Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću o Nacrtu strategije razvoja održivog turizma do 2030. godine

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Ana Paliska Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine U Nacrtu je uočljivo da se zanemaruje utjecaj komercijalnog smještaja (u različitim tipovima turističkih zona) na koncept održivog razvoja, koji također pokazuje negativni utjecaj na održivi razvoj i lokalne zajednice naročito u obalnim područjima. Naglašava se i kvaliteta mora, ali se pritom Strategija poziva samo na rezultate mjerenja uz uski plažni prostor, a zanemaruju se podatci navedeni u Strateškoj studiji procjene utjecaja na okoliš o ovoj Strategiji koja govori o alarmantnoj zagađenosti i stanju Jadranskoga mora na što su tijekom 2021. upozorili i hrvatski znanstvenici. Primljeno na znanje Kako je navedeno u Strategiji, kao rezultati Strateške studije proizašle su mjere zaštite okoliša kako bi se prepoznati negativni utjecaji do kojih može doći provedbom Strategije sveli na najmanju moguću razinu. Također, u okviru Glavne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu predložene su mjere ublažavanja negativnih utjecaja Strategije na ciljne vrste, stanišne tipove i ciljeve očuvanja te cjelovitost područja ekološke mreže. Nadalje, Strateškom studijom zaključeno je da se primjenom predloženih mjera može isključiti mogućnost značajnog negativnog utjecaja provedbe mjera Strategije na okoliš.
2 Oliver Kesar Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine Predlažem dopunu naslova cijelog dokumenta: Strategija razvoja održivog turizma Republike Hrvatske do 2030. godine Nije prihvaćen Vlada RH je na sjednici održanoj 26. studenoga 2020. godine donijela Odluku o pokretanju postupka izrade Strategije razvoja održivog turizma do 2030. godine
3 Oliver Kesar Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine Predlažem zamjenu sintagmi iz "hrvatski turizam" u "turizam u Hrvatskoj". U prijedlogu teksta Strategije razvoja turizma do 2020. godine su jezikoslovci, ali i turistička struka, ispravno uočili da "hrvatski turizam" aludira na domaći turizam pa je u finalnom tekstu Strategije izmijenjen naslov iz "hrvatskog turizma" u "turizam Republike Hrvatske". Nije prihvaćen Sintagma “hrvatski turizam” se uobičajeno koristi u dokumentima i literaturi koja se bavi turizmom u Hrvatskoj. Nadalje, pridjev hrvatski odnosi se na Hrvate i Hrvatsku te je kao takav i jezikoslovno ispravan u bilo kojem kontekstu. Također, i u Strategiji razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine, sintagma hrvatski turizam redovito se koristila za turizam koji se odvija u Hrvatskoj.
4 Oliver Kesar Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine Terminološka napomena: Predlažem iz teksta Strategije potpuno izbaciti potpuno pogrešne sintagme "turistički sektor" (na 14 mjesta) + "sektor turizma" (na 3 mjesta), "turistička industrija" (2 mjesta), "turističko gospodarstvo" (1 mjesto) te isti nazvati - "turističkim sustavom" jer on to po svojoj ekonomskoj kategorizaciji i organizacijskoj strukturi doista i jest. Često je dovoljno napisati i samo - turizam. Primljeno na znanje Ne može se reći da su navedene sintagme pogrešne. Uobičajeno se koriste u hrvatskom jeziku i njihova upotreba ovisi i o kontekstu.
5 Oliver Kesar Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine Terminološka napomena: Bilo bi dobro u cijelom tekstu Strategije ne karakterizirati Hrvatsku kao turističku destinaciju. Ako su Hrvatska, Istra i Poreč turističke destinacije, onda termin nema smisla. Hrvatska je turistička zemlja, Istra turistička regija, a Poreč turistička destinacija (grad Poreč sa svim općinama koje gravitiraju gradu i čine destinaciju). Kada je riječ o menadžmentu turističke destinacije onda se točno zna o kojem prostoru je riječ, tako da je bespredmetno Hrvatsku nazivati destinacijom. Nije prihvaćen Na XXII. zasjedanju Glavne skupštine UNWTO-a usvojena je definicije za tematsko područje konkurentnost turističke destinacije koje je Odbor predložio u dokumentu Report of the Committee on Tourism and Competitiveness. “Turistička destinacija (engl. Tourism Destination) fizički je prostor sa ili bez administrativnih granica u kojem posjetitelji mogu ostvariti noćenje. To je klaster (združenih) proizvoda, usluga, aktivnosti i doživljaja u lancu turističkih vrijednosti i osnovna je jedinica analize turističkih učinaka. Ponuda u turističkim destinacijama uključuje različite dionike, a njihovo povezivanje omogućuje stvaranje većih destinacija. Imidž i identitet nematerijalni su elementi destinacije koji mogu utjecati na njenu tržišnu konkurentnost.”
6 Udruga Vinistra Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine Poštovani, smatramo kako u turističkoj ponudi hrvatskog turizma svoje mjesto ima vino i vinski turizam te bi kao takav trebao biti posebno istaknut u ključnim turističkim proizvodima. Navodimo nekoliko razloga: 1. Vinski turizam zaslužan je za dolazak brojnih gostiju za vrijeme pred i posezone te samim time produžuje turističku sezonu i smanjuje sezonalnost. Gosti kojima je motiv dolaska vino i vinski turizam više su platežne moći od prosjeka. 2. Vinski turizam ima pozitivan utjecaj na prostor, okoliš i prirodu jer potiče sadnju vinograda te prati svjetske trendove gdje sve više proizvođača promovira ekološku i organsku proizvodnu sa naglaskom na održivost. 3. Vinski turizam zaslužan je ravnomjerniji regionalni turistički razvoj obzirom da su vinski podrumi i kušaone zastupljene u svim županijama Republike Hrvatske. Također nalaze se u ruralnom i gradskom okolini. 4. Potiče povezivanje raznih djelatnosti te stava visoku dodanu vrijednost na turističku ponudu Republike Hrvatske (posebni oblik turizma sa snažnim utjecajem na destinacijsku ponudu). 5. Kao takav prihvaćen je od strane domaćih gostiju, što dovodi do brojnih domaćih gostiju te potiče domaći turizam. Udruga Vinistra – Regionalna organizacija vinara i vinogradara za vinogradarsku regiju Hrvatska Istra i Kvarner Primljeno na znanje Kada govorimo o turističkim proizvodima, Strategija prepoznaje pojam eno-gastronomski turizam te je vinski turizam obuhvaćen širom definicijom, pri čemu se navodi sljedeće: - “prepoznatljiva i autentična eno i gastronomska ponuda predstavlja nedovoljno iskorišten potencijal koji upućuje i na osnaživanje ekološke proizvodnje i plasmana lokalno proizvedene hrane i ekoloških poljoprivrednih proizvoda i proizvoda s oznakama kvalitete kroz turizam čime se jača cjelokupni lanac vrijednosti.” - “Poticat će se razvoj proizvoda temeljenih na autentičnoj eno i gastro ponudi čime se jača cjelokupni lanac vrijednosti.” - “Primarno je važno povezivati najposjećenije destinacije s okolicom i zaleđem, tako da posjetitelj u vremenu boravka konzumira što veći broj usluga i na što širem području, posebno eno-gastro ponudu i razne atrakcije poput događanja i manifestacija, sajmova, izložbi te uključivanje u postojeće i stvaranje novih turističkih ruta” - “Osobito će se poticati: - eno-gastronomski turizam temeljen na autentičnoj ponudi hrane i pića…” - itd…
7 Ratko Kovačević Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine Poštovani, Imali smo pripremljen materijal vezan za maslinarski turizam koji opisuje njegove potencijale i mogućnosti realizacije u posezoni tijekom listopada i studenog, međutim zbog obujma materijala nismo ga mogli poslat ovim putem. Taj materijal proslijedili smo emailom na adresu ministarstva turizma u rubriku upiti građana/ obrazac da bi ispoštovali rok za komentiranje na javnoj raspravi koji ističe danas. Ukoliko želite da vam ga posaljemo na vasu email adresu, rado ćemo to učinit. Primljeno na znanje Kada govorimo o turističkim proizvodima, oni nisu pojedinačno navedeni u Strategiji s konkretnim mjerama, no svakako će biti prepoznati u Nacionalnom planu.
8 KRISTINA PILKO Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine Poštovani, s obzirom na strategije Plave ekonomije koje se trebaju implementirati u nacionalna gospodarstva do 2030.g., a direktno se tiču održivosti i plavog rasta i razvoja (more i priobalje), u tekstu se samo na sva mjesta spominje "plavi" / "plavo" bez detaljnijih razradbi tako važne globalne strategije koju RH nema, odnosno o svemu sudeći minorno uključuje u važne razvoje strategije poput ove, koja direktno je velikim dijelom vezana na navedeno. Na žalost, prekasno sam se uključila u raspravu, s obzirom kako je danas posljednji dan, pa nisam u vremenskoj mogućnosti detaljnije navedeno razraditi po poglavljima i temama. Primljeno na znanje Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine akt je strateškog planiranja hrvatskog turizma za razdoblje do 2030. godine te je usklađen s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine i temeljnim dokumentima i politikama Europske unije i Republike Hrvatske, uključujući Nacionalni plan oporavka i otpornosti.
9 Brodsko ekološko društvo-BED Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine Poštovani, smatramo da je za e-savjetovanje za ovako važan dokument, zajedno sa Savjetovanjem s javnošću o Strateškoj procjeni utjecaja na okoliš Strategije razvoja održivog turizma do 2030. godine nedopustivo staviti u javnu raspravu u periodu od kraja srpnja do kraja kolovoza, uzimajući u obzir ne samo vrijeme godišnjeg odmora, nego i činjenicu da se radi o vrhuncu turističke sezone, u kojoj oni kojih se to najviše tiče imaju pune ruke posla i ne stignu prolaziti kroz opsežne strateške dokumente. Tako je zasigurno propuštena šansa za kvalitetne komentare. Primljeno na znanje Rokovi izrade i donošenja Strategije, zadani su, budući da je Strategija jedna od aktivnosti predviđenih Nacionalnim planom oporavka i otpornosti. Svi važni dionici, ali i predstavnici lokalne zajednice i organizacija civilnog društva su bili uključeni u proces izrade i doprinijeli su izradi ovoga dokumenta. Osim toga, nacrt su i prije samog javnog savjetovanja dobila sva strukovna udruženja i proslijedila ga svojim članovima. Na taj način su svi zainteresirani imali dovoljno vremena dati svoj doprinos kvaliteti dokumenta.
10 Turistička zajednica Požeško-slavonske županije Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine Uvažavajući detektirane ključne izazove hrvatskog turizma koji su navedeni u točki 5., te strateške ciljeve pojedinačno analizirane u točki 8. dokumenta, očitujemo se da u strateškom cilju: 1. "Cjelogodišnji i regionalno uravnoteženiji turizam" kroz prioritetna područja navedena u dokumentu koja su vrlo dobro prepoznata predviđamo detaljnu operacionalizaciju istih, uključivo u razradi o kontinentalnom dijelu RH koji se diferencira u odnosu na primorski dio, u budućem dokumentu Nacionalnom planu razvoja održivog turizma do 2027.godine a kojim je predviđena operacionalizacija svih prioritetnih područja kroz konkretne mjere, odnosno predlažemo uzeti u obzir specifičnosti turizma na kontinentu, vrijeme povrata investicija, ne postojanja sezonalnosti, no potrebe strukturiranog razvoja proizvoda uz iznimno važan uvjet istovremenog sinergijskog djelovanja ka boljoj prometnoj povezanosti; 2. "Turizam uz očuvan okoliš, prostor i klimu" u prioritetnim područjima kojima su obrađene važne teme i smjernice djelovanja u cilju očuvanja okoliša, prostora i klime, predlažemo navesti kao prioritetno područje i ''implementaciju centara primjera dobre prakse i učenja iz projekata u nastajanju'', odnosno, kako turistička destinacija prema pravilima struke može iz starta rasti uz uvažavanje očuvanja okoliša, prostora i klime; 3. "Konkurentan i inovativan turizam" kroz prioritetna područja koja su navedena, dobro prepoznata i opisana u dokumentu predviđa se potreba i nužnost multidisciplinarnog pristupa i djelovanja u području jačanja ljudskih potencijala, jer su promjene u sektoru koji formira buduće poželjne samozaposlene u turizmu preduvjet odvijanja navedenih željenih promjena. Predviđa se i predlaže operacionalizacija koja nije ovisna samo o Nacionalnom planu razvoja održivog turizma do 2027.godine već i o međusektorskoj suradnji. U ovom strateškom cilju snažno se podržava navedena distinkcija ulaganja u smještajnu infrastrukturu na kontinentu u odnosu na primorski dio radi različitih polazišnih parametara trenutnog stanja i razlike u korištenju i povratu uloženog po principu NPOO; 4. "Otporan turizam" u prioritetnim područjima prepoznaje sva područja koja se kontinuirano slijedom promjena koje nastaju i kretanja koja se očituju, moraju unapređivati. Poseban značaj vidimo u dokumentom predviđenom unapređenju sustava praćenja podataka koji je i detaljno opisan, što će vjerujemo doprinijeti smanjenju subjektivne interpretacije turističkih parametara u odnosu na stručnu interpretaciju zabilježenih realnih podataka. Primljeno na znanje Navedene primjedbe ne odnose se na tekst Strategije te će se razmotriti prilikom izrade Nacionalnog plana razvoja održivog turizma do 2027. godine.
11 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine Polazišna točka ove Strategije treba biti trenutno stanje okoliša i prirode u Hrvatskoj, a koje u dokumentu nije realno prikazano. Sukladno tome tekst dokumenta trebao uskladiti i dopuniti. Smatramo kako je potrebno iznijeti jasne i precizne podatke vezane uz stanje okoliša RH. Naime, Jadransko more (prirodni resurs) je među najzagađenijim morima plastikom u Mediteranu. Zastupljenost plastičnog otpada na dnu Jadranskog mora je među najvećim u Europi nakon sjeveroistočnog dijela Sredozemnog i Keltskog mora, a što je upozorenje međunarodnog tima stručnjaka u studiji objavljenoj u časopisu Marine Pollution Bulletin. Kad je riječ o gospodarenju otpadom imamo niz ilegalnih odlagališta, a brojna službena nisu usklađena s EU standardima. Dalmacija je najgora u Hrvatskoj po pitanju odvojenog prikupljanja otpada te nema niti jednu kompostanu, a što su preduvjeti za postizanje kružne ekonomije u gospodarenju otpadom. Kakvoća vode i zraka su također pogoršane. Izrazit problem predstavlja nasipavanje i betonizacija obale uzrokovana aktivnostima turizma kao i uništavanje morskih vrsta staništa kako zbog zagađenje tako i aktivnosti nautičkog turizma. Ovo su samo neki od primjera, te smatramo kako je nužno potrebno da Strategija jasno i realno sagleda trenutno stanje, a kako bi se mogli planirati daljnji koraci razvoja održivog turizma, odnosno postizanja Strateškog cilja 2. Primljeno na znanje Prilikom izrade Strategije razvoja održivog turizma RH do 2030. godine uvažili su se svi propisi iz područja zaštite okoliša i prirode i šire, na svim razinama – nacionalnoj, EU i globalnoj (konvencije i protokoli). Budući da je popis pravnog okvira navedenih područja pozamašan, a Strategija obuhvaća i propise i drugih sektora, pristup koji je izabran prilikom izrade Strategije je usklađenost s pravnim okvirom ne samo na nacionalnoj, već i na EU i globalnoj razini, bez detaljnog navođenja svih propisa, što bi značajno povećalo fizički obujam Strategije. Daljnji razvoj održivog turizma u RH u jednakoj mjeri uključuje ekonomski prosperitet, zaštitu okoliša i dobrobit svih dionika u turizmu, a osobito lokalne zajednice. Razvoj uz izostanak bilo koje od navedenih komponenti ne smatra se održivim. U cilju razvoja i dostizanja održivog turizma sinergijski se surađuje s drugim resorima i nadležnim tijelima te su kroz postupak Strateške procjene utjecaja na okoliš utvrđene mjere koje će dodatno osigurati smanjenje eventualnog značajnog utjecaja turizma na sastavnice okoliša. Trenutno stanje je identificirano u provedenim analizama koje su podloga samoj izradi dokumenta, a reflektira se I u identificiranim izazovima, potencijalima I razvojnim potrebama.
12 Open way d.o.o. Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine Dopuna za Intervencijsku logiku: Jasnije definirati sezonalnost u odnosu Jadranska i kontinentalna Hrvatska, Na kopnu je sezona od uskrsa do sredine srpnja te od 15.08. do 15.10. te posebno zimski praznici kao oblik kampova za djecu i mlade. Posebni oblici turizma na kontinentu koji se baziraju na aktivnom i pustolovnom turizmu uz gastro i eno ponudu, uključivo u prirodnu i kulturnu baštinu. Razvoj turizma na kontinentu potrebno je definirati kroz novu regionalnu podjelu prije svega mislimo na Panonsku hrvatsku, za koju se na temelju nacionalne strategije mora napraviti regionalna strategija koja će preciznije i dubinski prepoznati specifične potrebe upravo ove regije. Prometna povezanost kroz tri razine: Cestovna mreža sa priključcima na autocestu Zagreb- Lipovac npr. (brza cesta Lipik-Lipovljani), željeznička povezanost, kroz revitalizaciju regionalnih željezničkih pravaca kao što je Virovitica Banova Jaruga. I na kraju povezanost sa jedinim aerodromom istočno od Zagreba, potrebno je definirati linije koje bi od aerodroma u Osijeku povezivale, županijska središta nacionalne i parkove prirode te druge atrakcije na području Slavonije. Iz županijskih središta lokalne subvencionirane linije za gradove i naselja u tom prostoru. Kroz pojednostavljenje administrativnih postupaka omogućiti lokalnom stanovništvu na području Panonske hrvatske bavljenje turizmom po povlaštenim uvjetima koji se očituju kroz poreznu olakšicu kao i kroz bolje startne pozicije.. Na području Panonske hrvatske ne postoji opterećenje prostora, niti se taj oblik masovnog turizma razvija, potrebno je preciznije definirati ovakve konstatacije kako se ne bi paušalno ocjenjivao čitav prostor RH po jednom (JADRANSKOM) MJERILU. Najkvalitetniji ljudski potencijali u turizmu dolaze iz Panonske hrvatske odnosno Slavonije, samo što je zbog nepovoljnih radnih uvjeta velik dio obučenih turističkih radnika otišao u zemlje zapadne Europe, kroz poticajne mjere i subvencije za turizam pokušati vratiti uprave te kadrove na područje Slavonije. Pažljivo definirati pojmove kao što je sprečavanje „apartmanizacije „ naime kroz strategiju se provlači ideja kako je potrebno promijeniti strukturu smještaja na način da se poveća udio ležaja u Hotelsko i drugom smještaju u odnosu na apartmane. Ta konstatacija vrijedi za Jadransku Hrvatsku, međutim bilo bi pogrešno kada bi se taj princip primijenio na Slavoniju i kontinent općenito. Razlog leži u tome što je razvoj smještaja u domaćinstvu, seoskim gospodarstvima, kućama za odmor te robinzonskom smještaju -kamp odmorištu za to područje najbrži i najkvalitetniji način da se u što kraćem vremenu što veći broj stanovništva uključi u turizam. Investicije u hotelski smještaj na kontinentu su rijetke i potrebno je napraviti veliku promjenu u investicijskom okruženju da bi se to promijenilo. Kroz ciljane strateške odluke za područje Slaovonije definirati koje i kakve oblike turizma se želi razvijati , potom definirati poticajne mjere za investicije u ciljana područja. Kada se govori i preprekama za investicije važno je definirati prostor u kojem se na kontinentu turizam odvija; to je naravno dio urbanih središta ali prvenstveno ruralni prostor te šume, pri tome dolazi do slijedećeg apsurda: Šumama gospodare Hrvatske šume d.d. a zemljište je uglavnom definirano kao vlasništvo RH. Prema Zakonu o šumama, te drugi podzakonskim aktima koji reguliraju ovu problematiku, korištenje prostora moguće je kroz: osnivanje prava služnosti i osnivanje prava građenja. U ovisnosti o kakvim objektima je riječ nadležno je ili ministarstvo državne imovine ili ministarstvo poljoprivrede u oba slučaja za sve zahvate u tom prostoru određuje se naknada za gubitak u drvnoj masi i za opće korisnu funkciju šuma, koje su enormno velike i za investitore neprihvatljive. Na području cijele Slavonije investitori u takve objekte su isključivo Lokalne uprave i samouprave, koje nisu u mogućnosti platiti tako visoke naknade te se odustaje od investicija, osim toga zbog dugotrajne procedure nije moguće doći do građevinski dozvola koje su uvjet za prijavu na najavljene natječaje a zbog proteka vremena od početka planiranja do same investicije zbog rasta cijena na tržištu materijala investicije višestruko premašuju početna planiranja. Stoga je potrebno za područje Panonske hrvatske za investicije koje su u postupanju pri Ministarstvu državne imovine ili Ministarstvo poljoprivrede omogućiti da se mogu na natječaje prijaviti i bez ishodovane građevinske dozvole, uz potvrdu da su pokrenuli proceduru pri nekom od navedenih ministarstava. U protivnom dogodit će se investicije u jadranskoj hrvatskoj budući su oni spremniji sa građevinskim dozvolama jer nemaju tako složene složenu proceduru. Pristup glavnom mediju za razvoj turizma na kontinentu a to su šume i šumsko tlo je ključan za razvoj turizma i mora se izjednačiti sa pristupom morskoj obali jer kako je Jadranskoj važno more tako su nama važne šume. Inovacija i digitalizacija u turizmu ponajbolje se očituje i novim smještajnim jedinicama te novootvorenim centrima za posjetitelje na području Slavonije(parkovi prirode Papuk, Lonjsko polje i Kopački rit), Kroz natječaje poticati izgradnju i uređenje takvim prostora. Na području Slavonije potrebno je posebnim mjerama poticati razvoj receptivnih turističkih agencija, koje u svojoj naravi destinacijske menadžment kompanije, jer bez njih razvoj kroz objedinjavanje turističke ponude u obliku paket aranžmana nije moguć. Ovakve agencije tada postaju partner turističkim zajednicama. Upravo kroz izradu regionalnih strateških dokumenata lokalne zajednice mogu jasnije artikulirati svoje potrebe. Pri ministarstvu turizma osnovati poseban odjel za razvoj kontinentalnog turizma, a pri Hrvatskoj turističkoj zajednici u turističko vijeće staviti više predstavnika sa kontinenta. e- vizitor prikuplja podatke o broju dolazaka i noćenja i to je sjajan alat, ali na kontinentu ima jako puno jednodnevnih izleta za koje bi bilo iznimno korisno da se evidentiraju ako bi se iz tih podatak crpile informacije u kojem smjeru ići kada vezao uz oblike turizma, područje interesa i motiva dolaska takvih gostiju. Proces razminiranja područje Slavonije je pri kraju ali godine pod „tablama Mine“ učinile su svoje te je potreban veliki napor da se kroz promociju i medije destinacije percipiraju kao sigurne, stoga predlažemo da se područja koja su do 2022. godine imale ili još imaju MSP, posebno tretiraju u kontekstu natječaja za sufinanciranje kao i za porezna rasterećenja. Primljeno na znanje Prijedlozi se ne odnose na sadržaj Strategije te će prijedlozi iz nadležnosti Ministarstva turizma i sporta razmotriti prilikom izrade Nacionalnog plana razvoja održivog turizma do 2027. godine.
13 Mirjana Kovačić Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine Prof. dr.sc. Mirjana Kovačić Složila bih se sa prethodnim komentarima. Puno teksta, razvojni scenariji su nedorečeni i nedostaje ključni prioritet. Kontinuirano se izrađuju dokumenti u kojima se utvrđuje da nema dovoljno ljudi za rad u turizmu, da je ponuda siromašna, da treba olakšati poduzetnicima, velikim investitorima, budući će razvoj turizma doprinijeti zapošljavanju, ali nigdje da se utvrdi da ne želimo masovni turizam, daljnju devastaciju obale i apartmanizaciju, bazene, obalno zagađenje smećem i komunalnim vodama. Što to znači ravnomjerni razvoj turizma, pa ne mora se turizam događati svuda oko nas i na svakom koraku. Što lokalna zajednica ima od toga? Ili ako baš mora onda ima mnogo napuštenih objekata koje treba prenamijeniti, a onda graditi nove. Propisati kakve hotele i gdje želimo, a ne da nam se dogodi gradnja Hilton, veća od prvotnog plana za dva kata, koncesija s mogućnošću zatvaranja plaže, ili novi hotel u Ičićima koji nepovratno mijenja vizuru i zatvara pogled zgradama. Što je sa zelenim površinama, zar zaista nije naučena lekcija iz prošlosti, kada je Španjolska neka od svojih ljetovališta betonirala i tako nepovratno devastirala obalu. Gdje je tu niskougljični razvoj na način da se postojeće hotelijere obveže na promjene u korištenju energenata, gradnju resorta i drugo. Zbog čega se nautički turizam spominje u tragovima, kada su to gosti koji troše mnogo više od hotelskih i drugih. Točno nedostaju nam kvalitetni sadržaji, nisu nam potrebni novi apartmani, potrebna je kontrola kao i zakoni, posebno o pomorskom dobru i turističkom zemljištu koji će jasno regulirati postupanje i korištenje. Također praćenje broja dolazaka nije relevantan podatak, puno je važnije znati kolika je stvarna zarada od turizma, direktne koristi, kao i štete i negativni utjecali. Nadalje ljudi se spominju samo u kontekstu da ih nema dovoljno no ljudi nisu predmet, oni su nositelji posla u turizmu, nigdje se ne govori o potrebi stvaranja odgovarajućih uvjeta rada, plaće i drugo. I zapravo što je Hrvatskoj cilj? Imati masovni turizam, neplansku gradnju, stihijska događanja kiča i drugog, zakone koji se ne primjenjuju ili razvijati turizam koji u sinergiji s eko domaćom proizvodnjom hrane, more i kontinent čini zaokruženu priču. Činjenica da iz dokumenta nije vidljivo kojim smjerom Hrvatski turizam ide, osim dok traje, traje. A čini se da EU, vrlo mudro daje sredstva za komunalnu infrastrukturu kako bi se izgradila nova i unaprijedila postojeća i naravno strancima omogućila izgradnju novih smještajnih i apartmanskih kapaciteta. U dokumentu se sasvim kratko osvrće na zauzetost plaža, činjenica je da plažni prostor ima svoja ograničenja i da treba razumnije pristupiti korištenju morskog i drugog resursa. Primljeno na znanje Daljnji razvoj održivog turizma u RH u jednakoj mjeri uključuje ekonomski prosperitet, zaštitu okoliša i dobrobit svih dionika u turizmu, a osobito lokalne zajednice. Razvoj uz izostanak bilo koje od navedenih komponenti ne smatra se održivim. U cilju razvoja i dostizanja održivog turizma sinergijski se surađuje s drugim resorima i nadležnim tijelima, dok su kroz postupak Strateške procjene utjecaja na okoliš utvrđene mjere koje će dodatno osigurati smanjenje eventualnog značajnog utjecaja turizma na sastavnice okoliša.
14 Pravobranitelj za djecu RH Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine Sukladno ovlasti iz članka 10. Zakona o pravobranitelju za djecu („Narodne novine“ br. 73/17), dostavljamo naše mišljenje na Nacrt strategije razvoja održivog turizma do 2030. godine. S obzirom na važnost razvoja socijalnog, dječjeg i omladinskog turizma u Republici Hrvatskoj, ovom prilikom ukazujemo na potrebu angažmana u analizi i uspostavi sigurnog i kvalitetnog socijalnog, dječjeg i omladinskog turizma. Stoga predlažemo da se Strategijom razvoja održivog turizma do 2030. godine napravi poseban osvrt koji će se odnositi na djecu i mlade u pristupu turističkim ponudama i događajima, s konkretnim naglaskom na ocjenu stanja u Hrvatskoj (trendove i turizam u Hrvatskoj), ključne izazove i smjernice za razvoj održivog turizma u odnosu na djecu i mlade kao korisnike, posebno one koji su u riziku od socijalne isključenosti. Fokus je potrebno usmjeriti na uspostavu kvalitetnih prostornih kapaciteta, usluga i kadra koji radi s djecom i mladima. Podsjećamo na aktivnosti Odbora za turizam Hrvatskog sabora koji je na temelju provedene rasprave na tematskoj sjednici na temu: „Kakva je budućnost omladinskog i dječjeg turizma u Republici Hrvatskoj?“ donio zaključke i preporuke koje su dopisom tog Odbora od 6. lipnja 2013. dostavljene predstavnicima brojnih relevantnih međunarodnih i domaćih organizacija kao i državnim institucijama i agencijama specijaliziranih za navedenu temu. Radi utvrđivanja postojećeg stanja omladinskog i dječjeg turizma u Republici Hrvatskoj i ukazivanja na opravdanost potreba i mogućnosti njegova unaprjeđenja i daljnjeg razvoja doneseni su zaključci i konkretne preporuke za poduzimanje konkretnih aktivnosti iz nadležnosti tih subjekata. Preporuke su upućene i tadašnjem Ministarstvu turizma, ali i drugim ministarstvima, sa zadatkom da se naprave analize postojećeg stanja i statusa objekata u Republici Hrvatskoj u kojima se provode programi terenske nastave i organiziranog odmora za djecu, da se pristupi izradi novog zakonskog prijedloga kojim će se urediti područje organiziranog odmora djece i mladih u Hrvatskoj i drugo. Stoga očekujemo i nadamo se da će u predstojećem razdoblju primjene Strategije razvoja održivog turizma do 2030. godine ovom području biti posvećena posebna pozornost, radi zaštite i unaprjeđenja prava i interesa djece. Koristimo priliku podsjetiti, kada se radi o turizmu, na potrebu da se regulira pitanje sigurnosti i organizacije rada djece koja rade u turističkoj sezoni u okviru praktične nastave. Primljeno na znanje Iako nije istaknut kao posebni oblik turizma, socijalni, dječji i omladinski turizam te drugo predloženo komentarom obuhvaćeno je u opisu prioritetnog područja 1.6. za strateški cilj 1. „Cjelogodišnji i regionalno uravnoteženiji turizam“: Stvaranje boljih uvjeta života i rada: “Ulaganjima u proizvode poput aktivnog turizma, kulturnog i ostalih, lokalnom stanovništvu će se osigurati pristup infrastrukturi i brojnim sadržajima (sportskim, kulturnim, zabavnim), što će također pozitivno utjecati na kvalitetu života… Ova ulaganja doprinose socijalnoj uključenosti, dobrom zdravlju i dobrobiti lokalnog stanovništva te smanjenju i prevenciji siromaštva… Ova ulaganja doprinose socijalnoj uključenosti, dobrom zdravlju i dobrobiti lokalnog stanovništva te smanjenju i prevenciji siromaštva. Održivim razvojem turizma, podržanim navedenim ulaganjima, potaknut će se ravnomjeran i održiv razvoj gospodarstva i stvoriti kvalitetna radna mjesta.” Kroz razradu mjera i pripadajućih aktivnosti u Nacionalnom planu razvoja održivog turizma do 2027. godine i dalje će se voditi računa o poštivanju Konvencije o pravima djeteta, dok se po pitanjima sigurnosti i organizacije rada djece koja rade u turističkoj sezoni u okviru praktične nastave sinergijski kontinuirano surađuje s drugim resorima i nadležnim tijelima.
15 Hrvatski lovački savez Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine Stavljanje lovnog turizma pod poglavlje 8. Strateški cilj 1. “Cjelogodišnji i regionalno uravnoteženi turizam”, prioritetno područje 1.3. Razvoj posebnih oblika turizma i strukturirani razvoj proizvoda. Nadalje, čitajući ovu Strategiju, lovni turizam se može spomenuti gotovo u svim njezinim strateškim ciljevima. Lovni turizam (između ostaloga i razgledanja lovišta, fotolov, fotosafariji, edukacijski proizvod i usluge i slično), kao dio hrvatske kulturne baštine još od 19 stoljeća, poseban je oblik turizma koji ima jaku vezu s naturalnim oblicima turizma - ruralnim i planinskim turizmom, sportskim, pustolovnim i aktivnim (rekreativnim) turizmom, ekoturizmom i edukacijskim turizmom. Donosi značajne prednosti ruralnim područjima uključujući socijalnu i ekonomsku vrijednost, ali stvara i ekološke i društveno- kulturne vrijednosti. Lovni turizam je važan dio kontinentalnog turizma. Svojim osobnostima lovni turizam može pozitivno utjecati na mnoge prepoznate razvojne potrebe/razvojne potencijale u novoj strategiji razvoja turizma do 2030. a posebno na ključni izazov vremenske i prostorne neujednačenosti te kvalitete života i dobrobiti lokalnog stanovništva. Ovaj poseban oblik turizma kroz svoje proizvode i usluge potiče razvoj destinacija u unutrašnjosti zemlje (diverzifikacija i specijalizacija) te produljuje turističku sezonu s ljetnih mjeseci na ostala godišnja doba (smanjenje sezonalnosti). Lovni turizam pronalazi svoje mjesto u prirodnim i antropogenim atrakcijama, opterećenosti prostora i ključnim turističkim proizvodima. Prepoznat je u Strategiji razvoja turizma do 2020. godine, u kojoj je navedeno da jedan od ciljeva je razvoj turizma na cijelom području RH gdje lovni turizam zauzima važno mjesto. Isto tako, lovni turizam je prepoznat u planovima razvoja gradova i strateškim planovima razvoja turizma na područjima općina i gradova, kao segment turističke ponude koji posebno u sinergiji s ponudom ruralnog turizma može predstavljati dodatni pokretač njihova razvoja. Rezolucija Europskog parlamenta o uspostavi Strategije EU-a za održivi turizam prepoznaje i naglašava važnost konkretnih mjera za promicanje alternativnih oblika turizma kao što je i turizam povezan s divljom florom i faunom. S poštovanjem, Hrvatski lovački savez Prihvaćen Lovni turizam dodan je u Prioritetno područje 1.3. strateškog cilja 1. „Cjelogodišnji i regionalno uravnoteženiji turizam“: Razvoj posebnih oblika turizma i strukturirani razvoj proizvoda Razvoj lovnog turizma poduprijet će se zajedno sa ostalim posebnim oblicima turizma kroz razradu mjera u okviru Nacionalnog plana razvoja održivog turizma do 2027. godine.
16 Vitomir Begović Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine Vezano za ovu Strategiju predlažem istu dopuniti i razraditi vezano uz slijedeće: Betonizaciju, apartmanizaciju ,devastaciju obale treba hitno ograničiti. Daljnji razvoj usmjeriti i uskladiti s ulaganjem u infrastrukturu (kanalizacija, voda, lokalne prometnice, protupožarna zaštita, zdravstvena usluga, ….), i potrebom očuvanja i zaštite okoliša, zelenila i dr. Poreznu politiku uskladiti sa ostvarenom zaradom od turizma: iznajmljivanja smještajnih kapaciteta. Sadašnji model u potpunosti promašen i više bi odgovarao porezima u djelatnosti vezanima uz industriju ,poljoprivredu, obrt i sl. koje je potrebno stimulirati, jer ne smijemo i ne možemo biti ovisni o turizmu. Sadašnja porezna „politika ?“ negativno se održava na tržište nekretnina tj. rast cijena; koje ne mogu pratiti oni kojima je stan prijeka potreba za život. Istovremeno država to pokušava subvencionirati potičući dizanje stambenih kredita i zaduživanje ! Dakle s trendovima poreza u turizmu i iznajmljivanju smještajnih kapaciteta izravno je povezana i stambena politika koja može i treba ići u drugom smjeru , kako bi se uspostavila realna i podnošljiva cijena nekretnina , uz plan izgradnje stanova za najam u vlasništvu države i jedinica lokalne samouprave. Zanimljiv je i poučan članak objavljen u Telegramu ,16.8.2022. "Hrvatska porezima tjera stručnjake u inozemstvo, a potiče Zimmer frei. Nije ni čudo da smo siromašni" .U nastavku uvodni skraćeni citat najvažnijeg dijela: „Hrvatska porezima tjera stručnjake u inozemstvo, a potiče Zimmer frei. Nije ni čudo da smo siromašni. Ako se bavite 'pravom' djelatnošću, može se dogoditi da vam je porezno opterećenje oko 1 posto !!! Dok hrvatski porezni sustav vrlo strogo kažnjava rad, paralelno postoje i sasvim legalne porezne oaze, poput paušalnog iznajmljivanja soba i apartmana turistima. Iako je takva politika u prošlosti vjerojatno imala smisla, jer su mnogi tijekom 90-ih ostali bez posla, pa im je iznajmljivanje bilo možda i jedini način preživljavanja, danas, kada je turizam vrlo razvijen a i situacija na tržištu rada je drugačija, efekti takve porezne politike vrlo su upitni“. Prema tome, može se zaključiti da je nužno odmah i radikalno promijeniti zakone i poreznu politiku i pravično oporezivati navedeni vid stjecanja prihoda. Isto se odnosi i na porez na nekretnine. Navedeni gotovo zanemarivi porezi utječu na enorman rast cijene nekretnina, pri čemu opet „stradaju“ najslabiji i najsiromašniji. Pored toga, devastiraju se prekomjernom izgradnjom mnoga lijepa mjesta, nestaje zelenilo, zagađuje se okoliš, zanemaruje utjecaj na klimu, komunalna infrastruktura "puca" jer ne može izdržati prekomjernu i nekontroliranu izgradnju, itd. Sadašnja aktualna situacija više je nego očito traži akciju i odgovornost u povlačenju pravih poteza, koji istina je već dobrano kasne ! Primljeno na znanje Daljnji razvoj održivog turizma u RH u jednakoj mjeri uključuje ekonomski prosperitet, zaštitu okoliša i dobrobit svih dionika u turizmu, a osobito lokalne zajednice. Razvoj uz izostanak bilo koje od navedenih komponenti ne smatra se održivim. U cilju razvoja i dostizanja održivog turizma sinergijski se surađuje s drugim resorima i nadležnim tijelima, uključujući i oko pitanja porezne politike, dok su kroz postupak Strateške procjene utjecaja na okoliš utvrđene mjere koje će dodatno osigurati smanjenje eventualnog značajnog utjecaja turizma na sastavnice okoliša.
17 Lidija Runko Luttenberger Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine Zašto se održivi turizam poistovjećuje sa izgradnjom novih hotelskih kapaciteta? Strategija ne smije biti osnov za privilegiranje određenih lobija. Održivost turizma se prvenstveno mora teneljiti ne na novoj gradnji većih ili manjih zgrada ili na pretvaranju Jadrana u megamarinu, već na očuvanju prirodnih i kulturnih resursa hrvatskih lokaliteta. Gradnja kojekakvih primjerice kostabelskih Hiltona na greenfieldu nema dodirnih točaka s održivošću. Zajednici je oduzeta zelena površina, promijenjena mikroklima, poremećen promet i nametnut trošak gradnje infrastrukture za strani mastodont (kanalizacija, vodovod, smeće, energija). Nitko ne obvezuje hotele da postavljaju cisterne za kišnicu, solare, zelene krovove i fasade. Dozvoljava im se zato neograničena umobolna gradnja bazena uz more koji onda more i zagađuju, a vrijednu pitku vodu koje ima sve manje mogu za punjenje bazena koristiti koliko hoće. To su pitanja održivosti kojima se strategija trebala baviti. Dakle ne urbaniziranje novih djevičanskih prostora odnosno prenamjena zemljišta u građevinsko, široke koncesije na obali i njezino uništavanje i komodifikacija, već uklapanje u postojeće urbanističke okvire koji već raspolažu ranijom infrastrukturom. Primljeno na znanje Prilikom izrade Strategije razvoja održivog turizma RH do 2030. godine uvažili su se svi propisi iz područja zaštite okoliša i prirode i šire, na svim razinama – nacionalnoj, EU i globalnoj (konvencije i protokoli). Budući da je popis pravnog okvira navedenih područja opsežan, a Strategija obuhvaća i propise i drugih sektora, pristup koji je izabran prilikom izrade Strategije je usklađenost s pravnim okvirom ne samo na nacionalnoj, već i na EU i globalnoj razini, bez detaljnog navođenja svih propisa, što bi značajno povećalo fizički obujam Strategije. Daljnji razvoj održivog turizma u RH u jednakoj mjeri uključuje ekonomski prosperitet, zaštitu okoliša i dobrobit svih dionika u turizmu, a osobito lokalne zajednice. Razvoj uz izostanak bilo koje od navedenih komponenti ne smatra se održivim. U cilju razvoja i dostizanja održivog turizma sinergijski se surađuje s drugim resorima i nadležnim tijelima te su kroz postupak Strateške procjene utjecaja na okoliš utvrđene mjere koje će dodatno osigurati smanjenje eventualnog značajnog utjecaja turizma na sastavnice okoliša.
18 Sanja Đurin Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine Zadnje dvije godine bavim se istraživanjem outdoor turizma iz antropološke perspektive i skrenula bih pažnju na neke momente za koje mi se čini da su zanemareni ili premalo spomenuti u Strategiji: -nautički turizam se slabo prepoznaje kao onaj koji doprinosi negativnim učincima turizma na okoliš: veliki broj charter poduzeća ne vodi računa o tome koja se sredstva za čišćenje koriste prilikom čišćenja plovila, radi se uglavnom o agresivnim i sredstvima bogatima klorom koja znatno utječu na kemijski sastav mora u marinama ali i šire. Također, nigdje nije propisano koje kemikalije smiju sadržavati sredstva za pranje i čišćenje na plovilima u charteru, što dovodi do stalnog ispuštanja opasnih kemikalija u more tijekom plovidbe (deterđenti za pranje suđa, šamponi, sredstva za pranje sanitarija i palube). Brojne jedrilice u charteru se zapravo koriste motorom za plovidbu što također treba uzeti u obzir kada se razmišlja o ugljičnom otisku. Motori se koriste i u marinama i na sidru i bovama kako bi mogli raditi klima uređaji i ostali uređaji na plovilima kojima je potrebna električna energija za rad. To znači sate i sate rada i sagorijevanja. Za motorna plovila ugljični otisak još je problematičniji. Također treba uzeti u obzir obilno stvaranje mulja na mjestima bova, sidrišta i marina; -često se spominje neadekvatna kvaliteta smještajnih kapaciteta i njihova uloga u sezonalnosti destinacija. Zanima me koje će se mjere poduzeti u slučaju izgradnje kvalitetnijih smještajnih kapaciteta da ih se potakne na rad čitave godine ili bar duže od trenutnih sezonskih smještajnih kapaciteta? Kroz svoje sam istraživanje nailazila na zamjerke onih koji žele posjetiti Hrvatsku u predsezoni da tada nema visokokvalitetnog smještaja ni u top destinacijama, ni u zaleđu, gdje se na primjer odvija veliki dio outdoor turizma. Npr veće biciklističke grupe koje žele raditi transverzalne biciklističke ture od Istre do Dubrovnika ne mogu to napraviti jer na putu ne mogu naći visokokvalitetni smještaj u predsezoni; -i u Strategiji je spomenuto, ali čini mi se nedovoljno jasno, da neke oblike outdoor turizma treba destimulirati zbog njihovog velikog negativnog utjecaja na okoliš, a pogotovo limitirati broj sudionika ili takvih događaja na nekom mjestu tijekom godine – radi se o auto rally trkama u prirodnim ambijentima (poput Parka prirode Medvednica, moto rally trkama Dinarom, upotrebu quadova kao turistički atraktivnih ponuda, iznajmljivanje vodenih skutera – neki od tih događaja odvijaju se u zaštićenim područjima i područjima obuhvaćenima Natura 2000); -centralna web stranica nacionalnih parkova i web shop na stanici koji služi za prodaju ulaznica u nacionalne parkove izrađen je vrlo loše i neintuitivno, strani državljani odustaju od kupnje ulaznica tim putem iz spomenutog razloga; -kada se govori o pristupačnom turizmu, on se osim osobama s posebnim potrebama treba prilagoditi i socio-ekonomski depriviranim osobama, pogotovo djeci i mladima kroz programe subvencioniranja. Veliki će izazov biti smanjiti broj turista na top destinacijama a istovremeno ne „otjerati“ domaće turiste ili još gore, onemogućiti stanovnicima RH, posebno mladima iz siromašnijih obitelji da ikada vide mjesta poput Dubrovnika, Korčule, Splita, Poreča… Primljeno na znanje Prilikom izrade Strategije razvoja održivog turizma RH do 2030. godine uvaženi su svi propisi iz područja zaštite okoliša i prirode i šire, na svim razinama – nacionalnoj, EU i globalnoj (konvencije i protokoli). Budući da je popis pravnog okvira navedenih područja opsežan, a Strategija obuhvaća i propise i drugih sektora, pristup koji je izabran prilikom izrade Strategije je usklađenost s pravnim okvirom ne samo na nacionalnoj, već i na EU i globalnoj razini, bez detaljnog navođenja svih propisa, što bi značajno povećalo fizički obujam Strategije. Daljnji razvoj održivog turizma u RH u jednakoj mjeri uključuje ekonomski prosperitet, zaštitu okoliša i dobrobit svih dionika u turizmu, a osobito lokalne zajednice. Razvoj uz izostanak bilo koje od navedenih komponenti ne smatra se održivim. U cilju razvoja i dostizanja održivog turizma sinergijski se surađuje s drugim resorima i nadležnim tijelima te su kroz postupak Strateške procjene utjecaja na okoliš utvrđene mjere koje će dodatno osigurati smanjenje eventualnog značajnog utjecaja turizma na sastavnice okoliša. Svi specifični primjeri navedeni u okviru komentara sadržani su u deset ključnih izazova hrvatskog turizma identificiranih detaljnom analizom stanja turizma u Republici Hrvatskoj u poglavlju 5. te su temeljem izazova identificirane razvojne potrebe i razvojni potencijali sa utvrđenim strateškim ciljevima i pripadajućim opisom prioritetnih područja. Operacionalizacija prioritetnih područja kroz konkretne mjere osigurat će se kroz Nacionalni plan razvoja održivog turizma do 2027. godine.
19 Stevo Žufić Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine Predlažemo da se u strategiju razvoja jasno unese kako će se u novi koncept turizma uključiti mali subjekti u turizmu: ponudi turističke usluge učestvuju i mali trgovci, taksisti, frizeri, razni obrtnici, brodari, suvenirnice, kafeterije, info – punktevi i sl. Tu se prije svega misli na uključivanje u konzultacije i u suodlučivanje o svemu što se razvoja turizma tiče. Izgleda da koncept turizma postaje izoliran od društvenog konteksta! Nema inkluzije svih igrača koji žive od turizma i/ili s turizmom kako bi se donio optimalan model turističke politike. U mnogim slučajevima političari na državnoj razini inzistirali su na donašanju tzv. strateškog plana razvoja turizma koji je nerijetko završavao u ladicama, a o kontroli i reviziji takvih planova nikada nismo ništa čuli. Zahtjevati model strateškog plana razvoja turizma, bez zrelog koncepta turističke politike, nikada nije donijelo rezultate. Trenutno se ponovno na državnoj razini radi na osnovnom programu novog strateškog razvoja post Covid i opet bez malih “igrača” i bez metode „ od dna prema vrhu ”. Naime, u ponudi turističke usluge učestvuju i mali trgovci, taksisti, frizeri, razni obrtnici, brodari, suvenirnice, kafeterije, info – punktevi, kao i proizvodi podneblja, ali u odlučivanju i sukreiranju turističke politike u pravilu su isključeni. A bez tih malih igrača, bez obzira na „veleumove“ na državnoj razini, neće biti ni realne funkcije usmjeravanja i orijentacije jer se ne temelji na analizi sveukupnih socijalnih i ekonomskih dimenzija turizma. Dakle, ključne riječi su inkluzija i sveukupnost. Primljeno na znanje Navedeni primjeri prepoznati su opisu sljedećih razvojnih potreba: - “Kreirati ponudu visoke dodane vrijednosti i ojačati lanac vrijednosti u turizmu i povezanim djelatnostima” - “Uključivati lokalne zajednice u procese donošenja odluka o razvoju održivog turizma” - “Unaprijediti kvalitetu života lokalnog stanovništva u turističkim destinacijama” - “Osigurati kvalitetna i održiva radna mjesta lokalnom stanovništvu u cjelokupnom lancu vrijednosti turizma” Navedene razvojne potrebe identificirane su na temelju izazova proizašlih iz detaljne analize stanja turizma u Republici Hrvatskoj. U kontekstu razvojnih potreba i potencijala utvrđeni su strateški ciljevi sa opisom prioritetnih područja. Operacionalizacija prioritetnih područja kroz konkretne mjere osigurat će se kroz Nacionalni plan razvoja održivog turizma do 2027. godine. Nadalje, u proces izrade Strategije uključeni su različiti dionici, uključujući i lokalno stanovništvo kako je detaljno opisano u Prilogu 1. Analiza scenarija. Također, svi dionici imali su priliku uključiti se u izradu ove Strategije putem ovog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću.
20 EMIRA BRKIĆ KARNINČIĆ Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine Potpuno je uobičajeno da ovakvi dokumenti predstavljaju više smjernice (da ne kažem "želje") za ostvarenje strateških ciljeva, a manje konkretne akcijske planove. Skloni su generaliziranju i floskulama, ništa neuobičajeno. No, s obzirom da i sam dokument tvrdi da je turizam u RH izuzetno značajna gospodarska grana, i ako uzmemo u obzir da nam je na raspolaganju bezbroj izvora i analitičkih alata, konkretniji prijedlozi su mogli biti navedeni. Domaći turisti izgubljeni su u prijevodu. "Domestic tourism is the key driver of the tourism sector globally, accounting for 73% of total Travel & Tourism spending in 2017." - https://wttc.org/Portals/0/Documents/Reports/2018/Domestic%20Tourism-Importance%20Economic%20Impact-Dec%2018.pdf?ver=2021-02-25-182514-683 U Hrvatskoj domaćeg turizma nema. Dakle nedostaje nam osnovni pokretač turističkog razvoja. Što smo u krajnjoj liniji i osjetili u pandemiji kada stranaca nije bilo. Dalje, nekoliko se puta spominju trendovi u turističkoj ponudi. Osim digitalnih nomada, solo putovanja i održivosti turizma (što je ekstremno široki "umbrella" naziv za brojne aktivnosti i strategije) navedeno nisu trendovi već osnovni, dobro poznati smjerovi destinacijskog managementa. Kongresni turzma već dugo nije samo to, "bleisure" je trend spajanja poslovnog i privatnog kojeg svi slijede, personalizacija - individualna iskustva posebno kreirana za turista, ne unificirani vodiči koji recitiraju informacije koje svatko može pročitati online (72% milenijalaca želi potrošiti više na posebna iskustva)... Spominje se produljenje sezone. Nije definirano nedostaje li za dužu sezonu potražnja ili ponuda? Zar stvarno turisti žele dolaziti kod nas samo po sunce i more? Ili postoji jedan broj turista koji bi čak i strogo ljetne destinacije posjetio van sezone? Nitko ne želi uložiti par godina truda i rada i novaca (da, čak i gubitka) kako bi se sezona produžila. Hrvatski turizam je stihijski turizam, već dugo, a ovakvi dokumenti samo potiču takav, uvjetno rečeno, razvoj. Destinacijskih menadžment je nepoznanica osim možda u Istri, Dubrovniku i Zagrebu koji su se jasno profilirali kao destinacije. Što rade turističke zajednice, gdje su one u cijeloj priči? Osnovni link zajednice i upravljačkih tijela nije ni spomenut u strategiji turizma? Znači li to da su nepotrebni? Ukratko, previše "mi ćemo svi puno raditi pa će nam biti bolje" teksta, a premalo realnog suočavanja s problemima. Primljeno na znanje Primjeri se prepoznaju u opisu razvojnih potencijala. Navedeni razvojni potencijali identificirani su na temelju izazova proizašlih iz detaljne analize stanja turizma u Republici Hrvatskoj. U kontekstu razvojnih potreba i potencijala utvrđeni su strateški ciljevi sa opisom prioritetnih područja. Operacionalizacija prioritetnih područja kroz konkretne mjere osigurat će se kroz Nacionalni plan razvoja održivog turizma do 2027. godine.
21 NEVEN GRUBIŠIĆ Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine Prilicno puno nepotrebnog teksta, toliko da se izgubi volja za citanjem istoga. Cijela strategija ide k tome da se iznadje nacin da se prihvati sto veci broj turista, a da to ne opterecuje lokalni zivot - pogresno ! Cijela strategija treba ici k tome da se zaradi sto vise, a da se ne opterecuju lokalni resorsi ili stanovnistvo. Trebali bismo imati manje kapaciteta koji bi bili skuplji. Lokalno stanovnistvo bi zaradjivalo vise, a pri tome manje radilo. I manje bi se trosili i devastirali lokalni resorsi. A i posjetitelji bi vise uzivali kada bi na plazi imali malo privatnosti pa makar je i platili skuplje nego da prodju jeftinije pa da skacu jedni drugima po glavama i tuku se mjesto u plicaku. Nauticki turizam nam je nekakva perjanica, a nauticari vise ne mogu naci uvalu gdje ce se okupati , a da u njoj vec nema 50ak jahti. Ne's ti nautickog turizma? Pa vec su poceli odlaziti u mirnije destinacije. A mi im gradimo nove marine pa da imamo jos vise brodova na obali. Pa nece se kupati u moru u marini? Ti nauticari vise nemaju kamo isploviti, a da uzivaju u moru , a ne u prenatrpanosti uvala. Cijelo vrijeme se hvalimo kako su nam svi kapaciteti 100% puni u srpnju i kolovozu, a zakljucak koji se izvodi iz toga jest da se treba graditi jos smjestajnih kapaciteta da bismo zaradili vise??! Pa zar nije jednostavnije podignuti cijene? Da, neki turisti ce otici u jeftinije destinacije, ali oni koji ostanu ce platiti skuplje, uzivati u manjoj guzvi i ekskluzivnijoj destinaciji koja nije betonizirana za masovni turizam. A i ovi kojima je destinacija skupa preko ljeta mogu doci izvan sezone da vide kako smo sacuvali prekrasnu destinaciju koja nije u potpunosti (jos) unistena masovnim turizmom. Trebamo prestati pratiti rast broja dolazaka i nocenja i poceti pratiti rast zarade !! I smanjivati broj dolazaka i nocenja, a povecavati zaradu. Molim vas da uvrstite na prvo mjesto stratescki cilj: 8.1 Strateski cilj 1. "Povecanje zarade i limitiranje novih prostornih smjestajnih resursa" Sto se tice smjestajnih resursa tu treba apsolutno limitirati novu gradnju te suradjivati s ministarstvom financija i uvesti porez na nekretnobe koje se ne koriste. Isto tako treba uvesti i pravi porez na iznajmljivace koji imaju vise od 1-2 smjestajne jedinice. Sada osoba ima npr. u vlasnistvu 5-6 apartmana koje uredno iznajlmjuje, a placa mali pausalno porez. Pa netko tko ima 5-6 apartmana vise nije privatna osoba nego korporacija koja mora placati korporativni porez , a ne pausal. Da ne spominjem jos da su takve osobe nerijetko prijavljene kao nezaposlene pa im jos drzava placa zdravstveno osiguranje i ostalo. Isto tako bi trebalo suradjivati i s Ministarstvom graditeljstva te svaku gradnju bez dozvole pogotovo u priobalnom pojasu kaznjavati bez milosti te ici u rusenje istih. Pa pobogu, clanica smo EU i imamo zakone, zasto ih ne provodimo? Zasto npr. u Istri uz obalu ili kod Zadra uz obalu nicu gradjevine na samom moru? Pa zar je to legalno? To je potpuna devastacije obale koju turisti nece doci razgledavati. Od nje ima koristi samo onaj vlasnik te nekretnine koji se nije drzao zakona i zato ga treba strogo kazniti da vise nikada nikome takvo sto ne padne na pamet. Sigurno bi i u Njemackoj pokusao napraviti takvo sto, jeli? Jos bi se hitno trebali staviti u funkciju svi oni rusevni kapaciteti ( stari hoteli i sl.) . Nije bitno da li su u drzavnom ili privatnom vlasnistvu. Bitno je da se zbog interesa pojedinca ukljucenog u pojedini slucaj isti i blokira zanemarujuci interes zajednice i stvarajuci ruglo turismu i reputaciji drzave kao takve. Zakoni i ugovori postoje i treba ih provoditi, a ako i ne postoji neka uredba onda je treba ukljuciti u strategiju i po hitnom postupku donijeti i primjenjivati. Primljeno na znanje Daljnji razvoj održivog turizma u RH u jednakoj mjeri uključuje ekonomski prosperitet, zaštitu okoliša i dobrobit svih dionika u turizmu, a osobito lokalne zajednice. Razvoj uz izostanak bilo koje od navedenih komponenti ne smatra se održivim. U cilju razvoja i dostizanja održivog turizma sinergijski se surađuje s drugim resorima i nadležnim tijelima. Razvojne potrebe identificirane su na temelju izazova proizašlih iz detaljne analize stanja turizma u Republici Hrvatskoj. U kontekstu razvojnih potreba i potencijala utvrđeni su strateški ciljevi sa opisom prioritetnih područja. Operacionalizacija prioritetnih područja kroz konkretne mjere osigurat će se kroz Nacionalni plan razvoja održivog turizma do 2027. godine.
22 Požeško-slavonska županija Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine, 1.OPĆE INFORMACIJE O STRATEGIJI RAZVOJA ODRŽIVOG TURIZMA DO 2030. GODINE Predlažemo kako je u Strategiji potrebno posebno obraditi tematiku digitalnih nomada koje treba prepoznati kao priliku i pozicionirati kao jednu od niša u turističkom sektoru koja može potaknuti razvoj cjelogodišnjeg turizma koji je i postavljen kao Strateški cilj 1. „Cjelogodišnji i regionalno uravnoteženiji turizam“. Ne smijemo u kontekstu toga izostaviti činjenicu kako je svojom zakonskom regulativom Republika Hrvatska već uredila odnos i stvorila preduvjete za jednogodišnji boravak digitalnih nomada u Hrvatskoj. Primljeno na znanje Prijedlog vezan uz digitalne nomade prepoznaje se u opisu razvojnih potencijala: “Hrvatska je prepoznala i globalni trend digitalnih nomada. Naime, dobar geoprometni položaj i prometna povezanost, adekvatna telekomunikacijska tehnologija, prepoznatljivost Hrvatske kao sigurne destinacije te zakonski reguliran privremeni boravak predstavljaju povoljne uvjete i za digitalne nomade koje privlače destinacije diljem Hrvatske.” Navedeni razvojni potencijali identificirani su na temelju izazova proizašlih iz detaljne analize stanja turizma u Republici Hrvatskoj. U kontekstu razvojnih potreba i potencijala utvrđeni su strateški ciljevi sa opisom prioritetnih područja. Operacionalizacija prioritetnih područja kroz konkretne mjere osigurat će se kroz Nacionalni plan razvoja održivog turizma do 2027. godine.
23 Stevo Žufić Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine, 1.OPĆE INFORMACIJE O STRATEGIJI RAZVOJA ODRŽIVOG TURIZMA DO 2030. GODINE Predlažemo da se u strategiju razvoja jasno i precizno definira hrvatska turistička politika. Naime, u fokusu kritike je i snažna ekonomsko-politička obojenost bavljenja turizmom. U Hrvatskoj se turistička politika shvaća kao ekonomska politika i u skladu s njom djeluje. Integracija drugih dimenzija, posebno prostorno- ekoloških aspekata, još uvijek nema. U šikarama kompetencija, od mjesnih, županijskih do republičkih, turizam se čini kao sekundarna politika. Na državnoj razini imamo Ministarstvo turizma, koje bi se trebalo baviti isključivo turističkom politikom, zatim HTZ, koja bi se trebala baviti uglavnom promidžbom, ali koliko vidimo kompetencije ove dvije ustanove se također često križaju. Postoji i Odbor za turizam pri Saboru koji nikad nije postao javni akter i bavio se isključivo turizmom. Postoji i sektor za turizam pri Gospodarskim komorama, čije turističke politike nikad nismo čuli, a pitanje je i da li postoje? Dakle može se zaključiti da ” Specijalistička turistička politika” u doslovnom smislu te riječi ne postoji. Umjesto toga, pitanja turističke politike dodjeljuju se i podređuju različitim specijalističkim politikama jer kako izgleda, unutar ministarstava, aktivnosti turističke politike postaju sporedne aktivnosti. Uz bavljenje pojedinačnim zadacima turističke politike gotovo svako ministarstvo donosi odluke koje imaju izravan ili neizravan utjecaj na turističku politiku. Uz to, tu su i brojni akteri na državnoj, županijskoj, općinskoj i ne manje važno, međunarodnoj razini. Na taj se način pojavljuje široko područje turističke politike, kao i relevantne turističke politike i dalekosežne aktivnosti. Ali ne postoji pojam ” turistička politika” u smislu dobro koordinirane i održive turističke politike svih aktera na jednom mjestu. Akteri su previše brojni za to, kompetencije su preširoko podijeljene pa je turistička politika, u međuovisnom slučaju brojnih faktora, postala nevidljiva. Narod bi rekao: previše baba – kilavo dijete. U nedostatku vrlo jasne turističke politike, kako danas tako i sutra u post- Covid vremenu, brojni tržišni igrači, a među njima i oni koji špekuliraju s prostorom, pretjerano investiraju u takozvane neodoljive razvojne ciljeve koji im donose velike dobiti u kratkom vremenu, naravno to za njih izgleda vrlo motivirajuće, ali dugoročno narušavaju ravnotežu i postaju pogubni za svih, a za što je opet kriva turistička politika! A danas u vrijeme sveopće krize, prava i dugoročna turistička politika mogla bi biti jedino rješenje. Primljeno na znanje Komentar je prepoznat u opisu sljedeće razvojne potrebe: - “Unaprijediti model upravljanja razvoja održivog turizma”. Navedena razvojna potreba, uključujući i ostale, identificirane su na temelju izazova proizašlih iz detaljne analize stanja turizma u Republici Hrvatskoj. U kontekstu razvojnih potreba i potencijala utvrđeni su strateški ciljevi sa opisom prioritetnih područja. Operacionalizacija prioritetnih područja kroz konkretne mjere osigurat će se kroz Nacionalni plan razvoja održivog turizma do 2027. godine. Daljnji razvoj održivog turizma u RH u jednakoj mjeri uključuje ekonomski prosperitet, zaštitu okoliša i dobrobit svih dionika u turizmu, a osobito lokalne zajednice. Razvoj uz izostanak bilo koje od navedenih komponenti ne smatra se održivim. U cilju razvoja i dostizanja održivog turizma sinergijski se surađuje s drugim resorima i nadležnim tijelima.
24 Oliver Kesar Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine, 2.UPRAVLJAČKI SAŽETAK Vizija se čini nepotpuna pa predlažem doradu: Njegujući prirodno i društveno naslijeđe i jedinstven identitet hrvatskih regija, razvijamo održiv i otporan turizam koji svojim učincima doprinosi kvaliteti života lokalnog stanovništva, sadržajnom boravku posjetitelja i skladnom socio-ekonomskom razvoju Hrvatske. Primljeno na znanje Prijedlog će se razmotriti prilikom definiranja srednjoročne vizije u okviru Nacionalnog plana razvoja održivog turizma do 2027. godine.
25 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine, 2.UPRAVLJAČKI SAŽETAK U Radnu skupinu predstavnice Udruge za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce uključene su tek 23. prosinca 2021. na poziv Ministarstva turizma i soprta , iako je Radna skupina osnovana 20. svibnja 2021. U tom smislu nismo imale priliku sudjelovati u cjelokupnom procesu izrade Strategije, konkretnije u prikupljanju ključnih elemenata za Analizu scenarija te formiranju scenarija alternativnih budućnosti. Naš doprinos kao predstavnica Sunca u radnoj skupini, a vjerujemo i ostalih članova Radne skupine koji su uključeni Odlukom u prosincu 2021. je jedino u ispunjavanju anketnog upitnika procjena utjecaja scenarija na ključne izazove hrvatskog turizma. Stoga je s obzirom na naknadno uključivanje potrebno izmijeniti relevantna poglavlja u kojima se opisuje proces participacije. Ovo se odnosi na poglavlje Članovi Radne skupine i njihov doprinos izradi Analize scenarija. U poglavlju Upravljački sažetak predlažemo dodatak: U procesu izrade dokumenta aktivno je sudjelovao Upravljački odbor i Radna skupina koja je obuhvatila predstavnike ključnih dionika hrvatskog turizma, ministarstava, drugih relevantnih institucija te NGO u kasnijoj fazi rada radne skupine. Djelomično prihvaćen U poglavlju Članovi Radne skupine i njihov doprinos izradi Analize scenarija tekst je izmijenjen sukladno traženom. U poglavlju Upravljački sažetak prijedlog dopune nije prihvaćen
26 Obnovljivi izvori energije Hrvatske Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine, 2.UPRAVLJAČKI SAŽETAK Pod 2. UPRAVLJAČKI SAŽETAK/Intervencijska logika/Ključni izazovi/Nepovoljan međuodnos turizma i klimatskih promjena, iza teksta "Smanjiti međusobni negativan utjecaj turizma i klimatskih promjena" nadodati tekst: "Osigurati korištenje alternativnih goriva u transportu, naročito u cestovnom i pomorskom prometu (e-mobilnost)" Nije prihvaćen Predloženi tekst nadopune već je, uz ostale teme, obuhvaćen postojećim tekstom "Smanjiti međusobni negativan utjecaj turizma i klimatskih promjena". Operacionalizacija prioritetnih područja kroz konkretne mjere osigurat će se kroz Nacionalni plan razvoja održivog turizma do 2027. godine ali i druge nacionalne planove, ovisno o nadležnosti TDU-a za mjere.
27 Stevo Žufić Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine, 2.UPRAVLJAČKI SAŽETAK Predlažem u Intervencijski logiku unijeti na kraju pod ključni izazovi: Nedekvatni podaci o turističkim prometima, noćenjima, potrošnjigostiju, potrošnji resursa (struje,vode), proizvodnji smeća i sl. a koji bi bili dostupni svima, posebno privatnom sektoru u realnom vremenu (dnevni podaci a ne mjesečne ili godišnje statistike). Pod Razvojne potreba navesti: Kroz digitalnu transformaciju turizma omogućiti dohvat postojećih podataka privatnom i javnom sektoru u realnom ) vremenu (dnevno) na nivou destinacije i šire i od važnosti za upravljanje destinacijom. To treba biti za potrebe poduzetnika u turizmu. Pdaci se mogu dohvaćati - koristiti kroz nove programe digitalne transformacije i dohvatom podataka tamo gdje oni već postoje API rješenjima - Aplikacijsko programsko sučelje (engl. application programming interface, API). Primjeri mogućih podataka za dohvat i korištenje: ETIS - European Tourism Indicator System, dostupni podaci o dnevnom prometu kroz fiskalizaciju (po vrstama i po lokacijama), dostupni podaci o dnevnom broju gostiju i noćenja iz e-Visitora, dostupni podaci o trenutnom broju zaposlenih, radnim dozvolama, dostupni podaci o dnevnoj potrošnji struje, vode, goriva, o proizvodnji smeća i sl.) Nije prihvaćen U skladu s metodologijom izrade strateških dokumenata i intervencijskom logikom predloženo će biti predmet Nacionalnog plana razvoja održivog turizma do 2027. godine. koji će kroz konkretne mjere osigurati operacionalizaciju prioritetnih područja Strategije. Kroz definirane izazove: - “Nepovoljno poslovno i investicijsko okruženje” - “Prilagodba ubrzanim tehnološkim promjenama u turizmu” - “Nedovoljno učinkovit zakonodavni i upravljački okvir” obuhvaćen je prijedlog u vezi nadopune ključnih izazova u Tablici intervencijske logike. Nadalje prijedlog u vezi nadopune razvojnih potreba već je obuhvaćen kroz razvojne potrebe: - “Osigurati poticajno poslovno i investicijsko okruženje” - “Osigurati inovativnu i digitalnu transformaciju turizma” - “Razviti sustav prikupljanja podataka i planiranja”
28 Obnovljivi izvori energije Hrvatske Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine, 3.ODRŽIVI TURIZAM U OKVIRU NACIONALNE RAZVOJNE STRATEGIJE REPUBLIKE HRVATSKE DO 2030. GODINE Također se kroz strateški cilj 10. „Održiva mobilnost” između ostalog se navodi: „Poticat će se električna mobilnost, razvoj mreže električnih punionica u međugradskom cestovnom prijevozu i stvaranje hrvatskog industrijsko-inovacijskog klastera električne mobilnosti te jačanje kapaciteta u gradovima.” Primljeno na znanje Komentar ne sadrži konkretan prijedlog izmjene teksta.
29 Stevo Žufić Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine, 3.ODRŽIVI TURIZAM U OKVIRU NACIONALNE RAZVOJNE STRATEGIJE REPUBLIKE HRVATSKE DO 2030. GODINE Pod zelena i digitalna tranzicija unijeti i slijedeće: Digitalna tranzicija u turizmo trebala bi biti konkretna, operativna i u korist poslovnih potreba privatnog sektora. Podaci koji bi se mogli dohvaćati trebali bi biti dnevni podaci a ne samo neke mjesečne i godišnje statistike jer podaci su ključni za upravljanje destinacijom i za poslovanje gospodarskih subjekata i građana. U svakoj destinaciji (kao što je u svakom hotelu ili svakom kampu) mora biti poznato stanje gostiju (nešto kao knjiga gostiju, struktura i sl.) i to za danas a ne za protekli mjesec. Isto treba biti poznato stanje financijskih prometa, potrošnja resursa i sve ostalo. Podatke imamo, treba se samo otvoriti mogućnost dohvata podataka. To je onda konkretna digitalna tranzicija na nivou svake destinacije, svakoga naselja, JLS, Županije pa i cijele Hrvatske. Alati za dohvat podataka postoje, zainteresirani subjekti koji bi to razvijali postoje, samo je pitanje da li postoji spremnost državnih i javnih tjela ustupati takve podatke. Zbog toga je potrebno da se takva digitalna trnzicija unese u Strategiju razvoja i da iza takve strategije stoji Vlada RH. Kroz digitalnu dranziciju turizma omogućiti dohvat postojećih podataka privatnom i javnom sektoru u realnom ) vremenu (dnevno) na nivou destinacije i šire i od važnosti za upravljanje destinacijom. To treba biti za potrebe poduzetnika u turizmu. Pdaci se mogu dohvaćati - koristiti kroz nove programe digitalne transformacije i dohvatom podataka tamo gdje oni već postoje API rješenjima - Aplikacijsko programsko sučelje (engl. application programming interface, API). Primjeri mogućih podataka za dohvat i korištenje: ETIS - European Tourism Indicator System, dostupni podaci o dnevnom prometu kroz fiskalizaciju (po vrstama i po lokacijama), dostupni podaci o dnevnom broju gostiju i noćenja iz e-Visitora, dostupni podaci o trenutnom broju zaposlenih, radnim dozvolama, dostupni podaci o dnevnoj potrošnji struje, vode, goriva, o proizvodnji smeća i sl.) Nije prihvaćen Sadržaj predložene dopune teksta već je uključen u sve dijelove dokumenta Strategije, ali na općenitijoj razini u odnosu na prijedlog. U skladu s metodologijom izrade strateških dokumenata i intervencijskom logikom predloženi sadržaj primjedbe razmatrat će se u procesu izrade Nacionalnog plana razvoja održivog turizma do 2027. godine. koji će kroz konkretne mjere osigurati operacionalizaciju prioritetnih područja Strategije.
30 Bruno P. 4.TURIZAM U SVIJETU, 4.1.Trendovi u turizmu Pojam "ekološka anksioznost" (drugi odlomak, pri kraju) je nešto što bi koristio naftni lobi uz "ne smijemo biti histerični" kako bi stišao/umirio aktivnosti ... https://youtu.be/_Es4gG9xVf8 (Deconstructing a Genius Climate Change Argument) Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
31 Gordana Hegić 4.TURIZAM U SVIJETU, 4.1.Trendovi u turizmu Pčele kao i pčelarstvo trend su u čitavome svijetu. Poseban oblik agroturizma je APITURIZAM koji su jako dobro razvili i definirali naši slovenski kolege. Kada sam kao predsjednica Hrvatskog apiterapijskog društva zatražila da se APITURIZAM definira i uvrsti u Nacionalnu klasifikaciju djelatnosti a sve s ciljem razvoja, mogućnosti edukacije i pružanja usluge na određenom nivou nisam naišla na razumijevanje. Iz navedenoga razloga molim sastanak s predstavnicima Ministarstva turizma i Ministarstva poljoprivrede kao i svim ostalima koji mogu pomoći da se ova relativno mlada ali svakako specifična i isplativa grana agroturizma razvija u željenm smjeru. Naime, nemoguće je definirati standard usluge, ponude i edukacije dok nemamo ono osnovno a to je mogućnost registracije djelatnosti. Primljeno na znanje Komentar nije predmet teksta Strategije.
32 Siniša Kekić 4.TURIZAM U SVIJETU, 4.1.Trendovi u turizmu U posljednjem retku odlomka o trendu starenja stanovništva navodite da Hrvatska ima raspoložive resurse za zdravstveni turizam i da na njemu treba biti poseban naglasak. Međutim, nešto poslije, pod temom Ključnih turističkih proizvoda navodite sljedeću proturječnu izjavu: „Ključna problematika zdravstvenog turizma zasniva se na nedostatku ponude odnosno kvalitetne zdravstvene infrastrukture, problemima domaćeg zdravstvenog sustava, te manjku investicija i izostanka proaktivnog razvoja usklađenog između svih ključnih dionika.“ Osim što su dvije navedene izjave u potpunoj proturječnosti, promašena je i sama bit oblika turizma na kojemu treba biti poseban naglasak, a to je pristupačni, ne zdravstveni turizam, jer pristupačni turizam ima sveobuhvatnu primjenu i kao takav je kompatibilniji s konceptom održivog turizma, dok je zdravstveni turizam tek manji i rubni dio pristupačnog turizma sa znatno većim ograničenjima i užim mogućnostima primjene. Nije prihvaćen U poglavlju Trendovi u turizmu naglašava se značajan razvojni potencijal za zdravstveni turizam, dok se u analitičkom dijelu dokumenta pod temom Ključnih turističkih proizvoda navode pojedina područja koja još treba razvijati kako bi se potencijal za zdravstveni turizam ostvario. Zdravstveni turizam i pristupačni turizam nisu sinonimi u Strategiji. Pojmovi su razgraničeni, a oba su opisana u prioritetnom području 1.1. za strateški cilj 1. „Cjelogodišnji i regionalno uravnoteženiji turizam“: Razvoj uravnoteženijeg i uključivog turizma.
33 Siniša Kekić 4.TURIZAM U SVIJETU, 4.1.Trendovi u turizmu Prvu rečenicu odlomka o pristupačnom turizmu u dijelu „omogućuje ljudima sa specifičnim zahtjevima za pristup“ treba izmijeniti u „omogućava ljudima s dodatnim potrebama za pristupačnošću“. Također, u istoj rečenici navodite „isporuku univerzalno dizajniranih... okuženja“. Treba preformulirati rečenicu jer se okruženja ne „isporučuju“. Svakako treba uskladiti zakonsku regulativu da primjerena i uistinu inkluzivna pristupačnost više ne bude tek puka preporuka, nego zakonska obaveza koja se mora poštovati ili sankcionirati. Djelomično prihvaćen Prijedlog za izmjenu teksta “omogućava ljudima s dodatnim potrebama za pristupačnošću“ se ne prihvaća. Tekst u Strategiji je dovoljno jasan i nema potrebe za izmjenom. Prijedlog za izmjenu teksta “isporuku univerzalno dizajniranih... okuženja“ je prihvaćen te rečenica sada glasi „…isporuku univerzalno dizajniranih turističkih proizvoda i usluga.“ Izmjena predloženog teksta koji se odnosi na usklađivanje zakonodavnog okvira primljena je na znanje no predložena izmjena nije predmet Strategije
34 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine, 5.TURIZAM U HRVATSKOJ DANAS U potpoglavlju „Nepovoljan utjecaj turizma na prostor, okoliš i prirodu“ se ističe: Intenzivni rast pojetitelja prijetnja je turističkim destinacijama Hrvatske, osobito područjima mreže NATURA 2000 te područjima ostalih 9 nacionalnih kategorija zaštite, u kojima se zasad uspješno provode mjere očuvanja ugroženih vrsta i stanišnih tipova u skladu za zahtjevima zakonodavstva Europske unije. Iako se u području politike morskog okoliša uspješno poduzimaju mjere za postizanje ili održavanje dobrog stanja morskog okoliša, o čemu svjedoči i činjenica da je Hrvatska u samom vrhu Europskih zemalja po kvaliteti mora na morskim plažama, visoka sezonalnost hrvatskog turizma može dugoročno ugroziti taj status. Iz ovog pasusa je jasno koliko se pokušava prikazati pozitivno trenutno stanje okoliša i prirode u RH. Naime, zadnja izvješća o stanju bioraznolikosti prema EU ne idu u prilog navedenim tvrdnjama o „dobrom stanju morskog okoliša“. Naime, za veći dio morskih staništa i vrsta ni ne znamo u kojem su stanju, a za većinu za koje znamo su vidljivi negativni trendovi. Kvaliteta mora za kupanje se prati na temelju vrlo uskog broja pokazatelja stanja okoliša te govori isključivo o zdravstvenoj ispravnosti mora za kupanje. Primljeno na znanje Daljnji razvoj održivog turizma u RH u jednakoj mjeri uključuje ekonomski prosperitet, zaštitu okoliša i dobrobit svih dionika u turizmu, a osobito lokalne zajednice. Razvoj uz izostanak bilo koje od navedenih komponenti ne smatra se održivim. U cilju razvoja i dostizanja održivog turizma sinergijski se surađuje s drugim resorima i nadležnim tijelima te su kroz postupak Strateške procjene utjecaja na okoliš utvrđene mjere koje će dodatno osigurati smanjenje eventualnog značajnog utjecaja turizma na sastavnice okoliša.
35 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine, 5.TURIZAM U HRVATSKOJ DANAS Komentar na potpoglavlje "Prirodne i antropogene atrakcije" Tekst: „Područje Hrvatske dio je ekološke mreže očuvanih područja EU-a Natura 2000, a čine je Područja očuvanja značajna za ptice (POP) i Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS). Hrvatska je u samom vrhu EU-a po postotku teritorija unutar mreže Natura 2000 s 36,7% kopnenog i 16,4% morskog ukupnog teritorija. Mreža područja Natura 2000 jedna je od temeljnih polaznih podloga za prostorno planiranje“ je potrebno spojiti, odnosno nadovezati na gornji tekst „Na prostoru Hrvatske postoje brojna zaštićena područja (9,32% ukupnog teritorija) između kojih je 8 nacionalnih parkova te 12 parkova prirode koji pridonose očuvanosti prirode, te biljnih i životinjskih vrsta, a koja su posebno privlačna turistima“. Naime, i u jednom i u drugom slučaju radi se o zaštićenim područjima, pri čemi su pojedina zaštićena područja istovremeno i dijelovi ekološke mreže. Nije prihvaćen Područja zaštićena temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19, 127/19) ujedno i područja NATURA 2000 ekološke mreže, koja je proglašena Uredbom o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže (NN 80/2019) te naglašavamo da Strategija razvoja održivog turizma RH do 2030. godine uvažava sve propise iz područja zaštite prirode.
36 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine, 5.TURIZAM U HRVATSKOJ DANAS U poglavlju Promet u funkciji turizma istaknuto je: Posebni oblici turizma zasnovani na očuvanom okolišu, ne mogu se razvijati bez održivog prometa. Ukoliko govorimo o Strategiji održivog razvoja turizma onda cjelokupni turizam treba biti zasnovan na očuvanom okolišu, a ne samo posebni oblici turizma. Predlažemo brisanje ove rečenice ili njeno preoblikovanje u „Turizam zasnovan na očuvanom okolišu, ne može se razvijati bez održivog prometa“. Prihvaćen Tekst je izmijenjen kako je predloženo.
37 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine, 5.TURIZAM U HRVATSKOJ DANAS U poglavlju se ističe da „Nautički turizam predstavlja jedan od najprepoznatljivijih i najbolje tržišno pozicioniranih turističkih proizvoda Hrvatske. Iznimno atraktivna obala, dobri uvjeti za plovidbu i jedrenje tijekom većeg dijela godine, dobra turistička infrastruktura “ Također dalje u tekstu ističe se: Hrvatska ima prirodne povoljne preduvjete za razvoj nautike (razvedena, pristupačna obala, čisto more i atraktivan arhipelag) te najbrojniju charter flotu na svijetu, međutim uz nedostatak upravljanja i adekvatne infrastrukture odnosno razvijene ponude, Slažemo se s drugim navodom i smatramo kako je Hrvatska daleko i od dobre i od adekvatne turističke infrastrukture. Naime, većina marina u Hrvatskoj nije opremljena sa spremnicima za odvojeno prikupljanje otpada, a ako i oni postoje u marini često lokalne uprave nemaju organizirano zbrinjavanje ovog odvojeno prikupljenog otpada. U marinama ne postoje spremnici za prihvat crnih i svih voda. Brodovi slobodno sidre u staništima sporo rastuće livade posidonije koje je jedno od prioritetnih te najugroženijih EU staništa te je pritom uništavaju. Međutim, nigdje se u dokumentu ne navodi potreba uvođenja ekoloških sidrišta kao mjere za smanjenje utjecaja nautičkog turizma na morsko dno. Nadalje, u potpoglavlju Prirodne i antropogene atrakcije navedeno je: Kvaliteta mora, podmorja i razvedenost obale te osobito mnogobrojni plažni prostori osigurali su kontinuirani i dugogodišnji razvoj ljetnog odmorišnog turizma. Smatramo kako izraz „mnogobrojni plažni prostori“ jasno ne ukazuje na pravo stanje i plažne kapacitete na razini RH ali i pojedinih destinacija te predlažemo samo „plažni prostori“ ili „mnogobrojni manji prirodni plažni prostori“. Naime, upravo je nedostatak plažnih prostora uz istovremeno neutvrđivanje prihvatnih kapaciteta pojedinih turističkih destinacija i planiranje razvoja održivog turizma ključni uzrok degradacije obale. Ovaj problem se jasno ne ističe u dokumentu iako bi zbog negativnog utjecaja na okoliš trebao. Dijelom je spomenut u potpoglavlju “Opterećenost prostora” ali nisu navedene posljedice koje izaziva. Kako bi jasnije prenijeli važnost ovog problema donosimo dijelove stručnog osvrta „Utjecaj nasipavanja obale i dohranjivanja plaža na morske pridnene zajednice“, 2021. Kipson S.: „Obalna područja svugdje u svijetu spadaju u najnaseljenija, najatraktivnija i najvrjednija područja a Jadranska je obala neupitno jedan od ključnih hrvatskih razvojnih resursa, prvenstveno za turizam. Nažalost, pri tim pokušajima razvoja turizma učestalo svjedočimo nestručnim zahvatima „uređenja obale“ koji degradiraju jadranske obalne ekosustave i krajobraz. S obzirom da su po tom pitanju naročito aktualni zahvati formiranja i nasipavanja plaža koji privlače i najviše medijske pozornosti, te da su procjene utjecaja takvih zahvata i jedni od najzastupljenijih u znanstvenoj literaturi, u ovom ću se izvještaju najviše osvrnuti na taj tip zahvata ali napominjem da su isti ili vrlo slični utjecaji prisutni i kod drugih oblika nasipavanja/izgradnje obale, npr. za potrebe izgradnje objekata kao što su marine, komunalne lučice, obalne šetnice i ceste. Naime, nasipavanje uzrokuje različite promjene biogeokemije okoliša koji prestaje biti pogodno stanište za dotadašnje organizme. Potencijalni utjecaj prvenstveno zahvaća supra-, medio- i infralitoralne zajednice, ali često i neke kopnene. Pri tom treba istaknuti da su dosadašnja istraživanja potencijalnih utjecaja nasipavanja ili dohranjivanja plaža u najvećoj mjeri fokusirana na pješčana plaže, dok su šljunčane plaže daleko manje istraživane i utjecaj prilikom zahvata na njima je daleko manje poznat (npr. Ponti i sur. 2013). Nadalje, vezano za utjecaj nasipavanja/dohranjivanja plaža na morska staništa i životne zajednice u Sredozemnom moru, u fokusu su najčešće naselja morskih cvjetnica, poglavito naselja posidonije (Posidonia oceanica) kao jedna od ekološki najvrjednijih i najugroženijih morskih staništa, a čija se dubinska rasprostranjenost, naročito gornja granica naselja, može nalaziti u zoni potencijalnih utjecaja. Naime, poznato je da dohranjivanje/nasipavanje može negativno utjecati na obližnja naselja posidonije povećanjem turbiditeta i posljedičnim smanjenjem svjetlosti potrebne za fotosintezu, dovodeći do drastičnog smanjenja rasta i čak potpunog nestajanja ove morske cvjetnice (Fernández Torquemada i Sánchez Lizaso 2005; González-Correa i sur. 2008).“ S obzirom na navedeno predlažemo dopunu poglavlja Prioritetno područje 2.1. za strateški cilj 2. „Turizam uz očuvan okoliš, prostor i klimu“: Smanjivanje opterećenja iz turizma na sastavnice okoliša i prirodu te poglavlja Prioritetno područje 2.2. za strateški cilj 2. „Turizam uz očuvan okoliš, prostor i klimu“: Smanjenje negativnog utjecaja turizma na prostor u smislu formuliranja kratkih smjernica za smanjenje utjecaja nasipavanja na obalu Jadranskog mora temeljenih na preporukama stručnjakinje Kipson koje navodi u prethodno citiranom radu, a koje prenosimo u cijelosti: „Pod pritiscima turizma i razvoja izgledno je da će se zahvati nasipavanja obale i dohranjivanja plaža provoditi i ubuduće. No, kako bi oni bili prihvatljiviji glede utjecaja na okoliš (i na mjestu prikupljanja materijala kao i na mjestu njegovog korištenja), utjecaja na krajobraz te održiviji i u financijskom smislu (vezano za optimizaciju količine nasipanog materijala i učestalost zahvata) potrebno je: I) Izraditi ili izmjeniti/nadopuniti zakonsku regulativu koja bi definirala metode i načine dohranjivanja, uključujući nužne standarde o kvaliteti plažnog materijala (naročito ograničavanju udjela sitnih čestica u nasipima – osim plaža primjenjivo i na izgradnju objekata poput marina, komunalnih lučica, obalnih šetnica i cesta; također osigurati ujednačenu-nedvoznačnu terminologiju sa geološkog i građevinarskog aspekta) te regulativu koja bi jasno razlikovala dohranjivanje od nasipavanja plaža (Carević, http://grad.hr/beachex/) II) Promovirati “dobru praksu” vezano za problematiku erozije plaža (istaknutu npr. u Obalnom planu SDŽ) koja bi uključivala: 1. Utvrđivanje „vrućih točaka“ erozije plaža (temeljem praćenja dinamike gubitka sedimenta, promjena stanja životnih zajednica na morskom dnu ispred njih, te ocjene ranjivosti prostora zaleđa plaže na poplave mora) 2. Provođenje analize rizika trajnog gubitka plaže i posljedične štete za turistički sektor, štete zbog degradacije staništa plaže i susjednih staništa u moru, te štete zbog gubitka zaštitne funkcije plaže za prostor njenog zaleđa 3. Izradu projekta sanacije plaža od erozije u sklopu kojeg bi se: a. Definirala izloženost plaže ovisno o njenoj orijentaciji u odnosu na glavne smjerove puhanja dominantnih vjetrova, te time definirala ranjivost i otpornost plaže b. Praćenjem i mjerenjem utvrdile valne i klimatske prilike na svakoj definiranoj lokaciji c. Definirale količine potrebnog materijala za dohranu, prostorni raspored, vrijeme u godini i period nasipavanja d. Mjerenjima utvrdio idealan raspon veličine zrna materijala potrebnog za dohranu/izradu pojedine plaže, ovisno o valnim prilikama, a vodeći računa o vizualnim i karakteristikama mineralnog sastava sedimenta plaža na obližnjim prirodnim plažama grada, općine i/ili županije e. Osiguralo kontinuirano praćenje morfodinamike saniranih plaža i promjene stanja životnih zajednica na morskom dnu ispred njih s ciljem korekcije prakse nasipavanja i održavanja plaže u budućnosti f. U suradnji sa sektorom rudarstva, osmislio plan za osiguranje sigurne opskrbe dovoljnim količinama drobljenog stijenskog materijala potrebne kvalitete i raspona veličine zrna, potrebnog za dohranu plaža g. Informirali posjetitelji plaže (informativne ploče na plaži) o načinu održavanja plaže koju posjećuju III) zagovarati adekvatni nadzor prilikom izvođenja radova (npr. metoda, količine i kvalitete nasipnog materijala) IV) zagovarati alternativna, održivija rješenja, npr.: a. Koncept povećanja kapaciteta plaža koji predviđa mjere kojima se minimalno utječe na prirodnu ravnotežu (tj. ukupno djelovanje vjetrovnih valova, oborinskih dotoka i drugih djelovanja na žalo koji omogućavaju prirodnu obnovu samih plaža, Carević 2020) te uključuje npr.: - proširenje plaže u zaleđe (terasiranje, pošumljavanje autohtonom vegetacijom) - izgradnju pješačkih šetnica duž plaža - izgradnju tzv. džepnih plaža koje osiguravaju prilaz moru - izgradnju manjih obalnih sunčališta (nasipavanjem, betonom) ili postavljanje “sezonskih” sunčališta (potencijalno i od umjetnih materijala) koja se nakon ljetne sezone mogu ukloniti. b. Prirodna rješenja (engl. “nature-based solutions”, vidi Morris i sur. 2021) Npr. održavati dobar konzervacijski status morskih cvjetnica, koje svojim pleterom rizoma i korijenja stabiliziraju sediment dok listovima umanjuju energiju valova čime sprječavaju ili barem umanjuju eroziju obale te djeluju kao “prirodne čuvarice plaža” – između svih ostalih i ovu ekološku uslugu koje nam morske cvjetnice pružaju treba promovirati u svakoj prilici. Također, mišljenja sam da svaki zahvat nasipavanja/dohranjivanja plaža/obale koji na bilo koji način može negativno utjecati na dugoživuće, spororastuće vrste, a posebno one koji su i “ekološki inženjeri” te grade strukturno kompleksna naselja od dodatne važnosti za bioraznolikost u infralitoralu kao što su npr. livade posidonije ili grebeni kamenog koralja Cladocora caespitosa treba prvenstveno izbjeći ili tek sekundarno, pronaći odgovarajuću alternativu! Njihov oporavak je neizvjesan i može trajati desetljećima a često se može smatrati i ireverzibilnim, a mitigacijske/restoracijske akcije (npr. transplantacija na drugu lokaciju) također nisu jeftine i njihova je uspješnost i dalje često upitna (vidi npr. Boudouresque i sur. 2021).“ Primljeno na znanje Prilikom izrade Strategije razvoja održivog turizma RH do 2030. godine uvažili su se svi propisi iz područja zaštite okoliša i prirode i šire, na svim razinama – nacionalnoj, EU i globalnoj (konvencije i protokoli). Daljnji razvoj održivog turizma u RH u jednakoj mjeri uključuje ekonomski prosperitet, zaštitu okoliša i dobrobit svih dionika u turizmu, a osobito lokalne zajednice. Razvoj uz izostanak bilo koje od navedenih komponenti ne smatra se održivim. U cilju razvoja i dostizanja održivog turizma sinergijski se surađuje s drugim resorima i nadležnim tijelima te su kroz postupak Strateške procjene utjecaja na okoliš utvrđene mjere koje će dodatno osigurati smanjenje eventualnog značajnog utjecaja turizma na sastavnice okoliša. Vezano uz prijedloge za nadopunom (I i II) u skladu s intervencijskom logikom predloženo predstavlja razinu mjere koje su predmet Nacionalnog plana. Operacionalizacija prioritetnih područja Strategije kroz konkretne mjere osigurat će se u procesu izrade Nacionalnog plana razvoja održivog turizma do 2027. godine ali i drugih akata strateškog planiranja, ovisno o nadležnosti TDU za pojedine mjere.
38 Obnovljivi izvori energije Hrvatske Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine, 5.TURIZAM U HRVATSKOJ DANAS Kod PROMET U FUNKCIJI TURIZMA, kod stavke "Temeljem prethodnog moguće je zaključiti [...]" nadodati u navođenju: " - izgradnja cjelovite infrastrukture za elektromobilnost na razini Republike Hrvatske koja uključuje slijedeće sastavnice i to tranzitno punjenje (hiper čvorišta, brze punionice), te destinacijsko punjenje (turistički objekti, javna parkirališta u turističkim destinacijama, ostali objekti javnog i komercijalnog sadržaja u turističkim destinacijama) - korištenje alternativnih goriva za napajanje plovila kao što su vodik i električna energija" te ukloniti dio teksta navođenja: "- otvaranju novih punionica za električna vozila" Djelomično prihvaćen Dopunjeno je u tekstu kako slijedi: - potrebno je razvijati infrastrukturu za korištenje alternativnih goriva za napajanje vozila i plovila Prijedlog da se ukloni dio teksta: "- otvaranju novih punionica za električna vozila " se ne prihvaća.
39 Obnovljivi izvori energije Hrvatske Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine, 5.TURIZAM U HRVATSKOJ DANAS Kod PROMET U FUNKCIJI TURIZMA, iza stavka " Pomorski i riječni promet [...] za razvitak obiju prometnih grana" dodati tekst "U ovom vidu prometa također je nužno potrebno korištenje alternativnih goriva prije svega vodika (H2) i električne energije kao bi se očuvale prirodne ljepote i vodni resursi od zagađenja koja uzrokuju fosilna goriva." Nije prihvaćen Predložena dopuna već je obuhvaćena u opisu prioritetnog područja “Unapređenje domaće i međunarodne prometne povezanosti”.
40 Obnovljivi izvori energije Hrvatske Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine, 5.TURIZAM U HRVATSKOJ DANAS Kod PROMET U FUNKCIJI TURIZMA, iza stavka "Razvojni promet sustava Republike Hrvatske [...] uzimajući u obzir sve veći priljev turista" dodati tekst: "U najnovije vrijeme na razini Europske unije aktualno je pitanje dekarbonizacije cestovnog prometa koji se prvenstveno odnosi na korištenje električnih vozila (EV) i to prije svega osobnih vozila. Također je u srednjem roku potrebno predvidjeti alternativne pogone za laki i teški teretni promet koji su bazirani na baterijskim sustavima odnosno na vodikovim gorivnim člancima. Republika Hrvatska je do sada uspjela izgraditi relativno skromnu infrastrukturu za elektromobilnost koja ne može zadovoljiti sve značajniji priljev električnih vozila iz zapadnoeuropskih zemalja. U ovom strateškom dokumentu pridaje se značajna važnost cjelokupnom razvoju elektromobilnosti čime bi se Republika Hrvatska pozicionirala kao poželjno odredište za ekološki odgovorne europske turiste, što omogućava dodatno brendiranje RH kao cestovne turističke destinacije." Nije prihvaćen Predložena dopuna već je obuhvaćena te je tekst Strategije u istom poglavlju dopunjen sljedećim: “- potrebno je razvijati infrastrukturu za korištenje alternativnih goriva za napajanje vozila i plovila”.
41 Ivan Dušan Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine, 5.TURIZAM U HRVATSKOJ DANAS Kada govorimo o nečemu što se zove "neadekvatna struktura smještajnih kapaciteta" - pri čemu se obično misli na jako veliki udjel apartmana u privatnom smještaju, a premalo hotela. To je prije svega radi toga što je ulaganje u izgradnju hotela jako velika investicija (min 2-3 milijuna EUR, ali može biti znatno više). To je za većinu investitora u RH preveliki iznos i jako malo ljudi ima tu količinu novaca da investira u turizam. Investiranje u turizam se ne može obaviti bankarskim kreditima jer su povrati na ta ulaganja u hotele malena i potrebno je jako puno vremena da se novac od investicije počne vraćati. Također u RH ne postoji niti jedan zatvoreni investicijski fond koji bi se bavio tom vrstom investicija. Hotel zahtijeva jako veliku broj djelatnika i tu imamo i problem radne snage. Ulaganje u privatni smještaj - iznajmljivanje apartmana i kuća za odmor - omogućio je velikom broju ljudi koji žive u RH da ulože svoj novac izgradnju turističkih kapaciteta te da budu poduzetnici u turizmu. Oni nisu financijski dovoljno jaki da idu u izgradnju hotela, ali mogu ići u izgradnju apartmana i kuća za odmor. To je za lokalnu zajednicu pozitivno i puno bolje nego izgradnja hotela jer konačna zarada od turizma ide ljudima koji su investirali svoje novce u izgradnju tih smještajnih kapaciteta, a oni su ujedno najčešće državljani RH koji žive u RH. Bez obzira na to da li je to tim ljudima dodatna ili jedina djelatnost, oni ostvaruju dohodak koji ostaje njima. Ujedno si oni mnogo puta i sami obavljaju poslove čišćenja apartmana/kuća za odmor čime se smanjuje potreba za sezonskom radnom snagom. Gosti koji odsjedaju u tim objektima puno puta jedu u lokanim restoranima, što je također dobro za lokalnu zajednicu jer su i vlasnici tih restorana najčešće žive u RH i time ostvaruju svoj dohodak. Kod hotela toga svega nema - najveću korist od hotela imaju preplaćeni manageri, a većina ostalih poslova u hotelima je slabo plaćena i sezonskog karaktera je. A hoteli su uglavnom veliki sustavi, pri čemu je većina u vlasništu stranaca stranaca (Valamar, Kempinski, Jadranka, Arenaturist, Uzel grupa - Dubrovnik) ili domaćih tajkuna (Adris grupa). I tu lokalno stanovništvo nema nikakvu korist, osim slabo plaćenih poslova u hotelima. Zato je dobro i pozitivno što imamo puno smještajnih kapaciteta u obiteljskom vlasništvu. Primljeno na znanje Razvojne potrebe identificirane su na temelju izazova proizašlih iz detaljne analize stanja turizma u Republici Hrvatskoj. U kontekstu razvojnih potreba i potencijala utvrđeni su strateški ciljevi sa opisom prioritetnih područja. U prioritetnom području Unapređenje strukture i kvalitete smještajnih kapaciteta predviđeno je poticanje kvalitete u svim vrstama smještajnih kapaciteta.
42 Stevo Žufić Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine, 5.TURIZAM U HRVATSKOJ DANAS Turizam u Hrvatskoj treba doživjeti temeljitu digitalnu transformaciju. Naime, turiszam u Hrvatskoj ne raspolaže svim podacima koji već negdje postoje a kako bi se ti podaci u realnom vremenu mogli koristiti za upravljanje destinacijama i za poslovanje privatnih subjekata. Ne postoji podatak o stanju gostiju danas 28.7.2022. kada pišem ovaj komentar u Poreču. Za jaki iskorak u digitalnoj tranziciji turizma na nivou destinacije trebalo bi imati dnevne podatke u realnom vremenu (svaki dan za svaki dan) na primjer za slijedeće podatke: - Kategorizirani smještajni kapaciteti, ugostiteljski objekti, trgovački objekti (broj, kapacitet, po vrstama, usporedba sa lanjskom godinom, vlasništvo) - Dnevni gotovinski prometi (po vrstama usluga – restorani, kafići, picerije, trgovine, izleti, prijevoz, taksi, po djelovima JLS, kumulativ, usporedba sa prošlom godinom) - Parkirališta i naplata (na dan, po djelovima, usporedba sa lani, kumulativ) - Broj turista i noćenja (na dan, po vrstama smještaja, po djelovima JLS, kumulativ, uspordba sa prošlom godinom, po nacionalnosti i sl.) - Broj poduzetnika u turizmu, vrsta poduzetnika (na dan, usporedba lani, povećanje smanjenje) - Broj zaposlenih (stalni – sezonci – po zanimanjima,po vrtsama poslovnih objekata, stranci, usporedba lani) - Radne dozvole (na dan, po vrstama zanimanja, usporedba sa lani) - Razni oblici potrošnje (voda, struja), stanovništvo, turizam, po noćenju, na dan (?), usporedba lani - Proizvodnja smeća, ukupno, stanovništvo, turizam, ugostiteljstvo, odvojeno prikupljanje (na dan, kumulativ, lani) - Otpadne vode - isto razne druge podatke koje bi se utvrdilo. Ne postoji razlog da se kroz provedbu digitalne tranzicije u turizmu te podaci ne bi mogli dobiti budući da oni postoje i već su digitalizirani u Poreznoj upravi, u Mirovinskom osiguranju, u Policiji, u e-Visitoru, u HEP-u, u komunalnom poduzeću itd. Kroz dobro provedenu (i konkretnu a ne apstraktnu) digitalnu transformaciju moguće je doći do svih navedenih i drugih podataka u korist razvoja turizma, boljega poslovanja, gospodarskih subjekata i privatnog sektora, većih efekata turizma, razvoja cjelogodišnjeg poslovanja, boljega raspolaganja resursima u turizmu (potrošnja energije, vode), zaštite okoliša i sl. Nas u destinacijama zanima takva digitalna transformacija i digitalna tranzicija u turizmu jer od toga turizam može imati velike koristi. Primljeno na znanje U opisu Razvojnih potreba I potencijala opisan je projekt Hrvatski digitalni turizam e-Turizam u okviru kojeg se uspostavlja Središnji turistički registar koji sadržava turističke podatke u realnom vremenu. Nadalje kroz spomenuti projekt predviđeno je povezivanje s ostalim registrima koji sadrže ostale podatke koji su važni za razvoj turizma. Također, sadržaj komentara je obuhvaćen u opisu Prioritetnog područja 3.4. Poticanje inovacija i digitalne transformacije turizma, strateški cilj 3. „Konkurentan i inovativan turizam“ i u opisu Prioritetnog područja 4.3. Unapređenje sustava praćenja podataka, strateški cilj 4. „Otporan turizam“. Zaključno, sadržaj komentara je obuhvaćen u svim poglavljima Strategije, uvažavajući intervencijsku logiku u izradi akata strateškog planiranja. Operacionalizacija prioritetnih područja kroz konkretne mjere osigurat će se kroz Nacionalni plan razvoja održivog turizma do 2027. godine ali i druge akte strateškog planiranja, ovisno o nadležnosti TDU-a za mjere.
43 Hrvatska komora arhitekata Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine, 6.OPIS RAZVOJNIH POTREBA I RAZVOJNIH POTENCIJALA ad 6. OPIS RAZVOJNIH POTREBA I RAZVOJNIH POTENCIJALA U obzir treba uzeti i zapuštene turističke destinacije, pogotovo one koje u prostorno-arhitektonskom smislu imaju bitnu ulogu. To se odnosi na objekte i cjeline na obalnom tako i na kopnenom dijelu. Za neke od njih su još i prije Domovinskog rata donijete strateške studije, koja valja valorizirati i ugraditi u strateške ciljeve određene regije. Dobrim dijelom je ta infrastruktura već izvedena, no nedostaje razvojna vizija, koja se treba temeljiti i na zatečenom prostornom i kulturološkom doprinosu, a koju je moguće izraditi na lokalnoj razini. Primljeno na znanje Navedeno se odražava u dijelu kako je navedeno: “Važno je odmjereno korištenje prostora te razvojne aktivnosti prioritetno treba usmjeravati prema već korištenom prostoru.” Nadalje, kroz mjere zaštite okoliša u sklopu Strateške procjene utjecaja na okoliš Strategije razvoja održivog turizma do 2030. godine posebno je istaknuto sljedeće: “Poticati razvoj turističkih projekata na „brownfield“ područjima (napuštene nekretnine koje se ne koriste).
44 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine, 6.OPIS RAZVOJNIH POTREBA I RAZVOJNIH POTENCIJALA Iako se u Strategiji prepoznaje važnost razvoja biciklističke infrastrukture, ona se nedovoljno naglašava u predloženim rješenjima. S obzirom da je Integrirani teritorijalni program 2021. -2027. (ITP) fokusiran, između ostalog na Prioritet III – unaprjeđenje biciklističke infrastrukture u potpomognutim područjima (16 mln€) kao i Prioritet V – razvoj urbanih područja kao pokretača regionalnog rasta i razvoja te održivi i zeleni razvoj otoka (830 mln€), predlažemo da se jasnije nadopune poglavlja povezana s održivim oblicima prijevoza. Stoga predlažemo sljedeće nadopune: U potpoglavlju „Unaprijediti domaću i međunarodnu prometnu“ povezanost nadopunili bi u rečenici i dio vezan uz biciklističku infrastrukturu: Kada je riječ o lokalnom prometu, tijela lokalne uprave i samouprave trebat će oblikovati model pametne mobilnosti temeljen na valorizaciji primjerenih oblika održivog prometa – električnih i hibridnih automobila, alternativnih oblika prijevoza (bicikla, romobila), frekventnog i jeftinog javnog gradskog prometa, povezanog u jedinstvenu tehnološko-organizacijsku cjelinu primjereno potrebama turista, lokalnog stanovništva i ostalih korisnika u destinaciji. Nadalje pasus bi dopunili: Kako bi prometni sustav mogao u punoj mjeri pridonijeti održivom turizmu Hrvatske, nužno je ustrajati na izuzetno važnom procesu izgradnje i modernizacije željezničke infrastrukture radi podizanja kvalitete prometne usluge i akvizicije dijela prometno turističke potražnje koja danas gravitira cestovnom prometu. Nadalje, potrebno je razvijati biciklističku infrastrukturu kako u gradovima kako bi se ostvarila tranzicija ka zelenim gradovima kao i u međugradskim, ruralnim područjima te na otocima. Nužno je i poticati biciklistički promet osobito na otocima, primjerice kroz besplatne karte za prijevoz bicikla na trajektima. Djelomično prihvaćen U tekstu je nadopunjeno tako da glasi: Kada je riječ o lokalnom prometu, tijela lokalne uprave i samouprave trebat će oblikovati model pametne mobilnosti temeljen na valorizaciji primjerenih oblika održivog prometa – električnih i hibridnih automobila, alternativnih oblika prijevoza (bicikla, romobila), frekventnog i jeftinog javnog gradskog prometa, povezanog u jedinstvenu tehnološko-organizacijsku cjelinu primjereno potrebama turista, lokalnog stanovništva i ostalih korisnika u destinaciji. Također gore navedeni odlomak nadopunjuje se sljedećim tekstom: Nadalje, potrebno je razvijati biciklističku infrastrukturu u gradovima, međugradskim i ruralnim područjima te na otocima.
45 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine, 6.OPIS RAZVOJNIH POTREBA I RAZVOJNIH POTENCIJALA Dokument je na nekoliko mjesta potrebno dopuniti navođenjem okolišnog zakonodavstva kao i potrebe implementacije istog, a kako bi se postiglo očuvanje okoliša i prirode koji su temelj za razvoj održivog turizma. Između ostalog i u potpoglavlju Unaprijediti model upravljanja razvoja održivog turizma. Ovdje se navodi: Preduvjet za unapređenje postojećeg modela upravljanja turizmom leži u redefiniranju zakonodavnog okvira te unapređenju prateće zakonske regulative koja se direktno odnosi na turizam, ali i one povezane koja je u nadležnosti ostalih ministarstava. Ovdje bi istaknuli kako je nužno potrebno unaprijediti provedbu postojećeg okolišnog zakonodavstva, a kako bi se postigao održiv turizam te smatramo kako isto treba biti istaknuto u ovom poglavlju. Primljeno na znanje Prilikom izrade Strategije razvoja održivog turizma RH do 2030. godine uvaženi su svi propisi iz područja zaštite okoliša i prirode i šire, na svim razinama – nacionalnoj, EU i globalnoj (konvencije i protokoli). Budući da je popis pravnog okvira navedenih područja opsežan, a Strategija obuhvaća i propise i drugih sektora, pristup koji je izabran prilikom izrade Strategije je usklađenost s pravnim okvirom ne samo na nacionalnoj, već i na EU i globalnoj razini, bez detaljnog navođenja svih propisa, što bi značajno povećalo fizički obujam Strategije.
46 Obnovljivi izvori energije Hrvatske Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine, 6.OPIS RAZVOJNIH POTREBA I RAZVOJNIH POTENCIJALA Kod RAZVOJNI POTENCIJALI, nadopuna dijela teksta "Kulturni i prirodni resursi [..]" na način da isti glasi: "Kulturni i prirodni resursi, diverzificiranje turističke ponude te kvalitetna prometna infrastruktura (autoceste, zračne luke, luke nautičkog turizma) s razvijenom infrastrukturom za elektromobilnost predstavljaju osnovicu razvoja posebnih oblika turizma koji bilježe rast turističke potražnje." Nije prihvaćen Tekst s opisanim razvojnim potencijalima odnosi se na postojeću prometnu infrastrukturu. Budući da infrastruktura za elektromobilnost još uvijek nije razvijena, ista ne može biti razvojni potencijal, već predstavlja razvojnu potrebu, što je, sukladno vašem komentaru prilagođeno u poglavlju OPIS RAZVOJNIH POTREBA I RAZVOJNIH POTENCIJALA, razvojna potreba UNAPRIJEDITI DOMAĆU I MEĐUNARODNU PROMETNU POVEZANOST.
47 Obnovljivi izvori energije Hrvatske Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine, 6.OPIS RAZVOJNIH POTREBA I RAZVOJNIH POTENCIJALA Kod UNAPRIJEDITI DOMAĆU I MEĐUNARODNU PROMETNU POVEZANOST, prijedlog novog teksta: "Cestovni promet U cilju osiguranja konkurentnosti turizma kao i ekološke komponente održivog razvoja, potreban je snažan razvoj infrastrukture za elektromobilnost u cestovnom prometu koji pokriva dva osnovna segmenta punjenja električnih vozila: 1. Tranzitno punjenje (brzo/ultra brzo punjenje) A) Hiper čvorišta - na svim ključnim prometnim pravcima i čvorištima (autoceste) potrebno je izgraditi energetsku infrastrukturu za elektromobilnost koja podržava ultra brzo punjenje električnih vozila za najveće frekvencije prometa B) Brze punionice - na regionalnim prometnicama te na prilazima većim turističkim destinacijama - izgradnja mreže postaja za nadopunjavanje EV 2. Destinacijsko punjenje (sporo punjenje) A) Turističke zone, resorti, hoteli, kampovi, marine i sl. B) Javna parkirališta u turističkim destinacijama (mreža javne rasvjete) C) Ostali objekti javnog i komercijalnog sadržaja u turističkim destinacijama Iako se u Republici Hrvatskoj još uvijek nije dogodila značajna elektrifikacija prometa, u većini zemalja Europske unije, poput Skandinavskih zemalja, Njemačke, Nizozemske, Francuske i Italije, vidljiv je nagli porast broja električnih vozila na prometnicama. Upravo iz navedenih zemalja dolazi nam većina turističkih gostiju, a jasno je da će stoga sve veći broj gostiju nastojati dolaziti svojim električnim vozilima. Moguće je zamisliti realnu situaciju u kojoj se u udarnim turističkim terminima na nekoliko ključnih cestovnih pravaca (prvenstveno iz smjera Slovenije i Mađarske) pojavi nekoliko tisuća električnih vozila koji putuju prema Jadranu, ali nakon što uđu u Republiku Hrvatsku imaju vrlo ograničeni doseg za dolazak u krajnje turističko odredište. Na postojećoj mreži punionica diljem odmarališta na autocestama, koja su dimenzionirana s nedostatnim kapacitetima za planiranu potražnju, mogu se stvoriti nepregledne gužve koje će izazvati opći prometni kolaps, a time i nezadovoljstvo stranih gostiju, kao i domaćeg stanovništva. Svaki turist koji dolazi svojim električnim vozilom očekivat će da dolaskom na turističku destinaciju ima mogućnost napuniti vozilo jednako kao što to ima i u vlastitoj zemlji. Stoga će na autocestama samo kratko nadopuniti vozilo koliko mu je potrebno da stigne do željene destinacije. Za razliku od klasičnih vozila koje vozači jednom tjedno ili jednom u dva tjedna pune gorivom na benzinskim postajama, većina vozača svoja električna vozila pune tijekom noći kako bi ih ujutro dočekala puna baterija, a nadopunjavaju ih samo na dužim putovanjima pa je od značajne važnosti da turističke lokacije budu opremljene tzv. odredišnim ili destinacijskim punjačima. Destinacijski punjači ne trebaju omogućavati velike snage, odnosno mogu biti AC punjači koji će omogućavati do 11 kW snage. Takvi punjači nemaju veliku cijenu, ali će turistima omogućiti sigurnost da svoje električno vozilo mogu nadopuniti u nekoliko sati dok su u restoranima, razgledavaju grad ili su u samom smještaju. S obzirom na to da je brojnim vozačima EV-ova najpogodnije punjenje tijekom noći, kako bi ih vozilo ujutro dočekalo spremno za daljnje potrebe, destinacijski punjači bi se trebali ugrađivati u najzastupljenije vrste smještaja – u hotele i u privatne smještaje. Prilikom putovanja izvan mjesta boravka na veće udaljenosti, bilo autocestama ili državnim cestama, nerijetko električna vozila neće imati dovoljan doseg za dolazak do destinacije. Većina vozača električnih vozila prije takvog putovanja planira dionice kojima će putovati kako bi na putu imali mogućnost nadopunjavanja vozila električnom energijom. Stoga je za sva putovanja diljem Republike Hrvatske, našim građanima, kao i turističkim, poslovnim i ostalim posjetiteljima koji putuju električnim vozilima, potrebno omogućiti punjenje na brzim ili ultra brzim punjačima na autocestama, regionalnim cestama i prometno frekventnim pravcima te gradskim i mjesnim parkiralištima. Za potrebe svih putovanja električnim vozilima potrebno je osigurati dostatne količine punionica snage 150 kW i 350 kW kako bi vozači bili sigurni da će moći nadopuniti svoja vozila unutar 10 do maksimalno 20 minuta te da se neće stvarati nepotrebne gužve na navedenim punionicama. Osim što će ovakve brze (FC) i ultra brze punionice (UFC) biti sve potrebnije s povećanjem broja električnih vozila u Republici Hrvatskoj, iste dolaze do posebnog izražaja tijekom ljetne sezone kada u Republiku Hrvatsku dolazi iznimno velik broj turista kojima su punionice važne za dostizanje željenih destinacija. Za ispunjenje navedenog uvjeta da se na svakih 100 kilometara nalazi dovoljna količina UFC-ova, neophodno je izgraditi energetsku infrastrukturu velikog kapaciteta za napajanje tzv. hiper čvorišta. Koncept izgradnje hiper čvorišta odnosno lokacija za punjenje električnih vozila velikih kapaciteta treba biti baziran na ekonomski i ekološki održivom modelu priključenja i eksploatacije izvora za punjenje i to kombinacijom zakupljene snage iz javne elektrodistribucijske mreže (HEP ODS) i vlastite proizvodnje električne energije iz izvora kao što su solarne elektrane i/ili vjetroelektrane i/ili vodikov gorivni članak te skladištenje energije (baterijski spremnici, vodik). Kako bi se osiguralo dostatne kapacitete za punjenje EV nužno je koordinirati aktivnosti izgradnje infrastrukture između nadležnih Ministarstava (MMPI, MINGO, MTIS), operatera sustava (HEP OPS, HEP ODS) i koncesionara ključnih cestovnih pravaca a što se može na nacionalnoj razini definirati kroz izradu strateškog plana za razvoj infrastrukture e-mobilnosti. Na odgovarajućim lokacijama uz veliku punionicu s vlastitim izvorom za proizvodnju električne energije moguće je izgraditi i druge javno-komercijalne sadržaje (trgovina, ugostiteljstvo, zabava, rekreacija,…). Pripadajuća elektroenergetska mreža treba biti izgrađena i korištena prema modelu zatvorenog distribucijskog sustava. Lokacije budućih postaja velikih kapaciteta za punjenje EV treba planirati na temelju sadašnjih frekvencija prometa kao i predviđanja frekvencija budućeg prometa. Lokacije, osim kriterija frekvencije prometa, trebaju zadovoljiti i kriterije raspoloživosti prometnih površina, mogućnosti priključenja na elektroenergetsku infrastrukturu te mogućnost izgradnje postrojenja za proizvodnju i skladištenje energije. Pomorski i riječni promet U vodnom prometu potrebno je primjenjivati najnovija tehnička dostignuća koja se prije svega odnose na korištenje napajanja električnom energijom iz kopnene mreže za vrijeme pristajanja plovila u lukama, čime se smanjuje zagađenje koje uzrokuju dizelski agregati pojedinih plovila. Također je potrebno sustavno pratiti razvoj novih tehnologija koje omogućavaju korištenje alternativnih goriva za sam pogon plovila, što se prije svega odnosi na pogon na vodikove gorivne članke. U pojedinim nacionalnim parkovima i parkovima prirode potrebno je prioritetno uvesti plovila na alternativna goriva." te brisanje dijela teksta: "...informacijsko-komunikacijskih sustava za učinkovito upravljanje prometnim kapacitetima i tokovima, posebice u gradovima i naseljima, odnosno turističkim destinacijama, te brzo i kvalitetno informiranje emitivnih tržišta, od lokalnog do globalnog, o mogućnostima prometne ponude do i na području hrvatskih destinacija. Kada je riječ o lokalnom prometu, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave trebat će oblikovati model pametne mobilnosti temeljen na valorizaciji primjerenih oblika održivog prometa – električnih i hibridnih automobila, frekventnog i jeftinog javnog gradskog prometa, povezanog u jedinstvenu tehnološko-organizacijsku cjelinu primjereno potrebama turista, lokalnog stanovništva i ostalih korisnika u destinaciji." Djelomično prihvaćen U poglavlju OPIS RAZVOJNIH POTREBA I RAZVOJNIH POTENCIJALA, razvojna potreba UNAPRIJEDITI DOMAĆU I MEĐUNARODNU PROMETNU POVEZANOST dodan je tekst: Kada je riječ o cestovnom prometu, potreban je snažan razvoj infrastrukture za eletromobilnost.
48 Hrvatski planinarski savez Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine, 6.OPIS RAZVOJNIH POTREBA I RAZVOJNIH POTENCIJALA Predlažemo dodavanje sljedećeg odjeljka u poglavlju "Razvojne potrebe" (str. 27-29), ili slično: „Organizirana skrb o infrastrukturi i sigurnosti u planinskim i drugim neurbanim područjima U brdskim i planinskim područjima nužno je osigurati učinkovito uređenje, unaprjeđenje i održavanje javne posjetiteljske i planinarske infrastrukture. Osnovne potrebe razvoja planinskog turizma su uređivanje postojeće posjetiteljske i planinarske infrastrukture (posjetiteljskih centara, planinarskih putova, planinarskih domova, vidikovaca i sl.) te postizanje visoke razine sigurnosti kretanja i boravka u neurbanim područjima brigom o prohodnosti i signalizaciji planinarskih i biciklističkih putova, dostupnošću pouzdanih informacija o stanju i mogućnostima planina i infrastrukture u planinama i na druge načine. U skladu s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske potrebno je u cilju poticanja zdravog i aktivnog života promovirati biciklističke i planinarske sadržaje i povezanu infrastrukturu te ulagati u njih.“ Obrazloženje: Zapažamo da u Strategiji nedostaje strateški pogled prema održivom razvoju turizma u brdskim i planinskim te općenito neurbanim područjima, odnosno o razvoju planinskog turizma. Na stranicama 22 i 23 nacrta Strategije navode se redom obalni, nautički, eno-gastronomski, gradski, kulturni, zdravstveni, aktivni, ruralni i poslovni turizam, no niti na tom mjestu, a niti drugdje ne spominju se planinski turizam i njegovi potencijali. U susjednim zemljama Sloveniji, Austriji i Švicarskoj je upravo planinski turizam jedan od dominantnih vidova turizma. Kao indikativan pokazatelj može poslužiti i podatak o tome da je u Hrvatski planinarski savez učlanjeno više od 35.000 registriranih članova (ukupno 1% ukupnog stanovništva Hrvatske koje organizirano i redovito posjećuje planine). Broj građana koji povremeno posjećuju planinska područja radi rekreacije zasigurno je još i veći, a značajan je i broj stranih turista u planinama. Uporište za definiranje strateških odrednica održivog razvoja turizma u planinskim područjima leži i u rezoluciji Opće skupštine Ujedinjenih naroda od 16. prosinca 2021. kojom je 2022. godina proglašena Međunarodnom godinom održivog razvoja planina, a kojom su u globalnom kontekstu zadani ciljevi održivog razvoja planinskih područja. Osnovne potrebe razvoja planinskog turizma u Hrvatskoj su kontinuirano uređivanje postojeće posjetiteljske i planinarske infrastrukture te općenito podizanje razine sigurnosti kretanja i boravka u tim neurbanim područjima brigom o prohodnosti i signalizaciji putova, pružanjem pouzdanih informacija o stanju i dostupnosti infrastrukture u planinama i sl. To su zadaće kojima se aktivno bavi Hrvatski planinarski savez i Hrvatska gorska služba spašavanja te javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima. U krovnom strateškom dokumentu - Nacionalnoj razvojnoj strategiji RH do 2030. godine - posebno je naglašena važnost unaprjeđenja zdravog i aktivnog života građana kroz sport i rekreaciju, a u vezi s time izričito se navodi nužnost promidžbe i ulaganja u planinarske sadržaje i infrastrukturu: „S ciljem poticanja zdravog i aktivnog života promovirat će se biciklistički i planinarski sadržaji i povezana infrastruktura te će se ulagati u njih.“ (Nacionalna razvojna strategija RH do 2030. godine, str. 81). Predlažemo i molimo da se barem ta rečenica iz Nacionalne razvojne strategije na odgovarajući način prenese (preslika) u Strategiju održivog razvoja turizma, kao uporište za buduća ulaganja u uređenje, unaprjeđenje i održavanje javne turističke infrastrukture u planinama. Primljeno na znanje Planinski turizam je pod pojmom aktivnog turizma. U Poglavlju Ključni turistički proizvodi identificiran je aktivni turizam koji u svom opisu navodi njegove potencijale kako slijedi: “Visoki potencijal koji počiva na prirodnim predispozicijama (dostupne planine, atraktivan krajolik, ugodna klima), ali trenutno neutiliziran, uz nedostatak strateškog pristupa razvoju i upravljanju proizvodom (npr. planinarenje do sada na leđima entuzijasta planinarskog saveza, uz nedostatak značajnijih infrastrukturnih ulaganja u staze i planinarske domove). Jaka pozicija hrvatskog sporta, postavlja imperativ sagledavanja sinergija između svih oblika aktivnog odmora, amaterskog i profesionalnog sporta. Kako bi se spriječilo nanošenje štete na prirodu, ne bi trebalo poticati aktivnosti vožnje vozilima na motorni pogon u turističke svrhe (test vožnje, cross vožnje, off-road vožnje, sportske, takmičarske i promidžbene vožnje, te njima slične oblike korištenja) u područjima izvan naselja i izvan svih vrsta cesta, poljskih puteva, uređenih staza i poligona za vožnju.” Također, u opisu Prioritetnog područja 1.3. za strateški cilj 1. „Cjelogodišnji i regionalno uravnoteženiji turizam“: Razvoj posebnih oblika turizma i strukturirani razvoj proizvoda navedeno je: “Osobito će se poticati: - aktivni (rekreativni) turizam temeljen na prirodnim preduvjetima (planine, rijeke, i sl.), sportsko- rekreativnoj, adrenalinskoj infrastrukturi te svim drugim sadržajima”. Operacionalizacija prioritetnih područja kroz konkretne mjere osigurat će se kroz Nacionalni plan razvoja održivog turizma do 2027. godine ali i druge nacionalne planove, ovisno o nadležnosti TDU-a za mjere.
49 Stevo Žufić Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine, 6.OPIS RAZVOJNIH POTREBA I RAZVOJNIH POTENCIJALA Pod "Razviti sustav prikupljanja podataka i planiranja" dodati: Turizam u Hrvatskoj treba doživjeti temeljitu digitalnu transformaciju. Naime, turiszam u Hrvatskoj ne raspolaže svim podacima koji već negdje postoje a kako bi se ti podaci u realnom vremenu mogli koristiti za upravljanje destinacijama i za poslovanje privatnih subjekata. Ne postoji podatak o stanju gostiju danas 28.7.2022. kada pišem ovaj komentar u Poreču. Za jaki iskorak u digitalnoj tranziciji turizma na nivou destinacije trebalo bi imati dnevne podatke u realnom vremenu (svaki dan za svaki dan) na primjer za slijedeće podatke: - Kategorizirani smještajni kapaciteti, ugostiteljski objekti, trgovački objekti (broj, kapacitet, po vrstama, usporedba sa lanjskom godinom, vlasništvo) - Dnevni gotovinski prometi (po vrstama usluga – restorani, kafići, picerije, trgovine, izleti, prijevoz, taksi, po djelovima JLS, kumulativ, usporedba sa prošlom godinom) - Parkirališta i naplata (na dan, po djelovima, usporedba sa lani, kumulativ) - Broj turista i noćenja (na dan, po vrstama smještaja, po djelovima JLS, kumulativ, uspordba sa prošlom godinom, po nacionalnosti i sl.) - Broj poduzetnika u turizmu, vrsta poduzetnika (na dan, usporedba lani, povećanje smanjenje) - Broj zaposlenih (stalni – sezonci – po zanimanjima,po vrtsama poslovnih objekata, stranci, usporedba lani) - Radne dozvole (na dan, po vrstama zanimanja, usporedba sa lani) - Razni oblici potrošnje (voda, struja), stanovništvo, turizam, po noćenju, na dan (?), usporedba lani - Proizvodnja smeća, ukupno, stanovništvo, turizam, ugostiteljstvo, odvojeno prikupljanje (na dan, kumulativ, lani) - Otpadne vode - isto razne druge podatke koje bi se utvrdilo. Ne postoji razlog da se kroz provedbu digitalne tranzicije u turizmu te podaci ne bi mogli dobiti budući da oni postoje i već su digitalizirani u Poreznoj upravi, u Mirovinskom osiguranju, u Policiji, u e-Visitoru, u HEP-u, u komunalnom poduzeću itd. Kroz dobro provedenu (i konkretnu a ne apstraktnu) digitalnu transformaciju moguće je doći do svih navedenih i drugih podataka u korist razvoja turizma, boljega poslovanja, gospodarskih subjekata i privatnog sektora, većih efekata turizma, razvoja cjelogodišnjeg poslovanja, boljega raspolaganja resursima u turizmu (potrošnja energije, vode), zaštite okoliša i sl. Nas u destinacijama zanima takva digitalna transformacija i digitalna tranzicija u turizmu jer od toga turizam može imati velike koristi. Evidentno je nepostojanje sustava dohvata postojećih podataka u realnom (dnevno) vremenu na nivou destinacije i od važnosti za upravljanje destinacijom ali i za potrebe poduzetnika u turizmu koji se mogu koristiti kroz nove programe digitalne transformacije i dohvatom podataka tamo gdje postoje API rješenjima - Aplikacijsko programsko sučelje (engl. application programming interface, API): mokući podaci za dohvat:ETIS - European Tourism Indicator System, dostupni podaci o prometu kroz fiskalizaciju (po vrstama i po lokacijama), dostupni podaci o broju gostiju i noćenja iz e-Visitora, dostupni podaci o broju zaposlenih, radnim dozvolama, dostupni podaci o potrošnji struje, vode, o proizvodnji smeća i sl.). Skoro da bi se moglo reći da u turističkim destinacijama sada imamo skoro iste podatke kakve smo imali 1970.g. kada su još postojala turistička društva. Na dnevnoj osnovi u medijima se tu i tamo spominje koliko turista ima u Hrvatskoj ili koliko je turista prešlo neku granicu. Financijskih i drugih relevantnih podataka uopće nema. Posebno nema tih podataka na dnevnoj osnovi i to za svaku destinaciju, naselje ili već po kojim se kriterijima ti podaci traže. To kroz digitalnu tranziciju u turizmu treba izmijeniti a Nacionalni plan oporavka i otpornosti uptavo snašno podržava digitalnu tranziciju na svim nivoima: od gospodarskih subjekata do državnog nivoa. Primljeno na znanje U opisu Razvojnih potreba i potencijala opisan je projekt Hrvatski digitalni turizam e-Turizam u okviru kojeg se uspostavlja Središnji turistički registar koji sadržava turističke podatke u realnom vremenu. Nadalje kroz spomenuti projekt predviđeno je povezivanje s ostalim registrima koji sadrže ostale podatke koji su važni za razvoj turizma. Također, sadržaj komentara je obuhvaćen u opisu Prioritetnog područja 3.4. Poticanje inovacija i digitalne transformacije turizma, strateški cilj 3. „Konkurentan i inovativan turizam“ i u opisu Prioritetnog područja 4.3. Unapređenje sustava praćenja podataka, strateški cilj 4. „Otporan turizam“. Zaključno, sadržaj komentara je obuhvaćen u svim poglavljima Strategije, uvažavajući intervencijsku logiku u izradi akata strateškog planiranja. Operacionalizacija prioritetnih područja kroz konkretne mjere osigurat će se kroz Nacionalni plan razvoja održivog turizma do 2027. godine ali i druge akte strateškog planiranja, ovisno o nadležnosti TDU-a za mjere.
50 Obnovljivi izvori energije Hrvatske Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine, 8.STRATEŠKI CILJEVI Nadopuna teksta 8. STRATEŠKI CILJEVI na način da isti glasi: "2. Turizam uz očuvan okoliš, prostor i klimu, pri čemu je Hrvatska turistička top auto-destinacija za ekološki odgovorne turiste," Nije prihvaćen Naziv cilja je definiran je u skladu s Priručnikom o strateškom planiranju koji je donijelo Ministarstvo regionalnoga razvoja i EU fondova u skladu sa člankom 29. Uredbe o smjernicama za izradu akata strateškog planiranja od nacionalnog značaja i od značaja za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN, broj 89/18).
51 Hana Turudić Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine, 8.STRATEŠKI CILJEVI Poštovani, za efikasnu realizaciju zadanih definiranih strateških cilja razvoja održivog turizma RH, smatram potrebnim multiplicirati promotivne aktivnosti na emitivnom tržištu SAD-a tj. definirati ga kao sekundarno emitivno tržište prema važosti u nacionalnoj marketinškoj strategiji, obzirom da je prepoznato kao jedno od najbrže rastućih dalekih emitivnih tržišta. Na primjeru gradova Splita, Dubrovnika, Korčule i Hvara, uočit ćete potencijal tržišta SAD-a koji na žalost još nije iskorišten na nacionalnoj razini, i smatram da bi zanemarivanje ovog emitivnog tržišta s velikim potencijalnom rasta, bilo nerazumno. U prilog ovom, ističem činjenicu da turisti iz SAD-a, Srednje i Južne Amerike, npr. Brazila putuju cijele godine, u potrazi za diverzificiranim turističkim proizvodom visoke kvalitete na dalekim putovanjima u Europu. U tom smislu, osnažiti partnerstvo sa strukovnim udruženjima poput ASTA – American Society of Travel Agents te Virtuoso-a. Lp, Hana Turudić Primljeno na znanje Predloženo je predviđeno opisom prioritetnog područja 1.5. za strateški cilj 1. „Cjelogodišnji i regionalno uravnoteženiji turizam“: Repozicioniranje Hrvatske kao cjelogodišnje autentične destinacije održivog turizma gdje se navodi: “Kao osnovni alat za pozicioniranje na stranim tržištima, izradit će se Strateški marketinško-operativni plan hrvatskog turizma. … Uz taj krovni marketinški alat, razvit će se i regionalni i lokalni marketinški planovi, a temeljem njih će se provoditi aktivnosti u cilju promoviranja turističkih atrakcija koje mogu doprinijeti smanjenju sezonalnosti i ravnomjernijem teritorijalnom razvoju turizma. Poticat će se povezivanje turističkih zajednica kao kreatora preduvjeta za turističke proizvode i organizatora putovanja koji ih realiziraju i plasiraju na tržište. Zakonodavnom reformom te programima i poticajima, doprinijet će se razvoju ponude te kreiranju brand i marketinških kampanja u suradnji s Hrvatskom turističkom zajednicom.“ Operacionalizacija prioritetnih područja kroz konkretne mjere osigurat će se kroz Nacionalni plan razvoja održivog turizma do 2027. godine.
52 Vitomir Begović 8.STRATEŠKI CILJEVI, 8.1.Strateški cilj 1. „Cjelogodišnji i regionalno uravnoteženiji turizam“ Potrebno se i vezano uz ovaj dokument zapitati koja je poveznica između turizma i očuvanja zdravlja na radu, i što je moguće i potrebno obuhvatiti istim, čineći dodirne točke između različitih sektora, i stvaranje sinergijskih učinaka. Zato je potreban i jedan uvod. Brojni argumenti potvrđuju da je ulaganje u zaštitu na radu investicija a ne trošak, i zato su logične nužne promjene, poboljšanja i unapređenja uvjeta rada u radnim sredinama, podižući sigurnost na radu na višu razinu od zakonom i drugim aktima propisanog minimuma. Ulaganje u primjerene radne uvjete i dobru zaštitu na radu nije trošak , već najbolja investicija, a učinkovito upravljanje zaštitom na radu nacionalni je interes. Spoznaja da radnici provode pola ili više vremena od ukupnog vremena provedenog u budnom stanju radeći , svatko se treba zapitati što je potrebno učiniti da se poboljšaju uvjeti na mjestima rada. Analiza na razini EU ukazuje da na 1 uloženi Euro u zaštitu na radu, povrat iznosi 2 Eura. Zato je nužno odgovorne čimbenike i najširu javnost osvješćivati da ulaganje u zaštitu na radu nije trošak, već dugoročno isplativa investicija. Krajnje je zabrinjavajuće da se pored visokog broja poginulih radnika, u Hrvatskoj posljednjih nekoliko godina bilježi više desetaka umrlih radnika na radnom mjestu! U posljednje četiri godine, uz ukupno 68.040 prijavljenih ozljeda na radu ( ne zna se koliko nije prijavljeno) registrirano je i 218 smrtnih slučajeva u radnim prostorima, od čega 118 zbog nesreća a čak njih 90 zbog bolesti radnika. Nisu zanemarive i negativne posljedice u vidu troškova. U prosjeku svaki zaposleni u RH odsutan je s rada tijekom godine čak 12 dana. Prema podacima svakog dana spriječeno je za rad zbog bolovanja više od 56.000 radnika, od čega njih više od 2.300 zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti. Izgubljenih radnih dana tijekom godine je više od 18.000.000 , od čega se na priznate ozljede na radu i profesionalne bolesti odnosi više od 736.000 izgubljenih radnih dana.Za naknade u vrijeme bolovanja godišnje se isplati više od 174.000.000 kn, a za mjere specifične zdravstvene zaštite dodatnih više od 92.000.000 kn , ili ukupno više od 266.000.000 kn. Ukoliko tome pridodamo i indirektne troškove poslovnih subjekata, onda je očito da područje sigurnosti i zaštite zdravlja na radu ima izuzetnu važnost za gospodarstvo. Vođenje smislene i odgovorne javne politike u ovom području podrazumijeva analizu stanja i problema te prijedloge njihova rješavanja kroz strategije ,programe i propise uz osiguranje potrebnih uvjeta i institucija za njihovu učinkovitu provedbu. U drugim zemljama uvedene su sheme kojima se tvrtke i organizacije financijski nagrađuje za promicanje visokih standarda zaštite na radu, primjenu norme ISO 45001 i 45003 , a to obuhvaća niže premije osiguranja, porezne olakšice i potpore, kako bi se ulagalo u tehnologiju, poboljšanje i unapređenje uvjeta rada,, čime se doprinosi smanjenju ozljeda, profesionalnih i drugih bolesti povezanih s radom. Zato, Hrvatska treba slijediti i primijeniti tu dobru praksu. U praksi drugih zemalja obveze poslodavaca iz osiguranja za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti ovise o razini sigurnosti i zdravlja na radu. Ekonomski troškovi povezani s bolestima i nesrećama na radu zajedno čine oko 3,3% BDP-a ili 476 milijardi eura u EU godišnje. U Hrvatskoj su isto tako troškovi zdravstvenog zbrinjavanja, bolovanja i manje produktivnosti također značajni. U 2018. godini u okviru tkzv. "porezne reforme" učinjene su i izmjene Zakona o doprinosima , kojima je namjenski doprinos od 0,5 za zaštitu zdravlja na radu ukinut ,a ustvari je povećan ukupni doprinos za zdravstveno osiguranje, umjesto uvođenja modela praćenja uplata i rashoda za svakog poslovnog subjekta i primjene bonusa za one poslodavce koji više ulažu u prevenciju, smanjuju izdatke za posljedice ozljeda na radu i bolesti povezanih s radom. Razlog je i ovoga put bilo krpanje rupa u zdravstvenom sustavu, umjesto njegove radikalne i smislene reforme. Podaci HZZO pokazuju u kojim sektorima i tvrtkama iz godine u godinu raste broj i stopa ozljeda, bolovanja te financijske posljedice ,kao i one subjekte u kojima su te tendencije suprotne. Ali svi plaćaju isti doprinos, što nije korektno. Zato se očekuje da novi ministar financija i ovo pitanje aktualizira i krene u promjene primjenom modela bonus/malus vezano za namjenski doprinos za zaštitu zdravlja na radu. Dakle, uz sustav bonus/malus potrebno je vraćanjem namjenskog doprinosa za zaštitu zdravlja na radu od 0,5 (godišnji prihod po toj osnovi npr. 2018.g.bio je oko 560.000.000 kn a iskazani rashodi oko 280.000.000 kn) , ta sredstva usmjeriti u prevenciju zdravlja na radu na način da se omogući korištenje tih sredstava za programirane zdravstveno-rekreativne programe, kao što je to bilo osamdesetih godina prošlog stoljeća. Znači dobro iskustvo postoji , i zašto ga ne primijeniti u sadašnjim okolnostima. Na takav način izvan sezone omogućilo bi se funkcioniranje slobodnih turističkih destinacija (na Jadranu i unutrašnjosti u toplicama) ,ali ono što je najvažnije djelovalo bi se preventivnih mjerama na zdravstveno stanje radne populacije, očuvanje i produžetak njihove radne sposobnosti, zadovoljavanje potreba za radnom snagom, a sveukupno to bi djelovalo pozitivno i na stabilnost mirovinskog i zdravstvenog sustava .Sličan model predlagao sam predstavnicima Ministarstva turizma vezano za CRO karticu i sudjelovanje tvrtki. Da je isto tada prihvaćeno vjerojatno bi pozitivni efekti i učinci toga danas i u budućnosti bili vidljivi. više na https://uznr.mrms.hr/radni-sastanak-u-ministarstvu-turizma-u-turizmu-su-vazni-ljudi/ Znači i u slučaju ove strategije potrebna je osmišljena i zaokružena politika i poveznica između cjelogodišnjeg razvoja turizma i pozitivnih učinaka na zdravlje. Dakle, potrebna je suradnja na navedenom modelu ministarstva turizma i sporta, ministarstva zdravstva i ministarstva financija, a zatim u provedbi stručno sudjelovanje specijalista medicine rada i sporta, kineziologa i nadležnih osoba za upravljanje ljudskim resursima u tvrtkama. Primljeno na znanje Predloženo komentarom obuhvaćeno je u opisu prioritetnog područja 1.6. za strateški cilj 1. „Cjelogodišnji i regionalno uravnoteženiji turizam“: Stvaranje boljih uvjeta života i rada. Operacionalizacija prioritetnih područja kroz konkretne mjere osigurat će se kroz Nacionalni plan razvoja održivog turizma do 2027. godine ali i druge akte strateškog planiranja, ovisno o nadležnosti TDU-a za mjere.
53 Hrvatska komora arhitekata 8.STRATEŠKI CILJEVI, 8.1.Strateški cilj 1. „Cjelogodišnji i regionalno uravnoteženiji turizam“ ad 8.1 „CJELOGODIŠNJI I REGIONALNO URAVNOTEŽENIJI TURIZAM“ / Prioritetno područje 1.2 „Prostorno ravnomjernije raspoređen turistički promet“ / Prioritetno područje 1.6 „Stvaranje boljih uvjeta života i rada“ Vezano uz unaprjeđenje kvalitete života lokalnog stanovništva, ono se za aktivnije uključivanje treba prometno dobro povezati s turističkim „epicentrima“, što se posebno tiče i zaleđa tih centara, koja su često nerazvijena i zapuštena. Ključno je prometno povezati ta mjesta javnim prijevozom, primjerenog rasporeda vožnje. Takve mjere mogu dovesti i do stimulacije tih mjesta, a potencijalno ona mogu postati i rasterećenje turističkih „epicentara“, uz mogućnost nuđenja alternativnih turističkih ponuda. Dodatno valja koordinirano povezati veća turistička središta „običnim“ javnim prijevozom. Primljeno na znanje Prijedlog je već obuhvaćen Prioritetnim područjem 1.4. „Cjelogodišnji i regionalno uravnoteženiji turizam“ za strateški cilj 1: Unapređenje domaće i međunarodne prometne povezanosti. Operacionalizacija prioritetnih područja kroz konkretne mjere osigurat će se kroz Nacionalni plan razvoja održivog turizma do 2027. godine ali i druge nacionalne planove, ovisno o nadležnosti TDU-a za mjere.
54 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce 8.STRATEŠKI CILJEVI, 8.1.Strateški cilj 1. „Cjelogodišnji i regionalno uravnoteženiji turizam“ U opisnom tekst za Strateški cilj 1 navodi se: Negativne posljedice naročito se manifestiraju kroz devastaciju kulturne i prirodne baštine te preopterećenost komunalne i prometne infrastrukture u turističkim destinacijama. U rečenicu bi dodali i obale: Negativne posljedice naročito se manifestiraju kroz devastaciju kulturne, prirodne baštine, obale te preopterećenost komunalne i prometne infrastrukture u turističkim destinacijama. Nije prihvaćen Problematika vezana uz pojam “Obala” tj. obalno područje i morski okoliš (što podrazumijeva ne samo priobalni prostor kopnenog teritorija, već cjelokupnost morskih ekosustava) već je obuhvaćena u okviru Prioritetno područje 2.2. za strateški cilj 2. „Turizam uz očuvan okoliš, prostor i klimu“: Smanjenje negativnog utjecaja turizma na prostor.
55 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce 8.STRATEŠKI CILJEVI, 8.1.Strateški cilj 1. „Cjelogodišnji i regionalno uravnoteženiji turizam“ Smatramo kako bi unutar prioritetnog područja 1.2. za strateški cilj 1. „Cjelogodišnji i regionalno uravnoteženiji turizam“: Prostorno ravnomjernije raspoređen turistički promet trebalo naglasiti kako će se poticat razvoj proizvoda koji doprinose podizanju kvalitete postojećih smještajnih kapaciteta kao i njihove okolišne odgovornosti u cilju postizanja zelene tranzicije. Primljeno na znanje Strateški cilj 1 odnosi se na proizvode visoke dodane vrijednosti koji doprinose cjelogodišnjem i regionalno uravnoteženijem turizmu, pri čemu se zelena tranzicija odnosi na svu infrastrukturu, uključujući i smještajne kapacitete.
56 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce 8.STRATEŠKI CILJEVI, 8.1.Strateški cilj 1. „Cjelogodišnji i regionalno uravnoteženiji turizam“ Iako se u Strategiji prepoznaje važnost razvoja biciklističke infrastrukture, ona se nedovoljno naglašava u predloženim rješenjima. S obzirom da je Integrirani teritorijalni program 2021. -2027. (ITP) fokusiran, između ostalog na Prioritet III – unaprjeđenje biciklističke infrastrukture u potpomognutim područjima (16 mln€) kao i Prioritet V – razvoj urbanih područja kao pokretača regionalnog rasta i razvoja te održivi i zeleni razvoj otoka (830 mln€), predlažemo da se jasnije nadopune poglavlja povezana s održivim oblicima prijevoza. Tako je u potpoglavlju „Unapređenje domaće i međunarodne prometne povezanosti“, potrebno nadodati potrebu poticanja razvoja biciklističke infrastrukture u gradovima kako bi se ostvarila tranzicija ka zelenim gradovima kao i u međugradskim, ruralnim područjima te na otocima. Nužno je i poticati biciklistički promet osobito na otocima, primjerice kroz besplatne karte za prijevoz bicikla na trajektima. Primljeno na znanje Uzeto u obzir izmjenom u poglavlju „Unapređenje domaće i međunarodne prometne povezanosti “
57 Obnovljivi izvori energije Hrvatske 8.STRATEŠKI CILJEVI, 8.1.Strateški cilj 1. „Cjelogodišnji i regionalno uravnoteženiji turizam“ Izmjena teksta Strateški cilj 1. CJELOGODIŠNJI I REGIONALNO URAVNOTEŽENIJI TURIZAM na način da se postojeća točka "1.4. Unapređenje domaće i međunarodne prometne povezanosti" u cijelosti prebaci u Strateški cilj 8.2. Nije prihvaćen U skladu s intervencijskom logikom, unapređenje domaće i međunarodne povezanosti značajno doprinosi cjelogodišnjem i regionalno uravnoteženijem turizmu i proizlazi iz utvrđenih ključnih izazova i razvojnih potreba.
58 Hrvatski lovački savez 8.STRATEŠKI CILJEVI, 8.1.Strateški cilj 1. „Cjelogodišnji i regionalno uravnoteženiji turizam“ Stavljanje lovnog turizma pod poglavlje 8. Strateški cilj 1. “Cjelogodišnji i regionalno uravnoteženi turizam”, prioritetno područje 1.3. Razvoj posebnih oblika turizma i strukturirani razvoj proizvoda. Nadalje, čitajući ovu Strategiju, lovni turizam se može spomenuti gotovo u svim njezinim strateškim ciljevima. Lovni turizam (između ostaloga i razgledanja lovišta, fotolov, fotosafariji, edukacijski proizvod i usluge i slično), kao dio hrvatske kulturne baštine još od 19 stoljeća, poseban je oblik turizma koji ima jaku vezu s naturalnim oblicima turizma - ruralnim i planinskim turizmom, sportskim, pustolovnim i aktivnim (rekreativnim) turizmom, ekoturizmom i edukacijskim turizmom. Donosi značajne prednosti ruralnim područjima uključujući socijalnu i ekonomsku vrijednost, ali stvara i ekološke i društveno- kulturne vrijednosti. Lovni turizam je važan dio kontinentalnog turizma. Svojim osobnostima lovni turizam može pozitivno utjecati na mnoge prepoznate razvojne potrebe/razvojne potencijale u novoj strategiji razvoja turizma do 2030. a posebno na ključni izazov vremenske i prostorne neujednačenosti te kvalitete života i dobrobiti lokalnog stanovništva. Ovaj poseban oblik turizma kroz svoje proizvode i usluge potiče razvoj destinacija u unutrašnjosti zemlje (diverzifikacija i specijalizacija) te produljuje turističku sezonu s ljetnih mjeseci na ostala godišnja doba (smanjenje sezonalnosti). Lovni turizam pronalazi svoje mjesto u prirodnim i antropogenim atrakcijama, opterećenosti prostora i ključnim turističkim proizvodima. Prepoznat je u Strategiji razvoja turizma do 2020. godine, u kojoj je navedeno da jedan od ciljeva je razvoj turizma na cijelom području RH gdje lovni turizam zauzima važno mjesto. Isto tako, lovni turizam je prepoznat u planovima razvoja gradova i strateškim planovima razvoja turizma na područjima općina i gradova, kao segment turističke ponude koji posebno u sinergiji s ponudom ruralnog turizma može predstavljati dodatni pokretač njihova razvoja. Rezolucija Europskog parlamenta o uspostavi Strategije EU-a za održivi turizam prepoznaje i naglašava važnost konkretnih mjera za promicanje alternativnih oblika turizma kao što je i turizam povezan s divljom florom i faunom. S poštovanjem, Hrvatski lovački savez Prihvaćen Lovni turizam dodan je u Prioritetno područje 1.3. strateškog cilja 1. „Cjelogodišnji i regionalno uravnoteženiji turizam“: Razvoj posebnih oblika turizma i strukturirani razvoj proizvoda Razvoj lovnog turizma poduprijet će se zajedno sa ostalim posebnim oblicima turizma kroz razradu Nacionalnog plana razvoja održivog turizma do 2027. godine.
59 ANDREA DEKLIĆ 8.STRATEŠKI CILJEVI, 8.2.Strateški cilj 2. „Turizam uz očuvan okoliš, prostor i klimu“ Prioritetno područje 2.3. za strateški cilj 2. „Turizam uz očuvan okoliš, prostor i klimu“: Smanjenje negativnog međuodnosa turizma i klime. Kod stavke u kojoj se spominje sadnja stabala treba dodati riječ autohtonih vrsta stabala. U istoj stavci uz već spomenuta područja treba navesti i područja turističke namjene, jer danas na takvim područjima postoji sve manje stabala, a sve više grmolikih biljaka koje se lakše održavaju, a često se radi o stranim ili čak invazivnim vrstama. Osim pošumljavanja treba poticati izgradnju zelenih krovova koji će smanjiti zagrijavanje krovnih površina i time pridonijeti manjem toplinskom zračenju tijekom hladnog dijela dana, točnije noću. Prihvaćen Izmijenjeno u tekstu da je dodana riječ autohtonih vrsta stabala. Poticanje izgradnje zelenih krovova obuhvaćeno je u okviru Strateškog cilja 2 „Turizam uz očuvan okoliš, prostor i klimu“. Operacionalizacija prioritetnih područja kroz konkretne mjere osigurat će se kroz Nacionalni plan razvoja održivog turizma do 2027. godine ali i druge nacionalne planove, ovisno o nadležnosti TDU-a za mjere.
60 Hrvatska komora arhitekata 8.STRATEŠKI CILJEVI, 8.2.Strateški cilj 2. „Turizam uz očuvan okoliš, prostor i klimu“ ad 8.2 STRATEŠKI CILJ 2. „TURIZAM UZ OČUVAN OKOLIŠ, PROSTOR I KLIMU“ / Prioritetno područje 2.2 „Smanjenje negativnog utjecaja turizma na prostor“ (promijeniti drugu rečenicu u odlomku) „Održivi razvoj turizma sa smanjenim negativnim utjecajem turizma na prostor osigurat će se sustavnim prostornim planiranjem na svim razinama. Prostorno planiranje se nameće kao jedan od najvažnijih alata u uspostavi ravnoteže odnosa turizma i prostora. Planiranjem će se voditi računa o prihvatnim kapacitetima, ključnim infrastrukturnim ograničenjima i o dosljednoj primjeni propisa kojim se štiti zaštićeni obalni pojas kao i druga, posebno zaštićena područja. Uz prethodno definiranje prihvatnog kapaciteta turističke destinacije, prostorno planiranje te prostorni planovi kao instrumenti prostornog planiranja imaju razvojnu i korektivnu ulogu u oblikovanju turističkog prometa destinacije i doživljaja posjetitelja. Uspostava ovakvog sustava planiranja moguća je uz stvarnu, a ne samo deklarativnu primjenu principa destinacijskog menadžmenta.“ Prihvaćen Izmijenjeno u tekstu „Održivi razvoj turizma sa smanjenim negativnim utjecajem turizma na prostor osigurat će se sustavnim prostornim planiranjem na svim razinama. Prostorno planiranje se nameće kao jedan od najvažnijih alata u uspostavi ravnoteže odnosa turizma i prostora. Planiranjem će se voditi računa o prihvatnim kapacitetima, ključnim infrastrukturnim ograničenjima i o dosljednoj primjeni propisa kojim se štiti zaštićeni obalni pojas kao i druga, posebno zaštićena područja. Uz prethodno definiranje prihvatnog kapaciteta turističke destinacije, prostorno planiranje te prostorni planovi kao instrumenti prostornog planiranja imaju razvojnu i korektivnu ulogu u oblikovanju turističkog prometa destinacije i doživljaja posjetitelja. Uspostava ovakvog sustava planiranja moguća je uz stvarnu, a ne samo deklarativnu primjenu principa destinacijskog menadžmenta.“
61 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce 8.STRATEŠKI CILJEVI, 8.2.Strateški cilj 2. „Turizam uz očuvan okoliš, prostor i klimu“ U poglavlju se ističe: Poticat će se održive prakse smanjenja otpada od hrane i jednokratne plastike, kao i održivo gospodarenje otpadom, štednja energije i vode. Na taj će se način doprinijeti okolišnoj, ali i ekonomskoj održivosti. Prvi prioritet u gospodarenju otpadom smanji stvaranje otpada ne odnosi se samo na otpad od hrane te otpad od jednokratne plastike, već smanjenje cjelokupne potrošnje, a kako bi se smanjila i količina otpada koji stvaramo te u konačnici smanjio pritisak na prirodne resurse. Stoga smatramo kako bi rečenicu trebalo modificirati te predlažemo: Poticat će se održive prakse smanjenja stvaranja otpada, uključujući otpada od hrane i jednokratne plastike. 85% otpada u moru čini plastika te izbjegavanje jednokratne plastike može značajno doprinijeti smanjenu plastičnog otpada u moru. Također, navodi se: Važan oblik inovacija je i kružno gospodarstvo u turizmu. Novi modeli koji će se poticati su razvoj tehnologija, procesa koji mogu doprinijeti smanjenju otpada od hrane, korištenju energije i resursa, uspostavi lokalnih lanaca opskrbe, i drugih modela za razvoj održivog turizma. Kao što je gore obrazloženo smatramo kako je potrebno navesti smanjenje otpada općenito, a ne isključivo od hrane (hrana, jednokratna plastika, samo su neki od primjera, a postoj brojne mjere usmjerene primjerice smanjenu elektroničkog otpada i sl.). Prihvaćen Izmijenjeno u tekstu kako je predloženo te odlomak sada glasi: “Poticat će se održive prakse smanjenja stvaranja otpada, uključujući otpada od hrane i jednokratne plastike. 85% otpada u moru čini plastika te izbjegavanje jednokratne plastike može značajno doprinijeti smanjenu plastičnog otpada u moru. Također, poticat će se štednja energije i vode. Tako će se doprinijeti okolišnoj, ali i ekonomskoj održivosti.” U prioritetnom području 3.4. za strateški cilj 3. „Konkurentan i inovativan turizam“: Poticanje inovacija i digitalne transformacije turizma, zadnja rečenica je izmijenjena kako je predloženo te sada glasi: “Novi modeli koji će se poticati su razvoj tehnologija, procesa koji mogu doprinijeti smanjenju otpada, korištenju energije i resursa, uspostavi lokalnih lanaca opskrbe, i drugih modela za razvoj održivog turizma.” Operacionalizacija prioritetnih područja kroz konkretne mjere osigurat će se kroz Nacionalni plan razvoja održivog turizma do 2027. godine ali i druge nacionalne planove, ovisno o nadležnosti TDU-a za mjere.
62 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce 8.STRATEŠKI CILJEVI, 8.2.Strateški cilj 2. „Turizam uz očuvan okoliš, prostor i klimu“ Unutar područja „Smanjenje negativnog utjecaja turizma na prostor“ navodi se: Stoga zakonodavni okvir u prostornoj, urbanističkoj i poreznoj politici treba zaustaviti i spriječiti ovakve pojave, posebno kaotičnu urbanizaciju i devastaciju prostora nekontroliranim razvojem nekomercijalnih kapaciteta sekundarnog smještaja i ostalih oblika smještaja niske dodane vrijednosti iznad prihvatnog kapaciteta destinacija. Smatramo kako je nužno potrebno istaknuti zakonodavni okvir vezan uz okolišno zakonodavstvo, a čija adekvatna implementacija može spriječiti negativan utjecaj turizma na prostor. Primljeno na znanje Prilikom izrade Strategije razvoja održivog turizma RH do 2030. godine uvaženi su svi propisi iz područja zaštite okoliša i prirode i šire, na svim razinama – nacionalnoj, EU i globalnoj (konvencije i protokoli). Budući da je popis pravnog okvira navedenih područja opsežan, a Strategija obuhvaća i propise i drugih sektora, pristup koji je izabran prilikom izrade Strategije je usklađenost s pravnim okvirom ne samo na nacionalnoj, već i na EU i globalnoj razini, bez detaljnog navođenja svih propisa, što bi značajno povećalo fizički obujam Strategije.
63 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce 8.STRATEŠKI CILJEVI, 8.2.Strateški cilj 2. „Turizam uz očuvan okoliš, prostor i klimu“ Iako su Utjecaj turizma na okoliš i prirodu prepoznat te Međuodnos turizma i klimatskih promjena kao dva od deset izazova smatramo kako u Strategiji nije jasno istaknuto o kojim se okolišnim problemima i prijetnjama radi, nisu prepoznata moguća rješenja i konkretni potezi te smjerovi ublažavanja ovih prijetnji. Kao razvojna potreba i prioritetno područje navodi se praktički isto: Smanjivati/Smanjivanje opterećenja iz turizma na sastavnice okoliša i prirodu uz poticanje kružnog gospodarstva. Hrvatska se opredijelila za održivi turizma čemu u prilog govori i sam naziv dokumenta. Kako bi smanjili opterećenje na okoliš i prirodu, a time i doprinijeli i ublažavanju klimatske krize ono što je nužno potrebno je procijeniti prihvatne kapacitete. Međutim, prihvatni kapaciteti se po prvi put spominju na pod prioritetnim područjem 4.2. za strateški cilj 4. „Otporan turizam“: Unapređenje sustava turističkih zajednica. Turističke zajednice nemaju odlučujuću ulogu. Sama Strategija navodi kako su lokalne uprave odgovorne za komunalnu infrastrukture, a čije unaprjeđenje može doprinijeti ublažavanju pritisaka na okoliš. Nadalje, odgovorne su za prostorno uređenje. Stoga smatramo da bi utvrđivanje prihvatnih kapaciteta trebalo biti zadaća lokalne uprave uz sudjelovanje lokalne zajednice, stručnjaka kao i turističke zajednice. Nadalje, smatramo kako utvrđivanje prihvatnih kapaciteta treba biti uvršteno pod Strateški cilj 2. „TURIZAM UZ OČUVAN OKOLIŠ, PROSTOR I KLIMU“, a kao prioritetno područje unutar ovog Strateškog cilja, a kako bi se isti ostvario u narednom razdoblju. Pritom utvrđivanje prihvatnih kapaciteta u zaštićenim područjima treba biti prioritet, a njihovo poštivanje obvezno. Naime, iako prostorne mogućnosti mogu dozvoliti veći broj posjetitelja, one prihvatne su ograničene zbog utjecaja posjetitelja na zaštićena područja. Utjecaj i pritisak posjetitelja tijekom sezone osobito je izražen u nacionalnim parkovima npr. NP Krka, NP Plitvice. Ovo je vrlo važno kada se uzme u obzir da se na nizu mjesta u dokumentu ističe kako su prednosti Hrvatske prirodne vrijednosti, očuvana priroda (Hrvatska obiluje i izvorima čiste vode, riječnim i močvarnim područjima, očuvanim šumama i obalom koji zajedno s umjerenom klimom s tri različita klimatska područja (sredozemno, planinsko i kontinentalno) i očuvanim svim sastavnicama okoliša predstavljaju značajan čimbenik održivog razvoja turizma). Prirodni resursi smatraju se jednim od najznačajnijih potencijala za snažniji rast u budućnosti, što je navedeno na više mjesta u dokumentu, međutim nedovoljno pažnje pridaje se jasnom definiranju prioriteta za njihovo očuvanje. Pritom polazišna točka treba biti trenutno stanje okoliša i prirode u Hrvatskoj, a koje u dokumentu nije realno prikazano. Sukladno tome tekst dokumenta trebao uskladiti i dopuniti. Smatramo kako je potrebno iznijeti jasne i precizne podatke vezane uz stanje okoliša RH. Naime, Jadransko more (prirodni resurs) je među najzagađenijim morima plastikom u Mediteranu. Zastupljenost plastičnog otpada na dnu Jadranskog mora je među najvećim u Europi nakon sjeveroistočnog dijela Sredozemnog i Keltskog mora, a što je upozorenje međunarodnog tima stručnjaka u studiji objavljenoj u časopisu Marine Pollution Bulletin. Kad je riječ o gospodarenju otpadom imamo niz ilegalnih odlagališta, a brojna službena nisu usklađena s EU standardima. Dalmacija je najgora u Hrvatskoj po pitanju odvojenog prikupljanja otpada te nema niti jednu kompostanu, a što su preduvjeti za postizanje kružne ekonomije u gospodarenju otpadom. Kakvoća vode i zraka su također pogoršane. Izrazit problem predstavlja nasipavanje i betonizacija obale uzrokovana aktivnostima turizma kao i uništavanje morskih vrsta staništa kako zbog zagađenje tako i aktivnosti nautičkog turizma. Ovo su samo neki od primjera, te smatramo kako je nužno potrebno da Strategija jasno i realno sagleda trenutno stanje, a kako bi se mogli planirati daljnji koraci razvoja održivog turizma, odnosno postizanja Strateškog cilja 2. Nije prihvaćen Strategija je pripremljena u skladu Priručnikom o strateškom planiranju koji je donijelo Ministarstvo regionalnoga razvoja i EU fondova u skladu sa člankom 29. Uredbe o smjernicama za izradu akata strateškog planiranja od nacionalnog značaja i od značaja za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN, broj 89/18) i ima svoju intervencijsku logiku koja se temelji na detaljnoj i sveobuhvatnoj Analizi stanja koja je pripremljena na samom početku procesa izrade Strategije i predstavlja temelj za njezinu izradu. Iako je prilikom izrade Strategije uzet u obzir sveobuhvatan set podataka I informacija o svim relevantnim temama, u sam tekst Strategije nije moguće unijeti sve podatke. Predloženu dopunu teksta o trenutnom stanje okoliša i prirode u Hrvatskoj nije moguće uvrstiti u tekst Strategije. Nadalje, u okviru Studije utjecaja Strategije na okoliš detaljno su opisani okolišno problem kao I mjere za njihovo ublažavanje. Pojam prihvatni kapacitet se spominje I u prioritetnom području 2.2. za strateški cilj 2. „Turizam uz očuvan okoliš, prostor i klimu“: Smanjenje negativnog utjecaja turizma na prostor gdje je navedeno je: “Planiranjem će se voditi računa o prihvatnim kapacitetima, ključnim infrastrukturnim ograničenjima i o dosljednoj primjeni propisa kojim se štiti zaštićeni obalni pojas kao i druga, posebno zaštićena područja. Uz prethodno definiranje prihvatnog kapaciteta turističke destinacije, prostorno planiranje te prostorni planovi kao instrumenti prostornog planiranja imaju razvojnu i korektivnu ulogu u oblikovanju turističkog prometa destinacije i doživljaja posjetitelja.” Utvrđivanje prihvatnih kapaciteta trebalo bi biti zadaća lokalne uprave uz sudjelovanje lokalne zajednice, stručnjaka kao i turističke zajednice. Upravo to je i navedeno u kontekstu unapređenja sustava i jačanja uloge turističkih zajednica, a sve u skladu sa sveobuhvatnim strateškim pristupom destinacijskog menadžmenta kako ga definira sveobuhvatni strateški pristup destinacijskog menadžmenta (UNWTO). Konkretno, navedeno je : “Jačat će se uloga turističkih zajednica u ublažavanju pojave prekomjernog turizma. Navedeno je moguće uz određivanje prihvatnog kapaciteta destinacije, sudjelovanje lokalnog stanovništva u kreiranju turističke politike destinacije, modernizaciju i prilagođavanje javne i privatne turističke infrastrukture te prometne i komunalne infrastrukture prihvatnom kapacitetu destinacije te na kraju prikupljanjem i analizom podataka o turističkom prometu u destinaciji uključujući jednodnevne posjetitelje.”
64 Obnovljivi izvori energije Hrvatske 8.STRATEŠKI CILJEVI, 8.2.Strateški cilj 2. „Turizam uz očuvan okoliš, prostor i klimu“ Nadopuna Strateškog cilja 8.2. "Prioritetno područje 2.4. za strateški cilj 1. „Turizam uz očuvan okoliš, prostor i klimu, pri čemu je Hrvatska turistička top auto-destinacija za ekološki odgovorne turiste“: Unapređenje domaće i međunarodne prometne povezanosti Razvoj turizma, oslonit će se na proširivanje dosega javnog prijevoza te sprječavanje i značajno umanjenje zagađenja morskih resursa svih vrsta, provest će se reforma prometnog sektora u svim vidovima prometa pa su njome obuhvaćene reforme željezničkog, cestovnog i zračnog sektora, kao i reforma pomorstva i unutarnjih plovnih putova. Posebni se naglasak stavlja na razvoj sveobuhvatne infrastrukture za elektromobilnost u cestovnom prometu, te korištenje alternativnih goriva u pomorskom i riječnom prometu. Ujednačena prometna mreža s razvijenom željezničkom infrastrukturom i infrastrukturom za javni promet te intermodalnost, rezultirat će smanjenjem udjela osobnih automobila s pogonom na fosilna goriva i općenito smanjenjem emisija stakleničkih plinova u prometnom sektoru, kao i eliminiranjem prepreke za mobilnost ljudi i dobara. Poticat će se oblici multimodalnog planiranja putovanja i kupnja karata putem IT alata. Kroz marketinšku suradnju s avioprijevoznicima, touroperatorima i turističkim agencijama, poticat će se otvaranje većeg broja avionskih linija i uvođenja sezonskih i cjelogodišnjih zračnih linija s vodećih emitivnih turističkih tržišta. Isto tako, poticat će se i otvaranje željezničkih linija." Nije prihvaćen Nadopuna naziva strateškog cilja se ne prihvaća. Naziv cilja je definiran je u skladu s Priručnikom o strateškom planiranju koji je donijelo Ministarstvo regionalnoga razvoja i EU fondova u skladu sa člankom 29. Uredbe o smjernicama za izradu akata strateškog planiranja od nacionalnog značaja i od značaja za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN, broj 89/18). Prijedlog dopuna poglavlja prioritetnog područja 1.4. Unapređenje domaće i međunarodne prometne povezanosti već je obuhvaćen trenutnim opisom. Operacionalizacija prioritetnih područja kroz konkretne mjere osigurat će se kroz Nacionalni plan razvoja održivog turizma do 2027. godine ali i druge nacionalne planove, ovisno o nadležnosti TDU-a za mjere.
65 Obnovljivi izvori energije Hrvatske 8.STRATEŠKI CILJEVI, 8.2.Strateški cilj 2. „Turizam uz očuvan okoliš, prostor i klimu“ Nadopuna teksta kod "Prioritetno područje 2.3. za strateški cilj 2. „Turizam uz očuvan okoliš, prostor i klimu“ na način da isti glasi: "Prioritetno područje 2.3. za strateški cilj 2. „Turizam uz očuvan okoliš, prostor i klimu, pri čemu je Hrvatska turistička top auto-destinacija za ekološki odgovorne turiste“ Nije prihvaćen Nadopuna naziva strateškog cilja se ne prihvaća. Naziv cilja je definiran je u skladu s Priručnikom o strateškom planiranju koji je donijelo Ministarstvo regionalnoga razvoja i EU fondova u skladu sa člankom 29. Uredbe o smjernicama za izradu akata strateškog planiranja od nacionalnog značaja i od značaja za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN, broj 89/18).
66 Obnovljivi izvori energije Hrvatske 8.STRATEŠKI CILJEVI, 8.2.Strateški cilj 2. „Turizam uz očuvan okoliš, prostor i klimu“ Nadopuna teksta kod "Prioritetno područje 2.2. za strateški cilj 2. „Turizam uz očuvan okoliš, prostor i klimu“ na način da isti glasi: "Prioritetno područje 2.2. za strateški cilj 2. „Turizam uz očuvan okoliš, prostor i klimu, pri čemu je Hrvatska turistička top auto-destinacija za ekološki odgovorne turiste“ Nije prihvaćen Nadopuna naziva strateškog cilja se ne prihvaća. Naziv cilja je definiran je u skladu s Priručnikom o strateškom planiranju koji je donijelo Ministarstvo regionalnoga razvoja i EU fondova u skladu sa člankom 29. Uredbe o smjernicama za izradu akata strateškog planiranja od nacionalnog značaja i od značaja za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN, broj 89/18).
67 Obnovljivi izvori energije Hrvatske 8.STRATEŠKI CILJEVI, 8.2.Strateški cilj 2. „Turizam uz očuvan okoliš, prostor i klimu“ Nadopuna teksta kod "Prioritetno područje 2.1. za strateški cilj 2. „Turizam uz očuvan okoliš, prostor i klimu“ na način da isti glasi: "Prioritetno područje 2.1. za strateški cilj 2. „Turizam uz očuvan okoliš, prostor i klimu, pri čemu je Hrvatska turistička top auto-destinacija za ekološki odgovorne turiste“ Nije prihvaćen Nadopuna naziva strateškog cilja se ne prihvaća. Naziv cilja je definiran je u skladu s Priručnikom o strateškom planiranju koji je donijelo Ministarstvo regionalnoga razvoja i EU fondova u skladu sa člankom 29. Uredbe o smjernicama za izradu akata strateškog planiranja od nacionalnog značaja i od značaja za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN, broj 89/18).
68 Obnovljivi izvori energije Hrvatske 8.STRATEŠKI CILJEVI, 8.2.Strateški cilj 2. „Turizam uz očuvan okoliš, prostor i klimu“ Kod 8.2. "Strateški cilj 2." nadodati točku iz Strateškog cilja 8.1. pod 2.4. "Unapređenje domaće i međunarodne povezanosti" s cjelokupnim tekstom cilja: "Prioritetno područje 2.4. za strateški cilj 2. „Cjelogodišnji i regionalno uravnoteženiji turizam“: Unapređenje domaće i međunarodne prometne povezanosti Razvoj turizma, oslonit će se na proširivanje dosega javnog prijevoza te sprječavanje i značajno umanjenje zagađenja morskih resursa svih vrsta, provest će se reforma prometnog sektora u svim vidovima prometa pa su njome obuhvaćene reforme željezničkog, cestovnog i zračnog sektora, kao i reforma pomorstva i unutarnjih plovnih putova. Ujednačena prometna mreža s razvijenom željezničkom infrastrukturom i infrastrukturom za javni promet te intermodalnost, rezultirat će smanjenjem udjela osobnih automobila s pogonom na fosilna goriva i općenito smanjenjem emisija stakleničkih plinova u prometnom sektoru, kao i eliminiranjem prepreke za mobilnost ljudi i dobara. Poticat će se oblici multimodalnog planiranja putovanja i kupnja karata putem IT alata. Kroz marketinšku suradnju s avioprijevoznicima, touroperatorima i turističkim agencijama, poticat će se otvaranje većeg broja avionskih linija i uvođenja sezonskih i cjelogodišnjih zračnih linija s vodećih emitivnih turističkih tržišta. Isto tako, poticat će se i otvaranje željezničkih linija." Nije prihvaćen U skladu s intervencijskom logikom, unapređenje domaće i međunarodne povezanosti značajno doprinosi cjelogodišnjem i regionalno uravnoteženijem turizmu i proizlazi iz utvrđenih ključnih izazova i razvojnih potreba.
69 Obnovljivi izvori energije Hrvatske 8.STRATEŠKI CILJEVI, 8.2.Strateški cilj 2. „Turizam uz očuvan okoliš, prostor i klimu“ Nadopuna naziva 8.2. Strateški cilj 2. na način da isti glasi: "8.2. Strateški cilj 2. „Turizam uz očuvan okoliš, prostor i klimu, pri čemu je Hrvatska turistička top auto-destinacija za ekološki odgovorne turiste“ Nije prihvaćen Naziv cilja je definiran je u skladu s Priručnikom o strateškom planiranju koji je donijelo Ministarstvo regionalnoga razvoja i EU fondova u skladu sa člankom 29. Uredbe o smjernicama za izradu akata strateškog planiranja od nacionalnog značaja i od značaja za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN, broj 89/18).
70 Pravobranitelj za djecu RH 8.STRATEŠKI CILJEVI, 8.2.Strateški cilj 2. „Turizam uz očuvan okoliš, prostor i klimu“ Ured pravobraniteljice za djecu podržava i pohvaljuje kao strateški cilj razvoja turizma očuvanje okoliša te istaknuta prioritetna područja: smanjenje opterećenja iz turizma na sastavnice okoliša i prirodu, smanjenje negativnog utjecaja turizma na prostor i smanjenje utjecaja turizma na klimu. Navedena prioritetna područja kao i ciljeve opisane u navedenom poglavlju smatramo izuzetno bitnim kao dio ostvarivanja prava djece na život u zdravom okolišu. Stoga očekujemo kako će se i planiranim Nacionalnim planom razvoja održivog turizma do 2027. godine osigurati smanjenje negativnog utjecaj turizma i klimatskih promjena na okoliš te (za)održati prirodne ljepote, nezagađeno more, dostupna pitka voda i zelena Hrvatska. Primljeno na znanje Operacionalizacija prioritetnih područja kroz konkretne mjere osigurat će se kroz Nacionalni plan razvoja održivog turizma do 2027. godine ali i druge nacionalne planove, ovisno o nadležnosti TDU-a za mjere.
71 Bruno P. 8.STRATEŠKI CILJEVI, 8.2.Strateški cilj 2. „Turizam uz očuvan okoliš, prostor i klimu“ Ovo (8.2 ... okoliš ..) bi trebao biti primarni cilj, dok još imamo što ponuditi. Može biti i prilika. "Every problem is an opportunity in disguise." Primljeno na znanje Strateški ciljevi su definirani u skladu s propisanom metodologijom izrade strateških dokumenata i intervencijskom logikom Strategije.
72 Oliver Kesar 8.STRATEŠKI CILJEVI, 8.3.Strateški cilj 3. „Konkurentan i inovativan turizam“ Predlažem zamjenu riječi "Jačanje" s "Osiguranje kompetentnih i dostatnih". Nadalje, u tekstu Strategije bi se moralo istaknuti da će se uložiti dodatan napor u uređenje tržišta rada u turizmu na način da se na radna mjesta u turizmu zapošljavati samo oni djelatnici koji su stekli odgovarajuću formalnu kvalifikaciju. Razlog tome je: Dok s jedne strane obrazovne institucije (škole i visoka učilišta) obrazuju kadrove specijalizirane za turizam, a poslodavci u turizmu vape za takvim djelatnicima, radna mjesta su nerijetko popunjena nekvalificiranom (ili još gore priučenom) radnom snagom, a profilirani kadar gubi svoju poziciju (uključujući i obrazovne institucije u turizmu koje gube svoj status i smisao). Rješenje je u poštivanju (zakonskom uređenju) potrebnih kvalifikacija za svako radno mjesto u turizmu koje se stječe ili formalnim obrazovanjem ili certificiranjem (kroz prekvalifikaciju i obrazovanje odraslih). Nije prihvaćen Sukladno EU smjernicama samo u iznimnim slučajevima pojedina zanimanja se mogu regulirati (kao npr. turistički vodič), dok su ostala zanimanja dio jedinstvenog unutarnjeg tržišta EU i podliježu slobodama tržišta rada koja su dogovorena sa ostalim državama članicama. Dodatno, građanima EU garantira se sigurnost i zaštita rada te su zanimanja u tim područjima regulirana, dok je u drugim područjima tendencija da zanimanja ne podliježu dodatnoj regulaciji kako bi se postigla veća sloboda i zapošljivost na tržištu rada.
73 Bruno P. 8.STRATEŠKI CILJEVI, 8.3.Strateški cilj 3. „Konkurentan i inovativan turizam“ Što se tiče digitalne transformacije... O otvorenosti i pristupačnosti treba voditi računa u ranoj fazi, možda već u strategiji. Word dokument s lijeve strane je u otvorenom .docx formatu, ali se ne može otvoriti pod Linuxom unutar Office paketa. U Windowsima 10, Wordpad pokaže samo poruku "Wordpad does not support some features of this document's format. Some content might be missing ..." Vjerojatno je sve OK u zadnjoj verziji MS Office. Takva situacija predstavlja Vendor lock-in. To treba izbjegavati, i na ovoj stranici i u Turizmu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
74 Oliver Kesar 8.STRATEŠKI CILJEVI, 8.4.Strateški cilj 4. „Otporan turizam“ Predlažem uvrstiti još jedno prioritetno područje koje osigurava otpornost turizma: Unapređenje obrazovnog sustava za potrebe turizma. Na mnogim mjestima u turističkom sustavu Hrvatske danas rade ljudi koji nisu nikad stekli formalno obrazovanje u turizmu. Sustav obrazovanja za potrebe turizma u ovom kontekstu podrazumijeva sve obrazovne programe koji su nužni kako bi se osigurao održiv i otporan turizam, a to nije moguće bez kompetentnih djelatnika, na bilo kojoj poziciji - od upravljanja turizmom do pružanja turističkih usluga pa čak i samog obrazovanja. Nije prihvaćen Strateški ciljevi i prioritetna područja definirani su u skladu s intervencijskom logikom pri čemu imamo na umu komplementarnost ciljeva kao i sinergijskih učinaka djelovanja u okviru prioritetnih područja.
75 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce 8.STRATEŠKI CILJEVI, 8.4.Strateški cilj 4. „Otporan turizam“ U Prioritetnom području 4.1. Unapređenje zakonodavnog okvira potpuno se ignorira okolišno zakonodavstvo. Tako se navodi: Naime, zakonodavni okvir u kojem se odvija turistička aktivnost je jako širok, a osim „turističkih“ propisa, na razvoj turizma veliki utjecaj imaju i brojni drugi propisi, a osobito vezani uz fiskalnu i poreznu politiku, prostorno planiranje, poticanje ulaganja, radne odnose i brojni drugi. U navedenom poglavlju ignorira se postojanje cijelog spektra okolišnih zakona kojima se uređuju principi zaštite okoliša i prirode te ljudske aktivnosti u okolišu. Naime, cijela strategija zasniva se na prirodnim resursima i neminovno su okosnica razvoja turizma RH. Međutim, upravo ti resursi na kojima temeljimo turističku ponudu su pod izravnim pritiskom uslijed razvoja turizma već sada. Uređenje obale nasipavanje, provođenje zahvata bez provođenja okolišnih postupaka primjerice gradnja luka, šetnjica, hotelskih kompleksa predstavljaju rizike na koje se ova strategija mora osvrnuti i u smislu zakonodavnog okvira koji ih uređuje. U posljednjih 20 godina identificirani su razni pritisci na okoliš u RH koji se mogu reducirati unaprjeđenjem provedbe ili po potrebi izmjenama postojećih zakonskih okvira, a direktno su povezani s konceptom održivog turizma. Navodimo primjere iz prakse radi uviđanja sveobuhvatnosti ovog problema te potrebe jasnog isticanja okolišnog zakonodavstva, a kako bi se osigurala uspješna provedba Strategije. Naime, glede zahvata u okolišu važno je istaknuti problematiku provođenja zahvata od strane investitora bez provođenja okolišnih postupaka (PUO/OPUO) i ovlasti inspektora u sankcioniranju takvih situacija. Naime, ukoliko se inspekcijskim nadzorom utvrdi da je osoba/investitor gradila bez odgovarajućih okolišnih dozvola sukladno članku 240. Zakona o zaštiti okoliša inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora nadziranoj osobi može narediti izradu, među ostalim, i rješenja o ocjeni o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš. Ono što se događa u praksi je činjenica da investitor započne sa zahvatom u okolišu bez da su ishođeni potrebni dokumenti, među njima i rješenje iz OPUO postupka, javnost primijeti i prijavi zahvat koji se događa u okolišu te inspektor obavi nadzor, izreče prekršajnu sankciju i naredi provođenje OPUO. Zatim se izradi elaborat u kojem se procjenjuje utjecaj na okoliš koji je praktički već izvršen. Dakle navedenom odredbom dopušta se da inspektor zaštite okoliša derogira načelo predostrožnosti kao temeljno načelo Zakona o zaštiti okoliša (svaki zahvat u okolišu može se provesti tek nakon što je u odgovarajućem postupku procijenjen njegov utjecaj na okoliš) i stajališta smo da navedena mjera koju inspektor može izreći treba biti revidirana i uklonjena iz Zakona o zaštiti okoliša. Ovo je osobito važno s aspekta štete u okolišu, koja je (posebice na obali i moru) teško popravljiva i restitucija u prethodno stanje ovdje gubi svaki smisao. Sa svakom daljnjom primjenom odredbe koja dopušta naknadno ozakonjenje nezakonitih intervencija u okoliš riskiramo devastaciju prirodnih dobara na kojima temeljimo razvoj turizma u RH. Napominjemo kako inspekciji ostaju na dispoziciji i druge efikasne mjere sankcioniranja počinitelja, posebice uklanjanje intervencija u okoliš provedenih suprotno Zakonu. Nadalje, u smislu nasipavanja obale potrebno je jasnije zakonski definirati što je to nasipavanje obale te jasnije definirati ovlasti postupanja nadležnih institucija (komunalnog redarstva, inspekcije zaštite okoliša i lučke kapetanije) u slučajevima nasipavanja obale i neovlaštenih zahvata na morskoj obali. Konačno, prostorni planovi kao instrumenti zaštite okoliša donose se u još uvijek nedovoljno pristupačnom i jasnom postupku za prosječnog građanina što uzrokuje otežanu primjenu navedenih planova u praksi. Pod prioritetnim područjem 4.2. za strateški cilj 4. „Otporan turizam“: Unapređenje sustava turističkih zajednica navodi se kako će turističke zajednice preuzeti ulogu utvrđivanja prihvatnih kapaciteta. Naime, turističke zajednice nemaju odlučujuću ulogu. Sama Strategija navodi kako su lokalne uprave odgovorne za komunalnu infrastrukture, a čije unaprjeđenje može doprinijeti ublažavanju pritisaka na okoliš. Nadalje, odgovorne su za prostorno uređenje. Stoga smatramo da bi utvrđivanje prihvatnih kapaciteta trebalo biti zadaća lokalne uprave uz sudjelovanje lokalne zajednice, stručnjaka kao i turističke zajednice. Nadalje, smatramo kako utvrđivanje prihvatnih kapaciteta treba biti uvršteno pod Strateški cilj 2. „TURIZAM UZ OČUVAN OKOLIŠ, PROSTOR I KLIMU“, a kao prioritetno područje unutar ovog Strateškog cilja, a kako bi se isti ostvario u narednom razdoblju. Pritom utvrđivanje prihvatnih kapaciteta u zaštićenim područjima treba biti prioritet, a njihovo poštivanje obvezno. Naime, iako prostorne mogućnosti mogu dozvoliti veći broj posjetitelja, one prihvatne su ograničene zbog utjecaja posjetitelja na zaštićena područja. Utjecaj i pritisak posjetitelja tijekom sezone osobito je izražen u nacionalnim parkovima npr. NP Krka, NP Plitvice. Ovo je vrlo važno kada se uzme u obzir da se na nizu mjesta u dokumentu ističe kako su prednosti Hrvatske prirodne vrijednosti, očuvana priroda (Hrvatska obiluje i izvorima čiste vode, riječnim i močvarnim područjima, očuvanim šumama i obalom koji zajedno s umjerenom klimom s tri različita klimatska područja (sredozemno, planinsko i kontinentalno) i očuvanim svim sastavnicama okoliša predstavljaju značajan čimbenik održivog razvoja turizma). Prirodni resursi smatraju se jednim od najznačajnijih potencijala za snažniji rast u budućnosti, što je navedeno na više mjesta u dokumentu, međutim nedovoljno pažnje pridaje se jasnom definiranju prioriteta za njihovo očuvanje. Primljeno na znanje Osim u prioritetnom području 4.1. Unapređenje zakonodavnog okvira, prilagodba zakonodavnog okvira za druga područja koju su važna za održivi razvoj turizma obuhvaćena su opisima u prioritetnim područjima u okviru Strateškog cilja 2. Turizam uz očuvan okoliš i klimu i Strateškog cilja 3. Konkurentan i inovativan turizam.
76 Stevo Žufić 8.STRATEŠKI CILJEVI, 8.4.Strateški cilj 4. „Otporan turizam“ Pod "Strateški cilj 4 "Otporan turizam"" dodati: Turizam u Hrvatskoj treba doživjeti temeljitu digitalnu transformaciju. Naime, turiszam u Hrvatskoj ne raspolaže svim podacima koji već negdje postoje a kako bi se ti podaci u realnom vremenu mogli koristiti za upravljanje destinacijama i za poslovanje privatnih subjekata. Ne postoji podatak o stanju gostiju danas 28.7.2022. kada pišem ovaj komentar u Poreču. Za jaki iskorak u digitalnoj tranziciji turizma na nivou destinacije trebalo bi imati dnevne podatke u realnom vremenu (svaki dan za svaki dan) na primjer za slijedeće podatke: - Kategorizirani smještajni kapaciteti, ugostiteljski objekti, trgovački objekti (broj, kapacitet, po vrstama, usporedba sa lanjskom godinom, vlasništvo) - Dnevni gotovinski prometi (po vrstama usluga – restorani, kafići, picerije, trgovine, izleti, prijevoz, taksi, po djelovima JLS, kumulativ, usporedba sa prošlom godinom) - Parkirališta i naplata (na dan, po djelovima, usporedba sa lani, kumulativ) - Broj turista i noćenja (na dan, po vrstama smještaja, po djelovima JLS, kumulativ, uspordba sa prošlom godinom, po nacionalnosti i sl.) - Broj poduzetnika u turizmu, vrsta poduzetnika (na dan, usporedba lani, povećanje smanjenje) - Broj zaposlenih (stalni – sezonci – po zanimanjima,po vrtsama poslovnih objekata, stranci, usporedba lani) - Radne dozvole (na dan, po vrstama zanimanja, usporedba sa lani) - Razni oblici potrošnje (voda, struja), stanovništvo, turizam, po noćenju, na dan (?), usporedba lani - Proizvodnja smeća, ukupno, stanovništvo, turizam, ugostiteljstvo, odvojeno prikupljanje (na dan, kumulativ, lani) - Otpadne vode - isto razne druge podatke koje bi se utvrdilo. Ne postoji razlog da se kroz provedbu digitalne tranzicije u turizmu te podaci ne bi mogli dobiti budući da oni postoje i već su digitalizirani u Poreznoj upravi, u Mirovinskom osiguranju, u Policiji, u e-Visitoru, u HEP-u, u komunalnom poduzeću itd. Kroz dobro provedenu (i konkretnu a ne apstraktnu) digitalnu transformaciju moguće je doći do svih navedenih i drugih podataka u korist razvoja turizma, boljega poslovanja, gospodarskih subjekata i privatnog sektora, većih efekata turizma, razvoja cjelogodišnjeg poslovanja, boljega raspolaganja resursima u turizmu (potrošnja energije, vode), zaštite okoliša i sl. Nas u destinacijama zanima takva digitalna transformacija i digitalna tranzicija u turizmu jer od toga turizam može imati velike koristi. Evidentno je nepostojanje sustava dohvata postojećih podataka u realnom (dnevno) vremenu na nivou destinacije i od važnosti za upravljanje destinacijom ali i za potrebe poduzetnika u turizmu koji se mogu koristiti kroz nove programe digitalne transformacije i dohvatom podataka tamo gdje postoje API rješenjima - Aplikacijsko programsko sučelje (engl. application programming interface, API): mokući podaci za dohvat:ETIS - European Tourism Indicator System, dostupni podaci o prometu kroz fiskalizaciju (po vrstama i po lokacijama), dostupni podaci o broju gostiju i noćenja iz e-Visitora, dostupni podaci o broju zaposlenih, radnim dozvolama, dostupni podaci o potrošnji struje, vode, o proizvodnji smeća i sl.). Skoro da bi se moglo reći da u turističkim destinacijama sada imamo skoro iste podatke kakve smo imali 1970.g. kada su još postojala turistička društva. Na dnevnoj osnovi u medijima se tu i tamo spominje koliko turista ima u Hrvatskoj ili koliko je turista prešlo neku granicu. Financijskih i drugih relevantnih podataka uopće nema. Posebno nema tih podataka na dnevnoj osnovi i to za svaku destinaciju, naselje ili već po kojim se kriterijima ti podaci traže. To kroz digitalnu tranziciju u turizmu treba izmijeniti a Nacionalni plan oporavka i otpornosti uptavo snašno podržava digitalnu tranziciju na svim nivoima: od gospodarskih subjekata do državnog nivoa. Takva digitalna tranzicija turizma omogućiti će strateški cilj "Otporan turizam". Naime bez pravih podataka turizam je osjetljiv, procesi se dešavaju stihijski i po inerciji. Sa pravim podacima koje mi predlažemo turizam može biti otporniji i na dnevnoj osnovi se može prilagođavati trendovima koji se dešavaju sa brojem gostiju, u poslovanju gospodarskih subjekata, u upravljanju destinacijom u potrošnji turista, u potrošnji resursa i u zaštiti okoliša. Primljeno na znanje U opisu Razvojnih potreba i potencijala opisan je projekt Hrvatski digitalni turizam e-Turizam u okviru kojeg se uspostavlja Središnji turistički registar koji sadržava turističke podatke u realnom vremenu. Nadalje kroz spomenuti projekt predviđeno je povezivanje s ostalim registrima koji sadrže ostale podatke koji su važni za razvoj turizma. Također, sadržaj komentara je obuhvaćen u opisu Prioritetnog područja 3.4. Poticanje inovacija i digitalne transformacije turizma, strateški cilj 3. „Konkurentan i inovativan turizam“ i u opisu Prioritetnog područja 4.3. Unapređenje sustava praćenja podataka, strateški cilj 4. „Otporan turizam“. Zaključno, sadržaj komentara je obuhvaćen u svim poglavljima Strategije, uvažavajući intervencijsku logiku u izradi akata strateškog planiranja. Operacionalizacija prioritetnih područja kroz konkretne mjere osigurat će se kroz Nacionalni plan razvoja održivog turizma do 2027. godine ali i druge akte strateškog planiranja, ovisno o nadležnosti TDU-a za mjere.
77 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine, 9.MEĐURESORNA SURADNJA U PROVEDBI STRATEGIJE RAZVOJA ODRŽIVOG TURIZMA DO 2030. GODINE S obzirom na obuhvat Strategije smatramo kako bi ista trebala obuhvatiti i međusektorsku suradnju te ulogu ostalih sektora, uključujući i organizacija civilnoga društva. U konačnici iste su, doduše neke naknadno, uključene u Radnu skupinu za izradu dokumenta. Održivi razvoj pa tako i održivi turizam nije moguće postići bez aktivne participacije svih dionika te je u tom smislu nužno potrebno planirati njihovo uključivanje. Djelomično prihvaćen Tekst poglavlja 8.4. Strateški cilj 4 Otporan turizam je izmijenjen na sljedeći način: Prioritetno područje 4.1. za strateški cilj 4. „Otporan turizam“: Unapređenje zakonodavnog okvira nadopunjeno je: “Pri izradi propisa i usmjeravanju turističkih politika važnu ulogu će imati suradnja s organizacijama civilnog društva.” Prioritetno područje 4.3. za strateški cilj 4. „Otporan turizam“: Unapređenje sustava praćenja podataka nadopunjeno je: “Osim institucionalne suradnje, ojačat će se suradnja i s organizacijama civilnog društva i lokalnom zajednicom kako bi se što bolje odgovorilo na izazove održivosti, kako okolišne tako i društvene.”
78 Stevo Žufić Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine, 10.INDIKATIVNI FINANCIJSKI PLAN Omogućiti treba digitalnu transformaciju u turizmo sa potporama sa visokim intenzitetom financiranja iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti i to konkretno za privatni i javni sektor sektor u smislu omogućavanja dohvata svih relevantnih podataka za turizam koji već postoje u nekim državnim i drugim subjektima ali nisu dostupni poduzetnicima u odgovarajućem obliku. Npr. takva digitalizacija turizm trebala bi omogućiti dohvat slijedećih podatka: - Kategorizirani smještajni kapaciteti, ugostiteljski objekti, trgovački objekti (broj, kapacitet, po vrstama, usporedba sa lanjskom godinom, vlasništvo) - Dnevni gotovinski prometi (po vrstama usluga – restorani, kafići, picerije, trgovine, izleti, prijevoz, taksi, po djelovima JLS, kumulativ, usporedba sa prošlom godinom) - Parkirališta i naplata (na dan, po djelovima, usporedba sa lani, kumulativ) - Broj turista i noćenja (na dan, po vrstama smještaja, po djelovima JLS, kumulativ, uspordba sa prošlom godinom, po nacionalnosti i sl.) - Broj poduzetnika u turizmu, vrsta poduzetnika (na dan, usporedba lani, povećanje smanjenje) - Broj zaposlenih (stalni – sezonci – po zanimanjima,po vrtsama poslovnih objekata, stranci, usporedba lani) - Radne dozvole (na dan, po vrstama zanimanja, usporedba sa lani) - Razni oblici potrošnje (voda, struja), stanovništvo, turizam, po noćenju, na dan (?), usporedba lani - Proizvodnja smeća, ukupno, stanovništvo, turizam, ugostiteljstvo, odvojeno prikupljanje (na dan, kumulativ, lani) - Otpadne vode Primljeno na znanje U opisu Razvojnih potreba i potencijala opisan je projekt Hrvatski digitalni turizam e-Turizam u okviru kojeg se uspostavlja Središnji turistički registar koji sadržava turističke podatke u realnom vremenu. Nadalje kroz spomenuti projekt predviđeno je povezivanje s ostalim registrima koji sadrže ostale podatke koji su važni za razvoj turizma. Također, sadržaj komentara je obuhvaćen u opisu Prioritetnog područja 3.4. Poticanje inovacija i digitalne transformacije turizma, strateški cilj 3. „Konkurentan i inovativan turizam“ i u opisu Prioritetnog područja 4.3. Unapređenje sustava praćenja podataka, strateški cilj 4. „Otporan turizam“. Zaključno, sadržaj komentara je obuhvaćen u svim poglavljima Strategije, uvažavajući intervencijsku logiku u izradi akata strateškog planiranja. Operacionalizacija prioritetnih područja kroz konkretne mjere osigurat će se kroz Nacionalni plan razvoja održivog turizma do 2027. godine ali i druge akte strateškog planiranja, ovisno o nadležnosti TDU-a za mjere.
79 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine, Prilog 2. PESTLE i SWOT analiza Ne sagledavanje okolišnih problema s kojim smo suočeni velikim dijelom i zbog razvoja turizma vidljivo je i u PESTLE analizi gdje su kao nepovoljni Ekološki čimbenici navedeni globalni rast zagađenja; nemogućnost utjecaja na incidentne situacije u regiji (industrijsko zagađenje Jadranskog mora iz Italije te otpad iz Albanije) te zagađenje zraka (Slavonija)! . Ne navodi se niti jedan od konkretnih okolišnih problema s kojima smo suočeni (nasipavanje i betonizacija obale, uništavanje staništa, loše gospodarenje otpadom, ilegalna odlagališta, ne adekvatna komunalna infrastruktrura, morski otpad i brojni drugi). Nije prihvaćen Čimbenici identificirani PESTLE analizom utvrđeni su temeljem analize sekundarnih podataka i prethodnih istraživanja te uvažavajući inpute dobivene kroz dubinske intervjue i radionice/fokus grupe s ključnim dionicima turističkog razvoja na NUTS 2 razinama, u sklopu već izrađene i objavljene Analize scenarija na početku procesa izrade Strategije. Također, kao izvor podataka navedeni su rezultati radionica, sastanci s Upravljačkim odborom i Radnom skupinom.
80 Stevo Žufić Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine, Prilog 2. PESTLE i SWOT analiza Pod slabosti: Nepostojanje sustava dohvata postojećih podataka u realnom (dnevno) vremenu na nivou destinacije i od važnosti za upravljanje destinacijom ali i za potrebe poduzetnika u turizmu koji se mogu koristiti kroz nove programe digitalne transformacije i dohvatom podataka tamo gdje postoje API rješenjima - Aplikacijsko programsko sučelje (engl. application programming interface, API): mogući podaci za dohvat:ETIS - European Tourism Indicator System, dostupni podaci o prometu kroz fiskalizaciju (po vrstama i po lokacijama), dostupni podaci o broju gostiju i noćenja iz e-Visitora, dostupni podaci o broju zaposlenih, radnim dozvolama, dostupni podaci o potrošnji struje, vode, o proizvodnji smeća i sl.). Nije prihvaćen U opisu Razvojnih potreba i potencijala opisan je projekt Hrvatski digitalni turizam e-Turizam u okviru kojeg se uspostavlja Središnji turistički registar koji sadržava turističke podatke u realnom vremenu. Nadalje kroz spomenuti projekt predviđeno je povezivanje s ostalim registrima koji sadrže ostale podatke koji su važni za razvoj turizma. Također, sadržaj komentara je obuhvaćen u opisu Prioritetnog područja 3.4. Poticanje inovacija i digitalne transformacije turizma, strateški cilj 3. „Konkurentan i inovativan turizam“ i u opisu Prioritetnog područja 4.3. Unapređenje sustava praćenja podataka, strateški cilj 4. „Otporan turizam“. Zaključno, sadržaj komentara je obuhvaćen u svim poglavljima Strategije, uvažavajući intervencijsku logiku u izradi akata strateškog planiranja. Operacionalizacija prioritetnih područja kroz konkretne mjere osigurat će se kroz Nacionalni plan razvoja održivog turizma do 2027.godine ali i druge akte strateškog planiranja, ovisno o nadležnosti TDU-a za mjere.