Izvješće o provedenom savjetovanju - Pravilnik o obrascima za prikupljanje humanitarne pomoći

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Morin Hukić          OD STRANE NEPROFITNIH PRAVNIH OSOBA , Članak 3. Program rada za naredne tri godine nemoguće je izraditi za apele pri izvanrednim situacijama, velikim nesrećama i katastrofama, jer se iste ne mogu predvidjeti. Također, inzistiranje na programu rada za neko srednje ili dulje buduće razdoblje isključuje mogućnost prikupljanja humanitarne pomoći na novonastale potrebe u lokalnoj i široj zajednici, a uloga je civilnog sektora prepoznati upravo takve "niše" i reagirati na njih. Nije prihvaćen Zakon o humanitarnoj pomoći („Narodne novine, broj: 102/15, u daljnjem tekstu: Zakon) odredio je da neprofitna pravna osoba uz Zahtjev za izdavanje rješenja kojim se odobrava stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći, koji podnosi nadležnom uredu državne uprave u županiji, mora dostaviti i program rada za razdoblje od naredne tri godine od dana podnošenja Zahtjeva iz kojeg je vidljivo da su planirane aktivnosti u skladu sa svrhom iz članka 2. stavka 1. Zakona (osiguravanje zaštite života, zaštite fizičkog i mentalnog zdravlja, hrane i odjeće, stanovanja, uvjeta školovanja, pomoći u obnovi, izgradnji i opremanju stambenih, javnih i drugih objekata, prijevoza pomoći i njezine dostupnosti, pomoći za umanjivanje posljedica nesreća, velikih nesreća i katastrofa na imovini fizičkih osoba te ublažavanja ili sprječavanja mogućih uzroka socijalne isključenosti), te da ima osigurane izvršitelje, prostor i opremu potrebne za provedbu dostavljenog programa rada. Isto tako, Zakonom je propisana i obveza stalnog prikupljatelja humanitarne pomoći da nadležnom uredu državne uprave u županiji u roku od trideset dana od proteka vremenskog razdoblja na koji se odnosi predani program rada dostavi izvješće o provedbi programa rada s dokazima o provedbi, te program rada koji se odnosi na naredne tri godine. Na ovaj način Zakon definira obvezu stalnog prikupljatelja humanitarne pomoći da dostavi program rada za naredne tri godine i time dokaže činjenicu da se prikupljanjem i pružanjem humanitarne pomoći namjerava baviti u kontinuitetu, a ne prigodno ili po potrebi. S obzirom da se izvanredne situacije ne mogu predvidjeti, odnosno planirati, navedeni Zakon je za takve situacije predvidio organiziranje humanitarnih akcija. Tako je humanitarna akcija, prema Zakonu, definirana kao vremenski ograničeno, organizirano prikupljanje humanitarne pomoći za određenog korisnika, odnosno korisnike ili za definiranu svrhu, te da njeno trajanje ne može biti duže od devedeset (90) dana. Navedeno trajanje humanitarne akcije je sasvim dovoljno razdoblje u kojem organizator humanitarne akcije može provesti različite aktivnosti ili apele i u izvanrednim situacijama, sukladno Planu provođenja humanitarne akcije, odnosno Planu korištenja prikupljene humanitarne pomoći.
2 Morin Hukić prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći, 3.  Podaci o svrsi prikupljanja humanitarne pomoći Spomenute svrhe prikupljanja humanitarne pomoći vrlo su slično kategorizirane kao i do sada: nedovoljno su definirane, dozvoljavaju "preklapanje" svrha i dvojako tumačenje. Istodobno, različite su od vrsta humanitarnih akcija koje se predlažu novim Pravilnikom o razvrstavanju humanitarnih akcija, te se za istu stvar nepotrebno stvaraju različite klasifikacije. Ukratko, administracija postaje sama sebi svrhom, što otežava posao udrugama kojima ta humanitarna akcija nije jedina ili jedna od par aktivnosti. Nije prihvaćen Zakonom o humanitarnoj pomoći („Narodne novine, broj: 102/15, u daljnjem tekstu: Zakon) određeno je da se prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći poduzima u svrhu osiguravanja zaštite života, zaštite fizičkog i mentalnog zdravlja, hrane i odjeće, stanovanja, uvjeta školovanja, pomoći u obnovi, izgradnji i opremanju stambenih, javnih i drugih objekata, prijevoza pomoći i njezine dostupnosti, pomoći za umanjivanje posljedica nesreća, velikih nesreća i katastrofa na imovini fizičkih osoba te ublažavanja ili sprječavanja mogućih uzroka socijalne isključenosti, pa su navedene svrhe inkorporirane u Zahtjev za izdavanje rješenja kojim se odobrava stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći (Obrazac broj 1. Nacrta Pravilnika o obrascima za prikupljanje humanitarne pomoći). Kao što smo ranije naveli, neprofitna pravna osoba uz spomenuti Zahtjev, koji podnosi nadležnom uredu državne uprave u županiji, mora dostaviti i program rada za razdoblje od naredne tri godine od dana podnošenja Zahtjeva iz kojeg je vidljivo da su planirane aktivnosti u skladu sa navedenim svrhama (iz članka 2. stavka 1. Zakona), te da ima osigurane izvršitelje, prostor i opremu potrebne za provedbu dostavljenog programa rada. Naime, dostavljanje programa rada, kao i izvješća o njegovoj provedbi jesu dokaz da se stalni prikupljatelj namjerava baviti prikupljanjem i pružanjem humanitarne pomoći u kontinuitetu, a ne prigodno ili po potrebi. Upravo je to bio razlog da se jednom širem krugu, bilo pravnih bilo fizičkih osoba, omogući prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći kada se za to ukaže potreba, kroz organiziranje humanitarnih akcija, sukladno Zakonu, kao što je ranije navedeno. Tako su u Zahtjevu za izdavanje rješenja o odobrenju provođenja humanitarne akcije (Obrazac broj 5. Nacrta Pravilnika o obrascima za prikupljanje humanitarne pomoći), pod točkom 2. Podaci o razvrstavanju planirane humanitarne akcije navedene oznake vrsta humanitarnih akcije i svrhe organiziranja, koja moraju biti kompatibilne sa svrhama iz članka 2. stavka 1. Zakona, tako da se predviđa trinaest vrsta humanitarnih akcija (liječenje djece, liječenje odraslih osoba, nabava medicinskih uređaja, nabava ortopedskih i drugih pomagala, zadovoljavanje stambenih potreba socijalno osjetljivih skupina, zadovoljavanje potreba za prehranom i odjećom, unaprjeđenje uvjeta školovanja, obnova javnih i drugih objekata, smanjenje uzroka i posljedica katastrofa, velikih nesreća i kriza uzrokovanih ljudskim djelovanjem, ublažavanje ili sprječavanje mogućih uzroka socijalne isključenosti i ostale aktivnosti). Napominjemo da novi Zakon o humanitarnoj pomoći daje odgovor na brojna pitanja koja su se pojavila u primjeni ranije važećih propisa koji su regulirali ovo područje, a jedno od najvažnijih je i ono pitanje kome pripadaju sredstva koja su prikupljena u pojedinoj humanitarnoj akciji? Pripadaju li ona korisniku? Jesu li sredstva prikupljena u humanitarnim akcijama predmet nasljeđivanja? Većinu odgovora na navedena pitanja Zakon daje kroz uvođenje instituta razvrstavanja humanitarnih akcija pri samom odobravanju humanitarnih akcija od strane nadležnih ureda državne uprave u županiji, te uvođenje logotipa za stalno prikupljanje humanitarne pomoći i logotipa humanitarne akcije. Razvrstavanje humanitarnih akcija u vrste, kao što je navedeno, u kombinaciji s odredbom Zakona koja propisuje da se sredstva prikupljena u humanitarnoj akciji ne nasljeđuju dovodi nas do odgovora na pitanja o tome kome pripadaju sredstva prikupljena u humanitarnoj akciji i to na način da se prikupljena sredstava koja prestanu nakon što je ispunjena svrha humanitarne akcije preusmjeravaju na prvu slijedeću humanitarnu akciju koja je odobrena sa istom oznakom vrste (npr. prva slijedeća humanitarna akcija odobrena za liječenje djece).
3 Morin Hukić 3.  Podaci o svrsi prikupljanja humanitarne pomoći , PRILOZI UZ ZAHTJEV: Smatram da bi bilo poželjno i da je krajnje vrijeme da državne institucije prestanu tražiti posrednike za ishodovanje potvrda ostalih državnih institucija, bez obzira za koju svrhu (referiram na priloge broj 1, 3 i 5). Djelomično prihvaćen Zakonom o humanitarnoj pomoći („Narodne novine, broj: 102/15, u daljnjem tekstu: Zakon) učinjen je određeni pomak u pojednostavljenju procesa vezanog uz prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći. Naime, Zakonom je definirana dokumentacija koju su organizatori prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći dužni dostaviti uz Zahtjev za izdavanje rješenja kojim se odobrava stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći (Obrazac broj 1. Nacrta Pravilnika o obrascima za prikupljanje humanitarne pomoći), odnosno Zahtjev za izdavanje rješenja o odobrenju provođenja humanitarne akcije (Obrazac broj 5. Nacrta Pravilnika o obrascima za prikupljanje humanitarne pomoći. Isto tako, Zakonom je određena i dokumentacija, koju nadležni uredi državne uprave u županiji, moraju pribaviti po službenoj dužnosti, u svakom pojedinom slučaju. Tako, vezano uz postupanje po Zahtjevu za izdavanje rješenja kojim se odobrava stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći, nadležni uredi državne uprave po službenoj dužnosti moraju pribaviti dokaz o registraciji neprofitne pravne osobe, odnosno o upisu u odgovarajući upisnik u Republici Hrvatskoj te izvod iz kaznene i prekršajne evidencije radi utvrđivanja uvjeta iz članka 14. stavka 2. podstavaka 4., 5. i 6. Zakona. Vjerujemo da će daljnjim informacijskim umrežavanjem državnih tijela doći do pojednostavljenja komunikacije, te lakše i potpunije razmjene informacija i podataka koji su pohranjeni u službenim evidencijama, odnosno registrima, tako da će i opseg potrebite dokumentacije koju potencijalni organizatori prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći moraju dostavljati uz svoje zahtjeve, bilo za stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći, bilo za organiziranje humanitarne akcije, biti minimalan.