kategorija Članici u stručnim i znanstvenim časopisima ili publikacijama). Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Prijedlogom Pravilnika, kroz sedam kategorija aktivnosti, vrednuje se profesionalni razvoj pri čemu je profesionalni razvoj kontinuirana aktivnost koja uključuje različite procese kao što su npr. obrazovanje, stručno usavršavanje, rad na projektima, unapređenju prakse i profesije, pri čemu stručni radnici preuzimaju odgovornosti za vlastito učenje i cjeloživotni razvoj kompetencija. Vezano uz dio komentara kojim ukazujete da je predviđeni broj bodova u predloženom vremenskom razdoblju iznimno visok, uvažena je navedena primjedba te je smanjen broj traženih bodova za promicanje u zvanje mentora odnosno savjetnika te je smanjen broj obveznih kategorija koje je potrebno zadovoljiti.
33 Jasenka Požega PRAVILNIK O RAZINI, ODGOVARAJUĆEM ZVANJU, UVJETIMA I NAČINU NAPREDOVANJA STRUČNIH RADNIKA U DJELATNOSTI SOCIJALNE SKRBI, Članak 9. U članku 9. stavku 4. navesti točan rok u kojem Akademija donosi odluku o ispunjavanju uvjeta za obavljanje zvanja mentora - "u roku 15 dana oda dana primitka zahtjeva za obnovu zvanja mentora odnosno savjetnika". Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Zakonom o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj47/09, 110/21) uređena su pravila postupanja i rješavanja u upravnim stvarima.Odredbom članka 101. navedenog zakona propisano je da je službena osoba dužna u slučajevima neposrednog rješavanja na zahtjev stranke rješenje donijeti i dostaviti ga stranci bez odgode, a najkasnije u roku od 30 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva. Nadalje, službena osoba dužna je u slučajevima vođenja ispitnog postupka na zahtjev stranke rješenje donijeti i dostaviti ga stranci najkasnije u roku od 60 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva.
34 Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske PRAVILNIK O RAZINI, ODGOVARAJUĆEM ZVANJU, UVJETIMA I NAČINU NAPREDOVANJA STRUČNIH RADNIKA U DJELATNOSTI SOCIJALNE SKRBI, Članak 9. Postupak transparentije urediti te navesti točne rokove vezano uz stavak 4. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Zakonom o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj47/09, 110/21) uređena su pravila postupanja i rješavanja u upravnim stvarima.Odredbom članka 101. navedenog zakona propisano je da je službena osoba dužna u slučajevima neposrednog rješavanja na zahtjev stranke rješenje donijeti i dostaviti ga stranci bez odgode, a najkasnije u roku od 30 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva. Nadalje, službena osoba dužna je u slučajevima vođenja ispitnog postupka na zahtjev stranke rješenje donijeti i dostaviti ga stranci najkasnije u roku od 60 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva.