Izvješće o provedenom savjetovanju - SAVJETOVANJE O PRIJEDLOGU ZAKONA O SUZBIJANJU NEPRIJAVLJENOGA RADA

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Ured pučke pravobraniteljice PRIJEDLOG ZAKONA O SUZBIJANJU NEPRIJAVLJENOGA RADA Kao opunomoćenica Hrvatskog sabora za promicanje i zaštitu ljudskih prava te kao središnje tijelo za suzbijanje diskriminacije, pozdravljam namjeru zakonodavca za donošenjem posebnog zakona radi suzbijanja neprijavljenog rada, a obzirom da je riječ o problemu koji ima štetne posljedice kako na radno pravni status radnika čiji rad nije prijavljen, tako i na gospodarsku situaciju Republike Hrvatske. Stoga u ovome mišljenju sadržane komentare i prijedloge dajemo s ciljem donošenja što sveobuhvatnijeg i učinkovitijeg zakonskog okvira kojim će se štiti prava radnika te poticati zakoniti prijelaz iz neprijavljenih oblika u zakonite oblike rada, kako u interesu ovih radnika tako i u širem društvenom interesu. Prije davanja mišljenja na pojedine odredbe Prijedloga Zakona, primjećujemo da se u poglavlju III. Ocjena sredstava potrebnih za provođenje zakona, navodi da za provedbu Prijedloga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu. Obzirom da je Prijedlogom Zakona predviđeno uvođenje objave dva popisa poslodavaca i uvođenje dvije nove evidencije, smatramo korisnim pojasniti na koji način se planira provesti uvođenje ova dva nova popisa i dvije nove evidencije, obzirom da ne bi bile povezane s dodatnim troškovima. Nadalje, u cilju osiguranja potpune dvosmjernosti procesa javnog savjetovanja, kako je to definirano Kodeksom savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata (NN, br. 140/09), te primjenom čl. 175. Poslovnika Hrvatskog sabora, obrazloženja pojedinih odredbi trebala bi sadržavati pojašnjenje zašto se predlagatelj odlučio za predložena rješenja kao najoptimalnija, a kako bi javnost bila upoznata kako sa sadržajem odredbi, tako i njihovim ciljem te planiranim učincima. Primljeno na znanje Nositelj pripreme propisa pozdravlja podršku pučke pravobraniteljice u donošenju ovoga propisa. Nastavno na primjedbe navodimo kako zakonsko propisivanje uspostave popisa poslodavaca i dvije nove evidencije koje se planiraju ne predstavlja dodatni trošak. Kao što je navedeno u samom Nacrtu prijedloga zakona, pobliže uređivanje oblika, sadržaja navedenih popisa i evidencija propisati će se odgovarajućim pravilnicima. Procjena troška, kao i test malog i srednjeg poduzetništva provesti će se prilikom donošenja pravilnika, a sve kako bi se odabralo optimalno rješenje. Obrazloženje za potrebom donošenja pojedinih rješenja opisano je u uvodnom, nelegislativnom dijelu zakona, a obrazloženja članaka sadrže relevantne informacije o odredbama koje, obzirom na svoju složenost, traže dodatna obrazloženja.
2 NIKŠA PASQUALICCHIO PRIJEDLOG ZAKONA O SUZBIJANJU NEPRIJAVLJENOGA RADA Dali je zaista potrebno praćenja radnog vremena samozaposlenih osoba koje rade za digitalne platforme. Nije li propisano da samozaposlene osobe (obrtnici) te direktori ne moraju voditi evidenciju radnog vremena? Jer je evidencija radnog vremena u suprotnosti s osnovnom idejom poduzetništva, da poduzetnik (neovisno o veličini) može raditi onda kad njemu to najbolje odgovara, odnosno onda kada ima najbolju poslovnu priliku za zaradu. Možda će to biti jednom dnevno u komadu od 10 sati, a možda će to biti i triput dnevno po dva sata. Evidencija radnog vremena za takve osobe je besmislena. Oni uopće ne dobivaju plaću za odrađene sate rada, nego njihov prihod direktno ovisi o uspješnosti obavljenih poslova. Posve druga stvar su radnici koji svoju plaću dobivaju za rad u dogovorenom radnom vremenu, za što podržavam ovu ideju evidencije. Također, ovdje se spominju samo samozaposlene osobe koje rade za digitalne platforme. Znači oni su potčinjeni onim samozaposlenim osobama koje ne rade za digitalne platforme jer oni ne moraju voditi evidenciju radnog vremena (npr. "stari" taksisti obrtnici koji love po taxi stajalištima, obrtnici koji se bave nekim drugim zanimanjima...). Dali je ovo vid diskriminacije? Na koji način će primjerice vodit radno vrijeme Taksist koji dio radnog vremena stoji na Taxi stajalištu a dio radi putem digitalnik platformi? Koja je svrha evidencije rada samozaposlene osobe koja radi za digitalnu platformu, kad se zna da su upravo samozaposlene osobe te koje najispravnije vode sve papire i plaćaju sva davanja, dok je opće poznato da su radnici koji preko posrednika (agregatora) rade za digitalne platforme, zajedno sa svojim "poslodavcima" ti koji su najproblematičniji za ispunjavanje svojih zakonskih obaveza, bilo u vidu papirologije, bilo u vidu plaćanja potrebnih davanja državi. Primljeno na znanje Vezano za evidenciju samozaposlenih osoba koje rade putem platformi, ističemo kako se ovaj zakon donosi paralelno sa izmjenama i dopunama Zakona o radu, a koji na odgovarajući način uređuje rad putem platformi. Ovu evidenciju ne vode samozaposleni, već platforme, koje su dužne evidentirati rad za njih. Na taj način može se jednostavno i lako nadzirati postoji li između samozaposlene osobe i platforme zapravo obilježja radnog odnosa.
3 HGK PRIJEDLOG ZAKONA O SUZBIJANJU NEPRIJAVLJENOGA RADA Članovi iz industrijskog sektora mišljenja su kako je primarni razlog neprijavljenoga rada veliko porezno i administrativno opterećenje s kojima su poslodavci i poduzetnici suočavaju. Kako bi to izbjegli, pribjegavaju neprijavljenome radu. Jedan segment „rada na crno“ odnosi se na poslodavce koji zapošljavaju više radnika i ne prijavljuju ih, te na taj način smanjuju trošak poslovanja i zakidaju državu za poreze i doprinose, kako bi uopće opstali i funkcionirali bez gubitaka. Drugi dio crne i sive ekonomije su određene samostalne djelatnosti koje svoje usluge krajnjim korisnicima naplaćuju manje, a time postaju nelojalna konkurencija poduzetnicima koji plaćaju poreze i doprinose. Stoga se predlaže razmotriti opcije snižavanja poreza, doprinosa i administrativnih opterećenja, kako neprijavljeni rad više ne bi bio komercijalno i operativno bitno isplativiji od legalnog rada. Odredbe za koje naši članovi smatraju da bi mogle izazvati neželjene posljedice su one koje uređuju “fiskalizaciju radnog vremena“. Ove odredbe podrazumijevaju da bi čak i samozaposleni radnici morali voditi svoje radno vrijeme što bi stvorilo dodatni trošak za specijalizirani softver i digitalne certifikate, te „odgovornost u lancu podugovaranja“, odnosno, u slučaju da poduzetnik podugovori drugog radnika za dio većeg posla, prisiljen je kontrolirati kako njegov podugovarač plaća radnike. Stoga se predlaže brisati odredbe koje se odnose na fiskalizaciju radnog vremena i odgovornost u lancu podugovaranja. Primljeno na znanje Porezne obveze i administartivna opterećenja jednaka su za jednake kategorije poslodavaca te ne mogu niti smiju biti isprika za neprijavljivanje radnika. Neprijavljeni rad ne koriste svi poslodavci, a oni koji koriste su štetni ne samo za radnike već i za poslodavce kojima su nelojalna konkurencija. Odgovornost u lancu podugovaranja propisuje se s ciljem zaštite radnika koji, uslijed neodgovornosti u lancu podugovaranja, ostaju nezaštićeni. “Fiskalizacija radnog vremena” će se postupno uvoditi za pojedine djelatnosti, i to tamo gdje se ocjeni oportuna. Samozaposleni neće morati voditi evidenciju radnog vremena već će platforme morati evidentirati koliko vremena putem njih rade samozaposleni. Također, jedinstvena elektronička evidencija pojednostaviti će i olakšati poslovanje poslodavcima, a uspostava sustava će se prilagoditi na način da predstavlja što manje financijsko opterećenje poslodavcima.
4 DEJAN RODIGER PRIJEDLOG ZAKONA O SUZBIJANJU NEPRIJAVLJENOGA RADA Da li je to uvod u Digital ID, praćenje svih pojedinaca i social scoring? Da li to znači da svi moramo imati certificirani mobitel sa aplikacijom koja prati gdje smo i prijavljuje nas u te sustave? Pa to je invazija na našu privatnost. U slijedećem koraku, se to uvodi u državne službe, jer trebamo svi to imati ;-) Od kud vam ideja za to? Jel to netko izvan HR vam poslao prijedlog zakona? Primljeno na znanje Evidencija rada postojeća je obveza poslodavaca, a novi sustav bi trebao pojednostaviti praćenje rada s ciljem bolje zaštite radnikovih prava, lakšeg nadzora pravilnosti obračuna place ali i smanjenje neprijavljenoga rada.
5 Konto d.o.o. Požega PRIJEDLOG ZAKONA O SUZBIJANJU NEPRIJAVLJENOGA RADA A) U vezi članka 14, tj. Jedinstvene elektroničke evidencija rada, smatram da je to nemoguće provesti na način da poslodavci ne budu oštećeni tj. budu u velikoj opasnosti od neopravdanih kazni. Jer: 1. kako ćete u elektroničkoj evidenciji rada razlikovati vrijeme dolaska na posao od vremena početka rada? Npr. zbog prijevoza, radnik uđe u ured pola sata ranije i pije kavu i sl. Isto tako i vrijeme prestanka rada od vrijeme odlaska s posla? 2. Tko će raditi elektroničku prijavu dolaska na posao? Radnik ili poslodavac? Što ako neodgovorni radnik/šef ne upiše vrijeme dolaska na posao? Ili upiše krivo vrijeme? Ili nije u mogućnosti upisati taj čas kad treba biti početak rada. Ili ako upisuje šef, a na službenom je putu ili je drugačije spriječen doći početkom radnog vremena na posao da bi popisao sve radnike? 3. Kako ćete natjerati male tvrtke da uvedu skupe uređaje za elektroničku evidenciju radnog vremena? 4. Što sa odsustvima s radnog mjesta - službena putovanja, dopusti i drugo? 5. Što s radom na daljinu? 6. Što sa izlascima u toku radnog vremena koji su privatni, a koje radnik nadoknađuje drugi dan uz rad više od dnevnog radnog vremena da se to ne tretira kao prekovremeni rad? 7. Kako ćete implementirati elektroničku evidenciju na gradilištima, dostavnim službama i drugim vrstama rada izvan ureda? Da li je itko od onih koji su pisali prijedlog Zakona radio na prijenosu automatskog evidentiranja dolaska/odlaska u evidenciju radnog vremena? B) Iako je većinom rad na crno zahtjev poslodavca, zašto ne biste i za radnike uveli kaznene odredbe (koje mogu biti i u obliku opomene kao kod prometnih kazni) ako prije pristupanja na rad nije dobio od poslodavca prijavu na osiguranja? Time biste poslodavcima smanjili "tržište". I eliminirali radnike koji žele raditi na crno. I neka mu HZMO u osobni korisnički pretinac radnika na e-građaninu dodatno pošalje prijavu dok bude predana. Za to vam ne treba novi zakon. Primljeno na znanje Obveza nadzora rada radnika odnosno njihovo ponašanje i način provođenja vremena na radnom mjestu obveza je svakog pojedinog poslodavca. Jedinstvena elektronička evidencija rada obvezivati će poslodavce propisanih djelatnosti, a njezino vođenje biti će na korist i poslodavcu i radnicima. Vezano za kažnjavanje radnika naglašavamo kako je poslodavac taj koji je dužan, i jedini ovlašten, podnijeti prijavu radnika na obvezno mirovinsko osiguranje. Dodatno, poslodavac je, kao jača strana u radnom odnosu, dužan odbiti prijedlog radnika da radi na crno.
6 Ferrodus d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O SUZBIJANJU NEPRIJAVLJENOGA RADA Ovaj zakon je većim dijelom promašen, odnosno vuče socijalističku logiku, nisu u zemlji problem firme da ne prijavljuju ljude iako i tog ima u manjoj mjeri, imate problem pojedinaca koji rade u državnim firmama i koji zapošljavaju na crno svoje kolege koji također već rade u državnim i privatnim firmama. To vam je TOP PROBLEM, nisu problem poslodavci. Poslodavac plaća poreze, ekipa koja preko obrta il idirekt na crno radi i zapošljava Vam ljude koji već rade negdje ili ne rade nigdje toga imate na stotine tisuća, naravno to zakon ne poznaje... Vide samo "PRIVATNIKA"... Također imate problem s firmama u stječajevima, predstečajevima, blokadama koji su primorani raditi u crnoj zoni i to nitko ne rješava. Primljeno na znanje Ovaj se zakon odnosi jednako na sva poduzeća, uključujući ona u državnom vlasništvu.
7 Vitomir Begović PRIJEDLOG ZAKONA O SUZBIJANJU NEPRIJAVLJENOGA RADA Donošenje Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada svakako je dobro došlo. Međutim, donošenje još jednog zakona, ma kako on bio kvalitetan i opravdan neće riješiti određenu problematiku ukoliko se ne uspostave i drugi potrebni preduvjeti, a pored razvoja kulture poštivanja propisa, etičkih standarda i društvene odgovornosti u poslovanju, važna je i kontrola primjene propisa te odgovarajuće sankcije. Zato je potrebno riješiti i druga važna pitanja i to paralelno s procesom pripreme ovog kao i aktualnih izmjena i dopuna Zakona o radu. U Državnom inspektoratu RH u Sektoru inspekcije rada ,Sektoru za praćenje i unapređivanje rada, područnim uredima i ispostavama sistematizirano je ukupno 148 radnih mjesta u području radnih odnosa. Na dan 1.7.2022.g. bilo je popunjeno ukupno 111 radnih mjesta ili 75 %. U području zaštite na radu sistematizirano je ukupno na području RH (sjedište, područni uredi i ispostave) 120 radnih mjesta. Na dan 1.7.2022.g. bila su popunjena 82 radna mjesta ili 68 %. Broj osiguranika indikator je razine zaposlenosti, a prema HZMO-ovim podacima krajem srpnja 2022.je u evidenciji imao 1.645.750 osiguranika. Kako je prema preporuci Međunarodne organizacije rada na 10.000 zaposlenih potreban jedan inspektor za područje radnih odnosa te jedan za područje zaštite na radu, razvidno je da je planirani broj u sistematizaciji a posebno u trenutnoj popunjenosti ispod navedenog kriterija ali i potreba. Prirodnim odljevom u mirovinu ili mogućim odlascima sadašnji broj inspektora mogao bi se i dalje smanjivati, što zahtjeva žurnu reakciju i poduzimanje odgovarajućih mjera od strane Vlade . Tome treba pridodati i probleme nedostatka više od 50 timova u području medicine rada i skrbi o zdravlju radne populacije . Zato je nužno da radi operativnog rješavanja ovog problema Vlada uz ovaj zakon donese i zaključak kojim će osigurati mjere za rješavanje nedostajućih kadrovskih resursa u području inspekcije za radne odnose i inspekcije za zaštitu na radu. Reorganizacijom poslova i nadležnosti između tijela državne uprave i Državnog inspektorata (otkloniti određeno preklapanje te razdvojiti klasične upravne od nadzornih i kontrolnih poslova),moguće je preraspodjelom kadrovskih resursa i odgovarajućom dodatnom specifičnom edukacijom u okviru Državne škole za javnu upravu, osigurati potrebno ekipiranje inspekcije za rad i zaštitu na radu. Bez rješavanja tog problema teško je očekivati potpunu i efikasnu primjerenu propisa. Istovremeno, važna je i primjerena porezna politika, kojom će se umjesto poreznog opterećenja rada, primjereno oporezivati iznajmljivanje smještajnih kapaciteta za odmor i uvesti oporezivanje viška nekretnina. Zato , uz donošenje ovog Zakona, Vlada mora konačno pristupiti i navedenim logičnim i komplementarnim mjerama. Dobar primjer na:https://www.telegram.hr/biznis-tech/hrvatska-porezima-tjera-strucnjake-u-inozemstvo-a-potice-zimmer-frei-nije-ni-cudo-da-smo-siromasni/ Dakle, kod ocjene stanja ... ..., potrebno je ukazati i na ove probleme koji su ovdje navedeni, i koji zahtijevaju prave odgovore , odnosno djelovanje. Očekujem da radno tijelo Hrvatskog sabora; matični Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo prije plenarne rasprave na sjednici Hrvatskog sabora organizira tematsku sjednicu u proširenom sastavu, i o ovom zakonu a nakon provedenog e-savjetovanja. Primljeno na znanje Ovaj će zakon olakšati inspekcijski nadzor, a uvođenje novih evidencija olakšati će posao postojećim službenicima. Popunjavanje radnih mjesta u Državnom inspektoratu nije predmet ovoga zakona.
8 Vitomir Begović PRIJEDLOG ZAKONA O SUZBIJANJU NEPRIJAVLJENOGA RADA, II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Pored odgovarajućih zakonskih rješenja potrebno je i drugim osmišljenim i poticajnim mjerama ono što je neprijavljeni rad usmjeriti u legalan. Činjenica je da se nalazimo u vremenu kada postoji sve veća potreba za osobnim i kućanskim uslugama. Međutim, istodobno to je područje koje je potrebno na odgovarajući način uključiti u prijavljeni rad. Na europskoj razini, sektor osobnih usluga je u 2019. g. činio 9,5 milijuna radnih mjesta u EU27, uključujući 6,3 milijuna prijavljenih i 3,1 milijun neprijavljenih radnika ( u navedenim brojkama je i RH). Zašto je to područje važno ? Zadovoljava realnu potražnju za osobnim i kućanskim uslugama omogućavajući zaposlenim obiteljima bolje usklađivanje obiteljskog i profesionalnog života, kao i nastavak života starijim osobama u njihovom domu. Štoviše, trenutna makroekonomska kretanja, kao što je potreba povećanja stope profesionalne aktivnosti radno sposobnog stanovništva, a posebno starenje stanovništva, pokreću potražnju za osobnim i kućanskim uslugama još više. Ovaj sektor omogućava i otvaranje formalnih poslova za osobe koje su najudaljenije od tržišta rada. Uvijek je dobro pratiti što su učinili drugi, prilagoditi i i primijeniti dobru praksu. Kako to funkcionira u Belgiji ? Od svoje uspostave 2004. godine belgijski sektor „usluga na temelju bonova” (na razini EU-a inače se naziva i sektor osobnih usluga i usluga u domaćinstvu), koji ima više od milijun korisnika (što čini četvrtinu domaćinstava), postao je izuzetno važan. Shema vaučera za usluge, uvedena u Belgiji Zakonom od 20. srpnja 2001., ima za cilj promicanje razvoja lokalnih usluga i poslova, kao što su čišćenje doma, peglanje, kupovina itd. U praksi, pojedinci mogu koristiti vaučere za usluge za plaćanje odobrenoj tvrtki za lokalne usluge koje radnik obavlja u okviru ugovora o radu s ovom tvrtkom. Shema vaučera za usluge izvorno je bila inicijativa savezne vlade, pokrenuta 2004. Od 1. srpnja 2014. upravljanje shemom vaučera za usluge postalo je regionalna nadležnost. Shema vaučera za usluge daje poticaje za pretvaranje neprijavljenog rada u redovno zaposlenje i stoga pridonosi većim stopama zaposlenosti.Radnici imaju ugovor s registriranom uslužnom tvrtkom, a provode rad u prebivalištu korisnika. Bonovi su glavni (fizički ili virtualni) proizvod. Mogu se naručiti putem kućnog bankarstva ili sustavom elektroničkog računa i dostavljaju se poštom ili putem sustava elektroničkih računa. Korisnici plaćaju uslugu vaučerima a registrirane uslužne tvrtke plaćaju zaposlenicima izvršeni rad. Za određene korisnike naručitelj usluge je država koja osigurava subvenciju bonova. Budući da u Hrvatskoj nedostaje uslužnih servisa, pa logično raste interes i potreba za organiziranim pružanjem usluga i pomoći u kućanstvu, navedena belgijska iskustva mogu biti korisna za pokretanje odgovarajućih inicijativa, oblikovanje te organiziranje ponuditelja i korisnika osobnih usluga, kao i odgovarajuće reguliranje takvog oblika rada (npr.sistem vaučera). Nije prihvaćen Zapošljavanje putem vaučera prikladno je za pojedine poslove u poljoprivredi budući ih karakterizira intenzivnost u kratkom razdoblju, a obavljanje kojih ovisi o okolnostima koje su u potpunosti nepredvidljive (ne mogu se brati jabuke po kiši). U tom smislu, kućanske usluge nemaju navedene karakteristike te se bez ikakvih zapreka, kao i osobne usluge, mogu obavljati kroz poduzetničke aktivnosti, osnivanjem odgovarajućeg oblika tvrtke ili obrta i zapošljavanjem radnika.
9 Vitomir Begović PRIJEDLOG ZAKONA O SUZBIJANJU NEPRIJAVLJENOGA RADA, NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SUZBIJANJU NEPRIJAVLJENOGA RADA Pored niza interesantnih odredbi Zakon o suzbijanju rada na crno i nezakonitog zapošljavanja Njemačke ( od 23. srpnja 2004. i 25. lipnja 2021.) između ostalog uključuje i slučajeve objave ponude ili oglasa objavljenih bez imena i adrese, te ako postoje indicije o radu na crno ili nezakonitom zapošljavanju ;zatim, zabranjeno je da osoba nudi svoj rad kao nadničar na javnom prostoru na način koji omogućuje rad na crno ili nezakonito zapošljavanje. Isto tako, zabranjeno je da osoba stvara potražnju za nezakonitim nuđenjem rada dobivanjem ili prihvaćanjem takve ponude, itd. Primjera radi rok zastare za nezakonito zapošljavanje u Njemačkoj je i do 30 godina. Nadalje, u Njemačkoj su kazne regulirane i Kaznenim zakonom , uskraćivanje ili pronevjera primanja od strane poslodavca je kazneno djelo. Ovo kazneno djelo je gotovo uvijek popraćeno i optužbom za utaju prema njemačkom Poreznom zakonu. Bilo bi korisno razmotriti navedeni primjer njemačkog Zakona i dopuniti prijedlog ovog Zakona s dodatnim odredbama, kako bi bio još kvalitetniji i sveobuhvatniji. Primljeno na znanje Poslodavac kao jača strana u radnom odnosu dužan je odbiti ponudu radnika da radi neprijavljeno. Kaznenim zakonom u Republici Hrvatskoj uređena su kaznena djela koja uključuju pronevjeru, uskratu prava na mirovinsko osiguranje kao i druga kaznena djela koja se tiču rada.
10 Vitomir Begović PRIJEDLOG ZAKONA O SUZBIJANJU NEPRIJAVLJENOGA RADA, Članak 2. Predlažem u čl.2 navesti i primjenu Preporuke Međunarodne organizacije rada br.204 o prijelazu iz neformalne u formalnu ekonomiju. Na svom 104. zasjedanju (2015.) Međunarodna konferencija rada (ILC) donijela Preporuku o prijelazu iz neformalne u formalnu ekonomiju (Transition from the Neformal to the Formal Economy Recommendation, 2015 (br. 204)) na temelju snažnog tripartitnog konsenzusa i gotovo jednoglasnog glasanja, nakon dvogodišnjeg procesa konzultacija. Ovo je prvi međunarodni standard rada koji se usredotočuje na neformalnu ekonomiju u njezinoj cjelini i raznolikosti i jasno ukazuje na smjer prijelaza na formalnu ekonomiju kao sredstvo za ostvarivanje pristojnog rada za sve i za postizanje uključivog razvoja. Preporuka br. 204 daje smjernice članovima za postizanje trostrukog cilja: (a) olakšati prijelaz radnika i gospodarskih jedinica iz neformalne u formalnu ekonomiju, poštujući temeljna prava radnika i osiguravajući prilike za sigurnost prihoda, sredstva za život i poduzetništvo, (b) promicati stvaranje, očuvanje i održivost poduzeća i pristojnog radna mjesta u formalnom gospodarstvu i koherentnost makroekonomskih politika, politika zapošljavanja, socijalne zaštite i drugih socijalnih politika; i (c) spriječiti neformalnost poslova u formalnoj ekonomiji. LC 2015 također je usvojio Rezoluciju o nastojanjima da se olakša prijelaz iz neformalne u formalnu ekonomiju koji poziva vlade, poslodavce i radnike da zajedno u potpunosti provedu Preporuku br. 204. Nije prihvaćen Preporuke su pravno neobvezujući akti.
11 Hrvatski ceh zaštitara - strukovna zaštitarska komora PRIJEDLOG ZAKONA O SUZBIJANJU NEPRIJAVLJENOGA RADA, Članak 3. Čl. 3. Definicija neprijavljenog rada Mišljenje: Neprijavljenim radom bi se trebao smatrati isključivo tzv. neprijavljeni rad u užem smislu. Obrazloženje: Neprijavljeni rad u širem smislu se ne bi trebao smatrati neprijavljenim radom, odnosno sa svojim učincima i posljedicama se ne bi trebao izjednačavati s neprijavljenim radom u užem smislu, budući da se kod tzv. neprijavljenog rada u širem smislu nedvojbeno radi o radnicima imaju sklopljen ugovor o radu, te su uredno prijavljeni na sva potrebna osiguranja na koja se plaćaju propisani doprinosi. Činjenica da je dio plaće, koji spada pod povećanu plaću, potencijalno pogrešno obračunati i/ili isplaćen, trebala bi biti sankcionirana prema već postojećim propisima (Zakon o radu, Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju, Zakon o mirovinskom osiguranju, itd.). Nije prihvaćen Definicijom neprijavljenoga rada u užem i širem smislu želi se ukazati na raznovrsnost oblika koji se odnose na načine na koje pojedini poslodavci, na štetu radnika, krše obveze. Iako su prekršajne kazne predviđene pojedinim drugim propisima, ovaj zakon kao temelj postavlja prelazak iz neprijavljenog u prijavljeni rad.
12 Ured pučke pravobraniteljice PRIJEDLOG ZAKONA O SUZBIJANJU NEPRIJAVLJENOGA RADA, Članak 3. U članku 3. stavku 2. Prijedloga zakona navodi se definicija pojma neprijavljenoga rada u užem smislu, koja sadrži opis bitnih karakteristika neprijavljenoga rada te popis njegovih pojavnih oblika. U odnosu na prvi dio definicije primjećujemo da formulacija „rad koji s obzirom na narav i vrstu rada i ovlasti poslodavca ima obilježje radnog odnosa“ nije u potpunosti usklađena s odredbom članka 10. stavka 2. Zakona o radu (NN, br. 93/14, 127/17 i 98/19, dalje u tekstu: ZOR), na što ukazujemo u cilju prevencije moguće pravne nesigurnosti. Također, s obzirom da bi ključni kriterij u procjenjivanju trebalo biti utvrđivanje postoje li u određenom radu obilježja radnog odnosa, mišljenja smo da bi ujednačenom razumijevanju ove definicije i primjeni navedene odredbe koristilo pojašnjenje što se smatra obilježjem radnoga odnosa. Naime, pojavni oblik neprijavljenoga rada u užem smislu bez prijave na obvezno mirovinsko osiguranje može se ostvariti samo za one poslove koji su imali obilježje radnog odnosa te će se u svakom pojedinom slučaju morati procjenjivati postoje li obilježja radnog odnosa, a koja nisu definirana ili opisana. Vezano uz čl. 3. st. 3. Prijedloga Zakona, ukazujemo da bi trebalo pojasniti odnosi li se odredba na sve situacije u kojima radnik ostvaruje pravo na povećanu plaću temeljem ugovora o radu, pravilnika o radu ili kolektivnog ugovora, ili samo na one slučajeve koji su izričito navedeni u odredbi članka 94. ZOR-a. Navedeno je moguće pojasniti kroz predloženu zakonsku odredbu ili njezino popratno obrazloženje. U cilju otklanjanja nedoumica te učinkovite primjene propisa, ukazujemo na potrebu pojašnjenja odnosa pojedinih odredbi Prijedloga Zakona s drugim zakonima koji su na snazi i koji reguliraju određena postupanja poslodavaca. Tako je u čl. 3. st. 2. t. 2. Prijedloga Zakona regulirano da neprijavljeni rad u užem smislu predstavlja, između ostaloga, obavljanje rada bez sklopljenog ugovora o radu u pisanom obliku ili bez pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu. Navedeno postupanje poslodavca također je prekršajno sankcionirano (kao jedan od najtežih prekršaja poslodavca) u čl. 229. st.1. t. 3. i st. 2. ZOR-a, na čije odredbe se ne ukazuje u obrazloženju Prijedloga Zakona. Navedeno se odnosi i na čl. 3. st. 3. t. 1. i 2., kao i prekršajne odredbe u čl. 21. st. 1. t. 1. te st. 2., 3. i 5., obzirom da zbog isplate plaće ili dijela plaće bez uručenja obračuna plaće radniku, inspektor rada, temeljem čl. 226. st. 1. t. 18. važećeg ZOR-a, ima ovlast usmenim rješenjem u zapisniku poslodavcu narediti da u ostavljenom roku dostavi radniku obračun iz kojeg je vidljivo kako je utvrđen iznos plaće. U konačnici, neuplate propisanih javnih davanja na i iz plaće, kao i sankcije za isto, također su, među ostalim, regulirane Zakonom o doprinosima (NN, br. 84/08-106/18), čijim je čl. 6. regulirano da prisilnu naplatu i nadzor uplate doprinosa obavlja Porezna uprava, a tim zakonom propisane su i prekršajne kazne za poslodavce. Djelomično prihvaćen Zadaća je inspektora rada u svakom pojedinom slučaju provjeriti ima li neki odnos obilježja koja ga čine radnim odnosom. Pri tome će inspektori uzeti u obzir ne samo odredbe ovoga zakona već i općeg propisa o radu, kao i drugih relevantnih propisa. Vezano za isplatu povećane place, radi se o isplati svakog povećanja koje se odnosi na plaću radnika, neovisno o izvoru koji povećanje propisuje. U tom smislu nadopuniti će se obrazloženje članka. Prekršajne odredbe drugih propisa koje su navedene u komentaru ostaju na snazi i primjenjuju se i dalje. Obzirom da je prekršaj isplate place bez isplate javnih davanja već u svom opisu sadržan u drugim propisima, isti je naknadno brisan.
13 Ured pučke pravobraniteljice PRIJEDLOG ZAKONA O SUZBIJANJU NEPRIJAVLJENOGA RADA, Članak 4. U odnosu na definiciju samozaposlene osobe, sadržanu u čl. 4. st. 1. t. 5. Prijedloga Zakona, koja se odnosi na one fizičke osobe osnivače koji su ujedno i jedini član uprave ili izvršni direktor trgovačkog društva i koji ne zapošljavaju druge radnike, ukazujemo na potrebu njezinog proširenja kako bi uključivala i druge u praksi izgledne situacije. Tako su moguće situacije u kojima trgovačko društvo obavlja poslove samo za jednog naručitelja u dužem vremenskom razdoblju tijekom kojeg se može javiti potreba zapošljavanja jednog ili više radnika. Ako fizička osoba osnivač, koja je ujedno i jedini član uprave ili izvršni direktor trgovačkog društva i koja nije zaposlena u tom društvu, u određenom trenutku zaposli u trgovačkom društvu radnika, tada više neće ulaziti u opseg pojma samozaposlene osobe kako je to propisano čl. 4. st. 1. t. 5., iako iz svih drugih obilježja može proizlaziti kako se radi o prikrivenom radnom odnosu. Stoga predlažemo promijeniti navedenu odredbu na način da pojam samozaposlene osobe obuhvati i naprijed navedene situacije. Primljeno na znanje U trenutku kada trgovačko društvo uz osnivača koji je i jedini član uprave ili izvršni direktor zaposli još nekoga, prema zaposlenome radniku ima obveze iz radnog odnosa tj. postaje poslodavac.
14 Vitomir Begović PRIJEDLOG ZAKONA O SUZBIJANJU NEPRIJAVLJENOGA RADA, Članak 4. Prijedlogom ovog zakona pojašnjava se značenje pojma „prikriveni radni odnos - podrazumijeva obavljanje rada na temelju drugih sklopljenih obvezno pravnih ugovora između naručitelja posla i izvršitelja posla samozaposlene osobe kada takav rad s obzirom na svoju narav i vrstu te ovlasti poslodavca ima obilježja posla za koji se zasniva radni odnos“. Što govori izvješće o takvom obliku rada u pojedinim tijelima ? U ocjeni stanja nedostaju i takvi pokazatelji, a govori se da su prisutni ! Da li će se ovaj zakon i navedeni pojam primijeniti i na sustav javnih a posebno državnih službi, pridržavanje propisa i djelovanje inspekcijskih službi ? Primljeno na znanje Predmetni zakon se primjenjuje na sve zaposlene i sve poslodavce.
15 HRVOJE ŠIMIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O SUZBIJANJU NEPRIJAVLJENOGA RADA, Članak 4. naš pravni sustav ne poznaje termin "ugovor o obavljanju posla", može biti ugovor o djelu, ugovor o građenju, ugovor o zastupanju i slično Primljeno na znanje Ne radi se o vrsti ugovora već o opisu ugovora.
16 Hrvatski ceh zaštitara - strukovna zaštitarska komora PRIJEDLOG ZAKONA O SUZBIJANJU NEPRIJAVLJENOGA RADA, Članak 6. Čl. 6. Pretpostavka trajanja radnog odnosa Pitanje: Nejasno je na koji način će se predmetna odredba primjenjivati kod tzv. neprijavljenog rada u širem smislu. Molimo pojašnjene odredbe!? Primljeno na znanje Ova odredba se primjenjuje na neprijavljeni rad u užem smislu.
17 Ured pučke pravobraniteljice PRIJEDLOG ZAKONA O SUZBIJANJU NEPRIJAVLJENOGA RADA, Članak 6. Predloženom odredbom uvodi se pretpostavka o trajanju radnog odnosa od šest mjeseci koji prethode danu u kojemu je nadzor izvršen i utvrđena činjenica neprijavljenog rada (osim ako iz podataka kojima inspektor raspolaže u nadzoru nedvojbeno proizlazi da je prethodno trajanje radnog odnosa bilo kraće ili duže). Umjesto pretpostavke o trajanju radnog odnosa, smatramo da bi primarno trebalo utvrđivati stvarno trajanje neprijavljenog rada, pritom koristeći raspoložive instrumente. U tom pogledu skrećemo pažnju na Provedbeni program Državnog inspektorata za razdoblje 2021.-2024. u kojemu se, među ostalim, ukazuje na potrebu nastavka aktivnosti i realizaciju projekata vezanih za umrežavanje i razmjenu podataka sa svim tijelima te osiguranje on-line pristupa svim inspektorima radi bržeg i točnijeg utvrđivanja relevantnih podataka tijekom obavljanja nadzora. U spomenutom Programu također se navodi da, iako je sustav eOčevidnik inspekcije rada povezan sa bazama nekih tijela državne uprave (OIB servis, Obrtni registar, HZMO, PU), potrebno je daljnje povezivanje na druge baze kako bi inspektori raspolagali sa svim potrebnim podatcima za uspješnu pripremu i provedbu inspekcijskog nadzora (primjerice s MUP-om vezano uz rad stranaca u RH). Dalje se navodi da je „potrebno jačati suradnju s drugim nadležnim tijelima državne uprave, posebice s Poreznom upravom Ministarstva financija, kako bi se učinkovitije i djelotvornije provodio nadzor isplate plaća“. Imajući u vidu spomenuti Provedbeni program, pored izjava na zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru svih radnika koje poslodavac zapošljava, dostupne baze podataka drugih tijela državne uprave mogu biti koristan izvor podataka inspektorima za utvrđivanje pravog stanja stvari u pogledu stvarnog početka rada neprijavljenog radnika kod poslodavca. Takvo zakonsko rješenje je u skladu s bitnim elementom radnog odnosa, a to je dobrovoljnost ugovornih strana, kao što je i Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava u svom Izvješću o provedenom savjetovanju o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama Zakona o radu s Konačnim prijedlogom zakona, u 2019. napisalo: „Radni odnos je ugovorni odnos te pretpostavlja suglasnost obje ugovorne strane o bilo kojoj stavci ugovora o radu. Nametanjem bilo kakve obveze i jednoj od ugovornih strana, izgubio bi se jedan od bitnih elemenata radnog odnosa, tj. dobrovoljnost.“ U konačnici, utvrđivanjem stvarnog trajanja početka neprijavljenog rada prevenirali bi se i slučajevi osporavanja presumiranog trajanja radnog odnosa od strane nezadovoljne strane, što je bitno ne samo u kontekstu utvrđenja ravnopravnog statusa radnika već i rasterećivanja pravosudnog aparata. Primljeno na znanje Samom odredbom je propisano kako se pretpostavka trajanja radnog odnosa primjenjuje ako stvarno trajanje radnog odnosa nije bilo kraće ili duže. Pri tome inspektori koriste dostupna dokazna sredstva sukladno propisima koji uređuju postupanje inspekcije, a između ostaloga i razne evidencije kojima imaju pristup. Dakle, najprije se pokušava utvrditi stvarno trajanje, a tek onda se primjenjuje pretpostavka.
18 Hrvatski ceh zaštitara - strukovna zaštitarska komora PRIJEDLOG ZAKONA O SUZBIJANJU NEPRIJAVLJENOGA RADA, Članak 7. Čl. 7. Postupanje inspekcije Mišljenje: Odredbe članka 7. prijedloga Zakona nisu sukladne Ustavu RH. Obrazloženje: Odredbe predmetnog članka 7, predstavljaju kršenje temeljnih načela zajamčenih Ustavom RH. Ustavom RH propisuje se da svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravično i u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama. Budući da iz odredbe ne proizlazi da će poslodavci imati pravo na bilo kakav pravni lijek protiv rješenja inspektora, a koji pravni lijek bi imao odgodni učinak do pravomoćne odluke nadležnog suda, predviđenim konceptom direktno se krši Ustav RH, a što predmetni Zakon čini neustavnim. Primljeno na znanje Poslodavci će protiv rješenja imati pravo podnijeti tužbu. Radi se o zaštiti Ustavom zajamčenog prava na rad. Napominje se kako se odredbe ovoga zakona odnose samo na one poslodavce koji ne prijavljuju radnike, dakle svjesno ne poštuju pravni poredak Republike Hrvatske.
19 HRVOJE ŠIMIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O SUZBIJANJU NEPRIJAVLJENOGA RADA, Članak 7. ovim člankom us stavku 2. nije definirano je li riječ o pravomoćnom ili ovršnom rješenju inspektora što ako se rješenje u sudskog postupku ukine a poslodavac je temelju rješenja bio prijavio radnika koje su posljedice za takvog poslodavca u obrazloženju nema provedenog testa razmjernost radi čega bi ne bi postojalo pravo na žalbu koje zajmčeno člankom 18 Ustava RH Primljeno na znanje Predmetnom je odredbom osigurano pravo podnijeti tužbu, a radi se o zaštiti Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na rad.
20 Hrvatski ceh zaštitara - strukovna zaštitarska komora PRIJEDLOG ZAKONA O SUZBIJANJU NEPRIJAVLJENOGA RADA, Članak 8. Čl. 8. Postupanje nadležnih tijela Prijedlog: U čl. 8. st. 2. treba brisati riječ „ne“ Mišljenje: Žalba bi morala imati odgodni učinak, obzirom da se radi o iznimno ozbiljnoj problematici, te izvršenje Rješenja ne bi smjelo nastupiti prije nego što o istom, u slučaju Žalbe, presudu donese nadležni sud, te prije nego što presuda postane pravomoćna. Primljeno na znanje Poslodavcu je omogućeno podnošenje tužbe. Prije donošenja rješenja, provodi se cijeli postupak utvrđivanja činjenica, a radi se o zaštiti Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na rad. Dodatno, ovaj se zakon primjenjuje samo na one poslodavce koji svjesno krše pravni poredak Republike Hrvatske te oštećuju i radnika i državu i društvo.
21 Ured pučke pravobraniteljice PRIJEDLOG ZAKONA O SUZBIJANJU NEPRIJAVLJENOGA RADA, Članak 9. Člankom 9. Prijedloga Zakona uvodi se različiti radno pravni status radnika nakon obavljanja inspekcijskog nadzora, ovisno o tome radi li se o državljaninu Republike Hrvatske ili državljaninu treće zemlje. Naime, sukladno Prijedlogu Zakona, iako bi i za državljane trećih zemalja vrijedila presumpcija radnog odnosa retroaktivno šest mjeseci od dana obavljanja nadzora, njihov radni odnos prestao bi „s danom kojeg je tijekom provođenja inspekcijskog nadzora kod poslodavca utvrđeno postojanje neprijavljenog rada.“ Ukazujemo da bi navedenu odredbu trebalo preispitati imajući na umu da državljani trećih zemalja spadaju u jedne od ugroženijih i osjetljivijih skupina radnika na tržištu rada, kao i to da je u obrazloženju Prijedloga Zakona navedeno kako je jedan od osnovnih ciljeva Zakona omogućiti prijelaz iz neprijavljenog u prijavljeni rad. S tim u vezi, smatramo da bi državljaninu treće zemlje za kojeg je inspektor utvrdio da radi neprijavljeno, a koji ima izdanu dozvolu za boravak i rad, trebalo omogućiti da nakon retroaktivne prijave nadležnim tijelima osiguranja (zbog presumpcije postojanja radnog odnosa) zakonito pređe u prijavljeni rad, umjesto da mu prestane radni odnos s danom kojeg je tijekom provođenja inspekcijskog nadzora kod poslodavca utvrđeno postojanje neprijavljenog rada. Prihvaćen Odredba je dopunjena na način da obvezno osiguranje prestaje samo državljanima treće zemlje koji rade protivno propisima kojima se uređuje njihova mogućnost rada u Republici Hrvatskoj.
22 Hrvatski ceh zaštitara - strukovna zaštitarska komora PRIJEDLOG ZAKONA O SUZBIJANJU NEPRIJAVLJENOGA RADA, Članak 10. Čl. 10. Obveze poslodavca Mišljenje: Nejasno je na koji način će se predmetna odredba primjenjivati kod tzv. neprijavljenog rada u širem smislu, primjerice kada je poslodavac uredno isplatio osnovnu plaću i platio sve propisane doprinose, no propustio je ispravno obračunati i isplatiti udio povećane plaće (primjerice povećanu plaću za nekoliko prekovremenih sati). Molimo pojašnjene odredbe!? Prihvaćen Odredba se odnosi na neprijavljeni rad u užem smislu.
23 BRUNO ČOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O SUZBIJANJU NEPRIJAVLJENOGA RADA, Članak 10. Potencijalni problem kod određivanja medijalne plaće u RH, a koji podatak se može iščitati jedino iz priopćenja Državnog zavoda za statistiku, je što se izdaje s određenim zakašnjenjem u odnosu na isplatu plaće za pretpostavljeno razdoblje rada. Primjer je posljednje priopćenje RAD-2022-1-1/6 Prosječne mjesečne neto i bruto plaće zaposlenih u 2022. DZS-a koji se odnosi na referentno razdoblje lipnja 2022. godine, dok se priopćenje objavilo tek 19.8.2022. godine. Poslodavcu će se nametnuti obveza isplate plaće, no ta obveza će mu biti neodrediva do službenog priopćenja DZS-a. Iako stavak 6. propisuje da se iznos obveze utvrđuje na temelju podataka Državnog zavoda za statistiku koji su u trenutku utvrđenja neprijavljenoga rada bili posljednji službeno objavljeni, smatram da bi bilo potrebno pobliže pojasniti da se navedeno odnosi i na ona razdoblja i za koja nema službenih objava da obuhvaćaju i plaću odnosno doprinose kako se radnik ne bi doveo u poziciju da čeka isplatu po objavi službene objave odnosno da poslodavac ima obvezu isplate plaće i doprinosa kao neodredivu činidbu. Npr. utvrdi se neprijavljeni rad 20.6., inspektor ima rok od 8 dana za izdavanje rješenja (čl.7. st.2), poslodavac 3 dana od dana dostave rješenja za prijavu na obvezno mirovinsko osiguranje (čl. 7.st 3.), pitanje je na koji iznos bruto plaće će poslodavac radnika prijaviti s obzirom da mu nije poznat iznos medijalne plaće za posljednje mjesece u kojem ga prijavljuje (u slučaju primjera za srpanj i kolovoz). Nadalje, st. 6 se može tumačiti tako da se doprinosi i plaća utvrđuju samo za razdoblja za koja postoje službeni podaci, dok se za ona razdoblja za koja ne postoje ne utvrđuju. Stoga se predlaže se izmijeniti stavak 1. tako da glasi: (1) Poslodavac je dužan za svaki mjesec pretpostavljenog razdoblja rada iz članka 6. ovoga Zakona isplatiti plaću za puno radno vrijeme u visini službeno objavljene mjesečne bruto medijalne plaće u Republici Hrvatskoj ili u visini posljednje službeno objavljene mjesečne bruto medijalne plaće u Republici Hrvatskoj ako ista nije objavljena za mjesec pretpostavljenog rada, te doprinos za obvezna osiguranja koji se isplaćuje na tako utvrđenu plaću. ILI izmjena stavka 6. tako da glasi: (6) Iznos obveze iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka utvrđuje se na temelju podataka Državnog zavoda za statistiku koji su u trenutku utvrđenja neprijavljenoga rada iz članka 7. ovoga Zakona bili službeno objavljeni, te za razdoblje za koje nisu službeno objavljeni uzimaju se utvrđivanje posljednji službeno objavljeni podaci. Napomena - "posljednji" je iz postojećeg stavka uklonjen jer se obveza odnosi na razdoblje pretpostavljenog rada, a koji se odnosi na razdoblje duže nego na što se odnose samo posljednji službeno objavljeni podaci jer se će se posljednji podaci odnositi samo na razdoblje jednog mjeseca, dok će se u pravilu određivati pretpostavljeni rad u trajanju 6 mjeseci. Primljeno na znanje Upravo radi objave “sa zakašnjenjem” propisano je da se uzima zadnja objavljena medijalna plaća i primjenjuje se za cijelo razdoblje trajanja radnog odnosa.
24 Hrvatski ceh zaštitara - strukovna zaštitarska komora PRIJEDLOG ZAKONA O SUZBIJANJU NEPRIJAVLJENOGA RADA, Članak 12. Čl. 12. Objava prekršitelja Mišljenje: Iz predmetnog članka proizlazi da će podaci o potencijalnim prekršiteljima biti objavljeni na mrežnim stranicama Ministarstva prije nego što odluka, kojom je prekršaj utvrđen, stekne svojstvo pravomoćnosti. Štoviše, na mrežnim stranicama Ministarstva bit će objavljeni podaci o poslodavcu, koji se smatra prekršiteljem, sve dok se „u posebnom postupku uspješno ne ospori činjenica postojanja neprijavljenog rada“. Javno prozivanje prekršiteljem onog poslodavca, koji će u sudskom postupku uspješno dokazati da nije kriv za prekršaj, a koje će trajati sve do završetka sudskog postupka, koji se može voditi i nekoliko godina, uzrokovat će ogromnu reputacijsku štetu onom poslodavcu za kojeg će se na koncu pravomoćno utvrditi da nije kriv za prekršaj. Takav poslodavac bit će javno proglašen prekršiteljem te će imati takvu reputaciju u javnosti, za cijelo vrijeme trajanja sudskog postupka u kojem će na kraju uspješno dokazati da nije kriv za prekršaj. Izvjesno je da pri izradi zakona nije na ispravan način uzeto u obzir koliku štetu ovakvo postupanje može uzrokovati poslodavcu, za kojeg će se na kraju utvrditi da nije počinio prekršaj. Primljeno na znanje Pravilnikom će se propisati točan način objave ovih poslodavaca, pri čemu će jasno biti vidljivo da se radi o inspekcijskom nadzoru i zapisnikom utvrđenom neprijavljenome radu. Za slučaj da se u sudskom postupku dokaže da je radnik bio prijavljen, o navedenome će se objaviti informacije. Prijava na obvezno osiguranje lako je provjerljiva informacija.
25 Ured pučke pravobraniteljice PRIJEDLOG ZAKONA O SUZBIJANJU NEPRIJAVLJENOGA RADA, Članak 12. Odredbom čl. 12. st. 3. Prijedloga Zakona propisana je javna objava popisa poslodavaca kod kojih je utvrđeno postojanje neprijavljenog rada te je odredbom st. 6. određeno brisanje poslodavaca s navedenog popisa protekom razdoblja od šest godina od dana kada je zapisnikom utvrđen neprijavljeni rad ili ranije u slučaju uspješnog osporavanja postojanja neprijavljenog rada. Razmatrajući namjeravane pozitivne učinke u suzbijanju neprijavljenog rada objavom popisa poslodavaca kod kojih je utvrđeno postojanje neprijavljenog rada s jedne strane, i pravo na privatnost, s druge strane, ukazujemo da se pravo na privatnost koje je sadržano u Konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Povelji o temeljnim pravima EU može ograničiti temeljem zakona i u skladu s načelom razmjernosti. Stoga predlažemo provesti, odnosno obrazložiti, test razmjernosti ove odredbe u svrhu utvrđivanja elemenata prevladavajućeg javnog interesa objavom rezultata inspekcijskog nadzora na mrežnim stranicama Ministarstva. Također, iz obrazloženja predmetne odredbe nije razvidno zašto je predložen rok od šest godina za njihovo brisanje s liste, kako bi se moglo ocijeniti da li se takvim vremenskim periodom postižu željeni učinci predložene odredbe. Primljeno na znanje Pravo na privatnost u situaciji kada se grubo krši Ustavom zajamčeno pravo na rad pri čemu se osim radnika oštećuje i državu gubi na značaju. Rok od 6 godina usuglašen je sa socijalnim partnerima radi osiguravanja određene pravne sigurnosti s jedne strane, ali i prava na rehabilitaciju s druge strane.
26 Hrvatski ceh zaštitara - strukovna zaštitarska komora PRIJEDLOG ZAKONA O SUZBIJANJU NEPRIJAVLJENOGA RADA, Članak 14. Čl. 14. Jedinstvena elektronička evidencija rada Poslodavci već temeljem postojećih propisa moraju voditi evidencije o radnicima, radnom vremenu itd. Uvođenje još jedne evidencije, povrh svih evidencija koje poslodavci u RH već moraju voditi, dovodi do dodatne i bespotrebne birokratizacije poslovanja te se poslodavcima ovim zakonom nameće još jedna obveza praktički istovjetna već postojećoj, iako se već postojećim evidencijama ostvaruje svrha koja se njihovim vođenjem treba postići. Predlažemo: korištenje već postojećih evidencija Primljeno na znanje Neće postojati obveza vođenja dvije evidencije već će se postojeća evidencija povezati u novi sustav.
27 SINDIKAT RADNIKA DIGITALNIH PLATFORMI PRIJEDLOG ZAKONA O SUZBIJANJU NEPRIJAVLJENOGA RADA, Članak 14. U čl. 14 stavak 2 se navodi: "pohranjuju se i podaci o samozaposlenim osobama koje rade putem digitalnih radnih platformi " Dali ovo znaći da će Obrtinici, samozaposleni morat vodit radno vrijeme? Dali se takve obrtnike to svrstava u neravnopravan položaj u odnosu na ostale obrtnike: zidare stolare... Poznato je da Obrtnik nosioc obrta nema radno vrijeme i ne mora ga vodit. Dali je ovo diskriminacija? Molimo Vas da se ovaj dio zakona briše! Nadalje kao što znamo večina obtrnika taksista a i dostavljača dio svog vremena radi preko digitalnih platformi a dio klijenata dobiju preko drugih kanala (na taksi stajalištu, ispred hotela) za što također izdaju fiskalni račun. Postavlja se pitanje na koji način će vodit radno vrijeme, samo onaj dio odrađen preko digitalnih platformi ili sve zajedno što bi opet značilo da svi ostali obrtnici moraju vodit radno vrijeme. Primljeno na znanje Ne. Obrtnici i samozaposleni neće morati voditi evidenciju radnog vremena već će platfome morati voditi evidenciju tko, kako i koliko radi putem njih.
28 Ured pučke pravobraniteljice PRIJEDLOG ZAKONA O SUZBIJANJU NEPRIJAVLJENOGA RADA, Članak 14. Člankom 14. Prijedloga Zakona predlaže se uvođenje jedinstvene elektroničke evidencija rada koju vodi ministarstvo nadležno za rad. Međutim, istovremeno nije poznata pravna sudbina podataka o radnicima i radnom vremenu radnika koje su poslodavci dužni voditi prema čl. 5. važećeg ZOR-a te Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencija o radnicima (NN, br. 73/17). Također, čl. 21. st. 1. t. 2. Prijedloga Zakona, propisana je novčana kazna za poslodavca koji podatke o radnicima i radnom vremenu ne vodi na odgovarajući način (prema čl. 14. st. 6. t. 1. Prijedloga Zakona), dok je čl. 229. st. 1. t.1. važećeg ZOR-a, već propisana prekršajna odgovornost poslodavca i novčana kazna ako ne vodi evidenciju o radnicima i o radnom vremenu ili je ne vodi na propisan način ili ako na zahtjev inspektora ne dostavi podatke o radnicima i o radnom vremenu. Opisani prekršaj smatra se jednim od najtežih prekršaja poslodavca prema važećem ZOR-u. Stoga predlažemo pojasniti međusobni odnos ovih odredbi Prijedloga Zakona i ZOR-a, kako u praksi ne bi došlo do njihove neujednačene primjene te prethodno preispitati čl. 14. i 21. st. 1. t. 2., st. 2., 3. i 5. Prijedloga Zakona. Primljeno na znanje Donošenjem pravilnika detaljno će se razraditi način vođenja ove evidencije, a intencija nije imati dvostruku evidenciju već povezati postojeće evidencije u novi sustav.
29 HGK PRIJEDLOG ZAKONA O SUZBIJANJU NEPRIJAVLJENOGA RADA, Članak 14. Vezano uz članak 14. naša članica ističe sljedeće: Prijedlog Zakona predviđa uspostavu Jedinstvene elektroničke evidencije rada pri ministarstvu nadležnom za rad, koja bi trebala, kako je zamišljeno, u realnom vremenu omogućiti bilježenje podataka o radnicima i radnom vremenu radnika. Prema obrazloženju uz prijedlog Zakona, uspostavom evidencije bi se olakšao inspekcijski nadzor i spriječio neplaćeni prekovremeni rad, rad duži od zakonom dopuštene satnice i sl. Napor zakonodavca da suzbije neprijavljeni rad i u tu sferu rada uvede red je hvalevrijedan, ali način kako bi se taj cilj trebao ostvariti primjenom predloženog čl. 14. ocjenjujemo nepravednim i teško provedivim. Pritom ističemo da je poslodavac koji uredno ispunjava svoje obveze prema radnicima i državi svakako za otkrivanje neprijavljenog rada i prekršitelja - njemu je to u interesu iz razloga što mu je poslodavac koji ne ispunjava te obveze nelojalna konkurencija. Međutim, način na koji bi se otkrivanje prekršitelja trebalo provoditi je prije svega nepravedan. Naime, prema prijedlogu Zakona (čl. 14.) obveznici dostave podataka u Jedinstvenu elektroničku evidenciju rada bili bi poslodavci. Oni bi trebali poduzeti sve što je potrebno kako bi se omogućila razmjena podataka s Jedinstvenom elektroničkom evidencijom rada u stvarnom vremenu (poslodavci bi tako trebali omogućiti sve potrebne tehnološke preduvjete, nabaviti digitalni certifikat za elektroničkom potpisivanje za osobu/e koja/e bi vodila/e ove podatke, ustrojiti rad dodatne službe s nekoliko novo zaposlenih osoba kako bi se omogućilo pravodobno unošenje ažuriranih podataka na dnevnoj bazi i sl., što sve predstavlja dodatno administrativno i financijsko opterećenje za poslodavce, pogotovo one koji zapošljavaju velik broj radnika, među kojima neki i po nekoliko tisuća radnika tijekom sezone). Dakle, Zakonom bi se dodatno opteretili poslodavci, koji bi pored silnih evidencija, nebrojenih potvrda, uvjerenja, certifikata i ostalih podataka koje su već dužni dostavljati raznoraznim nadležnim tijelima, bili dužni voditi još jednu dodatnu evidenciju, odnosno dostavljati podatke u tu evidenciju. Nova obaveza bi najviše pogodila poslodavce s velikim brojem radnika, u odnosu na koje je obveza unošenja podataka u stvarnom vremenu gotovo neprovediva, kako je to ranije već navedeno. Jasno je da država na ovaj način još jednom svoje obveze i dužnosti u provođenju kontrole poštivanja propisa prevaljuje na poslodavce i isto ukazuje na nemogućnost državnog aparata da sam, putem svojih tijela, učinkovito suzbije neprihvatljive oblike rada te posljedično na nesrazmjer u odnosima poslodavac-država. Držimo da nadležna inspekcija već sada ima dovoljno alata da, i bez uvođenja nove evidencije iz čl. 14. Zakona, utvrdi je li neki radnik uistinu poslodavčev zaposlenik i radi li isti prema utvrđenom rasporedu radnog vremena ili ne. Posebno se protivimo da obveznici vođenja evidencija budu oni poslodavci čija je djelatnost primarno vezana uz turizam, s obzirom na specifičnosti poslovanja u sektoru turizma s velikim brojem radnika tijekom sezone te dinamičnim rasporedom radnog vremena unutar svakog pojedinog objekta. Primljeno na znanje Postojeće evidencije bi se samo trebale povezati s novim sustavom, pri čemu naglašavamo kako će se obveza primjene postepeno propisivati. Također, prilikom donošenja pravilnika provesti će se test malog i srednjeg poduzetništva kao i analiza optimalnog rješenja koje će u najmanjoj mogućoj mjeri opteretiti poslodavce.
30 Miro PRIJEDLOG ZAKONA O SUZBIJANJU NEPRIJAVLJENOGA RADA, Članak 14. Ne shvaćam koja je svrha praćenja radnog vremena samozaposlenih osoba koje rade za digitalne platforme. Nije li propisano da samozaposlene osobe (obrtnici) te direktori ne moraju voditi evidenciju radnog vremena? Jer je evidencija radnog vremena u suprotnosti s osnovnom idejom poduzetništva, da poduzetnik (neovisno o veličini) može raditi onda kad njemu to najbolje odgovara, odnosno onda kada ima najbolju poslovnu priliku za zaradu. Možda će to biti jednom dnevno u komadu od 10 sati, a možda će to biti i triput dnevno po dva sata. Evidencija radnog vremena za takve osobe je besmislena. Oni uopće ne dobivaju plaću za odrađene sate rada, nego njihov prihod direktno ovisi o uspješnosti obavljenih poslova. Posve druga stvar su radnici koji svoju plaću dobivaju za rad u dogovorenom radnom vremenu, za što podržavam ovu ideju evidencije. Također, ovdje se spominju samo samozaposlene osobe koje rade za digitalne platforme. Znači oni su potčinjeni onim samozaposlenim osobama koje ne rade za digitalne platforme jer oni ne moraju voditi evidenciju radnog vremena (npr. "stari" taksisti obrtnici koji love po taxi stajalištima, obrtnici koji se bave nekim drugim zanimanjima...). Koja je svrha evidencije rada samozaposlene osobe koja radi za digitalnu platformu, kad se zna da su upravo samozaposlene osobe te koje najispravnije vode sve papire i plaćaju sva davanja, dok je opće poznato da su radnici koji preko posrednika (agregatora) rade za digitalne platforme, zajedno sa svojim "poslodavcima" ti koji su najproblematičniji za ispunjavanje svojih zakonskih obaveza, bilo u vidu papirologije, bilo u vidu plaćanja potrebnih davanja državi. Primljeno na znanje Ovaj se zakon donosi paralelno sa izmjenama i dopunama Zakona o radu kojima se uređuje rad putem digitalnih platformi. Iz navedenog aspekta, vrlo je važno pratiti rad samozaposlenih osoba koje rade putem platformi, pri čemu se ne radi o obvezi samozaposlenih već o obvezi platforme.
31 Savez samostalnih sindikata Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O SUZBIJANJU NEPRIJAVLJENOGA RADA, Članak 14. Pozdravljamo uspostavljanje pravnog temelja za uvođenje elektroničkog bilježenja radnog vremena te pritom upućujemo na uspješne implementacijske primjere iz Latvije (građevinski sektor), Njemačke (mesna industrija) i nedavno Grčke (sektor trgovine). Međutim, zbunjeni smo logikom prikupljanja podataka o samozaposlenih osobama koje rade putem digitalnih radnih platformi i ostalih osoba koje rade putem digitalnih radnog platformi (pri čemu treba istaknuti da su samozaposlene osobe koje se usput, u hrvatskom pravnom poretku prvi puta definiraju ovim zakonom, obuhvaćene definicijom ostalih osoba iz budućeg općeg propisa o radu te je stoga pitanje treba li ih izdvajati.) U obrazloženju stoji da se uspostavom sustava olakšava inspekcijski nadzor i sprečava prekovremeni rad, rad više od zakonom dopuštene tjedne satnice i neisplata povećane plaće, od čega se ništa ne primjenjuje na samozaposlene osobe pa nije ni jasno kojom bi se svrhom prikupljali ti podaci. Samozaposlene osobe samo određuju kada će obavljati aktivnost, a iz st. 4. proizlazi i da samozaposlene osobe imaju određeno vrijeme u kojem obavljaju posao, što nije točno, niti im se tako nešto može propisivati. Ono što doista treba urediti je elektroničko vođenje podataka o radnicima koji rad obavljaju za digitalnu platformu putem fiktivnih ugovora o radu za agregatore, čiji se rad namjerava legalizirati budućim općim propisom o radu. Dapače, takva odredba je nužna pretpostavka da bi se osiguralo zakonito plaćanje kod rada po pozivu te bi zakon prije trebao imati referencu na takve radnike. Primljeno na znanje Intencija nije da samozaposlene osobe vode evidenciju radnog vremena već da se spriječi prikriveni radni odnos između platforme i samozaposlene osobe.
32 HRVOJE ŠIMIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O SUZBIJANJU NEPRIJAVLJENOGA RADA, Članak 14. U obrazloženju za ovaj članak nema naznaka koliko će to biti financijsko optrerećenje za poslodavce Puno bi bilo bolje urediti da svaki radnik se može neposredno evidentirati sa početkom rada i kraja rada na u elektroničkom evidenciji rada putem npr sustava e-građanin. Ovime se nepotrebno opeterćuje poslodavce sa dostavom podataka u sustav Primljeno na znanje Detaljnija razrada evidencije planira se kroz pravilnik te će se prilikom izrade istoga ovaj prijedlog uzeti u obzir.
33 Ured pučke pravobraniteljice PRIJEDLOG ZAKONA O SUZBIJANJU NEPRIJAVLJENOGA RADA, Članak 15. S obzirom da je osnovni cilj Prijedloga Zakona sveobuhvatnim i sustavnim pristupom na jednom mjestu jasno utvrditi mehanizme za transformaciju neprijavljenog rada u prijavljeni rad te osigurati adekvatan nadzor, mišljenja smo kako se odredba članka 15. koja se odnosi na evidenciju neaktivnih osoba, sadržajno ne uklapa u Prijedlog ovog Zakona. Pritom smo svjesni da za kreiranje i provedbu javnih politika u području tržišta rada te za aktivaciju radne snage postoji potreba utvrđivanja broja neaktivnih osoba koje nisu zaposlene te se ne nalaze u sustavu obrazovanja ili osposobljavanja. Međutim, uvođenje takve evidencije u okviru zakona kojim se uređuje neprijavljeni rad i njegovo suzbijanje, može dovesti do neopravdane pretpostavke da se radi o neprijavljenim radnicima. Među neaktivnim osobama nalaze se različite skupine koje nisu ujedno i neprijavljeni radnici u smislu definicije neprijavljenog rada u Prijedlogu Zakona. Primjerice, u Republici Hrvatskoj je velik broj žena koje nisu aktivne na tržištu rada jer obavljaju neplaćene poslove njege za članove obitelji ili kućanstva. Stoga predloženo zakonsko rješenje u okviru sustava za borbu protiv neprijavljenog rada može stvoriti pogrešnu predodžbu o stvarnoj strukturi neprijavljenih radnika i razmjerima raširenosti neprijavljenog rada, kao i moguće negativno utjecati na njihov položaj u društvu. Primljeno na znanje Iz same odredbe se ničime ne daje naslutiti da se u evidenciji nalaze neprijavljeni radnici. Ratio ove odredbe o evidenciji neaktivnih osoba je pojašnjen u obrazloženjima članaka vezanih uz istu.
34 Savez samostalnih sindikata Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O SUZBIJANJU NEPRIJAVLJENOGA RADA, Članak 15. Uz razumijevanje u obrazloženju navede svrhe zbog koje se odabire ova mjere (vođenja usmjerene politike zapošljavanja, podlogu za analizu rizika mogućnosti/opasnosti od neprijavljenoga rada koja utječe na provođenje ciljanih inspekcijskih nadzora i učinkovitije postupanje prema poslodavcima koji krše propise), smatramo da se ona ne smije ostvarivati prikupljanjem osobnih podataka, a pogotovo na ovako nesrazmjeran način. Primljeno na znanje Prikupljeni podaci ni na koji način neće biti javno dostupni, a radi se o objedinjavanju postojećih evidencija koje se već vode kod javnih tijela.
35 HRVOJE ŠIMIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O SUZBIJANJU NEPRIJAVLJENOGA RADA, Članak 15. koncept evidencija tzv neaktivnih osoba predstavlja grubro kršenja prava na privatnost i tajnosti osobnih podataka Primljeno na znanje Prikupljeni podaci ni na koji način neće biti javno dostupni, a radi se o objedinjavanju postojećih evidencija koje se već vode kod javnih tijela
36 Hrvatski ceh zaštitara - strukovna zaštitarska komora PRIJEDLOG ZAKONA O SUZBIJANJU NEPRIJAVLJENOGA RADA, Članak 18. Čl. 18. Odgovornost u lancu podugovaranja Smatramo da je iz zakona potrebno ukloniti solidarnu odgovornost ugovaratelja za obveze koje podugovaratelj ima prema svojim radnicima. Naime, svaki poslodavac treba odgovarati za obveze koje taj poslodvac ima prema svojim radnicima te je predloženi transfer odgovornosti neosnovan i pretjerano otegotan za naručitelja određenih usluga. Također, iz načina na koji je koncipiran stavak 3. nije jasno do koje visine odgovara ugovaratelj, odnosno odgovara li do visine plaće ili do visine vrijednosti ugovora s podugovarateljem. Naime, vrlo vjerojatno će se raditi o različitim iznosima. Također, nejasno je kako se određuje „visina pružene usluge“ te odnosi li se samo na one usluge koje neposredno pruža radnik zahvaćen neprijavljenim radom ili na sve podugovorene usluge? Prihvaćen Odgovornost u lancu podugovaranja propisuje se s ciljem zaštite radnika koji, uslijed neodgovornosti u lancu podugovaranja, ostaju nezaštićeni. Ugovaratelj odgovara do visine place.
37 HGK PRIJEDLOG ZAKONA O SUZBIJANJU NEPRIJAVLJENOGA RADA, Članak 18. Naši članovi iz industrijskog sektora podržavaju svaki legislativni pokušaj koji ide u smjeru definiranja jednakih tržišnih uvjeta za sve poslodavce, kao i pitanje zaštite radnika jer samo uređeno tržište rada može spriječiti odljev radne snage, što je presudno za gospodarstvo. Međutim člancima 18. i 19. prebacuje se odgovornost s poslodavaca koji ne poštuju zakonske propise na poštene poslodavce. Drugim riječima, na ugovaratelje se prebacuje obveza nadzora nad poslovanjem podugovaratelja za koje pravnu osnovu i pravne alate imaju isključivo državna tijela. U članku 18. navodi se da ugovaratelj solidarno odgovara s podugovarateljem za isplate plaća radnika podugovaratelja. Predlagatelj pri tome uopće ne uzima u obzir činjenicu da ugovaratelj poštuje sve zakonske propise, već mu nameće odgovornost za počinjenje protupravnog čina koje je počinila druga osoba što je u suprotnosti sa svim pravnim osnovama o odgovornosti. Pri tome predlagatelj propušta čak i precizno ograničiti odgovornost ugovaratelja do visine vrijednosti ugovorenog posla sa podugovarateljem – već je takvo ograničenje ostalo nejasno definirano visinom plaće za obavljeni rad kojeg je podugovaratelj dužan platiti radniku. Potpuno je nemoguće utvrditi visinu tog iznosa ako podugovaratelj radi za više ugovarača. Ugovaratelj ne može znati koji će iznos podugovaratelj biti dužan platiti radniku za određeni rad koji je, primjerice, ugovoren za prvih 10 dana u mjesecu, s obzirom da će podugovaratelj obračunati plaću za taj rad tek krajem mjeseca. Iz navedenog razloga ugovaratelj čak i da ima uvid u podatke o plaći, financijske knjige i račune podugovaratelja, ne može znati je li iznos koji je podugovaratelj ugovorio s radnikom u okviru iznosa koji je ugovorio s ugovarateljem. Ukoliko podugovaratelj pogrešno ugovori vrijednost radova ugovaratelj ne bi trebao biti dužan preuzeti rizik poslovanja i za podugovaratelja. No, ugovaratelj niti nije u mogućnostu imati uvid u poslovne knjige, odnosno troškove svog podugovaratelja. Nadalje, potrebno je uzeti u obzir i situaciju kada ugovaratelj plaća uredno podugovaratelja, a podugovaratelj zbog neisplate treće strane na drugom poslu ne plati radniku. Ove odredbe u tom slučaju daju osnovu radniku da se naplati od ugovaratelja pa ugovaratelj dva puta plaća za iste radove. Slijedom navedenog predlaže se brisati članak 18., a podredno: -Odgovornost ugovaratelja ograničiti na vrijednost ugovorenih radova. -Omogućiti ugovaratelju da se isplatom iznosa plaće radnicima podugovaratelja oslobodi obveze plaćanja radova podugovaratelju do iznosa isplaćena plaće njegovim radnicima. -Omogućiti ugovaratelju regresno pravo prema imovini podugovaratelja za iznose koji su „dvostruko isplaćeni". Nastavno na prethodne primjedbe zaprimili smo i prijedlog jednog člana koji predlaže članak 18. dopuniti na način da se odgovornost ugovaratelja za obaveze koje njegov podugovaratelj ima prema svojem radniku ograniči na način da samo ugovaratelj koji nije izvršio svoju obavezu plaćanja prema podugovaratelju solidarno s njim odgovara za potraživanja na ime dospjelih, a neisplaćenih plaća. Primljeno na znanje Odgovornost u lancu podugovaranja propisuje se s ciljem zaštite radnika koji, uslijed neodgovornosti u lancu podugovaranja, ostaju nezaštićeni.
38 Savez samostalnih sindikata Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O SUZBIJANJU NEPRIJAVLJENOGA RADA, Članak 18. Smatramo da bi ugovaratelj trebao odgovarati ne samo potraživanja na ime dospjele i neisplaćene plaće, nego i za neoporezive podatke koji prijedlogom novog budućeg općeg propisa ne spadaju u pojam plaće, naročito ako je snazi prošireni kolektivni ugovor koji je od posebne važnosti za radnike u kojima je neisplata plaća u podugovaretelju naječšća, a to je sektor građevine (što se izrijekom spominje i u obrazloženju ovog zakona). Ovo je i od materijalne važnosti s obzirom na izmjene poreznih zakona u posljednjih nekoliko godina koje su dovele do učinka da se veliki dio primitaka radnika za rad isplaćuje kroz neoporezive dodatke. Stoga predlažemo da se st.1. dopuni formulacijom: 'i primitaka koji predstavljaju naknadu troška radnika na koje radnik ima pravo u skladu s propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, aktom poslodavca ili ugovorom o radu.' Dalje, rok iz st. 2. koji, predmnijevamo, djeluje kao prekluzivni rok (ako ne, to bi trebalo naglasiti) smatramo prekratkim i predlažemo produžiti na opći zastarni rok prema općem propisu o radu (5 godina) ili barem produžiti na 90 dana. Njemačko zakonodavatsvo npr. izrijekom propisuje da radnik bruto tražbinu može ostvarivati u roku od 3 mjeseca, a neto iznos u roku od 3 godine (opći zastarni rok za materijalne tražbine iz radnih odnosa). Također, predlažemo precizirati da se, zbog dugih podizvođačkih lanaca, dodatno propiše da se ugovarateljem smatraju svi ugovatelji u lancu. Primljeno na znanje Obzirom na proširenje odgovornosti za obveze poslodavca na treću osobu izvan područja radnog odnosa, treba voditi računa o visini obveze i proporcionalnosti opterećenja, sve kako ne bi došlo do zlouporabe.
39 IVA LEVANIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O SUZBIJANJU NEPRIJAVLJENOGA RADA, Članak 18. Ovaj članak stoji u slučaju da je Ugovaratelj uredno platio uslugu Podugovaratelju. Pitanje je šta ako Podugovaratelju Ugovaratelj nije platio račun za izvršeni rad radnika zaposlenih kod Podugovaratelja i angažiranih za obavljanje rada? Treba regulirati obavezu Ugovaratelja da plaća izvršene radove na vrijeme. Svjedoci smo problemu neplaćanja izvršenih dogovorenih radova zbog čega poduzeća vjerovnici dolaze u probleme neisplate plaća. Također, veći je problem neizdavanja računa za obavljene usluge. Ovime će se Ugovaratelj dodatno zaštititi ako ispuni formalnosti iz članka 19., a uopće nije platio dogovorene i izvršene radove. Primljeno na znanje Mogućnosti oslobođenja od odgovornosti već su propisane na odgovarajući način. Za slučaj neplaćanja podugovaratelj ima pravni put naplate.
40 BRUNO ČOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O SUZBIJANJU NEPRIJAVLJENOGA RADA, Članak 18. Stavkom 3. je predviđeno da ugovaratelj odgovara samo do visine ugovorene plaće, dok nije navedena visina pretpostavljene plaće. Navedeno se vjerojatno predmnijeva stavkom 1. no trebalo bi dodati i sljedeće: (3) Ugovaratelj odgovara radniku u skladu sa stavkom 1. i 2. ovoga članka do visine ugovorene plaće "odnosno pretpostavljene plaće" za obavljen rad odnosno pružene usluge radi ispunjenja ugovora sklopljenog između ugovaratelja i njegovog podugovaratelja. Primljeno na znanje U ovom smislu opći propis o radu uređuje pitanje što ako plaća nije ugovorena.
41 Karol Jurišić PRIJEDLOG ZAKONA O SUZBIJANJU NEPRIJAVLJENOGA RADA, Članak 18. Članak 18 (4) Ugovaratelj je obavezan isplatiti punu plaću radniku, u slučaju neisplate pune plaće treba uvesti kaznu u iznosu 25 tisuća eura Nije prihvaćen Neisplata place je kazneno djelo koje je već predviđeno Kaznenim zakonom.
42 Hrvatski ceh zaštitara - strukovna zaštitarska komora PRIJEDLOG ZAKONA O SUZBIJANJU NEPRIJAVLJENOGA RADA, Članak 19. Čl. 19. Oslobođenje od odgovornosti Podaci radnika te dokumentacija navedena u ovom članku predstavljaju osobne podatke, a u većini slučajeva i poslovnu tajnu, te se predloženim konceptom ove odredbe krše propisi o zaštiti osobnih podataka jer podugovaratelj ugovaratelju mora dostavljati cijeli set osobnih podataka svojih radnika, koji uključuju čak i OIB te podatak o plaći. Dostavljanje tako velike količine osobnih podataka radnika trećoj osobi, nije u skladu s propisima o zaštiti osobnih podataka jer se ista svrha može postići otkrivanjem mnogo manje količine osobnih podataka (npr. samo ime i prezime radnike te eventualno dokaz o isplati plaće i doprinosa, no iz kojeg neće biti vidljiv iznos plaće pojedinog radnika). Ukazujemo da je iznos plaće osobni podatak i poslovna tajna u većini kompanija te nema nikakvih temelja za to da podugovaratelj otkriva ugovaratelju koliku plaću ima pojedini njegov radnik, kao ni da podugovaratelj ugovaratelju dostavlja osobne podatke svojih radnika, kao što je OIB i sl. Primljeno na znanje U konkretnom se slučaju radi o prikupljanju podataka radi zaštite prava radnika. Podatak o plaći nije niti jednim propisom određen kao tajni.
43 HGK PRIJEDLOG ZAKONA O SUZBIJANJU NEPRIJAVLJENOGA RADA, Članak 19. Naši članovi iz industrijskog sektora primjećuju kako se ovim člankom uvodi dodatno administriranje ugovaratelju i provođenje nadzora za koji ovlasti imaju samo državna tijela kako bi se isti oslobodio obveze odgovornosti prema radnicima. Na ovaj način se krše propisi o zaštiti osobnih podataka regulirani EU legislativom. Nadalje, ne uvodi se obveza podugovaratelju da tražene podatke dostavlja ugovaratelju, već se navodi da ugovaratelj iste mora prikupiti. Postavljaju se pitanja što ako podugovaratelj ne dostavi tražene podatke, te kako će ugovaratelj znati jesu li isti vjerodostojni? Također, ponovo se ne rješava problematika neisplate plaća. U slučaju da podugovaratelj dostavi podatak o plaći radnika, ugovaratelj ne može znati je li ista u konačnici isplaćena radniku. Naši članovi smatraju kako članci 18. i 19. stvaraju pravnu nesigurnost, povisuju troškove ugovaranja, a ne utječu efektivno na smanjivanje neprijavljenog i neplaćenog rada, stoga se predlažu brisati. Primljeno na znanje Odgovornost u lancu podugovaranja propisuje se s ciljem zaštite radnika koji, uslijed neodgovornosti u lancu podugovaranja, ostaju nezaštićeni. Odgovornost ugovaratelja je ionako ograničena na potraživanje u sudskom postupku u kojem će nadležni sud utvrditi sve relevantne činjenice.
44 Savez samostalnih sindikata Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O SUZBIJANJU NEPRIJAVLJENOGA RADA, Članak 19. Predlažemo brisati članak, jer nije poanta da ugovaratelj nadzire podugovaratelja u isplati plaće, nego da radnik može ostvariti svoje pravo na plaću za rad, ako je ne dobije. Upućujemo na primjere iz njemačkog, nizozemskog i slovenskog zakonodavstvu koji ne poznaju mogućnost oslobođenja od odgovornosti upravo iz tog razloga. Podredno, predlažemo da se dodatnim stavkom propišu djelatnosti na koje se mogućnost oslobođenja ne primjenjuje - npr. građevina, prijevoz itd. Posebno je problematična situacija da je dovoljno da ugovaratelj mora poduzeti 'sve odgovarajuće radnje.' Poslodavac koji nema namjeru isplatiti plaću, neće ni dostaviti navedene podatke ugovaratelju, te se postavlja pitanje koja je onda svrha ovog članka, osim omogućiti ugovaratelju da ne bude odgovaran? Nije prihvaćen Bez mogućnosti oslobođenja odgovornosti radilo bi se o nerazmjernom opterećenju ugovaratelja.
45 BRUNO ČOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O SUZBIJANJU NEPRIJAVLJENOGA RADA, Članak 19. Ovim Zakonom plaća ima značenje bruto plaće koji je iznos koji pripada radniku za obavljeni rad, a sastoji se od iznosa za isplatu radniku i javnih davanja koji se sukladno propisima isplaćuju iz bruto plaće. U točki 2. navedeno je kako bi ugovaratelj trebao zatražiti i dobiti podatak o plaći randika, a koji iznos se zapravo ne može odrediti prije započinjanja rada s obzirom da se bruto iznos plaće nerijetko razlikuje od ugovorene plaće s obzirom na prekovremene, neoporezive dodatke i slično. Stoga se predlaže da se umjesto "podatak o plaći radnika" uvrsti "podatak o ugovorenoj plaći radnika". Nadalje, ovaj Zakon će se primjenjivati u svim granama, pa i u onim na koje se primjenjuju kolektivni ugovori (npr. građevinarstvo), tada bi podatak o radnim mjestima pojedinih radnika podugovaratelja bio svrsishodan posebice ako je ugovaratelj odgovoran za obveze koje podugovaratelj kao poslodavac ima prema svom radniku u skladu s člankom 18. Primljeno na znanje Odredba točke 2. se promatra u okviru navedenog članka iz kojeg proizlazi da se radi o ugovorenoj plaći. Budući se radi o prebacivanju odgovornosti, ono mora biti razmjerno važnosti prava koje se štiti, a proširivanje izvan ugovorene place bilo bi dodatno i nerazmjerno opterećenje.
46 Karol Jurišić PRIJEDLOG ZAKONA O SUZBIJANJU NEPRIJAVLJENOGA RADA, Članak 19. Članak 19 Ne bi se smjelo oslobađati ugovaratelja od odgovornosti, nego ugovaratelj treba biti odgovoran za svakoga radnika, o svakome datumu početka i završetka radova i o plaći radnika Nije prihvaćen Bez mogućnosti oslobođenja odgovornosti radilo bi se o nerazmjernom opterećenju ugovaratelja.
47 Ured pučke pravobraniteljice PRIJEDLOG ZAKONA O SUZBIJANJU NEPRIJAVLJENOGA RADA, Članak 21 U članku 3. stavku 2. Prijedloga zakona navodi se definicija pojma neprijavljenoga rada u užem smislu, koja sadrži opis bitnih karakteristika neprijavljenoga rada te popis njegovih pojavnih oblika. U odnosu na prvi dio definicije primjećujemo da formulacija „rad koji s obzirom na narav i vrstu rada i ovlasti poslodavca ima obilježje radnog odnosa“ nije u potpunosti usklađena s odredbom članka 10. stavka 2. Zakona o radu (NN, br. 93/14, 127/17 i 98/19, dalje u tekstu: ZOR), na što ukazujemo u cilju prevencije moguće pravne nesigurnosti. Također, s obzirom da bi ključni kriterij u procjenjivanju trebalo biti utvrđivanje postoje li u određenom radu obilježja radnog odnosa, mišljenja smo da bi ujednačenom razumijevanju ove definicije i primjeni navedene odredbe koristilo pojašnjenje što se smatra obilježjem radnoga odnosa. Naime, pojavni oblik neprijavljenoga rada u užem smislu bez prijave na obvezno mirovinsko osiguranje može se ostvariti samo za one poslove koji su imali obilježje radnog odnosa te će se u svakom pojedinom slučaju morati procjenjivati postoje li obilježja radnog odnosa, a koja nisu definirana ili opisana. Vezano uz čl. 3. st. 3. Prijedloga Zakona, ukazujemo da bi trebalo pojasniti odnosi li se odredba na sve situacije u kojima radnik ostvaruje pravo na povećanu plaću temeljem ugovora o radu, pravilnika o radu ili kolektivnog ugovora, ili samo na one slučajeve koji su izričito navedeni u odredbi članka 94. ZOR-a. Navedeno je moguće pojasniti kroz predloženu zakonsku odredbu ili njezino popratno obrazloženje. U cilju otklanjanja nedoumica te učinkovite primjene propisa, ukazujemo na potrebu pojašnjenja odnosa pojedinih odredbi Prijedloga Zakona s drugim zakonima koji su na snazi i koji reguliraju određena postupanja poslodavaca. Tako je u čl. 3. st. 2. t. 2. Prijedloga Zakona regulirano da neprijavljeni rad u užem smislu predstavlja, između ostaloga, obavljanje rada bez sklopljenog ugovora o radu u pisanom obliku ili bez pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu. Navedeno postupanje poslodavca također je prekršajno sankcionirano (kao jedan od najtežih prekršaja poslodavca) u čl. 229. st.1. t. 3. i st. 2. ZOR-a, na čije odredbe se ne ukazuje u obrazloženju Prijedloga Zakona. Navedeno se odnosi i na čl. 3. st. 3. t. 1. i 2., kao i prekršajne odredbe u čl. 21. st. 1. t. 1. te st. 2., 3. i 5., obzirom da zbog isplate plaće ili dijela plaće bez uručenja obračuna plaće radniku, inspektor rada, temeljem čl. 226. st. 1. t. 18. važećeg ZOR-a, ima ovlast usmenim rješenjem u zapisniku poslodavcu narediti da u ostavljenom roku dostavi radniku obračun iz kojeg je vidljivo kako je utvrđen iznos plaće. U konačnici, neuplate propisanih javnih davanja na i iz plaće, kao i sankcije za isto, također su, među ostalim, regulirane Zakonom o doprinosima (NN, br. 84/08-106/18), čijim je čl. 6. regulirano da prisilnu naplatu i nadzor uplate doprinosa obavlja Porezna uprava, a tim zakonom propisane su i prekršajne kazne za poslodavce. Člankom 14. Prijedloga Zakona predlaže se uvođenje jedinstvene elektroničke evidencija rada koju vodi ministarstvo nadležno za rad. Međutim, istovremeno nije poznata pravna sudbina podataka o radnicima i radnom vremenu radnika koje su poslodavci dužni voditi prema čl. 5. važećeg ZOR-a te Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencija o radnicima (NN, br. 73/17). Također, čl. 21. st. 1. t. 2. Prijedloga Zakona, propisana je novčana kazna za poslodavca koji podatke o radnicima i radnom vremenu ne vodi na odgovarajući način (prema čl. 14. st. 6. t. 1. Prijedloga Zakona), dok je čl. 229. st. 1. t.1. važećeg ZOR-a, već propisana prekršajna odgovornost poslodavca i novčana kazna ako ne vodi evidenciju o radnicima i o radnom vremenu ili je ne vodi na propisan način ili ako na zahtjev inspektora ne dostavi podatke o radnicima i o radnom vremenu. Opisani prekršaj smatra se jednim od najtežih prekršaja poslodavca prema važećem ZOR-u. Stoga predlažemo pojasniti međusobni odnos ovih odredbi Prijedloga Zakona i ZOR-a, kako u praksi ne bi došlo do njihove neujednačene primjene te prethodno preispitati čl. 14. i 21. st. 1. t. 2., st. 2., 3. i 5. Prijedloga Zakona. Primljeno na znanje Ponovljeni komentar br. 12. slijedom čega ponavljamo odgovor: Zadaća je inspektora rada u svakom pojedinom slučaju provjeriti ima li neki odnos obilježja koja ga čine radnim odnosom. Pri tome će inspektori uzeti u obzir ne samo odredbe ovoga zakona već i općeg propisa o radu, kao i drugih relevantnih propisa. Vezano za isplatu povećane place, radi se o isplati svakog povećanja koje se odnosi na plaću radnika, neovisno o izvoru koji povećanje propisuje. U tom smislu nadopuniti će se obrazloženje članka. Prekršajne odredbe drugih propisa koje su navedene u komentaru ostaju na snazi i primjenjuju se i dalje. Obzirom da je prekršaj isplate place bez isplate javnih davanja već u svom opisu sadržan u drugim propisima, isti je naknadno brisan.
48 HGK PRIJEDLOG ZAKONA O SUZBIJANJU NEPRIJAVLJENOGA RADA, Članak 21 Naša članica ističe kako su prekršajnim odredbama u članku 21. stavku 1. alineja 2. predviđene iznimno visoke novčane kazne od 8.090,00 do 13.270,00 eura za poslodavce koji ne bi na odgovarajući način vodili i razmjenjivali podatke s elektroničkom evidencijom. Kazne bi ponovno najviše pogodile velike poslodavce, koji bi npr. zbog nehotičnog pogrešnog unosa podataka, a koji bi bio neminovan kod velikog broja unosa (za velik broj radnika), trpjeli visoke kazne. Primljeno na znanje Kazne su propisane u skladu s Prekršajnim zakonom i ciljem odvraćanja od kršenja propisa koji imaju.
49 Savez samostalnih sindikata Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O SUZBIJANJU NEPRIJAVLJENOGA RADA, Članak 21 Predlažemo propisati sankciju za neisplatu povećane plaće za prekovremenu rad, odnosno za čl. 3. st. 2. točku 1. Prema istraživanju SSSH o radnom vremenu (http://www.sssh.hr/upload_data/site_files/istrazivanje-sssh-o-radnom-vremenu-2019.pdf) – 40% ispitanika koji radi prekovremeno izjavilo je da im prekovremeni rad nije evidentiran i plaćen te ovaj oblik neprijavljenog rada predstavlja vjerojatno najčešći oblik u Hrvatskoj uz goleme gubitke za državu (ne samo radnika) te ga je prijeko potrebno suzbijati. Primljeno na znanje Neispalata place je kazneno djelo opisano u Kaznenom zakonu.
50 Vitomir Begović PRIJEDLOG ZAKONA O SUZBIJANJU NEPRIJAVLJENOGA RADA, PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Rokove za donošenje određenih pravilnika potrebno je smanjiti na 6 mjeseci od stupanja na snagu zakona. Naime, praksa vezana uz donošenje drugih zakona (npr. Zakon o zaštiti na radu) ukazuje na činjenicu da određeni pravilnici nisu donijeti niti nakon 8 godina od stupanja na snagu zakona ! Svaki daljnji komentar je suvišan, osim inzistiranja na roku od 6 mjeseci koji je primjeren. Ovdje koristim priliku podsjetiti da dobra praksa i promišljanja iz drugih zemalja mogu biti korisna. Priručnik „Rješavanje problema neprijavljenog rada u građevinskoj industriji“ (eng. krat. TUWIC), rezultat je europskog projekta koji je objedinio udruge poslodavaca, sindikate i izvršna tijela u sektoru građevinarstva u sedam zemalja (Austrija, Belgija, Bugarska, Francuska, Italija, Rumunjska i Španjolska). Cilj projekta TUWIC koji je financirala EU je olakšati provedbu cjelovitog pristupa radu na crno (eng. krat. UDW) u građevinskom sektoru. U svakoj su zemlji građevinski sindikati, savezi poslodavaca i izvršna tijela surađivali na razvoju niza političkih inicijativa koje obuhvaćaju čitav spektar mogućih mjera za borbu protiv neprijavljenog rada u građevinskom sektoru. Te inicijative prikazuju što se može postići tripartitnom suradnjom i kako socijalni partneri mogu igrati vodeću ulogu u pretvaranju neprijavljenog rada u prijavljeni rad. Sadržaj priručnika svakako može biti koristan i za Hrvatsku ,a pojedine mjere prilagodljive u svim sektorima. Primljeno na znanje Pravilnici za koje je ovim zakonom propisan dulji rok za donošenje tehnički su zahtjevni te iziskuju određena pravna i tehnička rješenja koja nije moguće provesti u kraćem roku. Socijalni partneri će biti uključeni u sve aspekte borbe protiv neprijavljenoga rada.