Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga Strategije digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Franjo Golubić Nacrt prijedloga Strategije digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine Smatram da su se u Radnu skupinu za izradu Strategije trebali uključiti i predstavnici Zajednica općina u RH koji predstavljaju više od 450 Općina, ali koji su očito propustom koordinatora izrade Strategije neopravdano izostavljeni te stoga nitko nije zastupao interese Općine u RH vezano na izradu nacrta Strategije. U izradu Strategije bili su pozvani samo predstavnici Zajednice Županija i Udruge Gradova pa smatram da koordinator izrade isto propust mora ispraviti jer najveći problemi zbog slabih digitalnih kompetncija i pristupa internetu postoje upravo na području Općina u RH. Smatram također da je kao sastavni dio Strategije trebao biti izrađen i Akcijski plan za njezinu provedbu sa jasno određenim rokovima za provedbu pojedinih aktivnosti, nositeljima provedbe i iznosom financijskih sredstava za pojedine projekte i aktivnosti. Nije prihvaćen Proces izrade Nacrta Strategije bio je jedan od najparticipativnijih procesa izrade strateškog dokumenta. U rad Stručne skupine i podskupina uključeno je više od 40 tijela i više od 100 predstavnika tih tijela. Prilikom početka izrade Strategije pozvani su predstavnici raznih sektora da imenuju članove, a na njihov zahtjev u rad smo dodavali i tijela koja su se javila naknadno. U rad su bili uključeni i predstavnici Udruge gradova te županija. Vjerujemo da su interesi općina adresirani putem tih predstavnika, a da su predstavnici Zajednica općina u RH implicitno uključeni kroz suradnju sa predstavnicima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te kroz predstavnike MRRFEU-a. Akcijski planovi nisu dio dugoročnih akata strateškog planiranja, već trebaju biti izrađeni zajedno sa srednjoročnim aktima strateškog planiranja kao što su nacionalni planovi i planovi razvoja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
2 Nikola Đurić Nacrt prijedloga Strategije digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine Poštovani, pišem općenito u svezi digitalizacije. Ako je cilj digitalizacija usluga institucijama Republike Hrvatske, zbog čega je potrebno plaćati godišnje pretplate na certifikate za digitalno potpisivanje za službenike (osobe koji predstavljaju te institucije), to je kao da se za svakog službenika mora plaćati certifikati svaku godinu za korištenje e-mail adrese ili telefonskog aparata. Ako se već mora plaćati, zašto ti certifikati ne budu analogno kako kod fizičkih osoba kada ishoduju novu eosobnu iskaznicu tako da ti troškovi budu u rangu troška osobne iskaznici i da ti certifikati vrijede 5 godina kao eosobna iskaznica? Zašto se po OIB-u fizičke ili pravne osobe ne može dobiti podatak što je vlasništvu i/ili posjedu od nekretnina na području RH tog OIB-a, nego bi osoba trebala ići po svakom županijskom sudu da joj izbace što ista ima ili nema u svom vlasništvu, te zašto općenito po OIB-u službenici (lokalne samouprave, regionalne samouprave i državni službenici) ne mogu vidjeti što taj OIB ima na sebi od nekretnina, pokretnina, vrijednosnih papira, dionica i sl. kad je istima to potrebo u svakodnevnom obavljanju svojih poslova? Zašto npr. službenici lokalne samouprave nemaju uvid u prometovanje nekretnina (rješenja o nasljeđivanju, ugovore o darovanju, ugovore o kupoprodaji i sl.) a što je jako važno kod utvrđivanja komunalne naknade, nego ako sam nasljednik stranke prijavi smrt ili kada službenik slučajno otkrije da je određena stranka umrla i da je netko to naslijedio, da je nešto nekom poklonila, da je nešto dobila, da je nešto kupila, da je nešto prodala i sl.? Ako je cilj digitalizacija i brzina rješavanja u raznim institucijama u RH, tada smatram da bi službenici koji predstavljaju određenu instituciju morali imati mogućnost uvida u sve baze svih institucija za potrebe posla one institucije koje predstavljaju. Nije prihvaćen Plaćanje certifikata vezano je za odnose sa dobavljačima. Po pitanju s ostalim komentarima, kroz dokument Strategije se adresiraju elementi kao što je interoperabilnost javnih registara/baza podataka i sl. putem kojih se želi osigurati da javni službenici mogu imati uvid u sve relevantne podatke potrebne za pružanje javne usluge bez dodatnih zahtjeva prema građanima.
3 KRUNOSLAV HRNJAK Nacrt prijedloga Strategije digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine, Pojmovnik Dodati pridjev "sigurnije" (kako bi se pružile brže, jeftinije, sigurnije i kvalitetnije usluge/proizvodi). Prihvaćen Slažemo se, tekst je ažuriran.
4 Amazon Development Center Zagreb d.o.o. Nacrt prijedloga Strategije digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine, 1 Predgovor Nastavno na segment o primjeni naprednih tehnologija: Kako bi se osigurao daljnji razvoj javnih politika utemeljenih na podacima, personalizacija javnih servisa, ali i administrativno rasterećenje, ključno je omogućiti slobodan protok podataka. S obzirom na naše iskustvo, predlažemo implementaciju rečenice koja iskazuje kako podaci mogu slobodno teći. Primjerice: Omogućavamo pohranjivanje osobnih podataka građana u sigurnim podatkovnim centrima diljem zemalja EU. Djelomično prihvaćen Korigirana rečenica: „Posebna pažnja posvetit će se pohrani i zaštiti osobnih podataka naših građana u sigurnim podatkovnim centrima sukladno Zakonu o državnoj informacijskoj infrastrukturi i Uredbi o organizacijskim i tehničkim standardima za povezivanje na državnu informacijsku infrastrukturu.“ U sklopu ovog zakonskog okvira definiraju se uloge i odgovornosti kojima se određuju kriteriji za pohranu podataka u podatkovne centre na području Republike Hrvatske, odnosno za koje će podatke biti dozvoljeno korištenje javnog oblaka na području EU.
5 Franjo Golubić 2 Uvod u Strategiju digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine, 2.2 Poveznica Strategije s digitalnom agendom za Europu Predlažem da se rok važenje Strategije uskladi sa rokom važenja digitalne agende za Europu 2030.jer smatram da nacionalni dokument treba biti usklađen sa rokovima određenim u europskim dokumentima jer je RH članica EU. Napominjem da je Republika Slovenija izradila svoju strategiju sa rokom važenja do 2030. godine iako je ista donijeta također u 2022. godini. Nije prihvaćen Odluka da Strategija obuhvaća razdoblje do 2032. godine donesena je na prijedlog Ureda predsjednika Vlade RH. Sukladno Zakonu o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske, ova Strategija je dugoročni akt strateškog planiranja od nacionalnog značaja za oblikovanje i provedbu javnih politika u više srodnih i međusobno povezanih upravnih područja koji mora biti izrađen za period od najmanje 10 godina. Kako bismo ovu Strategiju uskladili sa strateškim aktima viših hijerarhijskih razina koji traju do 2030. (kao npr. NRS2030) pokazatelje učinka izabranih strateških ciljeva odredili smo za 2030. i 2032. godinu.
6 Franjo Golubić 2 Uvod u Strategiju digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine, 2.3 Poveznica Strategije s Nacionalnom razvojnom strategijom RH do 2030. godine Smatram da Strategiju treba uskladiti sa rokom važenja Nacionalne razvojne strategije RH do 2030. godine jer je ista upravo utemeljena i donosi se temeljem odrednice iz Nacionalne razvojne strategije RH do 2030. godine. Nije prihvaćen Odluka da Strategija bude do 2032. godine donesena je na prijedlog Ureda predsjednika Vlade RH. Sukladno Zakonu o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske, ova Strategija je dugoročni akt strateškog planiranja od nacionalnog značaja za oblikovanje i provedbu javnih politika u više srodnih i međusobno povezanih upravnih područja koji mora biti izrađen za period od najmanje 10 godina. Kako bi ovu strategiju uskladili sa strateškim aktima viših hijerarhijskih razini koji traju do 2030. (kao npr. NRS2030) jest da smo pokazatelje učinka izabranih strateških ciljeva odredili i za 2030. i 2032. godinu.
7 Franjo Golubić 3 Razvojne potrebe i potencijali za digitalizaciju hrvatskog društva, javne uprave i gospodarstva, 3.1 Sažetak analize trenutačnog stanja digitalizacije hrvatskog društva i gospodarstva Vezano na podatke navedene u Tabeli 3. Analiza trenutačnog stanja i financijskog okvira digitalizacije stavljam primjedbu na potpunost podataka vezano na utvrđeni indeks spremnosti za cjeloživotno učenje digitalnih kompetncija jer smatram da isti podaci ne održavaju realno stanje u RH Prema podacima iz Tabele navedeno je Europska komisija 2021.godine izmijenila način utvrđivanja DESI indeksa te sito dovelo do visokog porasta kod elemenata indeksa "Institucije politike za digitalno učenje", gdje je Hrvatska zauzela visoko 3.mjesto od 27. članica EU, dok je istovremeno prema sudjelovanju građana u cjeloživotnom učenju i njegovim rezultatima razvrstana tek na 24. mjesto a prema indeksu dostupnosti digitalnog učenja na 21. mjesto. Isto ukazuje na činjenicu da cjeloživotno učenje nije dostupno odraslim osobama u RH, jer isto provode uglavnom Pučka otvorena učilišta čiji su osnivači JLS i privatni organizatori obrazovanja, a koji prilikom izračuna DESI indeksa nisu uzeti u obzir. Prema tome za izračun DESI indeksa uzeti su u obzir samo Osnovne i Srednje škole te Visoko školske ustanove a koje ne pružaju mogućnost cjeloživotnog učenja odraslim osobama za stjecanje osnovnih digitalnih kompetencija to pokazuju rezultati sudjelovanja odraslih osoba u cjeloživotnom obrazovanju i ostvareni rezultati polaznika kao i dostupnost digitalnog učenja za stjecanje osnovnih digitalnih kompetencija koje u RH praktično ne postoji. Nije prihvaćen IRDL nije povezan s DESI indeksom. Svjesni smo da je sudjelovanje u cjeloživotnom učenju jako nisko. Međutim, visoko 3. mjesto na IRDL-u je u kategoriji "Institucije politike za digitalno učenje" što ukazuje kako su institucije i javne politike razvile preduvjete za cjeloživotno obrazovanje, dok je odvojena problematika ona da je sudjelovanje u cjeloživotnom učenju jako nisko.
8 Amazon Development Center Zagreb d.o.o. 3.2 Razvojne potrebe i potencijali četiriju prioritetnih područja, 3.2.1 Digitalna tranzicija gospodarstva Nastavno na prilagodbu i optimizaciju administrativnog i zakonodavnog okvira u RH: Podržavamo ideju modifikacije legislativnog i administrativnog okvira kroz dijalog s relevantnim akterima (kao što su poduzeća različitih veličina, ali i startupovi i neprofitne organizacije). Kontinuirani i dugoročni dijalog između svih sudionika ključan je jer vodi do ubrzanog rasta i motivacije aktera za zajedničku izgradnju digitalnog ekosustava te odražava jedinstvenosti tehnologije. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. U potpunosti se slažemo s navedenim te je suradnja općenito na svim nivoima opisana u 2.4. Primjena načela partnerstva te i kroz ostatak teksta Strategije.
9 Kata Kalanja 3.2 Razvojne potrebe i potencijali četiriju prioritetnih područja, 3.2.1 Digitalna tranzicija gospodarstva Potrebno je proširiti fokus na digitalizaciju i digitalnu tranziciju cijelog gospodarstva, uključujući industriju, posebice prerađivačku, zatim uslužne djelatnosti a posebice sa naglaskom na mala i srednja poduzeća (MSP) koja su na niskom stupnju digitalizacije što im direktno utječe na konkurentnost. Trebalo bi inicijative povezati sa dostupnim bespovratnim sredstvima unutar PKK, prioriteta 1 gdje su osigurana sredstva za digitalizaciju i digitalnu tranziciju poslovanja MSP-a te IRI pozivima gdje se potiče razvoj inovativnih usluga i produkata u području ICT-a za pojedine industrije. Sami financijski instrumenti neće biti dovoljni da se potaknu investicije u digitalizaciju s obzirom na krizne situacije koje utječu na likvidnost poduzeća. Djelomično prihvaćen Prvi dio komentara je usvojen i opisan unutar 4.1.1. Ostatak komentara je ranije opisan u okviru strateškog cilja 4.1.1.
10 Petar Weigand 3.2 Razvojne potrebe i potencijali četiriju prioritetnih područja, 3.2.1 Digitalna tranzicija gospodarstva Molim pogledajte komentar napisan pod 4.2.1.5 - Gospodarstvu velika korist može biti korištenje sustava eGrađani za autentikaciju svojih korisnika. Kada bi postojao mehanizam korištenja sustava eGrađani za npr autentikaciju korisnika na webstranici, pogotovo kada bi se time mogli autenticirati i ostali građani EU-a putem eIDAS interoperatbilnosti (EU Login), hrvatska poduzeća bi postala konkurentnija, kako na RH tržištu, tako i na EU. Prihvaćen Uvrštena je potreba da se potiče eksternalizacija servisa autentifikacije e-Građana, odnosno korištenje javnog elektroničkog identiteta, kako bi ga građani i poduzeća koristili i za gospodarske aktivnosti.
11 Amazon Development Center Zagreb d.o.o. 3.2 Razvojne potrebe i potencijali četiriju prioritetnih područja, 3.2.2 Digitalizacija javne uprave Nastavno na važnost korisničke perspektive: Slažemo se da je perspektiva korisnika ključna za postizanje predviđenih ciljeva digitalizacije i da bi upravo ta perspektiva trebala biti središte digitalne transformacije. S time u vidu, vjerujemo kako se jedino holističkim inovativnim pristupom to može i ostvariti. Za osiguranje najboljeg mogućeg korisničkog iskustva, digitalizacija treba biti utemeljena na inovativnoj strategiji, demokratizaciji podataka i mogućnosti za radom s otvorenim podacima. Takvi alati mogu pomoći industriji (poput startupova ili inkubatora) da rade s otvorenim podacima u svrhu brzog razvoja inovativnih rješenja. Dodatni detalji o holističkim inovacijama opisani su u nastavku ovoga komentara za 3.2.2. ispod, a nastavno na spomenuti Government Service Bus. Nastavno na spomenuti Government Service Bus: U potpunosti podržavamo sve dijelove digitalizacije javne uprave i razumijemo izazove koji s njome dolaze. Za brzu i uspješnu digitalizaciju sustava, preporučamo cloud-first pristup i korištenje prednosti komercijalnih pružatelja usluga u oblaku. Umjesto ekstenzivnog ulaganja u podatkovne centre i servere bez prethodne jasne vizije i znanja kako će ih koristiti, korisnici na ovaj način mogu plaćati samo ono što realno i koriste. Kroz korištenje komercijalnih usluga u oblaku, korisnici mogu eliminirati pretpostavke njihove infrastrukturne potrebe i izbjeći trošenje vremena, financija i kapaciteta održavatelja/zaposlenika na odabiru, održavanju i skalabilnosti podatkovnih centara. Kada se donese odluka o kapacitetima prije razvoja određene aplikacije, korisniku često skupi, neiskorišteni resursi ili se susreće s ograničenim kapacitetom resursa. S računarstvom u oblaku, ti problemi nestaju. Korisnici mogu pristupiti onoliko malom ili velikom kapacitetu koliko im je u tom trenutku potrebno te povećavati ili smanjiti ​​prema potrebi, u realnom vremenu. To rezultira dramatičnim povećanjem agilnosti za organizaciju te donosi i uštede u troškovima. IT sustavi tada odražavaju potrebe države, koje se mogu mijenjati i razvijati. Komercijalne usluge u oblaku također omogućavaju odabir mjesta upravljanja podacima, što je posebno važno kada bi fizičko postojanje jednog podatkovnog centra moglo biti ugroženo (primjerice zbog prirodne katastrofe poput potresa ili poplava). U tom slučaju podaci se mogu vrlo jednostavno i brzo prenijeti u siguran podatkovni centar. Također, komercijalne usluge u oblaku su puno sigurnije s obzirom da su pružatelji tih usluga izrazito iskusni u osiguravanju takvih sustava. Stojimo na raspolaganju za pružanje dodatnih pojedinosti za razmatranje i daljnji razvoj navedenoga. Djelomično prihvaćen Zaprimljeni komentar je primljen na znanje te većim dijelom adresiran u postojećem tekstu Strategije: • Naglašena je važnost dostupnosti (anonimiziranih) otvorenih podataka • Istaknuta je važnost tehnologe računarstva u oblaku • Strategijom nije ograničeno korištenje komercijalnih pružatelja usluga u oblaku, a kod javnih tijela traži se usklađenost sa relevantnim zakonskim okvirom.
12 CMG Digital 3.2 Razvojne potrebe i potencijali četiriju prioritetnih područja, 3.2.2 Digitalizacija javne uprave Educirati službenike o pružanju javnih e-usluga te neprekidno ulagati u njihovo stjecanje digitalnih kompetencija. - Postaviti KPIeve za sluzbenike i evaluaciju digitalnih vjestina nakon edukacije. Nije prihvaćen U potpunosti se slažemo s Vašom konstatacijom, međutim smatramo da nema potrebe dodavati navedenu rečenicu u kontekstu Strategije. Naime, očekujemo da svaki projekt koji proizađe iz ove Strategije bude osmišljen i proveden u skladu sa standardima projektnog menadžmenta, uključujući jasno definirane očekivane ishode projekta, kao i parametre praćenja i evaluacije ostvarenih ishoda.
13 Franjo Golubić 3.2 Razvojne potrebe i potencijali četiriju prioritetnih područja, 3.2.4 Razvoj digitalnih kompetencija i digitalnih radnih mjesta Predlažem da se radi razvoja Digitalnih kompetencija građana u okviru Ministarstva znanosti i obrazovanja, prema uzoru na Republiku Sloveniju osnuje Javna ustanova kao "Andragoški centar RH" koja bi se bavila organizacijom i provedbom digitalizacije u obrazovanju odraslih osoba na cijelom teritoriju RH, a u suradnji sa županijama koje su nadležne za obrazovanje na svom području te gradovima i općinama koji sukladno Ustavu RH i Zakonu o lokalnoj i područnoj (R) samoupravi imaju nadležnost za razvoj tehničke kulture i ostvarenje kulturnih potreba stanovništva vezano na osnivanje i rad narodnih knjižnica. Financiranje iste Javne ustanove, po uzoru na Republiku Sloveniju, u kojoj ista ustanova radi od 1992. godine vršilo bi se 85% iz Europskog socijalnog fonda a 15% iz proračuna Ministarstva znanosti i obrazovanja. Po cijeloj Hrvatskoj trebalo bi osnovati podružnice u županijama te ispostave u jedinicama JLS. Radi ostvarenja digitalne inkluzije i pristupa digitalnoj opremi u svim JLS trebalo bi osnovati središta za samostalno učenje digitalnih kompetencija, odnosno osigurati ranjivim skupinama građana pristup internetu i mentorsku podršku. Nije prihvaćen Zahvaljujemo se na komentaru. Analizom stanja nije prepoznata stvarna potreba za izgradnjom, opremanjem i puštanjem u rad predmetnog centra. U RH postoji Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO) u čiju nadležnost spada i razvoj digitalnih kompetencija građana kroz programe cjeloživotnog učenja. Dok će se suradnja između ASOO-a i JLP(R)S-a definirati kroz strateške akte i ostale dokumente u nadležnosti MZO-a te ASOO-a.
14 Amazon Development Center Zagreb d.o.o. 3.2 Razvojne potrebe i potencijali četiriju prioritetnih područja, 3.2.4 Razvoj digitalnih kompetencija i digitalnih radnih mjesta U potpunosti podržavamo razvoj digitalnih kompetencija i spremni smo ponuditi svoja sredstva i resurse kao dio industrije/privatnog sektora. Smatramo kako je transformacija obrazovanja i educiranja kompleksan proces koji započinje u ranoj dobi pa sve do fakultetske dobi, te naposljetku postaje cjeloživotno obrazovanje javnosti - obrazovanje koje rezultira većim brojem IT stručnjaka, a posljedično poboljšanom digitalizacijom. Za povećanje broja IT stručnjaka, predlažemo sustavno uvođenje IKT obrazovanja u osnovne škole. Novi bi načini obrazovanja trebali biti fokusirani na praktične aspekte IKT-a i digitalizacije - primjerice rad s oblakom koji omogućuje daljnje otkrivanje umjetne inteligencije i strojnog učenja, rad s velikim podacima i ostale alate potrebne za digitalno doba. Pružatelji usluga u oblaku gotovo uvijek su na raspolaganju kada mogu besplatno omogućiti pristup najnovijim tehnologijama za obrazovanje različitim skupinama ljudi. Praćenje trendova digitalizacije i tehnologije u javnosti jedini je način da i javna uprava bude ažurna i ispunjava svoju svrhu. Nije prihvaćen Hvala na komentaru. Suradnja privatnog sektora s obrazovnim institucijama je krucijalan element nadogradnje obrazovnog kurikuluma, kao i njegova usklađivanja sa tržištem rada. Stoga pozdravljamo Vašu spremnost da ponudite svoja sredstva i resurse toj svrsi te vjerujemo da će obrazovni sustav to znati prepoznati. Sustavno stjecanje IKT znanja i vještina u osnovnim školama provodi se kroz nastavni predmet Informatike, koji je obvezan za sve učenike viših razreda osnovne škole, a izboran za učenike razredne nastave. Svakako se slažemo da bi način obrazovanja trebao biti fokusiran na praktične aspekte, međutim konkretni kurikulum i metodika učenja definira MZO prilikom izrade kurikuluma i u strateškim aktima niže hijerarhijske razine, kao što su nacionalni planovi u području obrazovanja.
15 Igor Barlek 3.2 Razvojne potrebe i potencijali četiriju prioritetnih područja, 3.2.4 Razvoj digitalnih kompetencija i digitalnih radnih mjesta Izostala je detaljna razrada načina i metodologije integracije sadržaja iz digitalnih tehnologija u postojeće kurikulume za osnovnoškolsko i srednjoškolko obrazovanje, a posebice izostaje najvažniji segment - podizanje svijesti i znanja o informacijskoj sigurnosti u osnovnim i srednjim školama, konkretno, uvođenjem dodatnih obveznih kurikuluma s fokusom na djecu i maloljetnike, kao najranjivije kategorije u online okruženju. Nije prihvaćen Komentirani dio odnosi se na identificirane ključne razvojne potrebe i potencijale koji su proizašli iz SWOT analize. U opisu razvojnih potreba i potencijala ne opisuju se javne politike kojima će se poboljšati predmetno stanje. Prioritetnim područjem provedbe javnih politika 4.3., Digitalna tranzicija kao potpora razvoju obrazovnog i istraživačkog sektora, naglašena je potreba za razvojem temeljnih digitalnih kompetencija, a uz što je dodatno naglašena važnost kompetencija za sigurnu uporabu IKT-a kako bi se izbjegle neželjene posljedice. Također je naglašena važnost razvoja digitalnih kompetencija učenika. U istome prioritetnom području javnih politika naglašena je važnost razvoja digitalnih obrazovnih sadržaja uvođenjem kroz digitalne formate, a što će omogućiti kvalitetniji nastavni proces. Detaljna razrada načina i metodologije integracije sadržaja iz digitalnih tehnologija u postojeće kurikulume nije predviđeni dio ove razine strateškog dokumenta, što je propisano Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanjem razvoja RH. Obrazovni sektor jedan je dio cjelokupne strategije te će se predmetna detaljna razrada načina i metodologije razraditi Nacionalnim planom razvoja sustava obrazovanja do 2027. godine te pripadajućim akcijskim planom do 2024. godine (oba dokumenta nalaze se na eSavjetovanju do 19.11.2022.)
16 Amazon Development Center Zagreb d.o.o. 4.1 Strateški cilj 1: Razvijeno i inovativno digitalno gospodarstvo, 4.1.1 Digitalna tranzicija gospodarstva - Strateški cilj: Razvijeno i inovativno digitalno gospodarstvo Slažemo se da je potreba za osiguravanjem kibernetičke sigurnosti digitalnih usluga sve važnija. Preporučljivo je podržati pristup tržištu koji je otvoren tvrtkama iz liberalnih demokratskih država kako bi se osigurale najbolje moguće dostupne tehnologije kibernetičke sigurnosti. Stoga je potrebno dobro razmisliti o protekcionističkim tendencijama (kao što je EUCS prijedlog ENISA-e). Podržavamo ideju modifikacije legislativnog i administrativnog okvira kroz dijalog s relevantnim akterima po tom pitanju (kao što su poduzeća različitih veličina, ali i startupovi i neprofitne organizacije). Kontinuirani i dugoročni dijalog između svih sudionika ključan je jer vodi do boljeg razumijevanja okoline i akceleracije rasta i motivacije u kontekstu kibernetičke sigurnosti. Također, nastavno na ocjene IKT-a za ekološku održivost: Inovacije su ključne za postizanje ciljeva održivosti - izazovi poput dekarbonizacije svih aktivnosti i očuvanja vode rješavaju se pomoću tehnologija koje pokreću održivu transformaciju. Usluge računalstva u oblaku omogućuju korisnicima da izgrade održiva rješenja, od praćenja ugljika preko očuvanja energije, do smanjenja otpada. To je moguće korištenjem primjerice AWS usluga za jednostavno preuzimanje, analizu i upravljanje podacima o održivosti. Nastavno na Poveznicu s razvojnim smjerom NRS 2030, Razvojni smjer 1 Održivo gospodarstvo i društvo: Kako bi osigurao razvoj zelene i digitalne industrije, želimo skrenuti pozornost na prednosti komercijalnih usluga u oblaku i podijeliti relevantne podatke koji to podržavaju. Nedavna studija međunarodne analitičke tvrtke 451 Research otkrila je da je primjerice AWS-ova infrastruktura do pet puta energetski učinkovitija od srednjih anketiranih europskih poslovnih podatkovnih centara, s više od dvije trećine ove prednosti zbog energetski učinkovitije populacije poslužitelja i većeg korištenja poslužitelja. Uz prednosti za okoliš koje su inherentno povezane s pokretanjem aplikacija u oblaku, predani smo opskrbi našeg poslovanja 100% obnovljivom energijom do 2030., i na putu smo da postignemo taj cilj pet godina ranije, do 2025. Mnogi lokalni podatkovni centri ne mogu postići ovu razinu održivosti zbog nižih kapaciteta. Detalje možete pročitati ovdje: https://www.aboutamazon.com/news/sustainability/reducing-carbon-by-moving-to-aws Nastavno na pokazatelje učinka u Razvojnom smjeru 1 i spomenuti BDP: Kada govorimo o tehnologiji i digitalnim inovacijama, konkretni brojevi mogu zavarati jer povećanje ukupnih rashoda u BDP-u nije nužno sinonim za učinkovit, održiv i konkurentan razvoj. Nastavno na poveznicu s razvojnim smjerom NRS 2030, Razvojni smjer 3 Zelena i digitalna tranzicija i razvoj državne informacijske infrastrukture i standardiziranih digitalnih platformi za potrebe gospodarstva: Kao što je prethodno istaknuto, ovo je potencijalno ograničavajući čimbenik za istraživanje i razvoj budući da se temelji na ograničenom financiranju proračunskog ciklusa bez pristupa najsuvremenijoj tehnologiji. Postoji i faktor ograničene dostupnost i trajnost s visokim troškovima održavanja. Sve je to također povezano s ograničenim korištenjem talenata u tome području. Nastavno na poveznicu s UN-ovim globalnim ciljevima za održivi razvoj, cilj 8: U potpunosti podržavamo navedene ciljeve. Važno je vidjeti kako će se ti ciljevi mjeriti i kako industrija/privatni sektor tome može doprinijeti u Republici Hrvatskoj. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Strategijom nije ograničeno korištenje komercijalnih pružatelja usluga kibernetičke sigurnosti te usluga u oblaku, a kod javnih tijela (posebice onih sa kritičnom infrastrukturom) traži se usklađenost sa relevantnim zakonskim okvirom. U isto vrijeme potiče se prilagodba legislativnog i administrativnog okvira u skladu sa globalnim prijetnjama, nacionalnim interesima i zajedničkom EU politikom. Vezano uz pokazatelj učinka u Razvojnom smjeru 1 „II.02.7.04 IKT sektor, u % BDP-a“ razumijemo komentar, ali se navedenim ipak pokazuje rast te industrijske grane koja u kombinaciji s ostalim politikama (zadržavanje IKT stručnjaka, digitalizacija javne uprave, podržavanje inovacija i sl) utječe na učinkovit, održiv i konkurentan razvoj. Vezano uz komentar na NRS 2030, Razvojni smjer 3 Zelena i digitalna tranzicija i razvoj državne informacijske infrastrukture i standardiziranih digitalnih platformi za potrebe gospodarstva naglašavamo da se predmetna inicijativa ne odnosi direktno na isključivu upotrebu državne informacijske infrastrukture za poduzetnike niti se takav (ograničavajući) smjer spominje u Strategiji digitalne Hrvatske 2032.
17 Amazon Development Center Zagreb d.o.o. 4.1.1 Digitalna tranzicija gospodarstva - Strateški cilj: Razvijeno i inovativno digitalno gospodarstvo, 4.1.1.1 Prioritetno područje provedbe javnih politika 1.1: Podrška digitalizaciji u mikro, malim i srednjim poduzećima Nastavno na činjenicu kako u Republici Hrvatskoj digitalna tranzicija mikro, malog i srednjeg poduzetništva u svim industrijskim sektorima zaostaje za prosjekom EU-a: Razumijemo ovu vrstu zabrinutosti. Mnoge države članice EU-a već koriste komercijalne tehnologije računarstva u oblaku koje im omogućuju korištenje brzo dostupnih najsuvremenijih tehnologija, brži razvoj inovacija i ubrzani digitalni rast. Lokalna rješenja ne dopuštaju sličan razvoj budući da nemaju pristup najnovijoj tehnologiji i zahtijevaju velike kapacitete interne radne snage. Stojimo na raspolaganju za daljnju elaboraciju i suradnju u navedenome. Nije prihvaćen Slažemo se s komentarom i upravo zato da Strategija digitalne Hrvatske 2032 ne bi nametnula nikakvo ograničenje pri odabiru tehnologija, u dokumentu nije ograničeno da se podaci ne mogu pohranjivati na području EU-a. Za navedeno je relevantan važeći Zakon o informacijskoj sigurnosti (NN 79/07).
18 ŽARKO ČIŽMAR 4.1.1 Digitalna tranzicija gospodarstva - Strateški cilj: Razvijeno i inovativno digitalno gospodarstvo, 4.1.1.4 Prioritetno područje provedbe javnih politika 1.4: Transformacija i jačanje konkurentnosti kulturnih i kreativnih industrija Mreža za razvoj digitalne pismenosti daje prijedlog dopune poglavlja 4.1.1.4. sljedećim tekstom: PwC-ovo istraživanje „Perspectives from the Global Entertainment & Media Outlook 2022–2026“ ukazuje na rast ukupnih globalnih prihoda od zabave i medija za snažnih 10,4% u 2021., uz očekivanje daljnjeg rasta od 7,3% u 2022. godini. Predviđa se da će 2026. oglašavanje biti najveći pojedinačni sektor koji će činiti gotovo 35,1% svih prihoda globalne industrije zabave i medija. Samo mobilni video oglasi trebali bi ostvariti prihode od 138,9 milijardi američkih dolara u 2026. Sve više potrošača provodi sve više vremena u digitalnim okruženjima u kojima ih mogu dosegnuti digitalni oglasi i gdje mogu kupovati u realnom vremenu. Distributeri će se usredotočiti na više lokalnog sadržaja unutar nacionalnih tržišta, pa će trend sve veće dostupnosti raznovrsnih medijskih sadržaja, usluga i iskustava nastaviti privlačiti sve veću pažnju potrošača. Mreža za razvoj digitalne pismenosti provela je 2021. godine istraživanje o potrebama digitalne transformacije kulturnih i kreativnih industrija u Hrvatskoj. 71,77% ispitanika izjavilo je da prati globalne trendove, ali ih 56,47% nema vlastitu strategiju digitalne transformacije poslovanja. 68,24% ispitanika smatra da je posljednjih pet godina u njihovom poduzeću, obrtu, udruzi ili ustanovi došlo je do bitnih promjena poslovnih procesa uzrokovanih digitalnom transformacijom, no samo ih 25,89% smatra da formalno obrazovanje u Hrvatskoj omogućuje stjecanje za to potrebnih kompetencija. Za 80,48% ispitanika važni su podaci o publici, za njih 76,83% digitalni marketing, za 72,5% analiza poslovnih podataka, a za 68,29% organizacija hibridnih događanja. Nužno je u sklopu strategije osigurati sredstva za edukaciju u ova četiri područja za koju je bilo zainteresirano između 48,78% i 63,41% ispitanika. Samo je 35% ispitanika upoznato s mogućnostima financiranja iz EU fonda Kreativna Europa iz kojeg je moguće financirati kulturne, medijske i međusektorske projekte, pa je jasna potreba izgradnje dodatnih kapaciteta hrvatskih dionika iz kreativnog i kulturnog sektora za prijavu na EU natječaje. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru i vrijednim informacijama. Dio predloženog teksta je dodan u poglavlje 3.1. Sažetak analize: • Istraživanja ukazuju na rast ukupnih globalnih prihoda od zabave i medija te se predviđa se da će 2026. oglašavanje biti najveći pojedinačni sektor koji će činiti gotovo 35,1% svih prihoda globalne industrije zabave i medija. Distributeri će se usredotočiti na više lokalnog sadržaja unutar nacionalnih tržišta, pa će trend sve veće dostupnosti raznovrsnih medijskih sadržaja, usluga i iskustava nastaviti privlačiti sve veću pažnju potrošača. Istraživanje o potrebama digitalne transformacije kulturnih i kreativnih industrija u Hrvatskoj provedeno 2021. godine iznosi da samo 25,89% ispitanika iz te industrije smatra da formalno obrazovanje u Hrvatskoj omogućuje stjecanje za to potrebnih kompetencija. Samo je 35% ispitanika upoznato s mogućnostima financiranja iz EU fonda Kreativna Europa iz kojeg je moguće financirati kulturne, medijske i međusektorske projekte, pa je jasna potreba izgradnje dodatnih kapaciteta hrvatskih dionika iz kreativnog i kulturnog sektora. PwC istraživanje „Perspectives from the Global Entertainment & Media Outlook 2022–2026“ https://www.pwc.com/gx/en/industries/tmt/media/outlook/outlook-perspectives.html Global Entertainment & Media 2022–2026 Perspectives Report (pwc.com) Istraživanje o potrebama digitalne transformacije kulturnih i kreativnih industrija u Hrvatskoj ISPITIVANJE-POTREBA-DIGITALNE-TRANSFORMACIJE-KULTURNIH-I-KREATIVNIH-INDUSTRIJA.pdf (digitalnapismenost.com.hr)
19 Amazon Development Center Zagreb d.o.o. 4.2 Strateški cilj 2: Digitalizirana javna uprava, 4.2.1 Digitalna transformacija javne uprave - Strateški cilj: Digitalizirana javna uprava Kako bi se ubrzao rast digitalizacije javne uprave, korisno je uključiti cloud-first pristup. Kada se razmatra nova tehnologija, potrebno je uspostaviti politike s fokusom na oblak kako novi sustavi ne bi bili isključeni, s obzirom da bi usluge u oblaku mogle biti primarni pokretač IT modernizacije. To se može učiniti na mnogo načina, primjerice, država može raditi na legislativnom okviru za implementaciju tehnologija u oblaku, pojašnjava uloge i odgovornosti državnih tijela i dobavljača u oblaku (CSP-ova). Nakon što država uspostavi politiku i infrastrukturu kojoj je na prvom mjestu rješenje u oblaku, njihovi IT stručnjaci mogu osmisliti ‘born-in-the-cloud’ or ‘cloud-native’ solutions rješenja. Kada se digitalizira javna uprava, ključno je dizajnirati sredstvo javne nabave koje će odražavati potrebe digitalnih tehnologija i omogućiti holistički razvoj. Politika rješenja u oblaku u Ujedinjenom Kraljevstvu mogla bi biti vrlo korisna kao primjer za ubrzanu digitalizaciju i usvajanje oblaka – više na: https://aws.amazon.com/blogs/publicsector/one-government-value-agreement-accelerating-cloud-adoption-innovation-across-uk-government/ Nastavno na spomenuto korištenje novih tehnologija: U potpunosti se slažemo kako je korištenje novih tehnologija ključno. Mnoge nove tehnologije koriste komercijalne usluge u oblaku jer je to jednostavan i učinkovit način za implementaciju novih rješenja. Nastavno na Prioritetna područja provedbe javnih politika i segment 2.2. o interoperabilnosti javne uprave: Kao što je ranije komentirano, fokus na vlastitu državnu infrastrukturu mogao bi dovesti do sporijeg digitalnog rasta i razvoja budući da su mnogi ograničavajući faktori povezani s tim rješenjem. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje. Prepoznajući važnost računarstva u oblaku kao važnog elementa daljnje digitalizacije, Vlada RH će u skladu s nacionalnim potrebama i EU smjernicama nastaviti raditi na unaprjeđenju relevantnog zakonskog okvira kada je u pitanju državna informacijska infrastruktura.
20 Amazon Development Center Zagreb d.o.o. 4.2.1 Digitalna transformacija javne uprave - Strateški cilj: Digitalizirana javna uprava, 4.2.1.2 Prioritetno područje provedbe javnih politika 2.2: Nadogradnja državne informacijske infrastrukture i naprednih softverskih rješenja Nastavno na planirano ubrzano ulaganje u državnu informacijsku infrastrukturu: Razumijemo razloge koji stoje iza ove strategije. Ipak, želimo dodatno istaknuti rizike izgradnje vlastitih podatkovnih centara. Izaziva nekoliko pitanja, primjerice, kako će se postupati s podacima kada se prenose između pojedinih država EU i hoće li one također biti primorane koristiti nacionalne podatkovne centre? Kako će se osigurati konkurentnost državnih podatkovnih centara i razvoj naprednih tehnologija, primjerice za rad s podacima, umjetnom inteligencijom i strojnim učenjem? Koliko će biti skupo izraditi vlastitu obrazovnu strategiju i osposobiti radnu snagu, a s obzirom na odljev ICT stručnjaka? Koliko bi ljudi moglo raditi na sličnim pozicijama? Kakav je utjecaj na održivost i troškove u usporedbi s komercijalnim oblakom i kakva je učinkovitost? Što treba učiniti u slučaju hitne prirodne katastrofe? Stavljamo se na raspolaganje za daljnji razvoj tog aspekta u Republici Hrvatskoj. Djelomično prihvaćen Slažemo se sa Vašim identificiranim rizicima. Navedeno jačanje kapaciteta CDU-a moguće je provesti na više različitih načina, uključujući oslanjanje na komercijalna rješenja i privatni sektor, sve dok je u skladu za relevantnim legislativnim okvirom.
21 Amazon Development Center Zagreb d.o.o. 4.2.1 Digitalna transformacija javne uprave - Strateški cilj: Digitalizirana javna uprava, 4.2.1.3 Prioritetno područje provedbe javnih politika 2.3: Postizanje potpune interoperabilnosti javne uprave uz omogućavanje pristupa otvorenim podacima građanima i poduzećima Nastavno na spomenuti Single Digital Gateway Regulation: Kao što je ranije spomenuto, postavlja se pitanje moraju li sve zemlje članice EU implementirati prilagođeno rješenje razvijeno u Republici Hrvatskoj da bi mogle pristupiti tim podacima? O čemu treba dodatno razmisliti u implementaciji ovih ideja. Nastavno na poboljšanje upravljanja podacima i pohranu podataka s pripadajućim metapodacima: U potpunosti podržavamo korištenje ovih tehnoloških rješenja. Ovo bi mogao biti vrlo dobar primjer kako komercijalne tehnologije u oblaku mogu biti korisne, budući da podatkovna jezera, skladišta podataka i ostala razvijena tehnologija može biti dostupna kroz samo nekoliko klikova. Zbog čega smatramo kako treba uključiti i komercijalne tehnologije. Primljeno na znanje Vaš komentar je primljen na znanje.
22 Petar Weigand 4.2.1 Digitalna transformacija javne uprave - Strateški cilj: Digitalizirana javna uprava, 4.2.1.5 Prioritetno područje provedbe javnih politika 2.5: Promidžba digitalnih usluga i korisničke podrške među građanima Omogućavanje poduzećima korištenje sustava eGrađana za autentikaciju korisnika uvelike bi doprinjelo korištenju cijelokupnog sustava. U ovoj strategiji se nigdje ne spominje (koliko vidim) omogućavanje korištenja sustava eGrađani za ovakvu primjenu. Najjednostavniji primjer je obični webshop koji trenutno mora koristiti vlastite metode autentikacije ili se oslanjati na OpenID, Oauth, Facebook, Apple i slične mehanizme. Za usporedbu, Njemačka (koja ne slovi kao digitalno najrazvijenija članica EU), već ima javno dostupne connectore za popularne platforme poput WordPress-a i sl pomoću kojih se svaki građanin s njemačkim eID-em može prijaviti na stranicu, webshop i sl (https://eid.services/en/eid-login.html) Prihvaćen Uvrštena je potreba da se potiče eksternalizacija servisa autentifikacije e-Građana, odnosno korištenje javnog elektroničkog identiteta, kako bi ga građani i poduzeća koristili i za gospodarske aktivnosti.
23 Amazon Development Center Zagreb d.o.o. 4.4 Strateški cilj 4: Razvijene digitalne kompetencije za život i rad u digitalno doba, 4.4.1 Razvoj digitalnih kompetencija i digitalnih radnih mjesta - Strateški cilj: Razvijene digitalne kompetencije za život i rad u digitalno doba Nastavno na relativno nizak postotak IKT stručnjaka u radnoj snazi Republike Hrvatske: Možemo vidjeti trend pristupa prenosivim vještinama za radnu snagu u javnom sektoru. Iako rizike ovoga vidimo u potencijalno većoj mogućnosti odlaska ljudi u privatni sektor, vjerujemo da bi upravo mogućnost učenja širokog spektra prenosivih vještina mogla biti motivacija za pridruživanje javnom sektoru. Uz to obično ide i određena obveza rada za državu određeni broj godina. Odljev IKT stručnjaka opsežna je tema. Imamo lokalni ured u Zagrebu i lokalne zaposlenike koji govore hrvatski jezik, dapače, neke smo vratili i iz inozemstva. Obvezali smo se zaposliti 100 ljudi u 5 godina, uglavnom s fokusom na ljude iz Hrvatske, i odlučni smo podržati daljnji razvoj regije u tom pogledu. Vidimo rizik za razvoj i edukaciju radne snage u inzistiranju na vlastitim podatkovnim centrima jer bi to moglo ograničiti bazen talenata, dok će ga implementacija komercijalnog oblaka značajno povećati (pružajući obuku i praktično iskustvo). Komercijalni IKT sektor trebao bi biti dio ovog planiranja jer bi mogao pružiti korisne alate i privući IKT stručnjake nazad u državu. Značajan pomak u digitalnom ekosustavu i porast broja IKT stručnjaka također je povezan s uvjetima digitalnog poslovanja, posebice s administrativnim opterećenjem i poreznim obvezama. Otvoreni smo za rasprave unutar Republike Hrvatske o poboljšanju uvjeta i podršci IKT stručnjaka svim našim sredstvima. Na temelju našeg iskustva iz Njemačke, korištenje oblaka čini javni sektor privlačnijim poslodavcem jer IKT talente privlači rad s rješenjima u oblaku. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na vašem komentaru te u potpunosti razumijemo benefite koje komercijalna rješenja sa sobom donose. Međutim, ovom Strategijom ne želimo zadavati smjer kojim bi RH trebala ići po pitanju komercijalnih ili vlastitih podatkovnih centara dokad ne postoji koncensus na razini EU-a, odnosno RH. Elemente koje ste naveli u svojemu komentaru svakako ćemo uzeti u obzir prilikom diskusije na ovu temu.
24 Igor Barlek 4.4 Strateški cilj 4: Razvijene digitalne kompetencije za život i rad u digitalno doba, 4.4.1 Razvoj digitalnih kompetencija i digitalnih radnih mjesta - Strateški cilj: Razvijene digitalne kompetencije za život i rad u digitalno doba U tekstu se spominje "Stoga, kako bi se osiguralo da građani i buduća radna snaga posjeduju potrebne digitalne kompetencije, potrebno je integrirati sadržaj iz digitalnih tehnologija u postojeće kurikulume za osnovnoškolsko i srednjoškolko obrazovanje". Međutim, u nastavku razrade iste točke ne razrađuju se načini i metodologije integracije sadržaja iz digitalnih tehnologija u postojeće kurikulume za osnovnoškolsko i srednjoškolko obrazovanje, a posebice ovdje izostaje najvažniji segment - podizanje svijesti i znanja o informacijskoj sigurnosti u osnovnim i srednjim školama, konkretno, uvođenjem dodatnih obveznih kurikuluma s fokusom na djecu i maloljetnike, kao najranjivije kategorije u online okruženju. Nije prihvaćen Točno, u opisu posebnog cilja prepoznata je potreba za integracijom sadržaja iz digitalnih tehnologija u postojeće kurikulume. Međutim, SDH 2032. je dugotrajni strateški akt koji se donosi na važenje od 10+ godina, a način izrade i sadržaj propisani su kao što je propisano Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanjem razvoja RH te pripadajućim Priručnikom i Uputama. Strategijom se definira gdje želimo pozicionirati RH za 10 godina na području digitalizacije, a detaljnija razrada mjera, projekata i aktivnosti (uključujući metodologiju) razrađuje se u srednjoročnim i kratkoročnim strateškim aktima. Stoga, ova strategija zadaje generalni smjer na području digitalizacije, uključujući obrazovni sektor, ali detaljnija razrada, primjerice integracije digitalnih sadržaja u postojeće kurikulume, definira se nižim strateškim aktima, kao što je to Nacionalni plan razvoja sustava obrazovanja do 2027. godine te pripadajući akcijski plan do 2024. godine.
25 Franjo Golubić 4.4.1 Razvoj digitalnih kompetencija i digitalnih radnih mjesta - Strateški cilj: Razvijene digitalne kompetencije za život i rad u digitalno doba, 4.4.1.2 Prioritetno područje provedbe javnih politika 4.2: Razvoj digitalnih kompetencija građana za život i rad uz uporabu IKT-a Podržavam prijedlog Mreže za razvoj digitalne pismenosti, g .Čižmara vezano za Istraživanje o potrebi digitalne uključevosti ranjivih skupina i digitalne pismenosti ruralnim sredinama te smatram također da bi sve JLS trebale imati centar digitalne inkluzije u kojem korisnici mogu dobiti za pristup javnim uslugama na internetu, a u okviru županija trebali bi se osnovati centri za cjeloživotno učenje sa posebnim naglaskom na mogućnost stjecaja osnovnih digitalnih kompetencija. Prostor za izvođenje nastave postoji u okviru Osnovnih škola, koje sve više prelaze na jedno smjenski rad a u istima postoje opremljene informatičke učionice te ne treba velika ulaganja u materijalnu imovinu da se korisnicima omogući pristup stjecanju osnovnih digitalnih kompetencija za odrasle osobe i druge korisnike. Smatram da je digitalni jaz posebno veliki u ruralnim sredinama tim više što postoji problem mobilnosti i nemogućnosti da se ostvari pristup obrazovanju za odrasle osobe. Predlažem da se u RH izvrši prijevod i distribucija Europskog Okvira digitalnih kompetencija za građane Dig Comp.2 i Europskog Okvira digitalnih kompetencija za potrošače jer prijevod istog dosada nisam uspio pronaći na internetu. Nije prihvaćen Strategijom je prepoznata potreba za razvojem digitalnih kompetencija građana uz poseban naglasak upravo na ranjive skupine. Dok će se potencijalna istraživanja definirati strateškim aktima niže hijerarhijske razine. Digitalizacijom ključnih životnih situacija građana (strateški cilj 2 – Visoko digitalizirana javna uprava) rasteretit će se fizički uredi javne uprave, što otvara mogućnost da oni služe kao kontaktna točka gdje građani mogu dobiti pomoć kako obaviti određenu uslugu online. Po pitanju potrebe za izgradnjom, opremanjem i puštanjem u rad nacionalnog ili županijskih centara za razvoj digitalnih kompetencija građana, u RH postoji Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO) u čiju nadležnost spada i razvoj digitalnih kompetencija građana kroz programe cjeloživotnog učenja. Dok će se suradnja između ASOO-a i JLP(R)S-a definirati kroz strateške akte i ostale dokumente u nadležnosti MZO-a te ASOO-a. Potencijalni programi kojima će se razvijati digitalne kompetencije građana, ako i mjesto njihovog izvođenje, definirati će se u strateškim aktima niže hijerarhijske razine i ostale dokumente u nadležnosti MZO-a i relevantnih institucija.
26 ŽARKO ČIŽMAR 4.4.1 Razvoj digitalnih kompetencija i digitalnih radnih mjesta - Strateški cilj: Razvijene digitalne kompetencije za život i rad u digitalno doba, 4.4.1.2 Prioritetno područje provedbe javnih politika 4.2: Razvoj digitalnih kompetencija građana za život i rad uz uporabu IKT-a Mreža za razvoj digitalne pismenosti daje prijedlog dopune poglavlja 4.4.1.2. sljedećim tekstom: Prema najnovijem popisu stanovništva iz 2021. godine, udio osoba starijih od 65 godina u ukupnom stanovništvu Hrvatske je u posljednjih 30 godina udvostručen i sada iznosi 22,45%. Prema izvješću Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iz iste godine, u Hrvatskoj živi 586.153 osoba s invaliditetom što znači da one čine 15,14% ukupnog stanovništva Hrvatske. Mreža za razvoj digitalne pismenosti je 2021. godine provela Istraživanje o potrebama digitalne uključenosti ranjivih skupina i Ispitivanje javnog mnijenja o digitalnoj pismenosti u ruralnim sredinama. Rezultati pokazuju da 50% ispitanika ne koristi digitalne javne usluge, a njih više od 58% zabrinuto je za privatnost svojih osobnih podataka. 81% ispitanika se u potpunosti ili uglavnom slaže da bi razvoj digitalne pismenosti građana trebao biti jedan od strateških ciljeva razvoja lokalne zajednice, a njih 86% misli da bi sve jedinice lokalne samouprave trebala imati centar digitalne inkluzije u kojem mogu dobiti pomoć za pristup javnim uslugama na internetu. Samo 20,25% ispitanika misli da su građani iz njihove lokalne zajednice dobro informirani o javnim uslugama na internetu, a za njih 65% troškovi opreme i interneta su vrlo visoki. Ukoliko se ne adresiraju potrebe ranjivih društvenih skupina, digitalna će transformacija javne uprave dovesti ili do poskupljenja javnih usluga ili će velikom dijelu građana te usluge biti nedostupne. Stoga će se poticati međusektorska suradnja na organizaciji kampanja podizanja javne svijesti o problemima digitalnog jaza i potrebama digitalne inkluzije. Poticati će se otvaranje centara digitalne inkluzije u postojećim prostorima udruga, knjižnica, škola, centara za kulturu i tehničku kulturu, mjesnih odbora, domova umirovljenika i sl. Poticati će se razvoj mikrokvalifikacija za e-facilitatore koji će pomagati u digitalnoj inkluziji. Osigurati će se financijska sredstva za osposobljavanje e-facilitatora i provedbu edukativnih programa za ranjive društvene skupine. Poticati će se međugeneracijska solidarnost i organizacija volonterskih programa digitalne inkluzije u kojima će sudjelovati učenici u sklopu programa građanskog odgoja. U oblikovanju edukativnih programa, poticati će se korištenje europskog Okvira digitalnih kompetencija za građane DigComp. U provedbi edukacije, naglasak će se staviti na korištenje sigurnih identifikacijskih certifikata za pristup javnim uslugama u sustavu e-Građani te razvoj osnovnih digitalnih kompetencija u području informacijske i podatkovne pismenosti, komunikacije i suradnje, sigurnosti na internetu i rješavanja jednostavnih problema u digitalnom okruženju. Djelomično prihvaćen Strategija, kada je riječ o razvoju digitalnih kompetencija, stavlja poseban naglasak na razvoj digitalnih kompetencija kod ranjivih skupina. Međutim, specifične mjere i aktivnosti kojima bi se adresirale navedene potrebe ranjivih skupina (briga o privatnosti i visoki troškovi opreme) definirati će se na razini strateških akata niže hijerarhijske razine od ove Strategije, odnosno u sklopu nacionalnih planova. Kao što je navedeno u djelu koji govori o digitalizacija javne uprave, digitalizacijom javnih usluga, odnosno rješavanjem ključnih životnih situacija građana, rasteretit će se fizičko opterećenje na urede javnih tijela što stvara mogućnost da uredi (koji će i dalje fizički postojati) služe kao mjesto gdje građani mogu dobiti pomoć za pristup javnim uslugama na internetu. Također, razumijemo potrebu i benefite za razvoj mikrokvalifikacija za e-facilitatore, međutim, predmetne programe potrebno je definirati u strateškim aktima niže hijerarhijske razine koji su u nadležnosti MRMSOSP-a. Dodatan naglasak u tekstu stavljen je na poticanje korištenja europskog Okvira digitalnih kompetencija za građane DigComp2.2. u oblikovanju edukativnih programa.
27 Franjo Golubić 4.4.1 Razvoj digitalnih kompetencija i digitalnih radnih mjesta - Strateški cilj: Razvijene digitalne kompetencije za život i rad u digitalno doba, 4.4.1.3 Prioritetno područje provedbe javnih politika 4.3: Digitalna tranzicija kao potpora razvoju obrazovnog i istraživačkog sustava Predlažem da Ministarstvo znanosti i obrazovanja kao nadležno javno tijelo za cjeloživotno učenje osigura u suradnji sa Županijama i Gradovima koji su osnivači školskih ustanova mogućnost organizacije i provedbe programa stjecaja osnovnih digitalnih kompetencija za odrasle osobe za osobni razvoj i aktivno građanstvo pošto za isto ne postoji mogućnost organizacija niti interesa u sklopu pučkih otvorenih učilišta i privatnih organizatora obrazovanja . Napominjem da je ista potreba bila utvrđena u Strategiji razvoja obrazovanja i Akcijskom planu Ministarstva znanosti i obrazovanja u prethodnom i sadašnjoj strategiji ali ništa od toga u praksi nije ostvareno. Ranjive skupine osoba ne mogu koristiti vaučere za mikro kvalifikacije te stoga ne mogu ostvariti svoje pravo na stjecanje osnovnih digitalnih kompetencija. Europskim stupom socijalnih prava zajamčene su jednake mogućnosti svim osobama da imaju pravo na kvalitetno uključivo obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje kako bi održali i stekli vještine s pomoću kojih mogu u cijelosti sudjelovati u društvu i uspješno ući na tržište rada. Međutim isto pravo sadašnji sustav obrazovanja osigurava samo u području osnovnog školstva, srednjeg školstva i visokog školstva dok je Ministarstvo znanosti i obrazovanja, cjeloživotno učenje u cijelosti prepustilo tržištu te stoga odrasli građani u RH ne mogu osigurati pristup obrazovanju za stjecanje osnovnih digitalnih kompetencija sukladno Europskom okviru DikComp2,2. Nije prihvaćen Strategijom je prepoznata potreba za većim sudjelovanjem odraslih osoba u cjeloživotnom učenju radi stjecanja digitalnih kompetencija. Međutim, model suradnje između MZO-a i JLP(R)S-a, kao i relevantni programi ne spadaju u temu za dugoročnu višesektorsku strategiju, već će se detaljnije razraditi kroz strateške akte i ostale dokumente u nadležnosti MZO-a te ASOO-a.
28 ŽARKO ČIŽMAR 4.4.1 Razvoj digitalnih kompetencija i digitalnih radnih mjesta - Strateški cilj: Razvijene digitalne kompetencije za život i rad u digitalno doba, 4.4.1.3 Prioritetno područje provedbe javnih politika 4.3: Digitalna tranzicija kao potpora razvoju obrazovnog i istraživačkog sustava Mreža za razvoj digitalne pismenosti daje prijedlog dodavanja novog poglavlja 4.4.1.4 Razvoj digitalne i medijske pismenosti ili dopune poglavlja 4.4.1.3. sljedećim tekstom: Potreba razvoja medijske pismenosti jedan je od razloga izrade nove verzije europskog Okvira digitalnih kompetencija za građane. Zajednički istraživački centar Europske komisije objavio je 2022. godine verziju DigComp 2.2 koja daje sustavni pregled kompetencija i preko 250 primjera znanja, vještina i stavova. Među primjerima medijske pismenosti navodi se istraživačka vještina kako analizirati i kritički procijeniti rezultate pretraživanja i aktivnosti na društvenim medijima, kako identificirati njihovo podrijetlo, kako razlikovati izvještavanje o činjenicama od mišljenja te kako odrediti jesu li rezultati istiniti ili imaju druga ograničenja poput ekonomskih, političkih ili vjerskih interesa. Povezanost informacijske, medijske i digitalne pismenosti prisutna je i u hrvatskim kurikulumima nastavnih predmeta hrvatski jezik i informatika za osnovne škole i gimnazije. Kurikulum hrvatskog jezika obuhvaća vještine komunikacije i suradnje u različitim kontekstima, medijima i komunikacijskim situacijama, razvoj kreativne verbalne i neverbalne komunikacije, kritički odnos prema medijskim porukama, razumijevanje utjecaja medija i njihovih poruka na društvo i pojedinca; stvaranje medijskih poruka te njihovo odgovorno odašiljanje. Kurikulum informatike u domeni digitalna pismenost i komunikacije predviđa razvoj kompetencija pronalaženja podataka i informacija, odabiranja prikladnih izvora informacija te uređivanja, stvaranja, objavljivanja i dijeljenja vlastitih digitalnih sadržaja. Učenici uče planirati, stvarati, predstavljati i vrednovati multimedijske projekte. Mreža za razvoj digitalne pismenosti provela je 2021. godine Ispitivanje potreba jačanja kapaciteta nastavnika informatike u osnovnim i srednjim školama u kojem je sudjelovalo 666 nastavnika iz svih županija, od toga 66% ispitanica ženskog spola. 59,9% ispitanika iskazalo je interes za sudjelovanje u edukaciji iz snimanja i montaže zvuka, 62,38% iz snimanja i montaže videa, 66,99% iz kreiranja video igara, 66,29% iz kreiranja web stranica, a 58,92% iz pisanja scenarija za multimedijske projekte. Mreža je iste godine provela i Ispitivanje mišljenja 289 studenata o digitalnim medijskim kompetencijama. 49,07% ispitanika smatra da im je za osobni i profesionalni razvoj važno stjecanje kompetencija snimanja i montaže audio sadržaja, 63,2% snimanja i montaže video sadržaja, 51,67% kreiranja video igara, a 43,28% pisanja scenarija za multimedijske projekte. U sklopu Strategije digitalne Hrvatske, poticat će se razvoj i verifikacija programa usavršavanja nastavnika hrvatskog jezika i informatike koji će se baviti jačanjem kompetencija kreativnog korištenja Interneta kao dominantnog medija mladih. Programi digitalnog obrazovanja nastavnika i učenika uključiti će kompetencije timskog projektnog učenja, kritičke analize informacija, digitalnog pripovijedanja, korištenja digitalnih uređaja i opreme za audiovizualnu produkciju te softvera za obradu, montažu i distribuciju multimedijskih sadržaja na internetu. Naglasak će se staviti na projektno učenje u sklopu postojećih kurikuluma, jer je praksa pokazala da takva metodika povećava motiviranost mladih, a istovremeno im omogućuje razvoj punog spektra kompetencija za cjeloživotno učenje od jezične i digitalne pismenosti do poduzetnosti, socijalnih vještina i kompetencija kulturnog izražavanja. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo se na vašem komentaru. U opisu predmetnog područja provedbe javnih politika također navodimo važnost razvoja digitalnih kompetencija nastavnika i učenika u svim kategorijama DigComp-a, uz poseban naglasak na sigurnost, koja je prepoznata od Radne skupine kao vitalan element digitalnih kompetencija (što uključuje procjene digitalnog sadržaja i izvora korištenjem IKT-a). Sustavom za strateško planiranje i upravljanje razvojem u RH nije uputno u opisu prioritetnih područja provedbe javnih politika opisivati trenutno stanje ili iznositi rezultate provedenih anketa, već opisati politike kojima će se doprinijeti ostvarenju predmetnog cilja. Nadalje, ova Strategija potiče stjecanje digitalnih kompetencija svih učitelja i nastavnika, kako bi iste vještine mogli utilizirati i prenjeti učenicima na nastavi. Eventualna prioritizacija po nastavnim predmetima ili kurikulumima koje predaju, razradit će se u strateškim aktima niže hijerarhijske razine ili planovima MZO-a. Prihvaćamo komentar vezan uz povezanost kurikuluma informatike i hrvatskog te programe digitalnog obrazovanja nastavnika i učenika. Ovi dijelovi biti će na adekvatan način uvršteni u predmetno područje provedbe javnih politika. S druge strane, metodika poučavanja, odnosno projektno učenje, tema je za strateške akte niže hijerarhijske razine, kao što su nacionalni planovi koje donosi MZO.
29 Franjo Golubić Nacrt prijedloga Strategije digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine, 5 Indikativni financijski okvir s prikazom financijskih pretpostavki za provedbu strateških ciljeva Predlažem da se dodatno izradi Akcijski plan sa jasnim rokovima, financijskim iznosima i nositeljima za provedbu pojedinih aktivnosti i projekata iz strategije tim više što sam primijetio da Ministarstvo znanosti i obrazovanja nije predviđeno kao nositelj aktivnosti vezano na provedbu javne politike u obrazovanju pod mjerom 4.2. Nije prihvaćen Sadržaj Strategije definiran je Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske, te pratećim Uputama i Priručnicima. Akcijski planovi nisu dio dugoročnih akata strateškog planiranja, već trebaju biti izrađeni zajedno sa srednjoročnim aktima strateškog planiranja kao što su nacionalni planovi i planovi razvoja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
30 Franjo Golubić Nacrt prijedloga Strategije digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine, 6 Okvir za praćenje i vrednovanje Predlažem da vrednovanje provedbe Strategije izvršio neovisno vanjsko tijelo, u kojem neće sudjelovati djelatnici iz Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva jer osnovano može doći do pristranosti u ocijeni provedbe rezultata strategije. Predlažem da se rezultati provedbe pojedinih mjera i aktivnosti javno objavljuju svake godine na internetu i da se osigura usporedba ostvarenih ciljeva sa planiranim i ostvarenim rezultatima po pojedinim državama članicama EU. Predlažem da se završno izvješće napravi sa 2030. godinom jer iste godine završava i rok važenja Nacionalne razvojne Strategije do 2030. i Digitalne agende Europa 2030. Djelomično prihvaćen Slažemo se s Vašim prijedlogom da vrednovanje provedbe Strategije izvrši neovisno tijelo, stoga je u tekstu Strategije navedeno da postupak vrednovanja provode vanjski ili unutarnji stručnjaci koji su funkcionalno neovisni o tijelima nadležnima za izradu i provedbu akata strateškog planiranja. Slažemo se da se rezultati provedbe mjera i aktivnosti javno objavljuju, ali ne svake godine obzirom da se zbog kompleksnosti projekata digitalne transformacije rezultati ne mogu očekivati unutar godine dana. Stoga su predviđena dva srednjoročna miljokaza: 2027. i 2030. godine u sklopu koji će biti provedena evaluacija ostvarenih ciljeva sa planiranim. Isti će biti javno dostupni na mrežnim stranicama Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva. Obzirom da je trajanje Strategije do 2032. godine, završno izvješće, odnosno vrednovanje nakon provedbe predviđeno je za 2033. godinu te će se u sklopu njega sažeto ocijeniti sveukupni učinak Strategije, odnosno djelotvornost i učinkovitost Strategije tijekom njezine cjelokupne provedbe.