Izvješće o provedenom savjetovanju - Prijedlog pravilnika o prostornom i vremenskom ograničenju obavljanja gospodarskog ribolova na moru pridnenom povlačnom mrežom - koćom u 2022. godini

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 ŠIME VALIDŽIĆ PRAVILNIK O PROSTORNOM I VREMENSKOM OGRANIČENJU OBAVLJANJA GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM – KOĆOM U 2022. GODINI Treba uvesti što veće prostorno i vremensko ograničenje obavljanja gospodarskog ribolova na moru pridnenom povlačnom mrežom - koćom a bilo bi poželjno hitno i potpuno zabraniti korištenje pridnenih povlačnih mreža jer je njihova uporaba dovela do devastacije našega mora, uništenja staništa riba i potpunog drastičnog smanjenje biološke raznolikosti. Mjesec dana, od 15 rujna 2022. do 14. listopada 2022., nije dovoljno vremensko ograničenje. Oporavak Jadrana nije moguć zakonskom regulacijom korištenja pridnenih povlačnih mreža, već jedino njihovom potpunom zabranom. Ne treba dopustiti jednu okrutnu i neodrživo gospodarsku granu kao što je ribarstvo. Ribe ne postoje samo da ih ljudi ubijaju i jedu nego njihov život ima smisao sam po sebi. To što ribe ne vrište kad ih se ubija ne znači da ne pate. Stupanj boli kod riba identičan onome kod sisavaca i ptica. Novija istraživanja pokazuju da ribe mogu osjećati bol te osjetiti strah i druge složene emocije koje pridonose njihovoj sposobnosti da pate. Baš kao i mi, ribe vode složene intelektualne živote na razini onih koje vode sisavci. Ribe pjevaju u zoru i sumrak, baš kao i ptice. Gospodarski ribolov predstavlja okrutnost nad životinjama u gotovo nezamislivom opsegu. Životinje koje žive na morskom dnu ili se hrane u blizini morskog dna završavaju zapetljane u mreži koće te većina umire zbog nedostatka kisika, dok brzo povlačenje koća iz mora izaziva puknuće plivaćeg mjehura zbog velike promjene u tlaku uzrokujući ribama bolnu smrt. Svake godine, ljudi u morima svijeta poubijaju nekoliko tisuća milijarda riba. Koće uništavaju i love sve što im se nađe na putu. Glavni tajnik Ujedinjenih naroda je još 2006. izvijestio da je 95% štete na morskim ekosustavima širom svijeta prouzrokovano pridnenim koćama koje razaraju morsko dno. Od 50-80% europskog kontinentalnog pojasa redovito je izloženo pridnenom koćarenju, uz veliko uzurpiranje mora poput Jadrana, Sjevernog mora ili zapadnog dijela Baltičkog mora, obično uz obalna područja. Jadransko more jedno je od najviše pogođenih; čak 80 % dna uništeno je pridnenim koćarenjem. Više od 200 istraživača zatražilo je da se pridneno koćarenje trajno zabrani jer je više od 90% Jadrana iscrpljeno, a vidljive su velike štete na cijelom ekosustavu. Pridneno koćarenje osiromašuje riblja naselja, odstranjuje morsku travu, devastira koraljne grebene i staništa morskih životinja nanoseći fizičku štetu morskom ekosustavu. Alge služe kao dom raznim životinjama, od jastoga do tuljana, i kao vitalna obrana od klimatskih promjena prikupljanjem i zadržavanjem ugljičnog dioksida te ojačavaju morske ekosustave. Morski sisavci završavaju u mreži pridnene koće plivajući za hranom ili prilikom migracije, kao i morske ptice, kornjače, morski psi, hobotnice, školjke i ostale životinje. U Sredozemlju je u posljednjih 50 godina poubijano 41% morskih sisavaca i 34% ukupnih riba. Od toga je najveći pokolj zabilježeni u Jadranu s istrebljenjem od 50% ukupnih riba i drugih morskih životinja. Samo tijekom posljednjih 65 godina, koćarice su odbacile više od 400 milijuna tona morskih života, koji nisu bili namijenjeni ulovu. Iako zabranjena prema pravilima EU-a o ribolovu, uobičajena ribarska praksa bacanja neželjenog ulova natrag u more poput smeća, u mrtvom, umirućem ili teško ozlijeđenom stanju, čini golemu štetu ekosustavu. Godišnje se ukupno nenamjerno ulovi 38 milijuna tona morskih organizama. U posljednjih 50 godina, istrijebljeno je 90% velikih ribljih populacija, a procjenjuje se da ako nastavimo s ovom okrutnom praksom, do 2050. godine većina riba bit će izlovljena. Pridneno koćarenje fizički mijenja zajednicu biljnih i životinjskih organizama koji žive na morskome dnu, uklanjanjem ili drobljenjem organizama koji ga stvaraju. Do danas nije primijećen oporavak ekosustava podmorskih planina koje su uništene pridnenim povlačnim mrežama. Mnoge države diljem svijeta su potpuno ili djelomično zabranile koćarenje u svojim teritorijalnim morima, uključujući Australiju, Novi Zeland, Indoneziju, Sjedinjene Američke Države, Kanadu i Norvešku. Opća komisija za ribarstvo Mediterana (GFCM) zabranila je koćarenje na otprilike 1.631.000 kvadratnih kilometara mora velikih dubina. Europska unija je 2004. primijenila „preventivni pristup” i zatvorila za koćarenje osjetljivo područje Darwin Mounds kod Škotske. Primljeno na znanje Upravljanje koćarskim ribolovom počiva na dobrim temeljima te GFCM Višegodišnji plan za održivi ribolov demerzalnih vrsta u Jadranskom moru (GFCM/43/2019/5) donesen za razdoblje od 2020. do 2026. godine predstavlja stabilan upravljački okvir s ambiciozno postavljenim ciljevima, na postojanom putu prema dugoročnoj održivosti. Dugi niz godina se u Jadranu koćarski ribolov regulira kroz kompleksan sustav prostorno – vremenskih ograničenja ribolova kojim je obuhvaćeno 67 % teritorijalnog mora Republike Hrvatske. Na taj način štite se područja važna za mrijest i rast te druga osjetljiva područja, a o uspješnosti ovog režima upravljanja govore dugogodišnji stabilni ulovi te rezultati znanstvenog monitoringa koji dosljedno ukazuju na bolje stanje resursa u teritorijalnom moru od onog u Isključivom gospodarskom pojasu. Uspjeh režima upravljanja u Jabučkoj kotlini uspostavljenog kroz zajedničku inicijativu znanosti, sektora i administracije te uz podršku nevladinog sektora, tada jedinstvenog modela primijenjenog na ovim prostorima, predstavlja izuzetan primjer dobre prakse koji je nadišao inicijalna očekivanja te su znanstveno potvrđeni znakovi oporavka gospodarski važnih stokova i čitavog ekosustava sveprisutni, kako u samom području Jabučke kotline tako i u okolnim područjima. Općenito, da smo na dobrom putu po pitanju stanja stokova pridnenih vrsta riba u Jadranskom moru, dokazuju i generalno pozitivni trendovi po pitanju biomase gospodarski važnih stokova čiji se rast bilježi već treću godinu zaredom. Osim toga, također je evidentno da ukupna ribolovna smrtnost na razini Jadranskog mora također postojano pada što je evidentno rezultat provedbe mjera upravljanja. Predložena mjera regulacije ribolova objavljena na e-savjetovanju provodi se na prijedlog znanstvene zajednice od 2015. godine. Ovom se mjerom ribolov pridnenom povlačnom mrežom koćom u određenim područjima obustavlja na mjesec dana i to tijekom rujna i listopada, tj. u vrijeme u kojem je najintenzivniji mrijest oslića, a najveći postotak ženki škampa nosi vanjska jaja, ribolov u dijelovima srednjeg Jadrana. Osim ove mjere koja se provodi od 2015. godine dodatno se provode i interventne mjere, u slučaju da se uoči potreba. Takva se mjera provela tijekom lipnja/srpnja 2021. godine, također u trajanju od mjesec dana, nakon što su tijekom znanstvenih monitoringa uočene značajne količine nedoraslog oslića i grdobine u području Jabučkog džepa. Interventne mjere poput one donesene u lipnju 2021., se sukladno zakonodavnom okviru donose naredbom kako bi stupile na snagu čim je moguće prije i na taj se način spriječio neželjeni učinak na nedoraslu populaciju. Ribolov pridnenom povlačnom mrežom koćom drugi je po važnosti segment ribolova u Republici Hrvatskoj pri čemu je oko 75 % flote manje od 15 m. Ovaj segment obuhvaća nešto više od 5 % aktivne ribarske flote RH, no preko 20 % vrijednosti ukupnog iskrcaja. Dodamo li ovome i činjenicu da ovaj sektor osigurava oko tisuću radnih mjesta na samim ulovnim plovilima te da o njemu ovise obitelji izravno zaposlenih, mahom stanovnici obalnih, ruralnih i otočkih sredina, ali i sektor trgovine i servisnih usluga koji se naslanjaju na ovu djelatnost, socio – ekonomska komponenta nije zanemariva. Razumijemo poruku koja je poslana kroz proces e-savjetovanja te ona jasno i nedvosmisleno izražava svijest javnosti i želju za zaštitom i očuvanjem Jadrana. Ova poruka svakako predstavlja poticaj za daljnje unaprjeđenje upravljačkog okvira u ribarstvu, no važno je odgovorno sagledati problematiku sa svih relevantnih strana.