Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim mirovinski fondovima
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Andrea Posarić | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Poštovani. U okviru prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim mirovinskim fondovima potrebno propisati način na koji supruge smrtno stradalih hrvatskih branitelja koje su korisnice obiteljskih mirovina prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, mogu doći do sredstava u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju individualne kapitalizirane štednje nakon što je ostvareno pravo na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu. Zašto osoba koja se odlučila koristiti braniteljsku mirovinu a nakon ostvarenog prava na vlastitu mirovinu temeljem vlastitog rada, ne može doći do svojih sredstava nego tek nasljednici nakon smrti osiguranika i nakon ostavinske rasprave? | Nije prihvaćen | Svrha uspostavljanja obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje je osiguranje prihoda nastupom osiguranih rizika u mirovinskome sustavu. Dakle radi se o štednji koja je namjenska i koristi se isključivo za isplatu mirovine s ispunjenjem propisanih uvjeta, stoga ju nije nije moguće isplatiti jednokratno i urediti na jednak način kako je to predviđeno u slučaju smrti kod nasljeđivanja. |
| 2 | Privredna banka Zagreb d.d. | III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 1. | Predlažemo dopunu članka 1., točke 50. kojom se definira obuhvat infrastrukturnih projekata tako da ista glasi: 50. Infrastrukturni projekti su projekti koji se odnose na javne sustave na razini države ili regije uključujući ceste, mostove, lučku infrastrukturu, infrastrukturne projekte u resoru sigurnosti prometa i plovidbe, zračne luke, cjevovode, mrežu za prijenos energije, komunikacije, obrazovne ili zdravstvene ustanove, IRI (istraživanje, razvoj, inovacije) infrastrukturu, komunalnu infrastrukturu, infrastrukturu za održivo gospodarenje otpadom, javne zgrade i druga ulaganja koja Vlada Republike Hrvatske odredi kao takve. | Nije prihvaćen | Predložena je proširena OECD-ova definicija infrastrukturnih projekata te je stoga nije potrebno dodatno dopunjavati. |
| 3 | DAMIR RUKAVINA | III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 23. | Napravio sam kratki financijski pregled sva 4 mirovinska društva (RBA, AZ, Erste i PBZ-CO) i uvidio da je udio naknada za upravljanje fondovima u prihodima iznad 90% ukupnih prihoda. Naknade za upravljanje su iznosile 413 mil kn u 2021. ( i za OMF i DMF jer Erste, RBA i Az imaju spojene otvorne i dobrovoljne fondove u jedno društvo). Neto dobit svih društva zajedno iznosila je u 2020. godini 139 mil. kn ,a u 2021. godini 150 mil. kn. Zanimljivo je da se neto profitna marža kreće od 26% -41%, a prosječna neto profitna marža za sva društva 33% i u 2020. i 2021. godini. Za usporedbu velika većina firmi u Hrvatskoj nema niti takvu EBITDA maržu ( Prihodi - Troškovi + Amortizacija) Ako bi naknadu za upravljanje društvima smanjili za 18%, kroz 3 godine, sa 0,27% na 0,22% prosječna neto profitna marža bi bila i dalje visokih 20% uz neuzimanje u obzir da će rasti veličina uplata u fond i da će zarade biti još veće.. Stoga predlažem da se naknada za upravljanje puno brže smanjuje sa 0,27% u 2023. 0,245% u 2024. te na 0,22% u 2025. godini.... | Nije prihvaćen | Predloženi način smanjenja naknade za upravljanje rezultat je provedenih analiza kako bi se osiguralo njihovo učinkovito poslovanje mirovinskih društava koje upravljaju obveznim mirovinskim fondovima. |
| 4 | HGK | III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 37. | Članovi Grupacije AIF-ova Udruženja investicijskih i mirovinskih fondova HGK primjećuju omašku prema kojoj mirovinski fondovi ne bi smjeli ulagati u VC/PE fondove koji su organizirani kao otvoreni/zatvoreni alternativni investicisjki fondovi bez pravne osobnosti tj. ne spominju se udjeli u otvorene/ zatvorene alterntivne investicijske fondove bez pravne osobnosti, već se spominju samo dionice/poslovni udjeli. S tim u svezi, u odnosu na 125. točku 12. predlaže se da se dozvoli ulaganje u alternativne investicijske fondove kojima upravljaju mala društva za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima. Izmjenama ZAIF-a iz 2020. godine je jasno iskazano strateško opredjeljenje zakonodavca za regulatorno rasterećenje malih UAIF-ova i UAIF-ova općenito. Međutim, s obzirom da su mirovinski fondovi skoro pa jedini institucionalni ulagatelji u RH koji de facto mogu ulagati u alternativne fondove, ovakvim odredbama je zapravo onemogućen razvoj malih fondova u RH te je dovedena u pitanje svrha provedenog administrativnog rasterećenja. S obzirom da su ovim izmjenama zakona dozvoljena čak i ulaganja putem crowdfunding platformi kao i ulaganja u neuvrštene vrijednosne papire, smatramo da argument po kojem mirovinski fondovi ne bi smjeli ulagati u fondove malih UAIF-ova zbog manjih organizacijskih i kapitalnih zahtjeva nisu opravdani. Postojeći organizacijski zahtjevi iz ZAIF-a koji se odnose na male UAIF-ove dovoljno su visoki da jamče dovoljnu razinu informiranosti ulagatelja i dovoljnu kvalitetu upravljanja rizicima i drugih internih kontrola, a sasvim sigurno su značajno veći nego li kod neuvrštenih društava ili društava s crowdfunding platformi. U članku 125. točki 12. izraz "udjela ili dionica u otvorenim alternativnim investicijskim fondovima, odnosno dionica ili poslovnih udjela u zatvorenim alternativnim investicijskim fondovima" reflektira stare fondovske propise po kojima su zatvoreni fondovi bili oni koji su registrirani kao pravna osoba. Iz Delegirane Uredbe Komisije (EU) No 694/2014 proizlazi da su otvoreni fondovi oni iz kojih udjelničari mogu dobiti isplate na svoj zahtjev. Prema tome, svi PE i VC fondovi u RH koji su registrirani kao "zasebna imovina bez pravne osobnosti" su zatvoreni alternativni investicijski fondovi jer udjelničari ne dobivaju isplate na vlastiti zahtjev te u njih prema ovim odredbama mirovinski fondovi ne bi smjeli ulagati (isto vrijedi i u postojećem ZOMF-u iako su mirovinski fondovi uložili u takve fondove). Tu bi nejasnoću ili omašku trebalo ispraviti i nedvojbeno dozvoliti mirovinskim fondovima da ulažu i u zatvorene alternativne investicijske fondove koji su registrirani kao "zasebna imovina bez pravne osobnosti" pa imaju "udjele" a ne "poslovne udjele". | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 5 | PROSPERUS - INVEST d.o.o. | III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 37. | Članak 125 točka 12. udjela ili dionica u otvorenim alternativnim investicijskim fondovima, odnosno dionica, poslovnih udjela i udjela u zatvorenim alternativnim investicijskim fondovima kojima upravljaju upravitelji koji su odobrenje za rad srednjeg ili velikog društva za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima dobili u Republici Hrvatskoj ili odobrenje za rad u drugoj državi članici, ili odgovarajućih fondova kojima upravljaju upravitelji koji su odobrenje za rad dobili u državi članici OECD-a, pod uvjetom da su provođenje nadzora nad tim upraviteljima i razina zaštite ulagatelja istovjetni onima propisanim zakonom koji uređuje osnivanje i upravljanje alternativnim investicijskim fondovima ZAIF iz 2019. predvidio je i zatvorene AIF bez pravne osobnosti pa prijedlog nadodati. osim poslovni udjeli (d.o.o.), dionice (d.d.) i udjele u zatvorene AIF | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 6 | FEELSGOOD CAPITAL PARTNERS d.o.o. | III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 37. | U čl. 125. tč. 12 predlažemo da se dozvoli ulaganje u alternativne fondove kojima upravljaju mala društva za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima. Izmjenama ZAIF-a iz 2020. godine je jasno iskazano strateško opredjeljenje zakonodavca za regulatorno rasterećenje malih UAIF-ova i UAIF-ova općenito. Međutim, s obzirom da su mirovinski fondovi skoro pa jedini institucionalni ulagatelji u RH koji de facto mogu ulagati u alternativne fondove, ovakvim odredbama je zapravo onemogućen razvoj malih fondova u RH te je dovedena u pitanje svrha provedenog administrativnog rasterećenja. S obzirom da je ovim izmjenama zakona dozvoljeno čak i ulaganja putem crowdfunding platformi, smatramo da argument po kojem mirovinski fondovi ne bi smjeli ulagati u fondove malih UAIF-ova zbog manjih organizacijskih i kapitalnih zahtjeva nisu opravdani. Postojeći organizacijski zahtjevi iz ZAIF-a koji se odnose na male UAIF-ove dovoljno su visoki da jamče dovoljnu razinu informiranosti ulagatelja i dovoljnu kvaitetu upravljanja rizicima i drugih internih kontrola. | Nije prihvaćen | Uzimajući u obzir limite ulaganja obveznih mirovinskih fondova u AIF-ove, u iste je dozvoljeno ulagati samo ako su njihovi upravitelji veliki ili srednji UAIF-ovi na koje se primjenjuju stroži organizacijski i kapitalni zahtjevi. |
| 7 | FEELSGOOD CAPITAL PARTNERS d.o.o. | III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 37. | U čl. 125 tč. 12 izraz "udjela ili dionica u otvorenim alternativnim investicijskim fondovima, odnosno dionica ili poslovnih udjela u zatvorenim alternativnim investicijskim fondovima" reflektira stare fondovske propise po kojima su zatvoreni fondovi bili oni koji su registrirani kao pravna osoba. Iz Delegirane Uredbe Komisije (EU) No 694/2014 proizlazi da su otvoreni fondovi oni iz kojih udjelničari mogu dobiti isplate na svoj zahtjev. Prema tome, svi PE i VC fondovi u RH koji su registrirani kao "zasebna imovina bez pravne osobnosti" su zatvoreni alternativni investicijski fondovi jer udjelničari ne dobivaju isplate na vlastiti zahtjkev te u njih prema ovim odredbama mirovinski fondovi ne bi smjeli ulagati (isto vrijedi i u postojećem ZOMF-u iako su mirovinski fondovi uložili u takve fondove). Tu bi očiglednu pogrešku trebalo ispraviti i dozvoliti mirovinskim fondovima da ulažu i u zatvorene alternativne fondove koji su registrirani kao "zasebna imovina bez pravne osobnosti" pa imaju "udjele" a ne "poslovne udjele". | Prihvaćen | Prihvaća se |