Izvješće o provedenom savjetovanju - Prijedlog Pravilnika o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – psiholog u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Hrvatska psihološka komora PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – PSIHOLOG U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 7. Članak 7. stavak 5. Predlažemo promjenu u sastavu Povjerenstva na način da najmanje tri člana budu stručnjaci koji u sklopu svoje osnovne djelatnosti provode izobrazbu psihologa. Prijedlog obrazlažemo činjenicom da se postupak temelji na detaljnoj usporedbi programa studija stoga je nužna zastupljenost većeg broja stručnjaka. Najveći dio poslova i zadataka Povjerenstva odnosi se na usporedbu obrazovnih programa i stečenih kompetencija i iznimno je važno da u ovom Povjerenstvu većinu imaju stručnjaci koji u sklopu svoje osnovne djelatnosti provode izobrazbu psihologa jer su oni istovremeno i ti koji ne samo provode, već i kreiraju obrazovne programe, prate promjene u obrazovanju psihologa i razumiju različite načine i oblike stjecanja pojedinih kompetencija. Predlažemo članak 7. ili 8. predloženog općeg akta dopuniti odredbom iz koje jasno proizlazi da se druga pitanja vezana za rad Povjerenstva koja nisu uređena odredbama ovog Pravilnika odgovarajuće se primjenjuju odredbe općeg akta Komore kojim je uređen rad povjerenstava Komore. Prijedlog obrazlažemo činjenicom da predloženim općim aktom nije uređen cijeli niz pitanja neophodnih za redovit rad Povjerenstva kao radnog tijela Komore, pa je stoga logično da se uređivanje tih pitanja izrijekom prepusti Komori kako bi se na rad Povjerenstva odgovarajuće primjenjivale odredbe općeg akta Komore kojim je uređen rad drugih povjerenstva Komore. Nije prihvaćen Odredbom članka 7. stavka 5. Prijedloga Pravilnika propisuje se sastav Povjerenstva na način da se, uz četiri ovlaštena psihologa koji psihološku djelatnost obavljaju najmanje pet godina, imenuje jedan ili više stručnjaka koji u sklopu svoje osnovne djelatnosti provode izobrazbu psihologa, slijedom čega ne postoje prepreke da se u Povjerenstvo imenuju tri stručnjaka koji u sklopu svoje osnovne djelatnosti provode izobrazbu psihologa. Vezano uz drugi dio komentara, izvješćujemo Vas da će se način rada Povjerenstva propisati Poslovnikom o radu, koji u skladu s odredbom članka 8. stavak 6. Prijedloga Pravilnika donosi Povjerenstvo.
2 Hrvatska psihološka komora PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – PSIHOLOG U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 10. Članak 10. stavak 13. Predlažemo brisati. Prijedlog obrazlažemo činjenicom da je razina B srednjoškolskog obrazovanja (čl. 13. stavak 1. točka 2. b.) Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija) stoga osoba sa razinom B ne može niti podnijeti zahtjev za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije jer nema završen studij psihologije pa se postupak ne može provesti. Nije prihvaćen Komentirana odredba usklađena je s odredbom članka 18. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemne stručne kvalifikacije (NN 82/15, 70/19 i 47/20). Naime, područje priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za profesije koje su na Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj uređeno je Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija a za reguliranu profesiju psiholog, isto se detaljnije uređuje ovim Pravilnikom, te slijedom toga, odredbe Pravilnika moraju biti u skladu s nadređenim Zakonom.
3 Hrvatska psihološka komora PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – PSIHOLOG U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 11. Članak 11. Predlažemo brisati. Prijedlog obrazlažemo činjenicom da priznavanje inozemne stručne kvalifikacije osobi koja ne ispunjava uvjete predstavlja ozbiljnu ugrozu korisnika psiholoških usluga. Smatramo nedopustivim dozvoljavanje osobama koje nemaju potrebne kvalifikacije pristup tržištu rada u Republici Hrvatskoj. Jedna od ideja koja je u podlozi potrebe za reguliranje profesije kao što je psihologija je osiguravanje standarda kvalitete usluga korisnicima. Kandidati kod kojih je utvrđeno postojanje bitnih razlika u obrazovanju NE SMIJE biti dopušteno obavljanje psihološke djelatnosti niti pod kojim uvjetima, a tako ni pod uvjetima predviđenim u predloženom članku 11. ovog Pravilnika. Nije prihvaćen Novim prijedlogom Pravilnika o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije –psiholog u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj, čije odredbe proizlaze iz Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, a usklađene su i s pravilnicima za druge regulirane profesije u djelatnosti socijalne skrbi (socijalni radnik, edukacijski rehabilitator, socijalni pedagog, psihoterapeut i savjetodavni terapeut), člankom 11. uvodi se mogućnost da nadležna komora može kandidatu rješenjem o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije odrediti obvezu stručnog osposobljavanja radi stjecanja odgovarajućih kompetencija pod nadzorom kvalificiranog stručnjaka u određenom trajanju i način stručnog osposobljavanja i/ili polaganja praktičnog i/ili teorijskog dijela ispita kod odgovarajuće obrazovne institucije, koji nisu obuhvaćeni kandidatovim dokazima o obrazovnoj, odnosno stručnoj kvalifikaciji, ali su bitni za obavljanje regulirane profesije – psiholog u Republici Hrvatskoj, te da se Rješenjem određuje rok za ispunjenje navedene obveze koji ne može biti dulji od pet mjeseci od započinjanja pripravničkog staža. Na ovaj način se osobama koje su stekle kvalifikaciju izvan Republike Hrvatske omogućava ulazak u pripravništvo, odnosno izlazak na tržište rada bez odgađanja, uz propisan razuman rok u kojem se traženi uvjeti mogu zadovoljiti. U konkretnom slučaju se radi o obavljanju psihološke djelatnosti uz nadzor, čime smatramo da bi se osigurao potreban standard za pružanje usluga te otklonile do sada uočene poteškoća prilikom provođenja postupaka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija.
4 Hrvatska psihološka komora PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – PSIHOLOG U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 14. Predlažemo brisati. Prijedlog obrazlažemo činjenicom da psihološka djelatnost, kako je definirana člankom 4. Zakona o psihološkoj djelatnosti, u svim svojim pojavnim oblicima zahtjeva skup znanja i kompetencija koje nisu odvojive i kod psihološke djelatnosti nije moguć djelomičan pristup profesiji jer se profesionalna djelatnost ne može objektivno razdvojiti od ostalih djelatnosti koje pripadaju reguliranoj profesiji. Također je člankom 7. Zakona o psihološkoj djelatnosti propisano da psiholog stječe pravo na obavljanje psihološke djelatnost rješenjem kojim mu se priznaje pravo na obavljanje psihološke djelatnosti pod uvjetima iz članka 8. zakona i nije predviđeno donošenje rješenja kojim se psihologu priznaje pravo na obavljanje psihološke djelatnosti u samo nekom dijelu. Članak 3. stavak 1. točka 2. definira ovlaštenog psihologa onog psihologa kojem je priznato pravo na obavljanje psihološke djelatnosti i koji je upisan u Imenik psihologa, ne postoji djelomično ovlašteni psiholog. Kompetencije koje su potrebne psihologu za obavljanje regulirane djelatnosti nisu ekskluzivitet hrvatskog visokog obrazovanja i Hrvatske psihološke komore već se radi o kompetencijama usklađenima sa standardima obrazovanja na razini stručnih udruženja EU te je obrazovanje psihologa u Republici Hrvatskoj usklađeno s tim standardima. Nejasno je na koji način netko može djelomično obavljati psihološku djelatnost, naročito ukoliko mu obrazovanje toliko odstupa od standarda obrazovanja da mora ponoviti cijeli studij. Mnogi studijski programi za druge profesije uključuju i dio sadržaja iz psihologije, no to ni na koji način ne znači da su oni time postali stručnjaci da to područje psihologije. Mislimo da se radi o opasnom presedanu zbog kojeg se neće moći osigurati potrebna razina kvalitete usluga koju ovlašteni psiholozi (ili u ovom slučaju djelomično ovlašteni psiholozi) pružaju korisnicima. Nije prihvaćen Komentirana odredba usklađena je s odredbom članka 71. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemne stručne kvalifikacije (NN 82/15, 70/19 i 47/20). Naime, područje priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za profesije koje su na Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj uređeno je Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija a za reguliranu profesiju psiholog, isto se detaljnije uređuje ovim Pravilnikom, te slijedom toga, odredbe Pravilnika moraju biti u skladu s nadređenim Zakonom.
5 Hrvatska psihološka komora PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – PSIHOLOG U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 16. Članak 16. Predlažemo razdvojiti mišljenje odgovarajuće obrazovne ustanove od mišljenja Nacionalnog ENIC/NARIC ureda jer se radi o dvije potpuno različite stvari odnosno iz članka brisati „ili Nacionalnog ENIC/NARIC ureda“. Mišljenje odgovarajuće obrazovne ustanove konkretno znači usporedbu programa studija koji je podnositelj zahtjeva završio s programom kakav se za psihologe provodi u toj obrazovnoj ustanovi. Mišljenje ENIC/NARIC ureda je akreditacija visokoškolske ustanove i utvrđivanje je li visokoškolska ustanova na kojoj je kandidat završio studij uopće dio visokoškolskog sustava obrazovanja, jesu li kvalifikacije koje je stekao u toj državi priznate kao dio visokoškolskog sustava. Odluku nije moguće donijeti bez prethodnog mišljenja ENIC/NARIC ureda, dakle prije nego se utvrdi je li podnositelj zahtjeva uopće završio fakultet koji je dio visokoškolskog sustava te države ili je završio nešto što se samo tako zove. Komora ne može izdati rješenje bez takvog mišljenja. Nije prihvaćen Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemne stručne kvalifikacije (NN 82/15, 70/19 i 47/20), regulirano je pitanje priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija slijedom čega sve osobe koje žele pružati usluge obavljanjem određene regulirane profesije u RH, a stručnu su kvalifikaciju stekle u inozemstvu, dužne su se obratiti nadležnom tijelu (u konkretnom slučaju Hrvatskoj psihološkoj komori),koje odobrava pristup obavljanju određene regulirane profesije u RH za provođenje postupka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, a ne ENIC/NARIC uredu kako navodite u komentaru. Centar za pomoć (ENIC/NARIC) građanima, osim vrednovanja inozemnih visokoškolskih kvalifikacija za pristup tržištu rada u RH, pruža informacije o inozemnim obrazovnim sustavima te o nacionalnom obrazovnom sustavu, slijedom čega je komentirana odredba usklađena sa Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija.
6 Hrvatska psihološka komora PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – PSIHOLOG U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 18. Nije jasno što podrazumijeva formulacija „dopustiti (…) pristup reguliranoj profesiji“. Podrazumijeva li navedena formulacija pristup reguliranoj profesiji - psiholog bez provođenja postupka usporedbe inozemne stručne kvalifikacije? Primljeno na znanje Komentirana odredba usklađena je s odredbom članka 85. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemne stručne kvalifikacije (NN 82/15, 70/19 i 47/20), a odnosi se na kandidate kojima je država članica već priznala inozemnu stručnu kvalifikaciju stečenu u trećoj zemlji i koji maju tri godine stručnog iskustva u istoj profesiji na području države članice koja je priznala stručnu kvalifikaciju stečenu u trećoj zemlji, a što dokazuje potvrdom izdanom u toj državi članici.
7 Hrvatska psihološka komora PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – PSIHOLOG U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 22. Protivimo se primjeni predloženog općeg akta na započete postupke budući da bi eventualna primjena predloženog rješenja predstavljala povredu načela pravne sigurnosti. Primljeno na znanje Prijelaznom odredbom Prijedloga Pravilnika reguliran je dovršetak postupaka koji su u tijeku. Kandidati nisu stekli pravo prema odredbama ranijeg propisa, nego je o njihovom pravu tek potrebno odlučiti odnosno ne utječe se na pravno dovršenu situaciju, odnosno stečena prava.