Izvješće o provedenom savjetovanju - Prijedlog Pravilnika o držanju pčela
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Joso Pleš | PRAVILNIK | Jako mi je drago da ima jako puno zainteresiranih pčelara za prijedlog novog pravilnika. U facebook grupi USPJEŠNO PČELARENJE koju vodim ima 33 000 članova i mnogi su zainteresirani za ovaj prvilnik. Smatram da pčelarstvo treba unaprijeđivati i da se u pčelarstvo uključi što više mlađih osoba. Bilo bi dobro da svaki pčelar od države dobije 10kg šećera po košnici-zimska prihrana. Takav program imaju austrijski pčelari. Bez dobre selekcije matica nemamo ni dobrih unosa niti imamo mirnu pčelu. Austrijanci svoje matice plasiraju po svim kontinetima. Mi u Hrvatskoj imamo puno potencijala za proizvodnju matica i plasiranje po svijetu.Austrijanci prodaju svoje matice po 40 eura a mi uz državnu potporu ostvarimo oko 120kn. Država je uzgajivačima do sada plaćala 2 300 000 kuna te smatram da bi potpore trebalo dignuti na barem 5 milijuna kuna. Ima sve više zainteresiranih uzgajivača a samim time se smanjuju i poticaji po prodanoj matici. Bez dobrih pčelinjih matica nema ni dobrog pčelarenja. Svi gradovi u RH imaju svoje pravilnike koje trebaju poštivati tako da prijedlog novog pravilnika ne može utjecati na gradske odluke. Ovaj prijedlog pravilnika trebao bi biti usklađen sa ustavnim zakonom. Treba poštivati ustav ove zemlje. | Primljeno na znanje | Člankom 5. st. 1. Nacrta Pravlnika navedeno je da se na smještaj pčelinjaka odgovarajuće primjenjuju odredbe o komunalnom redu. |
| 2 | Kristijan Jusić | PRAVILNIK | S obzirom na sva poglavlja i mjere koje obuhvaća ovaj Pravilnik (od držanja pčela, njezine zaštite do edukacije pčelara), logičniji bi bio naslov Pravilnik o Pčelarstvu u Republici Hrvatskoj. Vezano za dodatak poglavlja, jeste li promislili o ključnom pitanju o osiguranju pčelara i pčelinjih zajednica ??? Sva vozila u Europskoj Uniji dužni su biti osigurani kako bi mogli prometovati. Isto tako, u francuskom pčelarskom modelu, koji je već davno riješio sva pitanja s kojim se ovaj Pravilnik proba danas suočiti. Tamo, svi pčelari su osigurani kolektivnim ugovorom barem za prvu razinu i to je obavezno, to jest građanska odgovornost prema trećim osobama. To kolektivno pčelarsko osiguranje ugovara tamošnji pčelarski savezi pri bilo kojem osiguravajućem društvu. Postoji, i kasko osiguranje košnica koje pokriva problematike koje mogu nastati u svim oblicima. Cijene osiguranja kreću se od 0,15€ do 2,66€ po košnici za najvišu razinu kasko osiguranja (građanska pčelarska odgovornost + požar, nevrijeme +poplava + krađa + šteta). To je ozbiljna stavka naročito kod seljenja košnica po javnim prometnicama u slučaju nesreće, uboda, neželjenog anafilaktičkog šoka sa smrtnim ishodom. Ne smijemo zaboraviti, Hrvatska je turističko odredište, i pčelari moraju se i po tom pitanju zaštiti, i biti zaštićeni. U HUP Pčelinjak, prvi smo u Republici Hrvatskoj osigurali naše pčelare pripadnike pčelarskog dežurstva 2017. godine. Znači moguće je i potrebno je voditi i o tome računa u novom Pravilniku o držanju pčela. | Primljeno na znanje | Osiguranje ljudi imovine ne mogu biti predmet ovog Pravilnika. |
| 3 | stjepan grgić | PRAVILNIK | Postovana Ministrice, onemogucite davanje javnih ovlasti HPS-u, dok im u Tijelima, vodeci kadar ima pravomocne presude po KZ RH, i odlezali su kazne zatvora. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru. |
| 4 | MIRKO LJUBIČIĆ | PRAVILNIK | ČLANAK 19 toćka 2 Ako pčelar ne postupi po uputi, povjerenik ispunjava obrazac iz Priloga VII. ovog pravilnika koji dostavlja Hrvatskom pčelarskom savezu, koji zaprimljeni prilog dostavlja nadležnoj poljoprivrednoj inspekciji , te pčelaru koji je postupio protivno odredbama ovog pravilnika u predviđenom roku od dva radna dana od primitka dostavljenog priloga . točka 3 Ukoliko pčelar postavi pčelinjak suprotno odredbama članka 11i 12 Pravilnika, povjerenikispunjava obrazaciz priloga VII ovog Pravilnika koji dostavlja Hrvatskom pčelarskom savezu a Hrvatski pčelarski savez isti dostavlja nadležnoj poljoprivrednoj onspekciji, te pčelaru u roku od dva radna dana do primitka priloga . | Prihvaćen | Prijedlog doprinosi vjerodostojnijem postupanju kod nepropisno postavljenih pčelinjaka. |
| 5 | MIRKO LJUBIČIĆ | PRAVILNIK | ČLANAK 16 točka 1,2,3,4,5,6,7, Jednostrano donošenje prijedloga , bez uključivanja druge stane na istu temu . Predlažem ukidanje ovakvog prijedloga članka 16 , obaviti razgovore sa drugim poljoprivrednicima vezano za ovu temu , usaglasiti stajališta i u konačnici formulirati dokumant kojega če uvažavati poštivati svi konzumenti | Prihvaćen | Zbog velikog broja komentara i novih prijedloga, nastaviti će se rad na Pravilniku i svi prijedlozi će biti razmotreni na sjednicama Povjerenstva. |
| 6 | MIRKO LJUBIČIĆ | PRAVILNIK | ČLANAK 15 POTPUNO NEJASNO NA KOGA SE ODNOSI, A DIO JE OVOGA PRAVILNIKA O DRŽANJU PČELA | Primljeno na znanje | Odnosi se na sve subjekte kako je to propisano člankom 49., stavkom 2. Zakona o održivoj uporabi pesticida (NN 46/2022). |
| 7 | MIRKO LJUBIČIĆ | PRAVILNIK | ČLANAK 14 točka 4 DOSTA OPĆENITO I DOSTA NEJASNO Prije početka premještanja pčela, vlasnik je u obavezi posjedovati dokaze da su ispunjeni propisani uvjeti zaštite zdravlja pčela od zaraznihi nametničkih bolesti ( KOJI UVJETI I OD KOJIH ZARAZNIH I NAMETNIČKIH BOLESTI, NAIME BROJ NAMETNIČKIH I ZARAZNIH BOLESTI NA PČELAMA SE PENJE PREKO 40, JE LI TO ZNAĆI KAKO MORAMO RADTITI PRETRAGE NA SVE ZARAZNE I NAMETNIČKE BILESTI) u skladu s propisom kojim se utvrđuje podrućije zdravlja živtinja, KOJIH ŽIVOTINJA, TREBA SE ODNOSITI SAMO NA PČELE . | Primljeno na znanje | Premještanje sa stajališta zdravlja pčela se provodi sukladno Naredbi o mjerama zaštite zdravlja životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju u 2022. godini (NN 145/2021), kojom su člankom 29 propisane opće mjere vezane uz bolesti pčela. |
| 8 | MIRKO LJUBIČIĆ | PRAVILNIK | ČLANAK 13 točka 1i točka 2 treba brisati jer je iz predloženog vidljivi kako predladatelj nije upućen u biologiju pčala i tehnologiju rada sa pčelinjim zajednicama treba | Primljeno na znanje | Zbog velikog broja komentara i novih prijedloga, nastaviti će se rad na Pravilniku i svi prijedlozi će biti razmotreni na sjednicama Povjerenstva. |
| 9 | MIRKO LJUBIČIĆ | PRAVILNIK | ČLANAK 10 toćka 3 treba se brisati iz razloga što je neprihvatljivo da pčelari dostavljaju povjereniku (u ovom slučaju drugom pčelaru),podatke o proizvodnji i prodaji svojih proizvoda. Naime radi se o konkurenciji i otkrivanju svojih poslovnih rezultata drugoj osobi koja će ih prosljediti trećoj osobi iako svi obavljaju istu djelatnost .Naša osobni rezultati je dosta puta učinak naše inovatnosti i osobne tehnologije koja se ne bi trebala ustupati osobama koje obavljaju istu ili sličnu djelatnost | Primljeno na znanje | Ulaskom u članstvo Europke unije i korištenjem EU sredstava potpore za pčelarsku proizvodnju, Republika Hrvatska je u obvezi redovno dostavljati podatke o pčelarskoj proizvodnji, troškovima proizvodnje te cijenama proizvoda, sukladno Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2015/1368 оd 6. kolovoza 2015.o utvrđivanju pravila primjene Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu potpore u pčelarskom sektoru. Prema EK se dostavljaju podaci u obliku sumarnog izvještaja. Prikupljanje podataka provodi se u potpuno poštujući Uredbu (EU) 2016/679 o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka, te Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka. |
| 10 | Goran Jurjević | PRAVILNIK | "Za vrijeme svoje vladavine Marija Terezija je provela mnoge reforme u vojnom, vjerskom, financijskom, zdravstvenom i obrazovnom sustavu, a isto tako i u gospodarstvu, posebice u poljoprivredi. Jedna od tih reformi bio je patent o pčelarstvu, zakonski propis prema kojem se u Habsburškoj monarhiji mogao držati neograničen broj košnica, a pčelari su bili oslobođeni svih nameta, poreza i cestarina. Smjeli su se doseliti i postaviti pčele na ispašu gdje god su htjeli, jedino su vlasniku zemljišta morali nadoknaditi eventualno učinjenu štetu. Dapače, pčelari su bili čak i oslobođeni služenja vojske, a kraljica je između ostalog naredila i sadnju medonosnog bilja, posebice bagrema." Za vrijeme ministrice poljoprivrede Marije Vučković pčelari su stavljeni na dno društva. Donosi se pravilnik koji će uzrokovati protjerivanje pčelara sa svojih dugogodišnjih pčelinjaka i prestanak bavljenja pčelarstvom. Marija Terezija je ostala upamćena kao mudra carica koja je donijela napredak svom narodu, nadam se da će se uvažena ministrica Vučković ugledati na svoju imenjakinju i snaći mudrosti te popraviti ovaj pravilnik tako da pčelare i prije svega pčele vrati na mjesto u društvu koje zaslužuju. | Primljeno na znanje | Komentar ne zahtjeva odgovor. |
| 11 | ZDRAVKA BLAŽEKOVIĆ | PRAVILNIK | Poštovani, zaista želite uništiti seljaka do temelja! Protivim se bilo kojem odstupanju pravilnika kojeg želute uvesti. Svatko ima pravo držati životinje u svome dvorištu. | Nije prihvaćen | Uvjeti o držanju domaćih životinja u naseljenim mjestima propisani su Zakonom o zaštiti domaćih životinja, odredbama komunalnog reda donesenog u skladu sa zakonom kojim se određuje komunalno gospodarstvo. |
| 12 | MIRKO LJUBIČIĆ | PRAVILNIK | ČLANAK 2 točka 8 Povjerenik pašnog reda za potrebe ovog Pravilnika je osoba određena od strane matične udruge pčelara , upisana i ažurirana u evidenciji pčelara i pčelinjaka, uključena u poslove provedbe pašnog reda i prikupljanja podataka ( u daljnjem tekstu povjerenik) | Primljeno na znanje | Komentar ne zahtjeva odgovor. |
| 13 | Domagoj Mikulić | PRAVILNIK | Ovim Pravilnikom želi se na nezakonit i neustavan način dopustiti Hrvatskom pčelarskom savezu tj. njihovim pašnim povjerenicima da budu šerifi haračlije na privatnom posjedu i vlasništvu, čak i ako je pčelinjak na parceli na kojoj se nalazi vlastita kuća, vikendica, dom pčelara te uvesti nezakonit i protuustavan "danak za pašarinu" čak i onim pčelarima koji nisu članovi Hrvatskog pčelarskog saveza. Pašni povjerenici bi ovim Pravilnikom kršili mnoge Zakone, te Ustav RH jer gledajući pravno i državotvorno "pašni povjerenik" bi dobio protuustavnu ovlast koju nemaju ni ovlaštene službene osobe (čitaj djelatnici MUP-a, Carine i Državnog inspektorata) koji moraju imati sudsko rješenje za pristup na privatno vlasništvo ili dom pčelara. Za razliku od ovlaštenih službenih osoba koji moraju za svoje ovlasti položiti ispite kod nadležne državne institucije koja im time omogućava djelovanje i rad koji im je uređen u sklopu određenih Zakona RH , pašni povjerenici bi dobili protuzakonitu ovlast na temelju Pravilnika koji je podzakonski akt i nema zakonsku jačinu, ali im omogućava kršenje zakona za neovlašten upad na privatne posjede i domove što je zaštićeno Ustavom RH, a u SAD-u (koji predstavlja vrhunac demokracije) čak i amandmanima. Molim, uvažene saborske zastupnike, koji čitaju ovaj komentar, kao i SOA-u, MUP, te ostale institucije RH da sruše i ukinu ovaj pravilnik jer je protuustavan i protuzakonit, te koji predstavlja "mali državni udar" kojim se može pod krinkom terorizma, tj. da strani državni neprijateljski elementi "neustavnom ovlasti" pašni povjerenik mogu ući čak i u čuvane objekte kao npr. državnih institucija poput predsjednika RH na Pantovčak jer ih ništa ne može spriječiti zakonski da se neovlašteno kreću kako privatnim, tako i državnim parcelama i vlasništvom!!! Hrvatski pčelarski savez se želi nametnuti kao autoritet među svim udrugama pčelara, a kao recidivist (i do sada su sudjelovali u kršenju zakona u vidu naplaćivanja broja pčelin jih zajednica te pašarina, koji su na radost svih pčelara u hrvatskoj ukinuti), te u mnogim drugim radnjama kojim su uzimali novac iz proračuna RH na štetu pčelara. Hrvatski pčelarski savez ne smije, niti treba biti glavna institucija svim udrugama, čak ni pčelarima hobistima koji nisu članovi pčelarskih udruga niti HPS-a jer samim time nitko neće smjeti držati pčelinje zajednice bez njihovog odobrenja (makar baka i djed držali 1 pčelinju zajednicu za svoje unuke na selu, jer će im to zabranjivati Hrvatski pčelarski savez). Treba srušiti ovaj protuustavni i protudržavni Pravilnik kao i Zakon (tj. članak Zakona) kojim je Ministarstvo poljoprivrede odobrilo također protuustavno i protuzakonito da Hrvatski pčelarski savez (koji je samo udruga građana) da bude temeljni autoritet svim udrugama. Umjesto toga, ako pčelar mora plaćati članarinu Hrvatskoj poljoprivrednoj komori, onda nek navedena komora služi da bude autoritet svim pčelarskim udrugama, a Hrvatski pčelarski savezneka ostane samo udruga građana što i je, a ne da joj se daju protuustavne i protuzakonite ovlasti. I za kraj neka Ministarstvo poljoprivrede i Hrvatski sabor zaštiti sve pčelare od Hrvatskog pčelarskog saveza i njihovih lokalnih šerifa "pašnih povjerenika"! Neka se pčelari konačno bave pčelarstvom, a ne štetnim Zakonima i Pravilnicima koji uništavaju hrvatske pčelare a glavni neprijatelj pčelara Republike Hrvatske je udruga građana Hrvatski pčelarski savez! Lijep pozdrav od jednog pčelara iz Dalmacije! | Primljeno na znanje | Komentar ne zahtjeva odgovor. |
| 14 | UP Lonjsko polje Kratečko | PRAVILNIK | Pravilnik nanosi izravnu štetu pčelarima s područja Parka prirode Lonjsko polje gdje su parcele ograničene veličinom, također nigdje se ne izuzimaju situacije kada pčelar dobije koncesiju izravno od Javne ustanove, ograničava se apiturizam i Pravilnik ima loš utjecaj na razvoj pčelarstva u ovoj već vrlo slabo razvijenoj sredini. | Primljeno na znanje | Zbog velikog broja komentara i novih prijedloga, nastaviti će se rad na Pravilniku i svi prijedlozi će biti razmotreni na sjednicama Povjerenstva. |
| 15 | PČELARSTVO ONLINE | PRAVILNIK | Ovaj je predložen Pravilnik, uz već do sada usvojene koji su u direktnoj suprotnosti sa Ustavom Republike Hrvatske, Zakonom o udrugama te zakonima o tržišnom natjecanju Republike Hrvatske i Europske unije. Ovo što ste sada stavili u javno savjetovanje, u kojem se već duži niz godina prema do sada viđenom u pčelarskoj branši ne poštuju ni osnovna prava pčelara na rad i kretanje, je klasičan primjer primjene nejednakih uvjeta na istovrsne poslove s drugim poduzetnicima i/ili udrugama, čime ih se dovodi u nepovoljniji položaj u odnosu na konkurenciju. Zgroženi smo viđenim, no poticanje udruge kako stvari stoje od strane Ministarstva poljoprivrede, konkretno Hrvatskog pčelarskog saveza, koja je dokazano masovno varala na porezu, nezakonito okolo dijelila osobne podatke pčelara koji su da stvar bude i gora prikupljeni protuzakonito i još se dijele i prikupljaju na takav način nije od jučer i nije slučajna. Ministarstvo poljoprivrede jedino u pčelarskoj branši od svih u stočarskom sektoru uvodi monopolistički način koji će uz već prikupljene dokaze o evidentnoj zloupotrebi položaja završiti na provjeri ustavnosti i Europskom sudu za ljudska prava! Bit će to kako stvari stoje samo još jedna međunarodna blamaža u Ministarstvu poljoprivrede, koje umjesto da potiču zaposlenike HAPIH-a da rade svoj posao za koji su plaćeni novcima poreznih obveznika plaćaju neprofitne udruge da glume paradržavne institucije. | Primljeno na znanje | Zbog velikog broja komentara i novih prijedloga, nastaviti će se rad na Pravilniku i svi prijedlozi će biti razmotreni na sjednicama Povjerenstva. |
| 16 | Rahela Grgić | PRAVILNIK | Još jedan prijedlog Pravilnika koji nema veze sa zdravim razumom, u većem dijelu potpuno neprovediv, sa hrpom Članaka koji nemaju smisla, vraća našu ionako nerazvijenu pčelarsku proizvodnju na niži stupanj. Umjesto da idemo naprijed, da privlačimo mlade ljude u proizvodnju u kojoj su većinom osobe starije životne dobi, da iskoristimo svjetske trendove zdrave prehrane, želje ljudi da se približe tradicionalnom načinu proizvodnje, da ju vide iz "prve ruke", da iskoristimo ogroman potencijal apitruizma i apiterapije, ovim Pravilnikom idemo 10 koraka unazad i sve ono što druge zemlje koriste kao značajnu granu gospodarstva, mi stavljamo po strani, kompliciramo ionako kompliciran Pravilnik koji nam je do sada bio na snazi. Susjedi Slovenci nam mogu pokazati što mogu sposobni ljudi na rukovodećim mjestima napraviti, kako se pčelarstvo diže na jednu potpuno novu razinu i kako to doprinosi boljitku cijele države. Ovako, tjerate nas još bliže odluci da svoj kruh potražimo negdje gdje ćemo biti više cjenjeni i da od svog mukotrpnog posla možemo živjeti dostojno čovjeka. Pametnom dosta. | Primljeno na znanje | Zbog velikog broja komentara i novih prijedloga, nastaviti će se rad na Pravilniku i svi prijedlozi će biti razmotreni na sjednicama Povjerenstva. |
| 17 | Kristijan Dubravac | PRAVILNIK | Ovaj pravilnik donosi se na temelju Zakona o uzgoju domaćih životinja. Tim Zakonom trebalo je osigurati provedbu Uredbe (EU) 2016/1012 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. godine o zootehničkim i genealoškim uvjetima za uzgoj uzgojno valjanih životinja čistih pasmina, uzgojno valjanih hibridnih svinja i njihovih zametnih proizvoda i trgovinu njima kao i za njihov ulazak u Uniju.., kako se navodi u članku 2. stavak 1. Zakona. Međutim, Zakon je osobito u dijelovima članaka 22., 23., i 24. (koji su temelj ovog Pravilnika) suprotan Uredbi, a ovaj Pravilnik nema apsolutno nikakve poveznice s Uredbom. Već iz samog naziva Uredbe vidljiva je njegova tema, a najkraće rečeno bit je Uredbe je da se ujednaći DOBROVOLJNO označavanje uzgojno valjanih životinja radi njihove trgovine. Povrh svega Uredba se ne odnosi na pčele i ne brani se uzgoj životinja, ako nisu označene po toj Uredbi. Nadalje, ne samo da je ovaj Pravilnik nepotreban, nego takav sadržaj pravilnika ne može donositi ministar/ica. Temeljem Zakona o sustavu državne uprave ministar donosi provedbene propise, u formi pravilnika. Kada se nekim propisom odlučuje nečijim o pravima i obvezama (u ovom slučaju "uvjeti za oplodne stanice, način držanja pčela, prijevoz pčela, minimalne međusobne udaljenost...") tada se radi materijalnom pravu koji se mora donijeti u formi zakona, a ne o provedbenom propisu na koji ima ministar ima pravo. I kao da nije dovoljno nezakonito i neustavno da ministar/ica odlučuje o nečijim pravima i obvezama, ovim Pravilnikom se predlaže da o tim pravima i obvezama umjesto ministarstva odlučuje udruga građana Hrvatski pčelarski savez i obični građanin pašni povjerenik. Sve to bez prava na žalbu i sudske zaštite. | Primljeno na znanje | Zbog velikog broja komentara i novih prijedloga, nastaviti će se rad na Pravilniku i svi prijedlozi će biti razmotreni na sjednicama Povjerenstva. |
| 18 | MIRKO LJUBIČIĆ | PRAVILNIK, I. OPĆE ODREDBE | ČLANAK 8 točka 1,2,3,4,5 svako ograničenje rasta i razvoja vodi nas u sivu zonu.Takve smo situacije imali kroz povjest .Rezultat ovakve točke prijedloga pravilnika ukoliko se usvoji će biti sakrivanja pčelinjaka i porast pčelinjaka na kojima neće biti nikakvih podataka ni oznaka vlasnika | Primljeno na znanje | Zbog velikog broja komentara i novih prijedloga, nastaviti će se rad na Pravilniku i svi prijedlozi će biti razmotreni na sjednicama Povjerenstva. |
| 19 | MIRKO LJUBIČIĆ | PRAVILNIK, I. OPĆE ODREDBE | ČLANAK 7 točka 1,2,3,4,5,6,6a,6b,6c,6d,6e,7 prijedlog sadržan u točki 7 je neprihvatljiv i traži dodatnu raspravu radi specifičnosti zemljopisnog položaja RH koja se dijeli na sjeverni dio,kontinetalni dio,,jadranski dio i otoke .Prihvaćanjem ovakvog prijedloga pravinika imaćemo ovakav rezultat .Na pojedinim otocima na kojima je prosjek 50 košnica po pčelaru, ako ih razmjestimo 300 metara jedan od drugog moraćemo trećinu pčelinjaka dislocirati sa otoka (kamo ) na drugi otok . Autori ovakvog dokumenta nisu pčelari i ne znaju kako to funkcionira u naravi ili imaju neke svoje interese .Nemoguće je i neprihvatljivo odrediti šablonski udaljenosti između pčelinjaka, istu za cijelu RH.Jedina moguča opcija za istu udaljenost između pčelinjaka je ona ukidanje određivanja obavezne udaljenosti , | Primljeno na znanje | Zbog velikog broja komentara i novih prijedloga, nastaviti će se rad na Pravilniku i svi prijedlozi će biti razmotreni na sjednicama Povjerenstva. |
| 20 | MIRKO LJUBIČIĆ | PRAVILNIK, I. OPĆE ODREDBE | ČLANAK 5 točka 3,4,5,6,7,,8,9 treba provesti dodatne razgovore radi specifičnosti zemljopisnog položaja RH koji se dijeli na sjeverni dio ,kontinentalni dio primorski dio i otoci. Iz ovakvog prijedloga pravilnika vidljivo je kako sam autor ili skupina autora neznaje nista o konfiguraciji zamljišta na otocima, veoma malo znaju o konfiguraciji zemljišta u priobalnom dijelu, slabo poznaju konfiguraciju zemljišta u kontinentalnom dijelu a puno znaju o konfiguraciji zemljišta u sjeverno dijelu RH.Nelogično je riješenje kako može biti jednaka propisana udaljenost za cijeli teritorij RH . Jedina mogućnost za jednaku udaljenost na teritoriju cijelae RH je ukiniti određivanje udaljenosti, te iste prepustiti samim pčelarima na dogovor . | Primljeno na znanje | Zbog velikog broja komentara i novih prijedloga, nastaviti će se rad na Pravilniku i svi prijedlozi će biti razmotreni na sjednicama Povjerenstva. |
| 21 | MIRKO LJUBIČIĆ | PRAVILNIK, I. OPĆE ODREDBE | ČLANAK 5 točka 1 Na smještaj pčelinjaka u naseljenom mjestu i nenaseljenom mjestuodgovarajuće se primjenjuju odredbe komunalnog reda lokalne samouprave donesenog u skladu sa zakonom i pozitivnim prorisima RH kojima se određuje komunalno gospodarstvo . Na smještaj pčelinjaka u naseljenom i nenaseljenom mjestu odgovarajuće se primjenjuju odredbe o držanju domaćih i divljih životinja donesene od strane lokalnih samouprava koji su u skladu sa zakonom i pozitivnim propisima RH kojim se određuje takvo gospodarenje. | Primljeno na znanje | Zbog velikog broja komentara i novih prijedloga, nastaviti će se rad na Pravilniku i svi prijedlozi će biti razmotreni na sjednicama Povjerenstva. |
| 22 | MIRKO LJUBIČIĆ | PRAVILNIK, I. OPĆE ODREDBE | ČLANAK 3 točka 1 nejasan pojam ( odgovarajuće udaljenosti) za postavljanje oznake pčelinjaka , | Prihvaćen | Jasnije će se definirati udaljenost postavljanja oznake za pčelinjak. |
| 23 | Kristijan Dubravac | PRAVILNIK, I. OPĆE ODREDBE | Dana 09.08.2022. u Saboru RH održan je Okrugli stol na temu ovog prijedloga Pravilnika. Moj dojam je da je postignut konsenzus oko toga da će predložene udaljenosti između pčelinjaka i drugih objekata, te pčelinjaka međusobno imati za posljedicu smanjenje broja pčelinjaka jer pčelari neće moći udovoljiti tim udaljenostima. Propušteno je reći da i kada bi se ukinule međusobne udaljenosti, pčelari ni tada neće moći postavljati pčele prema ekonomkoj isplativosti, niti na svoju zemlju ili dvorište, budući mu pašni povjerenik (njegov konkurent) po svojoj osobnoj volji može zabraniti da postavi pčele. Dakle, do pada broja pčelinjih zajednica će doći zbog zabrana postavljanja pčelinjaka koje bez kriterija provode pašni povjerenici. Ovako postavljena prava pašnih povjerenika su neviđeno bezakonje, arbitrarnost, neodređenost, slobodna (diskrecijska) ocjena, postupanje mimo državnih institucija. Čak i kada bi se odredili "kriteriji", "uvjeti" za postavljnje pčelinjaka, to se kosi s načelom tržišne ekonomije. Svaki dodatni "uvjet", "kriterij" ili kako god se nazovu pravila pašnog reda, za posljedicu će imati nedovoljnu iskorištenost potencijala pčelinje paše i smanjenje broja pčelinjih zajednica. Povrh svega na Okruglom stolu je izneseno da bi pašne povjerenike trebalo još više platiti, budući će sada imati još više posla. Dakle, porezni obveznici plaćaju rad članova neke udruge. Jedini drugi izvor njihovog financiranja može biti uvođenje "pašarine", koju su neki povjerenici već naplaćivali pčelarima. Svakako da novi financijski namet pčelarima mora imati za posljedicu smanjenje broja pčelinjih zajednica. | Primljeno na znanje | Aktualnim Pravilnikom već je definirano postavljanje pčelinjaka u prostoru. Zbog velikog broja komentar i novih prijedloga, nastaviti će se rad na Pravilniku i svi prijedlozi će biti razmotreni na sjednicama Povjerenstva. |
| 24 | Zoran Vukšić | I. OPĆE ODREDBE, Predmet Pravilnika | Predlažem da se pojam “povjerenik pašnog reda”, zamijeni sa “redar pašnog reda” ili “pčelarski redar”. Objašnjenje, imenica povjerenik u hrvatskom pravopisu predstavlja osobu kojoj se nešto povjerava, povjerljiva osoba. Nadalje, to je i opunomoćenik ili službena osoba s posebnom punomoći državne vlasti. Sadašnji “pčelarski povjerenici” nemaju službene ovlasti, a mogu djelovati više informativno, edukativno i upozoravajuće. Pojam “redar” je prihvatljiviji zbog same mogućnosti djelovanja, dakle trebao bi organizirati i nadzirati pašni red i druge aktivnosti po pravilniku. Također u Pravilniku se primjenjuje pojam “pašni red” (Pašni red, članak 9.) , što je u potpunosti u skladu sa predloženim pojmom “pašni redar”, “redar pašnog reda” ili “pčelarski redar”. Nadalje, u “Pašni red”, članak 9. ne postoji dio koji propisuje odgovornosti povjerenika, kako se biraju, tko i kako kontrolira njihov rad, što sa povjerenicima koji ne obavljaju svoje zadaće u skladu sa Pravilnikom, kada i kako prestaje njihov rad. Zbog specifičnog djelovanja povjerenika po svim stavkama i odgovornostima, te obavezama bi trebalo biti profesionalno zanimanje, jer se radi o vrlo zahtjevnim, osjetljivim i odgovornim aktivnostima, gdje oni mogu biti odgovorni za razne nezgode počinjene od pčela i pčelara. | Primljeno na znanje | Zbog velikog broja komentara i novih prijedloga, nastaviti će se rad na Pravilniku i svi prijedlozi će biti razmotreni na sjednicama Povjerenstva. |
| 25 | Kristijan Jusić | Predmet Pravilnika, Članak 1. | Dopuniti članak 1 (1): "... te obveze i prava vlasnika košnica i pčelara u Republici Hrvatskoj" | Primljeno na znanje | Zbog velikog broja komentara i novih prijedloga, nastaviti će se rad na Pravilniku i svi prijedlozi će biti razmotreni na sjednicama Povjerenstva. |
| 26 | Mirko Kostelac | Predmet Pravilnika, Članak 1. | U ovom članku stavku 1. u trećem redu predlažem da se riječ "košnicama" zamijeni rječju "pčelinjim zajednicama" tako da bi tekst glasio ..."prikupljanje podataka o pčelinjim zajednicama spremnim za prezimljavanje". Navedeni prijedlog obrazlaže se činjenicom da prema definiciji iz članka 2. košnica predmet - nastamba u kojoj su smještene pčelinje zajednice i da ona ne prezimljava već prezimljavaju živa bića a to su u ovom slučaju pčele, odnosno u ukupnosti pčelinja zajednica. Nadalje predlaže se da se u četvrtom retku brišu riječi "troškovima proizvodnje i cijenama meda". Razlog za ovakav prijedlog je što nije jasna svrha prikupljanja ovih podataka, a ako bi se i prikupljali podaci onda bi došlo do situacije da se dio podataka ponavlja (godišnja proizvodnja pčelinjih proizvoda koju pčelari imaju obvezu podnijeti u odgovarajuću evidenciju AGRONET sustava) a dolazi i do dupliranja posla jer tražene podatke treba u odgovarajuće evidencije unijeti pašni povjerenik. Ovdje se postavlja nekoliko pitanja a to su: - da li je pašni povjerenik osoba ovlaštena znati podatke financijske podatke o nekom pčelaru u vezi proizvodnje i prodaje meda - koje ministarstvo ili agencija su ovlašteni prikupljati podatke od pčelara o troškovima proizvodnje i cijenama meda Zbog naprijed navedenog predlaže se da se postojeća evidencija u AGRONET sustavu proširi sa potrebnim dozvoljenim podacima čime bi se olakšala obrada podataka, brzina i ažurnost unosa, osigurala tajnost podataka. U doba informatizacije državne uprave potrebno je maksimalno iskoristiti postojeće resurse i nadograditi ih tako da je jednom unesen podatak može koristiti N puta. U stavku 2. predlaže se izmjena definicije tako da glasi "Prilikom poduzimanja svih opisanih radnji navedenih u Pravilniku (postavljanje i/ili proširivanje pčelinjaka, selidba pčelinjaka i dr.) radi zdravlja i sigurnosti ljudi te domaćih životinja pčelar i druge osobe dužne su poštivati odredbe ovog Pravilnika." Postojećim predloženim stavkom 2.obveze se odnose samo na pčelara i na postavljanje i proširivanje pčelinjaka dok se na druge radnje i osobe ne odnose (npr. selidba pčela, prijava namjere upotrebe sredsva štetnog za pčele od strane ratara i dr.). Naravno da definicija može biti i drugačija ali sa predloženim smislom. | Primljeno na znanje | Pojam košnice je definiran u Delegiranoj Uredbi Europske komisije (EU) 2022/126 od 7. prosinca 2021. podine. Ulaskom u članstvo Europke unije i korištenjem EU sredstava potpore za pčelarsku proizvodnju, Republika Hrvatska je u obvezi redovno dostavljati podatke o pčelarskoj proizvodnji, troškovima proizvodnje te cijenama proizvoda, sukladno Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2015/1368 оd 6. kolovoza 2015. o utvrđivanju pravila primjene Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu potpore u pčelarskom sektoru. Prema EK se dostavljaju podaci u obliku sumarnog izvještaja. Prikupljanje podataka provodi se u potpuno poštujući Uredbu (EU) 2016/679 o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka, te Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka. |
| 27 | Rahela Grgić | Predmet Pravilnika, Članak 1. | Iz aspekta profesionalnog pčelara, kojem pčelarstvo nije tek usputna djelatnost ili hobi, dakle moja obitelj živi isključivo od pčelarstva i nema niti jedan dodatni prihod, imam dojam da je ovaj prijedlog Pravilnika pisan od strane osoba koje su u životu pčelu i košnicu vidjeli samo u knjizi. Već dugi niz godina pčelarstvo je na margini poljoprivredne proizvodnje, zakinuti smo godinama za izravna plaćanja, nemamo podršku nadležnih tijela, ostali smo zakinuti i za pomoć zbog problema nastalih pandemijom, na području smo županije koja je teško pogođena potresom, nismo uspjeli ostvariti nikakvu financijsku pomoć za razliku od uzgajivača stoke (premda i mi spadamo u tu kategoriju), uvijek smo nekako po strani, a još veći problem je svijest ljudi koji pčelarstvo smatraju problemom, a ne bogatstvom koje ono zapravo je. I umjesto da državni organi rade na edukaciji i olakšavanju naših problema, ovim Pravilnikom zapadamo u još veći jaz između osobnog vlasništva, HPS-a koji nema kvalitetne ljude da bi mogli ikako pomoći već samo odmažu, vlasnika susjednih parcela i svih ostalih kojima dajete pravo, a našeg prava nema nigdje. To sitno pomoći iz NPP može pomoći samo hobistima jer mi koji imamo ogromne izdatke i imamo potrebu za nabavkom skupe opreme i ostalih potrepština nemamo mogućnost uložiti toliki novac koji moramo čekati godinu dana, a i nije zajamčen, te budući da nismo u sustavu PDV-a nemamo mogućnost ni kreditiranja, tako na je nama taj program zapravo prilično beskoristan. Radimo i mučimo se godinama, uredno plaćamo porez, nismo nikome na teret, mlada smo obitelj s djetetom koja se bori da ne napusti ovu državu kao većina naših vršnjaka, čuvamo bioraznolikost, radimo na očuvanju jedne vrlo važne životinjske vrste, obrazovani smo, preselili smo svoju proizvodnju iz grada u ruralnu sredinu, borimo se da preživimo, a ovo nam je doslovno birokratski šamar koji nikako ne mogu shvatiti i stvarno bi voljela da mogu sjesti "oči u oči" sa osobama koje su donijele ovakve prijedloge i da vidim njihovo pojašnjenje jer imam dojam da su ga donijeli ljudi koji sa strukom nemaju blage veze... | Primljeno na znanje | Komentar ne zahtjeva odgovor. |
| 28 | Kristijan Dubravac | Predmet Pravilnika, Članak 1. | Ovaj Pravilnik predlaže se kao zamjena za postojeći Pravilnik o držanju pčela i katastru pčelinje paše koji je donesen 2008. godine. Suština oba pravilnika je ista, a to su međusobne udaljenosti, pašni red, ovlasti Hrvatskog pčelarskog saveza i dr. Prije donošenja Pravilnika o držanju pčela i katastru pčelinje paše 2008.g. nije provedena nikakva studija, kamoli znanstvena studija o postojanju sporova ili parničnih postupaka između građana zbog držanja pčela, zbog prijetnje od nastanka štete ili naknade štete uzrokovane držanjem pčela. Dakle, prije donošenja spornih propisa nije postojao problem u društvu koji je trebalo riješiti NOVIM normama. Nakon što je taj pravilnik bio na snazi 14 godina nije provedena nikakva studija, kamoli znanstvena koja bi dokazala da je taj pravilnik imao pozitivan učinak na društvo. Dakle, nije postojao ni jedan općekorisni cilj, niti je ikakav općekorisni cilj postignut spornim propisom. Upravo obrnuto. U točki 4. nacionalnog pčelarskog programa pojašnjeno je da u razdoblju od 2015. godine do 2018. godine broj pčelara smanjen za 41,86%, dok je u istom razdoblju broj košnica smanjen za 34,13%. Nadalje, na 7. sjednici Odbora za poljoprivredu Hrvatskog Sabora održanoj dana 09.12.2020. godine minisrtrica gđa. Marija Vučković iznjela je podatak da je u 2020. godini došlo do pada proizvodnje meda od 30 %. Novim Pravilnikom o držanju pčela još je pojačan monopolni položaj udruge Hrvatski pčelarski savez na štetu vlasnika zemljišta i vlasnika životinja -pčela i rigorozniji uvjeti za smeštaj pčela tako da je za očekivati daljnji pad broja subjekata koji se bave proizvodnjom, a posljedično i pad proizvodnje. Potrebno je spriječiti pad broja subjekata koji se bave uzgojem pčela i proizvodnjom pčelinjih proizvoda, jednostavnijim i nedvosmislenim propisima, jednostavnijim pristupom izvorima nabave i tržištu, sprječavanjem monopolnog položaja udruženja Hrvatski pčelarski savez. Smatra se nužnim pojednostavljenje propisa, kako bi se olakšali uvjeti nabave i držanja pčela, pristup tržištu i izvorima nabave prema načelu tržišne ekonomije. Sve to u skladu s akcijom Vlade RH iz 2006. godine pod nazivom HITROREZ, radi srezivanja nepotrebnih propisa, pod sloganom "manje propisa, više slobode". Tada je najavljeno smanjenje broja propisa s ciljem olakšavanja poslovanja tvrtkama i građanima i to 40 % nepotrebnih propisa. Jedan od tih nepotrebnih propisa je zasigurno i ovaj Pravilnik. Predloženi Pravilnik ne bi trebalo predstavljati kao osiguranje zaštite zdravlja ljudi i životinja, jer to te odredbe nisu. To je samo lijepa fraza da se prikrije stvarni cilj Pravilnika. Samo dio pravne regulative kojom se osigurava zaštita zdravlja ljudi i životina je: - Kazneni zakon (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19) Na primjer za tjelesnu ozljedu iz čanka 117. Kaznenog djela (jer je osobu ubola nečija pčela) odgovara osoba koja propusti spriječiti nastupanje zakonom opisane posljedice kaznenog djela odgovarat će za nečinjenje ako je pravno obvezan spriječiti nastupanje takve posljedice i ako je propuštanje po djelovanju i značenju jednako počinjenju tog djela činjenjem sukladno članku 20. Kaznenog zakona. Jer vlasnik životinje je dužan spriječiti da njegova životinja nekoga ozlijedi. Naravno Kazneni zakon se može primjeniti i za slučaj smrti. Tu su još Glava devetnaesta (XIX.) Kaznena djela protiv zdravlja ljudi, Glava dvadeseta (XX.) Kaznena djela protiv okoliša i dr. Kaznenog Zakona. -Zakon o veterinarstvu (NN 82/13, 148/13, 115/18) kojemu članak 1. stavak 1. glasi: " Ovim se Zakonom uređuje zaštita zdravlja životinja, provedba mjera veterinarskog javnog zdravstva, unapređivanje reprodukcije životinja, veterinarska zaštita okoliša, službene kontrole i inspekcijski nadzor u području veterinarstva.". -Zakon o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, dalje ZOO) omogućuje spriječavanje nastanka štete i naknade štete. Pa tako članak 1047. glasi: "(1) Svatko može zahtijevati od drugoga da ukloni izvor opasnosti od kojega prijeti znatnija šteta njemu ili drugome, kao i da se suzdrži od djelatnosti od koje proizlazi uznemirivanje ili opasnost štete, ako se uznemirivanje ili šteta ne mogu spriječiti odgovarajućim mjerama. (2) Sud će na zahtjev zainteresirane osobe narediti da se poduzmu odgovarajuće mjere za sprječavanje nastanka štete ili uznemirivanja ili da se ukloni izvor opasnosti, na trošak posjednika izvora opasnosti, ako ovaj sam to ne učini. (3) Ako šteta nastane u obavljanju općekorisne djelatnosti za koju je dobiveno odobrenje nadležnog tijela, može se zahtijevati samo naknada štete koja prelazi uobičajene granice (prekomjerna šteta). (4) Ali se u tom slučaju može zahtijevati poduzimanje društveno opravdanih mjera da se spriječi nastupanje štete ili da se ona smanji." Dakle, ukoliko netko smatra da mu prijeti opasnost od pčela može zahtjevati, ako treba i pred sudom, da se ukloni opasnost i poduzmu odgovarajuće mjere kako bi se spriječila šteta. Ukoliko šteta ipak bude počinjena, ZOO u glavi IX., odjeljku 1. Prouzročenje štete (člancima 1045. - 1110.) jasno i opsežno regulira prouzročenje štete, odgovornost i popravljanje štete. -Postoje i pravilnici o komunalnom redu, koji se odnose na sve domaće životinje, uključujući pčele. Stoga, vlasnici ovaca, ni vlasnici pčela, ne dovode svoje životinje na Trg bana Jelačića. A "pašni red" koji se predlaže u izmenama Zakona o uzgoju domaćih životinja nema nikakve veze čak ni sa zaštitom zdravlja ljudi i životinja. Glede prikupljanja podataka o košnicama spremnim za prezimljavanje, navodi se da je protivno načelu ekonomičnosti osnivati (održavati) Evidenciju pčlara i pčelinjaka, iz razloga što već postoji Jedinstveni registar domaćih životinja (JRDŽ) pojašnjen u članku 3. stavak. 1. točka 2. Zakona o uzgoju domaćih životinja i glasi: "jedinstveni registar domaćih životinja (u daljnjem tekstu: JRDŽ) je temeljna baza koja sadrži podatke o životinjama za koje je posebnim propisima iz područja veterinarstva određeno vođenje jedinstvenih registara". Članak 5. st. 9. Zakona o uzgoju domaćih životinja glasi: "Ministarstvo vodi Upisnik priznatih udruženja i organizacija..." Samo je za uzgajivače pčela propisano da uz navedeno moraju biti upisane u još jedan registar, a to je Evidencija pčelara i pčelinjaka. Da stvar bude apsurdnja podaci iz Evidencije se ionako prosljeđuju Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, dakle proslijeđuju se u JRDŽ! Glede prikupljanju podataka o proizvodnji, već postoji obveza dostave podataka u Evidenciju o poljoprivrednoj proizvodnji i prodaji vlastitih poljoprivrednih proizvoda (za OPG i SOPG) koja se podnosi elektonički putem AGRONET sustava, zatim postoji statisički izvještaji za trgovčka društva. Postoji Državni zvod za statistiku. Onaj dio proizvodnje koji ostvare pčelari hobisti je ionako neznačajan. Taj podatak je usporediv s podatkom o proizvodnji rajčica koji građani imaju na kućnom vrtu ili balkonu. Kada ne bi postojao pravilnik, tada bi se eliminirao niz administrativnih postupaka za subjekte prilikom registriranja nabave pčelinjih zajednica, dojave broja pčelinjih zajednica i preseljenja pčelinjih zajednica. Zatim bi se omogućilo svakom subjektu da na temelju prava vlasništva i tržišnog natjecanja ima pristup izvoru nabave, odnosno medonosnom bilju. Time se povećava konkurentnost i maksimalna iskoristivost prirodnih potencijala. Sprijećio bi se monopolni i/ili povlašteni položaj pojedinoj udruzi i njezinim članovima u odnosu na one koji nisu u toj udruzi. Sprijećlo bi se samovoljno, arbitrarno, neutemeljeno na zakonu, ničim nadzirano postupanje udruge putem pašnih povjerenika. Sve navedeno zajeno bi imalo posljedicu vladavinu prava i dugoročno povećanje broja subjekata koji se bave uzgojem pčela i proizvodnjom pčelinjih proizvoda, povećanje broja pčelinjih zajednica, rast proizvodnje pčelinjih proizvoda i posljedično veći doprinos o Državnom proračunu. | Primljeno na znanje | Zbog velikog broja komentara i novih prijedloga, nastaviti će se rad na Pravilniku i svi prijedlozi će biti razmotreni na sjednicama Povjerenstva. |
| 29 | Kristijan Jusić | Pojmovi, Članak 2. | Prijedlozi izmjene/dopune: Članak 2. (1). Pčelarstvo je umjeće o uzgajanju pčela, to je ljudska aktivnost, a korištene pčele (apis mellifera var.) su domaće životinje, u smislu kada ih čovjek uzgaja. Pčela međutim ostaje divljeg ponašanja. (2.). Vlasnik košnica i pčelinjaka jest fizička ili pravna osoba koja uživa u vlasništvu i plodovima svoje imovine, to jest plodovima pčelinjih zajednica. Dopuna (4) : Pčelinjak je skup košnica s pčelama koje su smještene na slobodnom prostoru, odnosno u posebnom stabilnom ili montažnom objektu, a može biti ugrađen u vozilo za prijevoz. U skladu sa stečevinom drugih europskih članica EU (npr. Republika Francuska) i pozivajući se na njihov primjer, koji su dugi niz godina već učinkovito i stabilno riješili pitanja vođenja Nacionalne evidencije pčelara i pčelinjaka u svojoj državi, prijedlog je Upravi za veterinarstvo RH dodjeliti taj zadatak, kako bi konačno Hrvatska Država kroz svoju instituciju pri Ministarstvu poljoprivrede neutralno vodila i raspolagala tim ključnim podacima. Danas je moguće osmisliti internet aplikaciju na primjer e-pčelar.hr na koju bi se mogli prijavljivati svi pčelari diljem RH u roku od 24 sata nakon postavljanja pčelinjaka, a također putem te aplikacije najaviti nove i željene lokacije za seleće pčelare. Isto tako, pčelari koji nemaju pristup internetu, mogli bi prijavlivati svoje pčelinjake izravno u lokalnim veterinarskim stanicama. U tom slučaju u točki 8, pašni povjerenik bio bi veterinarski pčelarski povjerenik i vodio bi pašni red na svom području. Ako gledamo francuski model, pašni povjerenici tamo ne postoje. Seleći pčelari su potpuno slobodni seliti svoje košnice iz jednog kraja države na drugi, međutim dužni su voditi evidenciju o premještanju svojih košnica i popisati mjesta pčelinjaka (polazište-odredište) u takozvanu "veterinarsku putnu knjižicu za seleće pčelare" (u slučaju pregleda prijevoza od strane sigurnosnih snaga tijekom putovanja. Tu knjižicu izdaje Uprava za veterinarstvo i vrijedi dvije godine), uz to potrebno je obavijestiti lokalnu veterinarsku stanicu o svom dolasku u roku od 24 sata nakon smještanja novog pčelinjaka ako je premještaj izvan županije. Jedino je bitno strogo poštivanje propisanih udaljenosti prema Lokalnom Pravilniku o udaljenostima pčelinjaka, koji tamo propisuje Prefekt, tj. načelnik Policijske Uprave ovlašćen za svoju pokrajinu. Uostalom, potrebno je Hrvatski Pčelarski Savez vratiti u svoj okvir djelovanja za dobrobit Hrvatskog Pčelarstva, potpuno odvojeno od državnih institucija, a ne ga i dalje "gurati" i ovlastiti kako bi obavljao državne dužnosti, kao para državno tijelo... to nije njegova funkcija, a nije u skladu s europskim načelima ni praksom. U tom smislu, pojam HPS (Hrvatski Pčelarski Savez) briše se iz cijelog ovog dokumenta. Dopuna (9): Nacionalna Evidencija pčelara i pčelinjaka jest baza podataka koja obuhvaća popis pčelara i pčelinjaka u Republici Hrvatskoj. (9a) E-pčelar (e-pcelar.hr) internet aplikacija jest računalni program koji omogućava brzu i jednostavnu prijavu pčelinjaka u bazu evidencije i Katastra pčelinje paše. (9b) JPB jest Jedinstven Pčelarski Broj koji se dodjeljuje svakom pčelaru doživotno nakon prijave prvog pčelinjaka i služi za njegovu evidenciju na području Republike Hrvatske. Zbog zaštite podataka pčelara, potrebno je uvesti JPB koji mora biti vidljiv na ulazu svakog pčelinjaka, vidljiv na vozilo pčelara tijekom svakog premještanja pčelinjih zajednica. Veterinarska Uprava RH izdaje JPB na zahtjev pčelara. Dopuna (10.): (7). Oplodna stanica je izolirani pčelinjak koji se sastoji od oplodnjaka i selekcioniranih trutovskih zajednica u kojoj se u kontroliranim uvjetima selekcionira određene genetske linije pčela u svrhu uzgoja što kvalitetnijih matica. Taj posebni pčelinjak omogućuje njihovo kontrolirano sparivanje prirodnim putem, sa ciljem dobivanja posebnih genetskih odlika. Dopuna (25) : Gradsko ili urbano pčelarstvo jest držanje pčela i pčelinjaka u gradskoj sredini uz primjenu posebnih pravila i propisa u edukativnu, gospodarsku, turističku svrhu te zaštite okoliša i bioraznolikosti. 2022. godine, krajnje je vrijeme omogučiti pravni okvir gradskim pčelinjacima u Republici Hrvatskoj. U Parizu, gradsko pčelarenje se nesmetano odvija od 1895. godine, i danas je u Parizu više od 700 košnica... Dopuna (26): Pčelinji proizvodi su: rojevi pčela, matice, med, vosak, pelud, matična mliječ, propolis i pčelinji otrov. | Primljeno na znanje | Zbog velikog broja komentara i novih prijedloga, nastaviti će se rad na Pravilniku i svi prijedlozi će biti razmotreni na sjednicama Povjerenstva. |
| 30 | Tomislav Samarin | Pojmovi, Članak 2. | Pašne povjerenike bi mogla zamijeniti aplikacija. Cijena aplikacije bi se amortizirala iz sredstava kojima se plaćaju povjerenici sami. Time bi se uštedjeli novci. Također bi se u aplikaciju poslje mogle dodati mogućnosti prijave na poticaje i ostale mogućnosti koje su potrebne svakom pčelaru. Pristup aplikaciji bi imao i inspektorat te bi se time i njima olakšao posao. Za sva potrebna pojašnjenja slobodno mi se obatite. Imam spreman i raspisan projekt za prijave na EU natječaj čime bi aplikacija bila gotovo besplatna. | Primljeno na znanje | Zbog velikog broja komentara i novih prijedloga, nastaviti će se rad na Pravilniku i svi prijedlozi će biti razmotreni na sjednicama Povjerenstva. |
| 31 | Dražen Lušić | Pojmovi, Članak 2. | Nastavno na obrazloženje koje sam dao u općem komentaru predlažem konkretne izmjene stavaka 12 i 13 ovog članka 2. Stavak 12 Izbrisati rijeći "voće" i "livada" i zamijeniti ih primjerenim izrazima "voćna cvjetna paša" i "livadna cvjetna paša" uz dodavanje teksta "(kontinentalna, gorska i primorska Hrvatska)". Izbrisati tekst "medna rosa (smreka i jela)" iz ovog stavka. U stavak 12 dodati slijedeće paše kao predvidljive: "medna rosa primorskog javora", "medna rosa hrasta crnike". Stavak 13 U ovaj stavak ubrojiti mednu rosu smreke i jele kao nepredvidljive paše. Izraz "paše na mednoj rosi s različitih biljnih vrsta" zamijeniti izrazom "paše medne rose različitih biljnih vrsta" | Primljeno na znanje | Zbog velikog broja komentara i novih prijedloga, nastaviti će se rad na Pravilniku i svi prijedlozi će biti razmotreni na sjednicama Povjerenstva. |
| 32 | Dražen Lušić | Pojmovi, Članak 2. | Kod razrade predvidljive i nepredvidljive paše (stavci 12 i 13) potkrale su se greške i nedoslijednosti. Koristim priliku podjstiti Ministarstvo poljoprivrede na odredbe pravilnika koje je ono samo donijelo, a to je Pravilnik o kakvoći unflornog meda (NN 122/09 i 141/13). Pčelinje paše koje se u ovom prijedlogu pravilnika u e-Savjetovanju spominju, ne prate medonosnu kategorizaciju iz Pravilnika o kakvoći unflornog meda. Posebno se to odnosi na određene kategorije koje su previše generičke (voće, livada). Tu se može postaviti pitanje - koje voće i koja livada? Autori teksta ovog prijedloga pravilnika bi morali znati kako voća ima jako puno i jako različitog, sa raznolikom zemljopisnom i temporalnom distribucijom. Slično je i sa tzv. livadom. Različitih livada ima u različitim dijelovima Republike Hrvatske, gdje je i kod njih prisutna vrlo raznolika temporalna distribucija. Primjera radi, kakve sličnosti ima livada u Konavlima s livadom u Baranji? Isto tako livada u Istri s livadom u Zagorju? O gorskom dijelu Republike Hrvatske da ne govorimo. Ministarstvo ovdje otvara mogućnost vrlo širokog tumačenja što su voće i livada, a posebno kao kategorije predvidljive paše, a to onda otvara raznolike mogučnosti za vrlo šareno postupanje na terenu. Vjerujem da nam je svima u interesu urediti sustav, a ne napraviti ga još neurednijim. Stoga bi se ovdje ovi izrazi trebali zamijeniti preciznijim izrazima, uz navođenje nekih zemljopisnih odrednica (barem kontiinentalna, primorska i gorska Hrvatska). S druge strane u kategoriju nepredvidljivih paša se netočno stavljaju paše na mednoj rosi gdje je poznato da se, barem u primorju redovno pojavljuju pčelinje paše medne rose primorskog javora i hrasta crnike. O tome ima dosta pisanih znanstvenih i stručnih radova, koji se nastavljaju na iskustva primorskih pčelara. To što dolazi do njihovog preklapanja sa pašom kadulje i drače, pri čemu medna rosa postaje sve izraženija kako u sastavu takvog meda, tako i u njegovim organoleptičkim elementima. To je nova dimenzija pčelarske proizvodnje uvjetovana klimatskim promjenamai tu ne možemo napraviti ništa. No ono što se može napraviti je da bi Ministarstvo trebalo dobro razmisliti i o ostavljanju paše jele i smreke u kategoriji predvidljivih paša. Pa već je postalo opće poznato, i uz sada već puno stručnih i znanstvenih radova na tu temu, kako su to paše koje su postale daleko od predvidljivih. Posebno bi trebalo napomenuti kako je sada već poznata stvar da jela i smreka, ako mede i mede, da to izdašno produciraju u ciklusima od svakih 7-8 godina. I još nešto, nepravilan je izraz "paša na mednoj na mednoj rosi s različitih biljnih vrsta" (stavak 13). Mednu rosu ne proizvode smreka i jela (ili različite biljne vrste) već je ona izlučevina kukaca (Hemiptera) koji žive na živim dijelovima biljaka ili od sekreta živih dijelova biljaka. To je tako definirano u Direktivi o medu i njezinoj hrvatskoj inačici Pravilniku o medu (NN 53/2015, 47/2017) - prilog 1, st. 2 i stoga molim Ministarstvo poljoprivrede da se toga i drži. Vodeći se tom analogijom, zašto onda Ministarstvo kod cvjetnih paša koje spominje, nije upotrijebilo izraz "paša na nektaru" za navedene cvjetne paše? | Primljeno na znanje | Zbog velikog broja komentara i novih prijedloga, nastaviti će se rad na Pravilniku i svi prijedlozi će biti razmotreni na sjednicama Povjerenstva. |
| 33 | stjepan grgić | Pojmovi, Članak 2. | Poštovana Ministrice Vučković, poštovani Državni tajniče Majdače, poštovani gospodine Mato Čačiću, pčelarska proizvodnja u RH, nalazi se u kolima koja nekontrolirano jure niz breg a poluge kočnice nalaze se u vašim rukama.Uvjerenja sam da niste dovoljno informirani i nemate uvid u stvarno stanje u „Stručnim službama“ Hrvatskog pčelarskog saveza. Na Okruglom stolu u Saboru u organizaciji zastupnika Miletića, predsjedniku HPS-a „puna usta“ su bila stručnih službi HPS-a, a svesrdno je to potvrđivao i podržavao gospodin Mato Čačić. Pozivam, Vas ministrice, da zatražite dokumentaciju iz HPS-a, osobno istu pregledate i očitujete se o stručnosti, sposobnosti, kvaliteti i kvantitetu izvršitelja stručne službe HPS-a. Pčelarska proizvodnja u RH se susreće sa nebrojenim problemima, za njihovo rješavanje potrebna je stručnost, vještina i znanje. Nažalost, u stručnim službama HPS-a, sjede četiri (4) osobe od kojih: jedan je pravnik bez iskustva, jedna je računovotkinja SSS, jedan je agronom, koji uređuje časopis Hrvatska pčela i ostao je još jedan agronom koji je glavni pregovarač u ime i za račun HPS-a, za kojega se govori da ne razlikuje pčelu od truta i koji se nije pojavio na Okruglom stolu. Predsjednici dolaze i odlaze. Poslije dr. Kezića, na čelu su se izmijenila tri predsjednika od kojih se ne zna koji je više štete nanio pčelarima i više srozao ugled HPS-a, gdje je navodno intervenirao DORH (veterinarska ambulanta Konjščina) a sve se glasnije može čuti da će i OLAF ima zanimanje u svezi jednog od bivših predsjednika. Trenutni predsjednik tek treba otkriti svoje karte (namjere). Skupština i Upravni odbor HPS-a, do sada su bili prevođeni „žedni preko vode“, jer je nepotizam prevladao u odnosu na stručnost. Zaključujem da Hrvatska pčelarska proizvodnja uvelike ovisi o ovom četvrtom članu stručne službe- agronomu, o jednom čovjeku. Prof.dr.sc. Zlatko Puškadija, na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku, vodio je katedru gdje su se obrazovali na četvrtoj i petoj godini studija- Magistri pčelarstrva. Zašto Ministarstvo poljoprivrede povjerava određene vrlo važne poslove HPS-u, a da nije uvjetovalo ispunjavanje određenih uvjeta o stručnosti kadrova, o minimalnom broju izvršitelja i slično? Mogao bih pisati još, još i još. Poštovana Ministrice, pozivam Vas da se uhvatite u koštac s problemima, riješite ih uz pomoć stručnih visokoobrazovanih pčelara, koji su značajni proizvođači pčelinjih proizvoda u RH. U suprotnom „kola sa pčelarskom proizvodnjom“ završit će u provaliji, jer Vi niste stigla (htjela) upotrijebiti polugu kočnice | Primljeno na znanje | Komentar ne zahtjeva odgovor. |
| 34 | PČELARSTVO ONLINE | Pojmovi, Članak 2. | Pod 22. treba pojasniti i precizirati / mijenjati tako da glasi: pčelarska udruga je dobrovoljno udruženje pčelara koja na vlastiti zahtjev odlukom većine članova te udruge sudjeluje u provedbi pašnog reda na području djelovanja udruge u skladu s odredbama ovoga Pravilnika | Primljeno na znanje | Način donošenja odluka je uređen statutom i/ili podstatutarnim aktima udruge. |
| 35 | PČELARSTVO ONLINE | Pojmovi, Članak 2. | Pod 21. potpuno se bez ikakve potrebe u Pravilniku o držanju pčela stavlja i ističe jedna neprofitna udruga, ne i sve ostale, što je u direktnoj suprotnosti sa postojećim zakonom o udrugama. | Primljeno na znanje | Zbog velikog broja komentara i novih prijedloga, nastaviti će se rad na Pravilniku i svi prijedlozi će biti razmotreni na sjednicama Povjerenstva. |
| 36 | PČELARSTVO ONLINE | Pojmovi, Članak 2. | Pod 9. treba mijenjati da bude svima jasna kao što je to jasno i nedvosmisleno napisano u drugim državama članicama Europske unije na način da glasi: "Evidencija pčelara i pčelinjaka je evidencija koja se vodi za potrebe i od strane Ministarstva poljoprivrede i HAPIH-a u skladu sa zakonom kojim se uređuje područje poljoprivrede." | Primljeno na znanje | Zbog velikog broja komentara i novih prijedloga, nastaviti će se rad na Pravilniku i svi prijedlozi će biti razmotreni na sjednicama Povjerenstva. |
| 37 | PČELARSTVO ONLINE | Pojmovi, Članak 2. | Pojam povjerenik pod 8. u potpunoj je suprotnosti sa zakonom o tržišnom natjecanju i važećim zakonom o udrugama te se sad već i javno od strane članova Hrvatskog pčelarskog saveza i Ministarstva poljoprivrede favorizira neprofitna udruga koja je ujedino i "jedini službeni" predlagatelj Pravilnika zahvaljujuću lažiranom statusu većine pčelara koje navodno okupljaju. Isti naime koriste lažirane podatke, lažirane podatke kao takve što je još gore prosljeđuju nadležnim tijelima EU. | Primljeno na znanje | Zbog velikog broja komentara i novih prijedloga, nastaviti će se rad na Pravilniku i svi prijedlozi će biti razmotreni na sjednicama Povjerenstva. |
| 38 | Kristijan Dubravac | Pojmovi, Članak 2. | Uredba (EU) 2016/1012 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. godine, osnova je Zakona o uzgoju domaćih životinj, koji Zakon je osnova ovog pravilnika. U uvodu Uredbe pasus (7) se navodi: "Stoga radi osiguranja jednostavnosti i dosljednosti prava Unije, primjereno je pojednostaviti pravila Unije utvrđena u tim direktivama.". Ovdje pak imamo niz novih pojmova koji nikako ne doprinose ujednačavanju terminologije i pojednostavljenju propisa. Primjera radi, "pčele", "košnica", "pčelinjak", "medonosno bilje"... u pravnoj terminologiji već najmanje 2.000 godina imaju naziv "stvar" | Primljeno na znanje | Zbog velikog broja komentara i novih prijedloga, nastaviti će se rad na Pravilniku i svi prijedlozi će biti razmotreni na sjednicama Povjerenstva. |
| 39 | Kristijan Jusić | PRAVILNIK, II. OZNAČAVANJE I SMJEŠTAJ PČELINJAKA | Prijedlog za ovo poglavlje : Ako bi košnice mogle biti pod ovrhom odvojeno od imovine za koju su vezane, one mogu biti premještene isključivo u razdoblju od ožujka do listopada mjeseca. | Primljeno na znanje | Komentar ne zahtjeva odgovor. |
| 40 | Kristijan Jusić | Označavanje pčelinjaka, Članak 3. | Prijedlozi : Članak 3. (3) Osobni podaci pčelara ne smiju biti javno dostupni, jer dolazi do kršenja odredbe o zaštiti osobnih podataka. Potrebno je zato uvesti Jedinstveni pčelarski broj (JPB) koji mora biti vidljivo istaknut na ploči ispod "Oprez Pčele". U slučaju službenog postupka, Veterinarska Uprava može brzo obavijesti pčelara. Veterinarska Uprava zadužena je za čuvanje tajnosti osobnih podataka pčelara. Veterinarska Uprava izdaje JPB na zahtjev pčelara, taj broj je jedinstven i doživotan. | Nije prihvaćen | Odredba prijedloga Pravilnika koja definira označavanje pčelinjaka sukladna je Uredbi (EU) 2016/679 o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka, te Zakonom o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka. |
| 41 | Marko Lučić | Označavanje pčelinjaka, Članak 3. | Članak 3, brisat točke a i b, umjesto njih dodat tekst "evidencijski broj pčelinjaka" ( EBP ). Javna objava osobnih podataka može dovesti do niza problema. Tabla s evidencijskim brojem pčelinjaka daje sve relevantne podatke onima koji imaju pristup službenoj evidenciji. Zgodan primjer su registracijske pločice na vozilima. | Nije prihvaćen | Odredba prijedloga Pravilnika koja definira označavanje pčelinjaka sukladna je Uredbi (EU) 2016/679 o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka, te Zakonom o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka. Evidencijski broj pčelinjaka nije rasploživ podatak u kratkom vremenu za identifikaciju vlasnika pčelinjaka. |
| 42 | GORAN BIONDA | Označavanje pčelinjaka, Članak 3. | I clanka 3.izabaciti javnu objavu imena i prezimena vlasnika pcelinjaka te broj telefon, nepotreban podatak za slucajnog prolaznika. Zbog moze bitne netrpeljivosti sa nekim od stranka moze doci do namjernog ostecenja pcelinjaka u svrhu osvete i sl. Posto se podrazumjeva da se vodi evidencija pcelinjaka dovoljno je istaknuti upozorenje da je pcelinjak u blizini te eventualno broj pcelinjaka. Po tom broju svatko tko smatra da se pcelinak treba provjeriti tj,vlasnik pcelinjaka moze se obratiti nadleznim institucijama u nasem slucaju veterinarskom inspektoru. Javna objava podataka vlasnika pcelinjaka na predlozen nacin ovim pravilnikom se kosi sa GDPR uredbom (EU). | Nije prihvaćen | Odredba prijedloga Pravilnika koja definira označavanje pčelinjaka sukladna je Uredbi (EU) 2016/679 o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka, te Zakonom o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka. |
| 43 | PČELARSTVO ONLINE | Označavanje pčelinjaka, Članak 3. | Ako se već Pravilnikom određuje kako treba izgledati oznaka pčelinjaka Ministarstvo poljoprivrede bi trebalo o svom trošku izraditi vizualno rješenje i po mogućnosti svim registriranim pčelinjacima BESPLATNO dodijeliti takvu oznaku pčelinjaka. To bi se nazvalo "Nacionalna oznaka pčelinjaka". Ako nitko od zaposlenika u Ministarstvu poljoprivrede ne zna izraditi takvu oznaku može se ići i preko Javnog natječaja ili zatražiti da netko za Min. poljop. to izradi besplatno. | Primljeno na znanje | Komentar ne zahtjeva odgovor. |
| 44 | Ivan Bratanić | Označavanje pčelinjaka, Članak 3. | Definirajte udaljenost na kojoj je potrebno postaviti oznaku. Termin "na odgovarajućoj udaljenosti" može svatko tumačiti kako želi. Meni je možda odgovarajuća udaljenost 5 metara od prvih košnica, nekome tko je alergičan na ubod pčele je odgovarajuća udaljenost 50 metara. | Prihvaćen | Jasnije će se definirati udaljenost postavljanja oznake za pčelinjak. |
| 45 | HUP Pčelinjak | Označavanje pčelinjaka, Članak 3. | Koja je odgovarajuća udaljenost table od pčelinjaka, ovako se daje nekome za pravo tumačiti proizvoljno tu udaljenost i može biti izvor sukoba | Prihvaćen | Jasnije će se definirati udaljenost postavljanja oznake za pčelinjak. |
| 46 | Kristijan Jusić | Smještaj pčelinjaka u odnosu na površine i građevine javne i društvene namjene te građevine namijenjene za obavljanje ugostiteljske i gospodarske djelatnosti , Članak 4. | Članak 4. (1) 300 metera nepotrebno. 100 metara sasvim dovoljno. Što bi trebalo reći po pitanju udaljenosti između pčelinjaka i javnih građevina u drugim europskim gradovima u kojima je smještaj košnica dozvoljen...?? Znači tamo nije problem blizina pčelinjaka, a kod nas jest...?? Ako je ovdje u pozadini riječ o pčelama koje posjećuju bazene hotela, postoje repelent kapsule na bazi eteričnih ulja i koje mogu poslužiti kako bi se taj problem spriječio... (2) Proizvodni pogoni koji se bave preradom voća i drugih sličnih proizvoda, kad su u stanju štetnom za zdravlje pčela (vrenje i sl.) moraju upotrjebljenu onečišćenu ambalažu držati u zatvorenim prostorijama ili je na drugi način učiniti nedostupnom pčelama. | Primljeno na znanje | Zbog velikog broja komentara i novih prijedloga, nastaviti će se rad na Pravilniku i svi prijedlozi će biti razmotreni na sjednicama Povjerenstva. |
| 47 | Marko Lučić | Smještaj pčelinjaka u odnosu na površine i građevine javne i društvene namjene te građevine namijenjene za obavljanje ugostiteljske i gospodarske djelatnosti , Članak 4. | Članak 4, Ovaj članak je potrebno cijeli dodatno doradit. Treba uzeti u obzir stacionarne i seleće pčelinjake. Stacionarni pčelinaci nisu nikakva ugroza i na puno manjoj udaljenosti ( urbano pčelarstvo), dok seleći pčelinjaci znaju pravit problem i na većim udaljenostima. Isto tako treba uzeti u obzir i različita područja. Nije isto dali se to odnosi na neko urbano područje gdje se u neposrednoj blizini nalazi i veći broj gore navedenih objekata ili ruralni kraj gdje se nalazi manji broj takvih objekata. Imate područja gdje se takvi objekti svakodnevno koriste, dok u drugom slučaju takvi su objekti produkt korištenja Europskih fondova i ne koriste se. Ne treba zanemarit činjenicu da ogroman broj pritužbi na pčele proizilazi iz ne znanja građana, problem zapravo čine ose. | Primljeno na znanje | Zbog velikog broja komentara i novih prijedloga, nastaviti će se rad na Pravilniku i svi prijedlozi će biti razmotreni na sjednicama Povjerenstva. |
| 48 | Domagoj Balja | Smještaj pčelinjaka u odnosu na površine i građevine javne i društvene namjene te građevine namijenjene za obavljanje ugostiteljske i gospodarske djelatnosti , Članak 4. | Poštovani. Da se na početku predstavimo. Mi smo OPG Balja sa dokumentiranom pčelarskom tradicijom dužom od 100 godina i evo došao je dan kada se moramo uključiti u ovu raspravu i pokušamo spasiti što se spasiti da. Kao što smo spomenuli pčelarstvom se bavimo već 4 generaciju, idejni smo vlasnici jedinstvenog i višestruko nagrađivanog projekta " Prvi hrvatski hotel za pčele" , projekta kojem je glavna misija promicanje pčelarstva, odnosno pčela kao glavnog i najvažnijeg oprašivača.u kojem građani iz velikih gradova kod nas imaju svoju košnicu i proizvode svoj vlastiti med. klijenti, odnosno naši partneri su uglavnom obitelji iz cijele Hrvatske , Europe i svijeta, npr. iz Praga, iz grada Jeddah Saudijska Arabija, Dubai , Engleska , jedna popularna hrvatska pjevačica itd. Navedeni projekt smo na poziv EU Parlamenta, prije nekoliko godina osobno predstavili u EU Parlamentu u Bruxelles , a prošle godine smo dobili glavnu državnu nagradu HTZ a, uručenu osobno od ministrice poljoprivrede u Župi dubrovačkoj u kategoriji domaćin turističkog seljačkog domaćinstva. Na lokaciji u šumi, gdje se zadnjih 40 godina nalazi naš pčelinjak, koji nam je ujedino i glavni turistički objekt. koji je do sada obišlo sigurno više od 1000 ljudi, nikada nikoga nije upikla niti jedna jedina pčela. Na imanju također posjedujemo lančane barijere da se turisti ne mogu previše približiti pčelama, kao i upozorenja o pčelama, i upozorenja o ulasku na vlastitu odgovornost. O nama je novinska kuća Reuters iz londona, osobnim dolaskom novinarske ekipe ,napravila prilog koji se emitirao diljem svijeta Sada prelazimo na poantu a to je da je u zadnjih 2 godine , na udaljenosti manjoj od 300 metara otvoren je jedan trgovački i jedan prerađivački pogon. što bi po novom pravilniku značilo da smo u ozbiljnom problemu , jer pčele ne možemo nigdje izmjestiti. U našem slučaju vrlo dobro surađujemo sa novim susjedima, međusobno se nadopunjujemo i u odličnim smo odnosima, ali eto, brine nas što ako se to promjeni sa novim vlasnicima. Ovim putem predlažemo izuzimanje već postojećih pčelinjaka iz novog pravilnika ili smanjivanje navedene udaljenosti, čak predlažemo i obrnuti pristup gdje bi se mi trebali složiti sa otvaranjem pogona, jer kako nam je rekao jedan gost Nijemac, okolni pogoni bi nama trebali plaćati ekološku rentu. Eto već smo ionako puno napisali a imali bi puno , puno toga za napisati, gdje je u ovoj cijeloj priči razvoj pčelarskog turizma za kojeg imamo ogromne potencijale, Api terapija, Api komore i npr. bazeni kraj pčelinjaka, robinzonski turizam kraj pčelinjaka, masaža medom kraj pčelinjaka itd, a da ne govorimo o pčelarenju u gradovima kao što ima Poljska i još niz država u EU. Shodno navedenom molimo Vas da razmotrite još jednom cijeli pravilnik, uvažite naše prijedloge iz realnog života i , uvrstite u njega turistički kontinentalni turizam, te nas slobodno pozovite na suradnju i razgovor jer mi pčelari nismo protiv pogona niti razvoja naše domovine, ne uvjetujemo nikome ništa i veseli nas uspjeh svih. PS I jedna napomena za kuće za odmor sa bazenima, pčele nikada ne idu na vodu iz bazena jer se u njoj nalazi klor i niz drugih kemikalija koje ozbiljno odbijaju pčele, možda će samo preletjeti kuću sa bazenom i sletjeti na koji cvijet ili voćku, oprašiti i donijeti prinos vlasniku , a vlasnik kuće sa bazenom može to voće prodati gostima, kao domaći eko proizvod. Hvala MEDNO | Primljeno na znanje | Zbog velikog broja komentara i novih prijedloga, nastaviti će se rad na Pravilniku i svi prijedlozi će biti razmotreni na sjednicama Povjerenstva. |
| 49 | Goran Jurjević | Smještaj pčelinjaka u odnosu na površine i građevine javne i društvene namjene te građevine namijenjene za obavljanje ugostiteljske i gospodarske djelatnosti , Članak 4. | Udaljenosti koje su propisane ovim pravilnikom NE RJEŠAVAJU probleme koje bi mogao imati neki vlasnik ugostiteljskog objekta sa bazenom, ali zato znatno ograničavaju pčelare u postavljanju pčelinjaka. Pčela ima radijus letenja 3-5 km, udaljenosti koje ste postavili su smiješne i pčela 300m preleti za nekoliko sekundi. Pčelinjak postavljen 300m dalje od navedenih objekata neće spriječiti pčelu da ide nekome na bazen ili neki drugi izvor vode. Ako maknemo sva pčelinja društva dalje od bazena, opet će sva sila drugih kukaca ići na vodu. Što je idući korak?! Hoćemo li ići po šumi i trovati sve što leti, šeta ili gmiže zato jer nekome smeta? Bilo bi poželjno da pokažete studiju kojom ste odredili ove udaljenosti?! Pravilnik koji je na snazi brani postavljanje pčelinjaka 500m od turističkih objekata u vrijeme turističke sezone, a sad je smanjeno na 300m tokom cijele godine. Podržavam promjenu, ali recite kako ste došli do tih vrijednosti? Znači ako postavim pčelinja društva na 301m dalje od nekog sa bazenom i ne ostavim vodu, znači da pčela neće nikome smetati?? Svjedoci smo snažnog razvoja ruralnog turizma. U Dalmaciji gotovo da i nema sela ili nekog zabačenog maslinika koji nema vilu sa bazenom ili nekakvu kušaonicu ulja, vina i sl. Ako ovaj pravilnik sa ovim udaljenostima prođe, u Dalmaciji je gotovo sa pčelarenjem, barem onim legalnim. Stavljate pčelare koji imaju ogroman doprinos u održitku ekosustava u podređen položaj u odnosu na nekoga tko će se dva mjeseca godišnje kupati i sunčati uz bazen. Problem sa bazenima nastaje zbog nepropisno održavanih bazena. Ako je bazen propisno kloriran, pčela ne ide na takvu vodu. Ostale probleme sa vodom gdje pčela smeta nekome na vodi možete u velikoj mjeri umanjiti tako da pravilnikom odredite da na pčelinjaku trebaju biti aktivirane pojilice sukladno veličini pčelinjaka. Posebno bi to trebalo vrijediti za seleće pčelare koji dosele pčele, ali većina ne ostavi vodu pčelama. Dogodi vam se situacija da negdi nešto zamedi i preko noći se stvori desetak kontejnera sa pčelama, a nitko ne ostavi vodu. Nakon što nastupi bespašni period ili velike vrućine, pčela radi probleme jer ide na vodu, koja joj nije osigurana od stane vlasnika pčela. Ako se ministarstvo želi ograditi od eventulane štete nastale zbog pčela, onda predlažem da se pravilnik sastavi tako da se prije gradnje, odnosno prilikom izdavanja građevinske dozvole za turistički objekt sa bazenom ili prerađivački pogon upozori tj. da investitor potpiše da je upoznat sa tim da u blizini ima pčelinjak i da vlasnik pčelinjaka neće odgovarati za mogući problem sa pčelama. | Primljeno na znanje | Zbog velikog broja komentara i novih prijedloga, nastaviti će se rad na Pravilniku i svi prijedlozi će biti razmotreni na sjednicama Povjerenstva. |
| 50 | Mirko Kostelac | Smještaj pčelinjaka u odnosu na površine i građevine javne i društvene namjene te građevine namijenjene za obavljanje ugostiteljske i gospodarske djelatnosti , Članak 4. | U ovom članku postoji ograničenje postavljanja pčelinjaka na udaljenosti manjoj od 300 metara zračne linije u odnosu na određene objekte pobrojane u alinejama 1-3. Stavak 1. propisuje "Pčelinjak nije dopušteno postaviti ....." što za mene predstavlja neku radnju koja bi se dogodila u budućnosti "PRO FUTURO", u donosu na pobrojane građevine koje već postoje. Odredba ovog stavka govori o udaljenosti, dakle da se neće smjeti postaviti a ne da postojeći pčelinjak tamo nesmije ostati i da se mora micati,jer i u naknadnim člancima nije određeno što treba učiniti sa postojećim pčelinjacima ako postoje u blizini takvih objekata. Ako je donositelj pravilnika predvidio da se takvi pčelinjaci trebaju izmjestiti onda bi se trebalo u završnm odredbama odrediti rokovi, tko snoši trošak novog smještaja i drugo. Nadalje u praksi imamo primjera da postoje pčelinjaci unutar predložene udaljenosti od 300 metara od navedenih objekata i da nikada nema nikakvih problema. Striktnom primjenom predložene odredbe stvarao bi se nepotrebne tenzije. Predloženom odredbom propisuje se obveza pčelarima na propisanu udaljenost no ne i drugim pravnim i fizičkim osobama. Naime nije propisana i predviđena situacija osobe koja će graditi objekte iz stavka 1. alineje 1-3, a posebno alineje 3. u blizini pčelinjaka unutar 300 metara koji postoji već dugo godina ili desetaka godina. Ako tumačimo npr. da netko obavlja ugostiteljsku djelatnost i izgrađuje objekt, po čemu bi ta djelatnost imala prednost u odnosu na pčelarstvo jer je i to jedna od vrsta djelatnosti kojom se netko bavi profesionalno kao i pčelarstvom, a investitoru ugostiteljskog objekta je bilo poznato da se u blizini nalazi pčelinjak, dakle PRISTAO JE NA TAKVO OKRUŽENJE. U konkretnom primjeru investitor gradi ugostiteljski objekt (kušaona vina i pružat će se usluge smještaja) na udaljenosti 140 metara od više godina registriranog pčelinjaka sa 100 tinjak pčelinjih zajednica. Napomena da je pčelinjak pravilno smješten u odnosu na susjedne međe i javni put. Striktno primjenjujući odredbe predloženog stavka i kako ga se tumači, vlasnik ovog stacionarnog pčelinjaka bi morao otići na novu lokaciju koju bi prije svega morao kupiti i na kojoj mu nitko ne jamči da se neće pojaviti neki novi investitor koji bi gradio na udaljenosti manjoj od 300 metara od tog novog pčelinjaka. Predlažem da donositelj Pravilnika razdvoji pravila za postojeće pčelinjake u odnosu na pčelinjake koji će se tek formirati te razdvoji obvezne udaljenosti za objekte javne i društvene namjene od objekata koji to nisu. Također predlažem da se u Pravilnik unese odredba da se udaljenost od 300 metara ne primjenjuje na objekte čija je gradnja započeta u blizini postojećih pčelinjaka. | Primljeno na znanje | U članku 4., stavak 4., Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o držanju pčela i katastru pčelinje paše (NN 65/2014) navedeno je slijedeće: “ (4) Nije dopušteno postaviti pčelinjak na udaljenosti manjoj od 500 metara zračne linije od proizvođačkih iprerađivačkih pogona i turističkih objekata.” To govori da je u prijedlogu novog Pravilnika udaljenost između turistički objekata i pčelinjaka smanjena za 200 metara. |
| 51 | UP Lonjsko polje Kratečko | Smještaj pčelinjaka u odnosu na površine i građevine javne i društvene namjene te građevine namijenjene za obavljanje ugostiteljske i gospodarske djelatnosti , Članak 4. | Na našem području postoje pčelari koji imaju stacioniran pčelinjak na vlastitom gruntu već godinama, a zbog krajobraza i oblika parcela koje su nepravilnih oblika zračnom linijom udaljenost do centra sela je vrlo mala, u centru je igralište, restoran, kamp. Pojedina sela su jako mala i broje tek 50 stanovnika, te samim time su vrlo skučenih parcela i ne udovoljavaju Pravilniku. Postoji prirodna barijera i pčele ne smetaju nikome. Inače područje Parka je bogato i ostalim životinjskim svijetom kao i mnogobrojnim kukcima i upravo to je bogatstvo koje dolaze vidjeti ljudi iz cijelog svijeta. Ovim Člankom nanosite nesagledivu štetu ovom vrlo ruralnom i slabo naseljenom mjestu, narušavate tradicionalan način pčelarenja u ovom kraju, onemogućavate zaštitu tradicionalnih pčelinjaka koji su pod zaštitom Ministarstva kulture i ne smiju se rušiti niti premještati, a nalaze se odmah uz kuću koja je uz cestu. Sela su zaštićena kao seoska kulturno-povijesna cjelina, godinama se radi na zaštiti takvog izgleda i načina života, a između ostalog tradicionalno su se pčele držale na trijemovima koji su u sklopu kuće. Nije dozvoljeno vršiti preinake, štoviše, Ministarstvo daje i novčana sredstva kako bi se taj način očuvao. Prijedlog za zaštitu podnesen je i UNESCO-u. Ovim Člankom ste u sukobu s Ministarstvom kulture i propisujete radnje koje su zakonom zabranjene. | Primljeno na znanje | Zbog velikog broja komentara i novih prijedloga, nastaviti će se rad na Pravilniku i svi prijedlozi će biti razmotreni na sjednicama Povjerenstva. |
| 52 | PČELARSTVO ONLINE | Smještaj pčelinjaka u odnosu na površine i građevine javne i društvene namjene te građevine namijenjene za obavljanje ugostiteljske i gospodarske djelatnosti , Članak 4. | Članak 4. potrebno je izmijeniti da glasi: (1) Pčelinjak nije dopušteno postaviti, osim ako nije drugačije propisano na lokalnoj razini, na udaljenosti manjoj od 300 metara zračne linije u odnosu: - na građevine javne i društvene namjene - površine javne namjene i to igrališta i rekreacijske površine - građevine namijenjene za obavljanje ugostiteljske djelatnosti (hoteli, hosteli, kampovi, prenoćišta, odmarališta za djecu, studenski domovi, učenički domovi, restorani i sl.) osim ukoliko iste nisu predviđene za smještaj stacioniranog pčelinjaka ili su dio stacioniranog pčelinjaka. Naime ako to još niste znali jer su vam savjetnici očito nedovoljno informirani i skloni uz potporu Ministarstva poljoprivrede - sektora za stočarstvo uvođenju u svijetu neviđenog monopolizma u pčelarstvo, a trebali bi kao nadležno ministarstvo da obavljate svoj posao kako treba znati, postoje pčelinjaci koji imaju registriranu ugostiteljsku djelatnost pa i oni koji u sklopu OPG-a i sl. nude i uslugu smještaja. | Primljeno na znanje | Zbog velikog broja komentara i novih prijedloga, nastaviti će se rad na Pravilniku i svi prijedlozi će biti razmotreni na sjednicama Povjerenstva. |
| 53 | Ivan Bratanić | Smještaj pčelinjaka u odnosu na površine i građevine javne i društvene namjene te građevine namijenjene za obavljanje ugostiteljske i gospodarske djelatnosti , Članak 4. | Ovaj članak je potrebo dopuniti sa nekoliko stavaka kojima bi se definirale dopuštene iznimke.Npr. u mom kraju jedna osnovna škola ima sekciju "pčelari" u koju se dobrovoljno učlanjuju osnovnoškolci koji žele nešto naučiti o pčelarstvu. Također, iza škole (dakle na nekih 50 metara od škole) nalazi se mali, ogledni školski pčelinjak sa 10-ak košnica za provedbu praktične nastave. Ovaj članak u svojoj sadašnjoj formi u potpunosti zabranjuje takav oblik nastave samo zato jer se pčelinjak nalazi pored škole. O problemima apiturizma ili api-medicine neću niti govoriti jer ovaj članak to sve zabranjuje. | Primljeno na znanje | Zbog velikog broja komentara i novih prijedloga, nastaviti će se rad na Pravilniku i svi prijedlozi će biti razmotreni na sjednicama Povjerenstva. |
| 54 | Rahela Grgić | Smještaj pčelinjaka u odnosu na površine i građevine javne i društvene namjene te građevine namijenjene za obavljanje ugostiteljske i gospodarske djelatnosti , Članak 4. | A jeste li mislili na gospodarstva koja se bave agroturizmom, odnosno apitruizmom gdje su igrališta, rekreacijske površine, restorani, prenoćišta u sklopu stacioniranog pčelinjaka? Postoje mjere iz EU fondova koje potiču upravo ovaj vid turizma, a sada stavljate ograničenje da na gospodarstvu koje se bavi apiturizmom u biti ne smije biti pčelinjak, a ljudi posjećuju ovo mjesto upravo zbog želje da vide PČELE! I da se liječe ljekovitim svojstvima koje pčelinje zajednice imaju... Još jednom, imam dojam da ste stručnjake za prijedlog Pravilnika skupljali na placu, uz dužno poštovanje! | Primljeno na znanje | Zbog velikog broja komentara i novih prijedloga, nastaviti će se rad na Pravilniku i svi prijedlozi će biti razmotreni na sjednicama Povjerenstva. |
| 55 | Kristijan Dubravac | Smještaj pčelinjaka u odnosu na površine i građevine javne i društvene namjene te građevine namijenjene za obavljanje ugostiteljske i gospodarske djelatnosti , Članak 4. | Predloženi članak je suprotnosti s odredbom članka 48. st. 1. Ustava RH koji glasi: "Jamči se pravo vlasništva", budući da ograničava vlasnika da svoju stvar (košnicu) postavi na način koji želi na svoju nekretninu ili dopusti postaviti tuđu stvar (košnicu) na svoju nekretninu, te ograničava vlasnika u načinu gospodarenja i iskorištavanja svog bilja ("pčelinje paše"). Ovaj članak je u suprotnosti s odredbom članka 49. st. 2. Ustava RH koji glasi: "Država osigurava svim poduzetnicima jednak pravni položaj na tržištu". Očigledno je ugostiteljska i gospodarska djelatnost stavljena u povlašteni položaj na tržištu u odnosu na poljoprivrednu djelatnost uzgoja pčela i proizvodnje pčelinjih proizvoda Nadalje se naglašava čl. 1. st. 3. ZV koji glasi: "Pravo vlasništva i drugih stvarnih prava mogu se protiv vlasnikove volje oduzeti ili ograničiti samo pod pretpostavkama i na način određen zakonom.". Dakle, ne može se ovlastiti ministar da pravilnikom propisuje "minimalne međusobne udaljenosti pčelinjaka od drugih objekata u prostoru i provedbu pašnog reda" jer se time oduzima ili ograničava pravo vlasništva i drugih stvarnih prava. Provedba ovog članka dovodi do stavljanja se u nejednak (ograničavajući) položaj pravne i fizičke osobe koje žele postaviti pčele na neku nekretninu u odnosu na treće osobe ili nekretnine, što je u suprotnosti s Člankom 3. Ustava RH o "jednakosti". Temeljem kojih kriterija i zašto pčele smetaju ugostiteljima, a ne smetaju naprimjer prodavačima voća i povrća? Nije li očuvanje pčela zbog oprašivanja od strateške važnosti? Ovaj članak je nepotreban iz razloga koje sam iznio u komentaru na predloženi članak 1. Dakle postoji Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, Zakon o obveznim odnosima, Kazneni zakon i drugi propisi koji su već riješili međusobna prava i obveze subjekata, bili oni ugostitelji, škola, šećerana, prodavač voća ili pčelar. Kako pčelar, tako i bilo koji vlasnik stvari mora poštovati i Članak 31. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima koji glasi: "Vlasništvo obvezuje i vlasnik je dužan pridonositi općem dobru, pa je općenito prilikom izvršavanja svoga prava dužan postupati obzirno prema općim i tuđim interesima koji nisu protivni njegovu pravu..." Osobito je zanimljivo kako je predlagatelj ovog pravilnika došao do ideje da će upravo udaljenosti od 50, 100, 300, 400, 800 metara dovesti do neke promjene u ponašanju pčela. Kako to pčele odlučuju da će do ugostitelja prevaliti 300 m, a do aerodroma 100 m? Nije li radijus pčele od košnice oko 2000 m? Nije li put roja neodređen kilometrima? | Primljeno na znanje | Zbog velikog broja komentara i novih prijedloga, nastaviti će se rad na Pravilniku i svi prijedlozi će biti razmotreni na sjednicama Povjerenstva. |
| 56 | HUP Pčelinjak | Smještaj pčelinjaka u odnosu na površine i građevine javne i društvene namjene te građevine namijenjene za obavljanje ugostiteljske i gospodarske djelatnosti , Članak 4. | s ovim udaljenostima, min.300 metara od ugostiteljskih i rekreacijskih objekata u potpunosti zabranjujemmo bavljanje apiturizmom | Primljeno na znanje | Zbog velikog broja komentara i novih prijedloga, nastaviti će se rad na Pravilniku i svi prijedlozi će biti razmotreni na sjednicama Povjerenstva. |
| 57 | Kristijan Jusić | Smještaj pčelinjaka u naseljenom mjestu, Članak 5. | Prijedlozi po pariškom modelu za urbano pčelarstvo. 1. Najmanja udaljenost koja se mora poštivati između pčelinjih košnica i susjednih imovina ili javne prometnice je određeno na pet (5) metara. Međutim, navedena udaljenost može biti smanjena na tri (3) metra ako je pčelinjak okružen živicom ili zidom visine 2m koji prisiljava pčele da se odmah uzdižu u zrak u trenutku uzlijetanja. Potrebno je osigurati 5 četvornih metara po košnici. 2. Župani, gradonačelnici te načelnici općina i lokalne samouprave propisuju kroz naredbu vlasnicima košnica i pčelarima sve mjere koje pridonose sigurnosti osoba, životinja za primjenu urbanog pčelarstva u gradskoj sredini. 3. Gradonačelnici određuju na koju udaljenost od stambenih jedinica, cesta i javnih prometnica, pčelinjaci na otvorenom mogu biti smješteni. Međutim, ne propisuje se ikakva mjera udaljenosti košnicama koje su odvojene od susjedne imovine ili javnog puta zidom, punom ogradom sastavljenom od dasaka, zelenom ili suhom živicom, bez prekida u sastavu. 4. Zidovi, pune ograde sastavljene od dasaka, zelene i suhe živice, bez prekida u sastavu, moraju biti u visini od 2 metra iznad zemlje i biti postavljene barem 2 metra od svake strane košnice. Isto tako, potrebno je rasmisliti o ovođenju u Pravilnik optimalnog broja pčelinjih zajednica po pčelinjku kako u gradskoj sredini, tako i izvan nje. Nakon znanstveno tehničke rasprave, i uzimajući u obzir sve prisutnu promjenu klimatskih uvjeta, pčelarsku kolegijalnost, odnos sa susjedstvom i pristup paši za divlje pčelinje zajednice i drugih kukaca, maksimalan broj bio bi 40 zajednica izvan gradske sredine, a 10 u gradskoj sredini. To jest broj košnica koliko kraj može podnjeti i "hraniti" u bespašno doba. | Primljeno na znanje | Zbog velikog broja komentara i novih prijedloga, nastaviti će se rad na Pravilniku i svi prijedlozi će biti razmotreni na sjednicama Povjerenstva. |
| 58 | Marko Lučić | Smještaj pčelinjaka u naseljenom mjestu, Članak 5. | Članak 5, točke 3,4,5,6,7,8. Ovih 25 kvadrata i ove ostale udaljenosti bi imale smisla u zaista naseljenom mjestu i prostoru gdje postoje građevine. Često puta u ruralnim područjima u naseljeno područje administrativno pripadaju površine gdje nema nikakve građevine ili postoje zapuštane građevine. Mislim da nema smisla na takvim područjima uvodit ovih 25 kvadrata po zajednici i ovim ostalim udaljenostima. Treba omogućit pčelarima da na takvim područjima postave pčelinjake, npr. uz izjavu pčelara da imaju suglasnost vlasnika okolnih parcela ili izjavu da svojim pčelinjakom ni na koji način ne ometaju aktivnosti na susjednim parcelama. Sve ovo bi vrijedilo do eventualne prijave ili pritužbe nekog od vlasnika okolnih parcela, i u tom bi slučaju bio primjenjen ovaj dio pravilnika o kvadratima i udaljenostima. | Primljeno na znanje | Zbog velikog broja komentara i novih prijedloga, nastaviti će se rad na Pravilniku i svi prijedlozi će biti razmotreni na sjednicama Povjerenstva. |
| 59 | KRUNOSLAV KOSIĆ | Smještaj pčelinjaka u naseljenom mjestu, Članak 5. | Mišljenja sam da se ne može po broju zajednica (košnica ) definirati udaljenost već po snazi samih zajednica. Isto tako bitna stavka je i ta dali je područje smještaja pčelinjih zajednica pašno,bespašno,zimovanje. | Nije prihvaćen | Nije provedivo u praksi |
| 60 | PČELARSTVO ONLINE | Smještaj pčelinjaka u naseljenom mjestu, Članak 5. | Članak 5. pod (1) treba precizirati i mijenjati na način da glasi: (1) Na smještaj pčelinjaka u naseljenom mjestu odgovarajuće se primjenjuju odredbe lokalne zajednice i komunalnog reda donesenog u skladu sa zakonom kojim se određuje lokalno komunalno gospodarstvo. | Primljeno na znanje | Zbog velikog broja komentara i novih prijedloga, nastaviti će se rad na Pravilniku i svi prijedlozi će biti razmotreni na sjednicama Povjerenstva. |
| 61 | Kristijan Dubravac | Smještaj pčelinjaka u naseljenom mjestu, Članak 5. | Ovaj članak je u suprotnosti sa zakonom i Ustavom iz svih razlog koje sam naveo u svom komentaru na članak 4. U tom komentaru sam također naveo kako su potencijalni sporovi ili ugroze već riješeni drugim zakonima. Ovdje se ističe praktična nelogičnost ovog članka. Prvo ne postoji nikakva studija o tome da bi pčele bile više ili manje opasne na 10, 15 ili 50 metara. Drugo, košnica može sadržavati broj pčela koji pokriva 2 okvira sa saćem ili 40 okvira sa saćem. Time se apsolutno gubi smisao odredbe da manji broj košnica smije biti bliže međi nekretnine od većeg broja košnica. Budući jedna košnica može brojiti pčela koliko pčela broji 20 drugih košnica zajedno. Treće, u usporedbi s člankom 4. ispada da pčele više napadaju kuće za odmor (prenoćišta) nego običnu susjedovu kuću kada je propisano da pčele od prenoćišta moraju biti udaljene 300 m, a od prvog susjeda u naselju 10 m. Smatram da je ovaj članak izmišljen samo kako bi se punio Državni proračun od naplate kazni ukoliko se promaši 0,5 metra u u praksi nekom susjedu neće smetati pčele i kada su na međi, dok će nekom susjedu smetati i na 300 metara. Bez pravilnika susjed imadaljenosti od nekog objekta. Naime, već postoji odredba u Zakonu o uzgoju domaćih životinja o tome da će se osoba koja se ne drži pravilnika, na način da će se kazniti novčanom kaznom od 5000,00 do 10.000,00 kuna ako je pravna osoba, zatim kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 4000,00 do 8000,00 kuna, odnosno kaznit će se fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 4000,00 do 8000,00 kuna. | Primljeno na znanje | Zbog velikog broja komentara i novih prijedloga, nastaviti će se rad na Pravilniku i svi prijedlozi će biti razmotreni na sjednicama Povjerenstva. |
| 62 | HUP Pčelinjak | Smještaj pčelinjaka u naseljenom mjestu, Članak 5. | Na ovaj način zabranjujemo urbano pčelarstvo u npr. Zagrebu i zaostajemo za svim europskim gradovima pa čak i za Beogradom. Urbano pčelarstvo treba izuzeti od ovih propisanih udaljenosti. | Primljeno na znanje | Uvjeti o držanju domaćih životinja u naseljenim mjestima propisani su Zakonom o zaštiti domaćih životinja, odredbama komunalnog reda donesenog u skladu sa zakonom kojim se određuje komunalno gospodarstvo. |
| 63 | Kristijan Jusić | Postavljanje barijere, Članak 6. | Molim pojašnjenje Članak 6.(1) "...udaljenost može biti manja ..." udaljenost od čega ? susjedne međe? susjednog objekta? Točke (a), (b), (c), (d) potpuno nejasne... | Primljeno na znanje | Kako je navedeno u prijedlogu Pravilnika u stavku 4., članka 7. “Udaljenosti iz stavaka 1., 2. i 3. istog članka mogu biti i manje ukoliko se osigura barijera najmanje visine 2 metra, udaljena najmanje 5 metara od izletne strane i najmanje 3 metra duža od rubova izletne strane pčelinjaka. |
| 64 | UP Lonjsko polje Kratečko | Postavljanje barijere, Članak 6. | Što ako je barijera prirodna i ne udovoljava točnim mjerama koje su navedene. Što bi trebali ljudi koji pčelare 50 i više godina na istom mjestu i ne smetaju nikome, ali eto ne udovoljavaju točnim mjerama koje ste naveli? Prirodna barijera ne smije biti ograničena mjerama. | Nije prihvaćen | Visina barijere je definirana prijedlogom Pravilnika, ukoliko je prirodna barijera, ista se mora prilagoditi propisanim uvjetima. |
| 65 | Kristijan Dubravac | Postavljanje barijere, Članak 6. | U mom selu sukladno urbanističkom planu ograda ne smije biti viša od 1,5 metar | Primljeno na znanje | Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ("Narodne novine", broj 112/17, 34/18, 36/19, 98/19 i 31/20) kao i komunalni redovi lokalnih samouprava propisuju dimenzije ograde čvrste gradnje koje se mogu graditi bez građevinske dozvole. U prijedlogu Pravilnika istaknuto je više tipova barijera obzirom na materijal od kojeg se mogu izgraditi. |
| 66 | HUP Pčelinjak | Postavljanje barijere, Članak 6. | Pčelinjak u naseljenom mjestu može biti smješten i na krovu neke zgrade te tada postavljanje barijere nije potrebno | Primljeno na znanje | Uvjeti o držanju domaćih životinja u naseljenim mjestima propisani su Zakonom o zaštiti domaćih životinja, odredbama komunalnog reda donesenog u skladu sa zakonom kojim se određuje komunalno gospodarstvo. |
| 67 | Kristijan Jusić | Smještaj pčelinjaka izvan naseljenog mjesta , Članak 7. | Molim pojašnjenje Članak 7. točke (5) i (6): Kako će pčelar znati gdje se nalaze drugi pčelinjaci? Položaj pčelinjaka je tajan za javnost, a naročito teško uočljiv kada je smješten u šumi ili u gustom raslinju... tko će pčelara obavijestiti da je preblizu drugog pčelinjaka ili da tu ne može smjestiti novi pčelinjak ? Prijedlog izmjene dopune točke (1),(2),(3): U slučaju kada su susjedne imovine šume, livade ili šikara, udaljenost može biti smanjena na 10 metara. | Primljeno na znanje | Provedbom pašnog reda definira se smještaj košnica u prostoru koje operativno provodi HPS preko pašnog povjerenika. |
| 68 | Mirko Kostelac | Smještaj pčelinjaka izvan naseljenog mjesta , Članak 7. | Predlažem da se stavak 7. mijenja tako da se brišu riječi " je pčelinjak u prezimljavanju ili", tako da taj stavak glasi: "Udaljenosti iz stavka 6. ovoga članka mogu biti i manje ukoliko su se pčelari međusobno pisano sporazumjeli o manjim udaljenostima od propisanih". Postojeći prijedlog Pravilnika definira mogućnost manje udaljenosti u slučaju da je pčelinjak u prezimljavanju, no nije pobliže određeno koja je to udaljenost što de facto pčelaru čiji je pčelinjak u prezimljavanju omogućava da svoj seleći pčelinjak od 100 pčelinjih zajednica stavi na bilo koju udaljenost (npr. 20 metara) od drugog postojećeg pčelinjaka sa 30 pčelinjih zajednica a da pritom i ne kontaktira sa vlasnikom drugog pčelinjaka. Moramo biti svjesni, iako to nerado priznajemo, da ima neodgovrnih pčelara koji društva nisu dobro pripremili za zimovanje u pogledu osiguranja dovoljne količine hrane, tretiranja protiv varoe i dr i da u tim slučajevima vrlo lako dolazi do grabeži i prijenosa bolesti itd. Isto tako moramo biti svjesni činjenice, a unazad nekoliko godina smo imali i takve primjere, da pčele nakon 01.09. kada su po Pravilniku u statusu prezimljavanja u stvarnosti ne miruju ako im to vremenske prilike dozvoljavaju (pa čak i cijeli mjesec listopad). Ista situacija je u proljetnom dijelu kada se situacija može ponoviti jer pčele ne poznaju kalendarska ograničenja odnosno 31.03. kada prestaje prezimljavanje već se aktiviraju prema stanju u prirodnom okolišu i vremenskim prilikama. Postojeća odredba stavka 7. daje vlasniku pčelinjaka u zimovanju mogućnost da na bilo kojoj udaljenost od drugog pčelinjaka postavi svoj radi prezimljavanja bez ikakve suglasnosti drugih vlasnika pčelinjaka, što je neprihvatljivo. Predlažući ove izmjene rukovodio sam se činjenicom da treba računati na pčelarsku solidarnost i susretljivost i da ne treba nepotrebno cjepidlačiti u striktnom pridržavanju minimalnih udaljenosti, a s druge strane da se treba spriječiti samovolja i neodgovornih pojedinih pčelara. | Primljeno na znanje | Zbog velikog broja komentara i novih prijedloga, nastaviti će se rad na Pravilniku i svi prijedlozi će biti razmotreni na sjednicama Povjerenstva. |
| 69 | Rahela Grgić | Smještaj pčelinjaka izvan naseljenog mjesta , Članak 7. | Opće je poznat problem malih parcela u RH, konkretno živim na području Parka prirode, imam veliki pčelinjak i poprilično usku parcelu. Imam ograničenja za stavljanje bilo kakvih barijera jer je područje pod zaštitom i nalazi se u ekološkoj mreži Natura2000 te je značajno mjesto gniježđenja zaštićenih vrsta ptica kao i ostalih životinja i vodimo veliku brigu da ne narušavamo njihovo stanište. Kako da ja riješim problem ukoliko novi Pravilnik stupi na snagu, jer imam parcelu koju imam, udaljena je od naselja, nije ni blizu ceste, ali oko sebe imam 10 vlasnika sa malim parcelama koje su zarasle i pčele ne smetaju nikome, ali eto, po novom pravilniku u prekršaju sam i mogu očekivati da punim proračun plaćanjem kazne, a nemam druge mogućnosti za smještaj pčela jer sve moje parcele koje su u osobnom vlasništvu ne udovoljavaju ovoj odredbi. Još jedna nebuloza koja u praksi nije ostvariva. | Primljeno na znanje | Svaki pčelinjak postavljen u skladu s trenutno važećim Pravilnikom o držanju pčela i katastru pčelinje paše udovoljava i odredbama prijedloga Pravilnika o držanju pčela. |
| 70 | Kristijan Dubravac | Smještaj pčelinjaka izvan naseljenog mjesta , Članak 7. | Ovaj članak je u suprotnosti sa zakonom i Ustavom iz svih razlog koje sam naveo u svom komentaru na članak 4. U tom komentaru sam također naveo kako su potencijalni sporovi ili ugroze već riješeni drugim zakonima. Svrhovitost sam pojasnio u svom komentaru na članak 4. Prijmer A: Postoji vlasnik pčela i vlasnik konja koji imaju svoje farme jednu do druge. Pčele prelijeću na zemljište vlasnika konja jer tamo ima vode, stoga postoji opasnost da ubodu konje i time nastane šteta. Prema ZOO-u vlasnik konja ima pravo zahtjevati od vlasnika pčela da sprijeći da njegove pčele lete na njegovo zemljiše kako bi se spriječila šteta. Ako vlasnik konja ne postavi ovakav zahtjev i pčela mu ubode konja tada može zahtjevati da mu vlasnik pčela naknadi račun za veterinara kojega je vlasnik konja morao platiti za liječenje konja od uboda. Kada pak ministar propiše pravilnikom "minimalne međusobne udaljenosti i udaljenosti pčelinjaka od drugih objekata", dolazi do situacije da vlasnik pčela kaže da ga nije briga što njegove pčele lete na zemljište vlasnika konja jer je on postavio svoje pčele onoliko metara od susjeda koliko propisuje Pravilnik. Primjer B: Postoji vlasnik pčela i vlasnik njive posijane uljanom repicom koji imaju svoja zemljišta jedno do drugog. Vlasnik njive posijane uljanom repicom moli vlasnika pčela da svoje pčele postavi tik do međe kako bi pčele bile u dosegu negove uljane repice i na drugom kraju njive radi oprašivanja. Postaviti pčele tik uz među protivno je Pravilniku o držanju pčela i katastru pčelinje paše. Stoga inspektor kažnjava vlasnika pčela za kršenje Pravilnika. Kao svrhu ovog članka također vidim samo naplatu novčanih kazni. | Primljeno na znanje | Zbog velikog broja komentara i novih prijedloga, nastaviti će se rad na Pravilniku i svi prijedlozi će biti razmotreni na sjednicama Povjerenstva. |
| 71 | HUP Pčelinjak | Smještaj pčelinjaka izvan naseljenog mjesta , Članak 7. | pisani dogovor između pčelara je izvor sukoba jer će neki ljubomorni Hrvat staviti 3 košnice na svoje zemljište i zabraniti dolazak profesionalnom pčelaru koji od pčelarstva živi. Poznati su i slučajevi gdje na nekom području pčelar stavi na svakih 300 metara po 20 košnica i zauzme ogroman prostr jer ima 200 košnica te tako onemogućuje drugim pčelarima njihovo pravo na ispašu | Primljeno na znanje | Zbog velikog broja komentara i novih prijedloga, nastaviti će se rad na Pravilniku i svi prijedlozi će biti razmotreni na sjednicama Povjerenstva. |
| 72 | PČELARSTVO ONLINE | Osnivanje novog te premještanje i/ili proširenje postojećeg stacionarnog pčelinjaka, Članak 8. | Vidi se potpuna neupučenost predlagatelja u pčelarsku terminologiju jer je opet pisano moguće i namjerno ciljano nedefinirano. Tako da se Pravilnik može dvojako tumačiti ovisno o tome kako ga tko pročita. Dakle Članak 8. pod (1) spominje premještanje ne i seljenje pčela. To bi značilo da ako želimo premjestiti pčele unutar vlastitog pčelinjaka tijekom godine to mora biti usklađeno s pašnim redom i odredbama članaka 4., 5., 6. i 7. ovoga Pravilnika, ali se ne trebamo pridržavati kad iste selimo u cilju iskorištenja određene paše. | Nije prihvaćen | Odredbe pašnog reda odnose se i na premještanje košnica unutar pčelinjaka kao i na premještanje pčelinjaka na druge lokacije. |
| 73 | Kristijan Dubravac | Osnivanje novog te premještanje i/ili proširenje postojećeg stacionarnog pčelinjaka, Članak 8. | E, ovo je posve nova razina neustavnosti i nezakonitosti. Prvo se navodi kako je definiran pašni red - način i uvjeti korištenja i dodjele na korištenje pčelinje paše uzimajući broj i smještaj košnica (čl. 2., st. 1., st. 7.) Zatim članak 9. kaže da pašni red priprema i operativno provodi HPS. Taj paši red sadržava "opis postupaka kod osnivanja novog novog ili proširenja postojećeg stacionarnog pčelinja". U vezu s time treba dovesti odredbu članka 8., st. 2., redak a) planirani maksimalni broj košnica također određuje udruga HPS. Drugim riječima, članovima udruge HPS daje se ovlaštenje da donose pravila koja sadrže moja prava i obveze. I to ne bilo kakva prava i obveze. To su prava i obveze koje se tiču ustavom zajamčenog prava vlasništva i poduzetničkih sloboda. Kada se propisuje koliko i gdje netko može ili ne može postaviti svoje stvari (pčele), način na koji će netko koristiti svoju nekretninu (smije li na nju staviti neku stvar, koristiti medonosno bilje sa te nekretnine), može li i pod kojim uvjetima osnovati pčelinjak radi gospodarske djelatnosti, tada se očigledno zadire u prava vlasništva i prava na poduzetničku slobodu. Kada o pravima neke osobe odlučuje njegov konkurent na tržištu (u ovom slučaju član HPS-a ili pašni povjerenik) tada govorimo i i zadiranju u tržišnu slobodu, koja je također zajamčena Ustavom. Podsjetimo na članak 4. Ustava koji glasi: "U RH državna je vlast ustrojena na načelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu a ograničena je Ustavom zajamčenim pravom na lokalnu i područnu (regionalnu) samouravu." Nadalje, sukladno Ustavu, pojednostavljeno rečeno, Sabor RH donosi zakone (propise kojima se odlučuje o nečijim pravima i obvezama), a Vlada (čiji su dio ministri) te zakone provodi. Dakle, ministri ne mogu donositi propise koji bi utjecali na nečija prava i obveze. U skladu s time je i Zakon o sustavu državne uprave, pema kojemu ministri mogu donositi samo provedbene propise (pravilnike), dakle ne one kojima se odlučuje o nečijim pravima i obvezama. I kao da nije dovoljno da ovim pravilnikom ministar donosi odredbe o nečijim pravima i obvezama, nego se PREPUŠTA UDRUZI Hrvatskom pčelarskom savezu DA PROPISUJE PRAVA I OBVEZE osoba! Nakon što udruga donese taj "pašni red" ta ista udruga ga i provodi. Protiv odluka članova te udruge nema prava na žabu. A kako će i biti kad udruga nije dio državne vlasti. | Primljeno na znanje | Ministarstvo poljoprivrede putem provedbenih propisa definira odredbe pašnog reda. Operativnu provedbu pašnog reda provodi HPS. |
| 74 | HUP Pčelinjak | Osnivanje novog te premještanje i/ili proširenje postojećeg stacionarnog pčelinjaka, Članak 8. | Hoće li pašni povjerenici biti školovane osobe, npr. upravni pravnik kako bi znali odlučivati u skladu sa pravilnicima i zakonima ili će ih kao i do sada tumačiti proizvoljno. | Primljeno na znanje | Za edukaciju povjerenika o provedbi pašnog odgovoran je provoditelj pašnog reda, u ovom slučaju HPS. |
| 75 | Goran Jurjević | PRAVILNIK, III. PROVEDBA PAŠNOG REDA | Smatram sukobom interesa da provedbu pašnog reda provode povjerenici koji su ujedno aktivni pčelari. Uzmimo za primjer da sam ja pašni povjerenik i na neku popularnu lokaciju mogu postaviti prvo svoj i od prijatelja pčelinjake, a za ostale mogu reći da je popunjeno i nitko me ne može u tome kontrolirati. Reda na trenu treba biti, ali provedbu reda trebaju raditi ljudi koji su po tom pitanju stručni, a da nisu u sukobu interesa. Mišljenja sam da kad bi se dosadašnje udaljenosti (200m od selećeg pčelinjaka i 500m od stacionarnog) poštovale, da ne bi trebalo biti problema i da bi paše bilo dovoljno za sve, a eventulane probleme/nesuglasice može rješavati poljoprivredni inspektorat. Što se tiče kapaciteta paše, mislim da nitko na svijetu ne može odrediti koliko neka paša može ponuditi nektra. Znamo da nekad ima godina kad biljke mede obilno i da je duplo više košnica ne mogu iskoristiti pašu u potpunosti, a nekad nema dovoljno ni za upola manje košnica. | Primljeno na znanje | Zbog velikog broja komentara i novih prijedloga, nastaviti će se rad na Pravilniku i svi prijedlozi će biti razmotreni na sjednicama Povjerenstva. |
| 76 | stjepan grgić | PRAVILNIK, III. PROVEDBA PAŠNOG REDA | Dugogodišnji sam tajnik udruge pčelara, potom također tajnik županijskog pčelarskog saveza i edukator pašnog povjerenika. Prijedlog novog Pravilnika o uzgoju pčela, u najvećem broju odredbi je neprovediv jer vodi ka destrukciji i privatizaciji pčelarstva u RH. Hrvatski pčelarski savez ima Stručnu službu sastavljenu od četiri uposlenika. Prvi je VSS pravnik bez iskustva i doticaja sa pčelarstvom, druga je računovotkinja sa SSS također bez doticaja sa pčelarstvom. Ostala su još dva gospodina od kojih jedan uređuje mjesečnik Hrvatska pčela a drugi koordinira sa pčelarima. Uvjeren sam da ovo nije kadrovski potencijal koji je sposoban napraviti kvalitetan Prijedlog pravilnika. Nažalost, nakon doktora Kezića do danas , HPS je osakaćen na više načina, jer funkciju predsjednika obnašaju redom: stolari(HRVI) ,električari(političari),milicioneri (prekupci) i konačno vatrogasci. Neki od njih su navodno prijavljeni OLAFU. Predlažem Ministrici Vučković i njezinim Državnim tajnicima, da otvore oči, kako bi na vrijeme uočili da Hrvatski pčelarski savez nema akreditaciju, kvalitetu ni kvantitetu sposobnih kadrova koji bi mogli dati kvalitetan Prijedlog pravilnika. Predlažem da komuniciraju sa pčelarima PROIZVOĐAČIMA, koji nemaju redoviti prihod iz Državnog proračuna kao ( HRVI,aktivni policajci, vojnici i sl.). Predlažem da povuku ovaj Prijedlog pravilnika, te ga u startu proglase ništavnim, jednako kao sudovi ugovore o kreditu u CHF. Predlažem da u Ministarstvo pozovu relevantne subjekte iz svijeta pčelarstva u RH, koji drže pčelarstvo na svojim leđima a da sa rezervom osluhuju ideje iz HPS-a zbog već opisanog razloga. Između ostalog, Prijedlog pravilnika bi svojim usvajanjem osnažio i zacementirao situacije kao što je ova za koju imam vjerodostojnu dokumentaciju i koju ću opisati: Pčelar A oko 50 dana ranije podnosi povjereniku zahtjev za doseljaj pčela na bagremovu pašu i prilaže potpisanu i ovjerenu suglasnost pravne osobe (posjednika čestice), kojom se pčelaru dozvoljava smještaj pčela. Pašni povjerenik (aktivni policajac), daje pčelaru negativan odgovor uz obrazloženje da ne postoje uvjeti iz Pravilnika o držanju pčela i katastru pčelinje paše, na navedenoj lokaciji. Netom pred početak bagremove paše, isti pašni povjerenik izdaje odobrenje pčelaru B (svojem kumu) za smještaj pčela baš na navedenu lokaciju. Pčelar A, prikupljene dokaze o dvoličnosti i nepotizmu pašnog povjerenika, šalje u Stručnu službu HPS-a kao i Višem stočarskom inspektoru nadležnom za navedeno područje. Pčelar A, još uvijek nije dobio odgovor, kako od Stručne službe HPS-a, tako niti od nadležnog Višeg stočarskog inspektora, a jedni i drugi znaju da je pašni povjerenik aktivni policajac. Usvajanjem Prijedloga pravilnika, nanijeli bi ste nepopravljivu štetu pčelarstvu u Republici Hrvatskoj u vidu smanjenja proizvodnje pčelinjih proizvoda,smanjenju broja pčelinjih zajednica, smanjenju iskoristivosti pčelinjih paša, iseljavanjem iz RH mladih pčelara koji su značajni proizvođači, osnaživanjem nepravilnosti u radu i samovolje pokvarenih Pašnih povjerenika „ šerifa“....... . S poštovanjem Stjepan Grgić | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenim prijedlozima i komentarima. Hrvatski pčelarski savez je samostalno interesno udruženje građana (pčelara) čiji rad je određen Statutom i podstatutarnim aktima. Članovi HPS-a samostalno izabiru odgovorne osobe kao i članove stručne službe. Ministarstvo poljoprivrede nema ingerenciju nad ustrojem i planom rada HPS-a, kao ni kontrolu zakonitosti rada HPS-a koja je u djelokrugu drugih državnih institucija. |
| 77 | stjepan grgić | Pašni red, Članak 9. | Poštovana Ministrice Vučković, poštovani Državni tajniče Majdače, poštovani gospodine Mato Čačiću, pčelarska proizvodnja u RH, nalazi se u kolima koja nekontrolirano jure niz breg a poluge kočnice nalaze se u vašim rukama.Uvjerenja sam da niste dovoljno informirani i nemate uvid u stvarno stanje u „Stručnim službama“ Hrvatskog pčelarskog saveza. Na Okruglom stolu u Saboru u organizaciji zastupnika Miletića, predsjedniku HPS-a „puna usta“ su bila stručnih službi HPS-a, a svesrdno je to potvrđivao i podržavao gospodin Mato Čačić. Pozivam, Vas ministrice, da zatražite dokumentaciju iz HPS-a, osobno istu pregledate i očitujete se o stručnosti, sposobnosti, kvaliteti i kvantitetu izvršitelja stručne službe HPS-a. Pčelarska proizvodnja u RH se susreće sa nebrojenim problemima, za njihovo rješavanje potrebna je stručnost, vještina i znanje. Nažalost, u stručnim službama HPS-a, sjede četiri (4) osobe od kojih: jedan je pravnik bez iskustva, jedna je računovotkinja SSS, jedan je agronom, koji uređuje časopis Hrvatska pčela i ostao je još jedan agronom koji je glavni pregovarač u ime i za račun HPS-a, za kojega se govori da ne razlikuje pčelu od truta i koji se nije pojavio na Okruglom stolu. Predsjednici dolaze i odlaze. Poslije dr. Kezića, na čelu su se izmijenila tri predsjednika od kojih se ne zna koji je više štete nanio pčelarima i više srozao ugled HPS-a, gdje je navodno intervenirao DORH (veterinarska ambulanta Konjščina) a sve se glasnije može čuti da će i OLAF ima zanimanje u svezi jednog od bivših predsjednika. Trenutni predsjednik tek treba otkriti svoje karte (namjere). Skupština i Upravni odbor HPS-a, do sada su bili prevođeni „žedni preko vode“, jer je nepotizam prevladao u odnosu na stručnost. Zaključujem da Hrvatska pčelarska proizvodnja uvelike ovisi o ovom četvrtom članu stručne službe- agronomu, o jednom čovjeku. Prof.dr.sc. Zlatko Puškadija, na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku, vodio je katedru gdje su se obrazovali na četvrtoj i petoj godini studija- Magistri pčelarstrva. Zašto Ministarstvo poljoprivrede povjerava određene vrlo važne poslove HPS-u, a da nije uvjetovalo ispunjavanje određenih uvjeta o stručnosti kadrova, o minimalnom broju izvršitelja i slično? Mogao bih pisati još, još i još. Poštovana Ministrice, pozivam Vas da se uhvatite u koštac s problemima, riješite ih uz pomoć stručnih visokoobrazovanih pčelara, koji su značajni proizvođači pčelinjih proizvoda u RH. U suprotnom „kola sa pčelarskom proizvodnjom“ završit će u provaliji, jer Vi niste stigla (htjela) upotrijebiti polugu kočnice. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenim prijedlozima i komentarima. Hrvatski pčelarski savez je samostalno interesno udruženje građana (pčelara) čiji rad je određen Statutom i podstatutarnim aktima. Članovi HPS-a samostalno izabiru odgovorne osobe kao i članove stručne službe. Ministarstvo poljoprivrede nema ingerenciju nad ustrojem i planom rada HPS-a, kao ni kontrolu zakonitosti rada HPS-a koja je u djelokrugu drugih državnih institucija. |
| 78 | stjepan grgić | Pašni red, Članak 9. | Na Okruglom stolu u Saboru, kojeg je organiziro zastupnik Marin Miletić, predstavnici Hrvatskog pčelarskog saveza, kao i predstavnik Ministarstva poljoprivrede, držali su se „Stručne službe Hrvatskog pčelarskog saveza“, kao pijan plota. Ta služba po mojem mišljenju jest služba ali ni malo stručna. Od njih četvoro (4), ni jedno nije stručno da bi moglo unaprijediti pčelarstvo u RH, ali pojedini od njih četvoro su stručni unazaditi pčelarstvo u RH. Najproblematičniji je nadzor i koordinacija sa pašnim povjerenicima. Kako bi se što manje posla imalo, što manje radilo a što više zaradilo, „srtučna služba“ je gotovo natjerala Upravni odbor HPS-a da donese odluku kojom se onemogućava novoosnovanim udrugama da upravljaju preko svog povjerenika svojim pašnim resursima.Postoje neoborivi dokazi sprege člana stručne službe i povjerenika o zloupotrebi položaja i ovlasti (mailovi se uredno čuvaju). Na Okruglom stolu izneseno je da nitko ne želi biti pašni povjerenik, a istovremeno su tu „funkciju“ sebi zadržali (prigrabili) raznorazni predsjednici koji se revanširaju „stručnoj“ službi osiguravanjem glasačke mašinerije na Skupštini HPS-a i u Upravnom odboru HPS-a. Brinu se oni za sebe pa su pitali tko će pružiti pravnu zaštitu povjereniku u slučaju sudskog spora. Tvrdim da ne može doći do sudskog spora u koliko povjerenik sebe ne smatra šerifom. Odgovoriše da će povjerenik dobiti pravnu zaštitu na sudu od strane HPS-a. Spor svakako mora biti protiv pčelara. Pa pčelar član HPS-a, uplaćuje članarinu HPS-u i od tog novca će HPS financirati pravnika koji mora imati cilj da isti taj pčelar izgubi spor protiv šerifa- pardon, povjerenika. Ja to ne razumijem. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenim prijedlozima i komentarima. Hrvatski pčelarski savez je samostalno interesno udruženje građana (pčelara) čiji rad je određen Statutom i podstatutarnim aktima. Članovi HPS-a samostalno izabiru odgovorne osobe kao i članove stručne službe. Ministarstvo poljoprivrede nema ingerenciju nad ustrojem i planom rada HPS-a, kao ni kontrolu zakonitosti rada HPS-a koja je u djelokrugu drugih državnih institucija. |
| 79 | KRUNOSLAV KOSIĆ | Pašni red, Članak 9. | Koja je to krovna organizacija i tim stručnjaka HPS da bi oni bili ti da operativno provode pašni red. Ovo u opće nema temelja za provedbu od strane HPS-a | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenim prijedlozima i komentarima. Hrvatski pčelarski savez je samostalno interesno udruženje građana (pčelara) čiji rad je određen Statutom i podstatutarnim aktima. Članovi HPS-a samostalno izabiru odgovorne osobe kao i članove stručne službe. HPS kao krovno nacionalno udruženje je odgovoran da od strane Ministarstva poljoprivrede povjeren posao operativne provedbe pašnog reda provodi sukladno zakonskoj regulativi i ugovoru. Kontrolu nad provedbom imaju za to nadležne državne institucije. |
| 80 | GORAN BIONDA | Pašni red, Članak 9. | Clanak 9. u potpunosti brisat. Diskriminirajuci pravilnik u kojem se hobi pcelarstvo stavlja u nepovoljan polozaj. Hobi pcelar ili pcelar koji ne zeli biti dio ni jedne organizacije pogotovo organizacije u kojoj su utvrdene brojne nepravilnosti u dosadasnjim nacinom vodenja evidencije pcelinjaka. Organizacije koja je diskriminira,tj.stavljala u podreden polozaj pcelare koji nisu njihovi clananovi. Nedopustivo je da se sva ovlast oko evidencije tj.pasnog reda daje organizaciji koja je savez udruga a ne savez pcelara,nedoustivo je da se jedinstvena ovlast daje sam jednom predstavniku pcelara cime se ostali stavljaju u podreden polozaj. Autokracija i jednovlasce nije nikako dobro i iz pravinika je potrebno izbaciti HPS u potpunosti. Briga o tzv. pasnom redu je izmisljen termin sve u ciju da bi se HPS-u dalo ovlasti da cini sto ga je volja uz potporu ministarstva. Sto je nedostajalo dosadasnjem pravilniku? | Primljeno na znanje | U prijedlogu Pravilnika o držanju pčela ne razlikuje pčelare koji jesu ili ne članovi HPS-a, odnosno članovi udruga pčelara. Operativni provoditelj pašnog reda provodi sve aktivnosti pašnog reda i na cijelom području Republike Hrvatske bez diskriminacije pčelara po bilo kojoj osnovi. |
| 81 | UP Lonjsko polje Kratečko | Pašni red, Članak 9. | Ne slažemo se da HPS bude zadužen za Pašni red jer je samo udruga i nije pod Ministarstvom poljoprivrede. | Primljeno na znanje | Pašni red propisuje Ministarstvo poljoprivrede unutar Pravilnika o držanju pčela, a operativno ga za Ministarstvo poljoprivrede provodi HPS kao krovno nacionalno udruženje pčelara u Republici Hrvatskoj. |
| 82 | PČELARSTVO ONLINE | Pašni red, Članak 9. | Članak 9. pod (1), (3), (4), (5), (6) ponovno bez ikakve potrebe favorizira jednu neprofitnu udrugu koja dokazano vara pčelare i Ministarstvo poljoprivrede, vara na porezu i slično. Pod (1) s obzirom da su sve udruge u Republici Hrvatskoj jednake kao pravne osobe tekst treba mijenjati tako da glasi: Pod (3) treba mijenjati tako da glasi: Pašni red iz stavka 2. ovoga članka udruge prije početka primjene dostavljaju na znanje Ministarstvu. Pod (4) treba mijenjati tako da glasi: U slučaju izmjena i dopuna pašnog reda dostavljenog u skladu sa stavcima 2. i 3. ovoga članka, udruge su dužane u roku od osam dana prije početka njegove primjene izvijestiti Ministarstvo o učinjenim izmjenama i dopunama. Pod (5) treba mijenjati tako da glasi: Udruge su dužne najkasnije do 1. ožujka tekuće godine dostaviti Ministarstvu Izvještaj o provedbi pašnog reda za prethodnu kalendarsku godinu koji sadrži: Pod (6) treba mijenjati tako da glasi: Udruge su dužne čuvati izdanu dokumentaciju vezanu uz provedbu pašnog reda godinu dana od završetka godine provedbe pašnog reda za koju se podnosi Izvještaj iz stavka 5. ovoga članka. | Primljeno na znanje | Pašni red propisuje Ministarstvo poljoprivrede unutar Pravilnika o držanju pčela, a operativno ga za Ministarstvo poljoprivrede provodi HPS kao krovno nacionalno udruženje pčelara u Republici Hrvatskoj. Provedba pašnog reda i je temeljna na udrugama pčelara koje djeluju na određenom području, koje i delegiraju svoje povjerenike. U operativnoj provedbi HPS je koordinator udruga u provedbi pašnog reda. Operativnu provedbu pašnog reda provodi HPS temeljem članka 24. Zakona o uzgoju domaćih životinja (NN 115/18,52/21) |
| 83 | Rahela Grgić | Pašni red, Članak 9. | Bojim se da vam opasno nedostaje ljudi koji bi mogli kvalitetno provesti točke ovog Članka. U redovima HPS ne pronalazim osobe koje bi mogle obaviti ove zadaće, niti su dovoljno školovani niti imaju iskustva u pčelarstvu da bi mogli ovo provesti kako spada. Također, pašni povjerenici su osobe kojima nije moguće povjeriti toliku odgovornost. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenim prijedlozima i komentarima. Hrvatski pčelarski savez je samostalno interesno udruženje građana (pčelara) čiji rad je određen Statutom i podstatutarnim aktima. Članovi HPS-a samostalno izabiru odgovorne osobe kao i članove stručne službe. HPS je odgovoran za edukaciju povjerenika za provedbu pašnog reda kao i za njihov rad u ime HPS-a. |
| 84 | HUP Pčelinjak | Pašni red, Članak 9. | Provedba pašnog reda dodjeljuje se putem Javnog natječaja | Nije prihvaćen | Operativnu provedbu pašnog reda provodi HPS temeljem članka 24. Zakona o uzgoju domaćih životinja (NN 115/18,52/21) |
| 85 | HUP Pčelinjak | Pašni red, Članak 9. | Ukoliko će pašni povjerenici odlučivati o nečijim pravima, hoće li oni biti državni službenici i hoće li sukladno tome imati položen državni ispit, ovim pravilnikom se HPS i pašni povjerenici izjednačuju s državnim inspektoratom što nije u skladu ni sa jednim zakonom | Primljeno na znanje | Komentar ne zahtjeva odgovor |
| 86 | Kristijan Jusić | Dostava i prikupljanje podataka, Članak 10. | Članak 10 (5): Odnosi HPSa i Ministarstva Poljoprivrede nemaju veze s Pravilnikom o držanju pčela. Taj ugovorni odnos između te dvije strane, obveze i datumi koji se moraju poštivati nemaju što biti navedeni u ovom Pravilniku. Ne može Pravilnik o držanju pčela biti dokument u kojem se sve "na silu gura". Isto tako prijedlog dopune: Lokacija pčelinjaka te osobni podatci pčelara povjerljivi su podatci, HAPIH i Veterinarska uprava ih drži tajnim, a koristi samo za svoje unutarnje potrebe. | Primljeno na znanje | Ulaskom u članstvo Europke unije i korištenjem EU sredstava potpore za pčelarsku proizvodnju, Republika Hrvatska je u obvezi redovno dostavljati podatke o pčelarskoj proizvodnji, troškovima proizvodnje te cijenama proizvoda, sukladno Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2015/1368 оd 6. kolovoza 2015.o utvrđivanju pravila primjene Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu potpore u pčelarskom sektoru. Prema EK se dostavljaju podaci u obliku sumarnog izvještaja. Prikupljanje podataka provodi se u potpuno poštujući Uredbu (EU) 2016/679 o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka, te Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka. |
| 87 | Mirko Kostelac | Dostava i prikupljanje podataka, Članak 10. | Predlažem da se u stavku 2. riječ "košnica" zamijeni rječju "pčelinjih zajednica". Prezimljavanju su namijenjene pčelinje zajednice kao bića a ne košnice kao objekti u kojima su pčelinje zajednice. I naziv samog obrasca govori da se radi o pčelinjim zajednicama. Prijedlog 2 da se riječi "košnica koje su namijenjene prezimljavanju" zamijene riječima "pčelinjih zajednica koje su pripremljene prezimljavanju". Uz stavak 3 Prema izlaganjima sa okruglog stola održanog u Saboru podaci na obrascu III koristili bi se u statističke svrhe a predavali bi se pašnom povjereniku zbog toga što nemaju svi pčelari OPG ili PG i nemaju pristup u AGRONET. Predlažem da se na dnu obrasca III upiše tekst u koje svrhe će se koristi podaci sa obrasca čime se otklanja svaka sumnja i nepovjerenje u svrhu obrasca. Isto tako predlažem da se postojeća aplikacija u ARKOD-u proširi za potrebne podatke i da se vlasnicima OPG-a i PG omogući on-line unos podataka a pašni povjerenik da dostavlja podatke samo za one pčelare koji nemaju taj oblik gospodarstva. Uz stavak 5. Navedenim stavkom propisana je obveza dostavljanja podataka od strane HPS-a nadležnim agenciji i ministarstvu, no u praksi postoji nedostatak u ažuriranju podataka. Iako se APPRRR- u dostavljaju podaci o broju pčelinjih zajednica ti podaci nisu ažurni u EVPG kalkulatoru i drugom dijelu evidencija već vlasnik OPG-a mora osobno doći u Agenciju za prijavu promjena podataka da bi podaci bili točni. | Primljeno na znanje | Delegirana uredba Komisije (EU) 2022/126 od 7. prosinca 2021. u članku 36. definira pojam košnice a u članku 37. iste uredbe navedena je metoda izračuna broja košnica te u članku 38. vrijem dostave podataka o broju košnica. U svim uredbama navedena je košnica kao pojam a ne pčelinja zajednica. Prihvaća se prijedlog navođenja svrhe prikupljanja podataka o pčelarskoj proizvodnji putem Priloga III. Pravilnika o držanju pčela |
| 88 | KRUNOSLAV KOSIĆ | Dostava i prikupljanje podataka, Članak 10. | Što briga jedno ministarstvo o troškovima proizvodnje meda i po kojoj ga je cijeni pčelar prodao na svom kućnom pragu | Primljeno na znanje | Podaci o proizvodnji, troškovima proizvodnje te cijenama proizvoda se obvezno dostavljaju EK temeljem Provedbene uredbe Komisije (EU) 2015/1368 оd 6. kolovoza 2015.o utvrđivanju pravila primjene Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu potpore u pčelarskom sektoru. Podatci o proizvodnji meda, troškovima proizvodnje i cijenama prikupljaju se isključivo radi izvješćivanja Komisije o navedenom i to kao skupni podatak. |
| 89 | PČELARSTVO ONLINE | Dostava i prikupljanje podataka, Članak 10. | Članak 10. pod (3), (4) i (5) je do sada čak i u svjetskim razmjerima nezabilježen pokušaj utjecaja na pčelarsku proizvodnju. Ovdje se izravno zadire u prava na privatnost te se osobama koje imaju uvid u te podatke daju ovlasti koje nema ni Sabor pa ni Vlada Republike Hrvatske! Treba obavezno brisati sve pod (3), (4) i (5) u cijelosti jer zadire u privatnost pojedinaca koji nema apsolutno nikakve veze sa Pravilnikom o držanju pčela. Te podatke može tražiti isključivo institucija koja se bavi poreznim prijevarama ne i tamo neki povjerenik postavljen od strane neprofitne udruge. Cilj je očito detaljan uvid u konkurenciju s ciljem nedozvoljenog tržišnog natjecanja. | Primljeno na znanje | Podaci o proizvodnji, troškovima proizvodnje te cijenama proizvoda se obvezno dostavljaju EK temeljem Provedbene uredbe Komisije (EU) 2015/1368 оd 6. kolovoza 2015.o utvrđivanju pravila primjene Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu potpore u pčelarskom sektoru. Podatci o proizvodnji meda, troškovima proizvodnje i cijenama prikupljaju se isključivo radi izvješćivanja Komisije o navedenom i to kao skupni podatak. |
| 90 | PČELARSTVO ONLINE | Dostava i prikupljanje podataka, Članak 10. | Članak 10. pod (2) je dokazano manjkav jer se prema njemu kako piše može dostaviti prazan broj košnica. No već smo napisali i prije da su predlagatelji potpuno neprofesionalne i neupućene osobe u sam sektor pčelarske djelatnosti. Broj zajednica može biti promijenjiv i tijekom cijele godine A POSEBNO nakon prezimljavanja što predlagatelji očito ne razumiju. Treba ga mijenjati da bude potpuno precizan i jasan te na način da glasi: (2) Svaki pčelar je za svaki pčelinjak kojim upravlja dužan unutar tekuće godine mijenjati i/ili dostaviti u HAPIH podatke o novonastalom broju pčelinjih zajednica putem obrasca „Dojava promjene broja pčelinjih zajednica“ dostupnom za preuzimanje na službenim web stranicama Ministarstva. | Primljeno na znanje | Člankom 37. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2022/126 određeno je vrijeme prikupljanja broja košnica namijenjenih za prezimljavanje. |
| 91 | PČELARSTVO ONLINE | Dostava i prikupljanje podataka, Članak 10. | Članak 10. je nedovoljno precizan i dodatno zbunjuje pčelare ali i djelatnike HAPIH-a koji evidenciju vode temeljem "tajnih dokumenata" upućenih od strane ravnatelja sektora za stočarstvo g. Baraća te dokazano ovisno o mogućim vezama i vezicama u Ministarstvu poljoprivrede. Treba ga mijenjati na način da glasi: (1) Pčelari se upisuju u Evidenciju pčelara i pčelinjaka koja se vodi u HAPIH-u kao i svi drugi poljoprivrednici Republike Hrvatske područja stočarstva putem obrasca „Upis u Evidenciju pčelara i pčelinjaka“ objavljenom na službenim web stranicama Ministarstva. | Primljeno na znanje | Komentar ne zahtjeva odgovor |
| 92 | Rahela Grgić | Dostava i prikupljanje podataka, Članak 10. | Hrvatski pčelarski savez je organizacija koje se najmanje bavi problemima u pčelarstvu, sastavljen je od osoba koje nemaju niti adekvatno obrazovanje, niti adekvatno iskustvo, mahom su to ljudi koji imaju dobre mirovine ili dobra radna mjesta i nikada nisu bili u koži ljudi koji žive isključivo od svog rada i od pčelarske proizvodnje. Ne vidim razlog zašto bi njima dostavljali ikakve podatke, budući da nisam upoznata da su oni dio Ministarstva poljoprivrede, HAPIH-a ili bilo šta slično, a ionako podnosimo izvješća svake godine putem Agroneta, imamo aplikaciju koja odrađuje taj posao, plaćamo ljude koji prikupljaju podatke i obrađuju ih i ne vidim niti jedan razlog zašto bi HPS bio još jedna karika za prikupljanje podataka, osim da se potroši dodatan novac koji mi teško zarađujemo kako bi oni i ostali djelatnici svih Agencija i Ministarstava mogli dobiti plaću za svoj rad, a stječu je zahvaljujući nama koji taj novac uplaćujemo u proračun. | Primljeno na znanje | Komentar ne zahtjeva odgovor |
| 93 | Kristijan Dubravac | Dostava i prikupljanje podataka, Članak 10. | Navedenin odredbama ministar je dao ovlaštenje HPS-u da vodi Evidenciju pčelara i pčelinjaka te "povjereniku" da prikuplja podatke za Evidenciju, iako nigdje u Zakonu o uzgoju domaćih životinja nije dano ovlaštenje ministru da daje ovlaštenje nekim drugim pravnim i fizičkim osobama da vode Evidenciju pčelara i pčelinjaka niti da prikupljaju podatke za Evidenciju pčelara i pčelinjaka. Prvo se citira Zakon o udrugama članak 4. glasi: "Udruga u smislu ovog zakona je svaki oblik slobodnog i dobrovoljnog udruživanja više fizičkih, odnosno pravnih osoba koje se, radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za zaštitu ljudskih prava i sloboda, zaštitu okoliša i prirode i održivi razvoj, te za humanitarna, socijalna, kulturna, odgojno-obrazovna, znanstvena, sportska, zdravstvena, tehnička, informacijska, strukovna ili druga uvjerenja i ciljeve koji nisu u suprotnosti s Ustavom i zakonom, a bez namjere stjecanja dobiti ili drugih gospodarski procjenjivih koristi, podvrgavaju pravilima koja uređuju ustroj i djelovanje toga oblika udruživanja.". Ovdje se naglašava riječ "DOBROVOLJNOG", što je suprono od prisilnog i izraz "RADI ZAŠTITE NJIHOVIH PROBITAKA", što je suprotno od probitaka svih. Dakle, Hrvatski pčelarski savez je dobrovoljno udruženje koje štiti svoje probitke. Istovremeno se Člankom 8. stavkom 1. Povelje Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”) te člankom 16. stavkom 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) utvrđuje se da svatko ima pravo na zaštitu svojih osobnih podataka. Kada se pak Pravilnikom ili nekom drugim propisom omogući udruzi da prikuplja i obrađuje osobne podatke osoba koje nisu njihovi članovi i nisu dali privolu dolazi do rizika koji se navodi u točki (75) uvoda Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (OPĆA UREDBA O ZAŠTITI PODATAKA) koja glasi: "Rizik za prava i obveze pojedinaca, različitih vjerojatnosti i ozbiljnosti, može proizaći iz obrade osobnih podataka koja bi mogla prouzročiti fizičku, materijalnu ili nematerijalnu štetu, posebno ako ta obrada može dovesti do diskriminacije, krađe identiteta ili prijevare, financijskog gubitka, štete za ugled, gubitka povjerljivosti osobnih podataka zaštićenih POSLOVNOM TAJNOM, neovlaštenog obrnutog postupka pseudonimizacije, ili bilo koje druge znatne gospodarske ili društvene štete; ili ako ispitanici mogu biti uskraćeni za svoja prava i slobode..." Pravilnikom se omogućuje jednoj udruzi (Hrvatskom pčelarskom savezu) da prikuplja podatke od osoba koje nisu članovi i koji su u tržišnom natjecanju sa članovima udruge. I to ne bilo koje podatke nego podatke koji predstavljaju POSLOVNU TAJNU, kao što su proizvodni resursi, veličina gospodarskog subjekta, broj pčelinjih košnica, lokacije pčelinjih košnica koje mogu biti i mjesta izvora nabave, količina proizvodnje, prodajne cijene... Stoga, ovakvo ovlaštenje iz Pravilnika predstavlja apsolutno kršenje prava pojedinca na poslovnu tajnu, a postoji i vrlo velika vjerojatnost i ozbiljan rizik za prava i obveze pojedinaca jer obrada ovih podataka može dovesti do diskriminacije i financijskog gubitka. HPS nije tijelo državne uprave ili tijelo sa javnim ovlaštenjima, pa je stoga navedena odredba suprotna odredbi članka 14. stavka 2. Ustava RH prema kojem: "Svi su pred zakonom jednaki". Ne postoji jednakost pred zakonom ako netko svoja prava može ostvarivati i obveze ispunjavat pred tijelom državne uprave ili koje ima javne ovlasti ili to pravo može ostvarivati i obveze ispunjavat (ovdje obvezu upisa u Evidenciju) pred nekim koji to nije, konkretno pred nekom udrugom koja se zove HPS. U komentaru na članak 1. obrazložio sam kako je prikupljanje ovih podataka protivno načelu ekonomičnosti, budući već postoje baze podataka istog sadržaja. | Primljeno na znanje | Operativnu provedbu pašnog reda provodi HPS temeljem članka 24. Zakona o uzgoju domaćih životinja (NN 115/18,52/21) |
| 94 | HUP Pčelinjak | Dostava i prikupljanje podataka, Članak 10. | Ukoliko se pčelari upisuju u Evidenciju pčelara i pčelinjaka na stranicama Ministarstva zašto se kaže da to odrađuje HPS, nisam upoznat da je HPS dio Ministarstva. Vodi li evidenciju Ministarstvo, HPS ili HAPIH te zašto se razbacujemo novcima na sve strane | Primljeno na znanje | Evidencija pčelara i pčelinjaka vodi su u skladu s člankom 3. stavkom 3. Pravilnika o sadržaju, obliku i načinu registracije poljoprivrednog gospodarstva NN 96/15 koji govori da upis u obliku Evidencije o pčelarima i pčelinjacima samostalno provodi Hrvatski pčelarski savez sukladno posebnim propisima i predstavlja sastavni dio JRDŽ-a, koji razmjenjuje s drugim aplikacijama podatke JRDŽ-a sukladno potrebama i na način koji odredi nadležno tijelo. |
| 95 | Kristijan Jusić | Stajališta za seleće pčelinjake, Članak 11. | Pašni povjerenik, ako već mora postaojati morao bi biti zaposlenik Ministarstva poljoprivrede ili Uprave veterinarstva, odnosno državnog tijela. Upravo zbog tog pitanja u Francuskoj pašni povjerenici ne postoje,a i tamo je tradicija o selećem pčelarstvo itekako prisutna i živa dan danas. Bitno je poštivati propisane udaljenosti od javnih puteva, građevina i drugih pčelinjaka (ukoliko znaju njihov položaj), a svaki vlasnik zemljišta koji zadovoljava uvjete i pčelar koji želi smjestiti svoje košnice imaju pravo slobodno odlučivati o smještaju pčelinjaka. To se zove slobodna zemlja, pravna država, bez velikog kompliciranja... | Primljeno na znanje | Zbog velikog broja komentara i novih prijedloga, nastaviti će se rad na Pravilniku i svi prijedlozi će biti razmotreni na sjednicama Povjerenstva. |
| 96 | Marko Lučić | Stajališta za seleće pčelinjake, Članak 11. | Članak 11. u potpunosti brisat u ovakvom obliku. Stajališta na kojima su postavljeni seleći pčelinjaci nema svrhe vodit na ovakav način iz razloga jer jednu godinu se tu mogu postavit pčelinjaci a drugu ili narednih godina se neće moći postavit pčelinjaci iz raznoraznih razloga. Tu prije svega mislim na privatne parcele i takvih je većina. Lokacije selečih pčelinjaka bi treblo vodit u postojećoj aplikaciji zajedno sa stacionarnnim pčelinjacima tako bi se olakšao rad povjerenicima, na jednom mjestu bi imali uvid u stanje na terenu. | Primljeno na znanje | Pašni red propisuje smještaj košnica u prostoru bez obzira da li se radi o košnicama u stacioniranom ili selećem pčelinjaku. |
| 97 | PČELARSTVO ONLINE | Stajališta za seleće pčelinjake, Članak 11. | Povjerenici nemaju nikakve zakonske predispozicije bez izričite pismene privole prikupljati pa ni i ažurirati podatke o bilo kakvim privatnim lokacijama i/ili stajalištima na koje su privremeno dovoženi pčelinjaci za vrijeme trajanja sezone kako one "predvidljive" tako i one nepredvidljive paše. Osim toga potpuno je neprihvatljivo da podatke iz stavka 1. ovoga članka povjerenici dostavljaju HPS-u jer se radi o neprofitnoj udruzi. Sve podatke vezane uz stočarski sektor pa tako i pčelarstvo koje je dio istog trebaju se prikupljati i voditi isključivo unutar samog Ministarstva odnosno već uspostavljene postojeće evidencije koja se nalazi u HAPIH-u. Tim više da su se ne jednom već više puta podaci pčelara kojima raspolaže HPS našli kao prvo nezakonito prikupljeni a kao drugo u javnosti što je u suprotnosti sa pravilima o zaštiti podataka Europske unije (kažnjivo). Potpuno je neprihvatljivo sa stajališta pčelara da se način i uvjeti korištenja pašnog reda za seleće pčelare prepuste HPS-u jer se radi o evidentnom sukobu interesa u odnosu na nečlanove saveza. Uvjete treba određivati nakon javne rasprave među SVIM ne samo nekim pčelarima HAPIH odnosno nadležno Ministarstvo poljoprivrede. U suprotnom se stvara ciljani monopolistički položaj nekih pčelara naspram drugih. | Primljeno na znanje | Pašni red propisuje Ministarstvo poljoprivrede unutar Pravilnika o držanju pčela, a operativno ga za Ministarstvo poljoprivrede provodi HPS kao krovno nacionalno udruženje pčelara u Republici Hrvatskoj. Provedba pašnog reda i je temeljna na udrugama pčelara koje djeluju na određenom području, koje i delegiraju svoje povjerenike. U operativnoj provedbi HPS je koordinator udruga u provedbi pašnog reda. Pašni povjerenik ne prikuplja podatke o privatnim lokacijama, nego samo o razmještaju pčelinjaka u prostoru sukladno odredbama pašnog reda. |
| 98 | Rahela Grgić | Stajališta za seleće pčelinjake, Članak 11. | Odakle im ovlaštenje da prikupljaju podatke o privatnim zemljištima? | Primljeno na znanje | Pašni povjerenik ne prikuplja podatke o privatnim zemljištima, nego samo o razmještaju pčelinjaka u prostoru sukladno odredbama pašnog reda. |
| 99 | Kristijan Dubravac | Stajališta za seleće pčelinjake, Članak 11. | Kada se u ovom članku navodi riječ "lokacijama", očigledno se misli na zemljišta, odnosno nekretnine. Kako je zemljište stvar, tako su prava na njemu regulirana Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Nadalje, u zemljišne knjige upisuju se stvarna prava na zemljištima, druga prava za koja je to posebnim zakonima određeno, a upisuju se i druge činjenice važne za pravni promet za koje je to posebnim zakonima određeno. I kakve to sad još podatke o tim zemljištima trebaju prikupljati pašni povjerenici? Osobito ako se uzme u obzir da su zemljišta u tuđem vlasništvu. | Primljeno na znanje | Pašni povjerenik ne prikuplja podatke o privatnim zemljištima, nego samo o razmještaju pčelinjaka u prostoru sukladno odredbama pašnog reda. |
| 100 | HUP Pčelinjak | Stajališta za seleće pčelinjake, Članak 11. | Po kojim parametrima HPS određuje korištenje pašnog reda i koje stručne osobe u HPS-u to mogu odrediti? | Primljeno na znanje | Pašni red propisuje Ministarstvo poljoprivrede unutar Pravilnika o držanju pčela, a operativno ga za Ministarstvo poljoprivrede provodi HPS kao krovno nacionalno udruženje pčelara u Republici Hrvatskoj. Članovi HPS-a samostalno izabiru odgovorne osobe kao i članove stručne službe. HPS je odgovoran za edukaciju povjerenika za provedbu pašnog reda kao i za njihov rad u ime HPS-a. |
| 101 | Marko Lučić | Postavljanje selećeg pčelinjaka, Članak 12. | Članak 12. Točka 1, najranije 30 dana a naj kasnije 7 dana prije namjere doseljavanja. Razdoblje od 15 dana u ovakvim vremenskim uvjetima je jako veliko, i treba maksimalno skratit taj rok ( 7 dana ), da se pčelarima da dodatno vrijeme ukoliko žele promjenit lokaciju. Točka 5, Odgovor povjerenik treba dostavit u roku od 7 dana. Ako je odgovor pozitivan onda to nije problem, međutim ako je odgovor negativan u tom slučaju pčelaru ostaje jako malo vremena za pronalazak nove lokacije. Način dostave zahtjeva bi trebao biti isključivo elektronskim putem. Na taj način bi se jako smanjila eventualna manipuliranja povjerenika određenim lokacijama. | Primljeno na znanje | Zbog velikog broja komentara i novih prijedloga, nastaviti će se rad na Pravilniku i svi prijedlozi će biti razmotreni na sjednicama Povjerenstva. |
| 102 | Mirko Kostelac | Postavljanje selećeg pčelinjaka, Članak 12. | U članku 12 nije predviđen nikakav pravni lijek niti mogućnost drugostupanjske zaštite od nezakonitog akta (odbijanje zahtjeva za doseljenje pčelinjaka), a obzirom da je u našem pravnom sustavu dvostupanjska zaštita predlaže se da se doda stavak kojim bi se nezadovoljnom pčelaru mogla dati pravna zaštita podnošenja pravnog lijeka na po njemu nezakoniti akt. | Primljeno na znanje | Pravni lijekovi propisuju se zakonskim aktima, a ne podzakonskim propisima |
| 103 | Kristijan Dubravac | Postavljanje selećeg pčelinjaka, Članak 12. | Ovom odredbom brani se vlasniku zemljišta da na svojoj stvari (zemljište) ostavi svoje stvari (pčele) ili dopusti drugome da ostavi svoje stvari (pčele) ako mu za to ne da "suglasnost" obični građanin "pašni povjerenik". Stoga je navedena odredba u suprotnosti sa čl. 48. st 1. Ustava RH kojim se jamči pravo vlasništva. Ujedno je tom odredbom ograničena je i poduzetnička sloboda pravnih i fizičkih osoba koje se bave pčelarstvom kao gospodarskom djelatnosti, što je suprotno odredbi članka 50. st. 2. Ustava, i to ograničenje izvršeno je pravilnikom koji je donio ministar, iako se poduzetnička sloboda može iznimno ograničiti zakonom i pod uvjetima određenim člankom 50. st. 2. Ustava RH, pa je time ova odredba u suprotnosti sa odredbom članka 50. st. 2. Ustava RH. Ovim se prepušta slobodnoj volji udruge HPS i pašnom povjereniku da određuju koki pčelari i koliko pčelara može koristiti medonosno bilje na nekom zemljištu, time se udruzi HPS i pašnom povjereniku omogućije da određuju broj ili količinu sudionika na tržištu, što predstavlja kršenja pravila o tržišnom natjecanju iz Glave VII. Poglavlje 1. UFEU. Ovaj članak predlaže da pčelar mora podnijeti povjereniku "Zahtjev o doseljavanju selećeg pčelinjaka" iako Povjerenik nije tijelo državne uprave ili tijelo sa javnim ovlaštenjima, pa je stoga navedena odredba suprotna odredbi članka 14. stavka 2. Ustava RH prema kojem: "Svi su pred zakonom jednaki ". Ne postoji jednakost pred zakonom ako netko svoja prava može ostvarivati pred tijelom državne uprave ili koje ima javne ovlasti ili to pravo može ostvarivati pred nekim koji to nije, konkretno pred nekim "povjerenikom". Nadalje se ovim člankom propisuje da povjerenik "izdaje Odluku o doseljavanju selećeg pčelinjaka" Navedena "odluka" ima svojstvo odluke ili rješenja o pravu da netko stavi svoje pčelinjake (stvari) na svoju ili tuđu zemlju. Iz navedenog je vidljivo da Povjerenik odlučuju o nečijem pravu (konkretno o pravu nekoga da smije smjestiti pčelinjake na nekom zemljištu) iako povjerenik nije državno tijelo ili tijelo sa javnim ovlastima, te je time povrijeđeno pravo jednakosti ljudi pred zakonom iz članka 14. st. 2. Ustava. Iz predloženog stavka 5. vidljivo je da Povjerenik može odbiti podneseni Zahtjev. Prema navedenom Povjerenik može odbiti vlasniku pčelinjaka da stavi svoju stvar (pčelinjak) na svoje ili tuđe zemljište iako Povjerenik nije tijelo državne uprave ili tijelo sa javnim ovlastima, a niti su tijela državne uprave ovlaštena donositi odluke o načinu korištenja vlasništva stvari. Stoga je navedena odredba Pravilnika suprotna odredbi članka 3. Ustava RH o "nepovredivosti vlasništva" i "vladavini prava". Vladavina prava podrazumijeva postojanje pravnog propisa o nečijem pravu i obvezi, dok je ovim predloženim člankom dano ovlaštenje Povjereniku da po svom nahođenju daje ili ne daje "suglasnost". Pri tome je nejasno koje razloge može povjerenik navesti kao osnovu svoga odbijanja "Zahtjeva", kada ni jednim materijalno pravnim propisom nije određeno u kojim slučajevima netko (ni tijelo državne uprave) ima pravo da vlasniku zemljišta dade ili ne dade suglasnost za smještaj pčela na zemljištu u njegovom vlasništvu, ili na zemljištu u vlasništvu duge osobe sa kojom pčelar ima ugovor u zakupu ili precariu ili se vlasnik zemljišta ne protivi postavljanju pčelinjaka na svojem zemljištu. Poznato je da vlasnici zemljišta, osobito ako je na istome voćnjak, ili druga ratarska kultura, pozivaju pčelare da postave pčelinjak na takvom zemljištu jer time znatno uvećavaju prirod, pa ne dopuštanjem vlasniku da pčelar na njegovom zemljištu postavi pčelinjak, povrijeđeno je i njegovo ustavom zajamčeno pravo vlasništva iz članka 48. st. 1. Ustava, a nastaje mu i znatna šteta zbog umanjenja priroda, čime mu je ograničena i njegova poduzetnička djelatnost. Propisivanjem da se odlukom Povjerenika određuje način korištenja pčelinjaka i zemljišta povrijeđeno je i pravo pravnih i fizičkih osoba koji se bave pčelarstvom kao gospodarskom djelatnosti zajamčeno odredbom članka 49. st. 1. Ustava o poduzetničkoj i tržišnoj slobodi, te jednakosti pred zakonom iz članka 14. stavak 2. Ustava RH. Odredbom članka 9. Pravilnika povrijeđeno je i ustavno pravo pčelara na pravni lijek, zajamčeno odredbom članka 18. st. 1. Ustava RH, jer navedenim Pravilnikom nije određeno pravo žalbe protiv odluke Povjerenika. | Primljeno na znanje | Zbog velikog broja komentara i novih prijedloga, nastaviti će se rad na Pravilniku i svi prijedlozi će biti razmotreni na sjednicama Povjerenstva. |
| 104 | Rahela Grgić | Postavljanje selećeg pčelinjaka, Članak 12. | Postoje privatne parcele, lokacije unutar Parkova prirode koja podliježu posebnim koncesijskim odobrenjima kao i ostale situacije gdje pašni povjerenik ne može imati ovlasti za izdavanje Odluke o doseljavanju selećeg pčelinjaka. Također, svima nam je poznata "ažurnost" pojedinih pašnih povjerenika. Prije prijedloga Pravilnika trebalo je provesti studiju svih dosadašnjih poteškoća i problema u provedbi dosadašnjeg Pravilnika. | Primljeno na znanje | Pašni povjerenik bi trebao potvrditi da je smještaj košnica u skladu s odredbama važećeg Pravilnika bez obzira na vlasništvo parcele na koju se smještaju košnice. |
| 105 | stjepan grgić | Postavljanje selećeg pčelinjaka, Članak 12. | Dugogodišnji sam tajnik udruge pčelara, potom također tajnik županijskog pčelarskog saveza i edukator pašnog povjerenika. Prijedlog novog Pravilnika o uzgoju pčela, u najvećem broju odredbi je neprovediv jer vodi ka destrukciji i privatizaciji pčelarstva u RH. Hrvatski pčelarski savez ima Stručnu službu sastavljenu od četiri uposlenika. Prvi je VSS pravnik bez iskustva i doticaja sa pčelarstvom, druga je računovotkinja sa SSS također bez doticaja sa pčelarstvom. Ostala su još dva gospodina od kojih jedan uređuje mjesečnik Hrvatska pčela a drugi koordinira sa pčelarima. Uvjeren sam da ovo nije kadrovski potencijal koji je sposoban napraviti kvalitetan Prijedlog pravilnika. Nažalost, nakon doktora Kezića do danas , HPS je osakaćen na više načina, jer funkciju predsjednika obnašaju redom: stolari(HRVI) ,električari(političari),milicioneri (prekupci) i konačno vatrogasci. Neki od njih su navodno prijavljeni OLAFU. Predlažem Ministrici Vučković i njezinim Državnim tajnicima, da otvore oči, kako bi na vrijeme uočili da Hrvatski pčelarski savez nema akreditaciju, kvalitetu ni kvantitetu sposobnih kadrova koji bi mogli dati kvalitetan Prijedlog pravilnika. Predlažem da komuniciraju sa pčelarima PROIZVOĐAČIMA, koji nemaju redoviti prihod iz Državnog proračuna kao ( HRVI,aktivni policajci, vojnici i sl.). Predlažem da povuku ovaj Prijedlog pravilnika, te ga u startu proglase ništavnim, jednako kao sudovi ugovore o kreditu u CHF. Predlažem da u Ministarstvo pozovu relevantne subjekte iz svijeta pčelarstva u RH, koji drže pčelarstvo na svojim leđima a da sa rezervom osluhuju ideje iz HPS-a zbog već opisanog razloga. Između ostalog, Prijedlog pravilnika bi svojim usvajanjem osnažio i zacementirao situacije kao što je ova za koju imam vjerodostojnu dokumentaciju i koju ću opisati: Pčelar A oko 50 dana ranije podnosi povjereniku zahtjev za doseljaj pčela na bagremovu pašu i prilaže potpisanu i ovjerenu suglasnost pravne osobe (posjednika čestice), kojom se pčelaru dozvoljava smještaj pčela. Pašni povjerenik (aktivni policajac), daje pčelaru negativan odgovor uz obrazloženje da ne postoje uvjeti iz Pravilnika o držanju pčela i katastru pčelinje paše, na navedenoj lokaciji. Netom pred početak bagremove paše, isti pašni povjerenik izdaje odobrenje pčelaru B (svojem kumu) za smještaj pčela baš na navedenu lokaciju. Pčelar A, prikupljene dokaze o dvoličnosti i nepotizmu pašnog povjerenika, šalje u Stručnu službu HPS-a kao i Višem stočarskom inspektoru nadležnom za navedeno područje. Pčelar A, još uvijek nije dobio odgovor, kako od Stručne službe HPS-a, tako niti od nadležnog Višeg stočarskog inspektora, a jedni i drugi znaju da je pašni povjerenik aktivni policajac. Usvajanjem Prijedloga pravilnika, nanijeli bi ste nepopravljivu štetu pčelarstvu u Republici Hrvatskoj u vidu smanjenja proizvodnje pčelinjih proizvoda,smanjenju broja pčelinjih zajednica, smanjenju iskoristivosti pčelinjih paša, iseljavanjem iz RH mladih pčelara koji su značajni proizvođači, osnaživanjem nepravilnosti u radu i samovolje pokvarenih Pašnih povjerenika „ šerifa“....... . S poštovanjem Stjepan Grgić | Primljeno na znanje | Zbog velikog broja komentara i novih prijedloga, nastaviti će se rad na Pravilniku i svi prijedlozi će biti razmotreni na sjednicama Povjerenstva. |
| 106 | HUP Pčelinjak | Postavljanje selećeg pčelinjaka, Članak 12. | Koji su opravdani razlozi za zabranu doseljavanja pčela. Može li povjerenik zabraniti dolazak pčelaru koji je npr. izlicitirao lokaciju u nekom Parku prirode? | Primljeno na znanje | Pašni povjerenik bi trebao potvrditi da je smještaj košnica u skladu s odredbama važećeg Pravilnika prije preseljenja pčelinjaka na određenu lokaciju. U cilju vjerodostojne provedbe pašnog reda povjerenik može zabraniti dolazak pčelaru u slučaju da lokacija postavljanja pčelinjaka nije sukladna odredbama pašnog reda. |
| 107 | Kristijan Jusić | PRAVILNIK, V. ZAŠTITA PČELA | Prijedlog dopune poglavlja V. Zaštita Pčela: (1) S obzirom na jedinstvenu vrijednost kao oprašivača i njezinu temeljnu ulogu u prirodi, pčela je zaštićeni kukac, a pčelinje zajednice je zabranjeno eutanazirati. (2) Eutanazija pčelinje zajednice dopušta se isključivo kada nema drugog rješenja za njezino zbrinjavanje, a naročito kada predstavljaju opasnost za ljudski život te u slučaju primjene mjera za sprječavanja širenje pčelinjih zaraznih bolesti. O tome odlučuje nadležni veterinarski inspektor. Isto tako potrebno je uvesti članak o postupanju kada je pčelinjak napušten i koji će biti postupak. Slijedi prijedlog : Postupak u slučaju otrikavanja neprijavljenog pčelinjaka (1)Pčelinjak koji nije ispravno oznaćen propisanom obavijesnom ploćom i nije upisan u Nacionalnoj Evidenciji pčelinjaka te ga je nemoguće povezivati s njegovim pravim vlasnikom, smatra se napuštenim pčelinjakom. (2)Takav pčelinjak je dužno prijaviti putem e-pčelar internet aplikacije ili osobno u područnu nadležnu veterinarsku stanicu, u roku od 24 sata nakon otkrića takvog pčelinjaka. (3) Ukoliko je nemoguće otkriti i stupiti u kontakt sa vlasnikom neprijavljenog pčelinjaka. Nadležni područni veterinarski inspektor poduzima mjere suzbijanja pčelinjih bolesti. Nakon pregleda svake zajednice i uz dodatne potrebne laboratorijske analize,ispostavlja zapisnik te određuje hoće li se pčelinje zajednice eutanazirati ili predati područnoj pčelarskoj udruzi na daljni uzgoj ovisno o njihovom zatečenom zdravstvenom stanju. Uz to potrebno je dodati i članak o dobroj pčelarskoj praksi: Sljedi prijedlog : DOBRA PČELARSKA PRAKSA (1) Svi pčelari dužni su uz suradnju sa područnom veterinarskom stanicom držati se i primjenjivati dobru pčelarsku praksu na i okolo svojih pčelinjka, na svojim pčelarskim gospodarstvima kao što je navedeno u tehničkom dokumentu „dobra pčelarska praksa“. Potrebno je također navesti stavku o obaveznom vođenju knjige pčelinjaka. Može se izraditi jedan model knjige koji će pčelari moći preuzeti u lokalnim veterinarskim stanicama. Prijedlog slijedi: U svrhu bolje suradnje s veterinarskim djelatnicima, svaki pčelar je dužan voditi knjigu pčelinjaka za sve svoje zajednice, u koju upisuje glavne radove na pčelinjaku kroz sve sezone, uključujući premještanje i kretanje njegovih pčelinjih zajednica ili pčelinjaka, podrijetlo novih rojeva ili novo formiranih pčelinjih zajednica, osobne napomene i zabilješke, datum provođenje tehničkih mjera suzbijanja pčelinjih nametnika i bolesti, VMP sredstvo korišteno pri liječenju i primjenjene doze. Knjiga pčelinjaka može biti vođena i elektronskim putem (u računalu pčelara). Potrebno je također razmisliti o uvođenju stavke o pčelarima pregledaćima. To su veterinarsko osposobljeni pčelari, koji su dužni pohađati razne tematske i stručne veterinarske seminare po pitanju pčelinjih patologija. Oni su pomoćnici lokalnih veterinarskih stanica koji godišnje dobivaju nalog o zdravstvenom pregledu nekoliko pčelinjaka u svom djelokrugu u svrhu spriječavanju širenja pčelinjih bolesti. | Primljeno na znanje | Pravna osnova za donošenje pravilnika je Zakon o uzgoju domaćih životinja a ne Zakon o veterinarstvu tako da se nadležnosti veterinara ne mogu njime propisivati. |
| 108 | Kristijan Jusić | V. ZAŠTITA PČELA, Odbjegli roj | Ne postoji pojam "odbjegli roj" u pravnom i pčelarskom smislu. Pčele ne biježe, one se roje i tako se prirodno razmnožavaju. Bolje koristiti naslov "Rojevno razdoblje ili Postupanje i zbrinjavanje pčelinjeg roja..." | Primljeno na znanje | Komentar ne zahtjeva odgovor |
| 109 | Kristijan Jusić | Odbjegli roj , Članak 13. | Prijedlog za članak o zbrinjavanju pčelinjih rojeva. Ovdje nije samo pitanje zbrinjavanje rojeva nego i stijecanje vlasništva nad rojem, stoga predlažem dopunu iz francuskog pčelarskog zakonodavstva u kojem je pojam vlasništva i postupanje rojem puno jasnije navedeno. (1) Vlasnik roja ima pravo na njegovo potraživanje i ponovno preuzimanje sve dok ga nije prestao pratiti, u suprotnom roj pripada vlasniku zemljišta na kojem se smjestio. (2) Vlasnik odnosno korisnik zemljišta dužan je omogućiti pčelaru praćenje i zbrinjavanje svojega roja. (3) Ako pčelar odnosno vlasnik roja pri njegovu traženju i zbrinjavanju počini vlasniku odnosno korisniku zemljišta štetu, dužan je tu štetu nadoknaditi. (4) Ako nitko ne prati roj i on je prepušten sam sebi, vlasnik zemljišta ili nalaznik ga prijavljuje i obavješćuje najbližeg pčelara ili Udrugu pčelara tog područja. (5) U gradskoj sredini, potrebno je prijaviti roj i zbrinuti ga u najkraćem mogućem roku radi očuvanja pčela, a najviše radi sigurnost građana i prolaznika. (6) Prilikom zbrinjavanja roja, potrebno ga je nakon, što je uhvaćen u košić ili košnicu, ostaviti ispod prvobitnog položaja roja do kraja dana kako bi se sve pčele mogle pridružiti svojoj matici. Košić ili košnica mora biti vidljivo označena sigurnosnom signalizacijom dok se nalazi na javnoj površini nakon što je roj uhvaćen i zbrinut. (7) Ako se zbrinjavanje roja odvija na javnoj površini, potrebno je sigurnosni prostor ograditi posebnom signalizacijom (obavijesne trake) na primjerenoj udaljenosti barem 2 m okolo roja radi sigurnosti građana i prolaznika. | Primljeno na znanje | Zbog velikog broja komentara i novih prijedloga, nastaviti će se rad na Pravilniku i svi prijedlozi će biti razmotreni na sjednicama Povjerenstva. |
| 110 | IVAN ŽIVIĆ | Odbjegli roj , Članak 13. | Predlažem u čl. 13. st1. umjesto "dva dana" zamjeniti sa "12 (dvanaest) sati". Predugo je dva dana, jer čekati toliko, a roj je na neprikladnom mjestu, nema potrebe niti smisla, a čekanje može pričiniti značajne štete. | Primljeno na znanje | Zbog velikog broja komentara i novih prijedloga, nastaviti će se rad na Pravilniku i svi prijedlozi će biti razmotreni na sjednicama Povjerenstva. |
| 111 | KRUNOSLAV KOSIĆ | Odbjegli roj , Članak 13. | dodao bih iz starog zakona (1)Vlasnik odnosno korisnik zemljišta dužan je omogućiti pčelaru praćenje i hvatanje odbjeglog roja. (2) Ako pčelar odnosno vlasnik odbjeglog roja pri njegovom zbrinjavanju počini štetu dužan je tu štetu nadoknaditi (3) Ako odbjegli roj vlasnik ne skine u roku 12 sati smatra se da je vlasnik nepoznat (4) Nalaznik roja ako nije pčelar je dužan o pronalasku obavijestiti 112 te isti ne uznemiravati | Primljeno na znanje | Zbog velikog broja komentara i novih prijedloga, nastaviti će se rad na Pravilniku i svi prijedlozi će biti razmotreni na sjednicama Povjerenstva. |
| 112 | Kristijan Dubravac | Odbjegli roj , Članak 13. | Ovdje ponovno ministar/ica normira pravo vlasništva. Roj je stvar i predmet je prava vlasništva. Ponovno se ističe da postoji Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Tamo su između ostalog i odredbe kakao se stječe vlasništvo, uključujući i to kako se stječe vlasništvo na ničijoj stvari (stvari bez vlasnika). Uz to postoje i odredbe o pravu na prisup tuđoj nekretnini radi hvatanja odbjeglog roja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru. |
| 113 | Rahela Grgić | Odbjegli roj , Članak 13. | Neki rojevi ne smiju ostati dva dana na lokaciji jer ugrožavaju sigurnost osoba, njih se mora izuzeti iz Pravilnika. To bi oni koji su ovo pisali morali znati. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru. |
| 114 | HUP Pčelinjak | Odbjegli roj , Članak 13. | Poznato je djelovanje službe HPS-112 u urbanim sredinama te istu treba izuzeti iz ovog pravilnika jer tko će čuvati roj u Zagrebu na Jelačić placu 48 sati. U urbanim sredinama žive pčele koje nemaju vlasnika. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru. |
| 115 | Kristijan Jusić | Premještanje pčela, Članak 14. | Prijedlozi dopune Članak 14. : (1) Pčele se isključivo mogu prevoziti u : - pletenom košiću od prirodne slame - u drvenom, stiropornom ili plastičnom nukleusu - u drvenoj, stiropornoj ili plastičnoj košnici - u drvenom, stiropornom ili plastičnom oplodnajku - u specifičnoj kutiji za paketne rojeve. (2) (2) Matica uz pratilje se prevozi u drvenom ili plastičnom specifičnom kaveziću. (3) Pčele je dopušteno prevoziti u svim prijevoznim sredstvima na način da su leta na košnicama zatvorena odnosno da za vrijeme prijevoza pčele ne mogu izlijetati. Potrebno im je osigurati dovoljne količine zraka i vode u svrhu sprječavanja mogućnosti gušenja. (4) Iznimno kod cestovnog prijevoza koji se obavlja noću, leta košnica mogu biti otvorena, uz obaveznu primjenu i postavljanje oklopne zaštitne sitne mreže od 3mm koja prekriva i obuhvaća sve košnice na prikolici. (5) Pčelinje zajednice koje se sele na pašu ne moraju obavezno imati pratnju. (6) Paketni rojevi i matice s pčelama pratiljama koje se prevoze ne moraju imati pratnju. (7) Kod prijevoza na prikolici, potrebno je učvrstiti košnice odgovarajućim stegama kako bi sve košnice bile pričvršćene poput jednog tijela s prikolicom. (8) Pri prijevozu punih košnica, potrebno je obavezno označiti stražnji dio vozila sa pločom „Oprez pčele“ i prikazom jedinstvenog evidencijskog pčelarskog broja na ploči. (9) Prije prijevoza, vlasnik košnica ili pčelar dužan je posavjetovati se sa svojom nadležnom veterinarskom stanicom koja ga prati te mu izdaje potvrdu o ispravnom ili neispravnom zdravstvenom stanju pčelinjih zajednica. | Primljeno na znanje | Zbog velikog broja komentara i novih prijedloga, nastaviti će se rad na Pravilniku i svi prijedlozi će biti razmotreni na sjednicama Povjerenstva. |
| 116 | Kristijan Dubravac | Premještanje pčela, Članak 14. | Potencijalno ugrožavanje zdravlja i dobrobiti sudionik u prometu već je normirano drugim propisima. I sam stavak 4. kaže da se treba posjedovati papir koji se ionako mora imati prema propisu kojim se uređuje područje zdravlja životinja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru. |
| 117 | Kristijan Jusić | Obavješćivanje pčelara o primjeni sredstava opasnih za pčele, Članak 15. | Članak 15. je namjenjen fizičkim osobama koje koriste sredstva za zaštitu bilja. U ovom Pravilniku mu nije mjesto, jer Pravilnik o držanju pčela je namjenjen pčelarima, a ne ratarskim poljoprivrednicima i voćarima. Dakle, taj članak bi trebao biti naveden kao mjera zaštita pčela u Pravilniku o korištenju sredstva za zaštitu bilja upravo za one poljoprivrednike koje koriste takva sredstva. | Primljeno na znanje | Zbog velikog broja komentara i novih prijedloga, nastaviti će se rad na Pravilniku i svi prijedlozi će biti razmotreni na sjednicama Povjerenstva. |
| 118 | Kristijan Dubravac | Obavješćivanje pčelara o primjeni sredstava opasnih za pčele, Članak 15. | Ovdje je priznato da već postoje propisi kojima se uređuje područje održive uporabe pesticida. | Primljeno na znanje | Zbog velikog broja komentara i novih prijedloga, nastaviti će se rad na Pravilniku i svi prijedlozi će biti razmotreni na sjednicama Povjerenstva. |
| 119 | Kristijan Jusić | V. ZAŠTITA PČELA, Postupci kod obavješćivanja pčelara o primjeni sredstava opasnih za pčele | Ovo poglavlje nema što raditi u Pravilniku o držanju pčela, jer nije namjenjen pčelarima nego fizičkim osobama koje koriste sredstva za zaštitu bilja. | Primljeno na znanje | Zbog velikog broja komentara i novih prijedloga, nastaviti će se rad na Pravilniku i svi prijedlozi će biti razmotreni na sjednicama Povjerenstva. |
| 120 | Kristijan Dubravac | Postupci kod obavješćivanja pčelara o primjeni sredstava opasnih za pčele, Članak 16. | Ovaj članak je izmišljen samo kako bi pčelari pomislili da će im ovaj Pravilnik barem u nečemu koristiti. I u postojećem Pravilniku o držanju pčela i katastru pčelinje paše postoji obveza obavještavanja. Taj Pravilnik je na snazi 14 godina, pa se to nije provodilo. Smatram da je to prije svega zato što ratari nemaju razloga čitati pravilnike o pčelama, ako se ne bave pčelama. U članku 15. ionako je priznato da već postoje propisi kojima se uređuje područje održive uporabe pesticida. E to je već nešto što ratari čitaju. | Primljeno na znanje | Zbog velikog broja komentara i novih prijedloga, nastaviti će se rad na Pravilniku i svi prijedlozi će biti razmotreni na sjednicama Povjerenstva. |
| 121 | Kristijan Jusić | Uvjeti za oplodne stanice, Članak 17. | Članak 17. (2) : "...provjerava i nadzire priznato uzgojno udruženje koje provodi odobreni uzgojni program." Potrebno je imenovati to udruženje ili udruženja... pravno nejasno! | Primljeno na znanje | Zbog velikog broja komentara i novih prijedloga, nastaviti će se rad na Pravilniku i svi prijedlozi će biti razmotreni na sjednicama Povjerenstva. |
| 122 | Kristijan Jusić | Postavljanje oplodne stanice, Članak 18. | Ukoliko se želi zaštiti dugogodišnji rad pčelara uzgajivača koji se bavi selekcijom na svojoj oplodnoj stanici, potrebno je udaljiti ostale pčelinjake. Dakle, prijedlog glasi: Udaljenost između najbližeg pčelinjaka i registrirane oplodne stanice ne smije biti manja od 5000 metara zračne linije. | Primljeno na znanje | Zbog velikog broja komentara i novih prijedloga, nastaviti će se rad na Pravilniku i svi prijedlozi će biti razmotreni na sjednicama Povjerenstva. |
| 123 | Mirko Kostelac | Postupanja kod nepropisno postavljenih stacionarnih i selećih pčelinjaka, Članak 19. | Radi što bolje efikasnosti i otklanjanja eventualne opasnosti te što promptnijeg postupanja nadležne inspekcije predlaže se da se u stavku 2 iza riječi povjerenik dodaju riječi " odmah usmeno obavještava nedležnu inspekciju, " Slanje ispunjenog obrasca ovisno o načinu dostave može i potrajati i nekoliko dana u kojem vremenu može i nastupiti štetan događaj. U obrascu VII uz opis zatečenog stanja trebalo bi navesti što je povjerenik pčelaru odredio da uskladi s pravilnikom ili gdje mu je odredio da premjesti pčelinjak i u kojem roku a pčelar to nije učinio što u konačnici i jest osnova za postupanje nadležnog inspektora. Temelj za postupanje inspektora je odbijanje pčelara da postupi po zahtjevu povjerenika a ne samo da je utvrđeno da je pčelar pčelinjak postavio suprotno odredbama čl. 8. | Primljeno na znanje | Zbog velikog broja komentara i novih prijedloga, nastaviti će se rad na Pravilniku i svi prijedlozi će biti razmotreni na sjednicama Povjerenstva. |
| 124 | Kristijan Dubravac | Postupanja kod nepropisno postavljenih stacionarnih i selećih pčelinjaka, Članak 19. | U stavku 3. navodi se da ukoliko pčelar postavi pčelinjak suprotno odredbama članka 11. i 12. tada putem obrasca to prijavljuje "nadležnoj poljoprivrednoj inspekciji". Prema Zakonu o uzgoju domaćih životinja, nadležna inspekcija nije poljoprivredna inspekcija, nego je to VETERINARSKA inspekcija. Člankom 30. Zakona u uzgoju domaćih životinja određuje se inspekcijski nadzor provedbe tog zakona te se u stavku 1. točka 11. navodi da se nadzire držanje pčela. Člankom 37. stavak 1. Zakona o uzgoju domaćih životinja stoji: "Do stupanja na snagu propisa kojim se uređuje ustrojstvo i rad Državnog inspektorata poslove inspekcijskog nadzora nad provedbom ovog Zakona i propisa donesenih na temelju njega obavljat će poljoprivredna inspekcija." Zakonom o državnom inspektoratu (NN 115/18), koji je stupio na snagu 01.04.2019. godine uređuje se ustrojstvo Državnog inspektorata, upravljanje, uvjeti za obavljanje inspekcijskih poslova iz djelokruga Državnog inspektorata, dužnosti i ovlasti inspektora. Dakle, 01.04.2019. godine stupio je na snagu propis iz članka 37. stavak 1. Zakona o uzgoju domaćih životinja. Člankom 7. stavak 2. Zakona o državnom inspektoratu da u djelokrug veterinarske inspekcije između ostalog spada držanje, uzgoj, promet i premještaj životinja. Članci 11. i 12. ovog prijedloga pravilnika govore upravo u držanju i premještanju (selenju) životinja (pčela). Dakle, nadzor držanja pčela (životinja) iz članka 30. stavak 1. točka 11. Zakona o uzgoju domaćih životinja u nadležnosti je veterinarske inspekcije, a ne poljoprivredne inspekcije. S druge strane, prema Zakonu o državnom inspektoratu u djelokrug poljoprivredne inspekcije ne spada ništa o čemu se govori u ovom Pravilniku. O tome da je za nadzor Pravilnika o držanju pčela nadležna veterinarska, a ne poljoprivredna inspekcija postoji i sudska praksa Upravnog suda. Jasno je zašto je zakonodavac odredio da je nadležna veterinarska inspekcija, a ne poljoprivredna inspekcija. Naime poljoprivredni inspektori su mahom agronomi, dok su veretinarski inspektori mahom veretinari. Ovim pravilnikom se uređuje držanje životinja, a ne uzgoj rajčica. | Primljeno na znanje | Zbog velikog broja komentara i novih prijedloga, nastaviti će se rad na Pravilniku i svi prijedlozi će biti razmotreni na sjednicama Povjerenstva. |
| 125 | Gordana Hegić | VI. EDUKACIJA PČELARA, Provedba edukacije pčelara | Hrvatsko apiterapijsko društvo također bi trebalo imati mogućnost edukacije pčelara posebno uzevši u obzir činjenicu da iza nas stoje dobre reference upravo po pitanju edukacija vezanih uz pčelarstvo, apiterapiju i apiturizam u RH koje ćemo uskoro prezentirati zainteresiranoj javnosti a nadamo se da ćemo uspjeti dobiti termin za sastanak i pri Ministarstvu proljoprivrede. | Primljeno na znanje | Edukacije vezane uz apiterapiju i apiturizam nisu predmet ovoga Pravilnika |
| 126 | Kristijan Jusić | Provedba edukacije pčelara, Članak 20. | Ovdje govorimo o Pravilniku o držanju pčela u RH. Dakle, potrebno je navesti stavku o razini osposobljenosti pčelara prije postavljanja prvog pčelinjaka i samostalnim rukovanjem pčelama. Uglavnom osigurati jednu prvu razinu znanja kako bi mladi pčelar stekao potrebno znanje za sigurno rukovanje pčelinjem zajednicom. Drugo, HPS ne može imati isključivo pravo o držanju pčelarske naobrazbe u Republici Hrvatskoj, jer nema status škole i nemože izdati službenu i priznatu diplomu o stjecanju zvanja za pčelara u Republici Hrvatskoj. Može biti jedan od organizatora raznih stručnih osposobljavanja i to je to. Molim ispravak, jer ne može vladati monopol! | Primljeno na znanje | Zbog velikog broja komentara i novih prijedloga, nastaviti će se rad na Pravilniku i svi prijedlozi će biti razmotreni na sjednicama Povjerenstva. |
| 127 | Marko Lučić | Provedba edukacije pčelara, Članak 20. | Članak 20. Jako je bitno da svaka osoba prije nabavke pčela, ( prije rgistracije pčelinjaka ) prođe neki vid edukacije u svezi pravilnika o držanju pčela. To bi trebala biti zasebna cijelina kao osnovni vid edukacije koju bi morali proći svi budući pčelari. Jednostavno da se upoznaju sa pravnom regulativom vezanom za držanje pčela itd. To bi jako olakšalo rad povjerenika i stočarskih inspektora. Manje je bitno tko bi tu edukaciju provodio, ali je jako bitno da budući pčelari znaju što smiju a što ne smiju i koje su posljedice. | Primljeno na znanje | Zbog velikog broja komentara i novih prijedloga, nastaviti će se rad na Pravilniku i svi prijedlozi će biti razmotreni na sjednicama Povjerenstva. |
| 128 | stjepan grgić | Provedba edukacije pčelara, Članak 20. | Na Okruglom stolu u Saboru, kojeg je organiziro zastupnik Marin Miletić, predstavnici Hrvatskog pčelarskog saveza, kao i predstavnik Ministarstva poljoprivrede, držali su se „Stručne službe Hrvatskog pčelarskog saveza“, kao pijan plota. Ta služba po mojem mišljenju jest služba ali ni malo stručna. Od njih četvoro (4), ni jedno nije stručno da bi moglo unaprijediti pčelarstvo u RH, ali pojedini od njih četvoro su stručni unazaditi pčelarstvo u RH. Najproblematičniji je nadzor i koordinacija sa pašnim povjerenicima. Kako bi se što manje posla imalo, što manje radilo a što više zaradilo, „srtučna služba“ je gotovo natjerala Upravni odbor HPS-a da donese odluku kojom se onemogućava novoosnovanim udrugama da upravljaju preko svog povjerenika svojim pašnim resursima.Postoje neoborivi dokazi sprege člana stručne službe i povjerenika o zloupotrebi položaja i ovlasti (mailovi se uredno čuvaju). Na Okruglom stolu izneseno je da nitko ne želi biti pašni povjerenik, a istovremeno su tu „funkciju“ sebi zadržali (prigrabili) raznorazni predsjednici koji se revanširaju „stručnoj“ službi osiguravanjem glasačke mašinerije na Skupštini HPS-a i u Upravnom odboru HPS-a. Brinu se oni za sebe pa su pitali tko će pružiti pravnu zaštitu povjereniku u slučaju sudskog spora. Tvrdim da ne može doći do sudskog spora u koliko povjerenik sebe ne smatra šerifom. Odgovoriše da će povjerenik dobiti pravnu zaštitu na sudu od strane HPS-a. Spor svakako mora biti protiv pčelara. Pa pčelar član HPS-a, uplaćuje članarinu HPS-u i od tog novca će HPS financirati pravnika koji mora imati cilj da isti taj pčelar izgubi spor protiv šerifa- pardon, povjerenika. Ja to ne razumijem. | Primljeno na znanje | Komentar ne zahtjeva odgovor. |
| 129 | Maro Grbić | Provedba edukacije pčelara, Članak 20. | Ne smije uredba niti zakon koji se tiču svih građana biti bazirani na djelatnosti udruge građana ili privatne tvrtke. HPS može biti samo savjetodavan, ali ne izvršni, ne smije se izrekom spominjati niti jedna udruga građana. Tako i Centar za vozila ima monopolne javne ovlasti iako je privatna tvrtka. Ne smije se dopustiti da bilo gdje u poljoprivredi dominira samo jedna udruga, ma kako da je brojna ili stara. Ovo predloženo je obično pogodovanje, protuzakonito. | Primljeno na znanje | Zbog velikog broja komentara i novih prijedloga, nastaviti će se rad na Pravilniku i svi prijedlozi će biti razmotreni na sjednicama Povjerenstva. |
| 130 | KRUNOSLAV KOSIĆ | Provedba edukacije pčelara, Članak 20. | Ovim se opet pogoduje HPS-u a koliko oni imaju stručnjaka | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi na odredbe prijedloga Pravilnika |
| 131 | Gordana Hegić | Provedba edukacije pčelara, Članak 20. | Edukaciju pčelara nikako ne bi trebao vršiti isključivo HPS iz čitavog niza jasnih razloga. Naime, apiterapija i apiturizam također su dio djelatnosti koje se mogu obavljati vezano uz pčelarstvo posebno kod mlađe populacije koja želi da pčelarstvo postane osnovna a ne samo dopunska djelatnost.Već nekoliko godina za redom provedbu edukacije vrši Hrvatsko apiterapijsko društvo sa značajnim uspjehom jer se nakon završene edukacija mladi ljudi odlučuju na pokretanje posla i registraciju djelatnosti apiterapije. Da kao udruženje imamo kapaciteta za tako nešto govori i podatak da smo u suradnji s izdavačkom kućom Geromar izdali stručni priručnik Pčelarstvo apiterapija apiturizam 2019 godine koji je temelj za navedenu edukaciju tako da molim Ministarstvo poljoprivrede i ostale nadležne institucije da ovu primjedbu uzmu u obzir. 2021 godine smo s istim izdavačem a na inzistiranje pčelara koji su se žalili na nedostatak stručne literature preveli FAO priručnik Dobra pčelarska praksa: Glavne bolesti medonosne pčele (Apis mellifera): Kako ih prepoznati, spriječiti i liječiti. Također, Hrvatsko apiterapijsko društvo svake godine organizira simpozij edukacije za svoje članove, liječnike i zainteresiranu javnost koji je bodovan od strane Hrvatske liječničke komore. Iz ovih a i čitavog niza ostalih jasnih razloga molim da se uzme u obzir da edukaciju s ciljem profesionalizacije i razvoja pčelarstva apiturizma i apiterapije može pružati i Hrvatsko apiterapijsko društvo. | Primljeno na znanje | Apiturizam i apiterapija nisu predmet ovog Pravilnika. |
| 132 | PČELARSTVO ONLINE | Provedba edukacije pčelara, Članak 20. | Potpuno je nejasno zašto članak 20. koji opisuje "edukaciju pčelara" mora biti dio Prijedloga pravilnika o držanju pčela. Pčelarstvo u Europskoj uniji, a time i Republici Hrvatskoj, je slobodno zanimanje. Ulaskom u Europsku uniju potpisali smo neka prava ali i obaveze. Jedna od njih spada u neograničeno širenje pčelarstva kao poljoprivredne grane. Pojednostavljenje administracije jedno je od prioriteta članica Europske unije posebno po pitanju pripadnika slobodnih zanimanja koji u ta svoja sadašnja i buduća zanimanja neizmjerno ulažu i financijski i u obliku ljudskih resursa. Uz ograničenja od strane državnih institucija ne dobivaju ništa, dok ovdje vidimo pokušaj da se i po tom pitanju stvori monopolistički položaj Hrvatskog pčelarskog saveza nad konkurencijom odnosno drugim udrugama ali i pčelarima koji nemaju nikakve veze sa tim neprofitnim savezom. Članstva u savezima i udrugama su kako u Hrvatskoj tako i Europskoj uniji isključivo dobrovoljna. Edukaciju pčelara i povjerenika o držanju i dobrobiti pčela može na dobrovoljnoj bazi ukoliko se smatra za potrebnim organizirati u sustavu cjeloživotnog obrazovanja preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Obrtničkih i gospodarskih komora ali i svih zainteresiranih udruga. Potpuno je nepotrebno, od strane članova HPS-a, isticanje tog istog HPS-a u Pravilnik. Ne samo da je nepotrebno već se radi na ciljanom i osmišljenom načinu dovođenja drugih pčelarskih udruga i pčelara u neravnopravan položaj što je u suprotnosti sa zakonskim odredbama tržišnog natjecanja ali i samog Ustava Republike Hrvatske. Edukacija pčelara o uzgoju pčela te uvjetima za oplodne stanice za provedbu odobrenog uzgojnog programa također se može organizirati na jednak način s obzirom da su prema sada važećim zakonima Republike Hrvatske sve udruge jednake. Ovakav prijedlog Pravilnika je neustavan i nezakonit. | Primljeno na znanje | Zakonom o uzgoju domaćih životinja člankom 24. stavkom 4. HPS je nadležan za operativnu provedbu pašnog reda čiji su sastavni dio povjerenici. |
| 133 | Rahela Grgić | Provedba edukacije pčelara, Članak 20. | Zašto bi edukaciju pčelara i povjerenika organizirao HPS? Ukoliko postoji organizacija koja ima stručnjake za edukaciju ne vidim razlog zašto bi HPS bio nadležan za to? | Primljeno na znanje | Edukaciju Povjerenika po pitanju provedbe pašnog reda je u obvezi organizirati HPS |
| 134 | HUP Pčelinjak | Provedba edukacije pčelara, Članak 20. | Edukaciju pčelara o držanju i dobrobiti pčela može držati bilo koja stručna osoba. Zanima me koliko stručnih osoba na raspolaganju ima HPS? | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi na odredbe prijedloga Pravilnika. |
| 135 | stjepan grgić | Dostava pašnog reda, Članak 21. | Koliko će Magistara pčelarstva angažirati HPS za izradu navedenog. Ako će to odraditi postojeća "stručna" služba, bit će to još jedan INVALIDAN dokument. | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi na odredbe prijedloga Pravilnika. |
| 136 | KRUNOSLAV KOSIĆ | Dostava pašnog reda, Članak 21. | Vi u ministarstvu ni ne znate kad je koja paša za 6 mjeseci prošla baba s kolačima. Iz ovoga se vidi da je to pisao neki amater koji je nešto čuo o pčelama a pitanje je dali u opće zna kako pčela izgled | Primljeno na znanje | Komentar je neprimjeren. |
| 137 | Kristijan Dubravac | Dostava pašnog reda, Članak 21. | Podsjećam da je kazneno djelo na protupravan način ugrožavati ustavno ustrojstvo Republike Hrvatske. Kada ministar/ica protivno načelu diobe vlasti, načelu vladavine prava, protivno drugim ustavom zajamčenim pravima, u dijelu u kojem ni sam nema ni ustavne ni zakonske ovlasti da donosi propise o nečijim pravima i obvezama, prepušta donošenje i provedbu tih propisa nekoj udruzi, tada postoji osnovana sumnja da se ugrožava ustavno ustrojsvo RH. | Primljeno na znanje | Donošenje ovog Pravilnika kao podzakonskog akta propisano je Zakonom o uzgoju domaćih životinja (NN 115/1; 52/21) |
| 138 | HUP Pčelinjak | PRAVILNIK, Prilog VII. | Ovaj pravilnik je pisala potpuno nestručna osoba koja ne poznaje materiju te se istim pogoduje određenoj skupini u HPS-u a koja okuplja svega oko polovicu hrvatskih pčelara te u zadnje vrijeme masovno gubi članstvo. Predlažem da se za sve poslove koji se daju nekome da ih odrađuje u ime ministarstva provede Javni natječaj te će se na taj način izbjeći sumnje u pogodovanja. | Primljeno na znanje | Komentar je neprimjeren. |