Izvješće o provedenom savjetovanju - Javno savjetovanje o nacrtu Pravilnika o sustavu financijskog upravljanja i kontrola te izradi i izvršavanju financijskih planova neprofitnih organizacija, drugi krug savjetovanja

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Udruga Zora PRAVILNIK O SUSTAVU FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA I KONTROLA TE IZRADI I IZVRŠAVANJU FINANCIJSKIH PLANOVA NEPROFITNIH ORGANIZACIJA Smatramo da je postavljanje standarda rada i unapređenje rada civilnog društva izuzetno bitno, međutim ne vidimo da bi ovaj Pravilnik donio pozitivne promjene u tom smjeru za sve udruge u RH. U potpunosti se slažemo s prijedlozima Udruge IKS, te isto tako predlažemo uvođenje testne skupine u prijelaznom razdoblju od 1 godine u sklopu kojeg bi se pratile procedure Pravilnika, njihovu izvedivost, utjecaj na rad udruge i svrsishodnost, te prijedloge za poboljšanje iz prakse. Veliki dio udruga financira se temeljem projekata, a za koje se većinom ne zna kada će biti raspisani natječaj, kada će biti gotovi rezultati i početak projekta, čime je uistinu teško napraviti efikasan i pouzdan financijski plan prema sadašnjim smjernicama u Pravilniku. Samim ovime odredbama ovog Pravilnika to bi i značilo nepredvidive i česte izmjene. Teško je npr. definirati postotak moguće izmjene plana ako prođe 1 ili 2 projekta iste vrijednosti – ili nijedan, te smatramo da bi članak 18. trebalo brisati. Također, ako nešto ne uključimo u plan, a iduće se godine pojavi natječaj ili neka nepredviđena potreba – odredbama članka 23. neće biti moguće uključiti se u navedeno, što opet sputava rad udruga. Umjesto toga predlažemo poticanje udruga na donošenje strateškog i operativnih planova koji bi svakako trebali biti nužni alati za redovno funkcioniranje svake udruge. Dio civilnog društva djeluje po načelima SOKNO-a, a trenutno je u testnoj fazi i novi sustav osiguranja kvalitete. On nije obavezan, ali udruge ga prepoznaju kao važan alat jer unapređuje rad udruga. Svakako je potrebno nadovezati se ili povezati se s takvim sustavom. Bitno je da sustav samoprocjene ima stavke koje uistinu poboljšavaju i unaprjeđuju rad udruge, a ne opće banalne stavke poput rednog broja 11 u upitniku: „Za svaki račun obavljena je matematička kontrola ispravnosti iznosa koji je zaračunan što je naznačeno na računu“ u ovo informatizirano doba, dok istovremeno nema niti spomena o npr. donošenju odluke o blagajničkom minimumu i maksimumu. Bojimo se stoga da bi krajnji rezultat ovakvog Pravilnika bilo samo dodatna nepotrebna administracija i diskriminacija udruga, te stavljanje udruga u nepovoljniji položaj od mnogih drugih poslovnih subjekata u RH. Ako je zakonodavcu u interesu pridonijeti razvitku civilnog društva u RH i unaprijediti poslovanje civilnog sektora, onda svakako mora za početak više surađivati s njime i ispitati njihove stvarne potrebe, te na temelju zajedničke suradnje donijeti kvalitetne zakone i pravilnike koji uređuju rad udruga. Nije prihvaćen Prijedlog se odbija. Udruga nije sagledala promjene u Prijedlogu Pravilnika u drugom krugu javne rasprave. U odnosu na Prijedlog iz prvog kruga savjetovanja mijenjani su članci 18. i 23. te su dodane odredbe o fleksibilnosti u planiranju i izvršavanju za donacije i prihode po posebnima propisima. Članak 18. Pravilnika sada glasi : (1) Preraspodjela sredstava na stavkama financijskog plana može se izvršiti do postotka rashoda i izdataka na stavci financijskog plana koji odredi najviše tijelo neprofitne organizacije, odnosno tijelo koje je temeljem statuta neprofitne organizacije ovlašteno za donošenje financijskog plana. (2) Preraspodjela sa stavke rashoda financijskog plana koja se smanjuje može se izvršiti do postotka kojeg odredi najviše tijelo neprofitne organizacije, odnosno tijelo koje je temeljem statuta neprofitne organizacije ovlašteno za donošenje financijskog plana. (3) Preraspodjelu u skladu s odredbama ovoga članka izvršava zakonski zastupnik. Članak 23.stavak 1. sada glasi: Neprofitna organizacija može preuzimati nove obveze koje imaju financijski učinak isključivo ako su predviđene financijskim planom, odnosno ako su sredstva za njihovo podmirenje osigurana.
2 Autonomna ženska kuća Zagreb PRAVILNIK O SUSTAVU FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA I KONTROLA TE IZRADI I IZVRŠAVANJU FINANCIJSKIH PLANOVA NEPROFITNIH ORGANIZACIJA MIŠLJENJE Autonomne ženske kuće Zagreb- žene protiv nasilja nad ženama o: „Pravilniku o sustavu financijskog upravljanja i kontrola te izradi i izvršavanju financijskih planova neprofitnih organizacija“ 1. Opće mišljenje AŽKZ smatra da je glavni nedostatak Pravilnika neuzimanje u obzir veličine neprofitne organizacije. Nije prikladno postavljati iste zahtjeve za sve neprofitne organizacije jednako, već pri postavljanju zahtjeva pred neprofitne organizacije treba uzeti u obzir broj zaposlenih u neprofitnoj organizaciji. Smatramo da je Pravilnik pisan za organizacije koji imaju više od 10 zaposlenih. S obzirom na porast broja različitih administrativnih zahtjeva koji se traže od neprofitnih organizacija, postavlja se pitanje koliko ljudskih resursa ostaje neprofitnoj organizaciji na raspolaganju za rad na zadovoljavanju njezine osnovne svrhe postojanja, ako ona mora s istim resursima zadovoljavati sve veći broj regulacija, odnosno eksternih administrativnih zahtjeva. Sukladno rečenom, AŽKZ zahtjeva da se priloženi Pravilnik i pripadajući Upitnik prilagodi tako, da se uzme u obzir kriteriji vezan za broj zaposlenih u neprofitnoj organizaciji kako slijedi: - neprofitne organizacije bez zaposlenih - neprofitne organizacije od 1 do 3 zaposlenih - neprofitne organizacije od 4 do 6 zaposlenih - neprofitne organizacije od 7 do 9 zaposlenih - neprofitne organizacije od 10 do 12 zaposlenih - neprofitne organizacije od 13 do 15 zaposlenih, i - neprofitne organizacije od 16 do 19 zaposlenih, - neprofitne organizacije od 20 zaposlenih na više. 2. Mišljenje o pojedinim člancima Pravilnika a) Članak 10. S obzirom da Pravilnik služi neprofitnoj organizaciji da provede samoprocjenu „učinkovitosti i djelotvornosti funkcioniranja sustava financijskog upravljanja i kontrola“ smatramo da je onda apsurdno te da nema potrebe da bez opravdanog i obrazloženog razloga od strane „nadležnog tijela“ neprofitna organizacija dostavlja „dokaz“(u članku treba navesti što bi bio dokaz o provedenoj samoprocjeni) i „svu drugu potrebnu prateću dokumentaciju (također treba nedvosmisleno navesti o kojoj se dokumantaciji točno radi) bilo kojem eksternom tijelu. Naime, samoprocjena je uvijek stvar internog karaktera, koja organizaciji omogućava praćenje i poboljšanje sustava i procedura, te nikako nije prihvatljivo od organizacije tražiti da na bilo čiji eksterni zahtjev, bez valjanog razloga, dostavlja interne dokumente. Zbog toga smatramo da u ovom članku treba navesti pod kojim uvjetima i iz kojeg razloga „nadležno tijelo“ može tražiti dokaz (navesti od čega se sastoji dokaz) i svu drugu potrebnu prateću dokumentaciju (navesti od čega se ta dokumentacija sastoji) od neproftine organizacije, jer inače može doći do samovolje i namjernog uznemiravanja određenih organizacija od strane državnih tijela što bi moglo dugoročno ugroziti rad neprofitnih organizacija. Smatramo da bi se dokaz i prateća dokumentacija iz Članka 10. trebala odnositi na davanje Izjave od strane neprofitne organizacije o provedenoj samoprocjeni. Radi objedinjavanja i pojednostavljenja admistrativnih traženja od strane „nadležnih tijela“, Izjavu o provedenoj samoprocjeni trebalo bi uključiti u Financijski izvještaj neprofitnih organizacija za razdoblje od 1. siječnja do 31. Prosinca, koji neprofitna organizacija ionako podnosi Fini i Državnom uredu za reviziju, a sukladno Članku 8. Pravilnika. Predlažemo da bi Izjavu trebalo uključiti u Financijski izvještaj na način da se predvide odgovori na sljedeća pitanja: 1. Provedena samoprocjena funkcioniranja sustava financijskog upravljanja i kontrola DA/NE (zaokružiti ili upisati). 2. Datum samoprocjene (najkasnije do podnošenja financijskg izvještaja za prethodnu poslovnu godinu). Na ovaj bi se način ujedno zadovoljila traženja bilo kojeg državnog tijela o provedenoj samoprocjeni neprofitne organizacije. b) Članak 18. Sukladno gore rečenom o broju zaposlenih, smatramo da bi navedeno u Članku 18. trebalo uskladiti s brojem zaposlenih, pa tako od organizacija s manje od 10 zaposlenih ne bi trebalo tražiti pisano obrazloženje financijskog plana. Naime, pretpostavljamo, s obzirom na pitanja iz Upitnika, da se radi o pisanom obrazloženju iako nije izrijekom navedeno. Organizacije s manje zaposlenih ovaj uvjet zadovoljavaju usmenim obrazloženjem pred nadležnim tijelom neprofitne organizacije. 3. Upitnik Pitanja iz Upitnika nećemo posebno komentirati, već se on treba uskladiti s našim mišljenjem navedenim u točki 1. Opće mišljenje. Autonomna ženska kuća Zagreb - žene protiv nasilja nad ženama Nije prihvaćen Prijedlog se odbija. Dobar sustav financijskog upravljanja i kontrola treba biti obilježje svih neprofitnih organizacija neovisno od veličine, broja zaposlenih ili izvora iz kojih se financira neprofitna organizacija. Ustrojavanje takvog sustava u interesu je zaštite članstva posebno kod neprofitnih organizacija koje ne primaju sredstva iz javnih izvora, a nije instrument kontrole države. U drugi krug savjetovanja upućen je izmijenjeni Prijedlog Pravilnika pa nam se čini, prema postavljenim pitanjima i prijedlozima da ste se osvrnuli na Prijedlog Pravilnika iz prvog kruga savjetovanja. U članku 10. sada članak 9. brisan je dio stavka 1. "kao i svu drugu potrebnu prateću dokumentaciju". Nadalje, metodologija izrade financijskog plana te izmjena i dopuna financijskog plana propisanu su Zakonom, a Pravilnikom je utvrđen okvir kojeg se neprofitne organizacije moraju pridržavati prilikom izrade obrazloženja. Upitnik o funkcioniranju sustava financijskog upravljanja i kontrola služi neprofitnoj organizaciji kao alat za samoprocjenu i samoocjenu sustava financijskog upravljanja i kontrola. Upitnikom je dana mogućnost neprofitnim organizacijama da na pitanja koja nisu primjenjiva na njihovo poslovanje odgovore „Nije primjenjivo“.
3 Udruga IKS PRAVILNIK O SUSTAVU FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA I KONTROLA TE IZRADI I IZVRŠAVANJU FINANCIJSKIH PLANOVA NEPROFITNIH ORGANIZACIJA Naš prijedlog je da se Pravilnik u ovom trenutku potpuno ukine. Predlažemo donošenje neobvezujuće preporuke usmjerene udrugama o financijskom planiranju i samoprocjeni na temelju koje bi se testirala svrha ovih propisa. Testiranje bi se provelo na odabranom skupu od stotinjak udruga dobrovoljno uključenih u periodu od barem 1 godine. Nakon tog procesa će možda proizaći model dobre prakse i svrsishodna procedura. Ovakav proces bi svakako trebao uključiti Ministarstvo financija i udruge, a na taj način puno više bi se postiglo u smislu učenja o strateško-financijskom razmišljanju, razvoju civilnog društva, ali i uštedi ionako dragocjenog vremena OCD-a. Ovaj Pravilnik se ne slaže u bitnom sa preporukom CM/Rec(2007)14 Europskog vijeća o pravnom statusu nevladinih organizacija u Europi. U dijelu o općim principima pod točkom 6. navedena Preporuka kaže kako nevladine udruge ne bi trebale biti pod direkcijom javnih tijela, pod točkom 7. kaže kako nevladine udruge koje imaju pravnu osobnost trebaju imati iste mogućnosti kakve uživaju i ostale pravne osobe i trebale bi imati iste odgovornosti u smislu administrativnih i društvenih zahtjeva, te kaznene odgovornosti, te pod točkom 8. kaže da bi pravni i fiskalni okvir koji se odnosi na nevladine udruge trebao poticati njihovo osnivanje i razvoj. Ovim Pravilnikom se krši upravo te tri točke Preporuke. Naime, ovdje se upravo radi o stavljanju udruga pod nepotreban i pretjeran nadzor i kontrolu javnih tijela, diskriminira se između različitih oblika pravnih osoba, poglavito trgovačkih društava i udruga, te se zapravo otežava razvoj civilnog društva. U vezi točke 6. navedene Preporuke, ovakav Pravilnik je moguće primjenjivati iz perspektive javnih tijela koja imaju stalne i previdive prihode, te se onda financijskim planiranjem upravo radi na transparentnosti rashodovne strane bilance, planiranju potrošnje. Kao što je poznato, financije udruga ovise većinom o projektima, a poznavanje stope uspješnih prijava je nemoguće. Nadalje, neizvjesni su već sami rokovi unutar kojih je planirano raspisivanje samih natječaja na koje se OCD-i prijavljuju, procedura procjene projektnih prijedloga također u praksi ne poštuje rokove, pa je teško očekivati da OCD izradi efikasan financijski plan u koji se može uzdati. Dakle, uz sve naprijed navedene probleme u samoj egzistenciji s kojima se OCDi nose još sada i pod prijetnjom inspekcijskog nadzora i kazne što stvara dodatni psihološki teret. Pa je zaključak da se ovim pravilnikom udruge upravo stavlja u poziciju učestalih nemogućnosti ispunjenja nekog od brojnih administrativnih zahtjeva, od kojih su uvjeti u ovom Pravilniku vjerojatno jedni od najzahtjevnijih. Time ih se sve više stavlja u poziciju administrativnih tijela koja sve više i više izvještavaju, planiraju, a sve manje rade s korisnicima i provode svoju osnovnu djelatnost. Pa nije li ironično da se sve to događa u vremenu kada se priča da će upravo administrativni zahtjevi nad udrugama biti smanjeni? Nelogično je zahtjevati izradu financijskih planova, a ujedno preskočiti osnovni korak - izradu strategije udruge, koje prema zakonu nije nužno prilagati, a upravo se na strategiji financije i temelje. U vezi točke 7. navedene Preporuke, Pravilnikom se diskriminira između različitih oblika pravnih osoba. Naime, zašto bi udruga koja prelazi 230.000,00 kn prihoda godišnje morala izrađivati, te stalno osvježavati svoj financijski plan, kada npr. društvo s ograničenom odgovornosti to nikada ne mora, bez obzira na prihode. Pa udruga ima odgovornost prema svojim članovima, postoje visoki zakonski standardi u smislu transparentnosti i upravljanja, a kada je u pitanju državni novac, ili novac ostalih donatora, onda je transparentnost dogovorena uvjetima natječaja. Uz to, smatramo kako izrade financijskih planova na ovakav način ne služe kao pomoćni alat već suprotno. U gospodarskom sektoru takav plan ponajprije služi kako bi se planirala količina obrtnih sredstava, razina budućih prihoda, stopa potrebnog kreditiranja i sl., no upravo ovdje gdje je on nužan zbog prisile zakona, te unaprijed strukturiran, a ne prilagođen potrebama udruge, on prestaje služiti, a počinje smetati. Uz to, u gospodarskom sektoru se izrađuju višestruki financijski planovi, izračuni najbolje i najgore situacije, što služi kao brzi način procjene trenutne situacije. U vezi točke 8. navedene Preporuke, stvaraju se neopravdani dodatni troškovi za potrebe financijskog planiranja, a svaki neuloženi sat u aktivnosti na terenu, je propušten sat u postizanju osnovne svrhe udruge. Prema našoj procjeni prosječna udruga koja će morati izrađivati financijski plan, morat će raditi barem 15 promjena godišnje. Dakle, otežava se razvoj civilnog društva. Čak i u privatnom sektoru nitko osim financijskih institucija (banke, kreditna društva, fondovi sl.) nema ovakve zahtjeve za financijskim planiranjem. Čak i multimilijunska dionička društva na glavnim skupštinama pred tisućama dioničara donose strategije i financijske planove jednom godišnje, te oni predstavljaju okvirne pokazatelje, a uprava za njihovo ostvarenje odgovara dioničarima, ali ne i prekršajno državi. Članak 45. Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija (dalje ZFPRNO) iz 2014. nalaže da se kršenje ovog Pravilnika, neprovođenjem ili pogrešnim provođenjem samoprocjene, neizradom/neusvajanjem ili pogrešnom izradom/usvajanjem financijskog plana prekršajno kažnjava sa 5.000 do 200.000 Kn, za one koje vode dvojno knjigovodstvo, te 1.000 do 50.000 Kn za one koji vode jednostavno knjigovodstvo. Visina propisanih kazni je ekstremna za organizaciju koja se isključivo projektno financira te je zadnji korak pred gašenje iste. Također su iznosi viši čak i od onih u gospodarskom sektoru (usporedbe radi Zakon o računovodstvu čl. 32.). Pored toga diskrecijsko pravo inspektora to jest nadzornog tijela u procjeni visine prekršaja ničim nije definirana, a prema Prekršajnom zakonu prekršajni nalog je obvezan. Zbog svega naprijed nevedenog smatramo da je Pravilnik štetan i nikako ne pridonosi razvoju civilnog društva. Nije prihvaćen Prijedlog se odbija. Dobro uspostavljen sustav financijskog upravljanja i kontrola usmjerava razvoj svake neprofitne organizacije kroz godine pružajući podršku organizacijskoj stabilnosti i uravnotežanom donošenju odluka. Dobro financijsko upravljanje također svjedoči o integritetu nevladinog sektora u cjelini. Dobar sustav financijskog upravljanja i kontrola treba biti obilježje svih neprofitnih organizacija, a ne samo onih koje se financiraju iz javnih izvora. Ustrojavanje takvog sustava kod neprofitnih organizacija koje ne primaju sredstva iz javnih izvora je u interesu zaštite članstva, a nije instrument kontrole države. Nadalje, sukladno članku 4. stavak 1. i članku 5. stavak 1. Zakona, samoprocjenu učinkovitog i djelotvornog funkcioniranja sustava financijskog upravljanja i kontrola te izradu financijskog plana provode neprofitne organizacije obveznice vođenja dvojnog knjigovodstva te su i kazne propisane samo za neprofitne organizacije obveznice vođenja dvojnog knjigovodstva.
4 GONG I. OPĆE ODREDBE, Članak 2. Pravilnik zanemaruje činjenicu da nisu sve NPO financirane isključivo ili većim dijelom javnim sredstvima. Iz tog razloga je neopravdano da zakonodavac na isti način tretira neprofitne organizacije koje su proračunski korisnici i one NPO koje kao udruge građana imaju pravo uopće ne koristiti proračunska sredstava u svom radu. S obzirom na raznolikost u izvorima financiranja različitnih NPO Pravilnik treba sadržavati smjernice za pojedine skupine. Najnoviji izvještaj UN Specijalnog Izvjestitelja za slobodu udruživanja posebno kritizira što države uvode razna pravila i restrikcije na poslovanje udruga kao jedne od skupina neprofitnih organizacija, a koje nisu jednake poslovanju profitnog sektora, odnosno trgovačkih društava. Ako je argument da se država želi boriti protiv netransparetnog poslovanja, pranja novca, sive ekonomije itd. , onda oba sektora treba tretirati jednako jer ne postoje dokazi (država nije napravila takvu procjenu rizika) da su NPO u većem riziku poslovanja od trgovačkog društava. Dok zakonodavac odredbama Pravilnika ne razlikuje koristi li NPO javna ili druga sredstva u svom radu krši slobodu organizacija čiju autonomiju osigurava Zakon o udrugama. Istovremeno, zakonodavac ima na raspolaganju druge mehanizme ukoliko smatra da neki pravni subjekt krši određene zakone. Nije prihvaćen Dobar sustav financijskog upravljanja i kontrola treba biti obilježje svih neprofitnih organizacija, a ne samo onih koje se financiraju iz javnih izvora. Ustrojavanje takvog sustava kod neprofitnih organizacija koje ne primaju sredstva iz javnih izvora u interesu je zaštite članstva, a nije instrument kontrole države niti bilo kojeg drugog subjekta unutar opće države, kao što su npr. jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
5 Savez udruga Klubtura I. OPĆE ODREDBE, Članak 2. Neprofitne organizacije su pravne osobe privatnog prava. Stoga se razina njihove javne odgovornosti za financijsko upravljanje ne bi smjela razlikovati od odgovornosti kakvu imaju druge pravne osobe privatnog prava - poput trgovačkih društava. Pravilnik međutim za privatne neprofitne organizacije propisuje sustav financijskog upravljanja temeljen na logici fiskalne odgovornosti čija je osnovna svrha osiguravanje da se javni novac troši zakonito, namjenski i svrhovito. Međutim, dok neke neprofitne organizacije za provedbu svojih aktivnosti koriste javni novac, mnoge od njih to čine tek djelomično. Također, brojne su neprofitne organizacije koje uopće ne troše javni novac. Istovremeno, brojne profitne organizacije također primaju javni novac - u vidu državnih subvencija, povoljnih zajmova i slično. Stoga je neselektivna primjena fiskalne odgovornosti na sve privatne organizacije koje nisu osnovane sa svrhom stjecanja dobiti neopravdana, štetna i predstavlja diskriminaciju u odnosu na ostatak privatnog sektora. Njome se neovisnim organizacijama osnovanim temeljem ustavnog prava na slobodno udruživanje (Čl. 42 Ustava RH) nameću ograničenja u financijskom upravljanju kakva vrijede za javni sektor. Time se ugrožava ostvarenje ovog ustavnog prava kao i ostvarenje načela neovisnosti udruga propisanog Člankom 6. Zakona o udrugama. Smatramo kako propisivanje odgovornosti privatnih neprofitnih organizacija za namjensko i svrhovito trošenje financijskih sredstava mora biti povezano s financiranjem iz javnih izvora, a ne s činjenicom da se radi o neprofitnim pravnim osobama. Poznato nam je da Zakon na kojem se Pravilnik temelji ne pruža osnovu za razlikovanje neprofitnih organizacija prema tome financiraju li se javno ili ne. Stoga smatramo da je nužna izmjena i Zakona i ovog pravilnika kako se njihovim odredbama ne bi ugrožavala Ustavom zajamčena sloboda udruživanja. Nije prihvaćen Dobar sustav financijskog upravljanja i kontrola treba biti obilježje svih neprofitnih organizacija, a ne samo onih koje se financiraju iz javnih izvora. Ustrojavanje takvog sustava kod neprofitnih organizacija koje ne primaju sredstva iz javnih izvora u interesu je zaštite članstva, a nije instrument kontrole države niti bilo kojeg drugog subjekta unutar opće države, kao što su npr. jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
6 Savez udruga Klubtura II. SAMOPROCJENA FUNKCIONIRANJA SUSTAVA FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA I KONTROLA NEPROFITNIH ORGANIZACIJA, Članak 5. Upitnikom se uspostavlja jednoobrazna, isključiva, iznimno kompleksna i obavezna praksa financijskog upravljanja čiji pojedini elementi nemaju utemeljenja u zakonima. Pri tome se ne uzimaju u obzir specifičnosti pojedinih organizacija koje su vezane za njihovu veličinu, financijske i ljudske kapacitete te vrste djelatnosti koje obavljaju. Tako primjerice, manje organizacije na većinu ovih pitanja neće moći odgovoriti pozitivno jer neće biti u mogućnosti osigurati provedbu navedenih procedura. Smatramo da se pitanjima iz upitnika koja nisu utemeljena na zakonima, a koja njegovom primjenom postaju obaveza za organizacije, nepotrebno i neprimjereno zadire u detalje financijskog i administrativnog vođenja organizacija. Ovakvo detaljno propisivanje načina djelovanja koje izlazi iz okvira zakonskih obaveza nije u skladu s načelom neovisnosti udruga (Članak 6. Zakona o udrugama) koji navodi kako "Udruga... samostalno obavlja djelatnosti koje nisu u suprotnosti s Ustavom i zakonom." Pored toga, smatramo kako obaveza osiguravanja učinkovitog i djelotvornog funkcioniranja sustava financijskog upravljanja i kontrola treba biti povezana s korištenjem javnih sredstava, a ne s cjelokupnim financijskim poslovanjem privatne neprofitne organizacije. Nije prihvaćen Nisu sva područja odnosno pitanja dobrog financijskog upravljanja neprofitnih organizacija regulirana zakonskim ili podzakonskim odredbama. Stoga se i koristi Upitnik kao alat za samoprocjenu i samoocjenu sustava financijskog upravljanja i kontrola. Kroz pitanja iz Upitnika se na primjerima, odnosno procedurama iz prakse pokazuje što znači poslovati u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja tj. kakvo poslovanje mora biti da bi se smatralo da sustav financijskog upravljanja i kontrola funkcionira učinkovito i djelotvorno.
7 Savez udruga Klubtura II. SAMOPROCJENA FUNKCIONIRANJA SUSTAVA FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA I KONTROLA NEPROFITNIH ORGANIZACIJA, Članak 9. Dostavljanje dokaza o provedenoj samoprocjeni funkcioniranja sustava financijskog upravljanja i kontrola javnom davatelju potpore sukladno ovom pravulniku dio je postupka kojeg nadležna tijela raspolažući sredstvima iz javnih izvora, primjenjuju prilikom financiranja i ugovaranja programa i/ili projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge. Ovi postupci detaljno su uređeni Uredbom o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge (Narodne novine 26/15). Uredba međutim uopće ne prepoznaje ovaj instrument niti u jednoj fazi vrednovanja i praćenja provedbe projekata i programa za opće dobro. Stoga nije poznato na koji će način davatelji sredstava iz javnih izvora koristiti dostavljeni upitnik; kakva su prava i obveze davatelja potpore i udruga korisnica u daljnjem postupku (koji je ponavljamo, nepoznat). Ovako postavljena materija ostavlja mnoštvo prostora za proizvoljno tumačenje i pravnu nesigurnost, u pravilu na štetu neprofitnih organizacija. Smatramo da ovoj odredbi nije mjesto u Pravilniku te da je potrebno uvrstiti je u navedenu uredbu i uskladiti s ostalim njenim elementima. Nije prihvaćen Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija (Narodne novine, br 121/14) te temeljem Zakona donesen Pravilnik o sustavu financijskog upravljanja i kontrolate izradi i izvršavanju financijskih planova komplementarni su s Uredbom o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge (Narodne novine 26/15).
8 Nezavisni hrvatski sindikati III. METODOLOGIJA IZRADE FINANCIJSKOG PLANA TE IZMJENA I DOPUNA FINANCIJSKOG PLANA, Članak 18. U članku 18. izrijekom propisati da preraspodjelu sredstava na stavkama financijskog plana može izvršiti zakonski zastupnik ili tijelo, odnosno osoba koja je za to ovlaštena prema općim aktima neprofitne organizacije. Iz sadašnjeg teksta nije jasno tko može preraspoređivati sredstva. Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen i sada članak 18. glasi: (1) Preraspodjelom sredstava na stavkama financijskog plana mijenjaju se iznosi na stavkama rashoda usvojenog financijskog plana, na način da se određene stavke rashoda smanjuju, a druge povećavaju u istom iznosu. (2) Preraspodjela sa stavke rashoda financijskog plana koja se smanjuje može se izvršiti do postotka kojeg odredi najviše tijelo neprofitne organizacije, odnosno tijelo koje je temeljem statuta neprofitne organizacije ovlašteno za donošenje financijskog plana. (3) Preraspodjelu u skladu s odredbama ovoga članka izvršava zakonski zastupnik.
9 Savez udruga Klubtura V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 29. 3. Pitanje potrebno je brisati jer za ovaj zahtjev nema zakonskog utemeljenja niti je moguće utvrditi što su "sve potrebne mjere" 5. Pitanje, kao i odgovarajuća podpitanja potrebno je brisati jer ne postoji zakonsko utemeljenje za ovakav sustav provjera. Za izvršavanje ugovora su nadležne ugovorne strane, a u slučaju spora nadležan je sud. Način na koji se provodi sustav provjera unutarnje je pitanje organizacija. 6. Pitanje potrebno je brisati jer na mnoge organizacije nije primjenjivo i jer je riječ o nepotrebnom ulaženju u detalje administrativnog vođenja organizacija. 7. Pitanje potrebno je brisati jer za njega ne postoji zakonsko utemeljenje. 11. Pitanje potrebno je brisati jer predstavlja nepotrebno zadiranje u detalje sustava financijskog upravljanja i nema zakonskog utemeljenja 20. Pitanje potrebno je brisati jer ne postoji zakonsko utemeljenje za zahtjev za propisivanjem procedure nabave roba, radova i usluga. Propisivanje i provdeba ovakve procedure posve je nerealno za male neprofitne organizacije. Ovakav zahtjev predstavlja zadiranje u unutarnje funkcioniranje organizacija koje je temeljem Članka 6. Zakona o udrugama utemeljeno na načelu neovisnosti. 21. Pitanje potrebno je brisati jer ne postoji zakonsko utemeljenje za obavezu uspostavljanja ovakve pisane procedure. Ovakav zahtjev predstavlja zadiranje u unutarnje funkcioniranje organizacija koje je temeljem Članka 6. Zakona o udrugama utemeljeno na načelu neovisnosti. Štoviše, taj zahtjev manje organizacije sasvim sigurno ne mogu ispuniti. 22. Pitanje potrebno je brisati jer ne postoji zakonsko utemeljenje za donošenje ovakvih internih akata. Ovakav zahtjev predstavlja zadiranje u unutarnje funkcioniranje organizacija koje je temeljem Članka 6. Zakona o udrugama utemeljeno na načelu neovisnosti. 24. Pitanje potrebno je brisati jer za njega ne postoji zakonsko utemeljenje. Ono predstavlja zadiranje u unutarnje funkcioniranje organizacija Nije prihvaćen Nisu sva područja odnosno pitanja dobrog financijskog upravljanja neprofitnih organizacija regulirana zakonskim ili podzakonskim odredbama. Stoga se i koristi Upitnik kao alat za samoprocjenu i samoocjenu sustava financijskog upravljanja i kontrola. Kroz pitanja iz Upitnika se na primjerima, odnosno procedurama iz prakse pokazuje što znači poslovati u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja tj. kakvo poslovanje mora biti da bi se smatralo da sustav financijskog upravljanja i kontrola funkcionira učinkovito i djelotvorno.