Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu Kurikuluma nastavnoga predmeta Kritičko mišljenje za osnovne škole

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 aleksandra radunic KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE Poštovani, u opisu predmeta KM piše: „Važno je istaknuti to da se razvoj kompetencije kritičkoga mišljenja postavlja kao odgojno-obrazovni zahtjev u gotovo svim kurikulumima nastavnih predmeta i međupredmetnih tema što ukazuje i na njegovu važnost za suvremeni odgoj i obrazovanje općenito. Ta je kompetencija važna za učinkovito učenje svih nastavnih predmeta i međupredmetnih tema te se ona u svakom od tih područja razvija kao prirodna posljedica aktivnoga, kreativnoga, problemskoga, istraživačkoga, kritičkoga i dubinskoga pristupa sadržaju poučavanja. Metode (aktivnog) poučavanja koje se primjenjuju u poučavanju nastavnoga predmeta Kritičko mišljenje primjenjuju se i u svim ostalim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Kurikulum nastavnog predmeta Kritičko mišljenje skup je smjernica učiteljima svih nastavnih predmeta i utkan je u odgojno-obrazovne ishode svih predmetnih kurikuluma i kurikuluma međupredmetnih tema. Razvojem kompetencije kritičkoga mišljenja učenici jačaju svoje samopouzdanje, ali i odgovornost, empatiju i solidarnost uz poštivanje demokratskih vrijednosti.“ Dalje u navedenim tabelama s napisanim ishodima za predmet KM prepoznajem ishode predmeta kojeg predajem učenicima. Stoga smatram da je razvijanje kritičkog mišljenja vrlo važno za razvoj učenika, ali ne kroz novi predmet već kao nadopuna ili bolje rečeno razrada kurikuluma Sata razrednika na kojem se nastavnici također trude različitim aktivnostima i sadržajima ostvariti ishode koji su navedeni za predmet Kritičko mišljenje. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju. Uvođenjem ovog zasebnog predmeta, uz postojanje i naglašavanje važnosti ishoda učenja orijentiranih na kritičko mišljenje u svim nastavnim predmetima, Hrvatska prati preporuke koje proizlaze iz relevantnih znanstvenih istraživanja u području kritičkog mišljenja. Naime, istraživanja pokazuju (primjerice, Davies, 2006.; Ikuenobe, 2001.) da se najbolje razvijaju kompetencije kritičkog mišljenja učenika tako da se kritičko mišljenje poučava primjenom tzv. kombiniranog pristupa poučavanju (engl. mixed approach) koji podrazumijeva sljedeće: (1) da su ishodi učenja orijentirani na kritičko mišljenje sadržani u drugim nastavnim predmetima, tzv. infuzija pristup (engl. infusion approach) i pristup uranjanja (engl. immersion approach) i (2) da se sadržaji koji usmjeravaju na kritičko mišljenje poučava kao zaseban predmet u kojem se poučava kritičko mišljenje – njegove strategije i principi, tzv. opći pristup (engl. general approach). Nakon uvida u očitovanja pristigla na javno savjetovanje radna inačica naslova ovog predmeta mijenja se u Svijet i ja.
2 Ana Saulačić KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE, A. SVRHA I OPIS PREDMETA Poštovani, smatram da kurikulum područja KM za osnovne (i srednje) škole obavezno treba donijeti, ali NE treba ga uvesti kao nastavni PREDMET Kritičko mišljenje. Obrazloženje: Kurikulum Kritičko mišljenje (KM) trebalo bi donijeti za nastavno PODRUČJE i/ili MPT, koje bi se učilo kroz sve nastavne predmete i područja tj. međupredmetno. KM kao predmet ne bi trebao postojati, kao što zasebni predmeti ne bi trebali biti Medijska pismenost ili Školsko knjižničarstvo, ali treba postojati kurikulum PODRUČJA i međupredmetnog povezivanja po razredima, kako za KM tako i za KIMP (prijedlog programa kurikuluma za Školsko knjižničarstvo – Knjižnično-informacijska i medijska pismenost i poticanje čitanja). KM u domeni A. Upravljanje informacijama i primjena strategija kritičkoga mišljenja, zadire u nastavno područje Školsko knjižničarstvo, koje proteklih pet desetljeća djeluje bez okvirnog kurikuluma (https://www.azoo.hr/app/uploads/2021/09/33.-Proljetna-skola-zbornik-2021.pdf). Na sličan način su predmet Informatika i MPT IKT preuzeli više od 50 posto humanističkog područja informacijske pismenosti. KIMP-om predloženi odgojno-obrazovni ishodi zajednički su ishodima pojedinih predmetnih kurikuluma i očekivanjima kurikuluma međupredmetnih tema (npr. HJ domena B Književnost i stvaralaštvo, C Kultura i mediji; IKT domena B Komunikacija i suradnja u digitalnome okružju, domeni C Istraživanje i kritičko vrednovanje u digitalnome okružju; HJ domena C Kultura i mediji; HJ domena B Književnost i stvaralaštvo; strani jezici domena B Međukulturna komunikacijska kompetencija, itd.). Tko bi poučavao KM kao predmet, samo Profesori filozofije, logike i sl.? No, u sustavu imamo stručne suradnike knjižničare koji su kompetentni, koje prema važećem zakonu ima svaka osnovna i srednja škola u Republici Hrvatskoj i koji su proteklih desetljeća timski provodili sve međupredmetne teme (prije nego su za njih sedam postojali kurikulumi), najčešće projektno i na satovima razrednika. Školski knjižničari nisu informatičari ni 'stemovci', ali jesu informacijski stručnjaci i humanisti. TIMSKIM radom ojačalo bi se konstruktivističko učenje i olakšao individualni pristup učeniku, koji postaje subjekt učenja. Navedeno nije moguće ukoliko ne postoje kurikulumi KM, KIMP, kako bi oni koji ih provode imali uporište za povezivanja koja nadređeni ponekad ne prepoznaju (menadžment škole). Logika je sigurno temelj svega navedenog, nakon koje slijedi matematičko razmišljanje i matematički jezik, a tek na kraju računanje 2+2=4. Sukladno prethodnom obrazloženju trebalo je donijeti kurikulum nastavnog područja Školsko knjižničarstvo, koji su stručni suradnici knjižničari sami sastavili u više verzija (2006. KIOO – Knjižnični odgoj i obrazovanje, 2017. KIMOO – Prijedlog programa knjižnično-informacijskog i medijskog odgoja i obrazovanja u gimnazijama i strukovnim školama, 2019. KIMP – Prijedlog okvira za program knjižnične, informacijske i medijske pismenosti i poticanja čitanja). Donošenjem predloženog programa KIMP-a (koji je sastavila peteročlana zadarska skupina) omogućio bi se vertikalni slijed odgojno-obrazovnih ishoda dvaju novih kurikuluma međupredmetnih područja – Učiti kako učiti i Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije, objavljenih 2019. godine, kao i ostalih predmetnih kurikuluma. Stručni suradnici knjižničari su više od tri desetljeća podrška učenicima i učiteljima u pronalaženju, korištenju i vrednovanju informacijskih izvora, čime doprinose razvijanju različitih vrsta pismenosti, osobito informacijske, čitalačke, medijske i digitalne – o čemu svjedoče brojni zbornici državnih skupova „Proljetna škola školskih knjižničara RH“: AZOO: https://www.azoo.hr/o-nama/izdavacka-djelatnost/ METEL: http://library.foi.hr/zbirke/proljetna-skola/index.php?page=knjige Način na koji timskim radom stručni suradnici knjižničari podupiru odgojno-obrazovni rad opisan je u knjizi: „Vođeno istraživačko učenje – učenje u 21. stoljeću“ (Carol C. Kuhlthau, Leslie K. Maniotes, Ann K. Caspari, Školska knjiga, 2019.), a očekuje se da će se učenik koji je stekao kompetencije obuhvaćene predloženim okvirom KIMP-a (Perić; Riger-Knez; Telesmanić et. al.) moći sigurno i samouvjereno kretati kroz tiskane i digitalne izvore znanja, različite medije, snalaziti se analizirati, KRITIČKI VREDNOVATI i etično koristiti različite izvore znanja i odabrane informacije, stvarati i dijeliti nove sadržaje te steći čitateljske kompetencije poželjne i potrebne za život u globalno povezanom svijetu 21. stoljeća. Ana Saulačić, viša savjetnica za nastavno područje Školsko knjižničarstvo, AZOO – Podružnica Split. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju. Uvođenjem ovog izbornog predmeta, uz postojanje i naglašavanje važnosti ishoda učenja orijentiranih na kritičko mišljenje u svim nastavnim predmetima, Hrvatska prati preporuke koje proizlaze iz relevantnih znanstvenih istraživanja u području kritičkog mišljenja.
3 Ana Vukušić Mahin KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE Poštovani, u obrazovnom sustavu radim nešto više od dvadeset godina i tijekom svog radnog staža imala sam priliku, s još nekoliko tisuća obrazovnih radnika u hrvatskom školskom sustavu, pohađati seminar ,,Čitanje i pisanje za kritičko mišljenje", nakon čega sam naučeno (filozofiju istoimenog projekta) uspješno implementirala u vlastito izvođenje nastave uvodeći nove tehnike i metode poučavanja kojima se učenicima omogućuje da svjesno i s razumijevanjem aktivno usvajaju nove nastavne sadržaje. Smatram da nije potrebno uvođenje novog predmeta, već je potrebna sustavna izobrazba učitelja i nastavnika koji će (svatko u okvirima predmeta koji predaje) novim i suvremenim metodama poučavanja kod svojih učenika poticati stvaralaštvo, rješavanje problema, inovativnost, poduzetnost, komunikativnost, osobnu i društvenu odgovornost i sl. Naravno da učitelje treba i motivirati za prihvaćanje novog i suvremenijeg instrumentarija, no svaka dobro osmišljena edukacija povećava motivaciju za rad, mi učitelji to najbolje znamo. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju. Uvođenjem ovog izbornog predmeta, uz postojanje i naglašavanje važnosti ishoda učenja orijentiranih na kritičko mišljenje u svim nastavnim predmetima, Hrvatska prati preporuke koje proizlaze iz relevantnih znanstvenih istraživanja u području kritičkog mišljenja. Naime, istraživanja pokazuju (primjerice, Davies, 2006.; Ikuenobe, 2001.) da se najbolje razvijaju kompetencije kritičkog mišljenja učenika tako da se kritičko mišljenje poučava primjenom tzv. kombiniranog pristupa poučavanju (engl. mixed approach) koji podrazumijeva sljedeće: (1) da su ishodi učenja orijentirani na kritičko mišljenje sadržani u drugim nastavnim predmetima, tzv. infuzija pristup (engl. infusion approach) i pristup uranjanja (engl. immersion approach) i (2) da se sadržaji koji usmjeravaju na kritičko mišljenje poučava kao zaseban predmet u kojem se poučava kritičko mišljenje – njegove strategije i principi, tzv. opći pristup (engl. general approach). Nakon uvida u očitovanja pristigla na javno savjetovanje radna inačica naslova ovog predmeta mijenja se u Svijet i ja.
4 ANDREA BEGANOVIĆ RIDŽAL KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE, A. SVRHA I OPIS PREDMETA Poštovani, smatram da je namjera ovog predmeta naučiti djecu kritički misliti sadržana već u ostalim predmetima i da nema potrebe za još jednim predmetom. Ovaj predmet trebao bi biti usmjeren učenicima koji ne idu na vjeronauk, a u kojem bi se obrađivali sadržaji povezani s etikom i ostalim svjetskim religijama, što u Kritičkom mišljenju to nije slučaj. Naziv predmeta nije dobro sročen jer djecu u svim predmetima trebaju sama razmišljati i kritički promišljati. Školski predmeti imaju drugačiju ulogu od one koja se ovakvim predmetom odnosno njegovim nazivom sugerira. Zbog čega ne bi vjeroučitelji mogli predavati ovaj predmet kada ispunjavaju preduvjete? Ako u školi ima drugog ili drugih vjeroučitelja to je sasvim lako izvedivo. Ovdje je prisutna diskriminacija vjeroučitelja. Neka djeca koja ne pohađaju vjeronauk nemaju problema s ostankom u knjižnici ili kod kuće u vrijeme vjeronauka pogotovo jer je u rasporedu prve ili zadnje satove. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju. Vrijedno je uočiti važnu razliku a to je da ovaj nastavni predmet nije sadržajna, već (s obzirom na trenutni odabir načina njegova uvođenja u škole) organizacijska alternativa Vjeronauku, kao i to da se njegovo uvođenje predlaže radi ujednačavanja odgojno-obrazovnog standarda učenika. Navedeni su komentari uglavnom usmjereni na razumijevanje nastavnog predmeta na sadržajnu alternativu Vjeronauku, no o njoj uopće nije riječ. kao izborni predmet. Ovaj nastavni predmet zamišljen je kao izborni predmet, a škola, ukoliko to želi, kurikulum, ili njegove pojedine dijelove, može ponuditi i kroz školski kurikulum.
5 Anto Škraba KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE Poštovani, Nakon ne baš detaljnog pregleda predloženog nacrta kurikuluma, onako ad hoc, uočavam nekoliko zanimljivih stvari. Ako ništa drugo, nešto novo. I odmah mi se nametnulo pitanje: Je li novo, nešto drugo uvijek i bolje? Mislim da je većini odgojno-obrazovnih djelatnika brzinom većom o brzine svjetlosti u svijesti protutnjalo tisuću pitanja koja bismo jednostavno mogli iskazati ovako: Treba li nam ovo uopće? Ali odgovarati na ovo pitanje u ovom kontekstu, čini mi se, nepotrebno je. Ipak, bilo bi dobro još jednom razmisliti jer se uistinu čini da je većini, barem u razgovoru, palo na pamet kako kritičko mišljenje valja, kako u metodi tako i u cilju, pedagogijski mudro utkati i u materiju i u formu svakog predmeta. Nadomještati to nekim novim predmetom, ne čini mi se kao najbolji smjer. S druge pak strane, ako je to tako potrebno, zar ne bi onda moralo biti dostupno svima – organizacijski ponajprije, i ne na štetu nekog drugog izbora. Ako se ijedan predmet uvodi kao mogući sadržaj nepopunjenom vremenu i izbjegavanju školske dokolice, onda pod hitno moramo preispitati naša pedagogijska utemeljenja. Zasigurno se netko potrudio oko pisanja predloženog kurikuluma i to treba poštivati, nagraditi. Svaki bi učitelj, barem onaj koji bi isto trebao učiti ili druge poučiti, morao uzeti ovaj kurikulum i detaljno ga pretresti. Pretpostavimo da je po svom zvanju svaki učitelj onaj koji mora moći poučavati kritički misliti i poučavati o kritičkom mišljenju. Dakle, pretpostavimo da ovaj predmet mogu poučavati svi. Koliko će učitelja pogledati ovaj prijedlog, dati razložan komentar na prijedlog, predložiti izmjenu ili nadopunu teksta? U svakom slučaju, u ovom svijetu sveprisutne medijske i vršnjačke manipulacije, kritičko mišljenje je više nego potrebno. Je li to baš potrebno u formi novog predmeta? – ponavljam, mislim da bi još jednom trebalo dobro promisliti. Ne bi li bismo nepopunjeno vrijeme i strah od školske dokolice za vrijeme održavanja konfesionalnih vjeronauka mogli jednostavnije zamijeniti kreativnim ponudama samih škola. A istih neće nedostajati kada se školskom menađmentu dade još veća sloboda u kreiranju školskog života, a onda i nagrađivanju onih koji marljivo, poduzetno i kreativno rade. I za kraj. Predmetima smo do najmanjih dijelova rascjepkali ono što se naziva pedagoški rad. Možda je vrijeme da dijelove počnemo spajati, pa i predmete. Zamislite školu u kojoj neko područje (kod nas neki predmet) poučava više učitelja. Koliko bi tu kreativnosti bilo. Pa i u ocjenjivanju. A toga baš, osvjedočeni smo, nedostaje. Jedan predmet, jedan razred, jedan učitelj zamijeniti sa „mnoštvo učenika u zajedničkoj stvarnosti s različitim učiteljima“. Jer što ćemo učiniti kada djeca više jednostavno ne budu znala nabrojati svoje predmete? Ili se to već događa?! S poštovanjem, Anto Škraba Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju. Uvođenjem ovog izbornog predmeta, uz postojanje i naglašavanje važnosti ishoda učenja orijentiranih na kritičko mišljenje u svim nastavnim predmetima, Hrvatska prati preporuke koje proizlaze iz relevantnih znanstvenih istraživanja u području kritičkog mišljenja. Naime, istraživanja pokazuju (primjerice, Davies, 2006.; Ikuenobe, 2001.) da se najbolje razvijaju kompetencije kritičkog mišljenja učenika tako da se kritičko mišljenje poučava primjenom tzv. kombiniranog pristupa poučavanju (engl. mixed approach) koji podrazumijeva sljedeće: (1) da su ishodi učenja orijentirani na kritičko mišljenje sadržani u drugim nastavnim predmetima, tzv. infuzija pristup (engl. infusion approach) i pristup uranjanja (engl. immersion approach) i (2) da se sadržaji koji usmjeravaju na kritičko mišljenje poučava kao zaseban predmet u kojem se poučava kritičko mišljenje – njegove strategije i principi, tzv. opći pristup (engl. general approach). Navedeno opravdava uvođenje ovog zasebnog predmeta.
6 Damir Purković G. VREDNOVANJE USVOJENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA , D. Određivanje zaključne ocjene Potpuno nepotreban tekst. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju
7 Damir Purković G. VREDNOVANJE USVOJENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA , C. Izvješćivanje o postignućima i napretku učenika Ovo je dio jezičnih kompetencija, a toliko je općenito da može biti svašta. Zasigurno nije specifičnost nekog nastavnog predmeta. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju.
8 Damir Purković B. Elementi vrednovanja u Kritičkom mišljenju, Rješavanje problema Vještine rješavanja problema se uče upravo rješavanjem problema, prvo na temelju naučenih koncepata, a potom transferom znanja u novim situacijama. Ovdje se postavlja pitanje za koje i kakve probleme će se ovo odnositi? Vrlo je vjerojatno da će se i ovo pretvoriti u davanje gotovih rješenja za riješene probleme, što se opet može naučiti "napamet". Tako se neće razviti sposobnosti rješavanja problema, pa se na ovaj način ne mogu ni vrednovati. Ovo je suviše relativizirano da bi bilo dijelom nekog nastavnog predmeta. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju.
9 Damir Purković B. Elementi vrednovanja u Kritičkom mišljenju, Usvojenost koncepata kritičkoga mišljenja Ovo samo dokazuje da će se pojmovi, koncepti i strategije učiti "napamet", jer iz osobnog iskustva i vlastitih znanstvenih istraživanja znam da kritičko mišljenje u određenim specifičnim (životnim i poslovnim) situacijama nemaju razvijeno ni mnogi učitelji, pa ni stručnjaci i znanstvenici. Dakle, ovo nije moguće poučavati, učiti, pa ni vrednovati na nekoj općenitoj (generičkoj) razini. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju.
10 Damir Purković KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE, F. UČENJE I POUČAVANJE NASTAVNOG PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE Ovo pokazuje da bi se nastava iz ovog predmeta, ako kojim nesretnim slučajem bude uveden, svela na uglavnom verbalnu indoktrinaciju, jer nema konkretnog sadržaja kojim bi se učenici bavili. To pruža široki prostor bilo kome za manipulaciju različitim informacijama i vrijednostima. Ujedno je za takvu "indorktrinaciju" netko predvidio 70 sati godišnje, a npr. za Tehničku kulturu, čije vrijednosti i važnost su neupitni i po pitanju razvoja kritičkog mišljenja, samo 35 sati. Pa zaista se ne mogu oteti dojmu da određeni interesni krugovi vješto upravljaju obrazovnim tijekovima, kojima su učenici tek razlog za promicanje vlastitih interesa. Argument za to je i činjenica da prijedlog kurikuluma izborne nastave tehničke kulture nikada nije došao do razine javne rasprave (iako je nastao temeljem istraživanja interesa učenika i potreba zajednice), dok neki ovakav dokument bez problema ugleda "svjetlo dana". To što je razvoj kritičkog mišljenja važna generička kompetencija i naglašava mu se važnost u svjetskim i europskim dokumentima, ujedno se i jasno sugerira kako se to ne može zasebno poučavati kao nastavni predmet, već se razvija u konkretnim situacijama (koje su dio predmetno specifičnog konteksta, pa tako i stručnih kompetencija nastavnika). Dakle, razvija se tijekom konkretnih aktivnosti (za čiju realizaciju su potrebne stručne kompetencije), a ne kao doktrina!!! Primljeno na znanje Zahvaljujemo Vam na komentaru i na Vašem doprinosu javnom savjetovanju.
11 Damir Purković KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE, E. POVEZANOST S DRUGIM PREDMETIMA I MEĐUPREDMETNIM TEMAMA Sve što je ovdje navedeno upravo potkrjepljuje moje prethodne komentare. Dakle, ovo ne može biti nastavni predmet, već dio svakog nastavnog predmeta ili područja u kojem se s učenicima realiziraju predmetno specifične aktivnosti. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju.
12 Damir Purković KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE, D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE OSTVARENOSTI PO RAZREDIMA I DOMENAMA Sve ovo treba biti dijelom svakog nastavnog predmeta ili područja. To nikako ne može biti zaseban nastavni predmet. Ponajprije jer takvih "univerzalnih" učitelja nema (nema ni za postojeće predmete), zbog toga ovaj kurikulum samo pruža mogućnost za upošljavanje različitih profila (koji zasigurno neće biti kompetentni za ostvarivanje ovoga što je ovdje predviđeno). Tko je imalo upućen u stanje našeg obrazovanja, ovdje može samo uočiti priliku za "uhljebljivanje" kadrova čije obrazovanje desetljećima plaćaju porezni obveznici ove zemlje, a koji se teško upošljavaju jer je potreba za njima takva kakva jest (tržišno smo orijentirani načelno, ali se još ponašamo kao u socijalizmu). To zasigurno neće doprinijeti razvoju obrazovanja i učenika, već samo daljnjem razvodnjavanju hrvatskog općeg odgoja i obrazovanja. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju.
13 Damir Purković C. STRUKTURA – ORGANIZACIJSKA PODRUČJA PREDMETNOGA KURIKULUMA, C. Upravljanje vlastitim mišljenjem Nastavno na moje prethodne komentare, ni metakognicija se ne može "naučiti". Naime, da bi učenik došao do metakognitivne razine znanja nužno treba prethodno usvojiti niše razine, od deklarativnog (činjeničnog) znanja, preko konceptualnog, pa do proceduralnog. Proceduralna razina (kvaliteta) znanja pretpostavlja i stečeno znanje i mogućnost primjene tog znanja u novim i konkretnim situacijama. Tek višestrukim primjenama nekog konkretnog znanja u različitim situacijama učenik može spoznati kako kako reagira, kako se najbolje snalazi i uči, kako najbolje postiže uspjeh te postati samosvjestan, što sve čini metakognitivne vještine. Dakle, ovo je lijepo napisano, ali potpuno neodrživo i neizvedivo, osobito u našem sustavu odgoja i obrazovanja koji se ne zasniva na aktivnostima učenika, već primarno na predavačkoj (tradicionalnoj) nastavi. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju.
14 Damir Purković C. STRUKTURA – ORGANIZACIJSKA PODRUČJA PREDMETNOGA KURIKULUMA, B. Osobna i društvena odgovornost, etičnost djelovanja Na koji način će se bilo što iz ove domene ostvariti? Uvjeravanjem, predavanjem? Opet se nameće pitanje konteksta i aktivnosti u kojima se razvijaju i modificiraju stavovi i uvjerenja učenika, a koje su nužne da bi se kod učenika razvilo ovo što se ovdje očekuje. To nikako ne može biti univerzalno i općenito. Ako se ovo bude poučavalo doživjet će istu sudbinu kao npr. "Obrana i zaštita" ili "Osnove marksizma" i sl. Dakle, ovo se usvaja tijekom situacija i aktivnosti, koje odražavaju aktivnosti iz "stvarnog svijeta", ali u određenom - konkretnom predmetu ili području. Stoga predlažem osnaživanje nastavnih predmeta i područja u kojima su "konkretne" aktivnosti dominantne, poput tehničke kulture, glazbene i likovne kulture, tjelesne i zdravstvene kulture, informatike, fizike, kemije, biologije, jezika (pripovijedanje, čitanje, pisanje) te ugrađivanje ovih sadržaja u njih. Tek tako će se uopće postojati mogućnost za ostvarivanje ovoga što je ovdje navedeno. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju.
15 Damir Purković C. STRUKTURA – ORGANIZACIJSKA PODRUČJA PREDMETNOGA KURIKULUMA, A. Upravljanje informacijama i primjena strategija kritičkoga mišljenja Ovo je toliko nekonkretna i relativizirana domena koju je moguće na različite načine interpretirati, na različite načine realizirati, ali i manipulirati učenicima na način da ih se može vješto indoktrinirati, što je suprotno kritičkom mišljenju. Ovdje se prepliću informacijske i komunikacijske znanosti sa širokom lepezom mogućih konkretnih situacija, što ponovno nameće pitanje kompetentnog učitelja, ali i aktivnosti koje će se u okviru ove domene realizirati. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju.
16 Damir Purković KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE, B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA Iz ciljeva ove nastave je potpuno jasno da ih mogu ostvariti samo vrlo kompetentni učitelji iz određenih (konkretnih) područja ili predmeta i u konkretnom kontekstu ili situaciji. Takav kontekst zasigurno nije neki općeniti, pa je vrlo upitno kakvi to "super-učitelji" mogu ovo ostvariti. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju.
17 Damir Purković KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE, A. SVRHA I OPIS PREDMETA Iz svrhe i opisa predmeta također nije jasno na koje epistemološke "izvore" se ovaj kurikulum oslanja. Iz koje znanosti, područja ili discipline crpi svoje spoznaje. Ako je to filozofija, logika, politika ili sl., onda je definitivno neprimjenjiv za ovu razvojnu dob učenika. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju.
18 Damir Purković KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE, A. SVRHA I OPIS PREDMETA Iako je kritičko mišljenje važan segment svakog područja učenja i djelovanja, sa stručnog stajališta je nužno istaknuti da je ovaj kurikulum, kao zasebni nastavni predmet, potpuno bespotreban u osnovnoškolskoj dobi učenika. Naime, razvoj kritičkog mišljenja se ne može učiti kao doktrina ili kao strategije koje se uče memoriranjem, već se uče u okviru određenih sadržaja, situacija ili konteksta u kojem se određene aktivnosti provode. Drugim riječima, da bi netko mogao razvijati kritičko mišljenje mora imati dovoljno znanja i iskustva iz određenih tema, predmeta ili područja. S obzirom da istraživanja pokazuju kako našim učenicima nedostaju takve iskustvene spoznaje iz većine područja: jezika i književnosti, prirodoslovlja, tehnike i tehnologije, umjetnosti, gospodarstva itd., za očekivati je da će obrazovni sustav omogućiti učenicima produbljivanje takvih spoznaja i afirmiranje učenika putem takvih aktivnosti, a ne uvođenje nepostojećeg univerzalnog kritičkog mišljenja kao nastavnog predmeta. Dakle, umjesto osnaživanja krucijalnih područja i nastavničkog obrazovanja, koje zaista pokazuje manjkavosti u svim predmetima i područjima, ovdje se samo otvara prostor za upošljavanje inače neupošljivog kadra s upitnim kompetencijama potrebnim za uspješno ostvarivanje ovoga što je ovdje navedeno. Hiperprodukcija takvih kadrova u visokom školstvu je strateški propust Države, zbog kojeg ne bi smjeli ispaštati učenici. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju.
19 Daniela Jugo-Superina G. VREDNOVANJE USVOJENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA , D. Određivanje zaključne ocjene Neće biti dobro ako učenici očekuju same petice iz KM. Logično je da na ocjenu najviše treba utjecati uložen trud i ostvaren napredak. Jasno da ocjena iz KM treba biti poticajna, no stalno i ponovo treba ukazivati na formativno vrednovanje kao puno važnije za dobrobit učenika od puke brojke. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju.
20 Daniela Jugo-Superina KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE, D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE OSTVARENOSTI PO RAZREDIMA I DOMENAMA Ishodi općenito: Ishodi se kroz razrede logično usložnjavaju i nadograđuju. Pitanje je hoće li se KM uvoditi postupno kroz godine ili odjednom u sve razrede. U drugom slučaju valja dobro pripremiti učitelje i/ili izraditi primjere GIK-ova kako bi početno učenje u svakom razredu najprije bilo svojevrstan uvod s temeljnim pojmovima i sadržajima koji su predviđeni u prethodnim razredima. Općenito o šestom razredu: U usporedbi s petim razredom, ishodi, razrada ishoda, sadržaji i preporuke su nekako "mršavi", no to ne treba biti loše - moguće je detaljnije i dubinski poučavati i učiti pojedine teme i probleme te uvježbavati strategije. Općenito o osmom razredu: Ishodi, njihova razrada, sadržaji i preporuke dobro su oblikovani poput svojevrsne sinteze uvježbanog, naučenog i razvijenog tijekom osnovnoškolskog pohađanja KM. Istovremeno ima dovoljno prostora za realiziranje problemske i projektne nastave. Nekoliko konkretnih komentara: OŠ KM A.4.1. – Preporuka za ostvarivanje ovog ishoda treba biti bolje razrađena, s konkretnijim primjerima. OŠ KM B.4.1. – U preporuci se navodi Heraklovih 12 zadataka kao priča za poticanje raspravljanja o vrlinama i prosocijalnom ponašanju. To nije najbolji primjer za ovaj ishod, postoji mnogo boljih primjera iz grčke mitologije - Tantal, Sizif, Piram i Tizba, Arahna... OŠ KM B.4.3. - Preporuka za ostvarivanje ishoda je preopćenita, odnosi se na projektnu nastavu u KM u svim razredima. OŠ KM A.5.1. – U preporuci za ostvarivanje ishoda navodi se niz pitanja za određivanje pouzdanih/nepouzdanih izvora informacija. Ovako koncipirana pitanja nisu primjerena prosječnom učeniku 5. razrada, treba ih znatno jednostavnije oblikovati. OŠ KM A.5.5. - U preporuci za ostvarivanje ishoda navode se pojedini primjeri jednostavnih činjeničnih tvrdnji. među njima je i rečenica „Odrasli djecu nedovoljno slušaju“ što nikako nije jednostavna činjenična tvrdnja. OŠ KM B.5.1 – U sadržajima za ostvarivanje ishoda kao pozitivna ljudska osobina dvaput je navedena odgovornost. Kamo je nestala marljivost? Pod emocijama je dvaput navedeno zadovoljstvo, ali i znatiželja. Zar je znatiželja emocija? Nema ljutnje ni bijesa. OŠ KM B.5.2. - U preporuci za ostvarivanje ishoda navode se pojedina pitanja za raspravu povezana s predmetima Povijest i Geografija. Kako učenici 5. razreda tek započinju učiti ova dva predmeta, ova je preporuka neostvariva na način kako je napisana. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju.
21 Daniela Jugo-Superina KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE Je li Kritičko mišljenje kao novi izborni predmet potreban i hoće li našim učenicima biti koristan? Ovaj dokument daje prilično čvrst kamen temeljac, no bit će potrebno još puno gradnje i nadogradnje dok odgovor ne bude DA. Ciljevi i domene su dobro osmišljeni, iako u velikoj mjeri okupljaju odgojno-obrazovna postignuća koja su već predviđena u međupredmetnim temama Građanskog odgoja, Osobnog i socijalnog razvoja te Učiti kako učiti. Ove su međupredmetne teme obvezne u svim predmetima, no iz iskustva znam da ih učitelji mahom formalno navode u svojim GIK-ovima, ali ih sustavno ne provode. Predmet KM objedinjava ono što je zamišljeno u kurikulumima većine međupredmetnih tema (ne samo gore navedenih). Naši "novi" kurikulumi umnogome su još uvijek opterećeni mnoštvom sadržaja te učitelji najčešće okrznu međupredmetne teme, no nema tu (većinom) pravog i sustavnog rada. Prazninu bi trebao popuniti KM. Hoće li biti uspješan i opravdan kao predmet? Ne ovisi o ovom dokumentu, već najviše o učiteljima koji će ga poučavati. Hoće li ravnatelji dodjeljivati satove KM učiteljima kojima nedostaje satova? Hoće li pojedini učitelj biti „prisiljen“ poučavati KM? Jasno mi je da ovdje komentiramo dokument, a ne budućnost predmeta KM. Ipak, priprema za uvođenje predmeta te prve godine učenja i poučavanja bit će ključni za KM. Sustavna edukacija učitelja koji će poučavati KM treba biti koliko stručna, toliko i motivirajuća. Također bi bilo odlično povezati učitelje u grupe radi međusobne potpore i razmjene nastavnih materijala svih vrsta. KM-u želim uspjeh, koji je moguć ako se MZO, AZOO i ravnatelji dobro koordiniraju u podršci i pomoći učiteljima koji će poučavati predmet. Lijep pozdrav Daniela Jugo-Superina Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju. Nakon uvida u očitovanja pristigla na javno savjetovanje radna inačica naslova ovog predmeta mijenja se u Svijet i ja.
22 Dijana Toljanić KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE Poštovani lijepi pozdrav. Nakon pročitanog prijedloga kurikuluma novog izbornog predmeta i komentara cijenjenih sudionika ovog e-savjetovanja ostajem pri osobnom i mišljenju većine kako nije potrebno uvoditi Kritičko mišljenje u OŠ. Tome je potkrjepa nekoliko bitnih razloga. Namjera novog izbornog predmeta, njegov cilj i ishodi sadržani su (ili bi trebali biti sadržani) u postojećim nastavnim predmetim i međupredmetnim temama. Izborni predmet KM kao alternativa izbornom predmetu Vjeronauk dovodi učenike u situaciju da moraju izabrati jedan od ova dva predmeta. Na ovaj način se ostali izborni predmeti dovode u nepovoljniji položaj. Predloženi kurikulum KM je prihvatljiv, ali je u naravi to još jedan u nizu sjedalačkih predmeta u kojem će učenici memorirati podatke, uz sve već postojeće nastavne sadržaje u kojima to već rade. Ukoliko ima mjesta za nove predmete neka to bude u korist iskustvenog učenja iz npr umjetničkog područja (ples, drama, sviranje instrumenta..), područja tehničkog i domaćinstva (praktična nastava) te sportsko motoričkih aktivnosti. Mislim da su to neka područja koja bi trebala biti zastupljenija u našim školama i na kojima bi trebalo više raditi s učenicima. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju. Uvođenjem ovog zasebnog predmeta, uz postojanje i naglašavanje važnosti ishoda učenja orijentiranih na kritičko mišljenje u svim nastavnim predmetima, Hrvatska prati preporuke koje proizlaze iz relevantnih znanstvenih istraživanja u području kritičkog mišljenja. Naime, istraživanja pokazuju (primjerice, Davies, 2006.; Ikuenobe, 2001.) da se najbolje razvijaju kompetencije kritičkog mišljenja učenika tako da se kritičko mišljenje poučava primjenom tzv. kombiniranog pristupa poučavanju (engl. mixed approach) koji podrazumijeva sljedeće: (1) da su ishodi učenja orijentirani na kritičko mišljenje sadržani u drugim nastavnim predmetima, tzv. infuzija pristup (engl. infusion approach) i pristup uranjanja (engl. immersion approach) i (2) da se sadržaji koji usmjeravaju na kritičko mišljenje poučava kao zaseban predmet u kojem se poučava kritičko mišljenje – njegove strategije i principi, tzv. opći pristup (engl. general approach).
23 Doris Kožul Car KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE Poštovani, mi ovdje ne bi sada raspravljali o tome treba li uvesti još jedan predmet da se odmah u startu nije napravila diskriminacija među izbornim predmetima. Komentiram na jedan od dolje navedenih komentara- citiram " tzv. novi izborni predmet loše je postavljen i temeljen kao ALTERNATIVA vjeronauku, koji je u rasporedu na početku ili kraju smjene" i smatram ga neistinom. Vjeronauk kao izborni predmet izvodi se unutar satnice kao redovni predmeti od 1. do 6. sata. Navedite mi gdje je on to stavljan 7.sat ili predsat ili raspoređen u suprotnim smjenama ili da se izvodi subotom kao što se morao talijanski i njemački izborni predmet održavati u mojoj osnovnoj školi i to od 2004. do 2013 godine bez naknade za rad subotom. Ovo se sve radi samo da se ne dira vjeronauk koji je izborni predmet ali se ne da van rasporeda redovnih sati. Da nije takve diskriminacije izbornog predmeta vjeronauka prema svim drugim izbornim predmetima svi bi učenici mogli slušati novi izborni predmet koji se planira uvesti. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju. Status Vjeronauka nije tema ovog javnog savjetovanja. Vezano uz navedeno savjetovanje vrijedno je uočiti to da ovaj nastavni predmet nije sadržajna, već (s obzirom na trenutni odabir načina njegova uvođenja u škole) organizacijska alternativa Vjeronauku, kao i to da se njegovo uvođenje predlaže radi ujednačavanja odgojno-obrazovnog standarda učenika. Navedeni su komentari uglavnom usmjereni na razumijevanje nastavnog predmeta kritičkog mišljenja kao na sadržajnu alternativu Vjeronauku, no o njoj uopće nije riječ. Ovaj nastavni predmet zamišljen je kao izborni predmet, a škola, ukoliko to želi, kurikulum, ili njegove pojedine dijelove, može ponuditi kroz školski kurikulum.
24 Doris Kožul Car KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE, A. SVRHA I OPIS PREDMETA Poštovani, ne slažem se s komentarom da su izborni predmeti prvi ili zadnji sat. Koji? Ponavljam - KOJI? Drugi strani jezik od 4. do 8. razreda i izborni informatika su u teškom diskriminirajućem položaju naspram izbornog vjeronauka koji se izvodi od 1. do 6. sata uklopljen unutar nastave. Potkrjepljujem s ugovorom - https://nku.hbk.hr/ugovori/ugovor-o-katolickom-vjeronauku-u-javnim-skolama-i-vjerskom-odgoju-u-javnim-predskolskim-ustanovama/ Članak 1 stavak 4. " 4. Nastava katoličkoga vjeronauka u javnim osnovnim i srednjim školama izvodi se pod istim uvjetima pod kojima se izvodi nastava ostalih predmeta, napose s obzirom na položaj vjeronauka unutar rasporeda sati. Lijepo je navedeno- UNUTAR RASPREDA SATI. Članak 1 stavak 5 - "5. Za formiranje razrednoga odjela odnosno odgojno-obrazovne skupine za izvođenje nastave katoličkoga vjeronauka u redovitim prilikama mora biti najmanje sedam (7) učenika. " . Svi koji predaju drugi jezik znaju da se za sedam učenika neće negdje održavati nastava ali za istih broj učenika nastava vjeronauka će se održavati. Doživljeno na svojoj koži jer predajem izborni talijanski i njemački jezik u osnovnoj školi . Ali to nije tema. Tema je da podržavam uvođenje novog predmeta jedino ako se odvija u isto vrijeme kao i nastava vjeronauka. Inače bude li diskriminiran kao i drugi stani jezik i izborna informatika nema smisla nastaviti s uvođenje. Naš učenici će i dalje sjediti u hodnicima. Inače, moram napisati ono o čemu se u Hrvatskoj šuti- djeca ako žele dobiti sve sakramente u crkvi osim crkvenog vjeronauka moraju pohađati i školski vjeronauk . Eto da se zna! Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju. Ovaj nastavni predmet zamišljen je kao izborni predmet, a škola, ukoliko to želi, kurikulum, ili njegove pojedine dijelove, može ponuditi i kroz školski kurikulum.
25 DUŠAN VULETIĆ KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE Poštovani, u javnosti se može steći dojam da je kritičko mišljenje novost koju nam je donijela Škola za život. No dobro poučavanje nikada nije bilo moguće bez razvijanja kritičkog mišljenja učenika. To je jako dobro znao Sokrat još u 5. st. pr. Kr. Nemoguće je zamisliti bilo koji nastavni predmet koji kod učenika ne bi razvijao kritičko mišljenje. Stoga smatram da bi uvođenje zasebnog nastavnoga predmeta Kritičko mišljenje bilo potpuno promašeno. Još veći promašaj je ako se takav predmet uvodi kao alternativa Vjeronauku, kao da za Vjeronauk nije potrebno kritičko mišljenje. Ako pogledate opis kurikuluma Vjeronauka, onda ćete vidjeti da vrlo važno mjesto upravo zauzima razvijanje kritičkoga mišljenja. Podržavam namjeru da se uvede alternativa Vjeronauku, ali to po sadržaju treba doista biti alternativa Vjeronauku. Sadržajna alternativa Vjeronauku ne mogu biti ni strani jezik, ni Građanski odgoj, ni Domaćinstvo, ni Poduzetništvo, ni Financije ni slični predmeti koji se spominju u javnoj raspravi. Uz dužno poštovanje, navedeni i drugi slični predmeti ne bave se onim „višim pitanjima“, pitanjima životnoga smisla, čime se bavi Vjeronauk. Jedina prava alternativa Vjeronauku jest Etika jer se kao i Vjeronauk bavi „višim pitanjima“, pitanjima životnoga smisla. Još jedan dobar razlog za Etiku kao alternativan predmet je to što već dulje vrijeme kao zaseban nastavni predmet postoji u srednjim školama i što se pokazalo kao vrlo dobra praksa. Srdačan pozdrav! Dušan Vuletić Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju. Slažemo se s vašim promišljanjem ali je važno naglasiti to da prijedlog novog kurikuluma nije sadržajna, već organizacijska alternativa Vjeronauku čije se uvođenje predlaže radi ujednačavanja odgojno-obrazovnog standarda učenika. Ovaj nastavni predmet zamišljen je kao izborni predmet, a škola, ukoliko to želi, kurikulum, ili njegove pojedine dijelove, može ponuditi kroz školski kurikulum.
26 Đurđa Zubić KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE Poštovani, smatram kako predmet „Kritičko mišljenje“ ne treba uvoditi jer svi učitelji (poučavajući svoj predmet) primjenom novih metoda poučavanja kod svojih učenika potiču rješavanje problema, komunikativnost, inovativnost, osobnu i društvenu odgovornost i ostalo nabrojano. Također smatram da je razvijanje kritičkog mišljenja vrlo važno za razvoj učenika, ali ne kroz novi predmet već kao nadopuna ili bolje rečeno razrada kurikuluma Sata razrednika na kojem se učitelji trude različitim aktivnostima i sadržajima ostvariti ishode koji su navedeni za predmet Kritičko mišljenje. Srdačan pozdrav Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju. Nakon uvida u očitovanja pristigla na javno savjetovanje radna inačica naslova ovog predmeta mijenja se u Svijet i ja. Uvođenjem ovog zasebnog predmeta, uz postojanje i naglašavanje važnosti ishoda učenja orijentiranih na kritičko mišljenje u svim nastavnim predmetima, Hrvatska prati preporuke koje proizlaze iz relevantnih znanstvenih istraživanja u području kritičkog mišljenja. Naime, istraživanja pokazuju (primjerice, Davies, 2006.; Ikuenobe, 2001.) da se najbolje razvijaju kompetencije kritičkog mišljenja učenika tako da se kritičko mišljenje poučava primjenom tzv. kombiniranog pristupa poučavanju (engl. mixed approach) koji podrazumijeva sljedeće: (1) da su ishodi učenja orijentirani na kritičko mišljenje sadržani u drugim nastavnim predmetima, tzv. infuzija pristup (engl. infusion approach) i pristup uranjanja (engl. immersion approach) i (2) da se kritičko mišljenje poučava kao zaseban predmet u kojem se poučava kritičko mišljenje – njegove strategije i principi, tzv. opći pristup (engl. general approach).
27 Đurđica Lucek KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE Poštovani, ishodi izornog predmeta Kritičko mišljenje već se nalaze u obaveznim i izbornim nastavnim predmetima te ga nije potrebno uvoditi kao novi nastavni predmet. Predlažem da se razmotri uvođenje izbornih predmeta koji bi se temeljili na znanjima i vještinama koja su neophodna za život, kao Domaćinstvo, Prva pomoć, Financijska pismenost. Smatram da u našem sustavu osnovnoškolskog obrazovanja nedostaju znanja i vještine koje će našim učenicima omogućiti samostalnu brigu o sebi i svojim bližnjima. Kako se ovdje radi o sadržajima bez kojih ne možemo, predlažem da se razmotri mogićnost o uvođenju navedenih predmeta u više razrede. Srdačan pozdrav Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju. Uvođenjem ovog predmeta, uz postojanje i naglašavanje važnosti ishoda učenja orijentiranih na kritičko mišljenje u svim nastavnim predmetima, Hrvatska prati preporuke koje proizlaze iz relevantnih znanstvenih istraživanja u području kritičkog mišljenja. Naime, istraživanja pokazuju (primjerice, Davies, 2006.; Ikuenobe, 2001.) da se najbolje razvijaju kompetencije kritičkog mišljenja učenika tako da se kritičko mišljenje poučava primjenom tzv. kombiniranog pristupa poučavanju (engl. mixed approach) koji podrazumijeva sljedeće: (1) da su ishodi učenja orijentirani na kritičko mišljenje sadržani u drugim nastavnim predmetima, tzv. infuzija pristup (engl. infusion approach) i pristup uranjanja (engl. immersion approach) i (2) da se sadržaji koji usmjeravaju na kritičko mišljenje poučava kao zaseban predmet u kojem se poučava kritičko mišljenje – njegove strategije i principi (engl. general approach). Nakon uvida u očitovanja pristigla na javno savjetovanje radna inačica naslova ovog predmeta mijenja se u Svijet i ja.
28 Emina Mutabžija-Orešković KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE Poštovani, razvoj kritičkog mišljenja vjerujem i smatram jedan je od osnovnih zadataka i nužnih ishoda odgoja i obrazovanja, pravo je svakog djeteta od njegovog rođenja - pa je tako i obavezni sastavni dio ishoda predmeta koje predajem u osnovnoj školi - fizike i kemije (ali i svih ostalih nastavnih predmeta). Kao učitelj, mentor i savjetnik fizike već generacijama sa svojim učenicima (i studentima fizike tijekom metodičke prakse) osmišljavam i njegujem prirodoznanstveni pristup primjeravajući ga predznanjima i početnim sposobnostima učenika koje se neprekidno mijenjaju. Zajedno radimo i provodimo konceptualnu i problemski usmjerenu, istraživačku i projektnu nastavu fizike - jednom riječju učimo misliti, dvjema riječima učimo kritički misliti a četirima riječima učimo asertivno kritički promišljeno predstaviti. Dakle, dubokog sam uvjerenja da je kritičko mišljenje nešto što je neophodno svakom punopravnom članu društva - da sva djeca imaju pravo na njega - da je društvo odgovorno i obavezno učenicima osigurati uvjete u kojima će se moći osposobiti za uporabu kritičkog mišljenja u svakodnevnom životu (neovisno o predmetu ili području), na vlastitu korist i na korist društva - sukladno individualnim sposobnostima. U prijedlogu uvođenja nastavnog predmeta Kritičko mišljenje vidim dva ozbiljna problema: 1.) Nije se smjelo dogoditi da se predmet Kritičko mišljenje kategorizira kao "alternativa Vjeronauku" - sama kategorizacija nosi višeslojnu negativnu i neprihvatljivu konotaciju (kritičko mišljenje NIJE i NE TREBA BITI alternativa vjeri, ni katoličkoj niti bilo kojoj drugoj!). Bilo bi iznimno važno educirati opću javnost i pitanje sposobnosti kritičkog mišljenja jasno odvojiti od poštivanja prava na vjerski život - niti su svi ljudi koji imaju visoko razvijenu sposobnost kritičkog mišljenja ateisti niti su svi vjernici nesposobni kritički misliti! - ne radi se o izboru "ili kritički misli ili budi vjernik" kako je to općoj populaciji prikazano. 2.) Ni danas nje jasno zašto je (osim iz financijskih razloga koji su namjerno ili slučajno argumentirani kao "smanjenje opterećenja" učenika) od strane sustava došlo do ograničenja broja izbornih predmeta u osnovnim školama na samo 3 mogućnosti (strani jezik, vjeronauk, informatika) - učenici su godinama imali mogućnost upisa u izbornu nastavu fizike, kemije, biologije... koju su u velikom broju, do nametnutog ograničenja upisivali UZ a NE UMJESTO. Dakle, smatram da bi bilo dobro ponuditi širu paletu izbornih predmeta koji bi podržavali i razvijali različite interese učenika (interesne skupine ne zadovoljavaju strukturom ni neformalnošću kao ni statusom stvarne potrebe učenika) - u toj paleti, različiti bi izborni predmeti trebali biti bi dobrodošli a činili bi sastavni dio stvarne reforme koja bi uvažavala potrebe učenika razvijajući do maksimuma njihove kompetencije, pripremajući ih za što uspješniji svakodnevni život (nastavak obrazovanja, cjeloživotno učenje...). Uz srdačan pozdrav, Emina Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju. Nakon uvida u očitovanja pristigla na javno savjetovanje radna inačica naslova ovog predmeta mijenja se u Svijet i ja. Ovaj nastavni predmet zamišljen je kao izborni predmet, a škola, ukoliko to želi, kurikulum, ili njegove pojedine dijelove, može ponuditi i kroz školski kurikulum. Uvođenjem ovog zasebnog predmeta, uz postojanje i naglašavanje važnosti ishoda učenja orijentiranih na kritičko mišljenje u svim nastavnim predmetima, Hrvatska prati preporuke koje proizlaze iz relevantnih znanstvenih istraživanja u području kritičkog mišljenja. Naime, istraživanja pokazuju (primjerice, Davies, 2006.; Ikuenobe, 2001.) da se najbolje razvijaju kompetencije kritičkog mišljenja učenika tako da se kritičko mišljenje poučava primjenom tzv. kombiniranog pristupa poučavanju (engl. mixed approach) koji podrazumijeva sljedeće: (1) da su ishodi učenja orijentirani na kritičko mišljenje sadržani u drugim nastavnim predmetima, tzv. infuzija pristup (engl. infusion approach) i pristup uranjanja (engl. immersion approach) i (2) da se kritičko mišljenje poučava kao zaseban predmet u kojem se poučava kritičko mišljenje – njegove strategije i principi, tzv. opći pristup (engl. general approach). Vrijedno je uočiti važnu razliku a to je da ovaj nastavni predmet nije sadržajna, već (s obzirom na trenutni odabir načina njegova uvođenja u škole) organizacijska alternativa Vjeronauku, kao i to da se njegovo uvođenje predlaže radi ujednačavanja odgojno-obrazovnog standarda učenika. Navedeni su komentari uglavnom usmjereni na razumijevanje nastavnog predmeta Svijet i ja kao na sadržajnu alternativu Vjeronauku, no o njoj uopće nije riječ. Kritičko mišljenje je generička, ključna, životna, globalna kompetencija i kao takva je sadržajna za sve učenike.
29 Glas roditelja za djecu - GROZD KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE 1) Razvijanje kritičkog mišljenja kod učenika je sastavni dio svakog poučavanja tj. nastave, neophodno da bi se odgojno-obrazovni proces uopće odvijao i napredovao. Dobar nastavnik kroz interakciju s učenicima to neprestano čini u svom predmetu. Zašto onda uvoditi posebni predmet o nečemu što je samo po sebi utkano u sve ostale predmete? Čak i ako ima nastavnika koji nisu dovoljno dobri u razvijanju kritičkog mišljenja kod učenika, odakle garancija da će nastavnik „kritičkog mišljenja“ biti bolji, tim više što on ne može biti (bolji) stručnjak iz svih područja tj. predmeta istovremeno? Naime, „učenje“ o kritičkom mišljenju bez konkretnog sadržaja možemo usporediti s građenjem zida bez cigli ili mlaćenjem prazne slame. (“Učenje bez razmišljanja uzaludno je. Razmišljanje bez učenja opasno je.” (Konfucije)). Naravno da treba stalno raditi na poboljšanju cjelokupne nastave i na motivaciji učitelja i nastavnika u cilju boljeg razvoja kritičkog mišljenja kod učenika, ali uvođenje posebnog predmeta je nepotrebno. Do sada se čak 80% sudionika ove javne rasprave, velikim dijelom upravo iz nastavničke prakse, izjasnilo o načelnoj nelogičnosti i nepotrebnosti uvođenja novog predmeta. Ako se njihovo mišljenje ne uvaži tj. ako predmet savjetovanja s javnošću ne može biti pitanje ima li taj novi predmet uopće smisla, onda niti ova javna rasprava nema smisla. 2) Budući da je predloženi predmet nastao kao „alternativa“ vjeronauku, odabir njegova naziva navodi na pomisao da su predlagatelji njime htjeli poručiti da će se u njemu učiti „kritički misliti“ za razliku od vjeronauka u kojem valjda nema kritičkog mišljenja (?), te da žele isticanjem te navodne razlike dio djece odvratiti od vjeronauka i pridobiti za novi predmet. Ova pomisao i nije tako nerealna, s obzirom da se zna da određenim skupinama u društvu smeta vjeronauk u školama i da na razne načine pokušavaju svoju lijevo-liberalnu agendu uvesti u škole (što im uostalom jasno nalaže i Istanbulska konvencija). Koncept „kritičkog mišljenja“, istrgnut iz konkretnih nastavnih predmeta i sadržaja, im za to daje dovoljnu rastezljivost i širinu različitih interpretacija, pa i manipulacija. Slično je, primjerice, pred nekoliko godina nacrt predmeta etike za srednju školu na javnoj raspravi načelno bio neodređen tj. moralno-etički općeprihvatljiv, no u naknadno izdanim udžbenicima otvoreno se promovira rodna ideologija i LGBT pokret, te se potpuno neznanstveno diskreditira vjera kao suprotnost zdravom razumu. 3) Iz medija se može saznati da bi ovaj predmet u višim razredima osnovne škole predavali nastavnici povijesti, filozofije, sociologije, psihologije, ali ne i vjeroučitelji, s obzirom da su oni, prema riječima ministra znanosti i obrazovanja, „već zauzeti držanjem nastave vjeronauka“. No, prema tome su i nastavnici povijesti zauzeti držanjem nastave povijesti, dakle ionako bi se trebala otvarati nova radna mjesta (da bi se pokrili svi razredi po dva sata tjedno!), pri čemu nema argumenta za diskriminaciju vjeroučitelja koji također imaju filozofsko-humanističku naobrazbu. Nepoželjnost vjeroučitelja kao predavača ovog premeta očiti je pokazatelj da se od predavača očekuje da djeci nameću svjetonazorski okvir koji nije spojiv s kršćanskim vrijednostima. To dodatno potvrđuje da je uvođenje ovog predmeta manipulativno i ideološki motivirano. 4) Predloženi nacrt uvođenja novog predmeta ne daje odgovor hoće li ga pohađati samo djeca koja ne idu na vjeronauk (kako bi se riješio medijski prenapuhani problem „sjedenja po hodnicima“) ili sva djeca. Ako će ga pohađati samo djeca koja ne idu na vjeronauk, onda se otvara pitanje organizacije i visokih troškova uvođenja tog predmeta. Naime, škole bi trebale zaposliti velik broj nastavnika koji bi, s obzirom da u Hrvatskoj 90% osnovnoškolaca pohađa vjeronauk, trebali imati nastavu kritičkog mišljenja sa u prosjeku dvoje ili troje djece po razredu, i to točno u vrijeme kada ostatak njihovog razreda ima vjeronauk. No, ministar je izjavio da „ne mora značiti da nekim razvojem situacije to neće postati predmet koji će biti dostupan svima“, a ne samo onima koji ne pohađaju vjeronauk. U tom bi slučaju ovaj predmet bio dodatno opterećenje za učenike a ne bi niti riješio problem „sjedenja po hodnicima“ jer bi se trebao odvijati u drugo vrijeme od vjeronauka. Dakle, svi argumenti ukazuju na to da je uvođenje ovog predmeta nepotrebno, skupo, manipulativno i ideološki motivirano te predstavlja nepotrebno dodatno opterećenje učenika. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju. Prijedlog vezan uz naziv je usvojen te se radna inačica nastavnoga predmeta Kritičko mišljenje mijenja u Svijet i ja. Uvođenjem ovog predmeta, uz postojanje i naglašavanje važnosti ishoda učenja orijentiranih na kritičko mišljenje u svim nastavnim predmetima, Hrvatska prati preporuke koje proizlaze iz relevantnih znanstvenih istraživanja u području kritičkog mišljenja. Naime, istraživanja pokazuju (primjerice, Davies, 2006.; Ikuenobe, 2001.) da se najbolje razvijaju kompetencije kritičkog mišljenja učenika tako da se kritičko mišljenje poučava primjenom tzv. kombiniranog pristupa poučavanju (engl. mixed approach) koji podrazumijeva sljedeće: (1) da su ishodi učenja orijentirani na kritičko mišljenje sadržani u drugim nastavnim predmetima, tzv. infuzija pristup (engl. infusion approach) i pristup uranjanja (engl. immersion approach) i (2) da se kritičko mišljenje poučava kao zaseban predmet u kojem se poučava kritičko mišljenje – njegove strategije i principi, tzv. opći pristup (engl. general approach). Ukoliko bi, kako se u očitovanju tvrdi, uvođenjem predmeta kojem je cilj naučiti djecu misliti, odnosno kritički promišljati kao alternative Vjeronauku predlagatelj sugerirao na to da u Vjeronauku nema kritičkog mišljenja, u tom bi se slučaju i uvođenje etike kao alternative Vjeronauku u srednje škole moglo protumačiti kao to da u Vjeronauku nema etike. No niti jedna od navedenih pretpostavki nije ispravna. Vrijedno je uočiti važnu razliku a to je da ovaj nastavni predmet nije sadržajna, već (s obzirom na trenutni odabir načina njegova uvođenja u škole) organizacijska alternativa Vjeronauku, kao i to da se njegovo uvođenje predlaže radi ujednačavanja odgojno-obrazovnog standarda učenika. Navedeni su komentari uglavnom usmjereni na razumijevanje nastavnog predmeta kao na sadržajnu alternativu Vjeronauku, no o njoj uopće nije riječ. Ovaj nastavni predmet zamišljen je kao izborni predmet, a škola, ukoliko to želi, kurikulum, ili njegove pojedine dijelove, može ponuditi i kroz školski kurikulum.
30 Gordana Bartol KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE Poštovani, smatram da je uvođenje novog predmeta tog tipa bespotrebno budući da učenici tijekom svog osnovnoškolskog obrazovanja iz sadržaja kurikula drugih predmeta i međupredmetnih tema stječu primjeren opseg znanja i vještina koja se mogu smatrati kritičkim mišljenjem. Nadalje, postavlja se logično pitanje tko će predavati taj predmet i kako će se riješiti ostale tehničke i organizacijske poteškoće povezane s uvođenjem tog predmeta. Smatram da bi efikasnije bilo da se provede edukacija učitelja/učiteljica kako poučavati kritičko mišljenje u sklopu njihovih predmeta. S poštovanjem Gordana Bartol, prof. hrvatskog jezika i književnosti Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju. Uvođenjem ovog zasebnog predmeta, uz postojanje i naglašavanje važnosti ishoda učenja orijentiranih na kritičko mišljenje u svim nastavnim predmetima, Hrvatska prati preporuke koje proizlaze iz relevantnih znanstvenih istraživanja u području kritičkog mišljenja. Naime, istraživanja pokazuju (primjerice, Davies, 2006.; Ikuenobe, 2001.) da se najbolje razvijaju kompetencije kritičkog mišljenja učenika tako da se kritičko mišljenje poučava primjenom tzv. kombiniranog pristupa poučavanju (engl. mixed approach) koji podrazumijeva sljedeće: (1) da su ishodi učenja orijentirani na kritičko mišljenje sadržani u drugim nastavnim predmetima, tzv. infuzija pristup (engl. infusion approach) i pristup uranjanja (engl. immersion approach) i (2) da se sadržaji koji usmjeravaju na kritičko mišljenje poučava kao zaseban predmet u kojem se poučava kritičko mišljenje – njegove strategije i principi, tzv. opći pristup (engl. general approach).
31 Hrvatsko debatno društvo KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE Poštovani, Hrvatsko debatno društvo (HDD) pozdravlja i podržava svaki pokušaj da se učenicima u Hrvatskoj omogući i olakša da razvijaju vještine kritičkog mišljenja. Kao udruga koja se više od 20 godina bavi promicanjem debate (discipline usko vezane uz kritičko mišljenje) u hrvatskim školama, smatramo da možemo savjetima koji proizlaze iz iskustva i stručnih znanja doprinijeti razvoju ovog Kurikuluma. Kroz dugi niz godina rada na unaprjeđenju metodike debate i izrade brojnih debatnih materijala, pronašli smo ili razvili niz vježbi, metoda, igara, zadataka i aktivnosti za učenike za koje vjerujemo da čine velik doprinos razvoju njihovog kritičkog mišljenja. U sklopu ovog Kurikuluma, smatramo kako mjesta za debatne aktivnosti ima najviše u domeni A. Upravljanje informacijama i primjena strategija kritičkog mišljenja, pogotovo u višim razredima (5.-8.). Ono što bismo htjeli primijetiti je da u Kurikulumu prevladava pisana nad usmenom raspravom, ne samo količinski, već i detaljnošću razrade. Tako se, primjerice, u Preporukama za ostvarivanje odgojno obrazovnih ishoda za ishode OŠ KM B.6.1. i B.6.2. spominju sokratski dijalog, prezentiranje teme u pisanom obliku, izrada plakata i videomaterijala. U Preporukama za ishod OŠ KM A.7.3., samo vrlo se šturo spominje KP (Karl Popper) format debate kao mogući primjer za raspravu u razredu, dok se za ishod OŠ KM A.7.4., u kojem se kao metoda predlaže raspravljački tekst, navodi nekoliko tema za raspravu i detaljnije je objašnjena obrada pojedine teme. Slično je i s ishodima OŠ KM A.8.1. i OŠ KM A.8.2., gdje su preporuke za pisanu raspravu konkretnije raspisane. Na kraju, u poglavlju F. UČENJE I POUČAVANJE NASTAVNOG PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE, izrijekom se navodi da je „važno istaknuti kako pisana rasprava i pisani razgovor osiguravaju prostor i priliku za jednaki angažman učenika, posebno onih kojima je teže sudjelovati u usmenim raspravama i razgovorima“. Bojimo se da bi ovako ustrojen kurikulum mogao obeshrabriti učitelje da posegnu za debatom kao metodom poučavanja kritičkog mišljenja. Vjerujemo da bi se radilo o propustu, jer istraživanja pokazuju da učenici koji se bave debatom razvijaju ne samo vještine kritičkog razmišljanja, već i vještine pisanja, komunikacijske i prezentacijske vještine, svladaju tremu od javnog nastupa, povećavaju razinu tolerancije itd. (Krpanec, 2021., str. 5.). Osim toga, vjerujemo da argument o učenicima kojima je teže sudjelovati u usmenim raspravama može ići i u drugom smjeru – zasigurno postoje učenici koji se zbog vlastitih sklonosti ili teškoća teže mogu izraziti u pisanim raspravama, a moguće je organizirati debate u kojima svi učenici u razredu imaju svoju ulogu i sudjeluju na određeni način. Ono što čini debatu izrazito pogodnom metodom je da često može dovesti do postizanja više ishoda odjednom (Mumtaz & Latif, 2017). Stoga bismo najprije htjeli predložiti da se debata izrijekom unese u Preporuke za ostvarivanje ishoda barem za sve više razrede za ishode domene A. Osim spominjanja debate, voljeli bismo nešto detaljniju razradu debatnog formata, barem na razini upozoravanja što sve debata treba sadržavati (npr. stranu za, stranu protiv i sudca/e) te na što obratiti pažnju (duljina govora, replike, broj argumenata i sl.) Nadalje, smatramo da je u Kurikulumu spomenuti format Karl Popper neprimjeren za primjenu u nastavi kako zbog svog trajanja (u principu 60 minuta), tako i zbog kompleksnosti, dok postoje prijedlozi debatnog formata koji je primjeren za sat od 45 minuta (Lukić, 2013.), a moguće je koristiti i razne debatne vježbe koje imaju oblik rasprave (velik broj takvih raspisanih i oprimjerenih aktivnosti dostupan je na http://hdd.hr/planovi-debatnih-sastanaka/).Primjer jedne takve debatne vježbe je tzv. “Four Corners Debate”, odnosno “Debata u četiri kuta”, u kojoj učitelj pročita određenu tezu (npr. “Treba uvesti školske uniforme”), a učenici se sukladno vlastitom stavu staju u jedan od četiri kuta prostorije (koji imaju natpise “Izrazito se slažem”, “Slažem se”, “Ne slažem se” i “Uopće se ne slažem”) te iznose argumente zašto su se stali upravo u taj kut prostorije. Na kraju, voljeli bismo da se u Kurikulum u Preporuke za ostvarivanje ishoda upišu i primjeri debatnih teza, slično kao što je to učinjeno za predložene metode pisanih rasprava, jer vjerujemo da bi se pružanjem konkretnih debatnih teza učitelje motiviralo na odabir debate kao primjerene metode te bi im dotične teze mogle služiti i kao uzor za stvaranje vlastitih teza (velik broj debatnih teza dostupan je na stranicama)http://hdd.hr/osnovnoskolske-teze-s-proteklih-turnira/ i https://idebate.net/resources/debatabase). Osim toga, važno bi bilo uputiti učitelje na odlike dobre debatne teze – poput toga da teza mora biti debatibilna (postoje stvari o kojima ne možemo debatirati, npr. znanstvene činjenice) i uravnotežena (mora se moći smisliti podjednak broj jednako snažnih argumenata za jednu i drugu stranu). Zaključno, srdačno podržavamo rad na promicanju kritičkog mišljenja. Premda vjerujemo u moć pisane rasprave kao efikasne metode rada, ne bismo voljeli da debata, kao izrazito snažna metoda usmene rasprave, padne u drugi plan ili potpuno izostane iz nastave Kritičkog razmišljanja. U nadi da ćete prihvatiti naše prijedloge, U ime Hrvatskog debatnog društva, Petar Soldo, predsjednik Upravnog odbora LITERATURA Krpanec, E. (2021). Povezanost bavljenja debatom i političke participacije: medijacijski učinak političkog znanja i identifikacije s grupom debatanata kod učenika srednjih škola (Diplomski rad). Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:872507 Lukić, I. (2013, ožujak 26). Debata kao nastavna metoda u predmetima društveno-humanističkog područja [Izlaganje]. Stručni skup za nastavnike sociologije i politike i gospodarstva, Zagreb, Hrvatska. Preuzeto s https://www.azoo.hr/app/uploads/uvezeno/images/razno/I.Lukic.pdf Mumtaz, S., & Latif, R. (2017). Learning through debate during problem-based learning: an active learning strategy. Advances in Physiology Education, 41(3), 390–394. https://doi.org/10.1152/advan.00157.2016 Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju. Usvojili smo Vaš prijedlog i nadopunili tekst u poglavlju F. kurikuluma s debatom kao prijedlogom metode poučavanja. Usvojili smo Vaš prijedlog i dopunili preporuku za ishod OŠ KM A.7.3.
32 Hub consulting d.o.o. KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE Poštovani, čestitam na hrabrosti da napokon ponudite alternativu sjedenju na hodnicima. Međutim, ako ovaj predmet ne bude u isto vrijeme kad i vjeronauk onda to nije alternativa. Ovaj predmet bi trebao zamijeniti konfesionalni vjeronauk u školama, ali znamo. Vatikanski ugovori su nedodirljivi i nikad se neće moći promijeniti. Nadam se da ovaj predmet neće smanjiti satnicu Likovnog odgoja i Glazbene kulture, kao ni geografiji jer oni u monogome na svoj način razvijaju kritičko mišljenje. Također, predlažem da se predmet ne zove kritičko mišljenje nego Humanizam. Ana Majnarić, prof. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju. Uvođenjem ovog predmeta, uz postojanje i naglašavanje važnosti ishoda učenja orijentiranih na kritičko mišljenje u svim nastavnim predmetima, Hrvatska prati preporuke koje proizlaze iz relevantnih znanstvenih istraživanja u području kritičkog mišljenja. Naime, istraživanja pokazuju (primjerice, Davies, 2006.; Ikuenobe, 2001.) da se najbolje razvijaju kompetencije kritičkog mišljenja učenika tako da se kritičko mišljenje poučava primjenom tzv. kombiniranog pristupa poučavanju (engl. mixed approach) koji podrazumijeva sljedeće: (1) da su ishodi učenja orijentirani na kritičko mišljenje sadržani u drugim nastavnim predmetima, tzv. infuzija pristup (engl. infusion approach) i pristup uranjanja (engl. immersion approach) i (2) da se sadržaji koji usmjeravaju na kritičko mišljenje poučava kao zaseban predmet u kojem se poučava kritičko mišljenje – njegove strategije i principi (engl. general approach). Napominjemo kako je radna inačica naslova ovog predmeta bila Kritičko mišljenje, a nakon uvida u očitovanja, naslov se mijenja u Svijet i ja. Ovaj nastavni predmet nije, niti može biti zamjena za Vjeronauk. Zamišljen je kao izborni predmet radi ujednačavanja odgojno-obrazovnog standarda učenika.
33 Ines Falak KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE Poštovani, evidentno je da većina komentara ne bi bila napisana da se novom predmetu odredilo drugo ime. Iako se pretpostavlja da učenici tijekom obrazovanja u sklopu svih predmeta i međupredmetnih tema stječu vještinu kritičkog mišljenja, stvarnost je daleko od toga. Ako se pomnije pročita kurikul, a pogotovo Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda, vidi se razlika između onog što se radi tijekom drugih predmeta i što predviđa KM. Ponekad ni sami učitelji i nastavnici nisu skloni kritičkom promišljanju, a često uopće nemaju za njega vremena. KM može „reagirati“ i promišljati o svakoj trenutnoj životnoj situaciji/temi dok su ostali predmeti većinski vezani uz zadane sadržaje. Također, KM će, možda i lakše od drugih predmeta, svoje sadržaje moći prilagoditi djeci s različitim teškoćama u razvoju ili učenju te im pomoći u širenju, njima prihvatljivih, kompetencija. Problem nije ni obaveznost odabira izbornog predmeta KM jer takva obaveznost postoji i u srednjoj školi. Jasno je da će se KM provoditi istovremeno kada i VJ. Pokazalo se da se on ne može uvijek provoditi prvi ili zadnji sat, a blok sat je, za učenike, najlošije rješenje. Prostor će se također naći jer su i sada uč. koji ne idu na VJ u odvojenom prostoru. Treba vidjeti organizacijska iskustva u srednjim školama i iskoristiti ih u osnovnim. Možda se svi izborni predmeti trebaju odvijati nakon redovne nastave. Za sve izborne premete trebaju vrijediti ista pravila, tj. kada se odaberu postaju obvezni ukoliko se, na kraju nastavne godine, ne podnese zahtjev za ispisom. Također mislim da alternativa VJ ne može biti ništa što je vezano uz religiju i vjeru jer roditelji koji ne žele VJ očito, u životu svoje djece, ne žele nikakve religijske sadržaje (oni se kao dio opće kulture „provlače“ kroz sadržaje HJ, PiD, povijesti i zemljopisa, GK, LK, RZ). Shodno navedenom, KM ne mogu predavati teolozi i katehetičari jer neminovno izlažu sadržaje prožete svojom naobrazbom i vjerskim opredjeljenjem kao što je i moj učiteljski rad neminovno u nekim segmentima bio prožet istim. Praktična sam vjernica, ali se mogu staviti u cipele roditelja ateista. Svaki prosvjetni djelatnik, a pogotovo onaj koji predaje izborni predmet, treba odgovornim i kreativnim radom „privući“ učenike i pružiti im najkvalitetnije obrazovanje koji nudi naš školski sustav. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju. Uvođenjem ovog zasebnog predmeta, uz postojanje i naglašavanje važnosti ishoda učenja orijentiranih na kritičko mišljenje u svim nastavnim predmetima, Hrvatska prati preporuke koje proizlaze iz relevantnih znanstvenih istraživanja u području kritičkog mišljenja. Naime, istraživanja pokazuju (primjerice, Davies, 2006.; Ikuenobe, 2001.) da se najbolje razvijaju kompetencije kritičkog mišljenja učenika tako da se kritičko mišljenje poučava primjenom tzv. kombiniranog pristupa poučavanju (engl. mixed approach) koji podrazumijeva sljedeće: (1) da su ishodi učenja orijentirani na kritičko mišljenje sadržani u drugim nastavnim predmetima, tzv. infuzija pristup (engl. infusion approach) i pristup uranjanja (engl. immersion approach) i (2) da se sadržaji koji usmjeravaju na kritičko mišljenje poučava kao zaseban predmet u kojem se poučava kritičko mišljenje – njegove strategije i principi, tzv. opći pristup (engl. general approach).
34 Ines Lovrić KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE, C. STRUKTURA – ORGANIZACIJSKA PODRUČJA PREDMETNOGA KURIKULUMA Poštovani, podržavam uvođenje nastavnog predmeta kao i predloženi kurikulum. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju.
35 Iva Novak KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE Poštovani, slažem se s nužnošću razvoja kritičkoga mišljenja kod učenika, no smatram da nije potrebno uvođenje novoga predmeta već ionako preopterećenim učenicima. Predlažem da se ideje navedene u Kurikulumu nastavnog predmeta Kritičko mišljenje dodaju i/ili razrade unutar postojećih nastavnih predmeta. Također, možda bi neki učenici bili zainteresirani za nastavu oba predmeta (Vjeronauka, kao i Kritičkoga mišljenja), te bi nastale poteškoće u organiziranju nastave (ako bi im uopće bilo dopušteno odabrati oba predmeta). Smatram također da naziv nastavnoga predmeta "Kritičko mišljenje" nije najsretnije rješenje. Možda bi se mogao nazvati "Kompetencije budućnosti" ili "Kompetencije 21. stoljeća". Srdačan pozdrav! Prihvaćen Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju. Slažemo se s vašim promišljanjem te smo uvažili prijedlog o promijeni radnog naziva predmeta. Nakon uvida u očitovanja pristigla na javno savjetovanje radna inačica naslova ovog predmeta mijenja se u Svijet i ja. Ovaj nastavni predmet zamišljen je kao izborni predmet, a škola, ukoliko to želi, kurikulum, ili njegove pojedine dijelove, može ponuditi kroz školski kurikulum.
36 Ivan Jažić KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE Poštovani, smatram da nastavni kadar za ovakav predmet trebaju biti nastavnici koji su i sami završili studije gdje se takvo nešto od njih i očekivalo, poput stručnih i sveučilišnih studija iz polja prava, i ekonomije, filozofije, sociologije, psihologije, informacijskih znanosti, i sličnih profesija, uz obvezu položenog pedagoško-psihološkog obrazovanja. S poštovanjem, Ivan Jažić Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju. Uvođenjem ovog zasebnog predmeta, uz postojanje i naglašavanje važnosti ishoda učenja orijentiranih na kritičko mišljenje u svim nastavnim predmetima, Hrvatska prati preporuke koje proizlaze iz relevantnih znanstvenih istraživanja u području kritičkog mišljenja. Naime, istraživanja pokazuju (primjerice, Davies, 2006.; Ikuenobe, 2001.) da se najbolje razvijaju kompetencije kritičkog mišljenja učenika tako da se kritičko mišljenje poučava primjenom tzv. kombiniranog pristupa poučavanju (engl. mixed approach) koji podrazumijeva sljedeće: (1) da su ishodi učenja orijentirani na kritičko mišljenje sadržani u drugim nastavnim predmetima, tzv. infuzija pristup (engl. infusion approach) i pristup uranjanja (engl. immersion approach) i (2) da se sadržaji koji usmjeravaju na kritičko mišljenje poučava kao zaseban predmet u kojem se poučava kritičko mišljenje – njegove strategije i principi, tzv. opći pristup (engl. general approach).
37 IVANA MARŠIĆ KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE Kritičko razmišljanje i razmišljanje uopće je sastavni dio svakog predmeta. Svaki novi predmet u OŠ je veliki problem u grupiranju učenika u odgojno-obrazovne skupine i kreiranje rasporeda za iste. Svi učenici u OŠ (nakon uvođenja odvezne informatike u 5. i 6. razredu i nakon uvođenja izborne matematike u svim ostalim razredima) premašuju dnevnu normu u maksimalnom broju sati predviđenom za njihov uzrast. U školama je nemoguće organizirati dopunsku i dodatnu nastavu baš zbog ovih problema. U školama već imamo zaposlene profesore stranih jezika koji predaju izborne predmete. Usmjerimo učenike k tim predmetima koji već postoje, čiji je rad, kurikulum i praksa ustaljena, predmetima koji su neopravdano zapstavljeni, a itekako su korisni i štoviše neophodni našim učenicima. Hrvatski su se učenici nekoć razlikovali od svojih europskih kolega baš svojim jezičnim kompetencijama, svojom višejezičnošću, vratimo modu učenja stranih jezika u škole! Novi predmet nam nije potreban, stvorit će samo probleme! Profesori stranih jezika su već izgrađeni, itekako osposobljeni, s dugom tradicijom i iskustvom u poučavanju. Imamo već spremne sve potrebne nastavne prakse i materijale. Uvođenjem još jednog izbornog predmeta štetimo učenju drugog stranog jezika. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju. Uvođenjem ovog predmeta, uz postojanje i naglašavanje važnosti ishoda učenja orijentiranih na kritičko mišljenje u svim nastavnim predmetima, Hrvatska prati preporuke koje proizlaze iz relevantnih znanstvenih istraživanja u području kritičkog mišljenja. Nakon uvida u očitovanja pristigla na javno savjetovanje radna inačica naslova ovog predmeta mijenja se u Svijet i ja.
38 IVANA PUZAK KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE Poštovani, Godinama se raspravlja o velikom broju školskih predmeta i preteškoj školskoj torbi. U nizu školskih reformi ili korekciji istih nastavni sadržaji se povećavaju, školovanje traje sve duže, a učenici sve manje znaju ili su sposobni nešto samostalno učiniti. U tome vidim i pokušaj uvođenja novog predmeta kritičko mišljenje. Dobro razrađen predstavljen kurikul djelom postoji u većini predmeta, a predlažem da se dio realizira kroz sat razrednika. Jer kritičko mišljenje nije samo važno u školskom sustavu već općenito u životu pa to treba djeci usaditi od malih nogu. Nikako novi predmet ne može biti alternativa vjeronauku koji se smatra neozbiljno i nekritično. A što ako se predmet od sadašnjeg radnog naslova pretvori u "kritizersko mišljenje"? Srdačan pozdrav, Ivana Puzak Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju. Nakon uvida u očitovanja pristigla na javno savjetovanje radna inačica naslova ovog predmeta mijenja se u Svijet i ja. Uvođenjem ovog zasebnog predmeta, uz postojanje i naglašavanje važnosti ishoda učenja orijentiranih na kritičko mišljenje u svim nastavnim predmetima, Hrvatska prati preporuke koje proizlaze iz relevantnih znanstvenih istraživanja u području kritičkog mišljenja. Naime, istraživanja pokazuju (primjerice, Davies, 2006.; Ikuenobe, 2001.) da se najbolje razvijaju kompetencije kritičkog mišljenja učenika tako da se kritičko mišljenje poučava primjenom tzv. kombiniranog pristupa poučavanju (engl. mixed approach) koji podrazumijeva sljedeće: (1) da su ishodi učenja orijentirani na kritičko mišljenje sadržani u drugim nastavnim predmetima, tzv. infuzija pristup (engl. infusion approach) i pristup uranjanja (engl. immersion approach) i (2) da se sadržaji koji usmjeravaju na kritičko mišljenje poučava kao zaseban predmet – njegove strategije i principi (engl. general approach).
39 Janja Linardić KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE Poštovani, ne vidim kome treba uvođenje predmeta kritičko mišljenje u osnovne škole pored brojnih predmeta i prenakrcanih sadržaja svih razreda. Ponekad mi se čini da je jedina svrha škole zadržati djecu što veći broj sati u školi te da je kritičko mišljenje upravo ono koje nema mogućnost razvijanja u takvom okruženju. Kritičko mišljenje je svakako potrebno, ali ono mora biti dijelom svakog nastavnog predmeta, a ne izdvojeno kao neka zasebna cjelina. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju. Ovaj nastavni predmet zamišljen je kao izborni predmet, a škola, ukoliko to želi, kurikulum, ili njegove pojedine dijelove, može ponuditi i kroz školski kurikulum.
40 Jasmina Kranjčević Ćosić KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE Postovani, smatram da je Kriticko misljenje medjupretna tema koja je vec provucena kroz sve predmete u skoli te nema potrebe da bude samostalan predmet. Puno korisniji predmeti bi bili Poduzetnistvo, Financijska pismenost. Primljeno na znanje Zahvaljujemo Vam na komentaru i na Vašem doprinosu javnom savjetovanju.
41 Josip Ćirić KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE Čitajući brojne komentare na kurikulum, razvidno je koliko dobro ilustriraju potrebu uvođenja kritičkog mišljenja u škole. Nažalost, možemo vidjeti cijeli niz pogreški u argumentiranju, od whataboutisma, strašila (straw man), ishitrenih poopćavanja, lažnih dilema i vrlo slobodnog razumijevanja nekih pojmova poput metakognicije ili kritičnosti. Također, postoji i niz argumentiranih i konstruktivnih primjedbi za koje se nadam kako će ih autori uvrstiti u završnu inačicu dokumenta (pojmovna pojašnjenja, specifičnosti u nekim segmentima vrednovanja). U idealnom slučaju, učenici bi imali prostor u satnici za religijsku kulturu (umjesto vjeronauka bilo koje religije, kojem je mjesto u vjerskoj zajednici) i za kritičko mišljenje, kao i povećanu satnicu tehničkog odgoja i stranih jezika (što se spominje u nekoliko komentara). No ovdje raspravljamo o onome što je pred nama, a riječ je o kvalitetnom kurikulumu predmeta koji će biti od koristi učenicima. dr. sc. Josip Ćirić, izv. prof. Odjel za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju.
42 Josip Guć KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE Ideji uvođenja posebnog školskog predmeta Kritičko mišljenje jedina zamjerka može biti ta što je planiran samo za dio učenika. Naravno, takvo što ne ovisi o piscima kurikuluma kojemu se načelno nema što zamjeriti. Mnogi do sad izneseni komentari koji idu u smjeru nepotrebnosti posebnog školskog predmeta koji bi se bavio kritičkim mišljenjem upravo dokazuju da je ovaj školski predmet potreban. Prvo, slijedom dijela komentara dalo bi se zaključiti da neki možda misle da je proces odgoja i obrazovanja samo obučavanje za tržište rada. To je, dakako, pogrešno, a za to osvijestiti od pomoći može biti filozofija, tj. kritičko propitivanje svrhe i biti ljudskog bića (koje neki očito žele svesti na homo economicusa). Drugo, nastavnici često misle da već vladaju vještinom kritičkog mišljenja i da ga bez „izoštravanja“ mogu na ovaj ili onaj način prenositi djeci. Naravno, takva se vještina ne može imati ili nemati, ona se ima ili nema u izvjesnoj mjeri. Poseban predmet može pomoći da se na usavršavanje takvog mišljenja dade poseban naglasak, pa i da onda djeca vlastitim kritičkim aparatom propituju nastavu drugih školskih predmeta. Ne treba zaboraviti da je odgoj, ako nije manipulacija, uvijek dvosmjeran proces – što naglašavaju mnogi filozofi odgoja. Pored toga, činjenica je da će studij filozofije dati veću priliku studentu koji se priprema biti nastavnikom da razvije kritičku misao od drugih studija. Ovo je, dakle, jedinstvena prilika da filozofi daju izravan doprinos osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju (premda, naravno, neki filozofi već i predaju osnovnoškolske predmete, ali ne one koji se izravno vežu uz filozofiju). Pri tome ne vidim zapreke da se uz posebnu obuku na učiteljskim fakultetima i učitelji i učiteljice razredne nastave osposobe za nastavu ovog predmeta. Treće, ni u kom pogledu ne mislim da se kritičko mišljenje ne treba protezati kroz sve školske predmete, no to ne ukida potrebu za posebnim školskim predmetom, kao što ni potreba da djeca u ispitima svih školskih predmeta pišu hrvatskim standardnim jezikom ne ukida potrebu za postojanjem školskog predmeta Hrvatski jezik (na što je već ukazao jedan diskutant, s čijim se komentarom generalno slažem). Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju. Uvođenjem ovog izbornog predmeta, uz postojanje i naglašavanje važnosti ishoda učenja orijentiranih na kritičko mišljenje u svim nastavnim predmetima, Hrvatska prati preporuke koje proizlaze iz relevantnih znanstvenih istraživanja u području kritičkog mišljenja. Naime, istraživanja pokazuju (primjerice, Davies, 2006.; Ikuenobe, 2001.) da se najbolje razvijaju kompetencije kritičkog mišljenja učenika tako da se kritičko mišljenje poučava primjenom tzv. kombiniranog pristupa poučavanju (engl. mixed approach) koji podrazumijeva sljedeće: (1) da su ishodi učenja orijentirani na kritičko mišljenje sadržani u drugim nastavnim predmetima, tzv. infuzija pristup (engl. infusion approach) i pristup uranjanja (engl. immersion approach) i (2) da se sadržaji koji usmjeravaju na kritičko mišljenje poučava kao zaseban predmet u kojem se poučava kritičko mišljenje – njegove strategije i principi, tzv. opći pristup (engl. general approach). Nakon uvida u očitovanja pristigla na javno savjetovanje radna inačica naslova ovog predmeta mijenja se u Svijet i ja.
43 Josip Rukelj KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE Čitajući kurikul kao i komentare na kurikul KM, mogao sam primijetiti nekoliko mišljenja koja se mogu svrstati u: 1. pitanje naziva predmeta; 2. pitanje sadržaja, tj. ishoda u KM (je li potreban taj predmet?); 3. pitanje alternative vjeronauku; 4. pitanje organizacije izvođenja predmeta. Predmet je zamišljen kao alternativa za učenike koji ne polaze vjeronauk. Mislim da bi kao alternativu trebalo staviti predmet koji bi se mogao zvati Religijska kultura ili Etika – religije ili Mala filozofija (u kojem bi se ogledala etika, filozofija/mala, religiologija, povijest i rasprostranjenost religija, književno-umjetnički i ostali tekstovi religija i dr. sadržaji koji današnju civilizaciju povezuju kroz religije i vjere). Takav bi predmet mogao biti alternativa jer proučava slične teme koje su i u konfesijalnom vjeronauku s time da su općenitog i alternativnog karaktera. Što se tiče KM i njegovog sadržaja, on je dobar jer daje značaj filozofiji (mala) i logici koje su u sustavu odgoja i obrazovanja zanemarene. Načelno se KM nalazi gotovo u svim predmetima, ali samo kao pomoć u obradi tema koje su primarne za određeni predmet. Znači govorimo o dva predmeta: 1. npr. religijska kultura kao alternativa vjeronauku 2. KM – kao novi predmet. Je li KM potreban i kako će se organizacijski uklopiti u postojeći model rada škole treba još osmisliti (možda kao izvan nastavna aktivnost). Organizaciju treba prepustiti konkretnoj situaciji da se nađe najbolje rješenje ovisno o faktorima kao što su: a) broj učenika; b) slobodni prostor; c) kadrovsko pitanje itd.). Uvođenje novog predmeta je uvijek stresno za školstvo. Dobro je što je predviđeno eksperimentalno razdoblje tijekom kojeg će se vidjeti kako se to može ostvariti. Novi predmet je bogatstvo jer donosi nove spoznaje i razmišljanja. Hoće li novi predmet ispuniti očekivanja najviše ovisi o tome hoće li i koliko će učitelj/nastavnik/profesor biti kvalitetan u svom radu, tj. koliko će se dobro pripremiti za nastavni sat Škola je živi mehanizam odgoja i obrazovanja, koja prolazi kroz procese koji traže novi pogled na stjecanje znanja, razvijanje sposobnosti (kompetencija).Predloženi predmeti mogu dati dodatnu kvalitetu te proširiti obzore pluranosti i različitosti. Pitanje klasičnih predmeta: STEM područja, jezika i IT, odgojnih i umjetničkih predmeta kao i vjeronauka time nisu na gubitku već se nadopunjuju i još više dolaze do izražaja njihove vrijednosti (utemeljenosti) u školskom sustavu. Prihvaćen Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju. Nakon uvida u očitovanja pristigla na javno savjetovanje radna inačica naslova ovog predmeta mijenja se u Svijet i ja. Uvođenjem ovog zasebnog predmeta, uz postojanje i naglašavanje važnosti ishoda učenja orijentiranih na kritičko mišljenje u svim nastavnim predmetima, Hrvatska prati preporuke koje proizlaze iz relevantnih znanstvenih istraživanja u području kritičkog mišljenja. Naime, istraživanja pokazuju (primjerice, Davies, 2006.; Ikuenobe, 2001.) da se najbolje razvijaju kompetencije kritičkog mišljenja učenika tako da se kritičko mišljenje poučava primjenom tzv. kombiniranog pristupa poučavanju (engl. mixed approach) koji podrazumijeva sljedeće: (1) da su ishodi učenja orijentirani na kritičko mišljenje sadržani u drugim nastavnim predmetima, tzv. infuzija pristup (engl. infusion approach) i pristup uranjanja (engl. immersion approach) i (2) da se sadržaji koji usmjeravaju na kritičko mišljenje poučava kao zaseban predmet u kojem se poučava kritičko mišljenje – njegove strategije i principi, tzv. opći pristup (engl. general approach).
44 Karol Jurišić KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE Poštovani Ne treba uvesti predmet "Kritičko mišljenje" također većina djece i mladih ide na vjeronauk to je realna i stvarna statistika, jer sa tim predmetom se može zloupotrebljavati ljevičarska propaganda kao u na predmetu etike za srednje škole - taj predmet je bespotreban jer nema mišljenja svojom glavom nego mišljenja ljevičarskom glavom i etika u srednjoj školi je itekako bespotrebna naravno podržavaju ljevičarske nekršćanske stavove u Republici Hrvatskoj Na vjeronauku ima kritičkog mišljenja, također vjeronauk dobiva samostalne, odrasle, upravo oblikovane i izgrađene ljude sa kršćanskim vrijednostima Itekako ne treba uvesti predmet "Kritičko mišljenje" i treba ukinuti etiku u srednjim školama diljem Republike Hrvatske jer na tim predmetima ne razmišlja svojom glavom nego ljevičarskom glavom S poštovanjem Član stranke Hrvatskih Suverenista Karol Jurišić Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju. Vrijedno je uočiti važnu razliku a to je da ovaj nastavni predmet nije sadržajna, već (s obzirom na trenutni odabir načina njegova uvođenja u škole) organizacijska alternativa Vjeronauku, kao i to da se njegovo uvođenje predlaže radi ujednačavanja odgojno-obrazovnog standarda učenika. Navedeni su komentari uglavnom usmjereni na razumijevanje ovog nastavnog predmeta kao na sadržajnu alternativu Vjeronauku, no o njoj uopće nije riječ. Ovaj nastavni predmet zamišljen je kao izborni predmet, a škola, ukoliko to želi, kurikulum, ili njegove pojedine dijelove, može ponuditi kroz školski kurikulum.
45 KATARINA JANDREJ KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE Poštovani, podržavam uvođenje predmeta Kritičko mišljenje. Smatram da edukativnih sadržaja takvog oblika nedostaje. Prvenstveno se presumira da učenici tijekom obrazovanja u sklopu ostalih predmeta i kritički promišljaju, ali uspoređujući kurikulume i sadržaje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda, vidljiva je evidentna razlika između ostalih predmeta i Kritičkog mišljenja. Učenici su tijekom obrazovanja zatrpani informacijama, često im se nameće tuđe mišljenje, zaboravili su kako je to međusobno komunicirati i spoznati ljepotu dijaloga, argumentiranja, upoznavanja međusobnih različitosti... Mišljenja sam kako edukativni sadržaji trebaju ići u korak s vremenom, a ukoliko želimo društveno odgovornu i etičnu zajednicu Kritičko mišljenje je potrebno. Istaknula bih činjenicu s kojom sam se susretala tijekom vlastitog obrazovanja koja me je i potaknula da podržim uvođenje Kritičkog mišljenja, a to je da često ni nastavnici nisu skloni kritičkom promišljanju (nameću vlastito mišljenje, nemaju vremena, ne potiču dvosmjernu komunikaciju). Svrsishodno tome smatram da bi nastavni kadar za Kritičko mišljenje trebali biti nastavnici koji su tijekom vlastitog obrazovanja, iskustva i unapređivanja završili studije gdje se od njih takvo nešto i očekivalo (stručni i sveučilišni studiji filozofije, psihologije, sociologije, prava, informatike uz pedagoško-psihološko osposobljavanje. S poštovanjem, Katarina Jandrej Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju.
46 Klara Jasna Žagar KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE Poštovani, podržavam razvoj kritičkog mišljenja kod učenika i osnaživanje učenika da svoje mišljenje hrabro iskazuju. Međutim, ne vidim smisao podučavanja kritičkog mišljenja kao zasebnog predmeta jer predmetne situacije moraju biti životne, a ne izmišljene za potrebe nastave. Koliko vidim, sva područja su već pokrivena postojećim kurikulima i međupredmetnim temama i dosljednim provođenjem će svi učenici dobiti potrebne vještine, a ne samo oni koji odaberu predmet kao izborni. Upitnim, također, vidim broj učenika u skupini jer nije svrsishodno da jedan učenik sam sudjeluje u raspravama i sam sebi iskazuje kritičko mišljenje o nekoj temi. Sljedeće je pitanje mogu li nastavnici koji nemaju i/ili se boje izreći svoje kritičko mišljenje poticati i osnažiti učenike da iznose svoje kritičko mišljenje. Također, tko će predavati novi predmet, gdje su propisane kompetencije? S poštovanjem, Jasna Žagar Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju. Nakon uvida u očitovanja pristigla na javno savjetovanje radna inačica naslova ovog predmeta mijenja se u Svijet i ja. Izmjene pravilnika nisu predmet ovog javnog savjetovanja.
47 Klara Mihalić KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE Uvesti predmet za one koji ne idu na vjeronauk znači uvesti predmet koji se u određenom dijelu ne slaže s katoličkom vjerom koja nad može spasiti jedina. Moralno gledano, kritičko razmišljanje je odlična vještina, no predmet ne smije nametati razmišljanja poput rodne ideologije i sličnoga, kao što ti čini etika koja je uvedena pod istu svrhu. Je li nam cilj djecu trovati i usađivati im mišljenje da je LGBTIQ+ u redu, kada sve govori da je to poremećaj? Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju.
48 Ksandra Sinožić KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE Poštovani, potrebno je razvijati kritičko mišljenje kod učenika, ali nije potrebno uvoditi novi predmet. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju.
49 Lora Tomulić Matijević KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE, A. SVRHA I OPIS PREDMETA Uvođenje kritičkog mišljenja je pozitivan pomak u osnovnoškolskom obrazovanju. Smatram da je dobra alternativa za učenike koji ne pohađaju Vjeronauk iako sam mišljenja da bi trebao pratiti kroz cijeli obrazovni sustav. Skrećem pozornost da prilikom formiranja nastavnog kadra koje će biti ovlašteno za predavanje navedenog predmeta konačno uzmete u obzir profesore političkih znanosti. Sve to iz razloga što su profesori političkih znanosti jedini koji stječu na svojem fakultetskom obrazovanju profesorski smjer, a da isto ne prati školski program. Primjerice, kod Politike i gospodarstva daje se primat profesorima sociologije što je krajnje nekorektno i degradirajuće za profesore političkih znanosti. Također, napominjem da profesori filozofije, sociologije, logike, psihologije imaju svoje školske predmete u sustavu obrazovanja, dok uloga pedagoga u školi je usmjerena prvenstveno izvan nastavničkog procesa, gdje joj je i mjesto. Također, svi navedeni nastavnički sadržaji usmjereni su prvenstveno ka teorijskom razmatranju i spoznaji, dok je politološka struka usmjerena i na primijenjenoj- praktičnoj upotrebi. Nikako se ne smije smesti s uma kako je politološka struka izrazito cijenjena u zapadnim, naprednim i modernim društvima u kojima politolozi, zbog svoje uloge i doprinosu društva, uživaju društveni status i ugled. Okvir istraživanja politologije vrlo je širok i isprepliće se s predmetom istraživanja drugih društvenih znanosti dok se velik broj istraživanja odnosi na područje proučavanja raznih političkih doktrina poput demokracije. Detaljno poznavanje demokratskih načela pa tako i kritičkog mišljenja, razlučivanje bitnog od nebitnog, informiranost, široko obrazovanje i zanimanje za razna područja društvenog života, poznavanje povijesti, sociologije, psihologije i drugih društvenih znanosti kao što su filozofija, ekonomija i pravo te praćenje događaja iz javnog života, omogućava kompetentnost u obrazovnom radu. Pored toga, analitičko mišljenje te sposobnost kritičkog mišljenja i jasnog iznošenja vlastitog mišljenja i stavova nužni su za politologe kao i dobre prezentacijske vještine i razvijena sposobnost verbalnog i pismenog izražavanja. Navedeno čini politologe neizostavnim čimbenikom školskog obrazovnog procesa. Oni postaju edukatori s praktičnom primjenom. Socijalizacija u političko-ekonomski sustav i vrijednosti, od najranije životne dobi, važni su za cjelokupno funkcioniranje društva u koji politolozi neupitno imaju uvid. Aktivno sudjelovanje u društvu, poštivanje zakonitosti i načela, etičnost, osobne, društvene i političke slobode, odgovornost, propitivanje informacija, autoriteta i sl. kompatibilni su s predmetnim kurikulumom. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju. Vrijedno je uočiti važnu razliku a to je da ovaj nastavni predmet nije sadržajna, već (s obzirom na trenutni odabir načina njegova uvođenja u škole) organizacijska alternativa Vjeronauku, kao i to da se njegovo uvođenje predlaže radi ujednačavanja odgojno-obrazovnog standarda učenika. Navedeni su komentari uglavnom usmjereni na razumijevanje nastavnog predmeta kao na sadržajnu alternativu Vjeronauku, no o njoj uopće nije riječ. Kritičko mišljenje je generička, ključna, životna, globalna kompetencija i kao takva je sadržajna za sve učenike. Ovaj nastavni predmet zamišljen je kao izborni predmet, a škola, ukoliko to želi, kurikulum, ili njegove pojedine dijelove, može ponuditi i kroz školski kurikulum.
50 LUKA HUZJAK KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE Poštovani, pretpostavke za stvaranje svih nužnih pozitivnih promjena trebalo bi inicirati i aktivno poticati resorno ministarstvo, a temeljem Komunikacije Europske Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija - Višejezičnost: prednost za Europu i zajednička obveza (COM(2008)566 završna verzija od 18.9.2008.) koja naglašava vrijednost jezične raznolikosti u EU-u navodeći korake koje je potrebno poduzeti „kako bi višejezičnost bila integrirana u politike EU-a, sa svrhom ostvarenja „Barcelonskog cilja” (da bi Europljani trebali moći komunicirati na dva jezika uz svoj materinji).“ https://eur-lex.europa.eu/HR/legal-content/summary/multilingualism-an-asset-and-a-commitment.html Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju. Uvođenjem ovog predmeta, uz postojanje i naglašavanje važnosti ishoda učenja orijentiranih na kritičko mišljenje u svim nastavnim predmetima, Hrvatska prati preporuke koje proizlaze iz relevantnih znanstvenih istraživanja u području kritičkog mišljenja. Naime, istraživanja pokazuju (primjerice, Davies, 2006.; Ikuenobe, 2001.) da se najbolje razvijaju kompetencije kritičkog mišljenja učenika tako da se kritičko mišljenje poučava primjenom tzv. kombiniranog pristupa poučavanju (engl. mixed approach) koji podrazumijeva sljedeće: (1) da su ishodi učenja orijentirani na kritičko mišljenje sadržani u drugim nastavnim predmetima, tzv. infuzija pristup (engl. infusion approach) i pristup uranjanja (engl. immersion approach) i (2) da se sadržaji koji usmjeravaju na kritičko mišljenje poučava kao zaseban predmet u kojem se poučava kritičko mišljenje – njegove strategije i principi (engl. general approach).
51 LUKA HUZJAK KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE Čemu uvoditi novi predmet, ako je kritičko mišljenje već prisutno u svim predmetima, a već postoje gotovi programi za strane jezike. Potrebno je više izbornosti, odgojnih predmeta i drugog stranog jezika. Europski dokumenti promiču višejezičnost, kod nas se samo gomilaju, postaju mrtvo slovo na papiru i ništa se ne događa. MZO ne potiče aktivno višejezičnost, samo deklarativno. I digitalna pismenost i višejezičnost i kritičko mišljenje i kreativnost - sve su to vještine poželjne za tržište rada. Primljeno na znanje Zahvaljujemo Vam na komentaru i na Vašem doprinosu javnom savjetovanju.
52 LUKA HUZJAK KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE, E. POVEZANOST S DRUGIM PREDMETIMA I MEĐUPREDMETNIM TEMAMA Čemu uvoditi novi predmet, ako je kritičko mišljenje već prisutno u svim predmetima, a već postoje gotovi programi za strane jezike. Potrebno je više izbornosti, odgojnih predmeta i drugog stranog jezika. Europski dokumenti promiču višejezičnost, kod nas se samo gomilaju, postaju mrtvo slovo na papiru i ništa se ne događa. MZO ne potiče aktivno višejezičnost, samo deklarativno. I digitalna pismenost i višejezičnost i kritičko mišljenje i kreativnost - sve su to vještine poželjne za tržište rada. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju. Uvođenjem ovog predmeta, uz postojanje i naglašavanje važnosti ishoda učenja orijentiranih na kritičko mišljenje u svim nastavnim predmetima, Hrvatska prati preporuke koje proizlaze iz relevantnih znanstvenih istraživanja u području kritičkog mišljenja. Naime, istraživanja pokazuju (primjerice, Davies, 2006.; Ikuenobe, 2001.) da se najbolje razvijaju kompetencije kritičkog mišljenja učenika tako da se kritičko mišljenje poučava primjenom tzv. kombiniranog pristupa poučavanju (engl. mixed approach) koji podrazumijeva sljedeće: (1) da su ishodi učenja orijentirani na kritičko mišljenje sadržani u drugim nastavnim predmetima, tzv. infuzija pristup (engl. infusion approach) i pristup uranjanja (engl. immersion approach) i (2) da se sadržaji koji usmjeravaju na kritičko mišljenje poučava kao zaseban predmet u kojem se poučava kritičko mišljenje – njegove strategije i principi (engl. general approach). Nakon uvida u očitovanja pristigla na javno savjetovanje radna inačica naslova ovog predmeta mijenja se u Svijet i ja.
53 LUKA HUZJAK KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE Je li propisan minimalni broj učenika za formiranje odgojno-obrazovne skupine za predmet Kritičko mišljenje? Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju. Upućeno pitanje izlazi iz domene ovog savjetovanja i samoga kurikuluma. Minimalan broj učenika određuje se Pravilnikom o broju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini u osnovnoj školi.
54 LUKA HUZJAK KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE Što je s grupiranjem učenika? Je li jedan od objektivnih preduvjeta za učinkovito učenje i poučavanje kritičkog mišljenja rad s manjim brojem učenika u skupini gdje svaki pojedinac dobiva priliku aktivno sudjelovati? Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju. Iako se i ovdje može u odgovoru uputiti na Pravilnik o broju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini u osnovnoj školi, napominjemo kako neke od metoda koje se kurikulumom predlažu upućuju na aktivno sudjelovanje svih učenika.
55 Maja Veljak KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE Treba razvijati kritičko mišljenje učenika stoga mislim da je razrada predmeta nužna. Predlažem više poveznica s umjetnosti općenito, posebice glazbom jer je na taj način moguće produbiti kreativnost te podići kvalitetu razumijevanja. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju.
56 MANDA RAŠIĆ-KADIĆ KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE Poštovani Nakon pročitanog prijedloga kurikuluma novog izbornog predmeta ovog e-savjetovanja ostajem pri osobnom i mišljenju kako nije potrebno uvoditi novi predmet Kritičko mišljenje u OŠ. Tome je potkrjepa nekoliko razloga. Namjera novog izbornog predmeta, njegov cilj i ishodi sadržani su u postojećim nastavnim predmetim i međupredmetnim temama. Izborni predmet KM kao alternativa izbornom predmetu Vjeronauk dovodi učenike u situaciju da moraju izabrati jedan od ova dva predmeta. Predloženi kurikulum KM je neprihvatljiv. Učenici su i ovako dovoljno opterećeni i ne treaba im još jedan predmet koji je čak i nejasnog naziva KRITIČKO MIŠLJENJE. Kroz sve godine školovanja djeca se uče kritički promišljati. Zato idu u školu. Ukoliko ima mjesta za nove predmete neka to bude u korist iskustvenog učenja kao npr ples, sviranje instrumenta, područja tehničkog i domaćinstva (praktična nastava) te sportsko motoričkih aktivnosti. Mislim da su to neka područja koja bi trebala biti zastupljenija u našim školama i na kojima bi trebalo više raditi s učenicima. Naravno besplatno. Roditelje treba osloboditi bilo kakvog dodatnog plaćanja . Uvođenje predmeta KM bi financijski opteretilo škole, a to već djeca imaju u svim drugim predmetima. Dakle predlažem da se ta financijska sredstva, koja se planiraju potrošiti na KM, usmjere na aktivnosti koje će djecu podići iz klupa i aktivirati u motoričke i životne aktivnosti. Na vjeronauku ima kritičkog mišljenja, također vjeronauk dobiva samostalne, dobro oblikovane i izgrađene ljude sa kršćanskim vrijednostima. Kroz Vjeronauk djeca pohađaju ŠKOLU ŽIVOTA, što je u današnje vrijeme zaista potrebno. Dakle, NE uvoditi novi predmet Kritičko mišljenje. Sa štovanjem, Manda Kadić Prihvaćen Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju. Uvođenjem ovog izbornog predmeta, uz postojanje i naglašavanje važnosti ishoda učenja orijentiranih na kritičko mišljenje u svim nastavnim predmetima, Hrvatska prati preporuke koje proizlaze iz relevantnih znanstvenih istraživanja u području kritičkog mišljenja. Naime, istraživanja pokazuju (primjerice, Davies, 2006.; Ikuenobe, 2001.) da se najbolje razvijaju kompetencije kritičkog mišljenja učenika tako da se kritičko mišljenje poučava primjenom tzv. kombiniranog pristupa poučavanju (engl. mixed approach) koji podrazumijeva sljedeće: (1) da su ishodi učenja orijentirani na kritičko mišljenje sadržani u drugim nastavnim predmetima, tzv. infuzija pristup (engl. infusion approach) i pristup uranjanja (engl. immersion approach) i (2) da se sadržaji koji usmjeravaju na kritičko mišljenje poučava kao zaseban predmet u kojem se poučava kritičko mišljenje – njegove strategije i principi, tzv. opći pristup (engl. general approach). Nakon uvida u očitovanja pristigla na javno savjetovanje radna inačica naslova ovog predmeta mijenja se u Svijet i ja.
57 Margareta Malogorski Smoljak KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE Predmet se navodi kao da nije „pandan“ Vjeronauku, ali ga se navodi kao alternativa istome. Alternativa, u ovom slučaju, bi trebala biti nešto što je tematikom srodno, ali je obrađeno, ili mu se pristupa na drugačiji način ili kroz drugačiju prizmu gledanja. Ovakva „alternativa“ je kao da za alternativu Engleskom jeziku ponudimo Zoologiju. Uvođenjem ovog predmeta, koji, ponavljam, ne može sadržajno biti adekvatna alternativa Vjeronauku, kao niti jednom drugom nastavnom predmetu, učenici koji pohađaju Vjeronauk stavljeni su u diskriminatorni položaj jer odabirom Vjeronauka, ne mogu birati novonajavljeni predmet. Potpuni promašaj u pokušaju popunjavanja „rupe“ u satnici. Adekvatna alternativa bi bila etika ili humanizam i slično. Druga stvar koja se ovdje nameće kao problem jest obaveznost odabira izbornog predmeta. Što ako učenik ne želi upisati izborni predmet, nema problema s "rupom" u svom dnevnom rasporedu, dapače, ona mu i odgovara, te što ako te "rupe" uopće nema jer je Vjeronauk, odnosno KM na početku ili na kraju dnevnog školskog rasporeda? Treći problem koji je preko medija najavljen, a nadam se ne i ozbiljno zamišljen, a također ima vrlo gorak i neprimjeren okus diskriminacije, jest onemogućavanje vjeroučiteljima predavanje novonajavljenog predmeta. Iskreno se nadam da se ne ide tim putem jer ne vidim pravno utemeljenje za takvu odluku i predviđam negativne posljedice iste. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju. Ovaj nastavni predmet zamišljen je kao izborni predmet, a škola, ukoliko to želi, kurikulum, ili njegove pojedine dijelove, može ponuditi i kroz školski kurikulum. Ovaj predmet svojim sadržajem (društvenom i etičkom komponentom) srodan je Vjeronauku. K tome, ono posuđuje sadržaje iz ostalih predmeta pa tako i iz Vjeronauka te ih u svjetlu kritičkog mišljenja dodatno pojašnjava. Učenici koji pohađaju nastavu Vjeronauka nisu stavljeni u diskriminatorni položaj u odnosu na učenike koji će odabrati ovaj izborni predmet. Uvođenje ovog nastavnog predmeta predlaže se radi ujednačavanja odgojno-obrazovnog standarda učenika.
58 Margareta Malogorski Smoljak B. Elementi vrednovanja u Kritičkom mišljenju, Usvojenost koncepata kritičkoga mišljenja Predmet se navodi kao da nije „pandan“ Vjeronauku, ali ga se navodi kao alternativa istome. Alternativa, u ovom slučaju, bi trebala biti nešto što je tematikom srodno, ali je obrađeno, ili mu se pristupa na drugačiji način ili kroz drugačiju prizmu gledanja. Ovakva „alternativa“ je kao da za alternativu Engleskom jeziku ponudimo Zoologiju. Uvođenjem ovog predmeta, koji, ponavljam, ne može sadržajno biti adekvatna alternativa Vjeronauku, kao niti jednom drugom nastavnom predmetu, učenici koji pohađaju Vjeronauk stavljeni su u diskriminatorni položaj jer odabirom Vjeronauka, ne mogu birati novonajavljeni predmet. Potpuni promašaj u pokušaju popunjavanja „rupe“ u satnici. Adekvatna alternativa bi bila etika ili humanizam i slično. Drugi problem koji je preko medija najavljen, a nadam se ne i ozbiljno zamišljen, a također ima vrlo gorak i neprimjeren okus diskriminacije, jest onemogućavanje vjeroučiteljima predavanje novonajavljenog predmeta. Iskreno se nadam da se ne ide tim putem jer ne vidim pravno utemeljenje za takvu odluku i predviđam negativne posljedice iste. Primljeno na znanje Zahvaljujemo Vam na komentaru i na Vašem doprinosu javnom savjetovanju. Ukazujemo na to kako se uvođenjem ovog predmeta kao zasebnog predmeta, uz postojanje ishoda učenja orijentiranih na kritičko mišljenje u ostalim nastavnim predmetima, želi dodatno naglasiti važnost ishoda učenja orijentiranih na kritičko mišljenje. Ovaj nastavni predmet zamišljen je kao izborni predmet, a škola, ukoliko to želi, kurikulum, ili njegove pojedine dijelove, može ponuditi i kroz školski kurikulum.
59 Marica Ursić KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE Poštovani, ne podržavam uvođenje novog predmeta u osnovne škole - Kritičko mišljenje, budući da se kritičko mišljenje sveobuhvatno razvija kroz većinu predmeta- a posebno društvenih i umjetnosti. Kritičko mišljenje se razvija kao proces kroz sve sfere a ne uči se kao predmet, jer tako gubi smisao. Potrebno je omogućiti dovoljno vremena u satnici za mogućnost usmenog izražavanja, razgovora, sučeljavanja. Potrebno je i održati a ne smanjivati sate umjetnosti glazbe i likovne umjetnosti, tehničkog, TZK, dodati u izvananstavne domaćinstvo. Tek tada kada učenici i sami nešto stvaraju, mogu i kritički promišljati. Marica Ursić, prof. savjetnik Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru i naglašavamo kako uvođenjem ovog predmeta, uz postojanje i naglašavanje važnosti ishoda učenja orijentiranih na kritičko mišljenje u svim nastavnim predmetima, Hrvatska prati preporuke koje proizlaze iz relevantnih znanstvenih istraživanja u području kritičkog mišljenja. Naime, istraživanja pokazuju (primjerice, Davies, 2006.; Ikuenobe, 2001.) da se najbolje razvijaju kompetencije kritičkog mišljenja učenika tako da se kritičko mišljenje poučava primjenom tzv. kombiniranog pristupa poučavanju (engl. mixed approach) koji podrazumijeva sljedeće: (1) da su ishodi učenja orijentirani na kritičko mišljenje sadržani u drugim nastavnim predmetima, tzv. infuzija pristup (engl. infusion approach) i pristup uranjanja (engl. immersion approach) i (2) da se sadržaji koji usmjeravaju na kritičko mišljenje poučava kao zaseban predmet u kojem se poučava kritičko mišljenje – njegove strategije i principi, tzv. opći pristup (engl. general approach).
60 MARIJA GALOVIĆ KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE Poštovani, izražavam svoje mišljenje o nepotrebnosti uvođenja predmeta Kritičko mišljenje u nastavu osnovnih škola. Nakon što obrazložim nepotrebnost, osvrnut ću se na eventualne poteškoće, pa čak i komplikacije i izvedbi nastave koje će uvođenje predmeta prouzrokovati. Nepotrebnost: - nakon što sam pročitala Svrhu i opis predmeta, te Odgojno-obrazovne ciljeve učenja i poučavanja, sadržaje i razine ostvarenosti po razredima i domenama postaje jasno da su svi sadržaji predmeta Kritičko mišljenje već uključeni u kurikulum brojnih predmeta (Hrvatsko jezik, Priroda i društvo, Priroda, Povijest, Geografija, strani jezik, ...), te se osim toga obrađuju kroz brojne teme i radionice na satovima razrednika. Poteškoće u izvedbi nastave: - brojno stanje razrednih odjela u Republici Hrvatskoj je raznoliko, a nemoguće je i pretpostaviti da će se uvije 50% učenika opredijeliti za Vjeronauk, a 50% za Kritičko mišljenje. Što ako omjer bude 2:98% u korist bilo kojeg od ova dva predmeta? Hoće li se sat Kritičkog mišljenja/ Vjeronauka održavati za dvojicu učenika? Hoće li se spajati učenici više razrednih odjeljenja istog razreda u jednu odgojno-obrazovnu skupinu i kako će se to odraziti na slaganje rasporeda? O ovim pitanjima razmišljam iz vlastitog iskustva, budući da godinama održavam izbornu nastavu drugog stranog jezika i znam koliko je organizaciju odgojno-obrazovnih skupina teško uklopiti u raspored. Pravni aspekt obzirom na Zakon o odgoju o obrazovanju u osnovnim školama: - predmet Vjeronauk trenutno ima status izbornog predmeta. U najavama uvođenja novog predmeta Kritičko mišljenje navodi se da će taj predmet biti "alternativa Vjeronauku", tj. da će ga birati učenici koji ne pohađaju Vjeronauk. Nigdje se točno ne navodi hoće li učenici koji ne pohađaju nastavu Vjeronauka morati pohađati nastavu kritičkog mišljenja ili mogu birati opciju da ne pohađaju niti jedan od ta dva ponuđena izborna predmeta. Ako je odgovor na ovo pitanje prvi (moraju), dakle ili Vjeronauk ili Kritičko mišljenje, mi tu dolazimo do jednog pravnog pitanja, a to je uvođenje novog obveznog predmeta u osnovne škole. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju. Kritičko mišljenje je generička kompetencija koju je važno razvijati u svim nastavnim predmetima ali kritičko mišljenje nije primarni cilj drugih odgojno-obrazovanih predmeta. Važno je naglasiti da je prijedlog novog predmeta osmišljen kao izborni a ne obavezni predmet. Ovaj nastavni predmet zamišljen je kao izborni predmet, a škola, ukoliko to želi, kurikulum, ili njegove pojedine dijelove, može ponuditi kroz školski kurikulum.
61 Marijana Curić KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE Poštovani, uvođenje ovog predmeta smatram bespotrebnim jer se svi predviđeni ishodi mogu ostvariti kroz druge predmete i međupredmetne teme. Čitajući komentare, slažem se s mišljenjem da učiteljima treba pružiti podršku i edukaciju u poučavanju kritičkog mišljenja kroz predmete koje predaju. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju.
62 Marijana Matković KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE Poštovani, smatram kako predmet „Kritičko mišljenje“ ne treba uvoditi jer svi učitelji (poučavajući svoj predmet) primjenom novih metoda poučavanja kod svojih učenika potiču rješavanje problema, komunikativnost, inovativnost, osobnu i društvenu odgovornost i ostalo nabrojano. Također smatram kako je nužno educiranje učitelja u svrhu unaprjeđenja nastavnog procesa puno bolji potez od uvođenja novog predmeta. Predajem Matematiku te svojim radom mogu dokazati svoje tvrdnje i ispravnost svog mišljenja. S poštovanjem, Marijana Matković, prof. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju. Uvođenjem ovog izbornog predmeta, uz postojanje i naglašavanje važnosti ishoda učenja orijentiranih na kritičko mišljenje u svim nastavnim predmetima, Hrvatska prati preporuke koje proizlaze iz relevantnih znanstvenih istraživanja u području kritičkog mišljenja. Naime, istraživanja pokazuju (primjerice, Davies, 2006.; Ikuenobe, 2001.) da se najbolje razvijaju kompetencije kritičkog mišljenja učenika tako da se kritičko mišljenje poučava primjenom tzv. kombiniranog pristupa poučavanju (engl. mixed approach) koji podrazumijeva sljedeće: (1) da su ishodi učenja orijentirani na kritičko mišljenje sadržani u drugim nastavnim predmetima, tzv. infuzija pristup (engl. infusion approach) i pristup uranjanja (engl. immersion approach) i (2) da se sadržaji koji usmjeravaju na kritičko mišljenje poučava kao zaseban predmet u kojem se poučava kritičko mišljenje – njegove strategije i principi, tzv. opći pristup (engl. general approach). Nakon uvida u očitovanja pristigla na javno savjetovanje radna inačica naslova ovog predmeta mijenja se u Svijet i ja.
63 Marlena Bogdanović KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE Pročitala sam cijeli Nacrt i na isti nemam prigovora već samo pohvale. Osobito mi se sviđa poglavlje F. gdje je ukratko opisano nekoliko lijepih primjera metoda poučavanja koje se mogu primijeniti i kod poučavanja nekih drugih predmeta. Imam prijedlog koji iznosim ovdje i za koji se nadam da ćete razmotriti i uzeti u obzir prije implementacije ovog novog izbornog predmeta u škole: Pravilnikom o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi jasno se propisuju studijski programi i/ili smjerovi, vrsta te akademski ili stručni naziv koji se stječe završetkom studijskoga programa, a koji moraju imati učitelji i stručni suradnici u školama u RH. To važi kako za učitelje obaveznih, tako i izbornih predmeta. Najavljeno je da bi nastavni predmet radnog naziva Kritičko mišljenje predavali učitelji koji bi završili neki vid edukacije - neformalnog tipa. Time bi se ovaj predmet doveo u neravnopravan položaj prema ostalim predmetima koji mogu predavati učitelji koji moraju imati određenu formalnu edukaciju na sveučilištu. Predlažem da se prije uvođenja ovog novog predmeta učiteljima koji trenutno rade u školama omogući stručno usavršavanje na sveučilištima u RH, završavanje odgovarajućeg studijskog programa koji bi učiteljima bili i formalno priznati. Osobno sam završena učiteljica razredne nastave koja je završila brojna stručna usavršavanja u zemlji i inozemstvu na temu implementacije IKT u nastavi, nagrađivana od strane MZO više puta najviše zbog inovativnog korištenja digitalne tehnologije, IOT, uvođenja učenika u robotiku i programiranje.... Apsurd je da ja kao takva, uz sva stručna usavršavanja i rezultate rada, ne mogu predavati izborni predmet Informatiku od 1. do 4. r. OŠ jer nemam formalnu naobrazbu na sveučilištu. Međutim, ukoliko bih završila nekoliko tečajeva - mogla bih predavati jednako izborni predmet Kritičko mišljenje. Mi učitelji imamo i volje i želje stručno se i cjeloživotno usavršavati - pokazali smo to vlastitim primjerima već dugi niz godina, ali nam to na sveučilištima u RH nije omogućeno - jer "po bolonji" nema studija uz rad, a neformalna stručna usavršavanja nam se formalno ne priznaju. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju.
64 Martina Novak KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE Kurikulum nastavnog predmeta Kritičko mišljenje za osnovne škole je potpuno nepotreban. Sve što je navedeno u odgojno - obrazovnim ishodima, sadržajima i razinama ostvarenosti po razredima i domenama se već provodi ili je moguće provoditi u okviru postojećih nastavnih predmeta. Ako se već razmišlja o uvođenju novog nastavnog predmeta, to bi svakako trebao za sve učenike biti zdravstveni odgoj u okviru kojeg bi se sustavno teorijski i praktično provodile aktivnosti vezane uz različite oblike zdravlja, važnosti kretanja i pravilne prehrane te štetnih učinaka iz okruženja na zdravlje. U vrijeme kada nam je zdravstveno stanje učenika znatno narušeno, nepotrebno im je dodatno dodavati još jedan "sjedilački" nastavni predmet. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju. Uvođenjem ovog zasebnog predmeta, uz postojanje i naglašavanje važnosti ishoda učenja orijentiranih na kritičko mišljenje u svim nastavnim predmetima, Hrvatska prati preporuke koje proizlaze iz relevantnih znanstvenih istraživanja u području kritičkog mišljenja. Naime, istraživanja pokazuju (primjerice, Davies, 2006.; Ikuenobe, 2001.) da se najbolje razvijaju kompetencije kritičkog mišljenja učenika tako da se kritičko mišljenje poučava primjenom tzv. kombiniranog pristupa poučavanju (engl. mixed approach) koji podrazumijeva sljedeće: (1) da su ishodi učenja orijentirani na kritičko mišljenje sadržani u drugim nastavnim predmetima, tzv. infuzija pristup (engl. infusion approach) i pristup uranjanja (engl. immersion approach) i (2) da se sadržaji koji usmjeravaju na kritičko mišljenje poučava kao zaseban predmet u kojem se poučava kritičko mišljenje – njegove strategije i principi, tzv. opći pristup (engl. general approach).
65 Melita Povalec KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE, D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE OSTVARENOSTI PO RAZREDIMA I DOMENAMA Peti razred - nije najjasnije kako će učitelj određenog predmeta koji će predavati ovaj predmet analizirati dijelove udžbenika drugih predmeta i pomagati učenicima da npr. određuju više i niže pojmove ili da analiziraju definicije. Vjerojatno će se većina učitelja vraćati svojem predmetu, što mislim da onda ovaj predmet udaljava od primarnog cilja. Možda bi bilo dobro da se razmisli o tome da se na neki način sadržaji na kojima bi učenici trebali raditi usustave i propišu. Nailazim na podosta sadržaja iz hrvatskog jezika te ima nekih, meni osobno vrlo apstraktnih primjera za koje nisam sigurna kako će im učitelji pristupiti iako je to samo prijedlog npr.: - Za uvodni dio koji se odnosi na pitanje rasprave: Pitanje na koje se nastoji odgovoriti u ovome radu je x. - Za uvodni dio koji se odnosi na cilj raspravljačkog teksta: Osnovni cilj ovoga rada je obraniti tezu kojom se tvrdi y. - Za zaključni dio koji se odnosi na otvorena pitanja: Ponuđeni odgovor na postavljeno pitanje rasprave otvorio je nekolicinu drugih pitanja. Primjerice, otvorilo se pitanje – a? Isto tako, postavlja se pitanje – b? Na kraju, otvara se pitanje – c? Navedena otvorena pitanja pokreću daljnju raspravu i pozivaju dodatna istraživanja u čemu se, između ostalog, očituje doprinos ovoga rada. Kako sam čitala kurikulume za 6., 7. i 8. razred, stekla sam dojam da bi učiteljima trebala jedna dobra i detaljna edukacija za provedbu pojedinih ishoda, osobito ako će se pokušati držati prijedloga za ostvarivanje ishoda. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju. Uvođenjem ovog predmeta, uz postojanje i naglašavanje važnosti ishoda učenja orijentiranih na kritičko mišljenje u svim nastavnim predmetima, Hrvatska prati preporuke koje proizlaze iz relevantnih znanstvenih istraživanja u području kritičkog mišljenja. Naime, istraživanja pokazuju (primjerice, Davies, 2006.; Ikuenobe, 2001.) da se najbolje razvijaju kompetencije kritičkog mišljenja učenika tako da se kritičko mišljenje poučava primjenom tzv. kombiniranog pristupa poučavanju (engl. mixed approach) koji podrazumijeva sljedeće: (1) da su ishodi učenja orijentirani na kritičko mišljenje sadržani u drugim nastavnim predmetima, tzv. infuzija pristup (engl. infusion approach) i pristup uranjanja (engl. immersion approach) i (2) da se sadržaji koji usmjeravaju na kritičko mišljenje poučava kao zaseban predmet u kojem se poučava kritičko mišljenje – njegove strategije i principi (engl. general approach).
66 Melita Povalec KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE, C. STRUKTURA – ORGANIZACIJSKA PODRUČJA PREDMETNOGA KURIKULUMA Poštovani, pozdravljam uvođenje ovog predmeta, ponajviše što vrlo često učitelji u okviru svojih predmetnih kurikuluma možda nemaju ili ne izdvajaju dovoljno vremena za redovitu provedbu složenih procesa kritičkog mišljenja. Ipak, iz osobnog iskustva, znam da većina učenika odabire Vjeronauk, tako da će dobrobiti ovog predmeta biti dostupne vrlo malom broju učenika. Možda bi bilo svrsishodnije inzistirati na jačem provođenju kritičkog mišljenja kroz predmetne kurikulume. Također, kako bi se provodile određene aktivnosti, učenici će morati raditi na određenom sadržaju koji može biti iz vrlo različitih područja pa nije najjasnije koji učitelji bi mogli pokrivati toliku širinu područja što na s dovodi do toga da će učitelji samostalno odabirati teme prema nekim svojim preferencama. Možda bi bolji naziv od Kritičkog mišljenja, obzirom da je naglasak na tome da učenici postanu aktivni i samosvjesni građani, bio npr. Odgoj za društvo, Pojedinac i društvo, Društvo i ja, Samousmjeravanje. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju. Vrijedno je uočiti važnu razliku a to je da ovaj nastavni predmet nije sadržajna, već (s obzirom na trenutni odabir načina njegova uvođenja u škole) organizacijska alternativa Vjeronauku, kao i to da se njegovo uvođenje predlaže radi ujednačavanja odgojno-obrazovnog standarda učenika. Navedeni su komentari uglavnom usmjereni na razumijevanje nastavnog predmeta Svijet i ja kao na sadržajnu alternativu Vjeronauku, no o njoj uopće nije riječ. Kritičko mišljenje je generička, ključna, životna, globalna kompetencija i kao takva je sadržajna za sve učenike. Uz to u školama do četvrtog razreda uz Vjeronauk postoji i informatika kao izborni predmet. Od četvrtog razreda postoji i drugi strani jezik. Ovaj nastavni predmet zamišljen je kao izborni predmet, a škola, ukoliko to želi, kurikulum, ili njegove pojedine dijelove, može ponuditi kroz školski kurikulum.
67 MIRELA ALEBIĆ KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE Poštovani, ako je razvoj kompetencije kritičkoga mišljenja odgojno-obrazovni zahtjev u (gotovo) svim kurikulumima nastavnih predmeta i međupredmetnih tema, ako se zahvaljujući tako postavljenim kurikulumima potiče kritički odnos prema informacijama, argumentirano iznošenje ideja, kritičko propitivanje različitih mogućnosti, izražavanje vlastitog kritičkog stava itd. (da sve ne nabrajam), ne vidim smisao opterećivanja učenikove satnice zasebnim predmetom koji će i izborom tema biti identičan onome što se već obrađuje i analizira na drugim predmetima. Sve to što ste zamislili kao zaseban predmet možete implementirati i kao pojačanje programa sata razrednika, a s druge strane, umjesto uvođenja predmeta Kritičko mišljenje, nakon 20 godina pustih obećanja, poraditi na hrabrosti i odlučnosti i konačno uvesti obavezan drugi strani jezik! Svi predmeti i međupredmetne teme već obiluju svime što ste podveli pod predmet Kritičko mišljenje i jedino tako ima i smisla jer SVA djeca zaslužuju i trebaju čuti i razvijati sve ono što bi se dobilo tim predmetom koji se pokušava ponuditi kao izborni, što bi značilo za jedan dio učenika. Žalosno će biti kada taj dio učenika nakon 1, 2 godine slušanja tog predmeta shvati da 90% sadržaja, metoda i oblika rada ionako dobiva u drugim predmetima te da im je Kritičko mišljenje kao zaseban predmet teret. Dokaz tome je i sve što navodite u odlomku F. UČENJE I POUČAVANJE NASTAVNOG PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE. Baš ništa novo i korisno niste pružili osmišljavanjem Kritičkog mišljenja kao zasebnog predmeta, a da nije već implementirano u kurikulume drugih predmeta: od tema, metoda, oblika rada, uloge učitelja, uključivanja učenika u odabir tema i sadržaja preko prilagođavanja specifičnostima učenika/skupine, motiviranja, do načina davanja povratnih informacija, stvaranja poticajnog okruženja, prilagodbe prostora i povezivanja sa zajednicom itd. Dakle, sve to već radimo u sklopu ostalih predmeta, i obveznih predmeta i sata razrednika, a kroz suradničku nastavu i povezujemo na drugoj razini. Sve što je zamišljeno da može biti temelj zasebnoga predmeta Kritičko mišljenje može se uklopiti u već postojeće kurikulume, a umjesto toga bi trebalo ili povećati satnicu postojećih predmeta ili uvesti obavezan drugi strani jezik. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju. Uvođenjem ovog predmeta, uz postojanje i naglašavanje važnosti ishoda učenja orijentiranih na kritičko mišljenje u svim nastavnim predmetima, Hrvatska prati preporuke koje proizlaze iz relevantnih znanstvenih istraživanja u području kritičkog mišljenja. Nakon uvida u očitovanja pristigla na javno savjetovanje radna inačica naslova ovog predmeta mijenja se u Svijet i ja.
68 MIRELA MARKOVIĆ KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE Pozdravljam uvođenje ovog predmeta umjesto vjeronauka. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju. Ovaj nastavni predmet nije, niti može biti zamjena za Vjeronauk. Zamišljen je kao izborni predmet radi ujednačavanja odgojno-obrazovnog standarda učenika.
69 Mirela Prskavac KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE, A. SVRHA I OPIS PREDMETA Kao sama ideja Kurikulum nastavnog predmeta Kritičko mišljenje nije loše zamišljen no je li to baš za uzrast osnovne škole nisam sigurna. Uz veliku količinu gradiva koja je svakodnevna obveza učenika koja se ponekad jedva stigne obraditi na nastavi smatram da bi korisnije bilo kao izborni predmet uvesti predmet na kojem će učenici učiti kao učiti i planirati svoje učenje. Kod dijela učenika to je veliki problem pa tek kada se svladaju osnove i postave dobri temelji može se krenuti s nadogradnjom ovakvog kurikuluma ,ali za uzrast srednjih škola. Čemu izdvajati kritičko mišljenje kao zaseban predmet koji neće pohađati svi učenici ukoliko se inzistira na temelju postojećih predmetnih kurikuluma da se kritičko mišljenje provlači kroz sve predmete. Sve navedeno već se nalazi u sklopu predmetnih kurikuluma i međupredmetnih tema. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju.
70 Mirjana Vučica KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE Poštovani, slažem se s obrazloženjem Udruge vjeroučitelja Ohrabrenje čiji nisam član. Pozdravljam mišljenje prof. Emine Mutabdžije-Orešković. Odlično obrazloženo. Moram kazati da sam zgrožena mišljenjima nekih sudionika ove rasprave, primjerice Snježana Hasnaša, koji, očito bez ikakva poznavanja svrhe i naravi predmeta, kvalificira vjeronauk kao „zastarjelu razinu zaostalosti odgojno-obrazovnog sustava“. Kvalifikacija „zaostalosti“ se, pretpostavljam, onda odnosi i na sve vjeroučitelje i učenike koji vjeronauk pohađaju, a valjda i njihove roditelje. Da ne duljim, alternativa vjeronauku u osnovnoj školi da, dapače , kao što je to etika u srednjoj školi. Spretan satničar će se potruditi tako posložiti raspored sati da niti jedno dijete „neće sjediti na hodniku“. Za takvo što, doduše, ni sada nema potrebe, jer postoje knjižnice i drugi primjereni školski prostori za onu djecu koja ne žele pohađati vjeronauk. Mirjana Vučica, vjeroučiteljica u Zdravstvenoj školi u Splitu Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju.
71 Miroslav Policki G. VREDNOVANJE USVOJENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA , C. Izvješćivanje o postignućima i napretku učenika "Učitelj Kritičkog mišljenja izvještava učenika o njegovim postignućima jasnim, pozitivnim i konstruktivnim povratnim informacijama o rezultatima u odnosu na definirane ishode učenja i poučavanja Kritičkog mišljenja, a izvještaj upotpunjuje savjetima za unapređenje rezultata." Nejasno je na što se konkretno misli pod "pozitivnim" u "pozitivnim i konstruktivnim povratnim informacijama", stoga predlažem da se tekst ", pozitivnim" izbaci. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju.
72 Miroslav Policki KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE, F. UČENJE I POUČAVANJE NASTAVNOG PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE "Emocije i motivacija izuzetno su bitan dio svakog procesa učenja i poučavanja te je zato važno da se i na nastavi Kritičkoga mišljenja stvori sigurno okružje u kojem se učenici ne boje posljedica pogrešnih odgovora, već ih doživljavaju kao prilike za učenje i napredovanje prema cilju." Predlažem da se iz citiranog teksta izbaci riječ "sigurno" budući da je suvišna (tekst "okružje u kojem se učenici ne boje posljedica pogrešnih odgovora" je adekvatan opis) i budući da njeno primarno značenje nema veze s emocijama, nego s odsutnošću opasnosti po život ili zdravlje, a podrazumijeva se da je škola sigurna okolina te to ne treba naglašavati. "Učitelj povratne informacije o radu učenika mora pozitivno intonirati, koristiti tkz. sendvič tehniku: najprije istaknuti ono što je bilo dobro, zatim navesti ono što treba popraviti i na kraju predložiti na koji način bi se to moglo popraviti ili unaprijediti." Nejasno je na što se konkretno misli pod "pozitivno intonira", stoga predlažem da se citirani tekst promijeni u sljedeće: "Učitelj za davanje povratnih informacija o radu učenika mora koristiti tzv. sendvič tehniku: najprije istaknuti ono što je bilo dobro, zatim navesti ono što treba popraviti i na kraju predložiti na koji način bi se to moglo popraviti ili unaprijediti." Prihvaćen Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju. Usvojili smo Vaš prijedlog i dodatno uobličili tekst kurikuluma.
73 Miroslav Policki KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE, D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE OSTVARENOSTI PO RAZREDIMA I DOMENAMA 2. RAZRED B. Osobna i društvena odgovornost, etičnost djelovanja Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda OŠ KM B.2.1. "Učitelj odabire priču/animirani film/pripovijetku u kojoj se jedan od likova ne pridržava pravila i to mu donosi negativne posljedice. Poticati učenike da objasne koja su to pravila koje taj lik iz priče/animiranog filma/pripovijetke nije poštovao i koje su to bile posljedice. Tko sve ima negativne posljedice radi toga?" Predlažem da se obje instance teksta "negativne posljedice" promijene u "loše posljedice" budući da smatram da je bolje za jasnoću pisati doslovno nego u prenesenom značenju. 3. RAZRED B. Osobna i društvena odgovornost, etičnost djelovanja Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda OŠ KM B.3.2. Predlažem da se tekst "Pozitivan odnos prema različitostima." promijeni u "Prihvaćajući odnos prema različitostima." budući da smatram da je bolje za jasnoću pisati doslovno nego u prenesenom značenju. 3. RAZRED C. Upravljanje vlastitim mišljenjem Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda "- povratne informacije o metakognitivnim strategijama koje su učenici koristili, pozitivno intonira i koristi tzv. sendvič tehniku: najprije ističe ono što je bilo dobro, zatim ono što treba popraviti i na kraju se razmatra kako se to može unaprijediti" Nejasno je na što se konkretno misli pod "pozitivno intonira"; smatram da ostatak citiranog teksta dovoljno dobro objašnjava kako dati povratne informacije i zato predlažem izbacivanje riječi "pozitivno intonira i". 3. RAZRED C. Upravljanje vlastitim mišljenjem Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda "- potiče ih da uočavaju pozitivne i/ili negativne čimbenike koji su utjecali na njihovo mišljenje (emocije, motivacija, stavovi, predrasude i sl.) i kako ograničiti one koji ga ometaju u napredovanju." Predlažem da se tekst "pozitivne i/ili negativne čimbenike" promijeni u "dobre i/ili loše čimbenike" budući da smatram da je bolje za jasnoću pisati doslovno nego u prenesenom značenju. 4. RAZRED C. Upravljanje vlastitim mišljenjem Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda "- povratne informacije o metakognitivnim strategijama koje su učenici koristili, pozitivno intonira i koristi tzv. sendvič tehniku: najprije ističe ono što je bilo dobro, zatim ono što treba popraviti i na kraju se razmatra kako se to može unaprijediti" Nejasno je na što se konkretno misli pod "pozitivno intonira"; smatram da ostatak citiranog teksta dovoljno dobro objašnjava kako dati povratne informacije i zato predlažem izbacivanje riječi "pozitivno intonira i". 4. RAZRED C. Upravljanje vlastitim mišljenjem Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda "- potiče ih da uočavaju pozitivne i/ili negativne čimbenike koji su utjecali na njihovo mišljenje (emocije, motivacija, stavovi, predrasude i sl.) i kako ograničiti one koji ga ometaju u napredovanju." Predlažem da se tekst "pozitivne i/ili negativne čimbenike" promijeni u "dobre i/ili loše čimbenike" budući da smatram da je bolje za jasnoću pisati doslovno nego u prenesenom značenju. 5. RAZRED B. Osobna i društvena odgovornost, etičnost djelovanja Odgojno-obrazovni ishodi "Učenik objašnjava važnost pozitivne slike o sebi, osjećaja vlastite vrijednosti i samopouzdanja." i Razrada ishoda " - opisuje vlastite postupke kojima može pridonijeti u stvaranju pozitivne slike o sebi" Predlažem da se riječ "pozitivne" promijeni u riječ "realne". Naime, imati pozitivnu sliku o sebi se može interpretirati kao misliti o sebi kao nadprosječnom ili izvrsnom u svim aspektima, no stvarnost je takva da nema svatko iste sposobnosti: različiti ljudi su više ili manje nadareni bilo atletski, kognitivno, umjetnički itd. Smatram da je važno da djeca ne nauče razvijati nerealnu sliku o sebi, nego da budu svjesna svojih stvarnih sposobnosti i ograničenja, kakvi god oni bili. To naravno ne znači da ne trebaju imati samopouzdanje, optimizam i svijest da svoje sposobnosti mogu razvijati. 5. RAZRED B. Osobna i društvena odgovornost, etičnost djelovanja Razrada ishoda "- prepoznaje vlastite pozitivne i negativne osobine" Predlažem da se tekst "pozitivne i negativne osobine" promijeni u "dobre i loše osobine" budući da smatram da je bolje za jasnoću pisati doslovno nego u prenesenom značenju. 5. RAZRED B. Osobna i društvena odgovornost, etičnost djelovanja Odgojno-obrazovni ishodi na razini 'dobar' "Navodi vlastite pozitivne i negativne osobine te opisuje primjere kojima se može oduprijeti negativnim utjecajima s društvenih mreža i negativnom vršnjačkom utjecaju i manipulacijama." Predlažem da se tekst "pozitivne i negativne osobine" promijeni u "dobre i loše osobine", "negativnim utjecajima" u "lošim utjecajima" i "negativnom vršnjačkom utjecaju" u "lošem vršnjačkom utjecaju" budući da smatram da je bolje za jasnoću pisati doslovno nego u prenesenom značenju. 5. RAZRED B. Osobna i društvena odgovornost, etičnost djelovanja Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda OŠ KM B.5.1 "Pozitivne ljudske osobine: strpljenje, empatija, ustrajnost, odgovornost, znatiželja, osjećaj za humor, neovisnost, poštenje, odgovornost, odlučnost. Negativne ljudske osobine: grubost, neodgovornost, okrutnost, pohlepa, ljubomora, laganje, osvetoljubivost, sebičnost, lijenost. Emocije: tuga, zadovoljstvo, sreća, strahopoštovanje, dosada smirenost, zbunjenost, strah, znatiželja, zadovoljstvo, simpatija. Utjecaj društvenih mreža. Negativan vršnjački utjecaj." Predlažem da se tekst "Pozitivne ljudske osobine" promijeni u "Dobre ljudske osobine", "Negativne ljudske osobine" u "Loše ljudske osobine" i "Negativan vršnjački utjecaj" u "Loš vršnjački utjecaj" budući da smatram da je bolje za jasnoću pisati doslovno nego u prenesenom značenju. 5. RAZRED B. Osobna i društvena odgovornost, etičnost djelovanja Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda OŠ KM B.5.3. "Važnost promicanja govora prihvaćanja za pozitivan razvoj društva." Predlažem da se tekst "pozitivan razvoj" promijeni u "dobar razvoj" budući da smatram da je bolje za jasnoću pisati doslovno nego u prenesenom značenju. 5. RAZRED B. Osobna i društvena odgovornost, etičnost djelovanja Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda OŠ KM B.5.1. "Na temelju vlastite fotografije učenici mogu opisivati što kod sebe vole odnosno što pozitivno primjećuju na slici." Predlažem da se riječ "pozitivno" promijeni u "dobro" budući da smatram da je bolje za jasnoću pisati doslovno nego u prenesenom značenju. "Učenici mogu igrati igru “Reci NE” u parovima. Učenik će, ovisno o predstavljenom problemu, osmišljavati način zaštite, obrane i reakcije od vršnjačkog nasilja i negativnih vršnjačkih utjecaja." Predlažem da se tekst "negativnih vršnjačkih utjecaja" promijeni u "loših vršnjačkih utjecaja" budući da smatram da je bolje za jasnoću pisati doslovno nego u prenesenom značenju. 6. RAZRED B. Osobna i društvena odgovornost, etičnost djelovanja Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishod OŠ KM B.6.2. "Analiziranje novinskih članaka, videosnimaka, fotografija s ciljem prepoznavanja pozitivnih i negativnih primjera djelovanja i ponašanja (npr. novinski članak koji izvještava o skorašnjoj pljački)." Predlažem da se tekst "pozitivnih i negativnih primjera" promijeni u "dobrih i loših primjera" budući da smatram da je bolje za jasnoću pisati doslovno nego u prenesenom značenju. Također predlažem da se riječ "skorašnjoj" promijeni u "nedavnoj" budući da je riječ "skorašnji" dvosmislena, to jest može se odnositi i na prošlost i na budućnost. 7. RAZRED A. Upravljanje informacijama i primjena strategija kritičkog mišljenja Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishod OŠ KM A.7.4. "- Trebamo li vjerovati onome što piše u medijima? Argumentiraj svoj stav. (Primjer pitanja koje je povezano s nastavnim sadržajem drugih nastavnih predmeta, konkretno s nastavnim sadržajem i ishodima nastavnog predmeta Hrvatski jezik u 7. razredu, a koji se odnose na pozitivan i negativan utjecaj različitih medijskih tekstova na razvoj stavova pojedinaca, itd.)" Predlažem da se tekst "pozitivan i negativan utjecaj" promijeni u "dobar i loš utjecaj" budući da smatram da je bolje za jasnoću pisati doslovno nego u prenesenom značenju. 7. RAZRED B. Osobna i društvena odgovornost, etičnost djelovanja Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda OŠ KM B.7.1. "Parlaonica o hrabrosti (kada se javlja hrabrost u svakodnevnom životu, tjera li nas strah da budemo hrabri, je li važnija hrabrost u djelima ili riječima, može li hrabrost biti negativna, zašto je hrabrost potrebna u životu, isplati li se biti dobar prema nekome tko je loš prema nama…)" Predlažem da se riječ "negativna" promijeni u "loša" budući da smatram da je bolje za jasnoću pisati doslovno nego u prenesenom značenju. 8. RAZRED A. Upravljanje informacijama i primjena strategija kritičkog mišljenja Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda OŠ KM A.8.2. "- Je li igranje video igrica kvalitetno provođenje slobodnog vremena djece i mladih? Trebaju li roditelji ograničavati djeci i mladima igranje video igrica?" Ispravan termin je "kompjuterske igre", "video igre" ili "računalne igre", nikako "igrice" (vidi npr. https://www.ss-novska.hr/Upisi/Tehni%C4%8Dar-za-razvoj-videoigara https://www.foi.unizg.hr/hr/novosti/prijave-za-upis-na-pilotiranje-programa-cjelozivotnog-obrazovanja-dizajn-i-razvoj-videoigara https://nastava.fesb.unist.hr/nastava/predmeti/13782). 8. RAZRED B. Osobna i društvena odgovornost, etičnost djelovanja Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda OŠ KM B.8.1/OŠ KM B.8.2 . "Ishod se ostvaruje osmišljavanjem i provedbom različitih aktivnosti u koje je učenik izravno uključen, a prije svega aktivnostima u kojima učenik djeluje izvan razreda i stvara pozitivne promjene u školi i zajednici." Predlažem da se tekst "pozitivne promjene" promijeni u "dobre promjene" budući da smatram da je bolje za jasnoću pisati doslovno nego u prenesenom značenju. 8. RAZRED C. Upravljanje vlastitim mišljenjem Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishod OŠ KM C.8.2. "Cilj je razvijati otpornost prema utjecajima okoline, vršnjaka pri donošenju odluka koje bi mogle imati negativne posljedice po učenika." Predlažem da se tekst "negativne posljedice" promijeni u "loše posljedice" budući da smatram da je bolje za jasnoću pisati doslovno nego u prenesenom značenju. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju kao i na Vašim konkretnim, konciznim i dobro razrađenim prijedlozima. Prijedloge smo djelomično usvojili te prema Vašim primjerima uobličili tekst kurikuluma.
74 Miroslav Policki KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE Ovaj predmet je nužno potreban budući da podučava vještine i znanja korisna u svim aspektima života. Predlažem da se uvede kao obavezan predmet u osnovne škole te da se razradi ekvivalentan predmet za (sve) srednje škole. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju.
75 Mirta Grandić KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE Potpuno se slažem sa koliko vidim istovjetnim mišljenjem svih sudionika savjetovanja a to je da je dotični predmet nepotreban kao takav odnosno da je njegov sadržaj već implementiran u ostale predmete koje učenici pohađaju odnosno da se nastava danas mahom izvodi na način uključivanja kritičkog mišljenja kod učenika. Ono na čemu bi bilo potrebitije poraditi u reorganizaciji školstva a to je vratiti sate ponajviše Likovne kulture, koje je nepravedno zanemareno i reducirano. Taj predmet svekoliko razvija kreativni i motorički potencijal učenika što su vrlo bitne životne stavke dok je kritičko mišljenje zasigurno i ovdje zastupljeno. Također bih tu spomenula i predmet Domaćinstvo koji je nestao a koji je vrlo bitan za stjecanje životno-praktičnih vještina. Tehnička kultura srećom i dalje egzistira no sa samo jednim satom tjedno. Na tim vještinama bi se trebalo poraditi odnosno te predmete koji učenike uče bitnim životnim vještinama treba vratiti u škole ili im povećati sate. Primljeno na znanje Zahvaljujemo Vam na komentaru i na Vašem doprinosu javnom savjetovanju.
76 NATAŠA MODRIĆ TIĆAK KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE Poštovani, nakon pročitanog kurikula i komentara kolega, slažem se da novi izborni predmet ove vrste nije potreban. Nikada nisam radila u OŠ (srednjoškolski sam profesor), ali potpuno razumijem poteškoće s kojima se kolege u OŠ susreću. Ako se već želi uvesti novi izborni predmet, slažem se da bi strani jezik bio daleko bolje rješenje. Vještina kritičkog mišljenja iznimno je važna za sve učenike kako bi postalni aktivni i odgovorni građani i zato je besmisleno nuditi KM kao izborni predmet, a pogotovo jer su ishodi kurikula KM uklopljeni su u druge predmete i međupredmetna područja. Nadalje, kritičko je mišljenje kognitivna aktivnost visoke razine i zahtijeva određeni stupanj zrelosti. To je dodatni razlog zašto smatram bespredmetnim uvođenje takvog tipa izbornog predmeta u nižim razredima OŠ. Naravno da učenike treba postupno uvoditi u kritičko mišljenje. Međutim, u nižim razredima sasvim će dovoljno biti razvijanje čitanja s razumijevanjem različitih vrsta tekstova te tumačenje nepoznatih riječi (A.1.1), što je imanentno nastavi HJ. Pohvaljujem ishode A domene za 5. razred. Međutim, one su obuhvaćene razinama Barrettove taksonmije za razumijevanje pročitanog teksta (npr. nalaženje ključnih informacija u tekstu i njihova organizacija), što su opet ishodi koji pripadaju predmetu HJ, a bez razvijanja fluetnog čitanja nema ni kritičkog mišljenja. Konačno, osvrnula bih se na A domenu za 8. razred. Književnoumjetnički tekstovi nikako ne mogu biti predmet kritičkog raspravljanja. Oni mogu eventualno ponuditi problem o kojem će se raspravljati, a predviđene ishode za 8. razred A domene moguće je ostvariti isključivo na neknjiževnim tekstovima. Rasprava kao izražajni oblik sastavni je dio kurikula HJ za OŠ, a na državnoj je maturi iz HJ esejski zadatak koji učenik mora znati napisati. Dakle, veliki dio ishoda predloženog kurikula već je obuhvaćen kurikulom HJ. Zaključno, ideja je pohvalna i potrebna, ali način realizacije ne. Primjećujem da sam kurikul KM ima mnogo (previše) ishoda koji se usložnjvaju po razredima. Pitanje je koliko su ti ishodi mjerljivi jer je to pretpostavka za vrednovanje. Ne znam ni koliko je opravdano usložnjavanje ishoda kada se jednostavno mogu usložnjavati zadaci ili koliko je ostvariva debata Karla Poppera. Sam kurikul KM daje primjere kako postojeće ishode ostvariti na drugim predmetnim područjima, što je izvrsno, a samim time i dokaz da je izdvajanje KM kao zasebnog kurikula nepotrebno. Srdačan pozdrav, Nataša Modrić Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju. Uvođenjem ovog predmeta, uz postojanje i naglašavanje važnosti ishoda učenja orijentiranih na kritičko mišljenje u svim nastavnim predmetima, Hrvatska prati preporuke koje proizlaze iz relevantnih znanstvenih istraživanja u području kritičkog mišljenja. Naime, istraživanja pokazuju (primjerice, Davies, 2006.; Ikuenobe, 2001.) da se najbolje razvijaju kompetencije kritičkog mišljenja učenika tako da se kritičko mišljenje poučava primjenom tzv. kombiniranog pristupa poučavanju (engl. mixed approach) koji podrazumijeva sljedeće: (1) da su ishodi učenja orijentirani na kritičko mišljenje sadržani u drugim nastavnim predmetima, tzv. infuzija pristup (engl. infusion approach) i pristup uranjanja (engl. immersion approach) i (2) da se sadržaji koji usmjeravaju na kritičko mišljenje poučava kao zaseban predmet u kojem se poučava kritičko mišljenje – njegove strategije i principi (engl. general approach). Nakon uvida u očitovanja pristigla na javno savjetovanje radna inačica naslova ovog predmeta mijenja se u Svijet i ja.
77 Nela Sikirica KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE Poštovani, ne podržavam uvođenje novog, izbornog nastavnog predmeta. Razvoj kompetencija kritičkog mišljenja sastavni je dio kurikuluma svih nastavnih predmeta i međupredmetnih tema što najbolje govori o njegovoj važnosti za suvremeni odgoj i obrazovanje. No, očito se želi napraviti alternativa vjeronauku tj. ponuditi zamjenski predmet za učenike koji ga ne pohađaju. Stoga, nije pošteno predmet nazvati Kritičkim mišljenjem jer ispada kako na vjeronauku učenici ništa kritički ne promišljaju. Bilo bi poštenije da ga nazovete etika ili predmet za učenike koji nisu vjernici. Predajem prirodoslovlje pa se podrazumijeva kako na mojim predmetima učenici razvijaju kritičko mišljenje?! Lp Prihvaćen Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju. Uvažili smo prijedlog koji upućuje na naziv samog predmeta. Nakon uvida u očitovanja pristigla na javno savjetovanje radna inačica naslova ovog predmeta mijenja se u Svijet i ja. Važno je naglasiti to da prijedlog novog kurikuluma nije sadržajna, već samo organizacijska alternativa Vjeronauku, kao i to da se njegovo uvođenje predlaže radi ujednačavanja odgojno-obrazovnog standarda učenika. Ovaj nastavni predmet zamišljen je kao izborni predmet, a škola, ukoliko to želi, kurikulum, ili njegove pojedine dijelove, može ponuditi kroz školski kurikulum.
78 Nera Đonlić A. Pristupi, metode i tehnike vrednovanja usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda u Kritičkom mišljenju, Vrednovanje naučenoga U vrednovanju naučenog nisam sigurna da je dobro da se predmet Kritičko mišljenje pomaže ishodima iz HJ. Oni vrednuju slušanje, čitanje i pisanje (možda i primjenu komunikacijskih vještina), a također je iznimno nezahvalno sumativno vrednovati razvoj metakognicije (početak zadnje natuknice). Ako Marica napravi veći pomak u metakogniciji od Jurice, a Jurica je objektivno gledano na većem stupnju od Marice kome dati veću brojčanu ocjenu? U ovom bi slučaju bilo idealno primjenjivati ipsative assessment, koje nažalost našim pravilnikom nije predviđeno. Suma sumarum, krenulo je dobro od opisa predmeta preko definiranja domena (nastavnih područja), a onda se stvar rasula u ishodima (neprilagođeni dobi i predmetu) i vrednovanju (vrlo nejasno postavljena situacija, a kako znam da se komentari većinom neće uvažiti - sretno svim učiteljima koji će predavati i ocjenjivati KM). Prihvaćen Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju. Usvojili smo Vaš prijedlog i preoblikovali tekst Kurikuluma u poglavlju G.
79 Nera Đonlić A. Pristupi, metode i tehnike vrednovanja usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda u Kritičkom mišljenju, Vrednovanje kao učenje u nastavi Kritičkoga mišljenja Odmah u prvoj rečenici - mina. Učenici su stalno uključeni u proces vrednovanja, bez obzira o kojem se pristupu radi (VZU, VKU, ili VN). Kod VZU uključeni su na način da povratnu informaciju upotrebljavaju za unaprjeđenje učenja, kod VN su uključeni na način da znaju i razumiju (nekad i oblikuju) kriterije vrednovanja koji odgovaraju određenoj ocjeni. Poanta VKU je da učenici vrednovanjem uče, a taj se pristup vrednovanju se provodi na dva načina: ili kao samovrednovanje (što pogoduje razvoju metakognicije) ili kao vršnjačko vrednovanje (što između ostalog pogoduje učenju kako dati povratnu informaciju - što je itekako iskoristivo u predmetu Kritičko mišljenje, i uopće mi nije jasno zašto se i u izradi ishoda niste više fokusirali na taj, jako bitan aspekt). Također, samovrednovanje se može provoditi na mali milijun načina, ne nužno rubrikom za samovrednovanje (a posebno ne s rubrikom s ljestvicom za vrednovanje, što bi bio neki hibrid za kojeg nemamo primjer). Prijedlog: uključiti nekog od eminentnih stručnjaka za vrednovanje u RH, jer ovo što sada nudite je, kolokvijalno rečeno, kupus. Prihvaćen Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju. Usvojili smo Vaš prijedlog i preoblikovali tekst Kurikuluma u poglavlju G.
80 Nera Đonlić A. Pristupi, metode i tehnike vrednovanja usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda u Kritičkom mišljenju, Vrednovanje za učenje u nastavi Kritičkoga mišljenja Vrednovanje za učenje je "traljavo" odrađeno. Pomiješano je sve - dijagnostičko vrednovanje sa samovrednovanjem i kriterijskim vrednovanjem - kruške i jabuke s ABC namazom. Predlažem krenuti od postavki da VZU djeluje "dvostrano" - s jedne strane nama učiteljima sugerira na koji ćemo način poboljšati svoje poučavanje (najčešće temeljem dijagnostičkog vrednovanja te povremenim izlaznim karticama), a s druge strane na koji ćemo način učenicima dati povratnu informaciju koja će im pomoći unaprijediti njihovo učenje). U tome i jest čar VZU - pomaže i učiteljima i učenicima. Zadnji paragraf teksta se odnosi na VKU, i uopće mi nije jasno što radi u poglavlju o VZU (vidjeti gornji dio komentara o dvojnoj ulozi VZU). Prihvaćen Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju. Usvojili smo Vaš prijedlog i preoblikovali tekst Kurikuluma u poglavlju G.
81 Nera Đonlić KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE, F. UČENJE I POUČAVANJE NASTAVNOG PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE Predlažem napraviti poseban repozitorij metoda poučavanja. Ovako navedene (bez obzira na ogradu "neke od") sugeriraju učiteljima da koriste samo njih (jer tako kaže kurikulum), bez proučavanja (i primjene) nekih drugih, možda i učinkovitijih. Dakle, u predmetnom kurikulumu bi trebalo stajati ili sve (pa opisati kakve su, kad ih koristimo, s kojom svrhom, kakav je očekivani rezultat) ili ništa (pa će onda biti pobrojane na nekom drugom mjestu tipa repozitorij nastavnih metoda koje se mogu koristiti u predmetu KM). Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju.
82 Nera Đonlić KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE, D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE OSTVARENOSTI PO RAZREDIMA I DOMENAMA Krenula sam gledati ishod po ishod unutar svakog razreda, i shvatila da će mi to odnijeti puno više vremena nego što sam ga spremna izdvojiti. Stoga ću navesti samo par globalnih napomena koje vas molim da razmotrite (shvaćam da nije lako napraviti dobar kurikulum predmeta koji nikad do sada nije bio prisutan): 1. Predmetni ishod trebao bi biti "dohvatljiv" prosječnim učenicima određene dobi. Neki od navedenih ishoda nisu dohvatljivi niti odraslim ljudima. 2. Ishodi određenog predmeta trebali bi biti specifični, ne može se dogoditi da se jedan predmet "služi" ishodima drugog predmeta (u vertikali 1. - 8. vidim puno ishoda predmeta Hrvatski jezik). 3. Kod formiranja razine dobar bilo bi dobro voditi se mišlju da će je učitelji "prevoditi" kao ocjenu dobar, eventualno vrlo dobar. 4. Trebalo bi imati fino razrađenu vertikalu, što u trenutno postavljenim ishodima ne vidim - postoje ili veliki skokovi među razredima, ili precjenjivanje (rjeđe potcjenjivanje) učenika. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju.
83 Nera Đonlić KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE, E. POVEZANOST S DRUGIM PREDMETIMA I MEĐUPREDMETNIM TEMAMA Prvi se paragraf ponavlja iz A poglavlja. Bespotrebno. Jednako se bespotrebno ponavlja i tekst o primjeni metoda poučavanja. Ukoliko se zaista želi napraviti čvrsta veza s predmetnim kurikulumima i kurikulumima mpt, predlažem da se sistematiziraju načini povezivanja za sve predmete (pa čak i kroz konkretne primjere). U protivnom, ili izbaciti cijelo poglavlje ili ostaviti samo grafiku da se vidi sveprisutnost koja je opisana u prijašnjim poglavljima (po mogućnosti odmaknuti se od random predložaka iz SmartArt i osuvremeniti dizajn). Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju.
84 Nera Đonlić KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE, D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE OSTVARENOSTI PO RAZREDIMA I DOMENAMA OŠ KM B.1.1.Umjesto opisuje, smatram da bi u ovoj dobi za razinu ostvarenosti "dobar" bolji glagol bio razlikuje. OŠ KM B.1.2. peta natuknica - ni mnogi odrasli ljudi ne mogu prepoznati uzroke svojih emocionalnih stanja i ponašanja. Smatram da bi tako formuliran "podishod" trebalo ostaviti za kasnije. OŠ KM B.1.3. U razradu ishoda dodati "uz vodstvo i pomoć učitelja" (dosljednost). U prvom je razredu možda pametnije postaviti da učenik slijedi upute za izradu materijala/aktivnosti, nego da ih sam priprema. Prihvaćen Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju. Usvojili smo Vaš prijedlog i nadopunili tekst kurikuluma.
85 Nera Đonlić KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE, D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE OSTVARENOSTI PO RAZREDIMA I DOMENAMA Komentar za ishod OŠ KM A.1.3. Ostvarenost na razini dobar (koristi naučene pojmove za oblikovanje poruke) je u nesrazmjeru s postavljenim ishodom (prikazuje različite načine prenošenja poruka), odnosno prema Bloomovoj taksonomiji spadalo bi u razinu stvaranja, i više odgovara iznimnoj razini ostvarenosti ishoda (s obzirom da se nalazimo u prvom razredu osnovne škole). Prihvaćen Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju. Usvojili smo Vaš prijedlog i dodatno uobličili tekst kurikuluma.
86 Nera Đonlić KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE, D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE OSTVARENOSTI PO RAZREDIMA I DOMENAMA OŠ KM A.1.1. Učenik ne može objasniti nepoznate pojmove svojim riječima (jer su mu nepoznati). Može ih objasniti tek nakog što ih je upoznao, dakle ishod na razini "dobar" bi trebao glasiti Učenik objašnjava upoznate pojmove/informacije svojim riječima (isti se komentar odnosi i na četvrtu natuknicu razrade ishoda). U ovom bi ishodu trebalo preciznije definirati što sve obuhvaćaju jednostavni izvori. Prihvaćen Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju. Usvojili smo Vaš prijedlog i dodatno uobličili tekst kurikuluma. Nepoznati pojam zamijenjen je riječju novi pojam.
87 Nera Đonlić C. STRUKTURA – ORGANIZACIJSKA PODRUČJA PREDMETNOGA KURIKULUMA, C. Upravljanje vlastitim mišljenjem Možda nije potkrijepljeno literaturom koju ste koristili prilikom izrade metakognitivnih strategija, ali praksa je puno puta potvrdila da ukoliko se nakon evaluacije ne dogodi promjena u skladu sa zaključcima evaluacije, iste se greške ponavljaju do u nedogled. Ispravljanje pogrešaka (u planiranju i nadgledanju) također zahtijeva određenu razinu truda (a ponekad čak i korigiranje osobnog vrijednosnog sustava), stoga smatram da je šteta što u ovoj domeni proces niste zaokružili. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju. Slažemo se kako bi nakon evaluacije trebali usvojiti odnosno otkloniti pogreške.
88 Nera Đonlić C. STRUKTURA – ORGANIZACIJSKA PODRUČJA PREDMETNOGA KURIKULUMA, B. Osobna i društvena odgovornost, etičnost djelovanja U drugoj rečenici teksta nedostaje uvažavanje kulturoloških specifičnosti, ne u smislu tolerancije nego integracije. Djelomično se mogu svrstati pod "uvažanje različitosti", ali smatram da bi ih bilo dobro specificirati, jednako kao i funkcioniranje institucija te korupciju. Zadnja rečenica prvog paragrafa - zar i ova domena ima svoj cilj? Ili se poučavanjem ove domene omogućavaju ciljevi predmeta (koje tek treba ispravno postaviti)? Predlažem pročistiti tekst, jasno definirati ciljeve predmeta i opisati na koji način ova (i svaka) domena pridonosi ostvarenju cilja/ciljeva. Zadnji paragraf je divno napisan, ali mi potvrđuje mišljenje da bi se mjesto druge i treće domene trebalo zamijeniti (komentar u poglavlju C). Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju.
89 Nera Đonlić C. STRUKTURA – ORGANIZACIJSKA PODRUČJA PREDMETNOGA KURIKULUMA, A. Upravljanje informacijama i primjena strategija kritičkoga mišljenja Opis A domene je vrlo jasan i detaljan. Predlažem upotrijebiti riječ kreativnost umjesto riječi otvorenost u šestoj natuknici (kreativnost u razmatranju alternativnih načina rješavanja problema). Sama otvorenost često nije dovoljna za napredak, a kreativnost se prepoznaje kao jedna od vodećih kompetencija 21. st. Prihvaćen Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju. Usvojili smo Vaš prijedlog i prema njemu uobličili tekst kurikuluma.
90 Nera Đonlić KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE, C. STRUKTURA – ORGANIZACIJSKA PODRUČJA PREDMETNOGA KURIKULUMA Umjesto prve riječi "struktura" predlažem koristiti riječi "domene/područja". Struktura kurikuluma (cijeli dokument, poglavlja A - G) je proizišla iz zadane metodologije izrade, a u C poglavlju se referira na tzv. domene (nastavna područja, područja - potrebno je uskladiti terminologiju u predmetnim kurikulumima i kurikulumima mpt, ali to je neka druga priča). U C poglavlju zapravo navodite ciljeve (društveno odgovoran pojedinac, angažirani građanin, etičnost djelovanja u funkciji dobrobiti zajednice, empatičnost i uključivost). Domene su dobro postavljene (prožimaju se), iako bih osobno zamijenila mjesta drugoj i trećoj (prva je "alat", a osobnu i društvenu odgovornost imamo tek kad učinkovito upravljamo sobom, odnosno imamo razvijenu metakogniciju). Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju. Uvažili smo prvi dio Vašeg komentara i integrirali ga u kurikulum.
91 Nera Đonlić KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE, B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA Nažalost, u B poglavlju je "promašena tema". Nisu navedeni cilj i "podciljevi" (ma što ta riječ podrazumijevala) već je jednim dijelom opisan proces, a drugim dijelom ishodi/kompetencije. Osnovni cilj ne može biti poticanje razvoja (proces), to mora biti točka gdje želimo da učenik dođe (u praksi se vrlo često događa da samo mali dio učenika dohvati postavljeni cilj, i to je u redu - znamo do koje se visine želimo popeti, a na tu se visinu popnu oni koji mogu). Predlažem radnoj skupini proučiti literaturu o razlikama između ciljeva i ishoda (S. Koren ih npr. vrlo precizno opisuje) i promijeniti B poglavlje u skladu s tim. Prihvaćen Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju. Usvojili smo Vaš prijedlog i nadopunili tekst kurikuluma. Cilj kurikuluma je preoblikovan i glasi: Usmjeriti učenika ka kritičkom promišljanju svijeta koji ga okružuje osnaživanjem njegove kompetencije kritičkog mišljenja koja će mu omogućiti samopouzdano, autonomno i odgovorno djelovanje u različitim kontekstima i područjima učenja te svakodnevnoga, osobnog i profesionalnog, života. Dodatno, moramo napomenuti da u drugom dijelu toga teksta nisu navedeni ishodi, već zaista podciljevi navedenog cilja budući da ih karakterizira nedovoljna mjerljivost i specifičnost. Isto tako, moramo naglasiti da je Radna skupina u svome radu konzultirala relevantnu i recentnu literaturu.
92 Nera Đonlić KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE, A. SVRHA I OPIS PREDMETA Pohvaljujem svrhu i opis predmeta - jasno i nedvosmisleno, s uputom da se kritičko mišljenje razvija na svim nastavnim predmetima u OŠ, samo je razlika u fokusu. Predlažem izbaciti zadnji paragraf u kojem se objašnjava nazivlje šifri ishoda: svi predmetni kurikulumi i kurikulumi međupredmetnih tema imaju istu metodologiju izrade, samim tim i logiku šifri, pa su učitelji već naviknuti na njih. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju.
93 Neven Valand KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE Pozdrav. Zasada se pitam, kolika je godišnja satnica ovog predmeta? Pretpostavljam onolika kolika je i satnica Vjeronauka: 70 sati. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju.
94 Nikolina Golub KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE Poštovani, svakako smatram da je razvijanje kompetencija kritičkog mišljenja, na način opisan u ovom dokumentu, nužno potrebno kako bi učenici mogli kvalitetno sudjelovati u brojnim aktivnostima koje im pruža život u suvremenom svijetu. Upravo zbog toga kao nastavnica povijesti primjenjujem većinu, u ovom dokumentu opisanih, postupaka, metoda i načina rada. Smatram da uvođenje zasebnog izbornog predmeta kritičko mišljenje neće mnogo pridonijeti ostvarenju ovdje navedenih ciljeva. Svakako kao jedan od većih problema prepoznajem pitanje tko bi trebao predavati novi predmet? Riječ je o vrlo složenom predmetu koji zahtjeva iskustvo i želju za samousavršavanjem i širenju kompetencija. Nadalje, sasvim je nelogično uvoditi novi predmet nedefiniranog sadržaja poučavanja u okolnostima u kojima se ionako većina javnosti žali na preopterećenost učenika. Mogu se očekivati i veliki problemi kod sumativnog vrednovanja i donošenja zaključne ocjene, što je problem i kod vrlo dobro definiranih predmeta s jasno određenim sadržajem i kriterijima. Dodatni rad na usavršavanju kritičkog mišljenja svakako se može organizirati i na druge načine. Moguće je ponuditi učenicima upisivanje 'dodatnog sata' određenog predmeta kojemu su skloni, na kojem bi se onda pojačano radili zadaci osmišljeni za razvoj kritičkog mišljenja, a koji bi se mogli ocjenjivati u sklopu matičnog predmeta (povijesti, geografije, hrvatskog jezika i sl.). Srdačno, Nikolina Golub, mag. educ. his. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju.
95 Ornela Malogorski KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE Poštovai, Predlažem da pri izmjenama i dopunama Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, propišete da učitelji kurikuluma Kritičko mišljenje svakako mogu biti i prof. pedagogije (dipl. pedagog, mag. paed.). Pedagozi u temeljnom obrazovanju, uz psihologiju odgoja i obrazovanja i razvojnu psihologiju, slušaju didaktiku i metodiku, te neizmjerno važnu logiku, filozofiju odgoja i sociologiju. Cijeli rad pedagoga u području neposrednog rada s učenicima (savjetodavni rad, provedba preventivnih programa, učenje učenja, profesionalno informiranje, provedba pedagoških radionica i dr.) usmjeren je na razvoj kritičkog mišljenja učenika, odnosno upravljanje informacijama i primjenu strategija kritičkog mišljenja, razvoj osobne i društvene odgovornosti kao i etičnosti djelovanja te upravljanja vlastitim mišljenjem. Razvoj kompetencije kritičkoga mišljenja postavlja se kao odgojno-obrazovni zahtjev u gotovo svim kurikulumima nastavnih predmeta i međupredmetnih tema što ukazuje i na njegovu važnost za suvremeni odgoj i obrazovanje općenito. No, kako kritičko mišljenje nije primarni cilj drugih odgojno-obrazovanih predmeta podržavam ideju da se Kritičko mišljenje poučava kroz zasebni izborni predmet. Razvijanje kompetencija kritičkog mišljenja, na način opisan u ovom dokumentu nužno je potrebno kako bi učenici mogli kvalitetno sudjelovati u brojnim aktivnostima koje im pruža život u suvremenom svijetu. Ornela Malogorski Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju. Izmjene pravilnika nisu predmet ovog javnog savjetovanja.
96 Perislava Bešić-Smlatić KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE Slažem se s uvođenjem nastavnog predmeta Kritičko mišljenje u osnovnoškolskom obrazovanju. Šteta što nije namijenjen svim učenicima. Ovaj nastavni predmet prvenstveno bi trebali predavati nastavnici Filozofije čija je temeljna zadaća razvijati kritičku misao. Isto tako uz dodatne edukacije mogli bi predavati i nastavnici koji su u svom visokoškolskom obrazovanju slušali Logiku. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju.
97 Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova pozdravlja uvođenje izbornog nastavnog predmeta „Kritičko mišljenje“ u osnovnoškolsko obrazovanje, budući da propisani odgojno-obrazovni ishodi, kao i popratni sadržaji i preporuke za njihovo ostvarivanje, uključuju podučavanje o širokom spektru ljudskih prava, uključujući područje ravnopravnosti spolova. Člankom 14. st. 2. i 3. Zakona o ravnopravnosti spolova (NN 82/08, 138/12 i 69/17) propisano je da sadržaji vezani za pitanja ravnopravnosti spolova predstavljaju integralni dio obrazovanja na svima razinama, uključuju pripremu oba spola za aktivno i ravnopravno sudjelovanje na svim područjima života i promiču nediskriminacijska znanja o ženama i muškarcima, uklanjanje neravnopravnosti spolova i rodnih stereotipa u obrazovanju na svima razinama, kao i uvažavanje rodnih aspekata u svim obrazovnim područjima. Razvidno je da su predviđenim odgojno-obrazovnim ishodima, kao i sadržajima i preporukama za njihovo ostvarivanje, obuhvaćeni brojni pojmovi ključni za razumijevanje ovog područja ljudskih prava: (ne)diskriminacija, (ne)nasilje, predrasude, stereotipi, tolerancija, demokratske vrijednosti, uvažavanje različitosti, ravnopravnost, jednakost, jednakopravnost itd. Posebno je značajno podučavanje o spolnim i rodnim razlikama, predviđeno za 6. razred. Navedeno upućuje na zaključak da se nastavnim predmetom „Kritičko mišljenje“ doprinosi provedbi čl. 14. Zakona o ravnopravnosti spolova. S ciljem dodatnog unaprjeđenja predmetnog dokumenta, predlažemo sljedeće: 1) Među sadržajima za ostvarivanje pojedinih odgojno-obrazovnih ishoda (OŠ KM B.1.3., OŠ KM B.2.3., OŠ KM B.3.3. i OŠ KM B.4.3.) predlaže se „obilježavanje dana koji pridonose dobrobiti pojedinca i zajednice“, te se navodi niz dana koji se obilježavaju na međunarodnoj razini. Predlažemo da na popis dodaju Međunarodni dan ljudskih prava (UN, 10. prosinca) i Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama (UN, 25.studenoga). 2) Vezano za korištenje pojmova „jednakost“ i „ravnopravnost“ u dokumentu, skrećemo pažnju da, premda se u području ljudskih prava koriste oba pojma, kada je o ravnopravnosti spolova riječ, u hrvatskom jeziku u pravilu se koristi pojam „ravnopravnost“, a ne „jednakost“, zbog same činjenice što žene i muškarci nisu jednaki, ali unatoč tome moraju biti ravnopravni. U tom smislu smatramo da bi na pojedinim mjestima u dokumentu bilo prikladnije koristiti pojam „ravnopravnost“ umjesto „jednakost“ – primjerice u tekstovima pod sljedećim naslovima: „B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja“; „B. Osobna i društvena odgovornost, etičnost djelovanja“ (opis područja u uvodnom dijelu); „OŠ KM B.8.2. - Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda“. Dodatno predlažemo da se, pored donošenja ovog Kurikuluma, za nastavni predmet „Kritičko mišljenje“ pripremi školski udžbenik u kojem bi se detaljnije razradile dobre polazišne osnove iz Kurikuluma te obuhvatili konkretni sadržaji vezani uz različite diskriminacijske osnove. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju. Prijedlog je uvažen i tekst kurikuluma je izmijenjen.
98 Rankica Benc KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE Poštovani, nužno je razvijati od malih nogu kritičko razmišljanje i učinkovito izražavanje rezultata tog razmišljanja. Stoga podržavam predmetne teme već u osnovnoj školi i koncentrirane na jednom mjestu (uz obilje istoga u svim predmetima) i uvjerena sam da će prosvjetna struka svladati izazov novog predmeta. Ono što predlažem je da ovaj predmet imaju svi učenici kao obvezan, a da se za to stvari prostora u satnici tako da se iz ostalih predmeta izbaci prekomjerno nagomilane činjenične podatke koji traže samo mehaničko pamćenje i nisu operativni za dalje obrazovanje i kasnije rad. No, u prva dva razreda bi u okviru ovog predmeta bilo smisleno utrošiti svo vrijeme na poučavanje učenika o čitanju, uvažavajući najnovija znanstvena dostignuća o metodama čitanja. Time bi se učenicima omogućilo da dobiju čitanje kao maksimalno učinkovit alat, a pri sadašnjim metodama je rezultat poučavanja u prosjeku veoma daleko od optimalnog. Ovaj predmet vidim kao etapu k školstvu koje teži razvijanju emocionalne inteligencije učenika, od poticanja empatije do upravljanja konfliktnim situacijama... Želim svima angažiranim na ovom projektu i transformaciji školskog sustava puno uspjeha. S poštovanjem vas pozdravljam Primljeno na znanje Zahvaljujemo Vam na komentaru i podršci.
99 Renata Duran KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE, A. SVRHA I OPIS PREDMETA Poštovani, nakon proučavanja kurikuluma mogućeg novog izbornog predmeta „Kritičko mišljenje“ mišljenja sam da su ishodi dobro formulirani, ali je provedba istog u postojećem sustavu nelogična. Naime, i u danom konceptu prijedlog je ostvarenja tema u postojećim predmetnim područjima stoga je u potpunosti nelogično uvođenje istog kao samostalnog predmeta. Svima koji rade i poznaju postojeći osnovnoškolski sustav itekako je poznato da se navedeni ishodi ostvaruju u gotovo svim nastavnim predmetnim područjima od Sata razrednika, predmeta prirodoslovno-matematičkog i jezičnog područja do Povijesti. Pogotovo je nelogična provedba istog kao tzv. alternativa izbornom predmetu Vjeronauka što bi upućivalo da se na Vjeronauku ne potiče kritičko mišljenje što je nonsens. Ovdje je pojam alternative u potpunosti pogrešno upotrijebljen te kritičko mišljenje ne može i nije alternativa katoličkoj niti bilo kojoj drugoj vjeri. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju. Vrijedno je uočiti važnu razliku a to je da ovaj nastavni predmet nije sadržajna, već (s obzirom na trenutni odabir načina njegova uvođenja u škole) organizacijska alternativa Vjeronauku, kao i to da se njegovo uvođenje predlaže radi ujednačavanja odgojno-obrazovnog standarda učenika. Navedeni su komentari uglavnom usmjereni na razumijevanje nastavnog predmeta kao na sadržajnu alternativu Vjeronauku, no o njoj uopće nije riječ. Ovaj nastavni predmet zamišljen je kao izborni predmet, a škola, ukoliko to želi, kurikulum, ili njegove pojedine dijelove, može ponuditi i kroz školski kurikulum.
100 Roberta Bonassin KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE Poštovani, nakon pročitanog nacrta Kurikuluma nastavnoga predmeta Kritičko mišljenje smatram da ovaj novi izborni predmet nije potreban. Kritičko mišljenje jedna je od ključnih kompetencija današnjeg društva i razvoj vještine kritičkog mišljenja iznimno je važan za suvremeni odgoj i obrazovanje no uvoditi Kritičko mišljenje kao izborni predmet nije potrebno jer su ishodi ovog kurikuluma u srži svih nastavnih predmeta i međupredmetnih tema. Kritičko mišljenje treba razvijati u kontekstu, unutar pojedinog nastavnog predmeta, prilagođeno specifičnostima učenika i odgojno-obrazovnog okruženja u kojem se djeluje. Ono što je potrebno je pružanje podrške učiteljima i nastavnicima u smislu smjernica kako poučavati za kritičko mišljenje. Osobno ne razumijem potrebu uvođenja izbornog predmeta koji će biti ponuđen djeci koja ne upisuju vjeronauk (zar ona ne trebaju kritički promišljati) s obzirom da u školama već postoje izborni predmeti poput stranih jezika i dostupni su svim učenicima. Također, uvođenje novog predmeta dovest će do brojnih organizacijskih problema (izvođenje predmeta, satnica, grupiranje učenika). Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju. Vrijedno je uočiti važnu razliku a to je da ovaj nastavni predmet nije sadržajna, već (s obzirom na trenutni odabir načina njegova uvođenja u škole) organizacijska alternativa Vjeronauku, kao i to da se njegovo uvođenje predlaže radi ujednačavanja odgojno-obrazovnog standarda učenika. Ovaj nastavni predmet zamišljen je kao izborni predmet, a škola, ukoliko želi, kurikulum, ili njegove pojedine dijelove, može ponuditi i kroz školski kurikulum. Navedeni su komentari uglavnom usmjereni na razumijevanje ovog nastavnog predmeta kao na sadržajnu alternativu Vjeronauku, no o njoj uopće nije riječ. Usmjeravanje djece na kritičko mišljenje je generička, ključna, životna, globalna kompetencija i kao takva je sadržajna za sve učenike.
101 Ruzica Papic KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE Preporučeni odgojno-obrazovni ishodi su sastavnice već postojećih predmeta u osnovnoškolskom obrazovanju. Učenike današnjice roditelji kod kuće uče kritički razmišljati, prije polaska u prvi razred osnovne škole. Cijenim nakanu, ali uvođenje novog predmeta je suvišno zbog pretrpane satnice i nepotrebnog ponavljanja postavljenih ishoda. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru i naglašavamo kako uvođenje ovog zasebnog predmeta, uz postojanje i naglašavanje važnosti ishoda učenja orijentiranih na kritičko mišljenje u svim nastavnim predmetima, Hrvatska prati preporuke koje proizlaze iz relevantnih znanstvenih istraživanja u području kritičkog mišljenja.  Naime, istraživanja pokazuju (primjerice, Davies, 2006.; Ikuenobe, 2001.) da se najbolje razvijaju kompetencije kritičkog mišljenja učenika tako da se kritičko mišljenje poučava primjenom tzv. kombiniranog pristupa poučavanju (engl. mixed approach) koji podrazumijeva sljedeće: (1) da su ishodi učenja orijentirani na kritičko mišljenje sadržani u drugim nastavnim predmetima, tzv. infuzija pristup (engl. infusion approach) i pristup uranjanja (engl. immersion approach) i (2) da se sadržaji koji usmjeravaju na kritičko mišljenje poučava kao zaseban predmet u kojem se poučava kritičko mišljenje – njegove strategije i principi (engl. general approach).
102 Ružica Ivanković Ciotti KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE Poštovani, ne podržavam uvođenje novog, izbornog nastavnog predmeta. Razvoj kompetencija kritičkog mišljenja sastavni je dio kurikuluma svih nastavnih predmeta i međupredmetnih tema što najbolje govori o njegovoj važnosti za suvremeni odgoj i obrazovanje. No, smatram da nije potrebno uvoditi novi predmet ( i to kao alternativa vjeronauku) kako bi se predloženi ishodi ostvarili. Bitno je potaknuti nastavnike i osigurati im određene uvjete (dodatne edukacije, nastavne materijale i dr.) kako bi se ishodi kritičkog mišljenja koji su već uklopljeni u postojeće predmetne kurikulume i ostvarili na zadovoljavajući način. Lijep pozdrav! Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju. Naglašavamo kako se, nakon uvida u očitovanja pristigla na javno savjetovanje, radna inačica naslova ovog predmeta mijenja u Svijet i ja. No usmjerenost na razvoj kritičkog mišljenja i dalje je cilj ovog kurikuluma. Naime, kritičko mišljenje je generička kompetencija koju je važno razvijati u svim nastavnim predmetima. Kritičko mišljenje sastavni je ali ne i primarni cilj drugih nastavnih predmeta.
103 Sanja Brkić KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE Mislim da nije potrebno uvoditi novi predmet Kritičko mišljenje, osobito u razrednu nastavu. Sve teme obrađuju se kroz kurikulume nastavnih predmeta, a učenici su ionako preopterećeni dugotrajnim boravkom u školama. Viđamo male prvašiće koji 5. i 6. sat dremuckaju na nastavi. Smatram da bi trebalo povećati satnicu Likovne kulture i Tjelesne i zdravstvene kulture. U višim razredima djecu treba poučavati financijskoj i medijskoj pismenosti, nuditi im projekte kroz koje će naučiti brinuti o svojemu mentalnom i psihičkom zdravlju, brinuti o okolišu i ljudima oko sebe. Ti sadržaji se mogu također više implementirati u kurikulume nastavnih predmeta, bez uvođenja novog. Sanja Brkić Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju. Važno je naglasiti to da je prijedlog novog predmeta osmišljen kao izborni a ne obavezni predmet. Škola, ukoliko to želi, kurikulum, ili njegove pojedine dijelove, može ponuditi i kroz školski kurikulum.
104 SANJIN LUKARIĆ KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE Ova ideja o uvođenju novog predmeta Kritičko mišljenje je POTPUNO PROMAŠENA. Iz samog uvoda gdje se opisuje Svrha i opis predmeta jasno je navedeno: "Važno je istaknuti to da se razvoj kompetencije kritičkoga mišljenja postavlja kao odgojno-obrazovni zahtjev u gotovo svim kurikulumima nastavnih predmeta i međupredmetnih tema što ukazuje i na njegovu važnost za suvremeni odgoj i obrazovanje općenito. Ta je kompetencija važna za učinkovito učenje svih nastavnih predmeta i međupredmetnih tema te se ona u svakom od tih područja razvija kao prirodna posljedica aktivnoga, kreativnoga, problemskoga, istraživačkoga, kritičkoga i dubinskoga pristupa sadržaju poučavanja. Metode (aktivnog) poučavanja koje se primjenjuju u poučavanju nastavnoga predmeta Kritičko mišljenje primjenjuju se i u svim ostalim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama." Iz ovog teksta je jasno da je kritičko mišljenje sastavni dio gotovo svih kurikuluma nastavnih predmeta i satova razrednika gdje se onda uči i razrađuje u praksi na stvarnim primjerima koji su učenicima prihvatljivi. Neki od navedenih primjera u ovom kurikulumu obrađuju se u sklopu Građanskog odgoja koje su u škole uveli pojedini gradovi i općine u Hrvatskoj. Učenje kritičkog mišljenja na nekim novim izmišljenim primjerima je POTPUNO NEPOTREBNO. Pogotovo iz razloga što bi potencijalni predmet Kritičko mišljenje držali neki od učitelja iz škole te bi vrlo vjerojatno radili na istim primjerima koje obrađuju u sklopu svog predmeta. Zaključak: Predlažem Ministarstvu da ODMAH odustane od navedenog prijedloga novog predmeta Kritičko mišljenje. Iz komentara koji su gotovi svi negativni odnosno ne podržavaju uvođenje ovog predmeta, bilo bi mudro da Ministarstvo uvaži mišljenje većine i ne stvara dodatne nepotrebne podjele u društvu. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju i na Vašem komentaru. No i dalje smo mišljenja kako ovim zasebnim kurikulumom, uz postojanje i naglašavanje važnosti ishoda učenja orijentiranih na kritičko mišljenje u svim nastavnim predmetima, Hrvatska prati preporuke koje proizlaze iz relevantnih znanstvenih istraživanja u području kritičkog mišljenja.  Naime, istraživanja pokazuju (primjerice, Davies, 2006.; Ikuenobe, 2001.) da se najbolje razvijaju kompetencije kritičkog mišljenja učenika tako da se kritičko mišljenje poučava primjenom tzv. kombiniranog pristupa poučavanju (engl. mixed approach) koji podrazumijeva sljedeće: (1) da su ishodi učenja orijentirani na kritičko mišljenje sadržani u drugim nastavnim predmetima, tzv. infuzija pristup (engl. infusion approach) i pristup uranjanja (engl. immersion approach) i (2) da se sadržaji koji usmjeravaju na kritičko mišljenje poučava kao zaseban predmet u kojem se poučava kritičko mišljenje – njegove strategije i principi, tzv. opći pristup (engl. general approach).
105 Sara Matić KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE Poštovani Sposobnost kritičkog mišljenja je potrebna svima, a najviše onima koji donose odluke u ime djece. Svatko od nas treba sebi postaviti pitanje: „Koliko sam sposobna/an kritički razmišljati“ ili smo sposobniji samo kritizirati i misliti da je to kritičko razmišljanje. Mogu li nastavnici koji nemaju i/ili se boje izreći svoje kritičko mišljenje poticati i osnažiti učenike da iznose svoje kritičko mišljenje. Već samim time što je taj predmet predstavljen kao „alternativa“ (alternativa bi bilo ono što je tematikom srodno, ali obrađeno kroz neku drugu prizmu) Vjeronauku ne daje istu mogućnost svima. Ostale izborne predmete sva su djeca mogla izabrati ili ne, a ovdje se isključuje (diskriminira) jedna (i to veća) skupina djece. Smatram da bi taj predmet trebala imati pravo odabrati sva djeca, bili oni vjernici ili ne. Ovdje se aludira na to da je sposobnost kritičkog mišljenja isključiva obveza ateista, a da vjernici nemaju pravo na kritičko mišljenje. Niti su svi ljudi koji imaju visoko razvijenu sposobnost kritičkog mišljenja ateisti niti su svi vjernici nesposobni kritički misliti. Također, tko će predavati novi predmet, gdje su propisane kompetencije? Razmišlja li se o izbornosti većeg broja predmeta (pa i nekih sadašnjih obveznih), npr. u 6. ili 7. razredu kada djeca već razmišljaju o upisu u srednju školu i biraju buduća zanimanja. Po sadašnjem programu, sva djeca bez obzira hoće li upisati trogodišnje strukovne škole ili pak prestižne gimnazije, uče iste predmete umjesto da se usredotoče na one koji su njima bitni za buduće školovanje. Ako se željelo uvesti predmet kao alternativu Vjeronauku onda bi se on trebao zvati isto kao i u srednjoj školi Etika i to bi bio prirodan nastavak za srednju školu. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju. Nakon uvida u očitovanja pristigla na javno savjetovanje radna inačica naslova ovog predmeta mijenja se u Svijet i ja. Ovaj nastavni predmet zamišljen je kao izborni predmet, a škola, ukoliko to želi, kurikulum, ili njegove pojedine dijelove, može ponuditi kroz školski kurikulum.
106 Snježan Hasnaš KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE Poštovane/poštovani! Prijedlog predmeta kritičkog mišljenja nosi u sebi ideju kritičke svijesti i potrebe da ona postane standard suvremenog društva. Samo to je već dovoljno da se takav prijedlog pozdravi. Predmet je predstavljen kroz nekoliko komponenti koje upućuju na svrhe, organizacijska rješenja, problem vrednovanja, navođenje ishoda, korelacija s drugim sadržajima i tome slično. Bilo bi previše ih ovdje podrobno analizirati, ali se može iznijeti nekoliko osnovnih zapažanja. Prvo, kao i u predmetu građanski odgoj i obrazovanje i ovdje je zanemarena distinkcija između zajednica i društva i nekritički se koriste obje kategorije brkajući time tradicijski i moderni, građanski, odnos prema, zapravo, društvu. Nažalost, društvo i zajednica time i dalje u odgojno-obrazovnom društvu ostaje (možda i ciljano) nekritičke apstrakcije. Drugo, zadržava se izrazito pogrešan pojam metakognicije koje je sad već gotovo cijelo desetljeće neka vrsta sveprisutne doskočice koja klizi između filozofskog i tehničkog pojma u stručnim i pedagoškim tekstovima u odgojno-obrazovnom sustavu. Naime, zadržavanje ovako promašenog i bolno zastarjelog koncepta metakognicija (budući da je i filozofija dio odgojno-obrazovnih i znanstvenih institucija istog resornog ministarstva koje se nadovezuju, valjda, i na osnovnoškolsko obrazovanje, malo obrazovanosti ovdje ne bi škodilo) uporno propušta uočiti da je svaka kognicija (spoznaja) upravo to: kognicija. Bila ona meta ili ne. Spoznaja (kognicija) o spoznaji (kogniciji) i dalje je spoznaja (kognicija), odnosno, mišljenje, nema pozadinske (meta) izgradnje razina o razinama koje su razine. Ili, još jasnije, mišljenje o mišljenju nije metamišljenje koje se razlikuje od mišljenja o nekom drugom predmetu mišljenja već se ono može i drugačije – preciznije i suvremenije – nazvati, a da se ne mistificira u duhu predmodernističkog pojmovlja. Ja ne mislim ovdje davati prijedloge o općenitijim mogućnostima nazivanja općenitijih razina mišljenja i spoznaje, ali upućujem na mnogostruku suvremenu literaturu koja ne mora biti nužno samo filozofska. Razlozi za to su barem dvojaki; da se izađe s metakognicijom iz 17. stoljeća (bilo bi vrijeme) i da se prekine s nekritičkim korištenjem tog klasičnog prefiksa meta u koncipiranju forme mišljenja. Treće, zašto se navodi u strategijama kritičkog mišljenja i u odnosu prema odgovornosti (inače, jako mi se sviđa termin „društvena odgovornost“ premda je jasno da ništa ne znači što ipak ne znači da ne bi mogla biti iznimna tema ovog predmeta) navodi samo etičnost djelovanja? A što je s političkim, kulturnim, ekonomskim, ideološkim, estetskim djelovanjima? Izostavljanje istih povlači, naravno, i neka druga pitanja, posebno ona ideološka, o tome što je djelovanje i odgovornost u političkom, estetskom ili ekonomskom smislu pri čemu se i etičnost tada pokazuje kao iznimna ideološka praksa. Dakle, problematiziranje ideologije je nešto što kritičko mišljenje ne bi trebalo izbjegavati. Ova dječja bolest izbjegavanje ideoloških praksi još je, dakle, jedna stvar koja se ne može izbjeći u mnogim nastavnim programima i kurikulima u posljednje vrijeme. Ovo su, dakle, primjedbe. Ne očekujem da će nešto previše biti od njih, ali se nadam da će ih netko biti voljan pročitati i pokušati razmisliti o ponekoj boljoj alternativi postojećeg. Međutim, predmet kritičko mišljenje ima i svojih dobrih strana i čini se da ga treba braniti u 21. stoljeću što dovoljno govori u kakvom društvu živimo. Dakle, itekako mi se jako sviđa dio o vrednovanju, a posebno mogućnost ne samo odabira tema između nastavnika i učenika već i načina samog vrednovanja. Nešto slično sam i sam zamišljao. Nadalje, u svakom razrednom odjeljenju osnovne škole (posebno u predmetnoj nastavi) osjeća se snažna potreba za ovakvim predmetima koji previše ispunjavaju razne izvannastavne aktivnosti dok bi to doista trebao činiti upravo jedan ovakav predmet. Treba reći otvoreno, on je potreban i zbog svojih sekularnih ambicija zato što se potreba za predmetom kritičko mišljenje u osnovnoj školi očitava u budućnosti u tome da nadomjesti vjeronauk budući da se taj predmet upravo temelji na nekritičkom mišljenju (oslanjajući se na dogme, osporavanje sumnji u autoritete, itd.). Također, budući da sam se kasnije uključio u komentiranje ovog problema uočio sam mnoštvo vrlo začudnih, i pomalo nekritičkih, mišljenja o neprimjerenosti kritičkog mišljenja. Naime, protivljenje predmetu kritičko mišljenje izravno je protivljenje kritičkom mišljenju, toliko bi barem trebalo biti očigledno. Idemo, dakle, redom. Jedan dio komentara spominje nepotrebnost takvog novog predmeta kao što je kritičko mišljenje. Naravno, premda se čini da jesu u većini, svi ipak ne misle isto (kao i uvijek) i svi ne smatraju da je ovakav predmet nepotreban. Međutim, u tim i takvim zahtjevima očituje se izvjesna neupućenost: ovo nije savjetovanje o tome je li predmet kritičko mišljenje potreban ili ne već kako ga koncipirati. Gotovo nitko među ovim komentatorima, koji navodno načelno podržavaju kritičku svijest i njemu odgovarajuće mišljenje, ne iznosi ikakvu koncepciju ili mogućnost kritičkog mišljenja, naprosto nemaju nikakvu viziju nečeg takvog. Nažalost, većina ovdje ili nije ni voljna o tome raspravljati ili odbija raspravljati s nečim s čim se ne slaže što baš i nije neki doprinos kritičkom mišljenju. Pomalo je nezgodno što to dolazi od većine sudionika odgojno-obrazovnog sustava koji smatraju da kritičkog mišljenja ima u drugim predmetima. Ne baš uvijek. Kao što je već netko primijetio u ovom savjetovanju, „kritičko mišljenje nije primarni cilj drugih odgojno-obrazovnih predmeta“. Zapravo, ono to posebno nije u području prirodnih znanosti i takvih kao što je matematika, premda nas se u novije vrijeme upravo u to pokušava uvjeriti. Daleko od toga da nema znanstvenika iz područja prirodnih znanosti ili iz matematike koji ne bi znali kritički misliti, ali sama ta područja temelje se na jednostranim pozitivističkim zasadama reduciranih na pojedinačne metodološke granice koje ne mogu shvatiti općenitije okosnice kritičkog pristupa svijetu, posebno onog koji se temelji na kritici scijentizma. No, da bi se malo umirilo nezadovoljne ovim predmetom treba ukazati na to da se ne treba bojati da bi ovakav predmet pokazao neprimjeren pa i teško razumljiv budući da je svaka znanost u svom punom opsegu metoda i strukturiranosti svog predmeta uvijek previše apstraktna i složena za osnovnoškolsku razinu. Međutim, to je upravo i dalje zadatak pedagoških stručnjaka i onih povezanih s temama kritičkog mišljenja (ne mora to biti samo domena stručnjaka iz filozofije i ne moraju u tome sudjelovati samo društvene i humanističke znanosti, premda one imaju najvažniju i inauguralnu ulogu u ovom predmetu), da učine teške i osnovnoškolskom uzrastu, složene teme i probleme razumljivim i zanimljivim. Što su se sudionici tima koji je izradio ovaj kurikulum i napravili. Odnos suprotan tome je neosnovana sumnja u stručnost pedagogije i stručnjaka pripadajućih predmetnih područja i znanosti. Nešto bez čega škola ionako ne bi bilo. Jednostavno rečeno, svaki se predmet može prilagoditi djeci osnovnoškolskog uzrasta, a kritičko mišljenje posebno. Zapravo, ako to može biti predmet itekako sumnjivog ideološkog predznaka i razina apstrakcije kao što je vjeronauk, tada je kritičko mišljenje civilizacijski dobitak za mnogu djecu osnovnoškolskog uzrasta. Također, kakav (ne)kritički habitus mogu imati oni koji se skrivaju iz toga da je takvo suvremeno područje kao što je kritičko mišljenje koje je i osnova nesputanog samostalnog i odgovornog mišljenja neprimjereni i nepotrebni sadržaj u odgojno-obrazovnom sustavu? Ne baš kritički što je još jedan argument u prilog kritičkom mišljenju. Nadalje, što se tiče organizacijskih problema, ako su škole organizacijski naučile organizirati nastavu vjeronauka ili informatike tada bi svakako mogle to napraviti i s kritičkim mišljenjem. Samo se malo treba potruditi. Štoviše, ovime se pruža mogućnost i pomalja perspektiva koja se može oblikovati kao jasno izjašnjavanje o tome da se treba apsolutno zalagati za ukidanje predmeta vjeronauk u odgojno-obrazovnom sustavu i smatram da bi i svi nastavnici izvan područja koje čini spomenuti predmet to morali činiti. Kao što sam već naznačio razlog tome je u potrebi da se ojačaju sekularna i suvremena obilježja odgoja i obrazovanja. Međutim, sve ovo spominjem i iznosim vezano za ovu temu zato što mi se također čini da sve više raste broj djece (i posebno njihovih roditelja) koji odbijaju nastavu vjeronauka i time bivaju pokazatelj potrebe za ovakvim predmetom. Naime, kad bi i postojao neki dobar preduvjet za ukidanjem ovog predmeta to bi upravo bilo prethodno ukidanje vjeronauka. Ili, još jasnije, nije moguća konstruktivna rasprava o predmetu kao što je kritičko mišljenje dok se u školama ne ukine njegov nekritički pandan: vjeronauk. Štoviše, očigledno je da će predmeti kao što su građanski ili zdravstveni odgoj ili pak kritičko mišljenje neizostavno dobivati na važnosti upravo zbog vjeronauka i tako dugo dok bude vjeronauka. Mogućnosti poslije vjeronauka upravo omogućuju da ne dobivamo alternativu tom predmetu već kroz takve predmete kao što su građanski odgoj ili kritičko mišljenje one predmete koji su potrebni suvremenom dobu. I u tom smislu, vjeronauk predstavlja i zastarjelu razinu zaostalosti odgojno-obrazovnog sustava. Kao što je veće istaknuto, načelno se gotovo svi slažu u ovom komentiranju da je kritičko mišljenje potrebno i to je dobro. Još samo malo fali da se slože da je ono potrebno i kao predmet. No, unatoč odveć benevolentnim uvjerenjima da je kritičko mišljenje samo po sebi samorazumljiva i sveprisutna kategorija treba odgovori da ona to nije. U najboljem slučaju (neću insistirati na onom najgorem) potreba kritičkog mišljenja nije dovoljno osviještena kao nužna, zasebna potreba i to ne samo unutar odgojno-obrazovnog sustava već i kao općenita društvena pojava. Naime, ustrajno bavljenje kritičkim mišljenjem pokazuje koliko je ono zanemareno i koliko su njegove mogućnosti neiskorištene i njegovim zanemarivanjem ugušene. Kritičko mišljenje dolazi u škole. Našim angažmanom oko njega možemo samo pokazati da nije tek samorazumljiva već i neizostavna potreba koje su itekako svjesni svi: od djece, roditelja i nastavnika pa do ostalih dionika u društvu. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju. Kurikulum se temelji na suvremenim i relevantnim znanstvenim istraživanjima. Nakon uvida u očitovanja pristigla na javno savjetovanje radna inačica naslova ovog predmeta mijenja se u Svijet i ja.
107 Srpsko narodno vijeće KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE Poštovani, kritičko mišljenje način je sagledavanja problema, njihove analize, objašnjavanja, prosudbe i transformacije, satkan od različitih pristupa i metoda, a nužno se prilagođava kontekstu i pitanjima na koje je potrebno odgovoriti. Kao splet načela i alata pripada metodici nastave, usredotočenim na to kako postići određene ishode. Predmetnim kurikulumom pretvara se, kako ime kazuje, u predmet nastave i ishode koje treba savladati. Trenutno važeći predmetni i međupredmetni kurikulumi na kritičkom mišljenju pretežno nominalno zastaju (gdje nastava jezika i književnosti npr. u temeljnim odgojno-obrazovnim ciljevima sadrži "jača(nje) nacionaln(og) identitet(a) i pripadnost(i) narodu i državi upoznavanjem i njegovanjem kulturno-povijesne baštine te (izgradnju) vlastit(a) svjetonazor(a), (uz) njeg(ovanje) moraln(ih) i estetsk(ih) vrijednosti", bez razlaganja koncepata ´nacije´, ´nacionalne države´ i historizacije tih procesa, kako se baština i tradicija konstruiraju u kakvim povijesnim i društvenim okolnostima i o kakvom je moralu riječ koji bi djeca trebala ´njegovati´), stoga odvajanje kritičkoga mišljenja u zasebni predmet postaje način ucrtavanja i nadzora granica kritičnosti i propitivanja. Time se drugi predmetni sadržaji pročišćavaju od odgovornosti (prebacujući taj zadatak isključivo na leđa pojedinačnih nastavnica/-ika) da se grade na temeljima kritičkoga mišljenja, da bude u njihovim osnovama. Kada bi kritičko mišljenje bilo temeljem obrazovanja, tada bi se poništila potreba za zasebnim kurikulumom. Da je riječ o pročišćavanju prostora drugih (prije svega društveno-humanističkih) predmeta jasno je i promatranjem predloženih ishoda. Naime, analiza teksta i razumijevanje tvorbe značenja (razmatranjem odnosa u tekstu, na razini rečenice, hipo/hiperonimije, sinonimije), da se samo zadržimo na primjeru jezičnoga sadržaja, već bi trebalo biti integrirano u nastavu Hrvatskoga jezika i književnosti, kao i drugih predmetnih kurikuluma koji koriste tekst kao izvor i način strukturiranja informacija. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju. Uvođenjem ovog predmeta, uz postojanje i naglašavanje važnosti ishoda učenja orijentiranih na kritičko mišljenje u svim nastavnim predmetima, Hrvatska prati preporuke koje proizlaze iz relevantnih znanstvenih istraživanja u području kritičkog mišljenja. Naime, istraživanja pokazuju (primjerice, Davies, 2006.; Ikuenobe, 2001.) da se najbolje razvijaju kompetencije kritičkog mišljenja učenika tako da se kritičko mišljenje poučava primjenom tzv. kombiniranog pristupa poučavanju (engl. mixed approach) koji podrazumijeva sljedeće: (1) da su ishodi učenja orijentirani na kritičko mišljenje sadržani u drugim nastavnim predmetima, tzv. infuzija pristup (engl. infusion approach) i pristup uranjanja (engl. immersion approach) i (2) da se kritičko mišljenje poučava kao zaseban predmet u kojem se poučava kritičko mišljenje – njegove strategije i principi, tzv. opći pristup (engl. general approach).
108 Stjepan Aščić KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE 99% komentara ovdje svodi se na to kako su ishodi predmeta kritičko mišljenje utkani u sve nastavne predmete pa tobože isto nije potrebno "ponavljati" u zasebnom predmetu. To je najbolji dokaz koliko je u školi potreban predmet kritičko mišljenje. To je kao kad bi se reklo da u školi nije potreban predmet hrvatski jezik jer u svim predmetima bitno je i uči se pravilno se usmeno i pismeno izražavati, držati se pravopisa i sl. Ne bi nam bio potreban predmet engleski jezik jer ga sva djeca uče putem tv-a i interneta. Dalje da ne nabrajam. Dakle loše argumentiranje. Naime, usavršiti i istančati oštricu mišljenja, logičkog zaključivanja, refleksije, kritike svih sadržaja koji nas okružuju i koje upijamo u školi, u modernom životu, na tv-u (dakle u svijetu gdje je količina informacija koja nas pogađa sve veća i gdje se sve teže orijentirati i odabrati što je istina, što je laž) moguće je, poželjno, prijeko potrebno i nužno svakom djetetu, učeniku tj. osobi koja se formira, razvija i raste. Ovakav novi predmet može i treba biti pilot projekt za postupnu promjenu shvaćanja nastavnih predmeta kao takvih te uvođenje novih sličnih predmeta u škole koji odgovaraju zahtjevu pravog obrazovanja čovjeka nasuprot okamenjenog i života lišenog shvaćanja nastave kao učenja gotovih sadržaja. Zamislimo školu u kojoj su osnovni (obavezni) predmeti kritičko mišljenje, osobni razvoj (identitet), očuvanje prirode i održivi razvoj, jezična i osobna kultura, umjetničko poimanje svijeta, društveno sudjelovanje, mentalno i tjelesno zdravlje... gdje bi se svaki takav predmet bazirao na učeničkom promišljanju, neposrednoj kreaciji, inovaciji i novim idejama. To sve umjesto učenja datuma i imena generala svjetskih ratova, umjesto učenja koliko parova nogu ima pauk, umjesto učenja koji je slikar naslikao koju sliku... i sva ostala besmislena kviz znanja na kojima se temelji današnja škola. U tom smislu, ovakav novi predmet kritičko mišljenje može biti jedan početak novog smjera kretanja poučavanja i škole, novog shvaćanja što škola zapravo jest i što ona treba biti - a to je razvoj svih unutarnjih snaga i suštine jedne osobe, umjesto da ta osoba služi kao vješalica na koju se nabacuju stari i teški kaputi ("znanje") od kojeg tereta se ta vješalica/osoba sve više savija. Još bih se osvrnuo na komentare mnogih koji se boje predmeta kritičko mišljenje jer će takav među djecom valjda zatrti vjeru i religiju. Podsjetio bih na Isusove riječi: "Ljubi Gospodina Boga svojega svim srcem svojim, i svom dušom svojom, I SVIM UMOM SVOJIM. To je najveća i prva zapovijed." Ljubiti Gospodina samo srcem i dušom nije dovoljno. Bog od nas traži i naš um koji nam je dao. Da bismo Boga ljubili svojim umom, taj um mora biti snažan i razvijen. Primjer što se događa kada u vjeri nema razvijenog i snažnog uma jest pojava nasilnog ekstremizma kakav nam je poznat u inače lijepoj i mirotvornoj religiji Islam. Dakle svakoj pravoj vjeri imanentan je razvoj intelekta, duha odnosno uma. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju.
109 Stjepan Aščić KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE Poštovani, 1. - ako sam dobro shvatio, predmet Kritičko mišljenje (neovisno o svom sadržaju/kurikulu koji pohvaljujem) zamišljen je prvenstveno kao alternativa predmetu Vjeronauk, u smislu da učenici koji neće pohađati Vjeronauk imaju mogućnost (u to isto vrijeme) pohađati drugi izborni predmet tj. da nemaju "prazne sate" na hodniku škole. To može biti problematično u smislu organizacije. Uzmimo za primjer školu koja ima po jedan razredni odjel od 1. do 8. razreda. Zamislimo da u svakom razrednom odjelu po 1-2 učenika izaberu predmet Kritičko mišljenje umjesto Vjeronauka. Nastava predmeta Kritičko mišljenje za svakog tog učenika trebala bi se održavati u isto vrijeme (u iste nastavne sate prema rasporedu sati) kada se održava i Vjeronauk (da učenik ne bi sjedio na hodnicima škole jer ne ide na Vjeronauk). Učenici 5. razreda, učenici 6. razreda, učenici 7. razreda i učenici 8. razreda u takvoj školi imaju Vjeronauk u različito vrijeme prema rasporedu sati. Npr. učenici 5. razreda imaju Vjeronauk 1. i 2. sat, zatim učenici 6. razreda imaju Vjeronauk 3. i 4. sat itd. Tomu usporedno, pojedini učenici različitih razreda koji bi odabrali predmet Kritičko mišljenje, taj bi predmet također imali u različite nastavne sate (paralelno s Vjeronaukom prema rasporedu sati u školi). To bi pak značilo da ne možete spojiti u jednu grupu 1-2 učenika 5. razreda, 1-2 učenika 6. razreda, 1-2 učenika 7. razreda i 1-2 učenika 8. razreda. Ako biste ih spojili u jednu grupu učenika kako bi zajedno pohađali predmet Kritičko mišljenje, onda se taj predmet ne bi mogao odvijati paralelno nastavi Vjeronauka prema rasporedu sati i opet biste imali situaciju da učenici koji ne idu na Vjeronauk sjede na hodniku škole. Dakle, ako ne možete kombinirati učenike različitih razreda u jednu grupu (zbog rasporeda sati Vjeronauka/Kritičkog mišljenja po razredima), onda ste prisiljeni imati zasebno nastavne sate Kritičkog mišljenja za učenike 5. razreda, posebno za učenika 6. razreda itd. Znači li to da će po 1 ili 2 učenika u svakom razredu imati zasebne nastavne sate predmeta Kritičko mišljenje? Naveo sam primjer da 1-2 učenika po razredu biraju predmet Kritičko mišljenje alternativno Vjeronauku, što će biti vjerojatna situacija u mnogim slavonskim školama gdje je odaziv na predmet Vjeronauk blizu 95%. 2. - Predlažem da pri izmjenama i dopunama Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, propišete da učitelj Kritičkog mišljenja treba imati vrstu obrazovanja: pod točkom A) magistar edukacije filozofije, a tek pod točkom B) učitelji ostalih humanističkih predmeta. Smatram da je učitelj filozofije ipak najkompetentniji za nastavu ovakvog predmeta, daleko više negoli npr. učitelj hrvatskog jezika, povijesti i sl. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju. Ovaj nastavni predmet zamišljen je kao izborni predmet, a škola, ukoliko to želi, kurikulum, ili njegove pojedine dijelove, može ponuditi i kroz školski kurikulum. Izmjene pravilnika nisu predmet ovog javnog savjetovanja.
110 Stjepan Benković KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE Poštovani Kao učitelj Povijesti smatram da velik dio ovog kurikulum već postoji u kurikulumu nastavnog predmeta Povijest. U svim tehničkim konceptima nastave Povijesti razvija se sposobnost kritičkog mišljenja. Ovdje bi naročito izdvojio Rad s povijesnim izvorima, Uzroci i posljedice, Usporedba i sučeljavanje i Povijesna perspektiva koji se na izravan i neizravan način navode u ovom kurikulumu. Osim toga veći dio povijesnih književnih djela koja se navode u ovom kurikulumu također koristimo u nastavi Povijest. Obrađujemo i usvajamo sadržaje koji su spomenuti naročito u dijelu kurikuluma viših razreda (zakoni, ustav, sloboda, demokracija, demokratski i nedemokratski režimi, slobode pojedinaca i zajednice, totalitarizam, tolerancija itd.). Također povezujemo i raspravljamo o aktualnim događajima (primjer Ukrajine, nuklearnog oružja...). Tako da bi to u pojedinim segmentima ovo bilo samo ponavljanje kurikuluma Povijesti. Osim toga smatram da na Satu razrednika ima dovoljno prostora za ostvarenje pojedinih ishoda ovog kurikuluma. Struka bi trebala točno definirati kurikulum Sata razrednika u kojem bi se uvrstili sadržaji Kritičkog mišljenja, Građanskog odgoja, Zdravstvenog odgoja, Financijskog odgoja itd. Dio tema mogu se obraditi (i obrađuju se) i u školskim projektima, izvannastavnim aktivnostima i dodatnoj nastavi. Sam kurikulum je vrlo kvalitetno izrađen, osim uobičajenih ishoda, sadržaja i dr. elemenata sadrži brojne preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda koje su izuzetno zanimljive. U sjećanju mi je ostala preporuka o susjedu pankeru koji se drogira... a koja me je asocirala da se u kurikulum unese što više ovakvih ili sličnih sadržaja kao što su rock n roll, hipi pokret, hipsteri, hip hop, metal, razni antiratni pokreti, druge vrste subkultura i umjetničko-političkih pokreta. Smatram da bi ovo moglo učenicima biti izrazito zanimljivo, a i time i učinkovito u savladavanju raznih vještina i ostvarivanja ishoda. Ovakve teme vrlo su zahvalne za razvoj kvalitetne rasprave i kritičkog zaključivanja o njihovim dobrim i lošim stranama. U kurikulumu za 7. razred pomalo su me zasmetali pojmovi poput: poštivanje društvenih normi i pravila te prihvatljiva ponašanja; koji kao da teže formiranju poslušnih i odanih osobnosti. Nadam se da su ovo samo dobre teme i sadržaji za rasprave, a time i razvijanje kritičko mišljenje. Možda bio ove pojmove trebalo malo drugačije definirati jer ovako idu u kontradikciju sa samim potencijalnim predmetom koji nas uči da budemo svoji i da kritički razmišljamo svojom glavom. Smatram da bi Kritično mišljenje bilo pogrešno uvoditi kao zaseban predmet jer bi to predstavljalo dodatno opterećenje i tako preopterećenih učenika ali i obrazovnog sustava. Da bi se predmet uveo u sedmi i osmi razred trebalo bi pronači prostora u satnici, a kojeg nažalost nema. Vjerojatno bi to išlo na uštrb drugih predmeta. Samo kojih? Smatram da bi bilo bolje da se ovaj kurikulum ugradi u kurikulume svih ostalih nastavnih predmeta. Sjećam se pokušaja da se Građanski odgoj uvede kao zaseban predmet. Na kraju je to završilo integracijom Građanskog odgoja u sve predmete. Smatram da je to rješenje i za ovaj predmet. Činjenica je da bi trebalo više vremena, sadržaja i metoda upotrebiti za razvijanje kritičkog mišljenja. Školska reforma usmjerena je u tom smjeru tako da bi radikalno bilo uvoditi novi nastavni predmet. U ovom kurikulumu ima dosta aktivnosti i sadržaja iz već uobičajene nastavne prakse ali ima podosta i onih kvalitetnih koji se ubuduće mogu i trebaju primjenjivati. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju. Ovaj nastavni predmet zamišljen je kao izborni predmet, a škola, ukoliko to želi, kurikulum, ili njegove pojedine dijelove, može ponuditi i kroz školski kurikulum. Nakon uvida u očitovanja pristigla na javno savjetovanje radna inačica naslova ovog predmeta mijenja se u Svijet i ja. Uvođenjem ovog izbornog predmeta, uz postojanje i naglašavanje važnosti ishoda učenja orijentiranih na kritičko mišljenje u svim nastavnim predmetima, Hrvatska prati preporuke koje proizlaze iz relevantnih znanstvenih istraživanja u području kritičkog mišljenja. Naime, istraživanja pokazuju (primjerice, Davies, 2006.; Ikuenobe, 2001.) da se najbolje razvijaju kompetencije kritičkog mišljenja učenika tako da se kritičko mišljenje poučava primjenom tzv. kombiniranog pristupa poučavanju (engl. mixed approach) koji podrazumijeva sljedeće: (1) da su ishodi učenja orijentirani na kritičko mišljenje sadržani u drugim nastavnim predmetima, tzv. infuzija pristup (engl. infusion approach) i pristup uranjanja (engl. immersion approach) i (2) da se sadržaji koji usmjeravaju na kritičko mišljenje poučava kao zaseban predmet u kojem se poučava kritičko mišljenje – njegove strategije i principi (engl. general approach).
111 SUZANA PRACAIĆ KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE Poštovani, čitajući komentare kolega i argumentirano iznošenje stavova, slažem se s onima koji smatraju da je uvođenje novog predmeta, NEPOTREBNO. Iz više razloga podržavam takav stav: - tzv. novi izborni predmet loše je postavljen i temeljen kao ALTERNATIVA vjeronauku, koji je u rasporedu na početku ili kraju smjene (znači, učenici koji ne pohađaju vjeronauk - ili dolaze kasnije ili odlaze ranije iz škole); - nemaju svi učenici, npr. svi prvi razredi, u isto vrijeme vjeronauk pa da se mogu spojiti, i kako će biti složena nastava i predmet za učenike različite dobi, znanja, vještina i sposobnosti, iz različitih razreda (1. - 8. razred) tj. koliko učenika dotičnog razrednog odjela treba biti da bi taj predmet bio 'isplativ'?! - iz definicije i nazivlja izbornog predmeta proizlazi da će samo učenici koji neće pohađati vjeronauk nego taj predmet, kritički promišljati - apsurd nad apsurdima - vjeronauku je alternativa etika (predmet koji postoji) - kritičko promišljanje ili mišljenje je stavka Bloomove taksonomije, viši kognitivni proces i nešto čemu teži cijeli odgojno-obrazovni sustav; naučiti učenike da uče i promišljaju o naučenom tj. primjenjuju u životu (ŠzŽ) - postoje MEĐUPREDMETNE TEME (prema definiciji = teme općeljudskih vrijednosti i kompetencija za život u 21. stoljeću i kao takve su na poseban način svakodnevno prisutne u odgojno obrazovnom radu cjelokupne obrazovne vertikale, https://skolazazivot.hr/medupredmetne-teme/) koje nisu ZASEBNI PREDMETI, ali su svakako prisutne i sastavni dio svakog kurikuluma (hoćemo li i njih pretvarati u izborne predmete?!) Smatram da sve djelatnike odgojno-obrazovnog sustava treba poduprijeti u usavršavanju i razvoju kompetencija važnih za poučavanje i učenje (stručni aktivi), tako da razvoj kritičkog mišljenja treba započeti s učiteljima, njih osnažiti te poticati svakog djelatnika u školi kako to više primjenjivati u svom radu (a vjerujem da je to sastavni dio nastave svakog učitelja). Tako možemo biti samo kreativniji i maštovitiji uz pomoć i suradnju s drugima. Npr. na satovima razrednog odjela se može odraditi puno toga, ne treba novi predmet. Ako nešto treba povećati u osnovnoškolskom obrazovanju je tjelesna aktivnost. Zašto naši najmanji (1. - 4. razred) ne bi imali svaki dan tjelesnu i zdravstvenu kulturu. Svjesni smo kako smo sve deblja nacija sa sve lošijim navikama, na 'brzoj' prehrani, sa sve manje tjelesne aktivnosti. Treba stvarati zdrave navike od najranije dobi, jačati tijelo i dušu. U školama nedostaje domaćinstvo, ručni rad... više odgojnih sati nastave, a manje 'štrebanja i bubanja' preopširnih informacija napamet za taj uzrast i dob. Djeca nam previše sjede za računalima, pred televizorima, tabletima, s mobitelima... treba ih povući u prirodu i dati im da otkrivaju svijet kroz igru. S poštovanjem, Suzana Pracaić, dipl. ing., dipl. bibl., stručni suradnik knjižničar izvrstan savjetnik Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju i na detaljnom komentaru. No i dalje smo mišljenja kako je ovaj predmet potreban jer njegovim uvođenjem, uz postojanje i naglašavanje važnosti ishoda učenja orijentiranih na kritičko mišljenje u svim nastavnim predmetima, Hrvatska prati preporuke koje proizlaze iz relevantnih znanstvenih istraživanja u području kritičkog mišljenja.  Naime, istraživanja pokazuju (primjerice, Davies, 2006.; Ikuenobe, 2001.) da se najbolje razvijaju kompetencije kritičkog mišljenja učenika tako da se kritičko mišljenje poučava primjenom tzv. kombiniranog pristupa poučavanju (engl. mixed approach) koji podrazumijeva sljedeće: (1) da su ishodi učenja orijentirani na kritičko mišljenje sadržani u drugim nastavnim predmetima, tzv. infuzija pristup (engl. infusion approach) i pristup uranjanja (engl. immersion approach) i (2) da se sadržaji koji usmjeravaju na kritičko mišljenje poučava kao zaseban predmet u kojem se poučava kritičko mišljenje – njegove strategije i principi (engl. general approach).
112 Tatjana Vlainić KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE Smatram da je uvođenje bilo kakvog drugog predmeta potpuno nepotrebno iz više razloga. Rasporedi u školama su uglavnom tako organizirani da su izborni predmeti na početku ili na kraju nastavnog dana. Dakle, nema "hodanja po hodnicima". Osim toga, to su IZBORNI predmeti; nitko nije prisiljen ići na njih ako ne želi. Tako i mišljenja o "ucjeni sakramentima" ne stoje; nema ucjene. Ako netko ne drži do toga, ne može ga se ucijeniti. I obrnuto. Ali glavni problem ovog novog predmeta je: tko će to predavati? Struke nam po školama ionako nedostaje, a sad novi predmet. Ne poznajem osobno nijednog profesora kritičkog mišljenja. A kako su neki već u komentarima napomenuli; kritičko mišljenje nastoji se razvijati u svim predmetima. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju.
113 Tihomir Halužan KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE Poštovani, prije svega moram naglasiti kako podržavam poticanje razvijanja kritičkog mišljenja kod učenika i pohvalno je razmišljati u tom pogledu o razvijanju takve vještine, posebice u vremenu u kojem živimo i izloženi smo brojnim informacijama. No smatram kako kritičko mišljenje kao zaseban predmet nema puno smisla, a da ne govorim o tome kako će uzrokovati brojne organizacijske probleme. No ono što smatram puno važnije jest činjenica da kritičko mišljenje ne bi trebalo biti poučavanao kao zaseban predmet, već je nužno da ono bude integrirano u predmetima za koje postoje realni preduvjeti za to, a čije kurikulume već imamo u opticaju neko vrijeme. Kritičko mišljenje bi trebalo biti poučavano u kontekstu i prožeto kroz više predmeta kako bi zaista imalo smisla. Ono nije samo vještina za sebe; ono zahtjeva poznavanje općih informacija i kulture te nekih dosadašnjih uvaženih stavova koje treba preispitati; tj. ono zahtjeva kontekst i predznanje vještine te dosadašnje izgrađeno iskustvo. Ako pogledamo strukturu predmeta kao što su etika i strani jezici, nailazimo na plodno tlo koje omogućava razvoj ove vještine kroz već postojeće kurikulume koje je moguće obogatiti i doraditi da se pojedini ishodi baziraju na postepenom i vertikalnom razvijanju vještine kritičkog mišljenja paralelno sa stjecanjem svjetovnog i kulturološkog znanja i jezičnih vještina. Predmeti poput etike i stranog jezika itekako svojim kurikulumom obuhvaćaju širok spektar tema iz svakodnevnog života, iz kulture i svjetovnih tema. Ako pogledamo nastavu stranog jezika, posebice u srednjoj školi, možemo vidjeti kako su i nacionalni ispiti, tj. njihov pisani dio, a i govorna produkcija, usmjereni na izražavanje vlastita mišljenja, argumentacije i davanje objektivnog te subjektivnog mišljenja na brojne svjetovne teme obuhvaćene jezikom. Zašto ne omogućiti početak razvoja tih jezičnih vještina od nižih razreda, tj. od samog početka školovanja i integrirati ih sa kritičkim mišljenjem? Također valja napomenuti kako bi to bilo idealno rješenje za poticanje višejezičnosti kod učenika već od samog početka što i jest preporuka brojnih europskih načela. Dovoljno je samo zaviriti u obrazac za životopis kako bismo vidjeli da je cijeli jedan odjeljak posvećen jezičnim vještinama, a oglasi za posao nerijetko danas kao preduvjet imaju engleski, a kao prednost pri zapošljavanju poznavanje drugog stranog jezika. Treba iskoristiti tu mogućnost i razvijati kritičko mišljenje u kontekstu i pomoću ostalih kurikularnih sadržaja kroz predmete i međupredmetnu suradnju u ovim područjima. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju. Uvođenjem ovog predmeta, uz postojanje i naglašavanje važnosti ishoda učenja orijentiranih na kritičko mišljenje u svim nastavnim predmetima, Hrvatska prati preporuke koje proizlaze iz relevantnih znanstvenih istraživanja u području kritičkog mišljenja. Nakon uvida u očitovanja pristigla na javno savjetovanje radna inačica naslova ovog predmeta mijenja se u Svijet i ja.
114 TONI ERDFELD KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE Podržavam uvođenje izbornog nastavnog predmeta „Kritičko mišljenje“ i predlažem da ga predaju profesori Filozofije i Psihologije kojima je to temelj studija. Smatram da bi bio koristan za sve učenike, a ne samo one koji ne pohađaju Vjeronauk. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju.
115 Udruga vjeroučitelja Ohrabrenje KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE Kao Udruga vjeroučitelja Katoličkog vjeronauka pozdravljamo nastojanja oko uvođenja predmeta koji bi bio alternativa školskom Vjeronauku. Gradivo koje bi obuhvaćalo religijsku kulturu, etiku, humanizam, književno-umjetnička djela, povijest i sadržaje na kojima počiva današnja civilizacija, a povezani su kroz religije, obrađeno kroz nekonfesionalan način smatramo itekako potrebnim učenicima svih svjetonazora. Takav predmet bi bio doista “alternativa” konfesionalnom Vjeronauku. Nastavno na gore navedeno ukazujemo na nekoliko problema koji se nameću uvođenjem novonajavljenog predmeta. 1. Predmet koji se ovdje nudi pod nazivom Kritičko mišljenje, ne percipiramo kao alternativu nijednom predmetu pa tako ni Vjeronauku jer je gradivo istog sadržano i primjenjuje se u svim predmetima te ga, kao brojni kolege iz drugih predmeta, smatramo nepotrebnim kao samostalni nastavni predmet. 2. Obzirom da se kao glavni uzrok uvođenja alternative Vjeronauku navodi problem “sjedenja na hodnicima” učenika koji ne pohađaju Vjeronauk za vrijeme održavanja nastave istog, postavlja se pitanje organizacije održavanja novog navedenog predmeta. Mora biti istovremeno u satnici. Koliko je to izvedivo u praksi glede prostornih, kadrovskih i satničkih uvjeta, vrlo je upitno. 3. Uvođenjem predmeta koji je sadržajno potpuno drugačiji od Vjeronauka te time i možebitno zanimljiv učenicima i roditeljima djece koja pohađaju Vjeronauk, navedeni učenici stavljeni su u diskriminatorni položaj jer im se uskraćuje pravo slušanja novonajavljenog predmeta. 4. Uvođenjem novog izbornog predmeta koji se “mora” birati ukida se svaka izbornost kako Vjeronauku, tako i novom predmetu, jer ne postoji izbor neodabira nijednog od ova dva predmeta. 5. Novonajavljeni predmet, prema najavama, moći će predavati svi učitelji iz društveno-humanističkih predmeta, osim vjeroučitelja. Ovdje su vjeroučitelji kao prosvjetni djelatnici sa završenim filozofsko-humanističkim studijima, stavljeni u diskriminatoran položaj jer ih se apriori, bez argumentiranih razloga, isključuje iz mogućnosti predavanja novonajavljenog predmeta. U nadi pozitivnih rješenja navedenih problema, na zadovoljstvo svih uključenih, radujemo se i nudimo suradnju u rješavanju istih. Udruga vjeroučitelja Ohrabrenje Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju. Vrijedno je uočiti važnu razliku a to je da ovaj nastavni predmet nije sadržajna, već (s obzirom na trenutni odabir načina njegova uvođenja u škole) organizacijska alternativa Vjeronauku, kao i to da se njegovo uvođenje predlaže radi ujednačavanja odgojno-obrazovnog standarda učenika. Navedeni su komentari uglavnom usmjereni na razumijevanje nastavnog predmeta kao na sadržajnu alternativu Vjeronauku, no o njoj uopće nije riječ. Ovaj nastavni predmet zamišljen je kao izborni predmet, a škola, ukoliko želi, kurikulum, ili njegove pojedine dijelove, može ponuditi kroz školski kurikulum. Uvođenjem ovog izbornog predmeta, uz postojanje i naglašavanje važnosti ishoda učenja orijentiranih na kritičko mišljenje u svim nastavnim predmetima, Hrvatska prati preporuke koje proizlaze iz relevantnih znanstvenih istraživanja u području kritičkog mišljenja. Naime, istraživanja pokazuju (primjerice, Davies, 2006.; Ikuenobe, 2001.) da se najbolje razvijaju kompetencije kritičkog mišljenja učenika tako da se kritičko mišljenje poučava primjenom tzv. kombiniranog pristupa poučavanju (engl. mixed approach) koji podrazumijeva sljedeće: (1) da su ishodi učenja orijentirani na kritičko mišljenje sadržani u drugim nastavnim predmetima, tzv. infuzija pristup (engl. infusion approach) i pristup uranjanja (engl. immersion approach) i (2) da se sadržaji koji usmjeravaju na kritičko mišljenje poučava kao zaseban predmet u kojem se poučava kritičko mišljenje – njegove strategije i principi, tzv. opći pristup (engl. general approach).
116 VALERIJA TURK-PRESEČKI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE Poštovani, pohvaljujem uvođenje novog kurikuluma Kritičko mišljenje. Smatram da je odlično napisan, naglasak je stavljen na vještine koje su primjenjive u svim predmetnima i korisne učeniku u svakodnevnom životu. Također smatram da autori kurikuluma i MZO trebaju nastaviti svoj rad i napisati kurikulum Kritičkog mišljenja i za srednje škole gdje bi se ponudio učenicima kao izborni predmet ili kroz fakultativnu nastavu. Iako je kritičko mišljenje ugrađeno u nove kurikulume predmeta i MPT, nisam sigurna koliko se doista takve aktivnosti provode u radu s učenicima. Nastavnicima je potrebna na tu temu kontinuirana edukacija i podrška. Slažem se s kolegama da je predmet potrebno uvesti za sve učenike u OŠ. Također se ne slažem s onima koji smatraju kako je pretežak za uzrast osnovnoškolaca. Kontinuirani rad s učenicima te stručan i educiran nastavnik daju sigurne rezultate. Srdačan pozdrav, Valerija Turk-Presečki Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju.
117 Vedran Lakovic KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE Poštovani, predstavljeni kurikulum je zanimljiv, ali smatram da se kritički misliti uči kroz sve predmete u osnovnoj školi. Nadalje, tko će predavati taj predmet? Koji profesori? Koja struka nam treba za to predavati? Uistinu, gubi se onda smisao ostalih predmeta, uvede li se ovaj predmet. Srdačan pozdrav, Vedran Laković Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju. Uvođenjem ovog predmeta, uz postojanje i naglašavanje važnosti ishoda učenja orijentiranih na kritičko mišljenje u svim nastavnim predmetima, Hrvatska prati preporuke koje proizlaze iz relevantnih znanstvenih istraživanja u području kritičkog mišljenja. Naime, istraživanja pokazuju (primjerice, Davies, 2006.; Ikuenobe, 2001.) da se najbolje razvijaju kompetencije kritičkog mišljenja učenika tako da se kritičko mišljenje poučava primjenom tzv. kombiniranog pristupa poučavanju (engl. mixed approach) koji podrazumijeva sljedeće: (1) da su ishodi učenja orijentirani na kritičko mišljenje sadržani u drugim nastavnim predmetima, tzv. infuzija pristup (engl. infusion approach) i pristup uranjanja (engl. immersion approach) i (2) da se sadržaji koji usmjeravaju na kritičko mišljenje poučava kao zaseban predmet u kojem se poučava kritičko mišljenje – njegove strategije i principi, tzv. opći pristup (engl. general approach).
118 Vesna Čupić KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE Ishodi koje ste razradili u predmetu Kritičko mišljenje su nedvojbeno potrebni u našem sustavu obrazovanja, ali smatram da su oni već zastupljeni prije svega u predmetima Priroda i društvo, Povijest, Informatika, Hrvatski jezik, strani jezici i Sat razrednika. Naravno i u ostalim predmetima kao i u međupredmetnim temama. Isto tako i metode kao što su debata ili pisanje eseja nalazimo u ostalim predmetima. Stoga ne vidim potrebu uvođenja novog predmeta kao takvog. Ovaj predmet neće riješiti problem učenika koji nemaju što raditi za vrijeme Vjeronauka jer mnogi neće odabrati ni Kritičko mišljenje, budući da predmet nije obvezan. Kritičko mišljenje bi stoga moglo biti ponuđeno kao izvannastavna aktivnost. Kao potencijalni predavač ovog predmeta (prof. filozofije) zamišljam ovaj predmet kao mjesto susreta učenika koji vole diskutirati o raznim temama neopterećeni nijednim određenim sustavom vrijednosti, učenika koji rade na svom osobnom razvoju, postaju odgovorni građani. sudjeluju u raznim projektima. Ponavljam, svi ovi ishodi i metode su već zastupljeni u većini predmeta, ali pozdravljam ideju da se učenicima ponudi i proširenje znanja iz ovih za život vrlo važnih tema, pogotovo ako im nije posvećeno dovoljno vremena u redovnoj nastavi. Naime, opće je poznato da nitko zapravo ne kontrolira ostvarenost ishoda Sata razrednika koji se dobrim dijelom poklapaju s temama i ishodima predmeta Kritičko mišljenje. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju. Nakon uvida u očitovanja pristigla na javno savjetovanje radna inačica naslova ovog predmeta mijenja se u Svijet i ja. Uvođenjem ovog predmeta, uz postojanje i naglašavanje važnosti ishoda učenja orijentiranih na kritičko mišljenje u svim nastavnim predmetima, Hrvatska prati preporuke koje proizlaze iz relevantnih znanstvenih istraživanja u području kritičkog mišljenja.
119 Violeta Odorčić KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE Poštovani, Slažem se s nužnošću razvoja kritičkoga mišljenja kod učenika, no smatram da nije potrebno uvođenje novoga predmeta, nego KM kod djeteta treba razvijati kroz redovnu nastavu. Ali, slažem se s mišljenjima i komentarima Dijane Toljanić, Josipa Rukelj i Ines Falak, kao i većine napisanih. Također, smatram kako nije primjereno učenicima nižih razreda na taj način uvoditi takav novi predmet s obzirom na njihovu dob. Lijep pozdrav, Violeta Odorčić Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju. Uvođenjem ovog izbornog predmeta, uz postojanje i naglašavanje važnosti ishoda učenja orijentiranih na kritičko mišljenje u svim nastavnim predmetima, Hrvatska prati preporuke koje proizlaze iz relevantnih znanstvenih istraživanja u području kritičkog mišljenja. Naime, istraživanja pokazuju (primjerice, Davies, 2006.; Ikuenobe, 2001.) da se najbolje razvijaju kompetencije kritičkog mišljenja učenika tako da se kritičko mišljenje poučava primjenom tzv. kombiniranog pristupa poučavanju (engl. mixed approach) koji podrazumijeva sljedeće: (1) da su ishodi učenja orijentirani na kritičko mišljenje sadržani u drugim nastavnim predmetima, tzv. infuzija pristup (engl. infusion approach) i pristup uranjanja (engl. immersion approach) i (2) da se sadržaji koji usmjeravaju na kritičko mišljenje poučava kao zaseban predmet u kojem se poučava kritičko mišljenje – njegove strategije i principi (engl. general approach). Navedeno opravdava uvođenje ovog zasebnog predmeta.
120 Višnja Popović KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE Poštovani, ako sam dobro razumjela intencija uvođenja ovog predmeta je dati altnernativu predmetima vjeronauka, kako bi isti mogli biti uvršteni u redovan raspored rada, što sada nije moguće ukoliko svi učenici ne pohađaju vjeronauk kao izborni predmet. Logično bi bilo da se predmet nazove Građanski odgoj, pa bi učenici mogli birati između vjeronauka i građanskog odgoja. Milim da kurikulum za građanski odgoj imamo kroz međupredmetne teme, samo se doda ovo što ste napisali. Kritičko mišljenje nije sretan odabir naziva predmeta. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju. Ovaj nastavni predmet tematski se razlikuje od kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje iako obuhvaća neka njegova područja. Nakon uvida u očitovanja pristigla na javno savjetovanje radna inačica naslova ovog predmeta mijenja se u Svijet i ja.
121 Željka Mendek Ocelić KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE 1. Dovela bih u pitanje razloge uvođenja ovog kurikuluma. Uvođenje dodatnog izbornog predmeta samo kako bi postojao zamjenski izbor za vjeronauk i kako se u medijima može čuti „da učenici ne bi tumarali po hodnicima“ nije razlog kojim se promiče obrazovanje, a niti je u skladu s Konvencijom o pravima djeteta prema kojoj se u odlučivanju o djeci mora prvenstveno voditi briga o interesima djeteta. Na ovaj se način doskače manjku motivacije ili manjku kompetencija kvalitetnog organiziranja nastave kako bi se nastava Vjeronauka održavala u prvim ili posljednjim satima te učenici koji ne idu na Vjeronauk u to vrijeme ne bi bili u školi. Prije više od desetak godina Ured pravobraniteljice za djecu predlagao je da se o ovome vodi računa, no ravnatelji su se na ovu preporuku oglušivali tvrdeći da to nije organizacijski izvedivo. Mjere uvedene za vrijeme pandemije pokazale su da ovo nije točno te da blok sati značajno olakšavaju ovakvu organizaciju. Podsjećam da su blok sati predlagani i dijelom uvedeni prilikom uvođenja HNOS-a upravo kako bi se rasteretili učenici. Uvođenjem „Škole za život“ potreba za ovakvom organizacijom nastave se dodatno povećava jer je bilo kakav projektni rad, istraživački rad nemoguće izvesti u 45 minuta jednog školskog sata. U nastojanju da se problem zbrinjavanja učenika koji ne idu na vjeronauk riješi treba uzeti u obzir i to da samo pojedini razredi u nekoj školi imaju jednog ili više učenika koji ne idu na vjeronauk te su to jedini razredi o čijem je rasporedu nastave vjeronauka potrebno povesti više računa. Dakle ne radi se o svim razredima neke škole. Promišljanje o raspodjeli zaduženja također može reducirati organizacijske probleme. Ukoliko učitelj vjeronauka u svom zaduženju ima podjednak broj razreda predmetne i razredne nastave, povećava se broj razreda u kojima je moguće vjeronauk organizirati u prvim i zadnjim satima jer zadnji sat u razrednoj nastavi, nije zadnji sat u predmetnoj nastavi. 2. Problemi u organizaciji nastave uvođenjem ovog nastavnog predmeta tek bi se pojavile. Pretpostavlja li se da će učitelj koji će predavati ovaj predmet pratiti raspored vjeroučitelja. Na taj bi način u pojedinim razredima imao učenike s kojima će održavati nastavu, a u drugim razredima ne bi imao satnicu svog premeta. Ili bi se išlo na formiranje skupina? U školama u Slavoniji na 350 učenika koliko broji prosječna škola postoji deset do petnaest učenika koji ne pohađaju vjeronauk. Zar bi se formirala jedna mješovita skupina od prvog do osmog razreda i na taj način radilo kritičko mišljenje? 3. Neki od učenika naših škola aktivni su u izvanškolskim aktivnostima kao što je izrazito zahtjevna glazbena škola i različite sportske aktivnosti. S ciljem rasterećenja djece, roditelji odabiru dijete ne upisati na Vjeronauk kako bi manje vremena dijete provodilo u školi te imalo dovoljno vremena za ispuniti kod kuće svoje školske obveze i participirati u izvanškolskim aktivnostima. Moramo biti svjesni da izborni predmet osim dva puta po 45 minuta u školi ipak traži i određeno vrijeme za pisanje školskih zadaća, izradu projekata i učenje. Ne smije se zanemariti niti djecu s različitim teškoćama u razvoju ili teškoćama u učenju. Roditelji moraju imati izbor izabrati ili ne izabrati izborni predmet kako njihovo dijete ne bi bilo previše opterećeno jer mora uložiti dodatan trud za savladavanje obaveznih predmeta. 4. Dijete ima pravo na obrazovanje, ali isto tako su dječja prava pravo na igru, odmor i na slobodno vrijeme, uvođenjem dodatnih predmeta u škole koji su s jedne strane izborni, a s druge strane obavezni za izabrati između dva, narušavaju se ova dječja prava. Praksa pokazuje da se novi predmeti u hrvatskoj školskoj praksi uvode, ali se niti jedan ne ukida. Uvođenjem obavezne nastave informatike, nije ukinut, niti smanjen u satnici niti jedan drugi predmet. 5. Postavljeni su odgojno-obrazovni ciljevi koji bi u ovom kurikulumu bili sami sebi svrhom pri čemu su sadržaji na kojima je predviđeno da se ishodi ostvare, sadržaji koje učitelji koriste na satu razrednika već godinama. Kao što očekivanja međupredmetne teme Učiti kako učiti ne možemo kvalitetno ostvariti na nekakvim izmišljenim sadržajima već ih ostvarujemo nastojeći ostvariti pojedini premetni kurikulum, tako se ciljevi i ishodi navedeni u Kurikulumu Kritičko mišljenje mogu ostvariti jedino primjenom odgovarajućih metoda poučavanja u redovitoj nastavi pojedinih predmeta. 6. Ishodi kurikuluma preklapaju se s očekivanjima međupredmetnih tema i nepotrebno je uvoditi artificijelan način da bi se ostvarilo ono što se kroz međupredmetne teme ostvaruje na puno životniji način. S poštovanjem. Željka Mendek Ocelić, prof. psihologije Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnom savjetovanju. Vrijedno je uočiti važnu razliku a to je da ovaj nastavni predmet nije sadržajna, već (s obzirom na trenutni odabir načina njegova uvođenja u škole) organizacijska alternativa Vjeronauku, te da se njegovo uvođene predlaže radi ujednačavanja odgojno-obrazovnog standarda učenika. Navedeni su komentari uglavnom usmjereni na  razumijevanje nastavnog predmeta kritičkog mišljenja kao na sadržajnu alternativu Vjeronauku, no o njoj uopće nije riječ. Nakon uvida u očitovanja pristigla na javno savjetovanje radna inačica naslova ovog predmeta mijenja se u Svijet i ja. Ovaj nastavni predmet zamišljen je kao izborni predmet, a škola, ukoliko to želi, kurikulum, ili njegove pojedine dijelove, može ponuditi kroz školski kurikulum.
122 Željkica Bradarić KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE Poštovani, Kritičko mišljenje kao način učenja sastavni dio je učenja i poučavanja, usudila bih se reći i prije Škole za život, a u ŠZŽ se osobito stavlja naglasak na učenika kao subjekta u nastavnom procesu pri čemu je kritičko razmišljanje nužno i potrebno. Dapače, kritičko mišljenje je česta međupredmetna tema koja je već zastupljena kroz sve predmete u školi te nema potrebe da bude samostalan predmet. Primljeno na znanje Zahvaljujemo Vam na komentaru i na Vašem doprinosu javnom savjetovanju.