Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava redovitih studenata na državnu stipendiju u STEM područjima znanosti
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | LOVRO MAKOVEC | PRAVILNIK | Poštovani, u nastavku Vam šaljem prijedloge za poboljšanje pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava redovitih studenata na državnu stipendiju u STEM područjima znanosti. Predlažem da se: I. U članku 1. stavku 1. riječi: »koje se dodjeljuju« zamijene riječima: »koja se dodjeljuje«. II. U članku 1. stavak 2. briše. III. Članak 3. briše, a u navođenju ostalih prijedloga uzimat će se numeracija kao da ovaj prijedlog nije prihvaćen. IV. U članku 4. stavku 1. riječi: »mogu ostvariti studenti« zamijene riječima: »imaju redoviti studenti upisani na visoka učilišta u Republici Hrvatskoj na studijske programe u STEM područjima znanosti« te da se iza riječi: »dodjeljuju« dodaje riječ: »državne«. V. U članku 4. stavku 1. podstavak 1. mijenja tako da glasi: »prvi put upisuju prvu godinu studija na preddiplomskom sveučilišnom studiju, integriranom preddiplomskom i diplomskom sveučilišnom studiju, preddiplomskom stručnom studiju te kratkom stručnom studiju«. VI. U članku 4. stavku 1. podstavak 2. mijenja tako da glasi: »prvi put upisuju prvu godinu studija na diplomskom sveučilišnom studiju i specijalističkom diplomskom stručnom studiju«. VII. U članku 4. stavku 1. podstavku 3. mijenja tako da glasi: »prvi put upisuju višu godinu studija na preddiplomskom sveučilišnom studiju, diplomskom sveučilišnom studiju, integriranom preddiplomskom i diplomskom sveučilišnom studiju, preddiplomskom stručnom studiju, kratkom stručnom studiju te specijalističkom diplomskom stručnom studiju.« VIII. U članku 5. stavku 1. riječi: »ne mogu ostvariti« zamijene riječima: »nemaju«. IX. U članku 5. stavku 1. podstavku 1. riječi: »dodjeljuje stipendija« zamijeni riječima: »dodjeljuju državne stipendije«. X. U članku 5. stavku 1. podstavku 3. riječ: »koji« briše i da se iza riječi: »dodjele« dodaje riječ: »državnih«. XI. U članku 6. stavak 1. mijenja tako da glasi: »Državne stipendije za STEM nastavničke studijske programe dodjeljuju se izravno studentima koji su, u akademskoj godini za koju se dodjeljuju, podnijeli prijavu iz članka 8. stavka 2. ovoga Pravilnika.« XII. U članku 6. stavak 2. mijenja tako da glasi: »Državne stipendije za ostale STEM studijske programe dodjeljuju se prema odvojenim rang-listama prema razini i godini studija svih studenata koji su, u akademskoj godini za koju se dodjeljuju, podnijeli prijavu iz članka 8. stavka 2. ovoga Pravilnika.« XIII. U članku 6. stavku 3. broj: »2« zamijeni brojem: »1«. XIV. U članku 6. stavku 3. podstavku 1. riječi: »prva godina preddiplomskog i« zamijeni riječima: »prva godina preddiplomskog studija te«. XV. U članku 6. stavku 4. riječi: »prve godine« zamijene riječima »iz članka 4. stavka 1. podstavka 1. ovoga Pravilnika«. XVI. U članku 6. stavku 5. riječi: »ostalih godina« zamijene riječima: »iz članka 4. stavka 1. podstavka 3. ovoga Pravilnika« i da se Pravilniku dodaje Prilog u kojem će matematičkim znakovljem biti opisana navedena formula. XVII. U članku 6. stavku 6. riječi: »prve godine diplomskog studija« zamijene riječima: »iz članka 4. stavka 1. podstavka 2. ovoga Pravilnika«. XVIII. U članku 6. stavku 8. iza riječi: »izračun« dodaju riječi: »iz stavaka 4., 5. i 6. ovoga članka« i da se riječ: »se« briše te dodaje iza riječi: »uzima«. XIX. U članku 6. stavku 9. riječ: »stečeni« zamijeni riječi: »ostvareni« i da se iza riječi: »ECTS bodova« dodaju riječi: »iz stavka 7. ovoga članka«. XX. U članku 6. stavku 11. riječi: »rang-listi iz stavka« zamijene riječima: »rang-listama iz stavaka« i da se riječi: »veći broj bodova« zamijene riječima: »bolji rezultat«. XXI. U članku 7. stavku 1. riječi: »Ministarstva« zamijene riječima: »ministarstva nadležnog za visoko obrazovanje (u daljnjem tekstu: Ministarstvo)«. XXII. U članku 7. stavku 2. riječi: »u STEM područjima znanosti« brišu i da se riječi: »STEM nastavničkih studijskih programa u skladu s člankom 2. ovoga Pravilnika« zamijene riječima: »studijskih programa u STEM područjima znanosti«. XXIII. U članku 7. stavku 3. riječ: »ministar« zamijeni riječi: »Ministar« i da se iza riječi: »godinu« dodaju riječi: »te se objavljuje na mrežnoj stranici Ministarstva«. XXIV. U članku 7. stavku 4. iza riječi: »Povjerenstva« dodaju riječi: »kojeg imenuje Ministar« i da se stavak 5. briše te da se riječi: »ministarstva nadležnog za visoko obrazovanje (u daljnjem tekstu: Ministarstvo)« zamijene riječima: »Ministarstva«. XXV. U članku 8. stavak 1. briše, a u navođenju ostalih prijedloga uzimat će se numeracija kao da ovaj prijedlog nije prihvaćen. XXVI. U članku 8. stavku 2. riječ: »stemstipendije.mzo.hr« i zarez briše. XXVII. U članku 8. stavku 3. riječi: »propisanome roku, a koji ne može biti kraći od 15 dana« zamijene riječima: »roku koji ne može biti kraći od 15 dana od dana objave Javnog poziva«. XXVIII. U članku 8. stavci 4., 5. i 6. brišu, a u navođenju ostalih prijedloga uzimat će se numeracija kao da ovaj prijedlog nije prihvaćen. XXIX. U članku 8. stavku 7. riječi: »potpunih i pravodobnih« zamijene riječi: »valjanih«. XXX. U članku 8. stavku 8. riječ: »Rang-liste« zamijeni riječima: »Popis studenata STEM nastavničkih studijskih programa i rang-liste za studente ostalih STEM studijskih programa« te da se riječ: »nakon« briše i da se riječi: »zatvaranja Javnog poziva« zamijene riječima: »isteka roka iz stavka 3. ovoga članka«. XXXI. U članku 8. stavku 9. riječ: »Rang-lista« zamijeni riječima: »Popis studenata«. XXXII. U članku 9. stavak 1. mijenja tako da glasi: »Student stječe pravo na dodjelu državne stipendije nakon prihvaćanja Uvjeta stipendiranja, što se smatra činom sklapanja ugovora.« XXXIII. U članku 9. stavku 2. riječ: »stemstipendije.mzo.hr« briše. XXXIV. U članku 9. stavku 4. broj: »30« zamijeni brojem: »15«. XXXV. U članku 10. stavku 2. iza riječi: »članka« dodaje zarez. XXXVI. U članku 10. stavku 5. oznake za točke: »1.« i »2.« zamijene oznakama za podstavke: » – «. XXXVII. U članku 10. stavku 5. točki 2. riječ: »i/ili« zamijeni riječi: »ili«. XXXVIII. U članku 11. stavku 1. iza riječi: »stipendija« dodaje zarez i riječi: »za jednu akademsku godinu,«. XXXIX. U članku 11. stavku 3. riječi: »pod uvjetom da« zamijene riječi: »ako«. XL. Članak 12. briše, a u navođenju ostalih prijedloga uzimat će se numeracija kao da ovaj prijedlog nije prihvaćen. XLI. U članku 13. stavku 3. riječ: »je« zamijeni riječi: »nije«. XLII. U članku 13. stavku 4. riječi: »članka 8. stavka 1.« zamijene riječima: »članka 10. stavka 1.«. XLIII. U članku 14. riječ: »prestaje« zamijeni riječi: »prestaju« i da se iza riječi: »važiti« dodaju riječi: »Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja prava redovitih studenata na državnu stipendiju u STEM područjima znanosti (Narodne novine, broj 61/17 i 95/17) i«. Općeniti prijedlozi: XLIV. Predlažem da se naziv Pravilnika mijenja tako da glasi: »Pravilnik o STEM stipendijama«. XLV. Predlažem da se uskladi pozivanje na članke i stavke kroz tekst Pravilnika (ako dođe do brisanja ili dodavanja nekih odredbi). Obrazloženje: I. Jezično se usklađuje izričaj. II. Budući da je već Zakonom, na temelju kojeg se donosi ovaj Pravilnik, u članku 1. stavku 3. propisana odredba o rodnoj neutralnosti, a odredba se nalazi i u članku 43. Zakona o ravnopravnosti spolova, smatram da je tu odredbu nepotrebno ponovno navoditi. III. Smatram da se navedena odredba može ugraditi u druge članke kroz tekst Pravilnika jer je kao takva, samostalna, prenormirana za tekst Pravilnika. Naime, zašto propisivati da redoviti student može biti državljanin EU, Švicarske Konfederacije i slično, ako se navedeno propisuje Zakonom, Statutom, Natječajem upisa na visoko učilište ili kakvim drugim aktom kojim se uređuje status studenta? Vezano za preostali tekst odredbe, one u kojoj su navedeni studiji, smatram da bi ispravnije bilo studije navesti u članak 4. jer su tamo ionako već navedeni studiji. IV. Ako se prihvati prijedlog III., potrebno je dio obrisanog članka propisati ovdje. Također, budući da je u članku 1. definiran pojam: »državna stipendija« i kroz tekst Pravilnika koristi se ovakav pojam, smatram da ga je i ovdje potrebno koristiti. V. Smatram da je studije u ovom članku potrebno detaljno propisati, punim nazivom kako je određen Zakonom. Također, budući da se pojam u zagradama koristi samo jednom kroz cijeli tekst Pravilnika, smatram da bi jasnije bilo izravno se pozvati na tu odredbu (vidjeti prijedlog XV.) VI. Objašnjeno u V. VII. Objašnjeno u V. VIII. Mišljenja sam da je izričaj: »imati pravo« u ovom slučaju ispravniji od: »pravo (se) može ostvariti« jer studenti svakako imaju pravo na državnu stipendiju, no hoće li se to pravo ostvariti ovisi o ostalim pretpostavkama u Pravilniku, npr. položaj na rang-listi. IX. Budući da je u članku 1. definiran pojam: »državna stipendija« i kroz tekst Pravilnika koristi se ovakav pojam, smatram da ga je i ovdje potrebno koristiti. Također, kroz tekst Pravilnika koristi se pojam u množini pa je isto potrebno i ovdje. X. Objašnjeno u IX. XI. Pravilnikom je propisano da se za STEM nastavničke studije državne stipendije dodjeljuju izravno pa predlažem da se za takve studente ne formira »Rang-lista«, nego »Popis« jer se ti studenti ne rangiraju ni po čemu, nego im se državna stipendija izravno dodjeljuje pa predlažem da se za navedeno koristi »Popis« ili kakva druga, prikladnija riječ. Također, u članku 8. stavku 9. poziva se na ovu odredbu koja sadrži informacije i za STEM nastavničke studije i za ostale pa tim dodatnim smatram da je te dvije činjenice (Popis i Rang-listu) potrebno razdvojiti u dva zasebna stavka (vidjeti prijedlog XII.). Nadalje, u preostalom tekstu Pravilnika se prvo navode odredbe za STEM nastavničke studije, a zatim za ostale studente pa smatram da je i ovdje tako potrebno (stavak 1. STEM nastavnički studiji, stavak 2. ostali studenti). XII. Nastavno na obrazloženje prijedloga XI., mišljenja sam da bi za potpunost i razumljivost teksta Pravilnika bilo dobro prvo propisati pojam javnog poziva na koji se ovdje poziva, a koji se definira tek u članku 8. Također, potrebno je uskladiti trenutačno različite izričaje iz stavaka 1. i 2.: »studenata prijavljenih na javni poziv« i »prijavljenim studentima«, tj. javni poziv ili spomenuti ili izostaviti, a ispravnije bi bilo koristiti izričaj koji se već koristi u tekstu Pravilnika: »studenti (koji su) podnijeli prijavu (na javni poziv)«. Dodatno, pozivanje na odredbe članaka 3., 4. i 5. suvišno je jer je već definirano koji studenti imaju pravo na državnu stipendiju pa smatram da nije potrebno ponovno to navoditi. XIII. Ako se prihvate prijedlozi XI. i XII., trebalo bi uskladiti i pozivanje na odgovarajuće odredbe. Ovdje bih ponovno skrenuo pažnju na to da bi se odredbe vezane za javni poziv i odluke o broju državnih stipendija trebale propisati ranije u tekstu jer se ovdje poziva na pojam »broj državnih stipendija«, koji će biti definiran tek u članku 7. Nastavno na obrazloženje prijedloga XI., na koji se način stipendije za STEM nastavničke studijske programe dodijeljuju izravno? Ako bi u Odluci o broju državnih stipendija bio naveden broj od npr. 2000 stipendija, a da se na javni poziv prijavi 2500 studenata STEM nastavničkih programa, kako će se te stipendije dodijeliti? Također, ako bi se umjesto 2500 studenata javilo njih 1950, znači li to da je samo 50 stipendija za ostale studente? U svakom slučaju, nadam se da će se prilikom donošenja Odluke uzeti neki razuman iznos, na način da nitko ne bude zakinuti. XIV. Budući da naziv studija u sebi već sadržava veznik »i«, smatram da bi ispravnije i jasnije bilo koristiti drugi veznik, npr. »te«. Također, i ovdje bi bilo potrebno navesti puni naziv studija (vidjeti prijedlog V.) XV. Iako je u tekstu Pravilnika definiran pojam: »studenti prve godine« i slično za ostale studente, mišljenja sam da je dovoljno pozvati se na odredbu jer se ti pojmovi koriste samo ovdje kroz cijeli tekst Pravilnika, a postiže se isti učinak ako se koristi izričaj »studenti iz članka 4. stavka 1. podstavka X.« jer se ionako čitatelj mora upoznati koji studenti imaju pravo na stipendiju, a također bi iz ostalog dijela odredbe o bodovanju bilo jasno na koje se studente odnosi (npr. neće se za studente diplomskog studija gledati rezultat na državnoj maturi i slično). XVI. Već je nekoliko komentara bilo upućeno na jasnoću ove formule te se svakako nadam da će se Pravilniku priložiti formula napisana matematičkim jezikom jer način na koji je formula trenutačno napisana je nejasna i teško razumljiva. XVII. Objašnjeno u XV. XVIII. Mišljenja sam da je ispravnije odredbu dopuniti s pozivanjem na odgovarajuće stavke na koju se odnosi. XIX. Budući da se u prijašnjim odredbama teksta Pravilnika koristi izričaj: »ostvareni broj ECTS bodova«, smatram da je i ovdje potrebno navedeno. XX. Budući da se navodi više rang-lista te pozivanje na više stavaka, smatram da je potrebno koristiti množinu. Nadalje, ako se u stavku 10. koristi izričaj: »bolji rezultat«, potrebno je i ovdje koristiti isto (i obrnuto, ovisno što je namjera predlagatelja vezano za stavak 10.) XXI. Ovdje se prvi puta spominje Ministarstvo pa je potrebno pojam definirati, na način istovjetan stavku 4. XXII. U članku 1. definiran je pojam: »državna stipendija«, koji se već koristi kroz tekst Pravilnika, jasno je da se radi o državnim stipendija u STEM područjima znanosti, to nije potrebno naglašavati jer je već definirano prije. Također, nije jasno zašto bi javni poziv sadržavao popis samo STEM nastavničkih studijskih programa, a ne i ostalih. XXIII. Budući da se u ovom članku uređuje materija javnog poziva, a odredba o objavljivanju javnog poziva se ionako navodi u članku 8., smatram da bi jasnije bilo u ovom članku navesti da se javni poziv objavljuje na mrežnoj stranici, a ne u članku 8. jer se time i smanjuje broj stavaka. XXIV. Budući da Povjerenstvo imenuje Ministar (pretpostavlja se da imenuje i predsjednika), za predsjednika Povjerenstva može imenovati bilo koga pa tako i jednog od prestavnika Ministarstva, što je sadržano u odredbi stavka 5. pa budući da Ministar već imenuje Povjerenstvo, brisanjem navedene odredbe ne smanjuje se ovlast Ministra da za predsjednika imenuje jednog od predstavnika Ministarstva. XXV. Ako se prihvati prijedlog XXIII., obveza objave javnog poziva već je propisana pa se stavak 1. može brisati. XXVI. Nije jasno zašto se ovdje navodi adresa aplikacije koja će se ionako objaviti u sklopu javnog poziva. Smatram da je nepotrebno navoditi identičnu stranicu i kroz tekst Pravilnika i javnog poziva, tj. neka se stranica navede u samo jednom (a mišljenja sam da bi bilo bolje da se navede u javnom pozivu). XXVII. Smatram da je potrebno detaljnije doraditi ovu odredbu jer nije jasno od kojeg dana se počinje računati rok od 15 dana. XXVIII. Mišljenja sam da je navedene odredbe potrebno urediti javnim pozivom, a ne Pravilnikom. Ako se već Pravilnikom uvodi javni poziv, ne može se način dostave i postupanja s dokumentacijom propisati Pravilnikom i onda opet javnim pozivom jer zašto se onda propisalo Pravilnikom ako bi se ionako to navelo u javnom pozivu (a mišljenja sam da bi bilo bolje da se navede u javnom pozivu). XXIX. Budući da je u stavku 3. već uveden pojam: »valjane prijave« koji označava »potpune i pravodobne (prijave)«, smatram da je ovdje potrebno koristiti taj pojam. XXX. Kako je već navedeno u obrazloženju prijedloga XI., studenti STEM nastavničkih studijskih programa ne rangiraju se ni po čemu, već im se državna stipendija dodjeljuje izravno pa smatram da je smislenije koristiti pojam »Popis«, a ne »Rang-lista«. Također, mišljenja sam da je riječ: »nakon« ovdje suvišna i umjesto izričaja: »zatvaranje Javnog poziva« smatram da bi bilo bolje upotrijebiti onaj rok koji je definiran stavkom 3. XXXI. Objašnjeno u XXX. XXXII. Mišljenja sam da bi stavak bio jasniji ako se misao izrazi u jednoj rečenici. XXXIII. Objašnjeno u XXVI. XXXIV. Mišljenja sam da je rok od 30 dana za odlučivanje o prigovoru prevelik jer treba uzeti u obzir na što se student uopće može žaliti? Na broj ostvarenih bodova, a to bi se vrlo vjerojatno ionako strojno izračunalo pa ne bi dolazilo do grešaka stoga se o takvom prigovoru može odlučiti u vrlo kratkom vremenu. Također uzimajući u obzir da se dopuna dokumentacije neće razmatrati, nejasno je o čemu bi se studenti mogli žaliti te zašto je naveden rok od 30 dana, a čak i da se neki studenti žale, vjerojatno bi željeli da se njihov prigovor riješi što prije. XXXV. Jezično se usklađuje izričaj. XXXVI. Budući da je kroz cijeli tekst Pravilnika korištena oznaka za podstavke, smatram da bi zbog konzistentnosti i ovdje bilo potrebno navedeno. XXXVII. Usklađuje se izričaj sa stavkom 2. gdje je korišten veznik: »ili« pa je i ovdje potrebno navedeno. Naime, upotreba »i/ili« bi se trebala izbjegavati jer nije jasno primjenjuju li se odredbe kumulativno (i) ili alternativno (ili). U ovom slučaju, čak i ako su stipendije ostvarene u oba uvjeta, to se smatra da kao da je ostvareno za jedno pa odredba vrijedi. XXXVIII. Smatram da je potrebno dodatno naznačiti da su navedeni iznosi za trajanje jedne akademske godine, uzimajući u obzir da studenti STEM nastavničkih studijskih programa državnu stipendiju primaju za trajanje cijelog studija. XXXIX. Jezično se usklađuje izričaj. XL. Ako studenti sve navedene podatke dostavljaju dokumentacijom za javni poziv, nejasno je zašto bi Ministarstvo te iste podatke prikupljalo opet? Također, već je nekoliko komentara bilo upućeno na razloge uvođenja javnog poziva, ako je u proteklih pet godina sustav dodjeljivanja STEM stipendija bio automatiziran. No svakako treba razmotriti opravdanost ovoga članka jer će sve navedene podatke studenti dokazati dokumentacijom (osim možda šifre studijskog programa i riješenost ispita državne mature). Što se tiče načina na koji bi Ministarstvo provelo točnost podataka, odnosno dokumentacije dostavljene u sklopu javnog poziva, smatram da bi se navedeno trebalo utvrditi internim aktom Ministarstva ili u sklopu javnog poziva. No, čak i ako bi se ovaj članak zadržao u konačnom tekstu Pravilnika, valjalo bi proći kroz taj članak i ispraviti greške (u stavku 3. treba dodati da je točka 13. u stavku 1., a u stavku 4. zbog konzistentnosti s preostalim tekstom Pravilnika treba koristiti izričaj: »u daljnjem tekstu«). XLI. Ako se u obzir uzme odredba članka 10. stavka 4., na koju se ovaj stavak poziva, navedeno je da se student »obvezuje izvršiti povrat do tada uplaćenoga ukupnog iznosa državne stipendije«, a ovim stavkom propisuje se da mora vratiti i sredstva koja će mu tek biti uplaćena. Drugim riječima, ako se student ispiše s visokog učilišta 2. dana u mjesecu, a stipendija bi mu se isplatila 9. dana u mjesecu, po odredbi članka 10. stavka 4., neće mu se isplatiti stipendija za trenutni mjesec, a po odredbi ovog stavka dužan je izvršiti povrat sredstava za ovaj mjesec, iako mu sredstva nisu isplaćena. U svakom slučaju, ovisno koja je namjera donositelja Pravilnika, potrebno je preispitati odredbe ovog stavka i članka 10. stavka 4. XLII. Ispravlja se pozivanje na odredbu. XLIII. Trenutačno su na snazi dva pravilnika vezana za dodjelu STEM stipendija, jedan iz 2017. s izmjenama iste godine te drugi iz 2021. Iz nekog razloga je prilikom donošenja pravilnika iz 2018. i 2021. godine (vjerojatno greškom) zaboravljeno staviti izvan snage pravilnik iz 2017., a u svrhu pravne sigurnosti, smatram da je ovdje taj pravilnik iz 2017. potrebno staviti izvan snage. XLIV. Iako je člankom 88. stavkom 4. Zakona naveden izričaj: »uvjeti i način ostvarivanja prava redovitih studenata«, to nikako ne znači da se te riječi moraju nalaziti u nazivima pravilnika, već da se tim pravilnicima moraju, između ostalog, urediti navedene činjenice. Nazivi pravilnika ili kakvih drugih propisa trebali bi biti jednostavni, razumljivi i jasni, a to se trenutnim nazivom uopće ne postiže. Valja se zapitati čemu onda članak 1. Pravilnika, u kojem se navodi predmet uređenja, ako ne uvodi ništa novo što naziv Pravilnika već sadrži? Naravno, ovakvoj promjeni naziva trebalo bi pristupiti pažljivo, tj. ako bi se ovom Pravilniku promijenio naziv, trebalo bi i svim ostalima (prehrana, stanovanje i slično) pa se nadam da ćete ovaj prijedlog uzeti u obzir prilikom donošenja novih pravilnika (uzevši u obzir da je u Saboru prihvaćeno prvo čitanje zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti). XLV. Već sad se u tekstu Pravilnika nalaze odredbe koje se pozivaju na krive stvari pa ako bi se neki članci ili stavci brisali ili dodavali, svakako bi trebalo proći kroz tu konačnu verziju Pravilnika i provjeriti svako navođenje članaka ili stavaka. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Pravilnik je izrađen u skladu s načelima i pravilima akta Jedinstvena metodološko-nomotehnička pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor. |
| 2 | Lana Radevenjic | PRAVILNIK | Poštovani, u potpunosti se slažem s pravilnikom. Smatram da je student četvrte ili pete godine diplomskoj studija u STEM području jednako vrijedan kao i student četvrte ili pete godine integriranog studija, te da nikakvog smisla nema da se studentima diplomskih studija uskraćuje stipendija, dok se onima integriranog studija - dodjeljuje. To što student diplomskog studija već ima završenu jednu razinu studija i diplomu, apsolutno ništa ne znači, jer se ionako bez dodatne dvije godine studija (diplomskog) ne može gotovo nigdje zaposliti. Stipendiranje takvih studenata u ovom slučaju zvuči kao jako dobra odluka! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 3 | TOMISLAVA LAUC | PRAVILNIK | Informacijska znanost doprinosi primjeni znanja i tehničkih vještina za rad s podacima, a posebice u području društvenih i humanističkih znanosti. Stoga se izostavljanjem studijskih programa iz polja Informacijskih i komunikacijskih znanosti iz članka 2. predloženog pravilnika navedeni studiji stavljaju u nepravedan položaj i zanemaruje se njihova uloga u pristupu društveno-humanističkom područja u digitalnom okruženju. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Članak 2. će se izmijeniti. |
| 4 | Neven Pintarić | PRAVILNIK | Prema predloženom, studentice i studenti informatičkih studija neće se moći prijaviti na natječaj za državnu stipendiju u STEM područjima znanosti. Kurikulumi informatičkih studija su interdisciplinarni te su dominantno STEM jer se koriste matematička i tehnička znanja. Hrvatski studentski zbor smatra nedopustivim izostaviti iz državnih stipendija u STEM područjima znanosti informatičke studije kojima se stječe akademski/stručni naziv iz područja društvenih znanosti, odnosno studijske programe iz polja Informacijskih i komunikacijskih znanosti. U ime Hrvatskog studentskog zbora, Neven Pintarić | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Članak 2. će se izmijeniti. |
| 5 | Ksandra Sinožić | PRAVILNIK | Poštovani, podržavam ovaj Pravilnik. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 6 | DAMIR ČOLIG | PRAVILNIK | Poštovani, podržavam Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja prava redovitih studenata na državnu stipendiju u STEM područjima znanosti. Lijep pozdrav ! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 7 | DIJANA TOLJANIĆ | PRAVILNIK | Poštovani, lijepi pozdrav. Pozdravljam i podržavam prijedlog stipendiranja nastavničkih studijskih programa STEM područja u nadi da će barem malo ublažiti gorući problem nedostatka ovog profila u našim školama. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 8 | DORA BORIĆ | PRAVILNIK | Poštovani, U članku 6. , pod točkom (6) nije jasno objašnjeno kako se računaju prosječni ECTS bodovi za studente prve godine diplomskog. Naime u točki (6) je rečeno da će se uzeti prosječni ECTS bodovi s preddiplomskog studija, a u točki (7) se navodi sljedeće : "U izračunu prosječnog broja ECTS bodova uzimaju se ECTS bodovi ostvareni na trenutačno upisanom studijskom programu". Kao što vidite u članku (7) broj ECTS bodova se odnosi na trenutačni upisani studijski program, kojim svi studenti prve godine diplomskog imaju 0. Stoga me zanima da li se točka (7) odnosi na točku (6) u Članku 6. i ako možete pojasniti kako se točno računa prosječni prosjek ECTS bodova preddiplomskog koji je spomenut u točki (6), tj s kojim brojem godina se dijeli. S poštovanjem, Dora Borić | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Rang-liste za studente prve godine diplomskog studija utvrđuju se u skladu s člankom 6. stavkom 6. te se u obzir uzimaju bodovi i prosjek ocjena završenog preddiplomskog studija. |
| 9 | MARTIN ŠVERKO | PRAVILNIK | Poštovani, ovim putem želimo se priključiti javnoj raspravi o prijedlogu pravilnika o dodijeli STEM stipendija. Prijedlog pravilnika donosi pozitivne promjene. Iznos stipendija je veći, kriteriji dodjele je težinski prosjek, a pravo na stipendiju će ostvariti studenti diplomskih studija i viših godina integriranih studija. No već pet godina stipendije za studente viših godina se dijele na način kao da su svi studiji u RH jednaki svojom kvalitetom nakon prve godine studija. Takvoj pretpostavci se teško može povjerovati s obzirom na to da postoje značajne razlike u rezultatima državne mature među upisanim studentima prvih godina. Ta činjenica se i vidi kada se pogleda ne srazmjeran broj stipendija kojeg studenti nekih fakulteta osvoje na prvoj odnosno višim godinama studija. U prilogu šaljemo prijedlog promjene sustava dodjeljivanja stipendija koji ispravlja ovu i neke druge manjkavosti. S poštovanjem, Martin Šverko i kolege LINK: https://ferhr-my.sharepoint.com/:b:/g/personal/ms53306_fer_hr/EYQ_dLAcI-VDrffI8Xk2IF4BHZJXvy9XfZrqEiihG1FoiQ?e=bs3yq7 | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Člankom 4. Zakona o znanstvenoj djelatnost i visokom obrazovanju (Narodne nove, br. 123/03, 105/04, 174/04, 2/07 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 60/15 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 131/17) propisano je da pravila studiranja i upisa studenata samostalno utvrđuju visoka učilišta u okviru instituta akademske samouprave. Zakonom o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju (Narodne novine, broj 45/09) uređuje se osiguravanje i unapređivanje kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju postupcima vrednovanja, a u cilju potvrde ispunjavanja uvjeta za nastavak obavljanja djelatnosti i/ili izvođenje studijskih programa visokih učilišta. Ministarstvo znanosti i obrazovanja izradilo je nekoliko analiza i simulacija obračuna bodova na temelju rezultata dodjele STEM stipendija u zadnjih 5 godina pri kojima je uzelo u obzir rezultate državne mature, uspjeh na studiju te raspodjelu dobitnika državne stipendije prema visokim učilištima. Slijedom navedenog i uzimajući u obzir razlike u studijskim programima prema znanstvenim područjima i poljima, uzeta je obzir formula za izračun bodova koja je temeljena na pojedinačnom uspjehu studenta u omjeru na uspjeh ostalih studenata na istom studijskom programu, a s ciljem omogućavanja jednakog pristupa dodjele stipendija studentima svih visokkih učilišta. Napominjemo da su sva visoka učilišta i studijski programi vrednovani istim postupcima te sva posjeduju potvrde ispunjavanja uvjeta za nastavak obavljanja djelatnosti i/ili izvođenje studijskih programa visokih učilišta u skadu sa standardima kvalitete. |
| 10 | Iva Novak | PRAVILNIK | Poštovani, podržavam navedeni Pravilnik. Smatram da je potrebno potaknuti studente na izbor STEM nastavničkih studijskih programa čime bi se u budućnosti možda mogao riješiti problem njihova deficita u hrvatskom školstvu. Srdačan pozdrav, Iva Novak | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 11 | Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | PRAVILNIK | Smatramo da je isključivanje informatičkih studija iz Pravilnika u potpunosti neopravdano, s obzirom na kurikulum informatičkih studijskih programa koji su interdisciplinarni i uključuju u velikoj mjeri STEM područje znanosti. Informatički kadar izuzetno je tražen i deficitaran na tržištu rada te bi cilj dodjele stipendija trebao biti motivacija učenika da se usmjeravaju prema informatičkim studijskim programima, a ovim prijedlogom se čini upravo suprotno. Umjesto da se dodatno motivira učenike za usmjeravanje prema informatičkim studijskim programima što je praksa u ostalim EU zemljama i SAD-u, njihovim izbacivanjem iz STEM stipendija, učinit će se suprotno što će utjecati na interes studenata za informatičke studije, a u konačnici i na IT tvrtke i gospodarstvo u cjelini. Naime, studiji informatike koji su interdisciplinarni i velikim dijelom STEM izvode se na fakultetima u Zagrebu, Rijeci, Puli i sadrže osim informatičkih znanja i vještina i tehnička te matematička znanja te su izuzetno traženi na tržištu rada. Nezaposlenih informatičara nema, a poslodavci konstantno traže više kvote i proširenje kapaciteta studija. Stoga je potpuno nelogično i izuzetno štetno izbaciti ovu kategoriju iz STEM stipendija već je potrebno navesti da se studijskim programima u STEM područjima smatraju i studijski programi iz polja Informacijske i komunikacijske znanosti. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Članak 2. će se izmijeniti. |
| 12 | Zlatko Erjavec | PRAVILNIK | Poštovani, evo mojih komentara i prijedloga. • Članak 2: U odnosu na dosad važeći pravilnik, u ovom se prijedlogu pravilnika neki studijski programi u području informatike neopravdano ne smatraju studijskim programima u STEM području. To smatram pogrešnim, a kratko ću pojasniti na primjeru i zašto. Naime, radi se o tome da Članak 2 omogućava da se gotovo istovjetni studijski programi informatike na sveučilištima u Splitu i Rijeci, zato što se izvode na sastavnicama koje su razvrstane u područje prirodnih znanosti tumače kao STEM, dok se istovremeno programi kojima se stječe potpuno isti akademski naziv (npr. sveučilišni prvostupnik informatike) na Sveučilištu u Zagrebu, tumači kao ne-STEM (zato jer se izvodi na sastavnici čiji su studijski programi razvrstani u područje društvenih znanosti). To smatram pogrešnim i predlažem izmjenu Članka 2. Prijedlog Članka 2: „U smislu ovog Pravilnika studijskim programima u STEM područjima znanosti smatraju se: --studijski programi u biotehničkom, tehničkom, biomedicinskom i prirodnom području, --studijski programi informatike kojima se stječe naziv magistar/magistra informatike, prvostupnik/prvostupnica informatike, prvostupnik/prvostupnica poslovne informatike, stručni/a specijalist/specijalistica poslovnih informacijskih sustava --studijski programi u biotehničkom, tehničkom, biomedicinskom i prirodnom području kojima je izdana dopusnica za izvođenje studijskog programa nastavničkog smjera, --studijski programi informatike kojima je izdana dopusnica za izvođenje studijskog programa nastavničkog smjera informatike, a kojima se stječe naziv magistar/magistra edukacije informatike. „ • Članak 6, stavak 5 i 6: U odnosu na dosad važeći Pravilnik u kojem je u Članku 6, stavku 6, formula za utvrđivanje rang liste bila jednostavna i korektno opisana riječima „Količnik prosječne ocjene studenta i prosječne ocjene studijskog programa pomnožen prosječnim brojem ECTS bodova – zaokruženo na tri decimale.“, u ovom se prijedlogu nastoji, po meni bespotrebno, “poboljšati“ formulu. Iako je opis formule izračuna nerazumljiv, pretpostavljam da je namjera bila reći: „umnožak prosječnog broja ECTS bodova ostvarenih tijekom studija i aritmetičke sredine kvocijenta težinskog prosjeka ocjena studenta i broja 5, i kvocijenta težinskog prosjeka ocjena studenta i prosjeka ocjena studijskog programa – zaokruženo na tri decimale.“ Nadalje, u stavku 5 se uz prosječni broj ECTS bodova ostvarenih tijekom studija navodi: „ koji može biti najviše 60 po godini studiranja“. Ova rečenica u većoj mjeri predstavlja konstataciju, nego što izriče namjeru da se ograniči prosječni broj mogućih ECTS bodova u svrhu stavljanja u ravnopravni položaj studija na kojima se tijekom godine može steći i više od 60 ECTS-a. Prijedlog je da se navedeno pojašnjenje iz zagrade izbriše iz stavaka 5 i 6, a da se na kraju stavka 7 doda sljedeći tekst: „pri čemu se najveći prosječni broj ECTS bodova ostvarenih tijekom studija ograničava na 60.“ --Prijedlog stavaka 5: „Rang liste za studente ostalih godina utvrđuju se na način da se broj bodova izračunava na temelju prosječnog broja ECTS bodova ostvarenih tijekom godina studiranja, prosjeka ocjena studenta i prosjeka ocjena studijskog programa (Formula: umnožak prosječnog broja ECTS bodova i aritmetičke sredine kvocijenta težinskog prosjeka ocjena studenta i broja 5, i kvocijenta težinskog prosjeka ocjena studenta i prosjeka ocjena studijskog programa – zaokruženo na tri decimale .“ • Članak 6, stavak 10: U stavku nije precizirano rangiranje studenata prve godine koji su ostvarili isti broj bodova na ispitu državne mature iz matematike. Kako bi se to preciziralo, prijedlog je da stavak glasi: --Prijedlog stavka 10: „Ako više studenata ostvari isti broj bodova na rang-listi iz stavka 4. ovog članka, prednost u ostvarivanju prava na državnu stipendiju imaju studenti koji su ukupno ostvarili veći broj bodova na ispitima državne mature iz izbornih predmeta fizike, kemije, biologije i informatike.“ | Djelomično prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Članak 2. te članak 6. stavak 5. će se izmijeniti. Članak 6. stavak 10. ostaje nepromijenjen jer ne polažu svi studenti iste predmete tako da se ne može uzeti u obzir ukupan rezultat predmeta već se pojedinačno gledaju rezultati. |
| 13 | Kata Špika | PRAVILNIK | Studije iz oblasti STEM-a koji se potiču stipendiranjem proširiti na i na druga usko povezana akademska područja zbog kvalitetnijeg tehnološkog razvoja društva. STEM područje podrazmjeva ‘science, technology, engineering & mathematics’. grane karakteristične za STEM u SAD-u, uopće ne izučavamo u tom obliku u Hrvatskoj. Međutim, broj zanimanja koja potpadaju pod spomenuti akronim i okvir deficitarna su, dobro plaćena, a unatoč tome interes mladih za studiranjem istih ne raste. Isto tako smatram da je potrebno dodatno točno definirati STEM u duhu hrvatskog jezika, kao i zaokružiti što on sve obuhvaća jer ‘koje bi to discipline kod nas tretirali kao science? Studentima, a osobito učenicima koji završavaju srednju školu puno bi olakšalo njihov izbor studija. Kata Špika | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 14 | JELENA BEKAVAC KRČADINAC | PRAVILNIK | Poštovani, već godinama dajem Vam istu kritiku/komentar, da u STEM područje nikako ne ulazi informatologija. Također kako može netko tko je redovan student na nekom Tehničkom veleučilištu u malom mjestu i ima prosjek s prve godine studija 2.9 dobiti STEM stipendiju, a netko tko je redovan student druge godine na FOI ili FER ili FESB ili FSB i ima prosjek ocjena s prve godine studija 3.1 ne dobije stipendiju. U STEM području ubacili ste veliki broj studenata koji sa svojim akademskim obrazovanjem neće biti STEM stručnjaci, a s druge strane dobrom dijelu studenata s fakulteta FOI, FESB, FER, FSB s prosjekom oko 3.0 uskratili ste STEM stipendiju. Nadam se da će netko proučiti značenje riječi STEM i shvatiti da Filozofski fakultet nije dio STEM područja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 15 | RENATA MEKOVEC | PRAVILNIK | Podržavam komentare i prijedloge da se ne izostave interdisciplinarni STEM studiji i studiji informatike iz članka 2. Vjerujem da je izostavljanje ovih studija štetno jer zamisliti bilo kakvu primjenu i integraciju biotehničkog, tehničkog ili medicinskog rješenja u digitalni svijet (i društvo) je nezamislivo bez stručnjaka s informatičkim i interdisciplinarnim kompetencijama. U tom kontekstu bilo bi primjerenije ostaviti dosadašnju formulaciju koja uključuje interdisciplinarno područje znanosti te studijske programa kojima se stječe akademski, odnosno stručni naziv prvostupnik informatike, poslovne informatike, informacijskih znanosti, informatologije i informacijskih tehnologija. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Članak 2. će se izmijeniti. |
| 16 | ĐURĐICA LUCEK | PRAVILNIK | Poštovani, podržavam ovaj pravilnik. Slažem se da treba dodatno motivirati učenike za odabir nastavničkih zanimanja iz STEM područja. Predlažem da se i ostalim studentima koji su upisali studije na kojima se prima mali broj polaznika a nisu STEM područje isto tako omogući državna stipendija tijekom školovanja. Srdačan pozdrav. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 17 | JASMINA KRANJČEVIĆ ĆOSIĆ | PRAVILNIK | Poštovani, podržavam pravilnik no smatram da financijska sredstva koja planirate podijeliti neće dugoročno riješiti problem nedostatka nastavnika STEM područja u hrvatskim školama. Lp L | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 18 | KLARA JASNA ŽAGAR | PRAVILNIK | Poštovani, podržavam pravilnik uz prijedlog za izmjenu članka 6. stavka 7. da se studentima priznaju bodovi ostvareni tijekom cijelog studija, a ne samo bodovi stečeni na trenutno upisanom studijskom programu, podijeljeni na sve godine studija. S poštovanjem, Jasna Žagar | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Način bodovanja osigurava dodjelu stipendija izvrsnim studentima. |
| 19 | KATARINA HRGOVIĆ | PRAVILNIK | Poštovani, u potpunosti podržavam ovaj pravilnik. S poštovanjem, Katarina Hrgović | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 20 | Anita Belančić | PRAVILNIK | Poštovani, smatram da se student ne odlučuje studirati na određenom smjeru samo zato što će mu tih nekoliko godina studiranja biti olakšano zbog stipendije, već da time odabire svoj budući poziv i struku za koju najprije mora imati određenu motivaciju. Ukoliko se stipendijama osigura određeni broj STEM nastavnika u školama, kako će taj nastavnik biti zadovoljan svojim statusom, poslom i primanjima jednom kad završi studij i počne raditi u Hrvatskoj? Ovi lijepi iznosi stipendija su hvalevrijedni, ali ne rješavaju širi i dugoročni problem nedostatka kvalitetnog kadra i zadovoljstva radom u prosvjeti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 21 | Mia Kiridžija Andrić | PRAVILNIK | Poštovani, podržavam ovaj pravilnik. Iznos stipendija je i više nego dobar, u moje vrijeme (2004.- 2008.) su iznosile 800 kn i bile jednake za sve studente. Iz ovog je jasno da su STEM nastavnički studijski programi manje popularni i da se na taj način privlači studente na iste. Vjerujem da će visoki iznosi stipendija uroditi dobrim rezultatima! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 22 | Irena Kiss | PRAVILNIK | Poštovani, pozdravljam stipendiranje studenata, ali s tendencijom ujednačavanja novčanih iznosa. Srdačan pozdrav | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 23 | Tatjana Šimundić | PRAVILNIK | Poštovani, smatram da bi prednost prilikom dobivanja STEM stipendije trebala imati deficitarna zanimanja iz tehničke struke npr. strojarstvo te ostala deficitarna zanimanja iz STEM područja. Podržavam zasebno i direktno financiranje nastavničkih zanimanja iz STEM područja. Lp | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 24 | INES POLANŠĆAK | PRAVILNIK | Poštovani, u potpunosti podržavam ovaj Pravilnik. U školama nedostaju profesori matematike, fizike, kemije,.. te će se učenici možda ipak odlučiti za te nastavničke studijske programe s obzirom na novu mjesečnu ratu državne stipendije. Srdačan pozdrav, Ines Polanšćak, učitelj savjetnik | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 25 | svjetlana horvatinović malčić | PRAVILNIK | Podržavam usvajanje ovog. Pravilnika jer je motivacija studenata za STEM područje mala , pogotovo kada i završe studij, rijetko ostaju u Hrvatskoj. Iako primjećujemo da i interes maturanata za društvene i humanističke znanosti sve više opada, pogotovo za nastavnička zanimanja tako da su, općenito stipendije dobro došle. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 26 | Danijela Valenta | PRAVILNIK | Poštovani, stipendiranje je velika motivacija studentima. Moram priznati da sam pozitivno iznenađena iznosima stipendije. Kada sam ja primala stipendiju (2000.-2004.), iznosila je 700 kn. Moje pitanje je zašto tako velika razlika u iznosima: - 4.520,70 HRK / 600 EUR za STEM nastavničke studijske programe, 2.260,35 HRK / 300 EUR za ostale STEM studijske programe? Pretpostavljam da je zbog deficita tih nastavnika. Možda bi ipak bilo bolje ujednačiti te iznose. Ne moraju biti isti, ali približiti ih (bliže iznosu nastavničkog studija). Nije navedeno koliko studenata se stipendira. Npr. ako Tehnički fakultet prima 70 informatičara, koliko će ih imati pravo na stipendiju (ako se za prvu godinu računa plasman na upisnoj rang listi)? Taj podatak sam pronašla na stranicama MZO-a https://mzo.gov.hr/istaknute-teme/odgoj-i-obrazovanje/visoko-obrazovanje/drzavne-stipendije/162. Radi se 3400 stipendija na nacionalnoj osnovi - može se navesti i u Pravilniku. Srdačno, Danijela Valenta, prof. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Cilj dodjele stipendije je poticanje upisa i završetka prvenstveno nastavničkih studijskih programa. U skladu s člankom 7. stavkom 1. Odluku o broju državnih stipendija u STEM područjima znanosti donosi Ministar. |
| 27 | Vesna Gal | PRAVILNIK | Poštovani, ako se ovaj Pravilnik usvoji bit će ispravljena ogromna nepravda prema studentima diplomskih studija. Ako student dođe do 4., odnosno 5. godine u STEM području, svakako je zaslužio stipendiju. U potpunosti prihvaćam pravilnik! Srdačan pozdrav, Vesna Gal | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 28 | VEDRAN LAKOVIĆ | PRAVILNIK | Poštovani, u potpunosti podržavam ovaj pravilnik. Srdačan pozdrav. Vedran Laković | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 29 | Neven Pintarić | PRAVILNIK, Članak 2. | Hrvatski studentski zbor smatra da bi članak 2. ovog Pravilnika trebao glasiti: „U smislu ovoga Pravilnika studijskim programima u STEM područjima znanosti smatraju se studijski programi u biotehničkom, tehničkom, biomedicinskom, prirodnom te interdisciplinarnom (pretežno STEM) području znanosti te studijski programi kojima se stječe akademski, odnosno stručni naziv prvostupnik ili magistar informatike, poslovne informatike, informacijskih znanosti, informatologije i informacijskih tehnologija, kao i STEM nastavnički studijski programi kojima je izdana dopusnica za izvođenje studijskog programa za nastavnički smjer te studijski programi kojima se stječe akademski naziv magistar edukacije informatike.“ U ime Hrvatskog studentskog zbora, Neven Pintarić | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Članak 2. će se izmijeniti. |
| 30 | JERRY JOHN ANTOLOS | PRAVILNIK, Članak 2. | U prijedlogu Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava redovitih studenata na državnu stipendiju u STEM područjima znanosti članak 2. glasi: U smislu ovoga Pravilnika studijskim programima u STEM područjima znanosti smatraju se studijski programi u biotehničkom, tehničkom, biomedicinskom i prirodnom području znanosti te STEM nastavnički studijski programi kojima je izdana dopusnica za izvođenje studijskog programa za nastavnički smjer. Sukladno programu 15. Vlade RH (2020.-2024.) u kojem se u poglavlju 2. PERSPEKTIVNA BUDUĆNOST Konkurentna, vitalna i obrazovana Hrvatska daje veliki naglasak na digitalnu transformacija Hrvatske, razvoj Industrije 4.0 i ulaganje u obrazovanje kadra u STEM područjima znanosti, predlažem promjenu članka 2. tako da bi isti trebao glasiti kao i do sada: U smislu ovoga Pravilnika studijskim programima u STEM područjima znanosti smatraju se studijski programi u biotehničkom, tehničkom, biomedicinskom, prirodnom te interdisciplinarnom (pretežno STEM) području znanosti te studijski programi kojima se stječe akademski, odnosno stručni naziv prvostupnik informatike, poslovne informatike, informacijskih znanosti, informatologije i informacijskih tehnologija. Obrazloženje: Ovako napisanim prijedlogom stavljenim na javnu raspravu putem platforme e-Savjetovanja dana 11.07.2022. nepravedno su isključeni informatički studijski programi uvršteni u područje Društvenih znanosti polje Informacijske i komunikacijske znanosti koji obrazuju stručnjake koji aktivno sudjeluju u ostvarivanju ciljeva predviđenih Programom Vlade RH za mandatno razdoblje 2020.-2024. Ovako predloženom izmjenom članka 2. Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava redovitih studenata na državnu stipendiju u STEM područjima znanosti dodatno motiviramo učenike za odabir studijskih programa koji obrazuju kadrove bez kojih ciljevi postavljeni u mandatnom razdoblju 2020.-2024. Vlade RH nisu ostvarivi. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Članak 2. će se izmijeniti. |
| 31 | JERRY JOHN ANTOLOS | PRAVILNIK, Članak 2. | Poštovani, u ovom se prijedlogu Pravilnika pod člankom 2. pojedini studijski programi u području informatike, kao što su na primjer studijski programi informatike na Sveučilištu u Zagrebu, Fakultetu organizacije i informatike, razvrstavanjem uvršteni u područje Društvenih znanosti polje Informacijske i komunikacijske znanosti, ne smatraju studijskim programima u STEM području, dok gotovo istovjetni studijski programi informatike, primjera radi na Sveučilištu u Splitu, Prirodoslovno-matematičkom fakultet smjer Informatika razvrstavanjem uvršten u područje Prirodnih znanosti polje Matematika se smatraju studijskim programima u STEM području. Ovako kreiranim Pravilnikom pogrešno, nepravedno i neutemeljeno se spomenuti studijski programi uvršteni u područje Društvenih znanosti polje Informacijske i komunikacijske znanosti isključuju iz stipendiranja u okviru STEM područja. Složio bi se s dosada upućenim komentarima da ovim postupkom, umjesto dodatne motivacije učenika za odabirom informatičkih studija što je praksa u zemljama Europske unije i Sjedinjenim Američkim Državama, njihovim izbacivanjem iz stipendiranja u okviru STEM područja, postoji opasnost od trenda smanjenja interesa učenika za upisom na te studije koji oblikuju učenike prema TOP 10 najtraženiji vještina na tržištu rada danas. Kao posljedica ovako predviđenog trenda u budućnosti se može očekivati povećani deficit stručnog kadra iz ovog područja što će nepovoljno utjecati na IT tvrtke i posljedično na cjelokupno gospodarstvo. Predlažem da se konačnim prijedlogom Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava redovitih studenata na državnu stipendiju u STEM područjima znanosti ne izostave interdisciplinarni STEM studiji i studiji informatike koji su ranijim Pravilnikom bili uključeni u STEM područje te da njihovim uvrštavanjem dodatno motivira učenike za odabir studijskih programa informatičkog usmjerenja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Članak 2. će se izmijeniti. |
| 32 | DOMAGOJ TONČINIĆ | PRAVILNIK, Članak 2. | U predloženoj inačici pravilnika u članku 2. izostavljeni su informatički studiji iz područja društvenih znanosti, odnosno studijski programi iz polja Informacijskih i komunikacijskih znanosti. To smatram pogrešnim i neutemeljenim iz više razloga. 1. Navedeni studiji uključeni su u dosadašnji pravilnik. 2. Nastavni planovi i programi studija nedvojbeno ih uključuje STEM studije. 3. studenti informacijskih i komunikacijskih studijskih programa u društvenim znanostima izrazito su traženi na tržištu rada, i nerijetko nalaza posao već prije završetka studija. Studijski programi iz polja Informacijskih i komunikacijskih znanosti nedvojbeno podmiruju veliku potražnju za IT kadrovima na tržištu rada, ali ni u sadašnjim okvirima nisu u mogućnosti školovati dovoljan broj kadrova koji je potreban brzo rastućem IT sektoru. Izostavljanjem informatičkih studija iz područja društvenih znanosti, odnosno studijskih programa iz polja Informacijskih i komunikacijskih znanosti iz članka 2. predloženog pravilnika navedeni se studiji stavljaju u još nepovoljniji položaj. Umjesto da povećaju broj studenata koji su potrebni tržištu rada, oni će potencijalno, zbog nepravednog zakidanja studenata, gubiti na atraktivnosti. U skladu s navedenim smatram da bi članak 2. Pravilnika trebao glasiti: „Studijskim programima u STEM područjima znanosti, u smislu ovog Pravilnika, smatraju se studijski programi u biotehničkim, tehničkim, biomedicinskim, prirodnim i interdisciplinarnim (pretežito STEM) područjima znanosti, studijskim programima iz područja znanosti, obrazovanja i nauke, kao i studijski programi kojima se stječe akademski, odnosno stručni naziv sveučilišni prvostupnik/ca ili magistar/ca informatike, poslovne informatike, informacijskih znanosti, informatike i informacijskih tehnologija te studijski programi STEM nastave za koje je izdana dopusnica za izvođenje studijski program za nastavnički smjer te studijski programi kojima se stječe akademski naziv magistar/magistra informatike.“ | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Članak 2. će se izmijeniti. |
| 33 | Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | PRAVILNIK, Članak 2. | Smatramo da bi članak 2. Pravilnika trebao glasiti: „U smislu ovoga Pravilnika studijskim programima u STEM područjima znanosti smatraju se studijski programi u biotehničkom, tehničkom, biomedicinskom, prirodnom te interdisciplinarnom (pretežno STEM) području znanosti te studijski programi kojima se stječe akademski, odnosno stručni naziv prvostupnik ili magistar informatike, poslovne informatike, informacijskih znanosti, informatologije i informacijskih tehnologija, kao i STEM nastavnički studijski programi kojima je izdana dopusnica za izvođenje studijskog programa za nastavnički smjer te studijski programi kojima se stječe akademski naziv magistar edukacije informatike.“ | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Članak 2. će se izmijeniti. |
| 34 | Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | PRAVILNIK, Članak 2. | Potrebno je navesti da se studijskim programima u STEM područjima smatraju i studijski programi iz polja Informacijske i komunikacijske znanosti. | Djelomično prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Članak 2. će se izmijeniti u skladu s prijedlogom dodatka određenih akademskih titula iz znanstvenog polja Informacijske i komunikacijske znanosti. |
| 35 | Fakultet organizacije i informatike | PRAVILNIK, Članak 2. | Smatramo da bi članak 2. Pravilnika trebao glasiti: „U smislu ovoga Pravilnika studijskim programima u STEM područjima znanosti smatraju se studijski programi u biotehničkom, tehničkom, biomedicinskom, prirodnom te interdisciplinarnom (pretežno STEM) području znanosti te studijski programi kojima se stječe akademski, odnosno stručni naziv prvostupnik ili magistar informatike, poslovne informatike, informacijskih znanosti, informatologije i informacijskih tehnologija, kao i STEM nastavnički studijski programi kojima je izdana dopusnica za izvođenje studijskog programa za nastavnički smjer te studijski programi kojima se stječe akademski naziv magistar edukacije informatike.“ | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Članak 2. će se izmijeniti. |
| 36 | Fakultet organizacije i informatike | PRAVILNIK, Članak 2. | U ranijim verzijama Pravilnika studijskim programima u STEM područjima znanosti smatrali su se i studijski programi u interdisciplinarnom (pretežno STEM) području znanosti te studijski programi kojima se stječu akademski, odnosno stručni nazivi iz područja informacijskih znanosti. Iz prijedloga novog Pravilnika ti su studijski programi izbačeni. Smatramo da je isključivanje informatičkih studija iz Pravilnika u potpunosti neopravdano, s obzirom na kurikulum informatičkih studijskih programa koji su interdisciplinarni i uključuju u velikoj mjeri STEM područje znanosti. Informatički kadar izuzetno je tražen i deficitaran na tržištu rada te bi cilj dodjele stipendija trebao biti motivacija učenika da se usmjeravaju prema informatičkim studijskim programima, a ovim prijedlogom se čini upravo suprotno. Gore navedeni studiji su bili sastavni dio postojećeg Pravilnika jer su prepoznati kao STEM studiji po svojem kurikulumu u kojem su informatičke tehnologije, računalstvo, matematika, umjetna inteligencija, Internet stvari i programiranje temelj kurikuluma. Prema ovoj verziji Pravilnika, studentice i studenti preddiplomskih sveučilišnih studija Fakulteta organizacije i informatike Informacijski i poslovni sustavi te informatičkih diplomskih sveučilišnih studija poput Baze podataka i baze znanja te Informacijskog i programskog inženjerstva neće se moći prijaviti na natječaj za državnu stipendiju u STEM područjima znanosti. U kontekst novog prijedloga Pravilnika i izbacivanja informatičkih studija iz članka 2. Pravilnika svakako treba staviti i visoku potražnju za STEM informatičkim kadrom na tržištu rada, što je u potpunosti zanemareno u ovom novom prijedlogu. Naime, studenti informatičkih studija FOI-ja pronalaze posao već na zadnjoj godini svojeg studija, a nezaposlenih informatičara gotovo da i nema. Velika je potražnja za informatičkim kadrom na tržištu rada o čemu svjedoči i naših više od 500 sporazuma o suradnji s IT tvrtkama u Hrvatskoj i svijetu koje zapošljavaju naše studente. IT industrija je također najbrže rastuća industrija u Hrvatskoj, a analiza potreba na tržištu rada pokazuje veliki deficit informatičara. Da bi se pozitivan rast nastavio kao i doprinos gospodarstvu, potrebno je obrazovati čim veći broj informatičkog kadra te motivirati učenike da se usmjeravaju na informatičke fakultete kao i na ostale STEM fakultet i programe. Ovim potezom umjesto da se dodatno motivira učenike za usmjeravanje prema informatičkim studijskim programima što je praksa u ostalim EU zemljama i SAD-u, njihovim izbacivanjem iz STEM stipendija, učinit će se suprotno što će utjecati na interes studenata za informatičke studije, a u konačnici i na IT tvrtke i gospodarstvo u cjelini. Temeljem svega gore navedenog smatramo da bi članak 2. Pravilnika trebao glasiti: „U smislu ovoga Pravilnika studijskim programima u STEM područjima znanosti smatraju se studijski programi u biotehničkom, tehničkom, biomedicinskom, prirodnom te interdisciplinarnom (pretežno STEM) području znanosti te studijski programi kojima se stječe akademski, odnosno stručni naziv prvostupnik ili magistar informatike, poslovne informatike, informacijskih znanosti, informatologije i informacijskih tehnologija, kao i STEM nastavnički studijski programi kojima je izdana dopusnica za izvođenje studijskog programa za nastavnički smjer te studijski programi kojima se stječe akademski naziv magistar edukacije informatike.“ | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Članak 2. će se izmijeniti. |
| 37 | MARIN OROZ | PRAVILNIK, Članak 2. | Kao predsjednik Studentsko zbora Fakulteta organizacije i informatike ne podržavam ovaj članak te se slažem s ostalim priloženim komentarima. Kao predstavniku studenata će mi biti užasno teško objasniti studentima zašto nemaju pravo na STEM stipendiju jer se podrazumijeva da u tu kategoriju spadaju i informatički studiji u društvenim znanostima. S obzirom na težinu FOI-ja kao fakulteta, STEM stipendjia je jedna od rijetkih za koju se naši studenti zapravo mogu izboriti pošto većinu drugih stipendija dobiju studenti na lakšim fakultetima zbog boljih ocjena. Smatram da bi ova odluka utjecala i na motivaciju naših studenata na dobivanje što boljih ocjena te samo zalaganje na fakultetu. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Članak 2. će se izmijeniti. |
| 38 | BOGDAN OKREŠA ĐURIĆ | PRAVILNIK, Članak 2. | Ranije verzije pravilnika uključivale su i studijske programe koji se nalaze u interdisciplinarnom području znanosti, s naglaskom na STEM, a kojima se stječu akademski ili stručni nazivi iz područja informacijskih znanosti. Izostavljanje takvih programa iz ovog pravilnika predstavlja omašku koju bi bilo korisno ispraviti, u korist velikog broja studenata koji planiraju svoje studiranje na studijima u interdisciplinarnim područjima, a koji su pretežito STEM. Informatički kadar izuzetno je tražen i deficitaran na tržištu rada te bi cilj dodjele stipendija trebao biti motivacija učenika da se usmjeravaju prema informatičkim studijskim programima, a ovim prijedlogom izgleda da se čini upravo suprotno. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Članak 2. će se izmijeniti. |
| 39 | RUBEN PICEK | PRAVILNIK, Članak 2. | Molim uzeti u obzir da nedostaju informatički studiji u društvenom području (informacijske i komunikacijske znanosti). Stručnjaci u tom području nedostaju te bi cilj dodjele stipendija trebao biti motivacija učenika da se usmjeravaju prema informatičkim studijskim programima, a ovim prijedlogom se čini upravo suprotno. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Članak 2. će se izmijeniti. |
| 40 | VEDRAN JURIČIĆ | PRAVILNIK, Članak 2. | U članku 2. je potrebno eksplicitno navesti da se studijskim programima u STEM područjima smataraju i studijski programi iz polja Informacijske i komunikacijske znanosti. Ne radi se samo o motivaciji učenika i studenata, već se navedeni studiji i struke neopravdano stavljaju u neravnopravan položaj, što će imati negativan utjecaj i na postojeći informatički kadar na tržištu rada. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Članak 2. će se izmijeniti u skladu s prijedlogom dodatka određenih akademskih titula iz znanstvenog polja Informacijske i komunikacijske znanosti. |
| 41 | Jasmina Božić | PRAVILNIK, Članak 2. | U STEM je logično uključiti i društvenoznanstvene discipline poput sociologije, koju odlikuje rigoroznost metoda društvenih istraživanja. Sociološkim istraživanjima blagovremeno se putem statističkih podataka i izračuna uočava i precizno dijagnosticira empirijsko stanje u pojedinim područjima, odnosno širi društveni procesi i trendovi, te sociologija time omogućuje regulativu i javnopolitičko djelovanje u smjeru društvenog razvoja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 42 | KATARINA TOMIČIĆ-PUPEK | PRAVILNIK, Članak 2. | U članku 2. nedostaju studijski programi u društvenom području koji se odnose na informacijske znanosti, a koji su do sada bili tretirani kao STEM studiji. Sukladno činjenici da se takvi studiji izvode na više Sveučilišta RH te obuhvaćaju i srodne discipline drugih STEM područja, neopravdano je, ali i štetno stvarati neizvjesnost o obuhvatu STEM studija deficitarnog kadra na tržištu rada. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Članak 2. će se izmijeniti. |
| 43 | ELENMARI PLETIKOS OLOF | PRAVILNIK, Članak 2. | Smatram sa s obzirom na kurikulum informatičkih studijskih programa koji su interdisciplinarni i uključuju u velikoj mjeri STEM područje znanosti i oni trebaju biti uključeni u ovaj popis. Informatički kadar tražen je i deficitaran na tržištu rada te bi cilj dodjele stipendija trebao biti motivacija učenika da se usmjeravaju prema informatičkim studijskim programima, a ovim prijedlogom se oni potpuno negiraju. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Članak 2. će se izmijeniti. |
| 44 | Markus Schatten | PRAVILNIK, Članak 2. | U članku 2. navodi se popis studijskih programa koji se smatraju programima u STEM području. Izgleda da su pogreškom izostavljeni informatički studiji u društvenom području (informacijske i komunikacijske znanosti). Zanimanje informatičara deficitarno je na svim razinama i jasno je da je poželjno da se mladi informatičari potiču putem ovog oblika stipendija. Studijski programi u području informatike (poput studijskih programa na Fakultetu organizacije i informatike, Sveučilišta u Zagrebu ili Fakulteta informatike i digitalnih tehnologija, Sveučilišta u Rijeci) prema svim kriterijima su interdisciplinarni i pokrivaju velik broj STEM orijentiranih znanja i vještina (programiranje, računalne mreže, baze podataka/podatkovna znanost, sustavno razmišljanje, umjetna inteligencija, Internet of Things, itd.). U skladu s navedenim predlažem da se u članak 2. pod programe u STEM području uvrste i informatički studiji u području informacijskih znanosti. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Članak 2. će se izmijeniti. |
| 45 | Marina Ivašić-Kos | PRAVILNIK, Članak 2. | U članku 2. prijedloga Pravilnika u kojem se navodi popis studijskih programa u STEM području pretpostavljam da su greškom izostavljeni studijski programi Informatike u području društvenih znanosti koji su se do sada, u postojećem Pravilniku tretirali kao STEM područje. Informatički kadar deficitaran je kako u Hrvatskoj tako i u svijetu. Potražnja za informatičarima na tržištu je toliko velika da se studenti informatike zapošljavaju već tijekom preddiplomskog studija, a i sami poslodavci su primorani organizirati tečajeve i različita osposobljavanja u području IT-a kako bi došli do potrebnog informatičkog kadra. Intenzivna primjena informatike u svim sferama našeg društva je naša sadašnjost, a digitalna transformacija društva je naša budućnost te je potrebno motivirati što više studenata da upišu studije informatike, a STEM stipendije su jedan od načina da se to ostvari. Obzirom da se u Hrvatskoj IT stručnjaci ravnopravno osposobljavaju u području tehničkih, društvenih i prirodnih znanosti potrebno je studije Informatike eksplicitno uključiti u popis STEM studija kako se ne bi neopravdano zanemarili studiji informatike koji se izvode na velikom broju fakulteta u području društvenih znanosti (npr. Fakultet informatike i digitalnih tehnologija Sveučilišta u Rijeci, Fakultet organizacije i informatike i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Fakultet informatike naSveučilišta Juraja Dobrile u Puli, Filozofski fakultet Sveučilištu Josipa Juraja Strossmayera u Osijeku). | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Članak 2. će se izmijeniti. |
| 46 | Deni Kernjus | PRAVILNIK, Članak 2. | Kao što i prethodni komentari ukazuju, u članku 2. nedostaju interdisciplinarna (u kojima je pretežno zastupljen STEM) područja znanosti te studijski programi kojima se stječe akademski, odnosno stručni naziv prvostupnik informatike, poslovne informatike, informacijskih znanosti, informatologije i informacijskih tehnologija. U prošlogodišnjem Pravilniku ta su područja zastupljena, a kako nigdje nije argumentirano njihovo izbacivanje iz ovogodišnjeg Pravilnika te kako spomenuta područja uvelike mogu pridonijeti sveukupnom gospodarstvu pogotovo u bliskoj budućnosti, pretpostavljam da se radi o propustu prilikom uređivanja teksta te predlažem da se članak uredi kako bi bio jasniji. Molim da razmotrite sve komentare na ovaj članak te ukoliko su navedena područja doista izbačena, predlažem da se argumentira takva odluka. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Članak 2. će se izmijeniti. |
| 47 | Renata Geld | PRAVILNIK, Članak 2. | Podržavam prijedloge za uključivanje/vraćanje informatičkih studija unutar društvenih znanosti, a svakako je nužno u STEM područje uključiti interdisciplinarno područje kognitvne znanosti koja se smatra jednom od najbržerastućih interdisciplina te je u najrazvijenijim dijelovima svijeta temelj tehnološkog razvoja. Radi se o interdisciplini koja uključuje lingvistiku, umjetnu inteligenciju, psihologiju, neuroznanost, antropologiju i filozofiju te je sama po sebi sprega društvenih i tehničkih znanosti, a u novije vrijeme i prirodnih područja znanosti i biomedicine. | Djelomično prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Članak 2. će se izmijeniti u skladu s prijedlogom dodatka određenih akademskih titula iz znanstvenog polja Informacijske i komunikacijske znanosti. |
| 48 | Marina Klačmer Čalopa | PRAVILNIK, Članak 2. | Informatički studiji u društvenim znanostima bili su sastavni dio postojećeg Pravilnika jer su već ranije prepoznati kao STEM studiji koji uspješno kombiniraju informatičke tehnologije, računalstvo, matematiku, umjetnu inteligenciju, Internet stvari i programiranje. Stoga je potpuno neopravdano, ali i štetno za već sada deficitaran kadar i tržište rada iz STEM stipendija maknuti studije informatike. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Članak 2. će se izmijeniti. |
| 49 | DRAGAN BAGIĆ | PRAVILNIK, Članak 2. | Definicija STEM područja koja se predlaže je izrazito uska. U "znanost" svakako spadaju i niz disciplina u društvenom području kao što su psihologija, sociologija, makroekonomija te demografija u interdisciplinarnom području. Također, predlažem da se definicija proširi i na studijske programe koji su akreditirani u više područja ako je jedno od tih područja ono koje se navodi u članku 2. Svakako bi valjalo vratiti na popis i informatologiju u društvenim znanostima koja je po postojećem pravilniku spadala u domenu STEMa te su studenti tih studija imali pravo na STEM stipendije. Držim da je pogrešno takvo sužavanje definicije znanosti te za njega nema utemeljena u relevantnim međunarodnim klasifikacijama i dokumentima. Primjerice američka National Science Foundation, koja financira znanstvena istraživanja U STEM području ima tri programa koja se odnose na znanosti koje nisu obuhvaćena ovom definicijom to su: Social, Behavioral and Economic Sciences (sociologija, ekonomija), Behavioral and Cognitive Sciences (psihologija, lingvistika, antropologija, geografija) te Social and Economic Sciences (koja obuhvaća metodologiju društvenih istraživanja, big data itd.). Dakle, iz navedenog je jasno da je u državi koja je predvodnica znanstvenog razvoja i znanstvenih politika te iz koje dolazi filozofija "STEMa" definicija samog STEMa puno šira te uključuje niz disciplina koje su ovim pravilnikom isključene. S obzirom na ukupne promjene u sustavu koje se planiraju izmjenom zakonodavstva, pravo je vrijeme i da se napuste zastarijele klasifikacije znanstvenih polja u Hrvatskoj te tretman pojedinih znanstvenih polja, posebice gore navedenih u društvenim znanostima, kao nekakvih "mekih znanosti". Sociologija, psihologija, makroekonomija, kognitivna znanost i demografija su discipline koje su izrazito važne za gospodarski i tehnološki razvoj, jer one povezuju društvene potrebe sa tehnologijom. Stvarni razvitak nije moguć bez povezivanja navedenih društvenih znanosti sa uže shvaćenim STEM disciplinama. Treba naglasiti da hrvatska tradicija "guranja" društvenih znanosti u isti "koš" sa humanističkim je pogrešna i ne odgovara međunarodnim standardima i praksama. Ovo je dobra prilika da se takve prakse izmijeni. | Djelomično prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Članak 2. će se izmijeniti. |
| 50 | SINIŠA MILIČIĆ | PRAVILNIK, Članak 2. | STEM područja prirodno sadrže sve navedeno, ali zbog naših specifičnih povijesnih okolnosti, veliki udio nastavnika informatike obrazuje se u društvenom području, a svi ostali u prirodoslovnom, nitko u tehničkom. "Kompjuterska" posla dijele se između prirodoslovlja (matematika/računarstvo), tehnike (računarstvo) i društvenog područja (informacijsko-komunikacijske znanosti). S obzirom na veliko preklapanje tih grana, eksplicitno dodati informatiku bi smanjilo slučajnu negativnu diskriminaciju potencijalnih stipendista. Realno, ako su diplome jednakovrijedne za isto radno mjesto koje je po prirodi STEM (npr. progarmer ili srednjoškolski profesor informatike), ova stipendija ih ne bi smjela diskriminirati. Pogotovo što bi to proizvelo kanibaliziranje unutar struke - u izboru jednopredmetne informatike ili dvopredmetne matematike i informatike, student ima poticaj birati dvopredmetni, a nitko nema dodatni poticaj upisati jednpredmetni. Istovremeno, po ovakvoj taksonomiji, biomedicinske profesije koje zbog društvenog prestiža i potencijala zarade nemaju problema s privlačenjem studenata dobivaju veće poticaje od studija informatike. S obzirom da je ova stipendija zamišljena kao motivacija za sva STEM područja, svakako se zalažem (i slažem s ostalima koji to predlažu) da se svi informatički studiji eksplicitno dodaju na ovaj popis, neovisno kojem znanstvenom području eksplicitno pripadali. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Članak 2. će se izmijeniti. |
| 51 | Goran Hajdin | PRAVILNIK, Članak 2. | U Članku 2. izostavljeni su informatički studiji koji su također deficitarni i visoko traženi na tržištu rada. Predlažem da se Članak 2. izmijeni i glasi kako je predložila Diana Simic 13.07.2022 13:00. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Članak 2. će se izmijeniti. |
| 52 | Nina Begicevic Ređep | PRAVILNIK, Članak 2. | U ovoj verziji pravilnika izbačeni su informatički studiji u društvenim znanostima iz Članka 2. što smatram pogrešnim i neutemeljenim. Studiji su bili sastavni dio postojećeg Pravilnika jer su prepoznati kao STEM studiji po svojem kurikulumu u kojem su informatičke tehnologije, računalstvo, matematika, umjetna inteligencija, Internet stvari i programiranje temelj kurikuluma. Prema ovoj verziji Pravilnika, studentice i studenti preddiplomskih sveučilišnih studija Fakulteta organizacije i informatike Informacijski i poslovni sustavi te informatičkih diplomskih sveučilišnih studija poput Baze podataka i baze znanja te Informacijskog i programskog inženjerstva neće se moći prijaviti na natječaj za državnu stipendiju u STEM područjima znanosti. U kontekst novog prijedloga Pravilnika i izbacivanja informatičkih studija iz Članaka 2 svakako treba staviti i visoku potražnju za STEM informatičkim kadrom na tržištu rada, što je u potpunosti zanemareno u ovom novom prijedlogu. Naime, studenti informatičkih studija FOI-ja pronalaze posao već na zadnjoj godini svojeg studija, a nezaposlenih informatičara gotovo da i nema. Velika je potražnja za informatičkim kadrom na tržištu rada o čemu svjedoči i naših više od 500 sporazuma o suradnji s IT tvrtkama u Hrvatskoj i svijetu koje zapošljavaju naše studente. IT industrija je također najbrže rastuća industrija u Hrvatskoj, a analiza potreba na tržištu rada pokazuje veliki deficit informatičara. Da bi se pozitivan rast nastavio kao i doprinos gospodarstvu, potrebno je obrazovati čim veći broj informatičkog kadra te motivirati učenike da se usmjeravaju na informatičke fakultete kao i na ostale STEM fakultet i programe. Ovim potezom umjesto da se dodatno motivira učenike za usmjeravanje prema informatičkim studijskim programima što je praksa u ostalim EU zemljama i SAD-u, njihovim izbacivanjem iz STEM stipendija, učinit će se suprotno što će utjecati na interes studenata za informatičke studije, a u konačnici i na IT tvrtke i gospodarstvo u cjelini. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Članak 2. će se izmijeniti. |
| 53 | Vedran Miletić | PRAVILNIK, Članak 2. | Kako je polje računarstva uključeno time što je zastupljeno čitavo područje tehničkih znanosti, smatram da treba dodati i polje informacijskih znanosti iz područja društvenih znanosti. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Članak 2. će se izmijeniti. |
| 54 | TEO MATIJAŠIĆ | PRAVILNIK, Članak 2. | U potpunosti podržavam prethodne komentare i smatram da je potrebno, kao što je i bilo do sada, da se uz navedene STEM studijske programe(biotehničko, tehničko, biomedicinsko i prirodno područje znanosti) uključe i informatički studijski programi jer smatram da su oni interdisciplinarni te se obrađuju na različitim fakultetima i njihovim odjelima. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Članak 2. će se izmijeniti. |
| 55 | Diana Simic | PRAVILNIK, Članak 2. | U smislu ovoga Pravilnika studijskim programima u STEM područjima znanosti smatraju se studijski programi u biotehničkom, tehničkom, biomedicinskom, prirodnom i interdisciplinarnom (pretežno STEM) području znanosti te studijski programi kojima se stječe akademski, odnosno stručni naziv prvostupnik informatike, poslovne informatike, informacijskih znanosti, informatologije i informacijskih tehnologija, kao i STEM nastavnički studijski programi kojima je izdana dopusnica za izvođenje studijskog programa za nastavnički smjer. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Članak 2. će se izmijeniti. |
| 56 | Diana Simic | PRAVILNIK, Članak 2. | Podržavam komentare i prijedloge da se ne izostave interdisciplinarni STEM studiji i studiji informatike iz članka 2. Vjerujem da je izostavljanje ovih studija omaška nastala pri uređivanju teksta, jer se radi o studijima koji studente pripremaju za deficitarna STEM zanimanja. U tom kontekstu bilo bi primjerenije ostaviti mogućnost da se temeljem jasnih kriterija vrednuju i studijski programi iz ostalih znanstvenih područja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Članak 2. će se izmijeniti. |
| 57 | Rea Žigant | PRAVILNIK, Članak 2. | Članak propisuje koji fakulteti imaju mogućnost ostvariti STEM stipendiju, no Pravilnik ni jednom članku ne navodi razlog zbog kojeg su studenti/ce informatičkih studija u društvenim znanostima izgubili mogućnost ostvariti stipendiju. Smatram da informatičke studije u društvenim znanostima spadaju u iste kategorije kao i ostali fakulteti koji imaju pravo ostvariti STEM stipendiju. Informatičke studije se natječu u istim natjecanjima kao i ostali tehnički fakulteti, ali nemaju mogućnost ostvariti STEM stipendiju, što dovoljno opisuje koliko je ova odluka besmislena i kontradiktorna. STEM stipendija je mnogim studentima/studenticama dodatan prihod koji koriste za potrebu studiranja, no velikom broju studenata je to jedini izvor prihoda kojim financiraju studiranje. Gubitkom stipendije, neki od nas studenata/ica neće moći nastaviti školovanje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Članak 2. će se izmijeniti. |
| 58 | KRISTIAN STANČIN | PRAVILNIK, Članak 2. | Kao što je već navedeno, studiji su informatike interdisciplinarni i kao takvi itekako pripadaju STEM području znanosti pa podržavam prijedlog kolegica Divjak, Lovrenčić i Poščić te kolege Kermeka da se u članak dodaju i informatički studiji u društvenim znanostima, kao što su i bili uključeni prijašnjih godina. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Članak 2. će se izmijeniti. |
| 59 | Dragutin Kermek | PRAVILNIK, Članak 2. | Društveno je korisno da se u STEM studijske programe uz spomenute (biotehničko, tehničko, biomedicinsko i prirodno područje znanosti te STEM nastavnički studijski programi) uključe studijski programi informatičkog područja u društvenim znanostima. Podržavam se da se ovim člankom pokriju preddiplomski, diplomski i integrirani studijski programi svih spomenutih područja. U načelu podržavam prijedloge kolegica Divjak, Lovrenčić i Poščić. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Članak 2. će se izmijeniti. |
| 60 | Patrizia Poščić | PRAVILNIK, Članak 2. | U potpunosti podržavam prijedlog kolegica Divjak i Lovrenčić i mislim da je potrebno dodati i informatičke studije u društvenim znanostima, kao što je to bilo i u svim prijašnjim godinama za STEM stipendije. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Članak 2. će se izmijeniti. |
| 61 | Sandra Lovrenčić | PRAVILNIK, Članak 2. | Potrebno je dodati i studije informatike u društvenim znanostima, kao što je to bilo i u prethodnom pravilniku. Studiji informatike su interdisciplinarni (izvode ih npr. Fakultet organizacije i informatike i Filozofski fakultet na Sveučilištu u Zagrebu, Fakultet informatike na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli, Fakultet informatike i digitalnih tehnologija na Sveučilištu u Rijeci, Filozofski fakultet na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Sveučilište u Zadru), što se vidi iz nastavnih planova i programa. Na tržištu rada postoji velika potreba za informatičarima, kao i za nastavnicima informatike. Stoga bi članak 2. trebao glasiti: U smislu ovoga Pravilnika studijskim programima u STEM područjima znanosti smatraju se studijski programi u biotehničkom, tehničkom, biomedicinskom, prirodnom te interdisciplinarnom (pretežno STEM) području znanosti te studijski programi kojima se stječe akademski, odnosno stručni naziv prvostupnik ili magistar informatike, poslovne informatike, informacijskih znanosti, informatologije i informacijskih tehnologija, kao i STEM nastavnički studijski programi kojima je izdana dopusnica za izvođenje studijskog programa za nastavnički smjer te studijski programi kojima se stječe akademski naziv magistar edukacije informatike. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Članak 2. će se izmijeniti. |
| 62 | BLAŽENKA DIVJAK | PRAVILNIK, Članak 2. | Potrebno je dodati i informatičke studije u društvenim znanostima, kao što je to bilo i u svim prijašnjim godinama za STEM stipendije. Naime, studiji informatike koji su interdisciplinarni (npr. Fakultet organizacije i informatike FOI Sveučilišta u Zagrebu, Fakultet informatike u Puli, Informatika na Sveučilištu u Rijeci) pa osim informatičkih znanja i vještina (informacijski sustavi, programiranje, umjetna inteligencija i sl.), daju solidne temelje u matematičkom modeliranju i poslovanju, izuzetno su traženi na tržištu. Nezaposlenih informatičara nema, a poslodavci konstantno traže više kvote i proširenje kapaciteta studija. Stoga je potpuno nelogično i izuzetno štetno izbaciti ovu kategoriju iz STEM stipendija. Takvom izbacivanju trebala bi prethoditi analiza tržišta rada koja bi pokazala suficit. Međutim, onda bi takvu analizu trebalo napraviti i za ostale STEM studije. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Članak 2. će se izmijeniti. |
| 63 | Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu | PRAVILNIK, Članak 6. | U različitim STEM područjima (prirodne znanosti, biotehničke znanosti, medicina i zdravstvo, tehničke znanosti) i unutar samih područja nemoguće je kvantitativno uspoređivati sve studente zbog velikog broja različitih studijskih programa, osim na način kako se to radi za studente prve godine, tj. na temelju bodova ostvarenih na ispitu državne mature. Naravno, na višim godinama studija treba uzeti u obzir i uspjeh studenata na prethodnim godinama studija. Na temelju iskustava iz prethodnog projektnog razdoblja, može se vidjeti učinak korištene metode za izračun bodova, a ovdje predložena metoda ne ispravlja najveću uočenu manjkavost. Analiza dodijeljenih STEM stipendije u 2021./2022. (dio podataka se vidi u tablici u dokumentu koji je poslao Martin Šverko kao prilog javnoj raspravi) pokazuje da dobar dio studenata koji su bili najbolji maturanti u državi, nisu dobili stipendiju na višim godinama studija. Predloženi način izračuna bodova za više godine studija ne potiče izvrsne studente. Iako su rezultati državne mature plod 12 godina školovanja, studentima druge i treće godine se uzimaju u obzir samo rezultati ostvareni na prvoj, odnosno na prvoj i drugoj godini studija dok rezultati državne mature imaju marginalnu ulogu i služe samo podrangiranju studenata s jednakim brojem bodova. Slična je situacija i za studente koji upisuju diplomske studije u STEM područjima. Kako bi se državnim stipendijama poticali i nagrađivali najbolji studenti na višim godinama studija, predlažemo novi način izračuna bodova s osnovnom idejom: - za studente 1. godine: nema promjena, - za studente 2. godine: u ukupnom broju bodova rezultat mature bi bio s udjelom 50% i rezultati 1.godine studija s udjelom 50%, - za studente 3. godine: u ukupnom broju bodova rezultat mature bi bio s udjelom 33.3%, a rezultati 1.i 2. godine studija s udjelom 66.7%. Pri upisu diplomskih studija, koji se najčešće upisuju nakon trogodišnjih preddiplomskih studijskih programa), u broju bodova rezultat mature bi bio s udjelom 25% i rezultati postignuti na preddiplomskome studiju u udjelu od 75%. Pri upisu druge godine diplomskih studija u broju bodova rezultat mature bi bio s udjelom 20%, rezultati postignuti na preddipomskome studiju u udjelu od 60% i rezultati postignuti na prvoj godini diplomskog studija u udjelu od 20%. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Člankom 4. Zakona o znanstvenoj djelatnost i visokom obrazovanju (Narodne nove, br. 123/03, 105/04, 174/04, 2/07 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 60/15 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 131/17) propisano je da pravila studiranja i upisa studenata samostalno utvrđuju visoka učilišta u okviru instituta akademske samouprave. Zakonom o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju (Narodne novine, broj 45/09) uređuje se osiguravanje i unapređivanje kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju postupcima vrednovanja, a u cilju potvrde ispunjavanja uvjeta za nastavak obavljanja djelatnosti i/ili izvođenje studijskih programa visokih učilišta. Ministarstvo znanosti i obrazovanja izradilo je nekoliko analiza i simulacija obračuna bodova na temelju rezultata dodjele STEM stipendija u zadnjih 5 godina pri kojima je uzelo u obzir rezultate državne mature, uspjeh na studiju te raspodjelu dobitnika državne stipendije prema visokim učilištima. Slijedom navedenog i uzimajući u obzir razlike u studijskim programima prema znanstvenim područjima i poljima, uzeta je obzir formula za izračun bodova koja je temeljena na pojedinačnom uspjehu studenta u omjeru na uspjeh ostalih studenata na istom studijskom programu, a s ciljem omogućavanja jednakog pristupa dodjele stipendija studentima svih visokih učilišta. |
| 64 | Eva Ban | PRAVILNIK, Članak 6. | Studenti tijekom studiranja imaju pravo promijeniti studijski program ako im trenutni na bilo koji način ne odgovara, pošto su sami dužni financirati produženu godinu, ovakav bi ih pravilnik diskriminirao. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Način bodovanja osigurava dodjelu stipendija izvrsnim studentima. |
| 65 | NEVEN SLOM | PRAVILNIK, Članak 6. | Potrebno je promijeniti stavak 7 ovog članka u >>U izračun prosječnog broja ECTS bodova uzimaju se ECTS bodovi ostvareni na trenutačno upisanom studijskom programu podijeljeni s brojem godina studiranja studenta na trenutnom studijskom programu.<< kako se ne bi ne opravdano oštetila skupina uspješnih studenata koji su krenuli "ispočetka" odabirom novog studija, ako se u prethodnom "nisu pronašli". Dodatno, ti su studenti već platili punu participaciju za prvu godinu studiranja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Način bodovanja osigurava dodjelu stipendija izvrsnim studentima. |
| 66 | ADRIAN BAČIĆ SAJKO | PRAVILNIK, Članak 6. | Stavak 7 bi u trenutnom obliku većini studenata koji su prethodno bili upisani na neki drugi studij oNEmogučio ostvarivanje ove stipendije čak i ako oni sada postižu izvrsne rezultate na koje bi se ova stipendija i trebala odnositi. Navedeni studenti sami su platili participaciju za studijski program uz to oportuni trošak "izgubljene godine" je još puno veći. Primjerice: na prvom studiju koji sam upisao nisam ostvario niti jedan bod(odustao sam na samom početku) dok sam sada bio najbolji na godini. PRIJEDLOG- čl. 6. st. 7 treba promijeniti na način da glasi: "(7) U izračun prosječnog broja ECTS bodova uzimaju se ECTS bodovi ostvareni na trenutačno upisanom studijskom programu podijeljeni s brojem godina studiranja studenta na trenutnom studiju, NE uključujući ECTS bodove i godine studiranja na prethodno upisanim studijskim programima." | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Način bodovanja osigurava dodjelu stipendija izvrsnim studentima. |
| 67 | Mia Tošić | PRAVILNIK, Članak 6. | Prirodno je promijeniti studij, s obzirom na to da tijekom studija odabiremo posao kojim se želimo baviti ostatak svog života - sljedećih nekoliko desetaka godina. Zato je studiranje vrijeme za samootkrivanje, učenje, uživanje, pokušaje i pogreške. Stoga smatram da se studenti koji su promijenili svoj studijski program ne smiju biti kažnjeni kako je to predloženo u stavku 7, već im se treba omogućiti primanje ove stipendije bez ovakvih ili sličnih prepreka. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Način bodovanja osigurava dodjelu stipendija izvrsnim studentima. |
| 68 | IGOR MARIJANOVIĆ | PRAVILNIK, Članak 6. | Poštovani, smatram kako treba promijeniti stavak 7 ovog članka u "U izračun prosječnog broja ECTS bodova uzimaju se ECTS bodovi ostvareni na trenutačno upisanom studijskom programu podijeljeni s brojem godina studiranja na trenutnom studijskom programu." kako se ne bi oštetila skupina studenata koji su mijenjali studijski program. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Način bodovanja osigurava dodjelu stipendija izvrsnim studentima. |
| 69 | RENATA RELIĆ OBRADOVIĆ | PRAVILNIK, Članak 6. | Komentar na točku 7.: Studenti koji upišu novi studijski program već su "kažnjeni" plaćanjem participacije pa je neopravdano ih kažnjavati i na ovaj način. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Način bodovanja osigurava dodjelu stipendija izvrsnim studentima. |
| 70 | MARIJANA HORVAT | PRAVILNIK, Članak 6. | Predlažem promjenu stavka 7 ovog članka. Studentu se pribrajaju godine na prošlim studijima, dok se ECTS bodovi s prošlih studija ne pribrajaju. Studenti koji su tokom svog obrazovanja mijenjali studij, tako su stavljeni u nepošten položaj. Promjena bi trebala glasiti: "(7) U izračun prosječnog broja ECTS bodova uzimaju se ECTS bodovi ostvareni na trenutačno upisanom studijskom programu podijeljeni s brojem godina studiranja studenta na trenutnom studiju, NE uključujući i godine studiranja na prethodno upisanim studijskim programima." | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Način bodovanja osigurava dodjelu stipendija izvrsnim studentima. |
| 71 | Tina Pajdaš | PRAVILNIK, Članak 6. | Poštovani, Članak 6. stavak (11) odnosi se na studente ostalih (viših) godina studija i mislim da je vrlo nelogičan povratak na rezultate mature. Za članak (10) je to potpuno u redu, ali za članka (11) treba pronaći neki drugi način razlikovnog bodovanja, npr. bolji prosjek ocjena od prosječne ocjene studija 10 posto, 20 posto… | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 72 | Jan Celin | PRAVILNIK, Članak 6. | Prema članku 6. stavku (7) Pravilnika, uspješni studenti koji su mijenjali studijski program ne bi imali realnu mogućnost stjecanja prava na stipendiju. Čak niti student koji je imao prosjek ocjena 5.0 i ostvarenih 60 ECTS bodova na jednom studiju, te sljedeće godine promijenio studij i ponovno ostvario prosjek ocjena 5.0 i 60 ECTS bodova de facto ne bi imao šansu za ostvarivanjem prava na stipendiju. Nelogično je i nepravedno da student koji je ostvario maksimalan broj ECTS bodova i maksimalan prosjek ocjena ne dobije pravo na ostvarivanje stipendije samo zato što je mijenjao studijski program. Predlažem izmjenu članka 6. stavka (7) tako da glasi: "U izračun prosječnog broja ECTS bodova uzimaju se ECTS bodovi ostvareni na trenutačno upisanom studijskom programu podijeljeni s brojem godina studiranja studenta na trenutačno upisanom studijskom programu." | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Način bodovanja osigurava dodjelu stipendija izvrsnim studentima. |
| 73 | JASNA KUHTA MOČINIĆ | PRAVILNIK, Članak 6. | Poštovani, prema prijedlogu novog pravilnika o dodjeli STEM stipendija, zanima me tumačenje članka 6. stavka (7) koji kaže "U izračun prosječnog broja ECTS bodova uzimaju se ECTS bodovi ostvareni na trenutačno upisanom studijskom programu podijeljeni s brojem godina studiranja studenta, uključujući i godine studiranja na prethodno upisanim studijskim programima." . Ukoliko je student završio prvu godinu na jednom fakultetu i ostvario punih 60 ECTS bodova, a sljedeće godine na drugom fakultetu ostvario također puni broj ECTS bodova (26 priznatih + 48 ostvarenih); kako slijedi iz navedenog članka novoostvarenih 74 ECTS bodova podijelit će se s dvije godine studiranja, što bi iznosilo 37 ECTS, što bitno umanjuje ukupno ostvareni broj bodova. Smatram da se ili ne treba uzeti vrijeme studiranja na prethodnom upisanom fakultetu ili se trebaju pribrojiti ECTS bodovi iz prethodnog studija. Jer bi u ovom slučaju student bio oštećen za velik broj ECTS bodova. Nelogično je da student koji je odstudirao 2 godine i ostvario maksimalan broj ECTS bodova gubi pravo na stipendiju, isključivo zbog toga što se ne pribrajaju ECTS bodovi ostvareni na prošlom studiju. Treba li odličan student biti kažnjen ne dobivanjem stipendije dvije godine uzastopno samo zato što je nakon prve godine promijenio studij? PRIJEDLOG - čl. 6. st.7 treba promijeniti na način da glasi: "U izračun prosječnog broja ECTS bodova uzimaju se ECTS bodovi ostvareni na trenutačno upisanom studijskom programu podijeljeni s brojem godina studiranja studenta, uključujući ECTS bodove i godine studiranja na prethodno upisanim studijskim programima." . | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Način bodovanja osigurava dodjelu stipendija izvrsnim studentima. |
| 74 | ANA OSTOJIĆ | PRAVILNIK, Članak 6. | Predlažem da se s većom osjetljivošću na stupanj invaliditeta raspiše stavak (9). Ovako student s 59% invalidnošću ima iste uvjete kao i zdravi student što zasigurno nije isto. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 75 | ANA OSTOJIĆ | PRAVILNIK, Članak 6. | (7) U izračun prosječnog broja ECTS bodova uzimaju se ECTS bodovi ostvareni na trenutačno upisanom studijskom programu podijeljeni s brojem godina studiranja studenta na tom studijskom programu. Slažem se sa već navedenim da nije korektno unaprijed pravilnikom iz konkurencije izbaciti studenta koji je promijenio studijski program, položio novi prijemni ispit/DM ili slično, platio studijsku godinu za "novi početak" i na tom studiju postiže dobre rezultate. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Način bodovanja osigurava dodjelu stipendija izvrsnim studentima. |
| 76 | Zrinka Perković Dodig | PRAVILNIK, Članak 6. | Poštovani, podržavam u potpunosti tekst nacrta ovoga Pravilnika! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 77 | DOMINIK KLASIĆ | PRAVILNIK, Članak 6. | Točka 7. U izračun prosječnog broja ECTS bodova uračunavaju se sve godina studiranja na svim prethodno upisanim studijskim programima. To znači da ukoliko student jednu godinu provede na studiju i odluči se prebaciti na drugi koji mu više odgovara i na tom drugom studijskom programu ostvari svake godine 60 ECTS i prosjek 5,00 - zbog jedne godine na prethodnom studijskom programu kojim student nije bio zadovoljan, on nikad neće ostvariti pravo na stipendiju. Ovakav sistem kažnjavanja studenata zbog "pogreške" u prošlosti nije adekvatan i smatram da se prethodni studijski programi nebi trebali uračunavati u trenutno upisani studijski program. Na upisu u novi studijski program student plaća punu participaciju i kreće "ispočetka" stoga ne vidim potrebu da se prethodni studijski programi kao lanac oko noge drže studenata. Predlažem ukidanje ove točke. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Način bodovanja osigurava dodjelu stipendija izvrsnim studentima. |
| 78 | ZLATKO RADANOVIĆ | PRAVILNIK, Članak 6. | Znači ima puno nelogičnosti u čl.6 dio koji se odnosi na invalide , znači student koji ima 60% ili više invaliditeta broj bodova množi se sa 2 . E sad što sa studentima invalidima koji imaju 50% i slabovidni su oni nemaju pravo za dodatni ECTS bod .Napominjem da je svaki invaliditet težak ali trebalo je napraviti kakvu takvu jednakost da svi invalidi imaju jednake šanse da dobiju stipendiju , naprimer student invalid sa 60% invaliditeta broj ECTS bodova množi se sa 2 student invalid sa 50% invaliditeta broj ECTS bodova množi se sa 1.8 student invalid sa 40% invaliditeta broj ECTS bodova množi se sa 1.5 i slično tako da svi studenti invalidi imaju jednake šanse dobiti STEM stipendiju sad zamislite moj sin sa 50% invaliditeta bolest očiju ( kerakotonus) bori se za stipendiju sa zdravim studentima | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 79 | ANA OSTOJIĆ | PRAVILNIK, Članak 7. | Slažem se s komentarom gospođe Divjak. Ako se dosadašnji sustav pokazao efikasnim, čemu ga mijenjati i nepotrebno otežavati posao hrpom papirologije? Zašto nazadovati u sustavu provođenja natječaja i njegovoj transparentnosti? Papir košta, a i Povjerenstvo košta. Još je jedna nelogičnost u ovom članku. O žalbi na odluku odlučuje isto povjerenstvo koje je odluku donijelo. Predlažem da se preispita potreba za osnivanjem Povjerenstva te ovaj članak preformulira. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Postupak dodjele stipendija nije se promijenio u odnosu na dosadašnju dodjelu, a u skladu s člankom 12. Pravilnika. S obzirom na analizu učinkovitosti dosadašnje dodjele, uveden je Javni poziv da bi se smanjio postotak studenta koji su ostvarili pravo na stipendiju, a nisu se izjasnili niti prihvaćanjem niti ne prihvaćanjem stipendije. Po akademskim godinama dodjele, oko 10 % studenata nije se izjasnilo, odnosno njih oko 340 godišnje. Povjerenstvo osigurava transparentnost dodjele s obirom na sastav i zadaće propisane člankom 7. |
| 80 | Kristina Birtić | PRAVILNIK, Članak 7. | Smatram da je zabrinjavajuće za objektivnost odluke što se odlučivanje o dodjeli stipendije ne provodi po svima znanim kriterijima prema rezultatima mature i broju ECTS bodova, nego će se o dodjeli odlučivati prema subjektivnom mišljenju ljudi. To je nepotrebno i samo povećava vjerojatnost pogreške. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Utvrđivanje rang-lista i postupak bodovanja propisan je člankom 6. |
| 81 | MISLAV HLUPIĆ | PRAVILNIK, Članak 7. | Poštovani, slažem se s komentarom gospođe Divjak. Moje razmišljanje također ide u tom smjeru. Ako se dosadašnji sustav pokazao efikasnim, čemu ga mijenjati i nepotrebno otežavati posao hrpom papirologije. Kao budući student STEM područja i potencijalni korisnik STEM stipendija smatram da je dosadašnji sustav i korištenje IT infrastrukture najravnopravniji i najtransparentniji način za određivanje kvalificiranosti budućih primaoca stipendije. Lp! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Postupak dodjele stipendija nije se promijenio u odnosu na dosadašnju dodjelu, a u skladu s člankom 12. Pravilnika. S obzirom na analizu učinkovitosti dosadašnje dodjele, uveden je Javni poziv da bi se smanjio postotak studenta koji su ostvarili pravo na stipendiju, a nisu se izjasnili niti prihvaćanjem niti ne prihvaćanjem stipendije. Po akademskim godinama dodjele, oko 10 % studenata nije se izjasnilo, odnosno njih oko 340 godišnje. |
| 82 | BLAŽENKA DIVJAK | PRAVILNIK, Članak 7. | Nije jasno zašto se raspisuje javi poziv i uvodi Povjerenstvo umjesto da se upotrebljava razvijena IT infrastruktura koja omogućuje da ravnopravno sudjelovanje svih studenata bez nepotrebne administracije i bez mogućnosti "ljudske pogreške". Ovakvoj promjeni načina dodjele stipendije trebala pri prethoditi javno objavljena analiza efikasnosti, ali i nedostataka i prednosti IT sustava koji je do sada korišten u odnosu na tradicionalni pristup prikupljanja dokumentacije i povjerenstva koje razmatra tisuće prijava. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Postupak dodjele stipendija nije se promijenio u odnosu na dosadašnju dodjelu, a u skladu s člankom 12. Pravilnika. S obzirom na analizu učinkovitosti dosadašnje dodjele, uveden je Javni poziv da bi se smanjio postotak studenta koji su ostvarili pravo na stipendiju, a nisu se izjasnili niti prihvaćanjem niti ne prihvaćanjem stipendije. Po akademskim godinama dodjele, oko 10 % studenata nije se izjasnilo, odnosno njih oko 340 godišnje. |
| 83 | ANA OSTOJIĆ | PRAVILNIK, Članak 10. | Predlažem obrisati dio posljednje rečenice: "te se obvezuje izvršiti povrat do tada uplaćenoga ukupnog iznosa državne stipendije. " Za studenta mogu nastati okolnosti koje mu ugrožavaju život ili zdravlje te zbog toga treba uzeti u obzir da tada povrat ukupnog iznosa državne stipendije nije opcija. Ovaj stavak treba pomnije razraditi ili povrat cjelokupnog iznosa izostaviti iz njega. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Izmijenjene okolnosti odnose se na ispis s visokog učilišta i ostvarivanje prava na stipendiju prema drugoj osnovi. Upis mirovanja obveza u slučaju zdravstvenih poteškoća ne podrazumijeva povrat do tada uplaćenog iznosa stipendije. |
| 84 | ANA OSTOJIĆ | PRAVILNIK, Članak 10. | Mislim da je omaškom propušteno navesti okolnost koja može nastupiti, a nije uključena u predloženi stavak (5). Naime mislim da student može izgubiti status, a da se nije formalno ispisao sa visokog učilišta. Predlažem dopunu: (5) Izmijenjene okolnosti iz stavka 4. ovoga članka odnose se na: 1. ispis s visokog učilišta 2. gubitak statusa studenta 3. ostvarivanje prava na stipendiju prema drugoj osnovi, osim stipendije ostvarene za razdoblje obavljanja stručne prakse i/ili sudjelovanja u programu mobilnosti i međunarodne razmjene studenata. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Članak 10. će se izmijeniti. |
| 85 | ANA OSTOJIĆ | PRAVILNIK, Članak 13. | Ako nastanu okolnosti iz čl.10.st.4. može situacija za studenta biti vrlo teška (zdravstvena, ekonomska ili neka druga). Stoga predlažem izmjenu čl.13.st.3. na sljedeći način: (3) U slučajevima nastanka okolnosti iz članka 10. stavka 4. ovog Pravilnika koje su nastale do 15. dana u mjesecu, student je dužan izvršiti povrat polovine isplaćenih sredstava za mjesec u kojemu su nastale promijenjene okolnosti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Izmijenjene okolnosti odnose se na ispis s visokog učilišta i ostvarivanje prava na stipendiju prema drugoj osnovi. Upis mirovanja obveza u slučaju zdravstvenih poteškoća ne podrazumijeva povrat do tada uplaćenog iznosa stipendije. |
| 86 | Jasmina Dželadinov Milošević | PRAVILNIK, Članak 15. | Poštovani, podržavam Pravilnik o stipendijama u STEM području. Pohvalno je što će stipendiju moći dobiti i studenti nastavničkih studijskih programa jer nedostaju profesori matematike, fizike, kemije i biologije. Mišljenja sam da bi se iznos stipendija ipak trebao ujednačiti. Lijep pozdrav, Jasmina Dželadinov Milošević | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 87 | Sanja Turčić Padavic | PRAVILNIK, Članak 15. | Smatram da se izvrsnost mora poticati i nagrađivati pa stoga podržavam ovaj pravilnik o stipendiranju u STEM područjima. Napominjem da bi i ostale studijske grupe trebale ostvarivati slična prava, pogotovo one s manjim brojem studenata. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |