Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Željko Mihelić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBITELJSKOM POLJOPRIVREDNOM GOSPODARSTVU Osnovni uvjet da bi netko mogao registrirati OPG je da se zaposli na OPG u za sve ostale tu je SO OPG. Takav stav su zauzele i Hrvatska Gospodarska komora i Hrvatska Poljoprivredna komora. Nije prihvaćen Zakon o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (Narodne novine, br. 29/18 i 32/19) u članku 23. stavcima 3. i 4. propisuje da nositelj OPG-a i članovi OPG-a koji obavljaju gospodarsku djelatnost poljoprivrede kao jedino ili glavno zanimanje upisom u Upisnik OPG-ova su obveznici mirovinskog i zdravstvenog osiguranja sukladno posebnim propisima.
2 PP Orahovica d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBITELJSKOM POLJOPRIVREDNOM GOSPODARSTVU PRIJEDLOG: U tekstu Zakona dodati slijedeću odredbu.... "Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo ili poljoprivredni obrt s njom se smatraju povezane osobe koje sa nositeljem žive u obiteljskom kućanstvu (bračni drugovi, izvanbračni drugovi, osobe u formalnom ili neformalnom životnom partnerstvu, kao i njihova djeca te druge osobe koje zajedno žive u istom kućanstvu), a koji imaju registriran OPG ili obrt" OBRAZLOŽENJE: Potrebno je definirati pojam "povezanih fizičkih osoba", primjerice, smatraju li se nositelj OPG i vlasnik obrta, koji su supružnici ili članovi iste obitelji, povezanim osobama. Nije prihvaćen Opći porezni zakon (Narodne novine, br. 115/16, 106/18, 121/19, 32/20 i 42/20) u članku 49. propisuje povezane osobe (između ostalog i fizičke osobe).
3 OPG Manojlović Nebojša PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBITELJSKOM POLJOPRIVREDNOM GOSPODARSTVU, Članak 42. Promjenite iznose kazni iz kuna u eure, za 6 mjeseci ili manje postajemo dio eurozone, pa ćete opet mijenjati zakon, a ionako je već dio iznosa izražen u eurima. Nije prihvaćen Predmetno nije prihvaćeno iz razloga što se člankom 43. Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu propisuju prekršajne odredbe iz članka 49. u eurima. Prijelaznim i završnim odredbama propisano je da će prekršajne odredbe iz članka 49. iskazane u kunama biti na snazi do dana uvođenja eura kao službene novčane jedinice u Republici Hrvatskoj, a prekršajne odredbe iskazane u eurima iz članka 49. a stupit će na snagu s danom uvođenja eura kao službene novčane jedinice u Republici Hrvatskoj.
4 OPG Manojlović Nebojša PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBITELJSKOM POLJOPRIVREDNOM GOSPODARSTVU, Članak 5. Umjesto da se poljoprivrednicima olakša prodaja i dolazak do krajnjeg kupca, Vi (odnarođeni) zakonodavac činite sve da ono što ste proklamovali ,,od polja do stola" spriječite. Bravo! Primljeno na znanje Predloženom odredbom usklađuje se obavljanje prodaje vlastitih poljoprivrednih proizvoda OPG-ova na daljinu putem interneta (tzv. web shop ) s uvjetima Zakona o elektroničkoj trgovini (Narodne novine, br. 173/03, 67/08, 36/09, 130/11, 30/14 i 32/19) i Zakona o zaštiti potrošača (Narodne novine, br. 41/14, 110/15 i 14/19)
5 Natura beef PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBITELJSKOM POLJOPRIVREDNOM GOSPODARSTVU Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo je trebalo biti rješenje kako organizirati i u zakonske okvire staviti one kojima je bavljenje poljoprivredom dopunski posao koji obavljaju kao dodatnu djelatnost, bilo da im je status radni odnos, mirovina ili nešto drugo. Dakle, minimalne obveze kako bi svoje poljoprivredne proizvode (pretpostavlja se da se radi o manjim količinama) na neki način stave na tržište i sa druge strane na isti način isto tako i minimalna prava. Minimalna prava za ostvarivanje poticaja, zakupa državnog poljoprivrednog zemljišta i slično. Svi oni koji bavljenje poljoprivredom odaberu kao djelatnost ili životni poziv mogu to isto realizirati na način da otvore poljoprivredni obrt ili trgovačko društvo. Jedino na taj način bi se mogla spriječiti pljačka državnog novca (iz fondova EU) kakva se trenutno dešava na primjeru svih onih OPG-ova koji nisu evidentirani u RPO. Naime, svjedoci smo brojnih primjera OPG-ova kojih je po nekoliko (otac, majka, sin, snaha) registrirano na istoj adresi pa ispada da su svi oni sebi međusobno obitelj...pa tako po 4 ili više puta, ovisno o brojnosti te iste obitelji. Nadalje, na području Ličko-senjske županije (o tome dosta znam) postoje brojni primjeri gdje državljani iz drugih zemalja imaju registrirane OPG-ove i ostvaruju prava na potpore u iznosima od više stotina tisuća kuna i sve to prolazi ispod radara porezne uprave jer ukoliko se ne pređe granica od 320.000,00 kn godišnjeg prihoda za ulazak u PDV, sve ostaje na dobroj volji pojedinaca da li će se registrirati u registar poreznih obveznika. Još j eveći apsurd činjenica da prema novom Zakonu o poljoprivrednom zemljištu takve vrste OPG-ova ostvaruju više bodova od trgovačkih društava kojima je poljoprivreda osnovna djelatnost, proizvode, zapošljavaju i plaćaju poreze. Na sve te činjenice odgovorni (Vlada) šuti i ne poduzima ništa obzirom da je to najbolji način za kupnju socijalnog mira, glasova birača i stabilne koalicije sa zagarantirana tri glasa u Saboru. To se nažalost neće promijeniti. Što se tiče onih pravih OPG-ova kojih brojka ne prelazi više od 20.000, odnosno nešto više od 10% od ukupno registriranih treba dati maksimalno sva prava ali isto tako nametnuti im i obveze da barem nositelj OPG-a bude zaposlenik tog istog OPG-a, da bude upisan u RPO (to da li će plaćati porez ovisi o razlici između prihoda i rashoda) te da na istoj adresi gdje boravi ta obitelj može biti registriran samo jedan OPG. Svi ostali imaju mogućnosti organizirati svoje poslovanje kao obrtnici, vlasnici trgovačkih društava ili pak zaposlenici tog istog OPG-a. Zaključno, tek nakon što se zakon o OPG-ovima uredi na taj, svima jasan način koko bi se odvojilo žito od kukolja, može se raditi na detaljima kako je sada navedeno u ovom Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama tog istog zakona. Primljeno na znanje Zakonom o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (Narodne novine, br. 29/18 i 32/19) definirano je da je OPG organizacijski oblik gospodarskog subjekta poljoprivrednika fizičke osobe koji radi stvaranja dohotka samostalno i trajno obavlja djelatnost poljoprivrede i s njom povezane dopunske djelatnosti, a temelji se na korištenju vlastitih i/ili unajmljenih proizvodnih resursa te na radu, znanju i vještinama članova obitelji. OPG je strateški važan organizacijski oblik poljoprivrednika u Republici Hrvatskoj. Člankom 28. stavkom 3. Zakona o OPG-u izrijekom je propisano da članovi obiteljskog kućanstva mogu osnovati samo jedan OPG i mogu biti članovi samo jednog OPG-a. U skladu s odredbama Zakona o OPG-u, obiteljsko kućanstvo čine bračni drugovi, izvanbračni drugovi, osobe u formalnom i neformalnom životnom partnerstvu, kao i njihova djeca te druge osobe koje zajedno žive u istom kućanstvu, privređuju, odnosno ostvaruju prihode na drugi način i troše ih zajedno. Članovi obitelji pojmovno su određeni u članku 5. stavku 1. točki h) Zakona o OPG-u. Slijedom navedenoga, proizlazi da je Zakonom o OPG-u proklamirano načelo da jedna obitelj upravlja jednim OPG-om te je na istoj adresi u pravilu moguće osnovati jedan OPG. Registracija sjedišta više OPG-ova u Upisniku obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava na istoj adresi moguća je ukoliko se obavljanje poljoprivredne djelatnosti te korištenje proizvodnih resursa OPG-ova (zemljište, stoka, poljoprivredna mehanizacija) na istoj adresi jasno i nedvosmisleno razdvoji u odnosu na prijavljena razdvojena obiteljska kućanstva koja su registrirala OPG-ove. Zakon o OPG-u u članku 19. propisuje da je sjedište obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva (dalje: OPG) adresa na kojoj OPG posluje i koja se vodi u Upisniku OPG-ova, a određuje se prema mjestu prebivališta nositelja OPG-a. U skladu sa Zakonom o OPG-u nositelj OPG-a mora biti punoljetna i poslovno sposobna osoba koja u skladu s člankom 9. Zakona o OPG-u ima prebivalište na teritoriju Republike Hrvatske ili ima prebivalište na teritoriju druge države članice Europske unije ili potpisnice Sporazuma o europskom gospodarskom prostoru te Švicarske Konfederacije te ako ima pravo korištenja proizvodnih resursa na teritoriju Republike Hrvatske, može obavljati gospodarsku djelatnost poljoprivrede u organizacijskom obliku OPG-a. Državljani s prebivalištem u trećim zemljama ne mogu poljoprivrednu djelatnost obavljati kao OPG nego registrirajući neki drugi organizacijski oblik (obrt ili trgovačko društvo).
6 HRANJEC MAGDALENA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBITELJSKOM POLJOPRIVREDNOM GOSPODARSTVU Mogućnost da član OPG-a, koji je u srodstvu da nositeljem može biti na različitoj adresi. Nije prihvaćen Trenutno važeći Zakon o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (Narodne novine, br. 29/18 i32/19) člankom 22. daje mogućnost upisa zajedničkog OPG-a gdje dvije ili više fizičkih osoba koje su obiteljski povezane, a ne žive u istom obiteljskom kućanstvu radi učinkovitijeg obavljanja gospodarske djelatnosti poljoprivrede mogu osnovati zajednički OPG. Također, člankom 24. Zakona o OPG-u omogućuje se zapošljavanje na OPG-u.
7 HOK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBITELJSKOM POLJOPRIVREDNOM GOSPODARSTVU, Članak 38. Uz članke 7., 9., 10., 11., 17., 21. i 38. Protivimo se obavljanju dopunskih djelatnosti u obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu. Smatramo da se u OPG-u treba obavljati poljoprivredna proizvodnja a da za ostale djelatnosti mora postojati mogućnost kombinacije njihova obavljanja u drugim oblicima poduzetništva. Pri tome svaka fizička osoba mora imati slobodan izbor oblika poduzetništva te izabrati između obrta, zadruge ili trgovačkog društva onaj oblik koji najviše odgovara njenim planovima i konkretnoj situaciji. Na ovaj način se OPG pretvara u još jedan oblik gospodarskog djelovanja, čime se gube njegove bitne razlike zbog kojih je uveden i po kojima se izdvaja iz poduzetništva i gospodarstva općenito, između ostaloga odstupanjem od nekih osnovnih tržišnih pravila poput izuzetka od plaćanja poreza. U praksi se susreću OPG-i koji se tako deklariraju jer su upisani u Upisnik OPG-a a zapravo se ne bave poljoprivredom ili se njome bave minimalno te im je npr. osnovna djelatnost ugostiteljstvo uz znatno jednostavnije uvjete od ostalih ugostiteljskih objekata. Republika Hrvatska se opredijelila za turizam kao jednu od strateških gospodarskih grana koje treba intenzivno razvijati te bi stoga u svim vidovima ugostiteljskih djelatnosti (od najjednostavnijih restorana do smještajnih objekata) trebali nastojati ostvariti što višu razinu kvalitete. Ako se ipak u OPG-u dozvoli obavljanje dopunskih djelatnosti, potrebno je propisati da se dopunske djelatnosti mogu obavljati samo u manjem opsegu i ne kao pretežiti dio prihoda OPG-a te da se mogu obavljati samo one djelatnosti koje služe obavljanju poljoprivredne djelatnosti ili se uobičajeno obavljaju uz poljoprivrednu djelatnost. Skrećemo pozornost i na to da pravilnik kojim se utvrđuje pregled dopunskih djelatnosti i popis zanimanja tradicijskih obrta treba ujedno propisati i potrebne uvjete prema propisima o obrtu, koji moraju biti ispunjeni za njihovo obavljanje. Nije prihvaćen Predmet izmjena ovoga članka nije obavljanje dopunskih djelatnosti, već promjena statusa OPG-a.
8 HOK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBITELJSKOM POLJOPRIVREDNOM GOSPODARSTVU, Članak 21. Uz članke 7., 9., 10., 11., 17., 21. i 38. Protivimo se obavljanju dopunskih djelatnosti u obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu. Smatramo da se u OPG-u treba obavljati poljoprivredna proizvodnja a da za ostale djelatnosti mora postojati mogućnost kombinacije njihova obavljanja u drugim oblicima poduzetništva. Pri tome svaka fizička osoba mora imati slobodan izbor oblika poduzetništva te izabrati između obrta, zadruge ili trgovačkog društva onaj oblik koji najviše odgovara njenim planovima i konkretnoj situaciji. Na ovaj način se OPG pretvara u još jedan oblik gospodarskog djelovanja, čime se gube njegove bitne razlike zbog kojih je uveden i po kojima se izdvaja iz poduzetništva i gospodarstva općenito, između ostaloga odstupanjem od nekih osnovnih tržišnih pravila poput izuzetka od plaćanja poreza. U praksi se susreću OPG-i koji se tako deklariraju jer su upisani u Upisnik OPG-a a zapravo se ne bave poljoprivredom ili se njome bave minimalno te im je npr. osnovna djelatnost ugostiteljstvo uz znatno jednostavnije uvjete od ostalih ugostiteljskih objekata. Republika Hrvatska se opredijelila za turizam kao jednu od strateških gospodarskih grana koje treba intenzivno razvijati te bi stoga u svim vidovima ugostiteljskih djelatnosti (od najjednostavnijih restorana do smještajnih objekata) trebali nastojati ostvariti što višu razinu kvalitete. Ako se ipak u OPG-u dozvoli obavljanje dopunskih djelatnosti, potrebno je propisati da se dopunske djelatnosti mogu obavljati samo u manjem opsegu i ne kao pretežiti dio prihoda OPG-a te da se mogu obavljati samo one djelatnosti koje služe obavljanju poljoprivredne djelatnosti ili se uobičajeno obavljaju uz poljoprivrednu djelatnost. Skrećemo pozornost i na to da pravilnik kojim se utvrđuje pregled dopunskih djelatnosti i popis zanimanja tradicijskih obrta treba ujedno propisati i potrebne uvjete prema propisima o obrtu, koji moraju biti ispunjeni za njihovo obavljanje. Nije prihvaćen Vidjeti obrazloženje uz članak 7.
9 HOK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBITELJSKOM POLJOPRIVREDNOM GOSPODARSTVU, Članak 17. Uz članke 7., 9., 10., 11., 17., 21. i 38. Protivimo se obavljanju dopunskih djelatnosti u obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu. Smatramo da se u OPG-u treba obavljati poljoprivredna proizvodnja a da za ostale djelatnosti mora postojati mogućnost kombinacije njihova obavljanja u drugim oblicima poduzetništva. Pri tome svaka fizička osoba mora imati slobodan izbor oblika poduzetništva te izabrati između obrta, zadruge ili trgovačkog društva onaj oblik koji najviše odgovara njenim planovima i konkretnoj situaciji. Na ovaj način se OPG pretvara u još jedan oblik gospodarskog djelovanja, čime se gube njegove bitne razlike zbog kojih je uveden i po kojima se izdvaja iz poduzetništva i gospodarstva općenito, između ostaloga odstupanjem od nekih osnovnih tržišnih pravila poput izuzetka od plaćanja poreza. U praksi se susreću OPG-i koji se tako deklariraju jer su upisani u Upisnik OPG-a a zapravo se ne bave poljoprivredom ili se njome bave minimalno te im je npr. osnovna djelatnost ugostiteljstvo uz znatno jednostavnije uvjete od ostalih ugostiteljskih objekata. Republika Hrvatska se opredijelila za turizam kao jednu od strateških gospodarskih grana koje treba intenzivno razvijati te bi stoga u svim vidovima ugostiteljskih djelatnosti (od najjednostavnijih restorana do smještajnih objekata) trebali nastojati ostvariti što višu razinu kvalitete. Ako se ipak u OPG-u dozvoli obavljanje dopunskih djelatnosti, potrebno je propisati da se dopunske djelatnosti mogu obavljati samo u manjem opsegu i ne kao pretežiti dio prihoda OPG-a te da se mogu obavljati samo one djelatnosti koje služe obavljanju poljoprivredne djelatnosti ili se uobičajeno obavljaju uz poljoprivrednu djelatnost. Skrećemo pozornost i na to da pravilnik kojim se utvrđuje pregled dopunskih djelatnosti i popis zanimanja tradicijskih obrta treba ujedno propisati i potrebne uvjete prema propisima o obrtu, koji moraju biti ispunjeni za njihovo obavljanje. Nije prihvaćen Vidjeti obrazloženje uz članak 7.
10 HOK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBITELJSKOM POLJOPRIVREDNOM GOSPODARSTVU, Članak 11. Uz članke 7., 9., 10., 11., 17., 21. i 38. Protivimo se obavljanju dopunskih djelatnosti u obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu. Smatramo da se u OPG-u treba obavljati poljoprivredna proizvodnja a da za ostale djelatnosti mora postojati mogućnost kombinacije njihova obavljanja u drugim oblicima poduzetništva. Pri tome svaka fizička osoba mora imati slobodan izbor oblika poduzetništva te izabrati između obrta, zadruge ili trgovačkog društva onaj oblik koji najviše odgovara njenim planovima i konkretnoj situaciji. Na ovaj način se OPG pretvara u još jedan oblik gospodarskog djelovanja, čime se gube njegove bitne razlike zbog kojih je uveden i po kojima se izdvaja iz poduzetništva i gospodarstva općenito, između ostaloga odstupanjem od nekih osnovnih tržišnih pravila poput izuzetka od plaćanja poreza. U praksi se susreću OPG-i koji se tako deklariraju jer su upisani u Upisnik OPG-a a zapravo se ne bave poljoprivredom ili se njome bave minimalno te im je npr. osnovna djelatnost ugostiteljstvo uz znatno jednostavnije uvjete od ostalih ugostiteljskih objekata. Republika Hrvatska se opredijelila za turizam kao jednu od strateških gospodarskih grana koje treba intenzivno razvijati te bi stoga u svim vidovima ugostiteljskih djelatnosti (od najjednostavnijih restorana do smještajnih objekata) trebali nastojati ostvariti što višu razinu kvalitete. Ako se ipak u OPG-u dozvoli obavljanje dopunskih djelatnosti, potrebno je propisati da se dopunske djelatnosti mogu obavljati samo u manjem opsegu i ne kao pretežiti dio prihoda OPG-a te da se mogu obavljati samo one djelatnosti koje služe obavljanju poljoprivredne djelatnosti ili se uobičajeno obavljaju uz poljoprivrednu djelatnost. Skrećemo pozornost i na to da pravilnik kojim se utvrđuje pregled dopunskih djelatnosti i popis zanimanja tradicijskih obrta treba ujedno propisati i potrebne uvjete prema propisima o obrtu, koji moraju biti ispunjeni za njihovo obavljanje. Nije prihvaćen Predložene izmjene ne odnose se na obavljanje dopunskih djelatnosti na OPG-u, već na uvjete upisa u Upisnik OPG-ova.
11 HOK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBITELJSKOM POLJOPRIVREDNOM GOSPODARSTVU, Članak 10. Uz članke 7., 9., 10., 11., 17., 21. i 38. Protivimo se obavljanju dopunskih djelatnosti u obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu. Smatramo da se u OPG-u treba obavljati poljoprivredna proizvodnja a da za ostale djelatnosti mora postojati mogućnost kombinacije njihova obavljanja u drugim oblicima poduzetništva. Pri tome svaka fizička osoba mora imati slobodan izbor oblika poduzetništva te izabrati između obrta, zadruge ili trgovačkog društva onaj oblik koji najviše odgovara njenim planovima i konkretnoj situaciji. Na ovaj način se OPG pretvara u još jedan oblik gospodarskog djelovanja, čime se gube njegove bitne razlike zbog kojih je uveden i po kojima se izdvaja iz poduzetništva i gospodarstva općenito, između ostaloga odstupanjem od nekih osnovnih tržišnih pravila poput izuzetka od plaćanja poreza. U praksi se susreću OPG-i koji se tako deklariraju jer su upisani u Upisnik OPG-a a zapravo se ne bave poljoprivredom ili se njome bave minimalno te im je npr. osnovna djelatnost ugostiteljstvo uz znatno jednostavnije uvjete od ostalih ugostiteljskih objekata. Republika Hrvatska se opredijelila za turizam kao jednu od strateških gospodarskih grana koje treba intenzivno razvijati te bi stoga u svim vidovima ugostiteljskih djelatnosti (od najjednostavnijih restorana do smještajnih objekata) trebali nastojati ostvariti što višu razinu kvalitete. Ako se ipak u OPG-u dozvoli obavljanje dopunskih djelatnosti, potrebno je propisati da se dopunske djelatnosti mogu obavljati samo u manjem opsegu i ne kao pretežiti dio prihoda OPG-a te da se mogu obavljati samo one djelatnosti koje služe obavljanju poljoprivredne djelatnosti ili se uobičajeno obavljaju uz poljoprivrednu djelatnost. Skrećemo pozornost i na to da pravilnik kojim se utvrđuje pregled dopunskih djelatnosti i popis zanimanja tradicijskih obrta treba ujedno propisati i potrebne uvjete prema propisima o obrtu, koji moraju biti ispunjeni za njihovo obavljanje. Nije prihvaćen Vidjeti obrazloženje uz članak 7.
12 HOK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBITELJSKOM POLJOPRIVREDNOM GOSPODARSTVU, Članak 9. Uz članke 7., 9., 10., 11., 17., 21. i 38. Protivimo se obavljanju dopunskih djelatnosti u obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu. Smatramo da se u OPG-u treba obavljati poljoprivredna proizvodnja a da za ostale djelatnosti mora postojati mogućnost kombinacije njihova obavljanja u drugim oblicima poduzetništva. Pri tome svaka fizička osoba mora imati slobodan izbor oblika poduzetništva te izabrati između obrta, zadruge ili trgovačkog društva onaj oblik koji najviše odgovara njenim planovima i konkretnoj situaciji. Na ovaj način se OPG pretvara u još jedan oblik gospodarskog djelovanja, čime se gube njegove bitne razlike zbog kojih je uveden i po kojima se izdvaja iz poduzetništva i gospodarstva općenito, između ostaloga odstupanjem od nekih osnovnih tržišnih pravila poput izuzetka od plaćanja poreza. U praksi se susreću OPG-i koji se tako deklariraju jer su upisani u Upisnik OPG-a a zapravo se ne bave poljoprivredom ili se njome bave minimalno te im je npr. osnovna djelatnost ugostiteljstvo uz znatno jednostavnije uvjete od ostalih ugostiteljskih objekata. Republika Hrvatska se opredijelila za turizam kao jednu od strateških gospodarskih grana koje treba intenzivno razvijati te bi stoga u svim vidovima ugostiteljskih djelatnosti (od najjednostavnijih restorana do smještajnih objekata) trebali nastojati ostvariti što višu razinu kvalitete. Ako se ipak u OPG-u dozvoli obavljanje dopunskih djelatnosti, potrebno je propisati da se dopunske djelatnosti mogu obavljati samo u manjem opsegu i ne kao pretežiti dio prihoda OPG-a te da se mogu obavljati samo one djelatnosti koje služe obavljanju poljoprivredne djelatnosti ili se uobičajeno obavljaju uz poljoprivrednu djelatnost. Skrećemo pozornost i na to da pravilnik kojim se utvrđuje pregled dopunskih djelatnosti i popis zanimanja tradicijskih obrta treba ujedno propisati i potrebne uvjete prema propisima o obrtu, koji moraju biti ispunjeni za njihovo obavljanje. Nije prihvaćen Vidjeti obrazloženje uz članak 7.
13 HOK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBITELJSKOM POLJOPRIVREDNOM GOSPODARSTVU, Članak 7. Uz članke 7., 9., 10., 11., 17., 21. i 38. Protivimo se obavljanju dopunskih djelatnosti u obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu. Smatramo da se u OPG-u treba obavljati poljoprivredna proizvodnja a da za ostale djelatnosti mora postojati mogućnost kombinacije njihova obavljanja u drugim oblicima poduzetništva. Pri tome svaka fizička osoba mora imati slobodan izbor oblika poduzetništva te izabrati između obrta, zadruge ili trgovačkog društva onaj oblik koji najviše odgovara njenim planovima i konkretnoj situaciji. Na ovaj način se OPG pretvara u još jedan oblik gospodarskog djelovanja, čime se gube njegove bitne razlike zbog kojih je uveden i po kojima se izdvaja iz poduzetništva i gospodarstva općenito, između ostaloga odstupanjem od nekih osnovnih tržišnih pravila poput izuzetka od plaćanja poreza. U praksi se susreću OPG-i koji se tako deklariraju jer su upisani u Upisnik OPG-a a zapravo se ne bave poljoprivredom ili se njome bave minimalno te im je npr. osnovna djelatnost ugostiteljstvo uz znatno jednostavnije uvjete od ostalih ugostiteljskih objekata. Republika Hrvatska se opredijelila za turizam kao jednu od strateških gospodarskih grana koje treba intenzivno razvijati te bi stoga u svim vidovima ugostiteljskih djelatnosti (od najjednostavnijih restorana do smještajnih objekata) trebali nastojati ostvariti što višu razinu kvalitete. Ako se ipak u OPG-u dozvoli obavljanje dopunskih djelatnosti, potrebno je propisati da se dopunske djelatnosti mogu obavljati samo u manjem opsegu i ne kao pretežiti dio prihoda OPG-a te da se mogu obavljati samo one djelatnosti koje služe obavljanju poljoprivredne djelatnosti ili se uobičajeno obavljaju uz poljoprivrednu djelatnost. Skrećemo pozornost i na to da pravilnik kojim se utvrđuje pregled dopunskih djelatnosti i popis zanimanja tradicijskih obrta treba ujedno propisati i potrebne uvjete prema propisima o obrtu, koji moraju biti ispunjeni za njihovo obavljanje. Nije prihvaćen Zakonom o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (Narodne novine, br. 29/18 i 32/19) definirano je da je OPG organizacijski oblik gospodarskog subjekta poljoprivrednika fizičke osobe koji radi stvaranja dohotka samostalno i trajno obavlja djelatnost poljoprivrede i s njom povezane dopunske djelatnosti, a temelji se na korištenju vlastitih i/ili unajmljenih proizvodnih resursa te na radu, znanju i vještinama članova obitelji Članak 5. stavak 1. točka d) Zakona o OPG-u definira dopunske djelatnosti na OPG-u kao proizvodne i uslužne djelatnosti povezane s poljoprivredom koje omogućuju bolje korištenje proizvodnih kapaciteta te bolje korištenje znanja, vještina i rada članova OPG-a. OPG može dobrovoljno odabrati i u Upisnik OPG-ova upisati te obavljati samo one gospodarske djelatnosti za koje ispunjava odredbe posebnih propisa kojima su uređene pojedine djelatnosti. Kod upisa pojedinih djelatnosti nositelj OPG-a, kao potrebnu dokumentaciju prilaže dokaze kao što su primjerice rješenje o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga (ishodi ga u upravnom tijelu županije ili Grada Zagreba koje je nadležno za poslove ugostiteljstva), rješenje o upisu u Upisnik registriranih subjekata i objekata u poslovanju s hranom neživotinjskog podrijetla (ishodi ga pri Državnom inspektoratu RH) ili životinjskog podrijetla (ishodi ga pri Upravi za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede), rješenje o obavljanju djelatnosti proizvodnje predmeta opće uporabe (ishodi ga pri Ministarstvu zdravstva), dokaz o registraciji trošarinskog skladišta ili ostali dokazi o ispunjavanju minimalno-tehničkih uvjeta za pojedinu vrstu objekta i sl. Turističke i ugostiteljske usluge koje se mogu pružati na OPG-u te uvjeti pod kojima se pojedine usluge mogu pružati propisane su Zakonom o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 130/17, 25/19, 98/19, 42/20 i 70/21), Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti (Narodne novine, br. 85/15, 121/16, 99/18, 25/19, 98/19, 32/20, 42/20 i 126/21) i Pravilnikom o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (Narodne novine, br. 54/16, 69/17 i 120/19). OPG-ovi koji obavljaju dopunske djelatnosti prilikom upisa istih prilažu dokaz o ulasku u porezni sustav te kao takvi podliježu plaćanju poreza i obveznih doprinosa sukladno posebnim propisima.
14 HOK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBITELJSKOM POLJOPRIVREDNOM GOSPODARSTVU, Članak 11. Uz članak 11. Ovim člankom predlaže se izmjene u članku 15. Zakona o OPG-u: Nažalost, pored izmjene stavaka 1. i 2., prijedlog se ne odnosi na stavak 4. članka 15 kojim je propisano kako fizička osoba koja je upisana u Upisnik OPG-ova ne može istodobno imati prijavljen obrt za obavljanje poljoprivredne djelatnosti. Tražimo brisati stavak 4. iz članka 15. Zakona o OPG-u. Također, tražimo brisati i stavak 5. iz članka 29. Zakona o OPG-u. Prijedlog HOK-a odnosi se na ukidanje propisanih ograničenja, za istodobno obavljanje poljoprivredne djelatnosti u OPG-u i obrtu. Poljoprivredne djelatnosti mogu se registrirati na više načina, pa se tako mogu obavljati i u obrtu. Obrt omogućuje obavljanje većeg broja gospodarskih djelatnosti i time olakšava prilagodbu gospodarskog subjekta prilikama na tržištu rada i općenito na tržištu koje se neprestano mijenjaju uslijed promjene i ponude i potražnje. Odredbe koje to sprječavaju, ograničavaju poduzetničku slobodu. Ograničenje se odnosi na nositelja i na druge članove zajedničkog kućanstva OPG-a. Takve odredbe ocjenjujemo nepotrebnima, ali i protuustavnima (protuzakonitima). To tim više što se ovako propisanim ograničenjem samo za obrte uspostavlja nejednakost obrta u odnosu na druge oblike poduzetništva za koje ograničenje nije propisano. Konkretno, za obrt koji se bavi različitim djelatnostima povezanima s djelatnošću poljoprivrede, opravdano je očekivati da u registriranim djelatnostima ima i djelatnost poljoprivrede ako se njome bavi. Osim toga, pojavile su se situacije u kojima obrtniku, registriranom za djelatnosti prerade i prodaje poljoprivrednih proizvoda nije dozvoljen upis u Upisnik OPG-a iz razloga što je upisan u Obrtni registar. Pitanja eventualne pravne nesigurnosti u pogledu statusa osiguranika i plaćanja doprinosa iste fizičke osobe po osnovi dva različita statusna oblika gospodarskog subjekta, što se koristi kao argument za propisano ograničenje, ne postoje. Slijedom toga je zabrana obavljanja iste djelatnosti u dva različita statusna oblika nepotrebna. Primjerice, ista osoba koja obavlja poljoprivrednu djelatnost u OPG-u može također biti i odgovorna osoba pravne osobe te osigurana na temelju rada u svom trgovačkom društvu koje obavlja poljoprivrednu djelatnosti i to nije ograničeno. Činjenica obavljanja poljoprivredne djelatnosti u više pravnih oblika poduzetništva ne treba povezivati s pitanjem statusa za mirovinsko ili zdravstveno osiguranje, jer se ta pitanje rješavaju zakonima iz područja mirovinskog i zdravstvenog osiguranja kao i propisima o obveznim doprinosima. Također, ne postoje niti porezne prepreke, budući da su odredbe Zakona o porezu na dohodak više nego jasne po pitanju obavljanja više statusnih oblika. Zaključno, smatramo da važeće odredbe članka 15. stavka 4. i članka 29. stavka 5. Zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu predstavlja ograničavanje poduzetničkih sloboda, a da pri tome nije ispunjen niti jedan od slučajeva zaštite propisan člankom 50. stavak 2. Ustava Republike Hrvatske zbog kojih se iznimno zakonski može ograničiti poduzetničke slobode i pravo vlasništva. Tražimo da se navedene regulatorne prepreke uklone te da se omogući otvaranje obrta uz OPG. Ovaj postupak izmjena Zakona o OPG-u smatramo kako je prava prilika da se neopravdano i neustavno ograničenje ukloni. Nije prihvaćen Odredba članka 15. stavka 4. važećeg Zakona obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu ( Narodne novine, br. 29/18 i 32/19) kojom je propisano da fizička osoba koja zbog samostalnog obavljanja gospodarske djelatnosti poljoprivrede ima ekonomsku veličinu gospodarstva veću od kunske protuvrijednosti izražene u stranoj valuti od 3000 eura i/ili koja je po osnovi obavljanja gospodarske djelatnosti poljoprivrede obveznik poreza na dohodak ili poreza na dobit sukladno posebnim propisima i koja je upisana u Upisnik OPG-ova ne može istodobno imati prijavljen obrt za obavljanje poljoprivredne djelatnosti prema posebnom zakonu i OPG prema ovome Zakonu ima za svrhu izbjegavanje mogućnosti da ista fizička osoba istovremeno bude odgovorna osoba u poljoprivrednom obrtu i u OPG-u, s obzirom na to da se u oba slučaja radi o samostalnom obavljanju gospodarske djelatnosti poljoprivrede, dakle istoj djelatnosti koju obavlja ista fizička osoba. Navedena odredba članka 15. stavka 4. Zakona o OPG-u propisana je u cilju onemogućavanja situacija pravne nesigurnosti i problematike financijskih učinaka te s tim u vezi provedbenih teškoća pri određivanju uvjeta stjecanja statusa i plaćanja doprinosa s osnova obveznih osiguranja jednoj te istoj fizičkoj osobi kao nositelju prava i obveza za istu djelatnost u dva organizacijska oblika poslovnog subjekta poljoprivrednika. Odredba članka 15. stavka 4. ne ograničava obrtnike registrirane za ostale djelatnosti, osim djelatnosti poljoprivrede, da poljoprivrednu djelatnost obavljaju kao fizička osoba u organizacijskom obliku OPG. Isto se odnosi i na primjedbu vezanu za članak 29. stavak 5.
15 HOK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBITELJSKOM POLJOPRIVREDNOM GOSPODARSTVU Hrvatska obrtnička komora izražava žaljenje zbog toga što nije bila neposrednije uključena u pripremu ovih izmjena kao predstavnik obrtnika, posebice vezano na otvorena pitanja na koja smo Ministarstvu nekoliko puta ukazivali tražeći rješavanje propisanih nejednakosti. Posebno se to odnosi na traženo ukidanje ograničenja kojim se propisuje da fizička osoba koja samostalno obavlja poljoprivrednu djelatnosti i na temelju toga je upisana u Upisnik OPG-ova ne može istodobno imati prijavljen obrt za obavljanje poljoprivredne djelatnosti. Ograničenje se odnosi i na nositelja OPG-a. Tražimo brisanje stavka 4. iz članka 15. te stavka 5. iz članka 29. Zakona o OPG-u. Smatramo da se poljoprivredne djelatnosti mogu registrirati na više načina, pa nema razloga zašto se ne bi mogle obavljati i u obrtu. Stoga propisana ograničenja ocjenjujemo nepotrebnima ali i protuustavnima (protuzakonitima). Nije prihvaćen Odredba članka 15. stavka 4. Zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (Narodne novine, br. 29/18 i32/19) kojom je propisano da fizička osoba koja zbog samostalnog obavljanja gospodarske djelatnosti poljoprivrede ima ekonomsku veličinu gospodarstva veću od kunske protuvrijednosti izražene u stranoj valuti od 3000 eura i/ili koja je po osnovi obavljanja gospodarske djelatnosti poljoprivrede obveznik poreza na dohodak ili poreza na dobit sukladno posebnim propisima i koja je upisana u Upisnik OPG-ova ne može istodobno imati prijavljen obrt za obavljanje poljoprivredne djelatnosti prema posebnom zakonu i OPG prema ovome Zakonu ima za svrhu izbjegavanje mogućnosti da ista fizička osoba istovremeno bude odgovorna osoba u poljoprivrednom obrtu i u OPG-u, s obzirom na to da se u oba slučaja radi o samostalnom obavljanju gospodarske djelatnosti poljoprivrede, dakle istoj djelatnosti koju obavlja ista fizička osoba. Navedena odredba članka 15. stavka 4. propisana je u cilju onemogućavanja situacija pravne nesigurnosti i problematike financijskih učinaka te s tim u vezi provedbenih teškoća pri određivanju uvjeta stjecanja statusa i plaćanja doprinosa s osnova obveznih osiguranja jednoj te istoj fizičkoj osobi kao nositelju prava i obveza za istu djelatnost u dva organizacijska oblika poslovnog subjekta poljoprivrednika. Odredba članka 15. stavka 4. ne ograničava obrtnike registrirane za ostale djelatnosti, osim djelatnosti poljoprivrede, da poljoprivrednu djelatnost obavljaju kao fizička osoba u organizacijskom obliku OPG. Isto se odnosi i na primjedbu vezanu za članak 29. stavak 5.
16 Đuro Japarić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBITELJSKOM POLJOPRIVREDNOM GOSPODARSTVU Zakon o nasljeđivanju , donesen u BEOGRADU 1965 , a plagiran u Zagrebu 2003 , pokretanje ostavinskog postupka nije obvezujuće u RH pa imamo puno zemlje na UMRLIM ! OPG površinski možemo uništiti oporukom , a nasljednici nasljeđivanjem , ovo ne mogu shvatiti pisci teksta u članku 43 ! Nasuprot PLAGIRANOG BEOGRADSKOG Zakona treba ići sa imjenama da je pokretanje ostavinskog postupka u ISELJENIČKOJ RH obvezujuće u roku 6 mjeseci , te RJEŠENJE sa MODELOM obeštećenja ako ima 2 ili više nasljednika ! Ovaj Zakon je u resoru nesposobnog Ministarstva pravosuđa ! Ministar Malenica vlasnik je OPG , ima dvoje ili više djece , za života može pitati da li netko hoće nasljediti OPG u smislu obrade zemlje i piše TESTAMENT - oporuku ! Ako hoće nasljednik dobiva kredit i ISPLAĆUJE ostale - model NIZOZEMSKE - SLOVENIJE ! Ako nasljednici NEĆE nasljediti OPG u smislu OBRADE zemlje OPG se prodaje , a nasljednici novac dijele ! Razgovarali smo o ovom 2001 kod predsjednika MESIĆA , putem medija , ali ustavni predlagatelji zakona ; zastupnici i Vlada NEĆE preuzeti rješenja od PAMETNIH naroda !Zakon o poljoprivrednom zemljištu - neobvezujući je za lokalnu vlast , a promašaj za OPG sa zakupom do 15 godina podržavljene zemlje , tu treba ići na PRODAJU zemlje OPG sa rokom isplate do 20 godina ! Zakon o OPG proizvod je u Zagrebu , prodajte ga u inozemstvo , a iz inozemstva > kupite > ili plagirajte rješenja u interesu za OPG , a dio ih pojašnjavam u Zakonu o nasljeđivanju ! Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
17 Đuro Japarić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBITELJSKOM POLJOPRIVREDNOM GOSPODARSTVU Zakon o OPG treba UKINUTI ! Za budućnost hrvatskih OPG nužna je AGRARNA reforma ,a ona znači PAKET zakona ; Novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu jer sadašnji je SMEĆE i na štetu OPG , UKIDANJE PLAGIRANOG BEOGRADSKOG Zakona o nasljeđivanju 2003 , a preuzimanje rješenja iz NIZOZEMSKE , SLOVENIJE , izmjena više članaka SMEĆA zvanog Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima , UKIDANJE dvostruke evidencije zemlje iz CARSKE AUSTRIJE , OKRUPNJAVANJE parcela na više načina , Izmjena Zakona o vodama u smislu izgradnje akumulacija i sustava za navodnjavanje !Marionetska HPK neka pročita što pišem i neka ovo pjasni USTAVNIM predlagateljima zakona ; nesposobnim zastupnicima i nesposobnoj Vladi sa nesposobnom ministricom Vučković i Malenicom u čijem su resoru veći broj zakona o kojim pišem ! Voljan sam pomoći ! Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
18 Biotechnicon PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBITELJSKOM POLJOPRIVREDNOM GOSPODARSTVU, Članak 15. Čl. 18. st. 3 predviđa sljedeće: OPG može upotrebljavati i skraćeni naziv OPG-a koji sadržava samo naziv OPG-a i sjedište. U praksi, NAZIV uključuje naziv OPG-a, ime i prezime vlasnika, grad, ponekad i poštanski broj, te adresu, pa glasi napr. OPG DVA IZVORA, Alen Ahmetović, Stubičke toplice, Stubičke toplice, Ulica Ljube Babića Đalskog 18, a SKRAĆENI naziv glasi: OPG Dva izvora, Stubičke toplice, Stubičke toplice, Ulica Ljube Babića Đalskog 18. Ukoliko još postoji obavezna rubrika za upis adrese, podaci se ponavljaju, pa napr. u certifikatu za ekološki proizvod imamo sljedeće: Naziv: OPG Dva izvora, Stubičke toplice, Stubičke toplice, Ulica Ljube Babića Đalskog 18 Adresa: Ulica Ljube Babića Đalskog 18 Grad: Stubičke Toplice Predlažemo da se kao SKRAĆENI naziv OPG-a koristi samo naziv OPG-a, analogno Sudskom registru za trgovačka društva i da se izbjegne nepotrebno ponavljanje podataka (ime vlasnika, adresa, grad, poštanski broj i sl). U navedenom slučaju: OPG Dva izvora. (Hvala gosp. Ahmetoviću na korištenju naziva njegovog OPG-a kao primjera.) Primljeno na znanje Prijedlog je primljen na znanje i razmotrit će se kroz izmjenu podzakonskog akta.