Izvješće o provedenom savjetovanju - PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Marija Alfirev | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Centar za socijalnu inkluziju Šibenik Ocjena stanja i osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom te posljedice koje će donošenjem zakona proisteći Predlažemo da se ovaj prijedlog Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o socijalnoj skrbi, s konačnim prijedlogom zakona izmijeni i dopuni odredbom koja će ispraviti diskriminaciju osoba s invaliditetom koje koriste socijalnu uslugu organiziranog stanovanja u kontekstu ostvarenja mogućnosti prava na rad, prava na plaću, prava na raspolaganje vlastitom imovinom. Polazeći od Ustavne odredbe da svatko ima pravo na rad i slobodu rada, da svaki zaposleni ima pravo na zaradu kojom može osigurati sebi i obitelji slobodan i dostojan život proizlazi nepobitno pravo koje se ne smije uskratiti niti osobama koje koriste pravo na socijalnu uslugu organiziranog stanovanja. Nadalje Ustavnim odredbama je uređeno da posebnu skrb država posvećuje zaštiti osoba s invaliditetom i njihovu uključivanju u društveni život. Konvencija o pravima osoba s invaliditetom obvezuje države potpisnice da priznaju pravo na rad osobama s invaliditetom, na ravnopravnoj osnovi s drugima; ovo uključuje pravo na mogućnost zarađivanja za život od rada, slobodno odabranog ili prihvaćenog na tržištu rada i u radnom okruženju koje je otvoreno, uključujuće i dostupno osobama s invaliditetom, te da će raditi na promicanju mogućnosti zapošljavanja na tržištu rada, kao i pružanja pomoći u pronalaženju, dobivanju, zadržavanju posla i povratku na posao, te promicanju stjecanja radnog iskustva osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada. Preporuka je Odbora da država stranka pripremi i provede akcijski plan za povećanje stope zapošljavanja osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada. Pritom je nužno analizirati i korigirati prepreke zapošljavanju osoba s invaliditetom. Također, nužno je regulirati i nadzirati razumnu prilagodbu radnog mjesta što uključuje zapošljavanje uz podršku. Nadalje, Zakon o socijalnoj skrbi definira organizirano stanovanje kao socijalnu usluga kojom se osigurava stanovanje u stambenoj jedinici uz stalnu ili povremenu stručnu i drugu pomoć i potporu u osiguravanju osnovnih životnih potreba te socijalnih, radnih, kulturnih, obrazovnih, rekreacijskih i drugih potreba radi uspostavljanja i održavanja njihovih socijalnih uloga, izjednačavanja njihovih mogućnosti, poboljšanja kvalitete života, poticanja aktivnog i samostalnog življenja te socijalnog uključivanja, ovisno o potrebama korisnika. Istovremeno, isti zakon propisuje da je korisnik dužan u plaćanju cijene usluge sudjelovati svojim prihodima i imovinom i da se korisniku prava na uslugu OS visina novčanog iznosa kojim plaća cijenu usluge umanjuje za iznos naknade za osobne potrebe korisnika. Ukoliko osoba može raditi i sklopiti ugovor o radu, te primiti plaću, plaća će joj se smatrati prihodom kojim bi u cijelosti trebalo sudjelovati u plaćanju usluge organiziranog stanovanja. Upravo tu nastaje problem i ukazuje na nedovoljnu fleksibilnost zakona koji bi trebao imati za cilj i pružanje odgovarajuće podrške i omogućavanje stvaranja preduvjeta za izlazak iz sustava ovisnosti o tuđoj pomoći. U ovom slučaju to se neće dogoditi jer osobi kojoj treba ogromna sreća i podrška da pronađe posao uzima se plaća u cijelosti i ne ostavlja joj se niti dio kojim može po svojoj volji raspolagati. Stoga je nužno korigirati pojedine odredbe Zakona o socijalnoj skrbi kako bi se povećao broj zaposlenih OSI i kako bi se ostvarili preduvjeti za neovisan život u zajednici. Naš prijedlog glasi: Izmjena članka 121. Zakona o socijalnoj skrbi - Sudjelovanje korisnika u plaćanju usluge (3) U iznos prihoda kojima je korisnik dužan sudjelovati u plaćanju cijene usluge ne uračunava se iznos koji korisnik plaća za uzdržavanje člana obitelji, prema zakonu kojim se uređuju obiteljski odnosi, a korisniku prava na uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja visina novčanog iznosa kojim plaća cijenu usluge umanjuje se za iznos naknade za osobne potrebe korisnika ili 30% neto zakonom propisane minimalne plaće ukoliko korisnik radi i prima plaću. Obrazloženje: Ovom izmjenom potiče se dio osoba koje koriste socijalnu uslugu organiziranog stanovanja na rad, stjecanje radnih navika, radnog iskustva i stvaranje preduvjeta za potencijalni izlazak iz sustava socijalne skrbi i ostvarivanje neovisnog života što je u skladu s Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom, te drugim nacionalnim strateškim dokumentima. http://www.inkluzija-sibenik.hr/stranice/izdavastvo/9.html | Nije prihvaćen | Prijedlozi izneseni u komentaru nisu predmet predloženih izmjena i dopune niti predmet uređenja Zakona o socijalnoj skrbi. |
| 2 | Centar za rehabilitaciju Stančić, Stručno vijeće | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Stručno vijeće CZR Stančić: članak 256. („osoba koja se prvi puta zapošljava u ustanovi socijalne skrbi u zanimanju iz članaka 251., 252., i 253. ovog Zakona zapošljava se kao pripravnik na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme“) - Navedeno će dodatno otežati zapošljavanja jer ljudima koji imaju stručne ispite pri drugim ministarstvima nameće obvezu ponovnog polaganja stručnog ispita i status pripravnika. | Primljeno na znanje | Iz komentara nije razvidan prijedlog odredbe na koju se odnosi pa je primljen na znanje |
| 3 | Siniša Bosanac | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Na žalost ovim izmjenama ne ispravljaju se sve nelogičnosti zakona. Umjesto retroaktivnog priznavanja prava na status roditelja njegovatelja od dana podnošenja zahtjeva trebate uvesti sankcioniranje za one koji ne postupaju po odredbi zakona da se zahtjev mora riješiti u roku od mjesec dana. Također pored djece to jest OSI koji zbog zdravstvenog stanja nigdje ne mogu biti uključeni treba se uvesti naknada ali na osobnu invalidninu i za doplatak za tuđu pomoć i njegu za svu djecu s tUR i OSI koji ne mogu biti uključeni ili zbog zdravstvenog stanja ili zbog nedostatka potrebne socijalne usluge. Iznos uvećane invalidnine to jest doplatka za tuđu pomoć i njegu bio bi u visini cijene usluge koju ministarstvo ima ugovorenu s pružateljima. Nadalje ne postoje sankcije za one jedinice područne samouprave koje nemaju izrađene socijalne planove a koje su dužne izraditi po zakonu. Stoga je potrebno uvesti sankcioniranje neizvršavanja te obaveze. Nadalje ne postoje sankcije za centre za socijalnu skrb i JLS koje ne organiziraju radove za opće dobro bez naknade. Obzirom da je učestalo zaobilaženje zakona potrebno je uvesti sankcioniranje onih koji svoje obaveze ne ispunjavaju. | Primljeno na znanje | Komentar je primljen na znanje |
| 4 | Dom za starije i nemoćne osobe Slavonski Brod | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Predlažemo dopunu Članak 207. – koji glasi (1) Ravnatelja doma socijalne skrbi u slučaju privremene spriječenosti u obavljanju ravnateljskih poslova zamjenjuje stručni radnik ili drugi radnik koji ima završen integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij prava ili ekonomije, a kojega odredi ravnatelj. Zamijeniti / nadopuniti.. i da glasi 1) Ravnatelja doma socijalne skrbi u slučaju privremene spriječenosti u obavljanju ravnateljskih poslova zamjenjuje stručni radnik ili drugi radnik koji ima završen završen specijalistički diplomski stručni ili diplomski sveučilišni studij odnosno integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij prava ili ekonomije ili radnik koji ispunjava uvjete za ravnatelja iz čl. 205. ovoga zakona Srdačan pozdrav | Nije prihvaćen | Odredba na koju se odnosi komentar nije predmet izmjena i dopune koje su obuhvaćene ovim Nacrtom prijedloga zakona |
| 5 | Ana Dinčir | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Predlažemo da se iz čl. 64. st. 2. Zakona o socijalnoj skrbi izbriše dobna granica za priznavanje prava na status roditelja njegovatelja/ njegovatelja. | Nije prihvaćen | Odredba na koju se odnosi komentar nije predmet izmjena i dopune koje su obuhvaćene ovim Nacrtom prijedloga zakona |
| 6 | Osječko-baranjska županija | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Komentar na članak 331. Zakona S obzirom da je člankom 331. Zakona određeno da je do stupanja na snagu Pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga, na snazi Pravilnik o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga, prestankom važenja istog nestaju i minimalni uvjeti za pružanje usluge u obiteljskom domu. Što se tiče mogućnosti nastavka pružanja usluge u obiteljskim domovima (članak 322. Zakona o socijalnoj skrbi) do 31.12.2026. godine, na koji način bi se trebalo kontrolirati ispunjavanje mjerila za pružanje socijalnih usluga u obiteljskom domu? Što u slučaju kada u obiteljskom domu nastane promjena koja se tiče korisnika (povećanje kapaciteta) te je istu potrebno evidentirati novom licencijom? Po kojoj osnovi će inspekcija Ministarstva provesti nadzor nad obiteljskim domom nakon utvrđene potrebe uslijed provedene kontrole od strane županije? Također, otvara se pitanje načina provedbe kontrole svih pružatelja usluga iz članka 169. Zakona, odnosno pružatelja usluga kojima je jedinica područne samouprave izdala licenciju ali po odredbama prethodno važećeg Pravilnika, s obzirom da isti imaju pravo obavljati uslugu na način kako je uređeno prethodnim Pravilnikom do isteka roka iz članka 88. prijedloga Pravilnika? Odredbe koje uređuju minimalne uvjete po kojima su županije dodjeljivale licenciju u svojoj nadležnosti trebale bi ostati u primjeni do isteka roka od 3 godine od stupanja na snagu Zakona o socijalnoj skrbi, a odredbe o obiteljskim domovima do 31.12.2026. | Nije prihvaćen | Odredba na koju se odnosi komentar nije predmet izmjena i dopune koje su obuhvaćene ovim Nacrtom prijedloga zakona |
| 7 | Osječko-baranjska županija | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Komentar na članak 261. Zakona U smislu zapreke za rad u djelatnosti socijalne skrbi, predlažemo brisanje kaznenih djela protiv časti i ugleda (glava XI.) te unos sljedećih kaznenih djela: kaznena djela protiv opće sigurnosti (glava XXI.), kaznena djela protiv računalnih sustava, programa i podataka (glava XXV.), kaznena djela protiv biračkog prava (glava XXXI.) te kaznena djela protiv strane države ili međunarodne organizacije (glava XXXIII.). | Nije prihvaćen | Iz komentara nije vidljivo obrazloženje ovakvoga prijedloga a i odredba na koju se odnosi komentar nije predmet izmjena i dopune koje su obuhvaćene ovim Nacrtom prijedloga zakona. |
| 8 | Osječko-baranjska županija | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Komentar na članke 227., 228., 229. i 230. Zakona Prema članku 227., socijalne usluge mogu pružati udruge, vjerske zajednice, druge domaće i strane pravne osobe te obrtnici, u sklopu zasebne organizacijske jedinice. Članci 228. i 229. odnose se samo na pravne osobe iz članka 227., te se obrtnik kao fizička osoba ne spominje niti je obuhvaćen odredbama iz navedenih članaka. Nadalje, prema članku 230. fizička osoba obrtnik može pružati samo socijalnu uslugu savjetovanja u savjetovalištu i uslugu pomoći u kući, što je u nesuglasju s člankom 227. S obzirom na sve navedeno, nije jasno može li obrtnik pružati sve socijalne usluge ili samo usluge savjetovanja u savjetovalištu i uslugu pomoći u kući, te treba li ih pružati u zasebnoj organizacijskoj jedinici uz poštivanje odredbi koje se odnose na voditelja | Nije prihvaćen | Odredbe na koje se odnosi komentar nisu predmet izmjena i dopune koje su obuhvaćene ovim Nacrtom prijedloga zakona. |
| 9 | Osječko-baranjska županija | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Komentar na članak 211. Zakona Smatramo da upravno vijeće doma socijalne skrbi može samostalno donijeti pravilnik o radu i pravilnik o unutarnjoj sistematizaciji doma te da za isto nije potrebna prethodna suglasnost osnivača. | Nije prihvaćen | Odredba na koju se odnosi komentar nije predmet izmjena i dopune koje su obuhvaćene ovim Nacrtom prijedloga zakona |
| 10 | Osječko-baranjska županija | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Komentar na članak 169. Zakona S obzirom da je člankom 219. stavak 1. podstavak 2. Zakona određeno da je djelatnost Akademije socijalne skrbi organiziranje i provođenje kontinuiranog stručnog usavršavanja stručnih radnika u djelatnosti socijalne skrbi, predlažemo da županije svoju obvezu organiziranja edukacije stručnih radnika ispunjavaju kroz suradnju s Akademijom. | Primljeno na znanje | Komentar je primljen na znanje a za realizaciju navedenoga prijedloga potrebno je pričekati početak rada Akademije socijalne skbi, od 1. siječnja 2023. |
| 11 | Osječko-baranjska županija | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Komentar na članak 36. i 38. Zakona Nije jasno kako treba postupati kada Zavod jednom mjesečno jedinicama lokalne samouprave dostavi podatke o radno sposobnim i djelomično radno sposobnim samcima/članovima kućanstva, a onda iste te podatke dostavi jedinici područne (regionalne) samouprave. Ukoliko se korisnik ZMN odazove na rad jednoj jedinici, druga će o njemu izvijestiti da se nije odazvao niti sudjelovao u radovima za opće dobro. Predlažemo da se obveza u članku 36. propiše jedinicama lokalne samouprave uz mogućnost suradnje s jedinicama područne (regionalne) samouprave u ugovaranju rada za opće dobro bez naknade. | Nije prihvaćen | Odredbe na koje se odnosi komentar nisu predmet izmjena i dopune koje su obuhvaćene ovim Nacrtom prijedloga zakona |
| 12 | Antonio Milanović | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Prijedlog izmjene ovog Zakona pišem kao majka njegovateljica svoga sina Antonia Milanovića, Ozula Milanović kako slijedi: Kao roditelj njegovatelj smatram da činjenica što je invalidna osoba, u ovom slučaju moj sin, zaposlena ne smije i ne može biti razlog za stagniranje naknade, odnosno za ne povećanje osnovice budući da se ja (kao i ostali roditelji njegovatelji) o svom sinu brinem 24 sata, što znači i kad je na poslu. Lijenosti i šutnjom administracije te odlukama o istim, već dugi niz godina niskim naknadama, zapravo se samo demotiviraju roditelji da svoju djecu s invaliditetom socijaliziraju i potiču na rad u onoj mjeri u kojoj to oni mogu. Ovim putem, napominjem da se krši i Konvencija o ljudskim pravima kao i pravila Europske unije čija smo članica od 1. srpnja 2013. godine, a čiji je glavni moto, da podsjetim: „Ujedinjeni u različitosti“, ovakve i slične odluke svakako nas guraju puno dalje od tog ujedinjena i svega što bi mi kao jedno Europsko moderno društvo trebali biti, a čemu nadam se i težimo ili bi bar trebali. Isto tako, bitno je za napomenuti, da s obzirom na trenutna poskupljenja na svim poljima u našoj državi smatram da bi ovo trebao biti tek mali i početni korak kojim bi trebali zaštiti osobe s invaliditetom i njihove roditelje ili skrbnike od povećanih financijskih izdataka kojima smo i inače izloženiji nego ostali, a kamoli ne sada. Nažalost, ako tako ne bude mi ćemo postati još ugroženija skupina nego inače, a to ne bi trebao cilj socijalne politike niti jedne civilizirane države. Odluke koje unazađuju pojedinca i tjeraju ga na korake unazad ne trebaju nikome, a najmanje onima koji ionako već zbog „zdravstvenog statusa“ i svega što iz toga proizlazi spadaju u socijalno ugroženu skupinu. | Primljeno na znanje | Komentar je primljen na znanje |
| 13 | EDI VLAŠE DAUTOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | aktivan nadzor i savjetovanje socijalnih radnika najmanje jednom godišnje od strane nadležnog ministarstva | Primljeno na znanje | Komentar je primljen na znanje |
| 14 | Ured pučke pravobraniteljice | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Kao opunomoćenica Hrvatskog sabora za zaštitu i promicanje ljudskih prava i kao središnje tijelo nadležno za suzbijanje diskriminacije, pozdravljamo upućivanje u proceduru donošenja Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, s Konačnim prijedlogom zakona (dalje: Nacrt prijedloga), posebno jer se poboljšavaju prijelazne i završne odredbe Zakona o socijalnoj skrbi iz 2022. godine (dalje: ZSS). Nastavno, navodimo načelno mišljenje na tekst Nacrta prijedloga te uz pojedinačne članke. Početno ukazujemo da Obrazloženje Nacrta prijedloga, posebice prijedloga za donošenje zakona po hitnom postupku nije dovoljno jasno. Sukladno pravilima nomotehnike i odredbi članka 204. Poslovnika Hrvatskog sabora iznimno se zakon može donijeti po hitnom postupku, kada to zahtijevaju osobito opravdani razlozi, koji u prijedlogu moraju biti posebno obrazloženi. Smatramo kako razlozi jesu opravdani, uzimajući u obzir da su protekli rokovi za provedbu postupaka radi utvrđivanja ispunjavaju li postojeći korisnici zajamčene minimalne naknade te statusa roditelja njegovatelja ili njegovatelja uvjete za priznavanje prava prema ZSS-u, međutim smatramo da obrazloženje nije dovoljno jasno. Naime, u točki IV. Nacrta prijedloga navodi se da će „predloženim zakonom prestati razlozi diskriminacije u početku korištenja prava nastali ovisno o broju korisnika i opterećenosti nadležnog tijela i posljedično tome dinamici u rješavanju“. U ovom kontekstu skrećemo pažnju kako je diskriminacija definirana Zakonom o suzbijanju diskriminacije (NN, br. 85/08, 112/12, dalje: ZSD) kao stavljanje u nepovoljniji položaj osobe zbog neke njezine stvarne ili pretpostavljene karakteristike tj. osnove diskriminacije. Osnove diskriminacije navedene su u članku 1. ZSD-a, odnosno to su: rasa ili etnička pripadnosti ili boja kože, spol, jezik, vjera, političko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, imovno stanje, članstvo u sindikatu, obrazovanje, društveni položaj, bračni ili obiteljski status, dob, zdravstveno stanje, invaliditet, genetsko naslijeđe, rodni identitet, izražavanje ili spolna orijentacija. Dakle, ukoliko je početak korištenja prava priznavanja prava bio nejednako određivan na temelju neke od navedenih osnova, tada je moguće govoriti o diskriminaciji. Pretpostavljamo da se u dosadašnjim postupcima priznavanja prava nisu primjenjivali diskriminatorni kriteriji već da je neujednačenost koja se ovim Nacrtom prijedloga želi ispraviti administrativne prirode, odnosno da proizlazi iz činjenice da svi postupci za postojeće korisnike ne mogu biti pokrenuti na isti dan te da su različitog trajanja, a uslijed čega će im, uzimajući u obzir članak 136. stavak 1. ZSS-a, naknade i usluge biti priznate počevši od različitih datuma, zbog čega će biti u nejednakom položaju (no, ne i diskriminirani u pravnom smislu). Stoga, predlažemo da se tekst preformulira na način da „će predloženim zakonom prevenirati neujednačenost u postupanju“. U vezi ove neujednačenosti, pučka pravobraniteljica već se obraćala Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike (dalje: Ministarstvo), ukazujući na to da će postojeći korisnici, uslijed činjenice da dan početka priznavanja prava nije ujednačen, tj. uzimajući u obzir rokove za provedbu postupaka iz članka 312. te članak 136. stavak 1. ZSS-a, biti dovedeni u nejednak položaj. Na ovo smo ukazivali Ministarstvu u odnosu na postojeće korisnike zajamčene minimalne naknade (dalje: ZMN), za koje neujednačenost može biti posebno nepovoljna s obzirom da je osnovica za izračun ove naknade uvećana Odlukom o osnovici za izračun iznosa zajamčene minimalne naknade od 26. veljače 2022. godine (NN, br. 23/2022). Drugim riječima, zbog vremenske fleksibilnosti određivanju dana pokretanja postupka (unutar šest mjeseci) te slijedom toga neujednačenosti dana priznavanja naknade, neki će korisnici ranije početi dobivati uvećani iznos, a neki kasnije. U ovom smo kontekstu istaknuli kako je bez definiranja ujednačenog dana/datuma od kojeg će se svim postojećim korisnicima početi priznavati nanovo priznat ZMN, omogućena arbitrarnost postupanja, koja će dovesti do nejednakosti. Također smo Ministarstvu skrenuli pažnju na to da već primjećujemo kako je praksa centara za socijalnu skrb neujednačena po ovom pitanju. U Ocjeni stanja navodi se da je analiza postojećeg zakonskog okvira pokazala da su se kod priznavanja prava na naknadu za osobne potrebe za one korisnike kojima je priznata usluga smještaja ili organiziranog stanovanja prema ranije važećem ZSS pojavile određene dvojbe u pogledu određivanja početka korištenja prava. Nadalje, navodi se da je prijelaznim odredbama ZSS propisana dužnost nadležnim tijelima da za one korisnike prava na status roditelja njegovatelja koji su korisnici u trenutku stupanja na snagu ZSS provedu postupak radi utvrđivanja ispunjavanja uvjeta za priznavanje prava na temelju ovoga zakona u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ZSS, odnosno u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ZSS za priznavanje drugih prava. Kako se navodi, unatoč instruktivnom roku za provođenje postupka utvrđivanja ispunjenosti uvjeta za priznavanje prava na status roditelja njegovatelja sukladno ZSS oko 400 postupaka za priznavanje prava na status roditelja njegovatelja još nije dovršeno što dovodi do značajnog odstupanja u početku priznavanja tog prava. S obzirom na sve ranije istaknuto podržavamo navedeno obrazloženje i izmjene prijelaznih odredi ZSS, ali isto tako smatramo da su ove izmjene i dopune i prilika da se uredi i priznavanje ZMN-a za postojeće korisnike koje trenutno može biti neujednačeno i što dovodi do iste nejednakosti koja se pojavljuje za postojeće korisnike prava na status roditelja odgojitelja ili odgojitelja te prava na naknadu za osobne potrebe. Stoga smatramo da je potrebno izmijeniti prijelaznu odredbu članka 311. ZSS koja se odnosi i na korisnike ZMN-a za koje je postupak radi utvrđivanja ispunjavanja uvjeta za priznavanje prava na temelju ZSS trebalo provesti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ZSS, o čemu nastavno predlažemo konkretnu izmjenu članka u djelu gdje se osvrćemo na članak 17. Nadalje, predlažemo da se izmjeni i odredba članka 293. ZSS koja regulira pravni institut zabilježbe tražbine. Naime, člankom 249. stavkom 1. Zakona o socijalnoj skrbi (NN, br. 157/13 dalje: ZSS iz 2013.) bilo je propisano da se na temelju pravomoćnog rješenja o priznavanju prava na zajamčenu minimalnu naknadu i uslugu smještaja ili boravka, vrši upis zabilježbe tražbine u zemljišnim knjigama na nekretninama u vlasništvu odraslog korisnika u korist Republike Hrvatske, na prijedlog nadležnog državnog odvjetništva, na isti način kako je propisano i važećim ZSS. S obzirom da su početkom 2014. godine mediji problematizirali pravednost ovoga pravnog instituta navodeći da se zapravo radi o derogaciji prava socijalno ugroženih osoba, bivše Ministarstvo socijalne politike i mladih demantiralo je medijske tvrdnje da se država upisuje na imovinu korisnika socijalne pomoći i istaklo kako se radi o krivom tumačenju ZSS iz 2013. jer se zabilježba tražbine ne provodi na stan ili kuću u kojoj korisnik socijalne pomoći živi. Ali ako korisnik zajamčene minimalne naknade, uz nekretninu u kojoj živi ima drugu nekretninu ili imovinu čijom prodajom može osigurati uzdržavanje sebe i obitelji, a ne može je prodati ili iznajmiti, onda se vršio upis zabilježbe tražbine na tim nekretninama. Ta se zabilježba brisala ako bi vraćanje dospjelih tražbina ugrozilo materijalni položaj nasljednika, objašnjavalo se u priopćenju Ministarstva socijalne politike i mladih, 13. veljače 2014. (Hina). U tom smislu, Ministarstvo je dostavilo upute o postupanju za sve centre za socijalnu skrb. Ipak, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi („Narodne novine“ br. 152/2014) izmijenjena je odredba članka 249. stavka 1. ZSS iz 2013. na način da je jasno propisano da se vrši upis zabilježbe tražbine u zemljišnim knjigama na nekretninama iz članka 29. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona (dakle, samo na drugi stan ili kuću, osim stana ili kuće koju koristi za stanovanje, a koju može otuđiti ili iznajmiti i time osigurati sredstva za podmirenje osnovnih životnih potreba) te na drugim nekretninama koje korisnik ne koristi za stanovanje, a koje su u vlasništvu odraslog korisnika. Da bi se izbjegla moguća derogacija prava na ZMN socijalno najugroženijih građana, posebice se to odnosi na starije i neuke korisnike koji ne razumiju institut zabilježbe tražbine i radije pristaju na ukidanje ove naknade jer se boje „uknjižbe na svoju kuću ili stan u kojem žive“, te mogućnost nejednake primjene ZSS ovisno po kojem zakonu su ostvarili pravo na ZMN, jer se za neke korisnike ZMN provodila zabilježba tražbine a za druge korisnike nije, predlažemo da se izmjeni članak 293. ZSS na način kako je to bilo regulirano Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi („Narodne novine“ br. 152/2014). Nadalje, ukazujemo na potrebu izmjene stavka 3. članka 291. kojim se propisuju financijske obveze jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba, koji su u kriznim situacijama, kada obitelj s maloljetnom djecom ostane bez svog doma i nije u mogućnosti sama osigurati smještaj, dužni osigurati smještaj u socijalnom stanu ili na drugi način, kako bi se spriječilo odvajanje djece od odraslih članova obitelji. Naime, na primjeru 6 romskih obitelji iz Novog Vinodolskog, koje su, uključujući maloljetnu djecu, 24. lipnja 2022. godine temeljem pravomoćne sudske odluke iseljene iz svojeg jedinog doma na adresi Nova Krasa 87, uvidjeli smo nedostatnu određenost ove odredbe koja vodi pravnoj nesigurnosti. U ovom konkretnom primjeru većina ovih obitelji još uvijek nije smještena u primjereni smještaj, odnosno nadležna jedinica lokalne i nadležna jedinica područne (regionalne) samouprave nisu osigurale, uz izuzetak jedne obitelji kojoj su isplatili potporu u vidu najamnine za iznajmljeni stan, ikakav primjereni smještaj. U stavku 3. članka 291. ZSS-a obveze jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba su navedene deklaratorno, navodeći njihovu dužnost osiguranja smještaja, no ne navodi se rok unutar kojeg ovaj smještaj treba osigurati niti čija je to primarna odgovornost (da li je to primarno odgovornost jedinice lokalne samouprave, pa ako ona nema kapacitete onda i županije te nije jasno zašto nije predviđena i uloga države koja raspolaže značajnim brojem nekretnina u svom vlasništvu). Osim toga, kao vrste smještaja navode se „socijalni stan“ ili „drugi način“, iako čl. 15. ZSS, koji pojašnjava pojedine pojmove u smislu ovoga Zakona, ne navodi ove pojmove ili njihovo značenje, prepuštajući obveznicima ove odredbe da sami definiraju što je to socijalni stan ili drugi način smještaja obitelji sa maloljetnom djecom u kriznim situacijama. Nadalje, ova odredba nalazi se u članku naslovljenom „Financijske obveze velikih gradova i gradova sjedišta županija“, čime navodi na pogrešan zaključak da obveza osiguranja smještaja u kriznim situacijama obuhvaća samo velike gradove i gradove sjedišta županija, a ne sve jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i Grad Zagreb, a na što se odnosi čl. 291. st.3. Napokon, nedostaju sankciju za neispunjavanje obveza iz ove odredbe. | Prihvaćen | Prijedlog je prihvaćen i unesen u tekst. (Prvi dio komentara). Ostatak komentara je primljen na znanje. S tim u vezi ističemo kako je Zakonom o socijalnoj skrbi učinak zabilježbe tražbine vezan isključivo uz obvezu povrata isplaćenih iznosa s osnova priznatoga prava ili usluge u sustavu socijalne skrbi kao i obvezu naknade štete nastale u ostvarivanju prava u sustavu socijalne skrbi, a kao obveznici povrata isplaćenih iznosa određeni su nasljednici korisnika koji je u trenutku smrti bio korisnik određenog prava odnosno usluga i to do visine vrijednosti naslijeđene imovine. Isto tako obveznik povrata je i obdarenik kojemu korisnik navedenih prava daruje svoju imovinu (do vrijednosti darovane imovine) te osoba koja je po zakonu dužna uzdržavati korisnika ako je u postupku priznavanja utvrđeno da ga ta osoba neosnovano ne uzdržava ili je neopravdano odbila njegovo uzdržavanje. Iz svega naprijed navedenoga proizlazi da obveznik povrata isplaćenih iznosa nikada nije sam korisnik prava, već je to njegov nasljednik, obdarenik ili obveznik uzdržavanja. S druge pak stranke obveznik naknade štete je korisnik koji je na temelju neistinitih ili netočnih podataka za koje je znao ili morao znati da su neistiniti ili netočni ili na drugi način neosnovano ostvario pravo iz sustava socijalne skrbi na koje nije imao pravo ili ga je ostvario u većem opsegu nego mu pripada ili je to pravo ostvario zbog toga što nije prijavio promjenu koja utječe na prestanak ili opseg prava a znao je ili je morao znati za tu promjenu. |
| 15 | CZSS Šibenik | ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, Članak 5. | Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi predlaže se da se početak priznavanja prava na status roditelja njegovatelja/njegovatelja veže uz dan podnošenja urednog zahtjeva odnosno pokretanja postupka po službenoj dužnosti, na isti način kao i neka druga prava koja se priznaju u novčanom iznosu. Smatramo da nije moguće priznavanje prava na status roditelja njegovatelja/njegovatelja vezati uz dan podnošenja zahtjeva iz razloga jer je status roditelja njegovatelja/njegovatelja supstitut radnog odnosa na kojeg se primjenjuju odredbe obveznog zdravstvenog osiguranja te mirovinskog osiguranja kao nezaposlene osobe prema posebnim propisima dakle i odredbe Zakona o radu. Naime, kao što nije moguće Ugovor o radu raskinuti retroaktivno tako nije moguće niti priznati pravo na status roditelja njegovatelj/njegovatelja od dana podnošenja zahtjeva. U praksi najčešće imamo osobe koje su u trenutku podnošenja zahtjeva već u radnom odnosu. Znači, osoba podnese zahtjev za priznavanje prava na status roditelja njegovatelja/njegovatelja, radi utvrđivanja zdravstvenog statusa osobe s invaliditetom, traži se nalaz i mišljenje Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom prema propisima kojima se uređuje vještačenje i metodologija vještačenja (dakle za provedbu vještačenja potrebno je izvjesno vrijeme). U slučaju da zahtjev bude pozitivno riješen, osoba koja je u radnom odnosu ne može otkazati ugovor o radu npr. tri mjeseca unatrag (jer ovdje će postupak sigurno trajati i više od tri mjeseca). Dakle, nemoguće je priznati pravo unatrag, dolazi do preklapanja jer osoba ne može biti osiguran po dvije osnove (kao zaposlena osoba i kao nezaposlena osoba po posebnim propisima). Ne može se čekati da se pravo na status roditelja njegovatelja/njegovatelja prizna i tek onda otkazati Ugovor o radu. Nadalje, čl. 63. st.3 propisano je da se pravo na status njegovatelja priznaje osobi s invaliditetom uz njezinu suglasnost, odnosno suglasnost njenog zakonskog zastupnika, koja živi u zajedničkom kućanstvu s osobom s invaliditetom. PITANJE. Kada imamo osobu s invaliditetom koja nije sposobna odlučivati svojom voljom (dakle nije sposobna dati suglasnost), znači li to da takvoj osobi moramo imenovati posebnog skrbnika za tu radnju? I u kojoj osobi , u osobi člana obitelji ili u osobi zaposlenoj u Centru za posebno skrbništvo? Također, znači li to da je potrebno imenovanje posebnog skrbnika za pokretanje postupka za priznavanje prava propisanim ovim Zakonom jer se postupak sukladno čl. 131. Zakona pokreće na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti, kod takvih osoba. | Primljeno na znanje | Komentar je primljen na znanje. Na institut skrbništva i posebnog skrbništva primjenjuju se odredbe posebnog zakona kojim je institut skrbništva uređen. |
| 16 | Andrijana Žderić | ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, Članak 5. | Poštovani, S obzirom da su podnositelji zahtjeva za status njegovatelja često puta u trenutku podnošenja zahtjeva već u radnom odnosu - ukoliko se jasno ne precizira da se ovaj članak zakona odnosi isključivo na uplatu naknade za status njegovatelja, doći će do problema oko preklapanja prava i pogrešnog tumačenja zakona. Korisnici statusa su zaposleni po posebnom propisu i ne mogu biti zaposleni na drugim radnim mjestima istovremeno zbog preklapanja uplata mirovinskog i zdravstvenog. Izuzetak je zapošljavanje po ugovoru o djelu. Namjera da se ubrzaju procesi i da stranke ne budu oštećene dugotrajnim postupcima je odlična, ali zbog nejasnog reguliranja u svezi uplata mirovinskog i zdravstvenog - mogli bi nastati problemi u tumačenju GI PDSI | Primljeno na znanje | Komentar je primljen na znanje. |
| 17 | Slaven Služek | ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, Članak 5. | Ukoliko dođe do navedene izmjene Zakona koja se odnosi na dan priznavanja prava na status roditelja njegovatelja/njegovatelja, potrebno je uskladiti i propise o obveznim osiguranjima koji propisuju način prijave osiguranika, s obzirom da je trenutno nemoguće retroaktivno prijaviti osobu na mirovinsko osiguranje. Nadležno ministarstvo putem centra za socijalnu skrb, odnosno uskoro Hrvatskog zavoda za socijalni rad u obvezi je sukladno čl. 65. st. 4. vršiti uspostavu prijavno-odjavnih podataka za obvezna osiguranja te uplatu doprinosa za obvezna osiguranja. Sukladno navedenoj odredbi, a s obzirom na predloženu izmjenu Zakona u trenutku pokretanja postupka centar za socijalnu skrb/HZSR nije u mogućnosti izvršiti prijavu na obvezna osiguranja, s obzirom da ne raspolaže informacijom s kojim danom je to potrebno učiniti, budući da je potrebno provesti postupak da bi utvrdili ispunjava li korisnik sve zakonom propisane uvjete za priznavanje prava na status roditelja njegovatelja/njegovatelja. | Primljeno na znanje | Komentar je primljen na znanje |
| 18 | Vesna Strahinjić | ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, Članak 6. | U članku 205. u uvjetima za ravnatelja doma socijalne skrbi, potrebno je navesti obvezno radno iskustvo sa propisanom kvalifikacijom u djelatnosti/sustavu socijalne skrbi. | Nije prihvaćen | Sukladno Zakonu o ustanovama ravnatelj organizira i vodi rad i poslovanje ustanove, predstavlja i zastupa ustanovu poduzima sve pravne radnje u ime i za račun ustanove, zastupa ustanovu u svim postupcima pred sudovima i ovlaštenim javnopravnim tijelima te je odgovoran za zakonitost rada ustanove, slijedom čega smo mišljenja da uz potrebno radno iskustvo s propisanom kvalifikacijom ostali uvjeti predstavljaju prikladne i dovoljne uvjete za ravnatelja doma socijalne skrbi. |
| 19 | Marijana Petrović | ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, Članak 6. | Smatram da bi uvjeti za ravnatelja doma socijalne skrbi trebali biti identični kao i uvjeti za ravnatelja centra za socijalnu skrb/podružnica, uz položen stručni ispit ili obvezu polaganja istog te nužnost prethodnog radnog iskustva u domeni socijalne skrbi. S obzirom da domovi socijalne skrbi vode brigu o izuzetno osjetljivoj i specifičnoj populaciji za koju su potrebna stručna znanja i edukacije, iznimno je važno zbog kvalitete rada da i predstavnik poslodavca odnosno ravnatelj zadovoljava uvjete koji su propisani za stručne radnike (iskustvo rada u socijalnoj skrbi, položen stručni ispit). | Nije prihvaćen | Sukladno Zakonu o ustanovama ravnatelj organizira i vodi rad i poslovanje ustanove, predstavlja i zastupa ustanovu poduzima sve pravne radnje u ime i za račun ustanove, zastupa ustanovu u svim postupcima pred sudovima i ovlaštenim javnopravnim tijelima te je odgovoran za zakonitost rada ustanove, slijedom čega smo mišljenja da uz potrebno radno iskustvo s propisanom kvalifikacijom ostali uvjeti predstavljaju prikladne i dovoljne uvjete za ravnatelja doma socijalne skrbi. |
| 20 | Osječko-baranjska županija | ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, Članak 6. | Predlažemo da se navedena zvanja iz stavka 1. točke 1., umjesto selektivnog nabrajanja te nadopunjavanja novima, objedine pod pripadajuća znanstvena područja, odnosno društvene znanosti, humanističke znanosti te područje biomedicine i zdravstva, sukladno Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama. Ukoliko formulacija iz stavka 1. točke 1. ostane nepromijenjena, molimo da se razmotri dodavanje završenog studija sestrinstva. | Nije prihvaćen | Na predloženi način izbjegava se preširoko propisivanje područja obrazovanja odnosno profila kvalifikacija. |
| 21 | Virovitičko-podravska županija | ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, Članak 6. | U čl. 6. Prijedloga zakona o izmjeni i dopuni Zakona o socijalnoj skrbi dodane su vrste studija koji su propisani kao uvjet za ravnatelja doma socijalne skrbi u čl. 205. st. 1. važećeg Zakona o socijalnoj skrbi. Uvjete koji su propisani za ravnatelja doma socijalne skrbi u čl. 205. st. 1. važećeg Zakona o socijalnoj skrbi mora ispunjavati i voditelj organizacijske jedinice u pravnoj osobi koja pruža socijalne usluge, što je propisano čl. 228. st. 2. važećeg Zakona o socijalnoj skrbi. Kako u vrstama studija nije naveden studij fizioterapije, a navedeni su svi ostali studiji koji obuhvaćaju stručne radnike zaposlene kod pružatelja socijalnih usluga (medicina, socijalni rad, edukacijska rehabilitacija, psihologija i dr.), predlažemo da se i studij fizioterapije uvrsti među studije koji su propisani kao uvjet za ravnatelja doma socijalne skrbi te ujedno i voditelja organizacijske jedinice u pravnoj osobi koja pruža socijalne usluge. | Primljeno na znanje | Prijedlog za dopunu primljen je na znanje. |
| 22 | Ured pučke pravobraniteljice | ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, Članak 17. | Predlaže se dodati novi stavak 3. koji glasi: (3) Korisniku prava na zajamčenu minimalnu naknadu priznatu na temelju Zakona o socijalnoj skrbi („Narodne novine“, br. 157/13., 152/14., 99/15., 52/16., 16/17., 130/17., 98/19., 64/20. i 138/20.) i Zakona o socijalnoj skrbi („Narodne novine“, br. 18/22 i 46/22) pravo na zajamčenu minimalnu naknadu priznaje se od dana stupanja na snagu Zakona o socijalnoj skrbi („Narodne novine“, broj 18/22) u visini utvrđenoj ovim Zakonom. Stupanjem na snagu Odluke o osnovici za izračun iznosa zajamčene minimalne naknade („Narodne novine“, broj 23/22) centar za socijalnu skrb će korisniku zajamčene minimalne naknade obračunavati ovu naknadu prema osnovici utvrđenoj ovom Odlukom s danom stupanja na snagu ove Odluke. Obrazloženje Za postojeće korisnike ZMN-a kojima pravo na ovu naknadu bude ponovno priznato, datum priznavanja trenutno ovisi o datumu pokretanja postupka po službenoj dužnosti, pri čemu postupak može biti pokrenut bilo kada u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ZSS-a. Zbog toga može doći do neujednačenosti, odnosno arbitrarnosti postupanja koja će uzrokovati nejednakosti među korisnicima jer će nekima naknada biti priznata ranije, a nekima kasnije. Ovdje je važno ujednačiti datum priznavanja s obzirom da se od 26. veljače 2022. godine primjenjuje Odluka o osnovici za izračun iznosa zajamčene minimalne naknade kojom se ova naknada uvećava, odnosno kako neki korisnici ne bi kasnije od drugih dobili uvećanu naknadu. Stoga predlažemo da se za postojeće korisnike ZMN-a također ujednači početak priznavanja ove naknade te da se kao početak priznavanja za sve odredi dan stupanja na snagu Zakona o socijalnoj skrbi kako bi im se ova naknada obračunavala prema Odluci o osnovici za izračun iznosa zajamčene minimalne naknade od 26. veljače 2022. godine. | Nije prihvaćen | Pravo na zajamčenu minimalnu naknadu je pravo koje je namijenjeno najsiromašnijoj kategoriji stanovništva. Isto se priznaje danom uredno podnesenog zahtjeva ili pokretanja postupka po službenoj dužnosti. To znači da bez obzira na trajanje postupka stranci se isplaćuje iznos od dana pokretanja postupka. Upravo svjesni činjenice da se radi o najsiromašnijoj kategoriji stanovništva centri za socijalnu skrb su pokretali postupke sukladno članku 312. Zakona bez odgode. Valja naglasiti da su Zakonom o socijalnoj skrbi povećani osobni faktori o kojima ovisi visina naknade, povećan je maksimalni iznos zajamčene minimalne naknade, ublaženi su određeni uvjeti za priznavanje prava na zajamčenu minimalnu naknadu. |
| 23 | EDI VLAŠE DAUTOVIĆ | ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU , Članak 205. | predlažem da se doplatak za tuđu njegu i pomoć oslobodi cenzusa za drugi stupanj tjelesnog oštećenja Edi Vlaše Dautović | Nije prihvaćen | Odredba na koju se odnosi komentar nije predmet izmjena i dopune koje su obuhvaćene ovim Nacrtom prijedloga zakona |
| 24 | Luka Živković | ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU , Članak 306. | Uvodite Europske kazne. Na žalost sve više ljudi ne može plaćati svoje obaveze pa idu u ilegalu. Svrha pravilnika i zakona bi na prvom mjestu trebalo biti održivo poslovanje. A tek nakon toga možemo nadograđivati kvalitetu i usluge. Danas će Vam svaki umirovljenik sa 3000kn mirovine prije pobjeći u ilegalan smještaj, nego plaćati realnu cijenu doma. Povijest Andraševca će se nažalost ponoviti, a onda ćemo svi zajedno ispaštati. | Primljeno na znanje | Člancima 8. Do 16. Nacrta prijedloga zakona ne mijenja se visina kazni propisanih Zakonom o socijalnoj skrbi već se isti usklađuje radi uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj |