Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine, za razdoblje od 2022. do 2024. godine

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu AKCIJSKI PLAN ZA PROVEDBU NACIONALNOG PLANA RAZVOJA SUSTAVA OBRAZOVANJA ZA RAZDOBLJE DO 2027. GODINE, ZA RAZDOBLJE OD 2022. DO 2024. GODINE Poštovani svi, potaknuti Otvorenim e-Savjetovanjem o Nacrtu Nacionalnog plana razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine i Nacrtu Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana razvoja sustava obrazovanja za razdoblje od 2022. do 2024. godine (Rok: 19. studenoga 2022.), a kojeg je pokrenulo Ministarstvo znanosti i obrazovanja u privitku šaljemo kratak osvrt i prijedlog koji upućujemo kao Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a usuglašen je sa Kineziološkim fakultetom Sveučilišta u Splitu, Kineziološkim fakultetom Osijek, Sveučilišta J.J. Strosmayera u Osijeku i Hrvatskim kineziološkim savezom kao krovnom strukovnom udrugom. Širi osvrt s razrađenim prijedlozima uputili smo na nadležno ministarstvo, također u zadanom roku. S obzirom da Nacionalni plan razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine obuhvaća modernizaciju sustava na svim razinama odgoja i obrazovanja smatramo kao institucije koje se bave izobrazbom nastavničkog kadra kako je nedovoljno naglašeno, odnosno u potpunosti izostavljeno poboljšavanje odgojno-obrazovnih ishoda učenika u osnovnom školstvu i srednjem školstvu te ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju usmjereno na prevenciju pretilosti i prekomjerne tjelesne težine učenika. Ovim putem želimo naglasiti kako Nacionalni plan razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine podržavamo i smatramo dobrim, a ovim putem želimo istaknuti prilike i konkretna rješenja putem kojih želimo prevenirati pretilost djece u Republici Hrvatskoj i to posebice kroz izvrstan koncept cjelodnevne škole kojeg prvotno kroz Pilot projekt od iduće školske godine postupno uvodi Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Prema Svjetskom atlasu debljine 2022. (World Obesity Atlas 2022) koji je izdala World Obesity Federation, predviđa se da će u Hrvatskoj do 2030. godine s debljinom živjeti gotovo milijun ljudi, dakle gotovo svaka treća žena i svaki treći muškarac. Kada se promotre rezultati prevalencije debljine u djece u europskoj regiji, Hrvatska je zajedno s Mađarskom i Turskom u samom vrhu europske regije sa predviđenih 19% djece u dobi od 5 do 19 godina koji će živjeti s debljinom u 2030. godini. Rezultati recentnih istraživanja ukazuju kako je Republika Hrvatska sedma zemlja po prevalenciji pretilosti mladih od 39 zemalja Europe. Čak 42 posto dječaka koji žive uz more je pretilo, a djevojčice s Mediterana također su prve po pretilosti. Pri ulasku u osnovnu školu 90 posto učenika je dostatno tjelesno aktivno, a na izlazu iz osnovnoškolskog sustava samo 17 posto. Ukoliko se ovakve projekcije u budućnost nastave, a nema naznaka da neće, sve nas kao odgovorne društvene dionike pozivaju na sustavna visoka ulaganja u prevenciju i liječenje debljine kako bi se spriječilo ostvarenje ovakvih projekcija. S obzirom na ovakve rezultate znanstvenih istraživanja sa daljnjom tendencijom pogoršanja, ukoliko izostanu institucijske intervencije smatramo kako se nameće nužnost Nacionalni plan upotpuniti sa konkretnim rješenjima, a koja predstavljaju polazne stručne smjernice usuglašene kroz sva tri kineziološka fakulteta u Republici Hrvatskoj te kojeg podržavaju i ostale strukovne udruge i institucije koje se bave problematikom pretilosti i intervencijskih aktivnosti koje ju preveniraju. Naglašavamo kako je tekst radna, nelektorirana verzija, a proizašao je kao cjelina sastavljena od dijelova tekstova i smjernica strateških nacionalnih dokumenata koje se bave ovom tematikom, a čiji rezultat su sljedeće nadopune Nacionalnog plana: Nacionalni plan trebao bi obuhvaćati Opis srednjoročnih razvojnih potreba i razvojnih potencijala prevencije pretilosti i prekomjerne tjelesne težine učenika u tjelesnom i zdravstvenom odgojnom i obrazovnom području u obrazovnom sustavu. Promjene definirane Nacrtom Akcijskog plana u odgojno-obrazovnom sustavu trebaju uključivati: 1. Povećanje ukupnog tjednog broja sati nastave Tjelesne i zdravstvene kulture i svakodnevnih tjelovježbenih aktivnosti u okviru koncepta cjelodnevne nastave. S obzirom na to da je bavljenje tjelovježbenih aktivnostima i športom najdostupnije kroz sustav odgoja i obrazovanja, od razine predškolskog do razine visokoškolskog odgoja i obrazovanja zbog osiguranih kadrovskih i infrastrukturnih pretpostavki potrebno je povećati ukupni tjedni broj sati nastave Tjelesne i zdravstvene kulture. Prema rezultatima svih istraživanje ovakvo povećanje se ne smatra opterećenjem, već rasterećenjem učenika koje pozitivno utječe na fizičko i emocionalno stanje te povećava radnu sposobnost i direktno utječe na povećanje akademskih postignuća učenika. Ukupno gledajući, u posljednjih dvadesetak godina značajno opada ukupna satnica TZK gledajući ukupno sve zemlje u Europi (Antala i sur., 2021). Na sreću, u posljednje vrijeme postoje poticajni primjeri iz mnogih europskih zemalja, poput Mađarske, Francuske ili Poljske, koje su značajno povećale broj obaveznih sati TZK na tjednoj razini. Primjerice, u Mađarskoj se već desetak godina provodi svakodnevna nastava TZK (Nagy i sur., 2018). Ukoliko se usporedimo sa podacima ostalih europskih zemalja prema raspodjeli satnice nastavnog predmeta TZK, Republika Hrvatska značajno zaostaje za ostalim zemljama Europe, odnosno da budemo točni nalazimo se na samom dnu ljestvice europskih zemalja prema ukupnom fondu sati nastave TZK, a pri samom smo vrhu kada govorimo o pretilosti. Brojne su zemlje uvidjele važnost povećanja tjedne satnice nastave TZK (posljednji primjer dobre prakse iz Litve), no u Republici Hrvatskoj još nije došlo do pozitivnih pomaka (Emeljanovas i sur., 2015). Najracionalniji put prema povećanju tjednog broja sati nastave TZK i svakodnevnih tjelovježbenih aktivnosti je u okviru koncepta cjelodnevne nastave njihovim uključivanjem u Kurikulum Cjelodnevnog odgojno-obrazovnog rada. 2. Izgradnjom sportskih dvorana, sportskih terena na otvorenom, bazena i vježbališta poboljšanje uvjeta za izvođenje nastave Tjelesne i zdravstvene kulture, izvannastavnih i izvanškolskih sportskih aktivnosti unutar predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgojno obrazovnog sustava. Nedovoljna, zastarjela i loše održavana športska infrastruktura koja se jednim dijelom nalazi kao dio odgojno-obrazovnog sustava kroz dijelove građevina osnovnih i srednjih škola istaknuta je općenito kao jedan od glavnih nedostataka unaprjeđenja nastave TZK i športa u Republici Hrvatskoj te je to područje potrebno urediti novim zakonodavnim okvirom kroz prijedloge novog nadolazećeg Zakona o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju, a pretpostavke su već stvorene kroz novi Zakon o sportu gdje se i definira Mreža športskih građevina. Zbog toga je prema Nacionalnom programu športa 2019. – 2026 potrebno: » uspostaviti mrežu održivih športskih građevina » prilagoditi broj i opremljenost športskih građevina stvarnim potrebama u športu » povećati broj športskih građevina i obnoviti postojeću športsku infrastrukturu. Priliku za to vidimo kroz osigurana sredstva Nacionalnog plana razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine. Kako bi se broj i opremljenost športskih građevina mogli prilagoditi stvarnim potrebama u športu i nastavi TZK kroz njeno povećanje kao dio koncepta Cjelodnevne škole, potrebno je točnije definirati planiranje, programiranje, uvjete izgradnje, održavanja, sigurnosti te standarde i normative izgradnje. Zbog toga je u suradnji s Ministarstvom graditeljstva i prostornoga uređenja, Ministarstvom znanosti i obrazovanja te športskim savezima potrebno propisati donošenje posebnih pravilnika za planiranje, programiranje, uvjete izgradnje, održavanje i sigurnost pojedinih športskih građevina, odnosno dvorana, bazena i otvorenih sportskih terena kao dijelova građevina predškolskih, osnovnoškolskih i srednjoškolskih ustanova. 3. Uspostava Nacionalnog sustava centralne e -baze podataka praćenja Antropoloških obilježja djece i mladih s ciljem prevencije pretilosti, optimalizacije upravljanih procesa vježbanja na svih razinama (prevencija, zdravlje, edukacija, sport, rekreacija) te selekcije i usmjeravanja darovitih. Predmetnim kurikulumom tjelesne i zdravstvene kulture predviđeno je Vrednovanje usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda i učitelji i nastavnici dužni su kroz redovite poslove organizacije svog nastavnog rada provoditi redovita vrednovanja i testiranja. Predviđenim podaci o učenicima u dijelu koji se odnosi na stanje razvijenosti Antropoloških obilježja, motoričkih i funkcionalnih sposobnosti mogu se koristiti za stvaranje jedinstvene baze podataka u svrhu selekcije i usmjeravanja darovitih učenika u određene sportove i procjene tjelesne spremnosti stanja djece i mladeži RH, odnosno s ciljem prevencije pretilosti, optimalizacije upravljanih procesa vježbanja na svih razinama (prevencija, zdravlje, edukacija, sport, rekreacija). Na ovaj način unošenjem podataka u e-dnevnik i umrežavanjem podataka putem SRCA moguće je u nacionalnom centru kreirati centralnu e -bazu podataka kojeg bi vodio Institut za kineziologiju Sveučilišta u Zagrebu, a dobivene rezultate obrađivati, interpretirati i diseminirati. Ovaka rješenja postoje već desetljećima u susjednoj Sloveniji i nekim drugim europskim zemljama te najbolja od njih je potrebno doraditi i preuzeti kao model koji bi se provodio i u Republici Hrvatskoj. Osim kontinuiranog praćenja rada i napretka učenika, prikupljeni podaci pomoći će pri odabiru odgovarajućih sadržaja za individualno unaprjeđenje i usmjeravanje učenika u izvannastavne i izvanškolske kineziološke/sportske aktivnosti što je vrlo bitno za sustav športa, ali i važno za pračenje i prevenciju stanja javnog zdravlja. Navedena centralna baza podataka bit će povezana i s odgovarajućim uredima i ministarstvima s ciljem što objektivnijeg praćenja zdravlja i kvalitete življenja djece i mladih u Republici Hrvatskoj. Cilj je povezati ju u budućnosti i sa uspostavljenim Nacionalnim informacijskim sustavom u športu (NISuŠ) te na taj način osigurati trajno i strukturirano prikupljanje podataka o svim segmentima športa u Republici Hrvatskoj te omogućiti javnim tijelima nadležnim za planiranje razvoja i upravljanje sustavom športa na svim razinama - ali i širokoj hrvatskoj javnosti - sustavno praćenje bitnih pokazatelja o sustavu športa. Zaključno, svjesni važnosti Nacionalnog plana razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine, nadamo se da ćete razmotriti naše konkretne prijedloge usmjerene ka poboljšavanju odgojno-obrazovnih ishoda učenika u osnovnom i srednjem školstvu s osnovnim ciljem vrlo važnim za budućnost i zdravlje naše djece, a to je prevenciju pretilosti i prekomjerne tjelesne težine učenika. Naši prijedlozi, usmjereni su, između ostaloga, i na povećanje kvalitete ljudskog kapitala. Primljeno na znanje Hvala na komentaru. Planirane promjene nisu usmjerene na povećanje satnice po sebi, nego su usmjerene na modernizaciju i obogaćivanje sustava obveznog odgoja i obrazovanja, kojem u središtu stoje potrebe i interesi učenika te njegov cjelovit razvoj. Promjene su usmjerene na provedbu odgojno-obrazovnih programa kojima se potiču različiti oblici odgojno-obrazovnog rada u školskom i izvan-školskom kontekstu, a koje će voditi računa o fizičkom i mentalnom zdravlju učenika kroz povećanje ukupne fizičke aktivnosti učenika tijekom boravka u školi.
2 Lidija Martinović AKCIJSKI PLAN ZA PROVEDBU NACIONALNOG PLANA RAZVOJA SUSTAVA OBRAZOVANJA ZA RAZDOBLJE DO 2027. GODINE, ZA RAZDOBLJE OD 2022. DO 2024. GODINE Poštovani, dajem osvrt na Mjeru 3.1. Akcijskog plana za provedbu nacionalnog plana razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine, za razdoblje od 2022. do 2024. godine. U navedenoj Mjeri naglašava se neophodnost nastavka provedbe reforme strukovnog obrazovanja u čijem temelju trebaju biti usklađenost školskih kurikuluma i ishodovne kompetencije učenika (znanja i vještine) s potrebama tržišta rada. Mjera nadalje naglašava neophodno stjecanje učeničkih kompetencija „potrebnih za nastavak obrazovanja, osobni razvoj i aktivni angažman u društvu“. Aktivno sudjelovanje učenika u svim oblicima života, kao i nastavak obrazovanja, u određenoj su mjeri uvjetovani, a i u nekim slučajevima onemogućeni. Prema dostupnim informacijama strukovni kurikulumi koji su u izradi u znatnoj mjeri reduciraju sadržaje prirodnih i društveno-humanističkih znanosti, poglavito u nastavi predmeta biologija i kemija, i znatno u povijest i geografiji, što je evidentno u suprotnosti sa sadržajem Mjere 3. 1. Danas, nakon pandemije covida 19, sve većoj primjeni bioloških lijekova, pandemiji pretilosti, nedovoljnom znanju o očuvanju zdravlja, ali i okoliša, nikakva ili neznatna zastupljenost biologije i kemije u srednjim strukovnim školama onemogućit će njihov potpuni razvoj, mogućnost cjeloživotnog obrazovanja, razvoja kritičkog mišljenja. Za cjeloviti razvoj nužno je omogućiti stjecanje kvalitetnog znanja iz biologije o održanju zdravlja pravilnom prehranom, redovnom tjelovježbom, zrelom spolnošću, brigom o okolišu s ciljem ublažavanja posljedica klimatskih promjena. Cilj reforme treba usmjeriti u odgoju i obrazovanju cjelovitog mladog čovjeka koji će svojim stručnim znanjem ali i samosvješću biti odgovoran građanin društva. S poštovanjem Lidija Martinović. Primljeno na znanje Hvala na komentaru. Posebnost strukovnog obrazovanja je njegova dvojna uloga – mora pripremiti učenike za tržište rada, ali istovremeno omogućiti i nastavak obrazovanja. Blisko s time je povezan i složen postupak izrade strukovnih kurikuluma. Iako je svrha SOO primarno osposobljavanje učenika za rad, kompetencije potrebne za osobni rast i razvoj i nastavak obrazovanja (generičke kompetencije) dio su obrazovnih sadržaja svakog strukovnog kurikuluma. U strukovnim kurikulumima naglašeno je ostvarenje ishoda učenja iz međupredmetnih tema u 4. i 5. ciklusu čime se osigurava usklađeno stjecanje stručnih i generičkih kompetencija. Udjeli i sastavnice strukovnog kurikuluma definirani su Nacionalnim kurikulumom za strukovno obrazovanja iz 2018. godine.
3 Gong AKCIJSKI PLAN ZA PROVEDBU NACIONALNOG PLANA RAZVOJA SUSTAVA OBRAZOVANJA ZA RAZDOBLJE DO 2027. GODINE, ZA RAZDOBLJE OD 2022. DO 2024. GODINE U ovom općenitom komentaru na strukturu Akcijskog plana Gong se pita na koji način on u trenutnom formatu supstantivno dopunjava pripadajući Nacionalni plan. Konkretnije, gotovo sve informacije sadržane u ovom Akcijskom planu su, u nešto drugačijem formatu; prikazane već u Nacionalnom planu, s izuzetkom financijskih alokacija po pojedinim mjerama. To je naravno vrijedna informacija, ali nipošto ne adresira činjenicu da je u trenutnom obliku ovo Akcijski plan bez prijedloga aktivnosti. Točnije, u opisima mjera je prema našim uvidima samo kopiran tekst obrazloženja svrhe provedbe mjere i doprinosa provedbi posebnog cilja iz Nacionalnog programa; bez detaljnije razrade aktivnosti te makar ciljanih vrijednosti pokazatelja rezultata. Teško je shvatiti kako ovakav dokument Predlagatelja i druga provedba tijela može adekvatno usmjeravati u provedbi. Osim toga, javnosti je bez ovih elemenata nemoguće kritički vrednovati provedivost ovog Akcijskog dokumenta, što mu je temeljna svrha. U okolnostima kad se primjerice od provoditelja projekata Europskog socijalnog fonda traži detaljno planiranje te izvještavanje o najmanjem detalju provedbe, vjerujemo da je minimalan standard očekivati da tijela državne uprave u svoje provedbene planove uključuju opise aktivnosti te pripadajuće ciljane vrijednosti. Stoga sugeriramo da se ovaj dokument revidira u tom smjeru te ponovno pošalje u java raspravu. Primljeno na znanje Hvala na komentaru. Svi strateški dokumenti, Nacionalna razvojna strategija RH do 2030. godine, Nacionalni plan, Akcijski plan izrađeni su u skladu sa Zakonom o strateškom okviru te u skladu sa smjernicama u nadležnosti ministarstva za provedbu toga Zakona. Mjere koje su uključene u plan sadržajno navode koje aktivnosti će se provoditi i daju okvirni plan realizacije, ali će tek daljnja operacionalizacija provedbe odrediti odgovarajuću dinamiku uvođenja promjena u sustav, a u proces će se uključiti i relevantni stručnjaci iz ustanova sustava kao i predstavnici drugih relevantnih dionika. Tijekom provedbe provodit će se postupci vrednovanja u svrhu neovisne usporedbe i ocjene očekivanih i ostvarenih rezultata, ishoda i učinaka te će se po potrebi izvršiti potrebne prilagodbe i otkloniti prepreke koje bi ugrožavale odgovarajuću dinamiku provedbe.
4 Denis Tovernić AKCIJSKI PLAN ZA PROVEDBU NACIONALNOG PLANA RAZVOJA SUSTAVA OBRAZOVANJA ZA RAZDOBLJE DO 2027. GODINE, ZA RAZDOBLJE OD 2022. DO 2024. GODINE Poštovani, dajem osvrt na Akcijski plan za provedbu nacionalnog plana razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine, za razdoblje od 2022. do 2024. godine ; prvenstveno na Mjeru 2.1 tj. predlaganje infrastrukturnih projekata kako bi sve osnovne škole u RH mogle izvoditi odgojno-obrazovni program u jednoj smjeni. Smatram da je za kvalitetnu realizaciju navedenog prvi i osnovni korak izrada potpuno nove Mreže škola (osnovnih) na novim principima: - izradu, financiranje i odgovornost preuzima država od lokalne samouprave (izraditi zakonske akte), uz konzultacije s JLS - prvenstveno uvažavanje pedagoških/metodoloških principa - fina preraspodjela (ulica/mjesta) tamo gdje će to dovesti do uravnotežene popunjenosti pojedinih razreda - odrediti broj učenika za održivost ili samostalnost ustanove (izrađuje struka; uračunati kako broj učenika tako i tendenciju broja) s rijetkim izuzetcima - gradnja novih ustanova koje će pokrivati veće upisno područje, ali koje će zadovoljavati najnovije pedagoške standarde (dvorane, kabineti, kuhinje, eventualno bazen, jednosmjenska nastava…) - sadašnjim zaposlenicima osigurati rad u zajedničkoj ustanovi - prijevoz učenika: - organizirati kvalitetan prijevoz učenika do škole (sredstva državnog proračuna) - odrediti maksimalnu udaljenost prijevoza učenika (s eventualnim izuzecima). Problem: - Lokalna politika kojoj zbog biračkog tijela odgovara status quo te nacionalna koja se ne želi zamjerati lokalnoj iz istog razloga. Prednosti: - Povećanje kvalitete nastave poboljšanjem uvjeta (socijalizacija, dvorane, kabineti, prehrana, eventualno bazen, jednosmjenska nastava…) - Ušteda na građevinskom održavanju zgrada, energentima, a dugoročno i na zaposlenicima. (Ušteda se usmjerava u gore navedene kvalitetnije uvijete obrazovanja.) Naravno, ovo je samo ideja koja zahtjeva detaljnu razradu stručnih i mjerodavnih tijela radi kvalitetne realizacije i uz sudjelovanje svih dionika. Denis Tovernić Primljeno na znanje Hvala na komentaru. Mjere koje su uključene u plan sadržajno navode koje aktivnosti će se provoditi i daju okvirni plan realizacije, ali će tek daljnja operacionalizacija provedbe odrediti odgovarajuću dinamiku uvođenja promjena u sustav, a u proces će se uključiti i relevantni stručnjaci iz ustanova sustava kao i predstavnici drugih relevantnih dionika. Tijekom provedbe provodit će se postupci vrednovanja u svrhu neovisne usporedbe i ocjene očekivanih i ostvarenih rezultata, ishoda i učinaka te će se po potrebi izvršiti potrebne prilagodbe i otkloniti prepreke koje bi ugrožavale odgovarajuću dinamiku provedbe. Također, poduzeti su koraci u procesu programiranja EU fondova (NPOO, PKK) kako bi se povukla sredstva za osiguranje navedene infrastrukture, što je povezano s jednosmjenskom nastavom i povećanjem kvalitete nastave.
5 Sanja Gregorinić Trumić AKCIJSKI PLAN ZA PROVEDBU NACIONALNOG PLANA RAZVOJA SUSTAVA OBRAZOVANJA ZA RAZDOBLJE DO 2027. GODINE, ZA RAZDOBLJE OD 2022. DO 2024. GODINE Poštovani, smatram da je akcijski plan dobar, da treba razvijati STEM područje. Mislim da ne bi trebalo provesti prijedlog smanjenja broja sati iz društveno humanističkih predmeta. Upravo su ti predmeti najbitniji za razumijevanje današnjeg svijeta, razumijevanje kako je uopće došlo do potrebe za razvijanjem STEM područja. Jedan od glavnih ciljeva obrazovanje jeste da mladi građani postanu i aktivni članovi društva, a upravo ih društveni predmeti tome podučavaju. Na satovima povijesti mladi razvijaju: socijalne i građanske kompetencije, osjećaj za demokraciju i građanska prava, ljubav prema kulturnoj baštini, uče se brojnim digitalnim kompetencijama, razvijaju jezik, komunikaciju i vježbaju javne nastupe. Mladi ljudi u strukovnim školama često žele ići na studije koji nisu povezani sa strukom i to je još jedan razlog zbog kojeg im treba opće obrazovanje. Srdačno, Sanja Gregorinić Trumić. Primljeno na znanje Hvala na komentaru. Slažemo se s vama da je važno razvijati sve vrste pismenosti, a kako bi učenik razumio svijet oko sebe i znao primijeniti znanja i vještine iz ključnih predmetnih područja. Jedna od najvažnijih zadaća škole svakako je razvoj pismene osobe. Nekad je ta zadaća podrazumijevala pismenost u užem smislu, odnosno da sve osobe u društvu znaju čitati i pisati. Međutim, danas u tehnološki razvijenom društvu, sve je važnija i matematička, prirodoslovna i tehnološka pismenost. Posebnost strukovnog obrazovanja je njegova dvojna uloga – mora pripremiti učenike za tržište rada, ali istovremeno omogućiti i nastavak obrazovanja. Blisko s time je povezan i složen postupak izrade strukovnih kurikuluma. Iako je svrha SOO primarno osposobljavanje učenika za rad, kompetencije potrebne za osobni rast i razvoj i nastavak obrazovanja (generičke kompetencije) dio su obrazovnih sadržaja svakog strukovnog kurikuluma. Udjeli i sastavnice strukovnog kurikuluma definirani su Nacionalnim kurikulumom za strukovno obrazovanja iz 2018. godine.
6 Tatjana Maršić AKCIJSKI PLAN ZA PROVEDBU NACIONALNOG PLANA RAZVOJA SUSTAVA OBRAZOVANJA ZA RAZDOBLJE DO 2027. GODINE, ZA RAZDOBLJE OD 2022. DO 2024. GODINE Poštovani, učenici ne bi trebali ovisiti o potpori lokalne zajednice školama već bi bilo potrebno osigurati jednake uvjete za sve učenike, rad u jednoj smjeni na svim razinama čime bi se ostvarile ideje o smanjenju razlika u učeničkim postignućima kako predlaže Mjera 2.2. Provođenje Mjera 2.6 i 2.8 iznimno je važno zbog osposobljavanja učenika za zvanja kojima će biti konkurentni na tržištu rada. Iako ne radim u strukovnoj školi smatram da ne bi trebalo reducirati sadržaje društveno-humanističkih znanosti. S poštovanjem, Tatjana Maršić Primljeno na znanje Hvala na komentaru. U okviru Mjere 2.1. planiraju se u u suradnji s osnivačima predložiti infrastrukturni projekti kako bi sve osnovne škole u RH mogle izvoditi odgojno-obrazovni program u jednoj smjeni. Također, poduzeti su koraci u procesu programiranja EU fondova (NPOO, PKK) kako bi se povukla sredstva za osiguranje navedene infrastrukture. Kako sami ističete, a navodi se u Mjeri 2.2. modelom cjelodnevne škole postići će se i očekivani ishodi u vidu smanjenja razlika u učeničkim postignućima uvjetovanim društvenim i obiteljskim faktorima. Postupak izrade strukovnih kurikuluma je vrlo složen s obzirom da ima dvojnu ulogu – primarno priprema učenika za tržište rada, ali i stjecanje generičkih kompetencija koje će mu omogućiti osobni rast i razvoj te nastavak obrazovanja. Kurikularnim pristupom pokušavaju se zadovoljiti obje dimenzije, ujedno pazeći na opterećenje učenika.
7 KRISTINA JERČIĆ AKCIJSKI PLAN ZA PROVEDBU NACIONALNOG PLANA RAZVOJA SUSTAVA OBRAZOVANJA ZA RAZDOBLJE DO 2027. GODINE, ZA RAZDOBLJE OD 2022. DO 2024. GODINE Poštovani, referiram se na Mjeru 3.1 Akcijskog plana za provedbu nacionalnog plana razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine, za razdoblje od 2022. do 2024. godine. Strukovnom obrazovanju u Republici Hrvatskoj treba reforma, međutim, ona se ne može kvalitetno provesti bez analize cjelokupnog obrazovanja koje uključuje i osnovnoškolske i gimnazijske programe. Reforma strukovnog obrazovanja ne bi trebala zadovoljiti samo jedan kriterij, a to je prema navodu u ovom dokumentu: usklađivanje s potrebama tržišta rada i gospodarstva. Prosvjeta je jedan od najvažnijih dijelova hrvatskog društva i njezina uloga je daleko šira i značajnija od mehanicističke proizvodnje radne snage kako se u ovom dokumentu navodi „za korisnike i gospodarstvo“. Interesi Republike Hrvatske su daleko obuhvatniji od navedenog. Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje iz 2018. godine precizira načela strukovnog obrazovanja pa između ostalog navodi: • visoku kvalitetu obrazovanja za sve kontinuiranim poboljšanjem materijalnih, organizacijskih i kadrovskih uvjeta u ustanovama za strukovno obrazovanje osigurava se dostupnost kvalitetnoga strukovnog obrazovanja utemeljenog na jasnim standardima. Kvaliteti strukovnog obrazovanja pridonosi osiguranje potpore za razvoj osobnih potencijala te snažna povezanost sa svijetom rada. • Utemeljenost na znanstvenim i tehnološkim spoznajama – Strukovno obrazovanje prati relevantne suvremene znanstvene spoznaje i tehnološki razvoj kako bi se osiguravalo poučavanje i učenje koje omogućava rješavanje problema iz područja kvalifikacije te inovativnost u radu. • Inkluzivnost – Osiguravanje pristupa i prava na inicijalno i nastavljajuće strukovno obrazovanje svim učenicima/polaznicima te pružanje potpore i osiguravanje uspješnosti u strukovnom obrazovanju u skladu s njihovim razvojnim potrebama, mogućnostima, interesima i sposobnostima. • Europska dimenzija obrazovanja – Europska dimenzija obrazovanja podrazumijeva učenje zajedničkog življenja u demokratskom i multikulturnom društvu. Na taj način učenicima/polaznicima se omogućuje stjecanje znanja i vještina mobilnošću i drugim oblicima povezanosti, promicanje socijalne uključenosti, jednakopravnosti i tolerancije različitosti uz međunarodnu usporedivost stečenih kvalifikacija. • Demokratičnost – Demokratičnost se ostvaruje uključivanjem svih dionika (državnih i gospodarskih institucija, privatnog sektora i ostalih zainteresiranih subjekata) primjereno njihovoj ulozi u donošenju odluka o planiranju, izvođenju, financiranju i upravljanju u sustavu strukovnog obrazovanja. • Horizontalna i vertikalna prohodnost – Sustav strukovnog obrazovanja osigurava mobilnost i prohodnost. U svim kvalifikacijama omogućuje se promjena vrste obrazovanja te prohodnost između sektora i strukovnog kurikuluma u sklopu sustava strukovnog obrazovanja. U sustavu cjeloživotnog učenja polaznici se, osim stjecanja inicijalne kvalifikacije, mogu uključiti u programe osposobljavanja i usavršavanja te prekvalifikacije u skladu s potrebama svijeta rada te osobnim interesima i mogućnostima. Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje napisan je neovisno i prije Nacionalnog kurikuluma za gimnazije i osnovne škole (koji još uvijek ne postoje), samim time se stvara neravnoteža u odnosima općeobrazovnih sadržaja kroz cjelokupno obrazovanje učenika u strukovnim školama i onih u gimnazijama. Točka 2.3 ovoga Nacrta ističe: „Potrebno je donijeti i Nacionalni kurikulum na osnovnoškolski odgoj i obrazovanje, kao i nacinalne kurikulume za gimnazijsko i umjetničko obrazovanje te s nacionalnim kurikulumima uskladiti predmetne kurikulume i kurikulume međupredmetnih tema.“ Prema dostupnim informacijama, službene se ne mogu dobiti, sadržaji društveno-humanističkih predmeta se ili reduciraju ili ukidaju iz skupine obveznih predmeta pa je u potpunosti nejasno što će se s njima dogoditi u procesu reforme. Nejasno je i prema kojim kriterijima i zašto tvorci reforme strukovnog obrazovanja ograničavaju i ukidaju ovu skupinu predmeta. Je li odluka donesena na temelju analize učinka na hrvatsko društvo u cjelini? Sličan model je provela Republika Slovenija, međutim, nisu mnoge druge europske države, svaka od njih ima svoje posebnosti koje njeguje. Od slovenskih programa smo preuzeli i onaj za obrazovanje u srednjim medicinskim školama koji nije dokazao svoju vertikalnu prohodnost. Učenici takvih smjerova teško upisuju Medicinske fakultete zbog manjka općeobrazovnih sadržaja tijekom petogodišnjeg školovanja. Nejasno je i hoće li i koliko društveno-humanistički sadržaji biti zastupljeni u modularnoj nastavi i izbornim modulima. Zašto u proces nije uključen AZOO? Među ciljevima strukovnog obrazovanja u točci 2.2 navodi se: • Identitet – Strukovno obrazovanje pridonosi izgradnji osobnog, kulturnog i nacionalnog identiteta pojedinca. Odgoj i obrazovanje trebaju buditi, poticati i razvijati osobni identitet istodobno ga povezujući s poštovanjem različitosti. • Integritet – Integritet pretpostavlja iskrenost i autentičnost svih sudionika uključenih u odgojno-obrazovni proces. U strukovnom obrazovanju uz osobni integritet razvija se i profesionalni integritet pojedinca. • Poštovanje – U strukovnom obrazovanju prijeko je potrebno međusobno poštovanje svih sudionika odgojno-obrazovnoga procesa u ustanovama za strukovno obrazovanje i u svijetu rada. • Solidarnost – Solidarnost podrazumijeva prihvaćanje različitosti te djelovanje temeljeno na prihvaćanju pojedinačnih i zajedničkih izazova u osobnom i poslovnom okruženju. • Zdravlje – Briga o zdravlju u užem smislu uključuje prepoznavanje, razumijevanje i usvajanje zdravih životnih navika, zdravih stilova života i odgovornog ponašanja. • Održivi razvoj – Održivi razvoj podrazumijeva brigu o ekologiji te energetskoj i materijalnoj održivosti u svijetu. Ovi se ciljevi ne mogu ostvariti nedovoljnom zastupljenošću društveno-humanističkih i prirodoslovnih predmeta. U ciljevima Nacionalnog kurikuluma za strukovno obrazovanje 2.3 se navodi: • osobe koje uče o koje su znatiželjne, žele učiti i znaju upravljati svojim učenjem, razvijaju znanje o svijetu u kojemu žive i njegovo razumijevanje o koje su sposobne uočavati probleme i oblikovati nova rješenja o koje su otvorene prema novim idejama i načinima razmišljanja o koje u radnom okruženju stječu stručno primjenjivo znanje o koje kritički razmišljaju poštujući pri tome druga razmišljanja i ideje o koje profesionalnim znanjem i vještinama mogu osigurati kvalitetan život; • osobe koje aktivno i odgovorno sudjeluju u zajednici o koje imaju izgrađenu svijest i pozitivan odnos prema očuvanju i razvoju materijalne i duhovne baštine Republike Hrvatske te aktivno pridonose njezinu gospodarskom rastu i razvoju o koje u poslovnom okruženju promiču socijalnu pravdu i afirmativan odnos prema ranjivim skupinama o koje su sposobne i spremne pridonositi zajedničkom dobru o koje su empatične o koje solidarno djeluju u zajedničkom radu, surađuju u profesionalnom okruženju o koje primjenjuju opća načela prevencije u svim područjima rada o koje poznaju i razumiju svoju kulturnu zajednicu te prihvaćaju druge kulturne zajednice o koje odgovorno upravljaju sredstvima za rad te surađuju sa svim sudionicima radnoga procesa. Slažem se s dijelom Nacrta akcijskog plana koji zagovara stručnu i financijsku potporu u daljnjem usavršavanju nastavničkog kadra i omogućavanje svim učenicima jednakih uvjeta rada tijekom obrazovanja. Razvoj mikrokvalifikacija će omogućiti fleksibilnost naših učenika u budućem svijetu rada, međutim, visoka kvaliteta obrazovanja, njegovanje identiteta, demokratičnosti, inkluzivnosti, solidarnosti te aktivno i odgovorno sudjelovanje u zajednici neostvarivi su bez predmeta koji djeluju odgojno i obrazovno. U interesu Republike Hrvatske je da njezini učenici, budući djelatnici poznaju STEM područje, jednako tako i svoju povijest, kulturu kao i kulturu drugih naroda i uvažavaju različitosti te da svojim aktivnim angažmanom sudjeluju u razvoju našeg društva. Republika Hrvatska svoj gospodarski razvoj u turizmu temelji na povijesnoj i kulturnoj baštini. Ovi se ciljevi ne mogu ispuniti ukoliko se smanji i ukine satnica povijesti, filozofije, geografije, sociologije, logike, psihologije i ekologije. STEM je alat koji služi u gospodarstvu i turizmu, bez društveno-humanističkih predmeta nema sadržaja za ostvarenje tih ciljeva. Kristina Jerčić, prof. Primljeno na znanje Hvala na komentaru. Posebnost strukovnog obrazovanja je njegova dvojna uloga – mora pripremiti učenike za tržište rada, ali istovremeno omogućiti i nastavak obrazovanja. Blisko s time je povezan i složen postupak izrade strukovnih kurikuluma. Iako je svrha SOO primarno osposobljavanje učenika za rad, kompetencije potrebne za osobni rast i razvoj i nastavak obrazovanja (generičke kompetencije) dio su obrazovnih sadržaja svakog strukovnog kurikuluma. Svjesni smo važnosti razvijanja svih vrsta pismenosti, pogotovo danas u tehnološki razvijenom društvu, a kako bi učenik razumio svijet oko sebe i znao primijeniti znanja i vještine iz ključnih predmetnih područja. Udjeli i sastavnice strukovnog kurikuluma definirani su Nacionalnim kurikulumom za strukovno obrazovanja iz 2018. godine. U proces razvoja novih strukovnih kurikuluma od samog početka, u različitim fazama, uključeni su: poslodavci (provedeno je više od 1400 anketa i intervjua s poslodavcima i radnicima), ravnatelji strukovnih škola, nastavnici u strukovnim školama (strukovni i općeobrazovni), predstavnici visokih učilišta, znanstvenici, savjetnici u obrazovnim agencijama. U strukovnim kurikulumima naglašeno je ostvarenje ishoda učenja iz međupredmetnih tema (Građanski odgoj i obrazovanje, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije, Zdravlje, Osobni i socijalni razvoj, Poduzetništvo, Održivi razvoj) u 4. i 5. ciklusu čime se osigurava usklađeno stjecanje stručnih i generičkih kompetencija. Također, vezano za komentar na Mjeru 2.3. napominjemo da će se nakon donošenja novoga Zakona o odgoju i obrazovanju pristupiti izradi kurikularnih dokumenata.
8 IVICA BORIĆ AKCIJSKI PLAN ZA PROVEDBU NACIONALNOG PLANA RAZVOJA SUSTAVA OBRAZOVANJA ZA RAZDOBLJE DO 2027. GODINE, ZA RAZDOBLJE OD 2022. DO 2024. GODINE Poštovani, slažem se s potrebom reforme strukovnog obrazovanja u djelu koji predviđa učenje strukovnih znanja i vještina kroz rad. Ipak, čitajući dokument stekao sam dojam da će doći do zanemarivanja društveno-humanističkih sadržaja i to ne zbog povećanja satnice strukovnih predmeta (modula) nego zbog povećanja satnice predmeta obaveznih na državnoj maturi. U dokumentu se navodi kako se planira kod učenika razvijati ključne kompetencije potrebne za nastavak obrazovanja. Ukoliko to znači da će se broj sati iz Matematike, Hrvatskog jezika i Engleskog jezika, kao obaveznih predmeta Državne mature, povećati na štetu ostalih općeobrazovnih predmeta onda ćete strukovne škole učiniti još manje atraktivnim i zahtjevnijim za učenike koji ih upisuju a ujedno ćete učenike uskratiti za znanja iz društveno- humanističkih područja. Reforma u djelu strukovnog obrazovanja je nužna ali samo u djelu strukovnih sadržaja, smanjivanje satnice pojedinih općeobrazovnih predmeta je greška koja će unazaditi strukovno obrazovanje u Hrvatskoj što ne vjerujem da je cilj reforme. Primljeno na znanje Hvala na komentaru. Posebnost strukovnog obrazovanja je njegova dvojna uloga – mora pripremiti učenike za tržište rada, ali istovremeno omogućiti i nastavak obrazovanja. Blisko s time je povezan i složen postupak izrade strukovnih kurikuluma. Iako je svrha SOO primarno osposobljavanje učenika za rad, kompetencije potrebne za osobni rast i razvoj i nastavak obrazovanja (generičke kompetencije) dio su obrazovnih sadržaja svakog strukovnog kurikuluma. Svjesni smo važnosti razvijanja svih vrsta pismenosti, pogotovo danas u tehnološki razvijenom društvu, a kako bi učenik razumio svijet oko sebe i znao primijeniti znanja i vještine iz ključnih predmetnih područja. Satnica nijednog predmeta ne povećava se radi ispita Državne mature. Hrvatski petnaestogodišnjaci u Međunarodnom programu za procjenu znanja i vještina učenika (PISA) ostvaruju ispodprosječne rezultate u čitalačkoj, matematičkoj i prirodoslovnoj pismenosti. Rezultati Hrvatske u području matematičke, čitalačke i prirodoslovne pismenosti niži su od prosjeka OECD-a. Udjeli i sastavnice strukovnog kurikuluma definirani su Nacionalnim kurikulumom za strukovno obrazovanja iz 2018. godine. U strukovnim kurikulumima naglašeno je ostvarenje ishoda učenja iz međupredmetnih tema (Građanski odgoj i obrazovanje, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije, Zdravlje, Osobni i socijalni razvoj, Poduzetništvo, Održivi razvoj) u 4. i 5. ciklusu čime se osigurava usklađeno stjecanje stručnih i generičkih kompetencija.
9 ANTE LALIĆ AKCIJSKI PLAN ZA PROVEDBU NACIONALNOG PLANA RAZVOJA SUSTAVA OBRAZOVANJA ZA RAZDOBLJE DO 2027. GODINE, ZA RAZDOBLJE OD 2022. DO 2024. GODINE Poštovani, izjašnjavam se glede Mjere 3.1. Akcijskog plana za provedbu nacionalnog plana razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine, za razdoblje od 2022. do 2024. godine. Učenicima unutar strukovnog kurikula treba osigurati odgovarajuća znanja s područja društveno-humanističkih znanosti. Nema smisla ni ukidati ni reducirati nastavni predmet povijest kao jedan od najvažnijih općeobrazovnih predmeta iz strukovnih škola jer učenici strukovnog obrazovanja nakon završene osnovne škole ostaju bez ijednog nastavnog predmeta koji bi im omogućio da se na znanstvenim osnovama upoznaju s društvenim fenomenima i njihovom povijesnom pozadinom te steknu osnovne političke i građanske pismenosti. Moguće ukidanje povijesti ili eventualno smanjivanje dosadašnje satnice povijesti iz strukovnog obrazovanja moglo bi imati nesagledive posljedice i za učenike i nastavnike i društvo u cjelini. Hrvatska i njene škole i institucije trebale bi čuvati i njegovati nacionalnu povijest i kulturu te omogućiti učenicima da nacionalnu povijest znaju staviti u odnos sa svjetskom poviješću i razumjeti te relacije, a ne ukidati predmete poput povijesti koji o tom poučavaju. Vjerujem da u Ministarstvu znanosti i obrazovanja još uvijek ima onih ljudi koji školu smatraju odgojno-obrazovnom ustanovom te da će omogućiti svim učenicima strukovnih škola nastavu povijesti kao i do sada. U novoj reformi strukovnog obrazovanja stalno se ponavlja da učenike treba učiti za tržište rada (jer po mišljenju ASOO učenik u strukovnoj školi je sveden samo na radnika), a ne na građanina naše domovine Hrvatske kojem treba obrazovanje iz općeobrazovnih predmeta (povijesti, geografije,….) što govori i Mjera 3.1 u čijem temelju trebaju biti usklađenost školskih kurikula i ishodovne kompetencije učenika (znanja i vještine) s potrebama tržišta rada. Ipak smatram da to ne bi trebalo značiti smanjivanje ili ukidanje satnice povijesti ili drugih općeobrazovnih predmeta jer na taj način vodimo mlade učenike u poslušnu masu nesposobnu kritički rasuđivati i uz to nespremnu za kvalitetan nastavak daljnjeg obrazovanja. Reforma strukovnog obrazovanja, ako je prava reforma, ne bi trebala biti ukidanje povijesti jer tako onda cijelo društvo, djeca i svi nazadujemo. Zašto brisati nacionalni identitet nas Hrvata? Reformu trebaju donositi iznimno stručni ljudi koji na umu imaju, prije svega, dobrobit svih učenika pa tako i cijelog društva u cjelini. S poštovanjem, Ante Lalić Primljeno na znanje Hvala na komentaru. Posebnost strukovnog obrazovanja je njegova dvojna uloga – mora pripremiti učenike za tržište rada, ali istovremeno omogućiti i nastavak obrazovanja. Blisko s time je povezan i složen postupak izrade strukovnih kurikuluma. Iako je svrha SOO primarno osposobljavanje učenika za rad, kompetencije potrebne za osobni rast i razvoj i nastavak obrazovanja (generičke kompetencije) dio su obrazovnih sadržaja svakog strukovnog kurikuluma. Svjesni smo važnosti razvijanja svih vrsta pismenosti, pogotovo danas u tehnološki razvijenom društvu, a kako bi učenik razumio svijet oko sebe i znao primijeniti znanja i vještine iz ključnih predmetnih područja. Udjeli i sastavnice strukovnog kurikuluma definirani su Nacionalnim kurikulumom za strukovno obrazovanja iz 2018. godine. U strukovnim kurikulumima naglašeno je ostvarenje ishoda učenja iz međupredmetnih tema (Građanski odgoj i obrazovanje, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije, Zdravlje, Osobni i socijalni razvoj, Poduzetništvo, Održivi razvoj) u 4. i 5. ciklusu čime se osigurava usklađeno stjecanje stručnih i generičkih kompetencija.
10 HOK AKCIJSKI PLAN ZA PROVEDBU NACIONALNOG PLANA RAZVOJA SUSTAVA OBRAZOVANJA ZA RAZDOBLJE DO 2027. GODINE, ZA RAZDOBLJE OD 2022. DO 2024. GODINE Smatramo da mjera 2.2. treba obuhvatiti i produljenje trajanja obveznog osnovnoškolskog obrazovanja, a ne samo cjelodnevnu školu. U samom Nacionalnom planu razvoja sustava obrazovanja 2021-2027. navedeno je da „učenici u RH moraju birati strukovno usmjerenje s 14 ili 15 godina, znatno ranije nego u mnogim zemljama EU-a i razvijenim zemljama“. Upravo zbog toga mjera bi trebala uključivati izradu modela produljenja obveznog školovanja na 9 godišnje – pri čemu dob upisa u 1. razred treba ostati ista. Indikator u ovom razdoblju bi mogao ostati izrađen model, a u kasnijim razdobljima da se planira eksperimentalna provedba. Na taj način bi učenici odluku o upisu u željeni program donosili zreliji. Također bi u zrelijoj i odgovornijoj dobi izlazili na tržište rada. Smatramo da mjera 2.6 nije adekvatno napisana. Kako bi se mogla donijeti odluka u kojem smjeru je potrebno provesti optimizaciju, prvo je potrebno napraviti cjelokupnu analizu srednjoškolskog obrazovanja u svrhu usklađivanja s potrebama tržišta rada. Smatramo da se prije provedene analize ne smije navoditi da je potrebno povećati broj upisanih učenika u gimnazijske programe. Upise je potrebno planirati u skladu s rezultatima koje će pokazati planirana analiza. Primljeno na znanje Hvala na komentaru. U sklopu Mjere 2.2. planira se obogaćivanje i produljenje trajanja školskog dana i tjedna, odnosno prelazak na sustav cjelodnevne škole. Također, Mjerom 2.8. planira se jačati profesionalno usmjeravanje kao važnu sastavnicu rada odgojno-obrazovnih ustanova, učitelja, nastavnika i stručnih suradnika u smjeru ostvarenja punih potencijala svih učenika. Vezano za komentar na Mjeru 2.6. u sklopu mjere izrađena je cjelovita analiza srednjoškolskog obrazovanja u okviru NPOO-a kao podloga za sljedeće reformske mjere: optimizaciju, racionalizaciju i prilagodbu strukovnih obrazovnih programa razvojnim potrebama gospodarstva, odnosno smanjivanje suficitarnih strukovnih programa, povećanja obuhvata sudjelovanja u gimnazijskim programima, što će posljedično pozitivno utjecati na stopu završetka visokog obrazovanja, usklađivanje strukovnih programa obrazovanja s tržištem rada.
11 Marija Beljo AKCIJSKI PLAN ZA PROVEDBU NACIONALNOG PLANA RAZVOJA SUSTAVA OBRAZOVANJA ZA RAZDOBLJE DO 2027. GODINE, ZA RAZDOBLJE OD 2022. DO 2024. GODINE Poštovani, dajem osvrt na Mjeru 3.1. Akcijskog plana za provedbu nacionalnog plana razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine, za razdoblje od 2022. do 2024. godine. Smatram da je teški promašaj reducirati predmete iz društveno- humanističkih područja kod strukovnih zanimanja, jer ti sadržaji imaju obrazovnu i odgojnu te kulturnu i društvenu važnost u razvoju učenika i stvaranju aktivnog građanina. Stvara se ogromni "jaz" između učenika koji pohađaju gimnazijski program i učenika koji pohađaju strukovne programe. Srdačno, Marija Beljo Primljeno na znanje Hvala na komentaru. Posebnost strukovnog obrazovanja je njegova dvojna uloga – mora pripremiti učenike za tržište rada, ali istovremeno omogućiti i nastavak obrazovanja. Blisko s time je povezan i složen postupak izrade strukovnih kurikuluma. Iako je svrha SOO primarno osposobljavanje učenika za rad, kompetencije potrebne za osobni rast i strukovnih kurikuluma. Iako je svrha SOO primarno osposobljavanje učenika za rad, kompetencije potrebne za osobni rast i razvoj i nastavak obrazovanja (generičke kompetencije) dio su obrazovnih sadržaja svakog strukovnog kurikuluma. Udjeli i sastavnice strukovnog kurikuluma definirani su Nacionalnim kurikulumom za strukovno obrazovanja iz 2018. godine. U strukovnim kurikulumima naglašeno je ostvarenje ishoda učenja iz međupredmetnih tema (Građanski odgoj i obrazovanje, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije, Zdravlje, Osobni i socijalni razvoj, Poduzetništvo, Održivi razvoj) u 4. i 5. ciklusu čime se osigurava usklađeno stjecanje stručnih i generičkih kompetencija.
12 Dijana Muškardin AKCIJSKI PLAN ZA PROVEDBU NACIONALNOG PLANA RAZVOJA SUSTAVA OBRAZOVANJA ZA RAZDOBLJE DO 2027. GODINE, ZA RAZDOBLJE OD 2022. DO 2024. GODINE Poštovani, pozdravljam Akcijski plan za provedbu nacionalnog plana razvoja sustava posebice dio koji se odnosi na stručnu i financijsku potporu u daljnjem usavršavanju nastavničkog kadra te omogućavanje svim učenicima jednake uvjete tijekom obrazovanja. Ujedno dajem i osvrt na mjeru 3.1. jer smatram da je vrlo važno nastaviti provedbu kurikularne reforme u strukovnom obrazovanju. Mikrokvalifikacije će svakako omogućiti ciljano stjecanje vještina i kompetencija prilagođeno društvu i tržištu rada za koje smo svjesni da se rapidno mijenja. Stoga će standardi zanimanja te razvijanje jasnih i preciznih ishoda omogućiti struci stjecanje znanja i vještina s kojima kasnije mogu bilo gdje u Europi dobiti traženi posao. Koliko treba razvijati STEM područje, ne bismo trebali izostaviti i društveno područje i predmete koji djeluju i obrazovno i odgojno na mlade ljude. Njihov aktivni angažman u društvu nije moguć smanjenjem satnice društvenih predmeta, jer ishodima kroz takve predmete stječu se i razvijaju kulture, društvenih vrijednosti i znanja usko povezana sa razvojem osobnoga, kulturnoga i nacionalnoga identiteta, ali i identiteta osobe kao dio zajednice koji uvažava različitosti. Stoga ne smatram da je dobro reducirati predmete iz društveno- humanističkih područja kod strukovnih zanimanja, jer ti sadržaji imaju i obrazovnu i odgojnu, ali i kulturnu i društvenu važnost u razvoju učenika i stvaranju aktivnog građanina. Srdačno, Dijana Muškardin Primljeno na znanje Hvala na komentaru. Iznimna je važnost stjecanja ishoda učenja iz društveno-humanističkog područja, o tome aspektu će se voditi računa i kroz uvođenje cjelodnevne škole u osnovnom obrazovanju. Međutim, treba istaknuti i posebnost strukovnog obrazovanja koje mora pripremiti učenike i za tržište rada. Iako je svrha SOO primarno osposobljavanje učenika za rad, kompetencije potrebne za osobni rast i razvoj i nastavak obrazovanja (generičke kompetencije) dio su obrazovnih sadržaja svakog strukovnog kurikuluma. Svaki strukovni kurikulum obuhvaća sljedeće: - općeobrazovne nastavne predmete u obujmu koji je propisan Nacionalnim kurikulumom za strukovno obrazovanje (2018.) za pojedinu razinu kvalifikacije. Zajednički su svim strukovnim kurikulumima na istovrsnoj razini kvalifikacije, a u funkciji su razvoja strukovnih, ključnih i generičkih kompetencija; - strukovne module u obujmu koji je propisan Nacionalnim kurikulumom za strukovno obrazovanje (2018.) za pojedinu razinu kvalifikacije, a koji su utemeljeni na skupovima ishoda učenja definiranima sektorskim kurikulumom; - izborne module u obujmu koji je propisan Nacionalnim kurikulumom za strukovno obrazovanje (2018.) za pojedinu razinu kvalifikacije i Zakonom o strukovnom obrazovanju (Narodne novine, broj 30/2009, 24/2010, 22/2013, 25/2018). Oni obuhvaćaju skupove ishoda učenja grupirane u module kojima se dodatno usmjerava stjecanje specifičnih strukovnih kompetencija odabrane kvalifikacije i odgovor su na zahtjeve svijeta rada i osobnih potreba učenika.
13 Silvana Parčina AKCIJSKI PLAN ZA PROVEDBU NACIONALNOG PLANA RAZVOJA SUSTAVA OBRAZOVANJA ZA RAZDOBLJE DO 2027. GODINE, ZA RAZDOBLJE OD 2022. DO 2024. GODINE Poštovani, dajem osvrt na Mjeru 3.1. Akcijskog plana za provedbu nacionalnog plana razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine, za razdoblje od 2022. do 2024. godine. U navedenoj Mjeri naglašava se neophodnost nastavka provedbe reforme strukovnog obrazovanja u čijem temelju trebaju biti usklađenost školskih kurikuluma i ishodovne kompetencije učenika (znanja i vještine) s potrebama tržišta rada, što nije dvojbeno. Mjera nadalje naglašava neophodno stjecanje učeničkih kompetencija „potrebnih za nastavak obrazovanja, osobni razvoj i aktivni angažman u društvu“. Aktivno sudjelovanje učenika u svim oblicima društvenog života, kao i nastavak obrazovanja, u određenoj su mjeri uvjetovani, u nekim slučajevima i onemogućeni, upravo promjenama koje donose novi strukovni kurikulumi. Naime, prema dostupnim informacijama strukovni kurikulumi koji su u izradi u znatnoj mjeri reduciraju sadržaje društveno-humanističkih znanosti, poglavito u nastavi predmeta povijest i geografija, što je evidentno u suprotnosti sa sadržajem Mjere 3. 1. Povijest i Geografija su temelj društvenog - humanističkog područja u strukovnom obrazovanju. Mala zastupljenost tih predmeta u njihovom obrazovanju, onemogućuje njihov razvoj , koji imaju njihove kolege gimnalizaciji, koji imaju mogućnost razvoja kritičkog mišljenja na osnovu saznanja iz društvenih, kulturno-povijesnih , geopolitičkih područja. Gimnazijalci imaju mogućnost postati odgovorni i informirani građani, a ovom reformom to naši strukovnjaci ne mogu postati. S poštovanjem Silvana Parčina Primljeno na znanje Hvala na komentaru. Posebnost strukovnog obrazovanja je njegova dvojna uloga – mora pripremiti učenike za tržište rada, ali istovremeno omogućiti i nastavak obrazovanja. Blisko s time je povezan i složen postupak izrade strukovnih kurikuluma. Iako je svrha SOO primarno osposobljavanje učenika za rad, kompetencije potrebne za osobni rast i razvoj i nastavak obrazovanja (generičke kompetencije) dio su obrazovnih sadržaja svakog strukovnog kurikuluma. Svaki strukovni kurikulum obuhvaća sljedeće: - općeobrazovne nastavne predmete u obujmu koji je propisan Nacionalnim kurikulumom za strukovno obrazovanje (2018.) za pojedinu razinu kvalifikacije. Zajednički su svim strukovnim kurikulumima na istovrsnoj razini kvalifikacije, a u funkciji su razvoja strukovnih, ključnih i generičkih kompetencija; - strukovne module u obujmu koji je propisan Nacionalnim kurikulumom za strukovno obrazovanje (2018.) za pojedinu razinu kvalifikacije, a koji su utemeljeni na skupovima ishoda učenja definiranima sektorskim kurikulumom; - izborne module u obujmu koji je propisan Nacionalnim kurikulumom za strukovno obrazovanje (2018.) za pojedinu razinu kvalifikacije i Zakonom o strukovnom obrazovanju (Narodne novine, broj 30/2009, 24/2010, 22/2013, 25/2018). Oni obuhvaćaju skupove ishoda učenja grupirane u module kojima se dodatno usmjerava stjecanje specifičnih strukovnih kompetencija odabrane kvalifikacije i odgovor su na zahtjeve svijeta rada i osobnih potreba učenika. U strukovnim kurikulumima naglašeno je ostvarenje ishoda učenja iz međupredmetnih tema (Građanski odgoj i obrazovanje, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije, Zdravlje, Osobni i socijalni razvoj, Poduzetništvo, Održivi razvoj) u 4. i 5. ciklusu čime se osigurava usklađeno stjecanje stručnih i generičkih kompetencija.
14 Igor Artić AKCIJSKI PLAN ZA PROVEDBU NACIONALNOG PLANA RAZVOJA SUSTAVA OBRAZOVANJA ZA RAZDOBLJE DO 2027. GODINE, ZA RAZDOBLJE OD 2022. DO 2024. GODINE Poštovani, ovaj akcijski plan detektira probleme i daje viziju razvoja sustava obrazovanja. Mislim kako bi bilo potrebno osigurati jednake uvjete za sve učenike, koji više ne bi ovisili o potpori lokalne zajednice školama. Posebno bi bilo važno osigurati rad u jednoj smjeni na svim razinama čime bi se ostvarile ideje o smanjenju razlika u učeničkim postignućima kako predlaže Mjera 2.2. Provođenje Mjera 2.6 i 2.8 iznimno je važno zbog osposobljavanja učenika za zvanja kojima će biti konkurentni na tržištu rada, a što može utjecati i na demografske procese. Složio bih se s kolegom Markovićem kako ne bi trebalo reducirati sadržaje društveno-humanističkih znanosti u strukovnim školama iz razloga koje je kolega naveo. S poštovanjem, Igor Artić Primljeno na znanje Hvala na komentaru. U sklopu Mjere 2.1. planira se u suradnji s osnivačima predložiti infrastrukturne projekte kako bi sve osnovne škole u RH mogle izvoditi odgojno-obrazovni program u jednoj smjeni. Pri tome će se voditi računa da se infrastrukturne potrebe prilagode zahtjevima vezanim uz dulji boravak učenika i učitelja u školi i školskom okruženju. Također, poduzeti su koraci u procesu programiranja EU fondova (NPOO, PKK) kako bi se povukla sredstva za osiguranje infrastrukture, što je povezano s planom uvođenja jednosmjenske nastave. Postupak izrade strukovnih kurikuluma je vrlo složen s obzirom da ima dvojnu ulogu – primarno priprema učenika za tržište rada, ali i stjecanje generičkih kompetencija koje će mu omogućiti osobni rast i razvoj te nastavak obrazovanja. Kurikularnim pristupom pokušavaju se zadovoljiti obje dimenzije, ujedno pazeći na opterećenje učenika.
15 Gordana Rešicki Degoricija AKCIJSKI PLAN ZA PROVEDBU NACIONALNOG PLANA RAZVOJA SUSTAVA OBRAZOVANJA ZA RAZDOBLJE DO 2027. GODINE, ZA RAZDOBLJE OD 2022. DO 2024. GODINE Kao stručni suradnik školski knjižničar u jednoj strukovnoj školi koja već niz godina predano radi na ekološkom i građanskom obrazovanju svojih učenika mislim da su velika kočnica implementiranju UN ciljeva održivog razvoja u školske kurikulume i njihovo provođenje njihovo temeljno nepoznavanje nadređenih institucija, konkretno onih zaduženih za školske knjižnice i sklodno tome omolovažavanje i nevrednovanje takvoga rada koje i prema ovome nacrtu treba biti neizostavan dio svakoga plana odgoja i obrazovanja u svrhu stjecanja učeničkih kompetencija za osobni razvoj i aktivni angažman u društvu i time konkretnog rada na rješavanju okolišnih problema sutrašnjice. Primljeno na znanje Hvala na komentaru. Neupitna je važnost školskih knjižnica kao informacijskog i kulturnog središta škole koja sudjeluje u odgoju i obrazovanju te razvoju informacijski pismenog i etički odgovornog mladog čovjeka koji će biti sposoban samostalno pronalaziti informacije, razlučiti njihovu vrijednost i pouzdanost i trajno raditi na svom obrazovanju. Vjerujemo da u tom kontekstu mogu pridonijeti ekološkom i građanskom obrazovanju svojih učenika. O navedenom će se voditi briga prilikom uvođenja cjelodnevne škole i prilikom osmišljavanja otvorenih poziva iz EU fondova, a kako bi se ponudio učenicima širi spektar izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti, pa tako vezanih i uz održivi razvoj. U strukovnim kurikulumima naglašeno je ostvarenje ishoda učenja iz međupredmetnih tema (Građanski odgoj i obrazovanje, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije, Zdravlje, Osobni i socijalni razvoj, Poduzetništvo, Održivi razvoj) u 4. i 5. ciklusu čime se osigurava usklađeno stjecanje stručnih i generičkih kompetencija.
16 STJEPAN MARKOVIĆ AKCIJSKI PLAN ZA PROVEDBU NACIONALNOG PLANA RAZVOJA SUSTAVA OBRAZOVANJA ZA RAZDOBLJE DO 2027. GODINE, ZA RAZDOBLJE OD 2022. DO 2024. GODINE Poštovani, dajem osvrt na Mjeru 3.1. Akcijskog plana za provedbu nacionalnog plana razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine, za razdoblje od 2022. do 2024. godine. U navedenoj Mjeri naglašava se neophodnost nastavka provedbe reforme strukovnog obrazovanja u čijem temelju trebaju biti usklađenost školskih kurikuluma i ishodovne kompetencije učenika (znanja i vještine) s potrebama tržišta rada, što nije dvojbeno. Mjera nadalje naglašava neophodno stjecanje učeničkih kompetencija „potrebnih za nastavak obrazovanja, osobni razvoj i aktivni angažman u društvu“. Aktivno sudjelovanje učenika u svim oblicima društvenog života, kao i nastavak obrazovanja, u određenoj su mjeri uvjetovani, u nekim slučajevima i onemogućeni, upravo promjenama koje donose novi strukovni kurikulumi. Naime, prema dostupnim informacijama strukovni kurikulumi koji su u izradi u znatnoj mjeri reduciraju sadržaje društveno-humanističkih znanosti, poglavito u nastavi predmeta povijest i geografija, što je evidentno u suprotnosti sa sadržajem Mjere 3. 1. Navedeni predmeti temelj su društveno-humanističkog obrazovanja i njihovo marginaliziranje ne doprinosi stvaranju strukovnog obrazovnog sustava u kojem su učenici „aktivni“ subjekti pozitivnih promjena u društvu. Proklamirani „nastavak obrazovanja“ učenika novim kurikularnim promjenama usmjerava se na usko strukovno područje, čime je npr. mogućnost nastavka obrazovanja na području društveno-humanističkih znanosti zbog male zastupljenosti predmeta u srednjoškolskom obrazovanju svedena na minimum. Planirane kurikularne promjene stvoriti će i ogromne razlike između učenika gimnazija i strukovnih škola; dok gimnazijalci razvijaju kritičko promišljanje društvenih, kulturno-povijesnih i geopolitičkih datosti i globalnog okruženja, strukovnjacima je taj dio obrazovanja uglavnom uskraćen, što može generirati i određene društvene razlike koje nisu prihvatljive. Strukovna reforma ne bi trebala biti rezanje ili izbacivanje, što je pokazatelj nerazumijevanja, pa i nemoći onih koji je provode, nego kohabitacija novih strukovnih sadržaja usklađenih s potrebama tržišta rada i adekvatnog društveno-humanističkog obrazovanja učenika koje će omogućiti njihov osobni razvoj i aktivni angažman u društvu. S poštovanjem, Stjepan Marković Primljeno na znanje Hvala na komentaru. Kao što i sami ističete, posebnost strukovnog obrazovanja je njegova dvojna uloga – mora pripremiti učenike za tržište rada, ali istovremeno omogućiti i nastavak obrazovanja. Blisko s time je povezan i složen postupak izrade strukovnih kurikuluma. Iako je svrha SOO primarno osposobljavanje učenika za rad, kompetencije potrebne za osobni rast i razvoj i nastavak obrazovanja (generičke kompetencije) dio su obrazovnih sadržaja svakog strukovnog kurikuluma. Svaki strukovni kurikulum obuhvaća sljedeće: - općeobrazovne nastavne predmete u obujmu koji je propisan Nacionalnim kurikulumom za strukovno obrazovanje (2018.) za pojedinu razinu kvalifikacije. Zajednički su svim strukovnim kurikulumima na istovrsnoj razini kvalifikacije, a u funkciji su razvoja strukovnih, ključnih i generičkih kompetencija; - strukovne module u obujmu koji je propisan Nacionalnim kurikulumom za strukovno obrazovanje (2018.) za pojedinu razinu kvalifikacije, a koji su utemeljeni na skupovima ishoda učenja definiranima sektorskim kurikulumom; - izborne module u obujmu koji je propisan Nacionalnim kurikulumom za strukovno obrazovanje (2018.) za pojedinu razinu kvalifikacije i Zakonom o strukovnom obrazovanju (Narodne novine, broj 30/2009, 24/2010, 22/2013, 25/2018). Oni obuhvaćaju skupove ishoda učenja grupirane u module kojima se dodatno usmjerava stjecanje specifičnih strukovnih kompetencija odabrane kvalifikacije i odgovor su na zahtjeve svijeta rada i osobnih potreba učenika. U strukovnim kurikulumima naglašeno je ostvarenje ishoda učenja iz međupredmetnih tema (Građanski odgoj i obrazovanje, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije, Zdravlje, Osobni i socijalni razvoj, Poduzetništvo, Održivi razvoj) u 4. i 5. ciklusu čime se osigurava usklađeno stjecanje stručnih i generičkih kompetencija.
17 Dejan Lovrenčić AKCIJSKI PLAN ZA PROVEDBU NACIONALNOG PLANA RAZVOJA SUSTAVA OBRAZOVANJA ZA RAZDOBLJE DO 2027. GODINE, ZA RAZDOBLJE OD 2022. DO 2024. GODINE Poštovani, ovaj akcijski plan za provedbu nacionalnog plana razvoja sustava je dobro osmišljen i nadam se da će biti realiziran, tu treba biti senzibiliziran prema školama da svaka škola mije jednaka te kao takav obrazovni sustav ne stavlja sve sudionike u ravnopravni položaj Primljeno na znanje Hvala na komentaru.
18 Gorana Babić AKCIJSKI PLAN ZA PROVEDBU NACIONALNOG PLANA RAZVOJA SUSTAVA OBRAZOVANJA ZA RAZDOBLJE DO 2027. GODINE, ZA RAZDOBLJE OD 2022. DO 2024. GODINE Poštovani, podržavam prijedlog kolege da se treba uvesti anonimne elektronske ankete u kojima će učenici srednjih škola ISKRENO ocjenjivati rad i ponašanje profesora. Također, nadam se da će škole biti dovoljno opremljene kako bi mogle slijediti navedeni akcijski plan. Lijep pozdrav, Gorana Babić, učitelj mentor Primljeno na znanje Hvala na komentaru.
19 Olgica Jukić AKCIJSKI PLAN ZA PROVEDBU NACIONALNOG PLANA RAZVOJA SUSTAVA OBRAZOVANJA ZA RAZDOBLJE DO 2027. GODINE, ZA RAZDOBLJE OD 2022. DO 2024. GODINE Poštovani, znamo da je školstvo ogroman sektor i zahtijeva promjene u skladu s vremenom u kojem živimo. Zadan je veliki izazov i nadam se da će škole biti u dovoljnom opsegu opremljene te da će se promijeniti politika zapošljavanja u školstvu ( počevši od zapošljavanja tehničkog osoblja do prosvjetnih djelatnika ) kako bi mogle slijediti navedeni akcijski plan. U svakom slučaju pozdravljam napore Ministarstva za uvođenjem promjena. Lijep pozdrav, Olgica Jukić, prof. eduk. rehab. savjetnik Primljeno na znanje Hvala na komentaru.
20 Vedran Lakovic AKCIJSKI PLAN ZA PROVEDBU NACIONALNOG PLANA RAZVOJA SUSTAVA OBRAZOVANJA ZA RAZDOBLJE DO 2027. GODINE, ZA RAZDOBLJE OD 2022. DO 2024. GODINE Poštovani, čitajući AKCIJSKI PLAN ZA PROVEDBU NACIONALNOG PLANA RAZVOJA SUSTAVA OBRAZOVANJA ZA RAZDOBLJE DO 2027. GODINE , ZA RAZDOBLJE OD 2022. DO 2024. GODINE, uviđam mnoge dobre stvari. Važno je osigurati razinu zapošljivosti osoba s kvalifikacijama povećanjem kvalitete i relevantnosti strukovnog obrazovanja te povećati udio odraslog stanovništva u procesima cjeloživotnog učenja. Studentima s invaliditetom također treba maksimalna pomoć i podrška. Srdačan pozdrav. Vedran Laković Primljeno na znanje Hvala na komentaru.
21 Davor. Lilic AKCIJSKI PLAN ZA PROVEDBU NACIONALNOG PLANA RAZVOJA SUSTAVA OBRAZOVANJA ZA RAZDOBLJE DO 2027. GODINE, ZA RAZDOBLJE OD 2022. DO 2024. GODINE Glede stanja koje proizlazi iz već postojećeg sustava iskreno mislim da treba uvesti anonimne elektronske ankete u kojima će učenici srednjih škola ocjenjivati rad i ponašanje profesora. Zaista Zaista Vam velim da će ovo biti renesansa hrvatskog školskog sustava... Primljeno na znanje Hvala na komentaru.
22 Udruga gradova u RH Popis mjera s opisom i pripadajućim pokazateljima rezultata, Posebni cilj broj 1: Omogućiti pristupačnost sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja svakom djetetu S obzirom na financijska sredstva predviđena za postizanje Posebnog cilja broj 1: Omogućiti pristupačnost sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja svakom djetetu, možemo istaknuti da se i naše interne procjene kreću oko 1,5 milijarde kuna potrebne za pokrivanje operativnih troškova kojima bi se ostvario navedeni pokazatelj (90% obuhvat djece od 3. godine do početka obveznog odgoja i obrazovanja - predškolski odgoj) i to na današnjoj razini kvalitete pružene usluge. Također, smatramo bitnim i nužnim uzeti u obzir i dugoročnu financijsku održivost novog modela financiranja kako bi JLS i nakon 2027. mogle nastaviti uredno i efikasno financirati RPOO. Vjerujemo da bi bilo korisno da se u Akcijskom planu detaljnije razradi vremenska dimenzija planirane provedbe pojedinih mjera, primjerice po godinama. Primljeno na znanje Hvala na komentaru. Mjere koje su uključene u plan sadržajno navode koje aktivnosti će se provoditi i daju okvirni plan realizacije, ali će tek daljnja operacionalizacija provedbe odrediti odgovarajuću dinamiku uvođenja promjena u sustav, a u proces će se uključiti i relevantni stručnjaci iz ustanova sustava kao i predstavnici drugih relevantnih dionika. Tijekom provedbe provodit će se postupci vrednovanja u svrhu neovisne usporedbe i ocjene očekivanih i ostvarenih rezultata, ishoda i učinaka te će se po potrebi izvršiti potrebne prilagodbe i otkloniti prepreke koje bi ugrožavale odgovarajuću dinamiku provedbe.
23 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Popis mjera s opisom i pripadajućim pokazateljima rezultata, Posebni cilj broj 2: Poboljšati odgojno-obrazovne ishode učenika uz unaprijeđenu kvalitetu, učinkovitost, efikasnost i pravednost sustava osnovnoškolskog i općeg srednjoškolskog obrazovanja Za mjeru 2.2.: Za kvalitetnije i efikasnije poučavanje izrazito je bitno kontinuirano dovođenje onog što se uči u poveznicu s realnošću. Osim toga vertikalna prohodnost obrazovanja od osnovnog prema srednjem i dalje visokom obrazovanju nije primjereno samo povezivati uz ocjene koje nisu jedini pokazatelj sposobnosti, talenata i potencijala te jednako bitno interesa. U tom smjeru ponovno ističemo značaj profesionalnog usmjeravanja. Primljeno na znanje Hvala na komentaru. Slažemo se s vama o važnosti razvijanja svih vrsta pismenosti i kritičkog mišljenja. Također, Mjerom 2.8. planira se jačati profesionalno usmjeravanje kao važnu sastavnicu rada odgojno-obrazovnih ustanova, učitelja, nastavnika i stručnih suradnika u smjeru ostvarenja punih potencijala svih učenika, a Mjerom 2.5. nastavit će se provedba postojećih programa vrednovanja i iskazivanja postignuća učenika (domaćih i međunarodnih) te će se razmotriti i provesti dodatna standardizirana prikupljanja informacija o funkcioniranju i ishodima osnovnoškolskog i/ili srednjoškolskog odgoja i obrazovanja.
24 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Popis mjera s opisom i pripadajućim pokazateljima rezultata, Posebni cilj broj 2: Poboljšati odgojno-obrazovne ishode učenika uz unaprijeđenu kvalitetu, učinkovitost, efikasnost i pravednost sustava osnovnoškolskog i općeg srednjoškolskog obrazovanja Za mjeru 2.3.: Bitna je kontinuirana stručna podrška pa i u u obliku supervizija učiteljima/nastavnicima i kada govorimo o poučavanju učenika s teškoćama u razvoju. Jednako tako svakako je jako bitna i edukacija budućih učitelja/nastavnika o poučavanju učenika s teškoćama u razvoju tijekom njihovog studiranja. Primljeno na znanje Hvala na komentaru. Slažemo se o važnosti navedenoga.
25 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Popis mjera s opisom i pripadajućim pokazateljima rezultata, Posebni cilj broj 2: Poboljšati odgojno-obrazovne ishode učenika uz unaprijeđenu kvalitetu, učinkovitost, efikasnost i pravednost sustava osnovnoškolskog i općeg srednjoškolskog obrazovanja Za mjeru 2.5.: Vrednovanje i poučavanje uskladiti s realnim potrebnim ishodima za život i rad. Primljeno na znanje Hvala na komentaru.
26 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Popis mjera s opisom i pripadajućim pokazateljima rezultata, Posebni cilj broj 2: Poboljšati odgojno-obrazovne ishode učenika uz unaprijeđenu kvalitetu, učinkovitost, efikasnost i pravednost sustava osnovnoškolskog i općeg srednjoškolskog obrazovanja Za mjeru 2.6.: U svrhu promocije strukovnog obrazovanja smatramo prije svega bitnim osvještavanje javnosti o tome da su sva zanimanja potrebna i jednako vrijedna za funkcioniranje društva te time uklanjanje predrasuda o pojedinim poslovima kao manje vrijednim...Sva zanimanja trebaju biti usklađena s realnošću i potrebama tržišta rada. Kada govorimo o usklađivanju strukovnih programa s tržištem rada i učenicima s teškoćama u razvoju bitno je prilagođavanje nastavnih programa u skladu s realnim potrebama tržišta rada odnosno određenog zanimanja i sposobnostima učenika kako se učenici s teškoćama u razvoju ne bi isključivali temeljem mišljenja da se program Primljeno na znanje Hvala na komentaru. Mjerom 3.7. planira se podizati vidljivost i privlačnost strukovnog obrazovanja i osposobljavanja. Kroz Mjeru 3.1. planira se nastavak provedbe kurikularne reforme u strukovnom obrazovanju usmjerene k uvođenju novih modularnih, ishodovno orijentiranih kurikulumskih dokumenata čijoj izradi prethodi analiza tržišta rada, odnosno izrada standard zanimanja. U svakom strukovnom kurikulumu bit će posvećen dio koji se tiče prilagodbe učenicima s posebnim potrebama.
27 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Popis mjera s opisom i pripadajućim pokazateljima rezultata, Posebni cilj broj 2: Poboljšati odgojno-obrazovne ishode učenika uz unaprijeđenu kvalitetu, učinkovitost, efikasnost i pravednost sustava osnovnoškolskog i općeg srednjoškolskog obrazovanja Za mjeru 2.8.: Nekoliko puta smo već napomenuli veliki značaj profesionalnog usmjeravanja prilikom vertikalne prohodnosti između razina obrazovanja. Profesionalno usmjeravanje koje se više godina provodi u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje smatramo manjkavim s obzirom da testiranja rade psiholozi i liječnici medicine rada koji ne poznaju učenike s teškoćama u razvoju te je velika šansa da učenici u tom testiranju ne pokažu sve svoje sposobnosti i talente. Jednako tako smatramo da bi postojeći postupak profesionalnog usmjeravanja bio kvaliteta kada bi se dostavilo HZZ-u barem mišljenje osnovne škole koja poznaje učenika ili stručnjaka koji više godina prate učenike. Jednako takosmatramo bitnim predlagati srednjoškolske programe u odnosu na stvarne sposobnosti i interese učenika, a ne u odnosu na kurikulume i teškoće u razvoju. U tom smjeru svakako je bitno kako smo prije naglasili nastavni kurikulum usuglasiti s realnim potrebama tržišta rada i zanimanja te učenike usmjeravati prema njihovim sposobnostima u odnosu na ono što zanimanje zahtjeva, a ne u odnosu na zdravstvene zahtjeve. Naime, npr pitanje je što znači uredan vid i kako on garantira sposobnost rada u nekom zanimanju odnosno svladavanja postavljenih ishoda učenja. Ishode učenja treba uskladiti sa zahtjevima zanimanja u realitetu. Primljeno na znanje Hvala na komentaru. Mjerom 2.8. planira se jačati profesionalno usmjeravanje kao važnu sastavnicu rada odgojno-obrazovnih ustanova, učitelja, nastavnika i stručnih suradnika u smjeru ostvarenja punih potencijala svih učenika. Mjere koje su uključene u plan sadržajno navode koje aktivnosti će se provoditi i daju okvirni plan realizacije, ali će tek daljnja operacionalizacija provedbe odrediti odgovarajuću dinamiku uvođenja promjena u sustav, a u proces će se uključiti i relevantni stručnjaci iz ustanova sustava kao i predstavnici drugih relevantnih dionika. Tijekom provedbe provodit će se postupci vrednovanja u svrhu neovisne usporedbe i ocjene očekivanih i ostvarenih rezultata, ishoda i učinaka te će se po potrebi izvršiti potrebne prilagodbe i otkloniti prepreke koje bi ugrožavale odgovarajuću dinamiku provedbe.
28 Ines Lisak Popis mjera s opisom i pripadajućim pokazateljima rezultata, Posebni cilj broj 2: Poboljšati odgojno-obrazovne ishode učenika uz unaprijeđenu kvalitetu, učinkovitost, efikasnost i pravednost sustava osnovnoškolskog i općeg srednjoškolskog obrazovanja U Mjeri 2.6. navedeno je ''smanjivanje broja suficitarnih (strukovnih) programa u svrhu usklađivanja s potrebama tržišta rada'' (konkretno hotelijersko-turistički tehničari) što je u kontradikciji s navedenim u Mjeri 3.4. tj. ''ciljem porasta interesa mladih za razvoj karijere u turizmu i ugostiteljstvu, a time i broj učenika upisanih u ugostiteljsko-turistička trogodišnja i četverogodišnja zanimanja u skladu s potrebama tržišta rada.'' Nedopustivo je smatrati zanimanje hotelijersko-turistički tehničar suficitarnim u zemlji koja je turistički orijentirana kao što je Hrvatska. Druga primjedba se odnosi na Mjeru 3.1. o nastavku provedbe kurikularne reforme u strukovnom obrazovanju. Kada i na koji način će nastavnici biti upućeni s planiranim promjenama koje reforma donosi? Prema dostupnim informacijama, planira se drastično smanjenje satnice (ukidanje) općeobrazovnih predmeta (npr. geografija i povijest). Ako se to doista i ostvari, doći će do katastrofalnih posljedica na hrvatsko društvo kao cjelinu, ne samo na učenika ili nastavnika kao pojedinca. Upravo navedeni predmeti jesu nositelji u oblikovanju nacionalnog, regionalnog i lokalnog identiteta pojedinca i doprinose osobnom razvoju te aktivnom angažmanu u društvu. To je važnije od stvaranja radnika. Evo, nekoliko konkretnih primjera, kako će ekonomisti koji trenutno imaju 2 sata geografije kroz sve 4 godine obrazovanja, a kojima se planira 2 sata geografije u jednom razredu prema planiranoj reformi, razumjeti procese i promjene u svijetu i državi; kako će se vozači motornog vozila koji trenutno slušaju geografiju po 2 sata u 1.i 2. razredu (od čega je dio prometna geografija), a koji prema planiranoj reformi uopće ne bi slušali geografiju jer je to trogodišnja škola, uopće snalaziti u prostoru, putovati po Hrvatskoj i Europi, ako su o tome učili samo u osnovnoj školi? Potpuno krivo planiranje satnice prema kurikularnoj reformi u strukovnom obrazovanju. Također, sve više dobivam dojam da je u hrvatskom obrazovnom sustavu primjenjena nekakva obrnuta logika, tj. da se u osnovnoj školi previše očekuje od učenika, a u srednjoj školi bi trebali učiti kroz igru. Osnovna škola je da se nauče osnove, da se stvore temelji, a srednja škola da se to znanje i vještine produbljuju. Ovako se događa da su učenici demotivirani od najnižih razreda, a u srednju školu dođu (prođu?) da ne znaju ispravno pisati brojke ni slova, da im za jednostavne matematičke operacije poput 3x50 treba kalkulator, da ne znaju glavne strane svijeta, itd. Ako je cilj stjecanje ključnih kompetencija potrebnih za nastavak obrazovanja, onda se nikako ne smije smanjiti satnica ili ukinuti općeobrazovne predmete u strukovnim školama. Inače će se još više produbiti razlike i mogućnosti napretka između gimnazijalaca i učenika strukovnih škola. Djelomično prihvaćen Hvala na komentaru vezano za mjere 2.6. i 3.4., tekst će biti prilagođen i revidiran. Vezano za mjeru 3.1. naopominjemo da je Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanja donesen 2018. godine i njime su definirani udjeli i sastavnice strukovnog kurikuluma na svim razinama srednjoškolskog obrazovanja. Temeljem zakonskog okvira (Zakon o strukovnom obrazovanju, Zakon o HKO-u, NKSO) izrađuju se strukovni kurikulumi u kojima se naglašava ostvarenje ishoda učenja i iz međupredmetnih tema (Građanski odgoj i obrazovanje, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije, Zdravlje, Osobni i socijalni razvoj, Poduzetništvo, Održivi razvoj) u 4. i 5. ciklusu čime se osigurava usklađeno stjecanje stručnih i generičkih kompetencija. Pojedini skupovi ishodi učenja koji pripadaju općeobrazovnim ishodima, uvršteni su u strukovne module (pr. Osnove prometne geografije, Prirodna baština destinacije, Kulturna baština destinacije, Geografski položaj i nacionalni identitet RH, itd.), što je vidljivo u javnom dijelu Registra HKO-a. Promjenama u strukovnom obrazovanju prethodit će stručno usavršavanje nastavnika i ravnatelja strukovnih škola.
29 Ambidekster Klub Popis mjera s opisom i pripadajućim pokazateljima rezultata, Posebni cilj broj 2: Poboljšati odgojno-obrazovne ishode učenika uz unaprijeđenu kvalitetu, učinkovitost, efikasnost i pravednost sustava osnovnoškolskog i općeg srednjoškolskog obrazovanja Posebni cilj broj 2: Poboljšati odgojno-obrazovne ishode učenika uz unaprijeđenu kvalitetu, učinkovitost, efikasnost i pravednost sustava osnovnoškolskog i općeg srednjoškolskog obrazovanja predlažemo nadopuniti novom mjerom i uvrstiti istu na 4. mjesto, a kasnije mjere pomaknuti na 2.5 do 2.10. Predlažemo naziv nove mjere: Mjera 2.4. Pratiti i koordinirati preventivne aktivnosti radi preranog prekida školovanja te aktivnosti podrške učenicima koji su prerano prekinuli obrazovanje. Svrha provedbe mjere: Imati točne podatke o broju mladih koji prerano prekidaju obrazovanje te njihovom daljnjem obrazovnom i profesionalnom putu. Nastavno na to, svrha je osmisliti i koordinirano provoditi aktivnosti prevencije i podrške onima koji prerano prekinu obrazovanju sukladno Garanciji za mlade i drugim europskim i hrvatskim javnim politikama usmjerenim na socijalno uključivanje ranjivih skupina mladih. Rok provedbe: izrada do 2024., a provedba do 2027. Pokazatelji ishoda: broj učenika koji su prerano prekinuli obrazovanje (prija završavanja započete razine), broj učenika koji nisu završili osnovnu školu, a nisu nastavili osnovnoškolsko obrazovanje kroz obrazovanje odraslih, broj učenika koji nisu završili redovnu osnovnu školu, a uključeni su u obrazovanje odraslih, broj učenika koji nisu upisali srednjoškolsko obrazovanje, broj učenika koji su prekinuli srednjoškolsko obrazovanje prije završetka upisanog programa. Članica smo Mreže za aktivaciju mladih u okviru koje smo sa znanstvenim suradnicima radili istraživanje o preranom prekidu obrazovanja s mladima i stručnjacima koje je pokazalo potrebu za izradom protokola i koordiniranim aktivnostima prevencije preranog prekida te podrške kad do prekida dođe koje bi se provodile suradnički među sustavima. Primljeno na znanje Hvala na prijedlogu. U sklopu Mjere 2.5. planirano je unaprjeđenje sustava praćenja funkcioniranja odgojno-obrazovnog sustava, a osim unaprjeđenja samog modela praćenja odgojno-obrazovnih ishoda pojedinačnih učenika i skupina učenika u cjelokupnoj vertikali predtercijarnog odgoja i obrazovanja, na razini odgojno-obrazovnog sustava nastavit će se provedba postojećih programa vrednovanja i iskazivanja postignuća učenika (domaćih i međunarodnih) te će se razmotriti i provesti dodatna standardizirana prikupljanja informacija o funkcioniranju i ishodima osnovnoškolskog i/ili srednjoškolskog odgoja i obrazovanja te će se vaši prijedlozi o aktivnostima sustavnije prevencije prekida školovanja uzeti u obzir, imajući na umu sinergijsko djelovanje stručnjakinja i stručnjaka iz različitih sustava, osobito obrazovanja, socijalne skrbi i rada.
30 Ambidekster Klub Popis mjera s opisom i pripadajućim pokazateljima rezultata, Posebni cilj broj 2: Poboljšati odgojno-obrazovne ishode učenika uz unaprijeđenu kvalitetu, učinkovitost, efikasnost i pravednost sustava osnovnoškolskog i općeg srednjoškolskog obrazovanja Pozdravljamo donošenje ovog važnog dokumenta te prepoznavanje potrebe za socijalnim uključivanjem i pravednosti u obrazovanju koji dokument donosi kao i prepoznavanje izazova koji trenutno imamo u tom području. Međutim, kao članice neformalne mreže organizacija civilnog društva koja se zalaže za sustavno i kvalitetno uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja u škole - GOOD inicijative pozivamo Ministarstvo obrazovanja da eksplicitno uključi razvoj horizontalnih vještina i ključnih vještina za cjeloživotno učenje te razvoj kompetencija odgojno-obrazovnih djelatnika za razvoj horizontalnih vještina učenika i njihovih i ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje u Posebni cilj broj 2: Poboljšati odgojno-obrazovne ishode učenika uz unaprijeđenu kvalitetu, učinkovitost, efikasnost i pravednost sustava osnovnoškolskog i općeg srednjoškolskog obrazovanja područje i to u Mjeru 2.3. Unaprijediti provedbu kurikuluma i kvalitetu poučavanja. Sukladno tome, u Akcijskom planu potrebno je razviti aktivnosti vezane uz razvoj horizontalnih vještina te aktivnost vezanu uz „praćenje i podršku sustavnoj i kvalitetnijoj provedbi kurikuluma međupredmetnih tema“ kroz koje su u većoj mjeri razvijaju upravo navedene kompetencije. Primljeno na znanje Hvala na komentaru
31 Dubravka Mihalić Popis mjera s opisom i pripadajućim pokazateljima rezultata, Posebni cilj broj 2: Poboljšati odgojno-obrazovne ishode učenika uz unaprijeđenu kvalitetu, učinkovitost, efikasnost i pravednost sustava osnovnoškolskog i općeg srednjoškolskog obrazovanja Mjera 2.2. Obogatiti i produljiti ukupno trajanje školskog dana i tjedna uvođenjem modela cjelodnevne škole i/ili produljenjem trajanja obveznog obrazovanja, uz organizaciju i provedbu svih potrebnih prilagodbi Ideja reforme školstva u skladu s europskim standardima je prihvatljiva, ali način ostvarivanja je nejasan. Puno je pitanja i nedoumica. Poučeni dosadašnjim reformama koje se provode već neko vrijeme, reforme se razvodne ili idu u suprotnom smjeru od očekivanog, tj. ne vide se poboljšanja. Što znači riječ OBOGATITI na početku prijedloga? Čime, na koji način obogatiti nastavni proces? Ovdje je razvidno samo povećanje vremena provedenog u školi, pretpostavljam i učenika i učitelja. Koliko bi trajalo osnovno školsko obrazovanje, kad bi učenici kretali u školu, učenik šestogodišnjak nije isto što i učenik sedmogodišnjak u prvom razredu, trajanje škoskog dana- kojim dokumentom će se razraditi koji će biti ritam rada pojedine dobne skupine učenika po razedima, što to znači za nastavno i ostalo prateće osoblje koje radi u školi. Infrastruktura škola koja omogućava cjelodnevni boravak u školama još nije uspostavljena ni u školama koje trenutno rade u jednoj smjeni (kabineti učitelja, blagovaonice za učenike, kuhinje koje će kuhati i izdavati više obroka za učenike koji će svoj dan provoditi u školi, prostori za za odmor i druženje, dvorane za ostvarivanje nastave TZK.. i drugo). Što će biti obaveze učitelja u tijeku radnog dana i osmosatnog radnog veremena? Puno je nedoumuca koje ovaj dokument ne navodi. Poučeni dosadašnjim iskustvima bilo u ulozi praktičara koji rade u školama ili roditelja ili učenika bivamo neugodno iznenađeni prijedlozima i rješenjima osoba koje često nisu radile na terenu i ne poznaju sustav iz onog dijela konkretnog ostvarivanja planiranog. S poštovanjem, Dubravka Mihalić Primljeno na znanje Hvala na komentaru. U pravu ste što se tiče dinamike uvođenja promjena u sustav i postupnog uvođenja reformi. Mjere koje su uključene u plan sadržajno navode koje aktivnosti će se provoditi i daju okvirni plan realizacije, ali će tek daljnja operacionalizacija provedbe odrediti odgovarajuću dinamiku uvođenja promjena u sustav, a u proces će se uključiti i relevantni stručnjaci iz ustanova sustava kao i predstavnici drugih relevantnih dionika. Tijekom provedbe Nacionalnog plana provodit će se postupci vrednovanja u svrhu neovisne usporedbe i ocjene očekivanih i ostvarenih rezultata, ishoda i učinaka te će se po potrebi izvršiti potrebne prilagodbe i otkloniti prepreke koje bi ugrožavale odgovarajuću dinamiku provedbe.
32 Bibijana Šlogar Popis mjera s opisom i pripadajućim pokazateljima rezultata, Posebni cilj broj 2: Poboljšati odgojno-obrazovne ishode učenika uz unaprijeđenu kvalitetu, učinkovitost, efikasnost i pravednost sustava osnovnoškolskog i općeg srednjoškolskog obrazovanja Pozdrav svima! Pozdravljam Akcijski plan i svesrdno ga podržavam, međutim na par mjesta sam naišla na nelogičnosti pa smatram da je važno spomenuti ih: Mjera 2.6 Iščitala sam sažetak analize 4.1. iz Nacionalnog plana sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. i unatoč razumijevanju napisanoga nije mi jasno zašto se suficitarne strukovne programe planira zamijeniti – gimnazijama – UMJESTO deficitarnim strukovnim zanimanjima. I to sve u svrhu usklađivanja s potrebama tržišta rada. Znači - planira se povećati postotak upisa u gimnazije (u času kad je učenika sve manje), što znači da će je upisivati oni učenici koji u startu nisu spremni za intenzivan rad u gimnazijama (pa stoga inače i upisuju strukovno zanimanje). Ti učenici vjerojatno nakon gimnazije neće još i studirati. A gomilati ljude sa završenom (ili nezavršenom) gimnazijom na tržištu rada ne čini se nimalo ispravno. Ono što gimnazijama treba jest dovršiti reformu i konačno povećati izbornost predmeta i na taj način rasteretiti učenike preopterećene preširokim sadržajima koji im otežavaju koncentriranje na one dijelove gradiva/sadržaja koji su im potrebni za nastavak obrazovanja. Mjera 2.9 Pretpostavljam da se može mnogo napraviti u ovom segmentu, ali vođena iskustvom mogu samo reći da dok ravnatelj neće imati profesionalnog zamjenika ravnatelja koji bi rasteretio ravnatelja od goleme količine administracije, tek tada možemo razmišljati o konkretnoj profesionalizaciji i daljnjem razvoju ovog radnog mjesta. Bibijana Šlogar Gimnazija Antuna Gustava Matoša, Zabok Primljeno na znanje Hvala na komentaru. Reformske mjere predviđaju djelovanje u nekoliko pravaca: - smanjivanje upisa učenika u suficitarne četverogodišnje strukovne programe na lokalnoj/regionalnoj/nacionalnoj razini te poticanje upisa učenika u deficitarne i tržišno opravdane kvalifikacije; - povećanje obuhvata sudjelovanja u gimnazijskim programima, što će posljedično pozitivno utjecati na stopu završetka visokog obrazovanja; - optimizaciju, racionalizaciju i prilagodbu strukovnih obrazovnih programa razvojnim potrebama gospodarstva, odnosno usklađivanje strukovnih programa obrazovanja s tržištem rada. Također, u narednom razdoblju planirana je izrada svih kurikularnih dokumenata za sve razine i vrste obrazovanja te donošenje novog zakonodavnog okvira koji će ojačati i profesionalizirati ulogu ravnatelja škola.
33 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Popis mjera s opisom i pripadajućim pokazateljima rezultata, Posebni cilj broj 3: Osigurati višu razinu zapošljivosti osoba s kvalifikacijama povećanjem kvalitete i relevantnosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja Za mjeru 3.1.: U više navrata smo već istaknuli da je problem neusklađenosti strukovnih kurikuluma s tržištem rada dobro prepoznat te pozdravljamo postavljene ciljeve u odnosu na usklađivanje s tržištem rada, no ponovno napominjemo da je isto potrebno i kod postavljanja ishoda učenja i kod prilagođavanja nastavnog programa. Primljeno na znanje Hvala na komentaru.
34 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Popis mjera s opisom i pripadajućim pokazateljima rezultata, Posebni cilj broj 3: Osigurati višu razinu zapošljivosti osoba s kvalifikacijama povećanjem kvalitete i relevantnosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja Za mjeru 3.2.: U prethodnom komentaru smo istaknuli osim novih programa i postavljanje ishoda učenja i prilagodbe sadržaja kao i profesionalno usmjeravanje u odnosu na sposobnosti učenika te isto ponovno kao bitnim ističemo i u okviru ovog cilja Primljeno na znanje Hvala na komentaru.
35 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Popis mjera s opisom i pripadajućim pokazateljima rezultata, Posebni cilj broj 3: Osigurati višu razinu zapošljivosti osoba s kvalifikacijama povećanjem kvalitete i relevantnosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja Za mjeru 3.5.: Učenicima s teškoćama u razvoju također je potrebno osigurati provedbu praktične nastave kod poslodavca kao i potrebnu podršku tijekom praktične nastave s obzirom da poslodavci često odbijaju učenike s teškoćama u razvoju upravo zbog neznanja i neosiguravanja potrebne potpore i edukacije poslodavaca. Primljeno na znanje Hvala na komentaru.
36 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Popis mjera s opisom i pripadajućim pokazateljima rezultata, Posebni cilj broj 3: Osigurati višu razinu zapošljivosti osoba s kvalifikacijama povećanjem kvalitete i relevantnosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja Za mjeru 3.6.; potrebno je stručno usavršavanje i u odnosu na poučavanje učenika s teškoćama u razvoju i korištenje potpomognute komunikacije. Primljeno na znanje Hvala na komentaru. U Mjeri 3.2. koja se odnosi na podršku ustanovama za SOO, navodi se da će se podrškom ustanovama obuhvatiti i obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju, i to uz razvoj i povećanje dostupnosti strukovnih programa koje karakterizira inkluzivnost za različite kategorije ranjivih skupina i onih kojima su obrazovne usluge teže dostupne. Mjera 3.6. ističe da će se kontinuirano ispitivati potrebe za stručnim usavršavanjima te prilagođavati ponuda. Mjera 6.2. navodi da će se osigurati dostupnost različitih pomagala potpomognute komunikacije za učenike s teškoćama, a stručnim usavršavanjem odgojno-obrazovnih radnika za korištenje digitalnih (asistivnih) tehnologija omogućit će se pravilno korištenje različitih pomagala potpomognute komunikacije za učenike sa složenim komunikacijskim potrebama.
37 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Popis mjera s opisom i pripadajućim pokazateljima rezultata, Posebni cilj broj 4: Povećati udio odraslog stanovništva u procesima cjeloživotnog učenja poboljšanjem kvalitete i relevantnosti programa za obrazovanje odraslih Kod "Posebni cilj broj 4:" Kada govorimo o obrazovanju odraslih osoba s invaliditetom potrebno je osigurati potpore; prilagođeni prijevoz, asistente u nastavi/stručne komunikacijske posrednike, potrebna pomagala, prilagođene udžbenike i sl. Primljeno na znanje Hvala na komentaru. Napominjemo da je Zakonom o obrazovanju odraslih propisano da je provedba programa obrazovanja prilagođena prethodnom obrazovanju, znanju, vještinama i sposobnostima polaznika. Za osobe s invaliditetom uključene u program obrazovanja ili program vrednovanja ustanove su obvezne osigurati razumnu prilagodbu metoda, načina i oblika rada. Također, osim obvezne razumne, ustanove mogu osigurati i druge oblike potpore za osobe s invaliditetom. U narednom programskom razdoblju ustanovama za obrazovanje odraslih omogućit će se jačanje kompetencija andragoških djelatnika, kao i prilagodbe programa obrazovanja i metoda rada za rad s polaznicima s teškoćama u razvoju.
38 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Popis mjera s opisom i pripadajućim pokazateljima rezultata, Posebni cilj broj 4: Povećati udio odraslog stanovništva u procesima cjeloživotnog učenja poboljšanjem kvalitete i relevantnosti programa za obrazovanje odraslih Za mjeru 4.3.: Smatramo potrebnim da se u navedeno usavršavanje i osposobljavanje uključe i osnove edukacijsko-rehabilitacijskih znanosti - upoznavanje s vrstama invaliditeta obzirom na načine poučavanja i vrednovanja znanja te potrebnim potporama i podrškama i kvalitetnoj primjeni istih. Primljeno na znanje Hvala na komentaru. Određene aktivnosti za usavršavanje nastavnika u spomenutim područjima već su započele.
39 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Popis mjera s opisom i pripadajućim pokazateljima rezultata, Posebni cilj broj 4: Povećati udio odraslog stanovništva u procesima cjeloživotnog učenja poboljšanjem kvalitete i relevantnosti programa za obrazovanje odraslih Za mjeru 4.5.: Kako bi se osigurala jednaka dostupnost za osobe s invaliditetom potrebne su već nabrojane potpore: asistenti u nastavi/stručni komunikacijski posrednici, prilagođeni prijevoz, prilagođeni udžbenici, pomagala i sl. Primljeno na znanje Hvala na komentaru. Napominjemo da je Zakonom o obrazovanju odraslih propisano da je provedba programa obrazovanja prilagođena prethodnom obrazovanju, znanju, vještinama i sposobnostima polaznika. Za osobe s invaliditetom uključene u program obrazovanja ili program vrednovanja ustanove su obvezne osigurati razumnu prilagodbu metoda, načina i oblika rada. Također, osim obvezne razumne, ustanove mogu osigurati i druge oblike potpore za osobe s invaliditetom. U narednom programskom razdoblju ustanovama za obrazovanje odraslih omogućit će se jačanje kompetencija andragoških djelatnika, kao i prilagodbe programa obrazovanja i metoda rada za rad s polaznicima s teškoćama u razvoju.
40 HOK Popis mjera s opisom i pripadajućim pokazateljima rezultata, Posebni cilj broj 4: Povećati udio odraslog stanovništva u procesima cjeloživotnog učenja poboljšanjem kvalitete i relevantnosti programa za obrazovanje odraslih Poštovani, Hrvatska obrtnička komora predlaže nadopunu Nacrta Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine, za razdoblje od 2022. do 2024. godine uvrštavanjem projekta Majstorske škole pod Mjeru 4.5. Promovirati cjeloživotno učenje i niz aktivnosti usmjerenih na opću populaciju u cilju podizanja svijesti o važnosti cjeloživotnog učenja. U skladu s navedenim, predlažemo sljedeće: - dodavanje sljedećeg teksta u postojeći opis mjere: U kontekstu cjeloživotnog učenja, a s ciljem promocije i podizanja kvalitete znanja i vještina na razini majstorskih zvanja, a u skladu s potrebama tržišta rada te potrebama zelene i digitalne tranzicije, ulagat će se u Majstorsku školu. Navedenim ulaganjem osigurat će se koherentan i koordiniran pristup ulaganjima u sustav strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, uključujući i cjeloživotno učenje. Djelovanje Majstorske škole koordinirat će Hrvatska obrtnička komora, koja je osnivač škole, u suradnji s relevantnim dionicima iz područja gospodarstva, tržišta rada i obrazovanja. - dodavanje Hrvatske obrtničke komore kao Sunositelja mjere - također, predlažemo dodavanje zasebne intervencije sa sljedećim informacijama: • pod POKAZATELJE REZULTATA predlažemo dodavanje teksta Broj izrađenih programa u Majstorskoj školi • pod UKUPAN PROCIJENJENI TROŠAK PROVEDBE predlažemo dodavanje iznosa 452.070.000,00 kn • pod IZVOR FINANCIRANJA predlažemo dodavanje OP UČINKOVITI LJUDSKI POTENCIJALI 2021.-2027., PRIORITET 2 i FPT U OKVIRU ITP-a • pod OZNAKA MJERE R/I predlažemo dodavanje oznake I S poštovanjem, Hrvatska obrtnička komora Prihvaćen Hvala na komentaru. Mjera će biti dopunjena sukladno prijedlogu.
41 Mislav Balković Popis mjera s opisom i pripadajućim pokazateljima rezultata, Posebni cilj broj 4: Povećati udio odraslog stanovništva u procesima cjeloživotnog učenja poboljšanjem kvalitete i relevantnosti programa za obrazovanje odraslih U mjeri 4.1. dodati i izradu nastavnih materijala te pripremu nastavnika kako bi novi programe bilo moguće kvalitetno pripremiti i izvoditi. Sama izrada programa (i njegova akreditacija) može formalno izgledati kao rezultat koji je vrijedan, ali u naravi to ne daje samo po sebi osnovu za provedbu kvalitetnog obrazovanja odraslih. U tom smislu predlažem da pokazatelj ne bude broj odobrenih (akreditiranih) programa nego broj programa koje prate odgovarajući nastavni materijali. Dodatno, bilo bi korisno da korisnici ove mjere budu obrazovne ustanove koje bi na taj način razvijale svoju kompletnu ponudu (program, materijali, obrazovanje nastavnika, didaktički materijali). Iz budžeta se da naslutiti kako ovdje nije ideja izgrađivati cjelokupne komplete materijala nego samo raditi programe i "stavljati ih na web" što je kao praksa primijenjeno u prošlom razdoblju (kad je trebalo osigurati u kratkom roku NPOO kriterije), ali se to nije pokazalo kao primjeren pristup i nije prava podloga za kvalitetu u obrazovanju odraslih. U mjeri 4.2. jasnije naglasiti izradu IT sustava za potporu vanjskom vrednovanju odnosno osiguravanju kvalitete u obrazovanju odraslih (andragoški upisnik, ili drugi sustav). Naime, postojeće rješenje koje se koristi je rigidno, nije interoperabilno sa postojećim sustavima u ustanovama te značajno administrativno opterećuje ustanove koje ga koriste (radi pojedinih propusta u arhitekturi i u radu samog postojećeg sustava). U tom smislu dio sredstava bi valjalo usmjeriti prema izradi kvalitetne nacionalne IT infrastrukture u obrazovanju odraslih. Taj sustav mogao bi biti dijelom i nacionalni repozitorij kvalifikacija stečenih u obrazovanju odraslih, jer trenutno nema pouzdane nacionalne infrastrukture za evidenciju stečenih kvalifikacija u obrazovanju odraslih. Mjera 4.7 govori o internacionalizaciji koju prvenstveno vidi kroz mobilnost. Internacionalizacija je mnogo više od mobilnosti. Naime, nacionalni je interes u zemlji koja je u proteklih manje od deset godina izgubila gotovo 20% svoje srednjoškolske populacije i skoro 6% osnovnoškolaca, potaknuti internacionalnu atraktivnost naših ustanova kako bi mogli privlačiti talente u Hrvatsku, ovdje ih školovati i na kraju ih integrirati na tržište rada. Hrvatska je u 2022 uvezla gotovo 100.000 stranih radnika, najčešće niskih obrazovnih kvalifikacija. Bilo bi vrlo korisno EU sredstva koristiti kao podlogu razvoju društva i poticanju našeg gospodarstva koje zbog manjka kadrova trenutno osjeća velika ograničenja u potencijalu daljnjeg razvoja. Kako je obrazovanje odraslih uglavnom na tržištu (i tradicionalno ga polaznici plaćaju), prava internacionalizacija je i zanimljivi izvozni proizvod (i turistički i strateški). Nije prihvaćen Hvala na komentaru. U skladu s novim Zakonom o obrazovanju odraslih jasno su propisane ovlasti javnih tijela kao i provoditelja obrazovanja odraslih. Ministarstvo i Agencija mogu pratiti pokazatelje temeljem izdanih stručnih mišljenja i rješenja za izvođenje programa u skladu s propisanim ovlastima iz zakona. Vezano za predloženi pokazatelj u skladu s člankom 8. st. 4. i čl. 11. st. 4. Zakona o obrazovanju odraslih, propisano je da ustanove donose program te ispunjavaju sve potrebne uvjete za izvođenje istog, a samim time odgovorne su i za izradu pratećih nastavnih materijala. U skladu s novim Zakonom o obrazovanje odraslih, predviđena je uspostava novog informacijskog sustava NISOO-a koji je trenutačno u postupku izgradnje. Također, slažemo se kako je pitanje internacionalizacije šire od projekata mobilnosti. U okviru Mjere 3.8. Podržati daljnju internacionalizaciju strukovnog obrazovanja, adresirat će se i ova mjera, odnosno internacionalizacija obrazovanja odraslih. Kao što ste spomenuli, internacionalizacija obrazovanja odraslih (Mjera 4.7) potiče se kroz provedbu projekata mobilnosti u sklopu programa Erasmus+. Uz projekte mobilnosti, kojima se osposobljavanjem djelatnika i polaznika u inozemstvu jačaju i kapaciteti organizacija za djelovanje na međunarodnoj razini, internacionalizacija organizacija podupire se posebice kroz Erasmusove projekte transnacionalne suradnje, tzv. partnerstva za suradnju. Partnerstva za suradnju imaju za cilj potaknuti razvoj, prijenos ili provedbu inovativne prakse na organizacijskoj, lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj ili europskoj razini. Ova aktivnost organizacijama omogućava stjecanje iskustva u međunarodnoj suradnji i jačanje njihovih sposobnosti, ali i razvoj kvalitetnih inovativnih rezultata. Ovisno o ciljevima projekta, očekivanom učinku i drugim elementima, partnerstva za suradnju mogu biti različitih veličina i dosega te u skladu s tim prilagođavati svoje aktivnosti. Između ostalih, podupiru se projekti usmjereni na razvoj inovativnih programa obrazovanja i njihovu prilagodbu potrebama tržišta rada kao i projekti usmjereni na razvoj kompetencija i napredak prema višim kvalifikacijama. Sudjelovanje u projektima programa Erasmus+ može doprinijeti većoj međunarodnoj prepoznatljivosti i internacionalnoj atraktivnosti organizacija te potencijalno otvoriti i druge mogućnosti međunarodnog djelovanja u području obrazovanja odraslih (primjerice, ugošćavanje i osposobljavanja stranog osoblja i polaznika iz međunarodnih partnerskih organizacija).
42 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Popis mjera s opisom i pripadajućim pokazateljima rezultata, Posebni cilj broj 5: Povećati završnost unapređenjem i osiguravanjem kvalitete, relevantnosti i dostupnosti visokog obrazovanja Za mjeru 5.1.: Vjerujemo kako će navedena evidencija uključiti i ujednačeno evidentiranje studenata s invaliditetom naravno u skladu sa zaštitom osobnih podataka. Primljeno na znanje Hvala na komentaru. Evidencija studenata koji su osobe s invaliditetom i sada se vodi u informacijskim sustavima visokih učilišta, studentskih centara i Ministarstva znanosti i obrazovanja za studente koji su dali privolu o evidenciji podatka o statusu osobe s invaliditetom. Na isti će se način voditi evidencija i u informacijskom sustavu Središnjih evidencija u visokom obrazovanju.
43 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Popis mjera s opisom i pripadajućim pokazateljima rezultata, Posebni cilj broj 5: Povećati završnost unapređenjem i osiguravanjem kvalitete, relevantnosti i dostupnosti visokog obrazovanja Za mjeru 5.5.: Sve dok nisu osigurane i kvalitetno osigurane sve potrebne potpore studentima s invaliditetom smatramo potrebnim da se i nadalje raspisuju stipendije za posebne skupine među kojima su studenti s invaliditetom. Nije prihvaćen Hvala na komentaru. Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na državnu stipendiju na temelju socio-ekonomskoga statusa (Narodne novine, broj 110/22.) stupio je na snagu 1. listopada 2022. Danom stupanja na snagu Pravilnika prestao je vrijediti Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na državnu stipendiju na temelju socio-ekonomskoga statusa (Narodne novine, broj 106/2021) i Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na državnu stipendiju za posebne skupine studenata (Narodne novine, broj 74/2019). Slijedom navedenog, državne stipendije za posebne skupine studenata od akademske godine 2022./2023. neće se dodjeljivati zasebnim pravilnikom, odnosno natječajem. Međutim, temeljem novog Pravilnika obuhvaćene su i slijedeće kategorije studenta: studenti s invaliditetom, studenti kategorizirani sportaši, studenti daroviti mladi umjetnici te studenti koji studiraju studijske programe kojima se stječe visokoobrazovna kvalifikacija za zvanja koja su definirana kao deficitarna zanimanja. Ostale kategorije studenata i prije su bile obuhvaćene Pravilnikom. Novim Pravilnikom objedinjene su sve skupine studenata, olakšan je pristup natječaju i cjelokupna procedura, a s ciljem veće uspješnosti ostvarivanja prava na državne stipendije.
44 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Popis mjera s opisom i pripadajućim pokazateljima rezultata, Posebni cilj broj 5: Povećati završnost unapređenjem i osiguravanjem kvalitete, relevantnosti i dostupnosti visokog obrazovanja Za mjeru 5.7.: Predlažemo da se u okviru studentskih domova osim prilagođenih soba omogući i 24-satna asistencija koja će biti dio djelatnika studentskog doma te tako jednako dostupna svima kojima je potrebna. Nije prihvaćen Za osiguravanje usluge osobne asistencije za studente s invaliditetom u prostorima studentskog centra ne postoji zakonska regulativa temeljem koje bi se dodjeljivala navedena potpora. Nadalje, u studentskim je domovima prisutna visoka stopa fluktuacije studenata zbog ispisa sa studija, promjene studija, diplomiranja ili gubitka prava na uslugu subvencioniranog smještaja u sljedećoj akademskoj godini. Iz navedenog je razloga izrazito teško realizirati uslugu osobne asistencije putem zaposlenika studentskih centara niti su studentski centri u mogućnosti osigurati provođenje predmetne usluge prema važećim standardima uz kontinuiranu evaluaciju.
45 Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (Srce) Popis mjera s opisom i pripadajućim pokazateljima rezultata, Posebni cilj broj 5: Povećati završnost unapređenjem i osiguravanjem kvalitete, relevantnosti i dostupnosti visokog obrazovanja Uz Mjeru 5.1.: S obzirom na ulogu Srca u dosadašnjem cjelokupnom razvoju informacijske infrastrukture visokog obrazovanja, planove izgradnje središnjeg Informacijskog sustava Evidencija u visokom obrazovanju i projekt e-Sveučilište, molimo dodati Sveučilišni računski centar (Srce) kao sunositelja aktivnosti. Također predlažemo uskladiti Ukupan procijenjeni trošak provedbe sukladno planu projekta e-Sveučilište. Nije prihvaćen Hvala na komentaru. Srce će u skladu sa svojim poslovima i projektima kao i cijeloj zastupljenosti u razvoju infrastrukture visokog obrazovanja biti zastupljeno u opsegu kao i do sada, kao jedna od ključnih agencija u ovom području.
46 Mislav Balković Popis mjera s opisom i pripadajućim pokazateljima rezultata, Posebni cilj broj 5: Povećati završnost unapređenjem i osiguravanjem kvalitete, relevantnosti i dostupnosti visokog obrazovanja U Mjeri 5.1. naglasiti važnost interoperabilnosti takvog nacionalnog sustava sa internim IT sustavima ustanova za visoko obrazovanje. Takva je interoperabilnost jasno predviđena novih ZZDVO, pa je bitno kod razvoja ovog sustava o njoj brinuti i napraviti dobru pripremu kako bi različite postojeće aplikacije i sustavi u koje su ustanove godinama ulagale mogle razmjenjivati propisane podatke sa nacionalnim sustavom. U mjeri 5.3. predvidjeti fleksibilno zakonodavno rješenje unutar novog ZOK-a koje će omogućiti brzo i jednostavno prilagođavanje programa prema izmjenama standarda kvalifikacije. Trenutna verzija koja se priprema za saborsku raspravu bi mogla u tom smislu biti fleksibilnija. Mjera 5.4. percipra internacionalizaciju visokog obrazovanja dominantno kao mobilnost (što se vidi iz postavljenih pokazatelja rezultata). To u zemlji koja je u samo 6 godina izgubila preko 20% pristupnika u visoko obrazovanje nije dovoljno dobro i ne podržava nacionalni interes. Naime, potrebno je kao mjerljivi indikator staviti uz mobilne studente i nastavnike i "degree seeking" studente koji dolaze u Hrvatsku na studij, broj ustanova koje su prisustvovale na međunarodnim sajmovima za promociju visokog obrazovanja, titd. Hrvatskom gospodarstvu već danas fali značajan broj radnika (zbog toga i toliko veliki uvoz strane radne snage u proteklim godinama), a da bismo mogli podržati razvoj potrebno je privlačiti strane talente koji bi se kroz visoko obrazovanje educirali za poslove koji su društvu potrebni i koji bi nakon obrazovanja (prema iskustvu ustanova koje već danas školuju takve studente) ostali raditi u Hrvatskoj i doprinositi našem društvu. Sama mobilnost ne predstavlja takav strateški instrument. Da bi Hrvatska uspjela u stvarnoj internacionalizaciji (ne u mobilnosti) potrebno je izmijeniti Zakon o radu studenata te kao obvezu za studentski rad studenata koji dolaze izvan EEA izbaciti obvezno HZZO osiguranje (koje je trenutno potpuno neprimjereno i preskupo) te sukladno Zakonu o obvezno zdravstvenom osiguranju treba ostaviti kao mogućnost i druge police obveznog osiguranja (koje su komercijalno dostupne u Hrvatsko). Nadalje, treba kvalitetnije pripremiti i digitalizirati postupak izdavanja viza (koji predviđa slanje dokumentacije poštom iz primjerice Indije do Hrvatske) te pojednostavniti i digitalizirati način dostave dokumentacije za priznavanje inozemnih srednjoškolskih kvalifikacija. Bez ovih mjera neće se dogoditi internacionalizacija nego će se samo povećati mobilnost (što ne odgovara dovoljno dobro na trenutni kontekst i na širi nacionalni interes). Djelomično prihvaćen Hvala na komentarima. Informacijski sustav Središnje evidencije visokog obrazovanja Republike Hrvatske će preuzimati podatke iz osnovnih evidencija koji će biti interoperabilni s informacijskim sustavima visokih učilišta, a što će se propisati Pravilnikom o sadržaju i korištenju informacijskih sustava koji će se izraditi u skladu s čl. 75. Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (Narodne novine, br. 119/22). Slijedom navedenog, nije potrebno u Mjeri 5.1. dodatno isticati interoperabilnost s internim IT sustavima ustanova za visoko obrazovanje. Kod donošenja novog Zakona o kvaliteti visokog obrazovanja i znanosti uzet će se u obzir dani komentari. Vezano uz Mjeru 5.4. u tablicu Pokazatelji rezultata dodat će se pokazatelj “Broj stranih studenata upisanih na studije na stranim jezicima” kao dopuna pokazatelju “Broj studijskih programa na stranim jezicima” kako bi se pratila održivost studija na stranim jezicima. Broj visokih učilišta koja sudjeluju na sajmovima visokog obrazovanja u inozemstvu MZO/AMPEU prate samo u sklopu inicijative “Study in Croatia”. MZO/AMPEU ne prate sudjelovanje visokih učilišta koja svoje nastupe organiziraju samostalno. Budući da uklanjanje preostalih prepreka u privlačenju stranih studenata nalaže međusektorsku koordinaciju, MZO prilikom izmjena i dopuna propisa nadležnim tijelima predlaže izmjene i dopune propisa (MVEP, MUP, MZ, MROSP). Prilikom sljedećih izmjena i dopuna Zakona o obavljanju studentskih poslova uzet će se u obzir navedeni prijedlog.
47 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Popis mjera s opisom i pripadajućim pokazateljima rezultata, Posebni cilj broj 6: Osigurati pristup odgoju i obrazovanju učenicima s teškoćama u razvoju i studentima s invaliditetom Za mjeru 6.2.: Kada govorimo o pomoćnicima u nastavi i stručnim komunikacijskim posrednicima smatramo da je u cilju kvalitetnog osiguravanja njihove potpore učenicima s teškoćama u razvoju žurno i nužno potrebno osobama koje rade taj posao omogućiti rad na puno i neodređeno radno vrijeme te osposobljavanje za rad. Primljeno na znanje Hvala na komentaru. Budući da zakonodavni strateški okvir ne omogućava preklapanje aktivnosti između strateških dokumenata, usluga pomoćnika u nastavi uvrštena je u sveobuhvatni Nacionalni plan izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom.
48 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Popis mjera s opisom i pripadajućim pokazateljima rezultata, Posebni cilj broj 6: Osigurati pristup odgoju i obrazovanju učenicima s teškoćama u razvoju i studentima s invaliditetom Za mjeru 6.3.: Kako smo već prethodno, a i kroz preporuke i izvješća o radu kroz više godina predlagali da se u okviru osnovnog zakona definira tko su studenti s invaliditetom i obvezu razumne prilagodbe te preporuka korištenja univerzalnog dizajna ponovno isto naglašavamo bitnim. Podzakonskim aktima svakako je potrebno razraditi koje su to potpore (npr. asistenti u nastavi/stručni komunikacijski posrednici, pomagala, prilagođeni udžbenici, nastava na daljinu kada je nužno potrebna, prilagođeni prijevoz i sl.) koje su im potrebne te načine ostvarivanja istih. Primljeno na znanje Hvala na komentaru.
49 Sanja Majkić Popis mjera s opisom i pripadajućim pokazateljima rezultata, Posebni cilj broj 6: Osigurati pristup odgoju i obrazovanju učenicima s teškoćama u razvoju i studentima s invaliditetom Poštovani, vezano uz cilj broj 6 sugeriram da jedan od pokazatelja rezultata bude i broj projekata za izradu udžbenika i drugih sadržaja namijenjenih učenicima s intelektualnim teškoćama. Osim toga, potrebno je naglasiti da se navedene mjere, odnosno osiguranje pristupa učenicima s TUR neće moći realizirati bez zapošljavanja profesora edukacijskih rehabilitatora u ustanovama. Primljeno na znanje Hvala na komentaru. U sklopu Mjere 6.2. nastavit će se provedba kurikularne reforme osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja donošenjem predmetnih kurikuluma posebnih programa za učenike s teškoćama u razvoju te će se pružiti podrška zapošljavanjem relevantnih stručnih suradnika. Vezano uz dodavanje pokazatelja, vodili smo brigu o broju pokazatelja i njegovom budućem praćenju u skladu sa zadanim Smjernicama te nije planirano uvrštavanje navedenog pokazatelja, ali primamo na znanje vaše isticanje važnosti udžbenika i drugih obrazovnih materijala prilagođenih učenicima s teškoćama u razvoju.
50 Ambidekster Klub Popis mjera s opisom i pripadajućim pokazateljima rezultata, Posebni cilj broj 8: Unaprijediti odgoj i obrazovanje djece i učenika pripadnika nacionalnih manjina U Posebnom cilju 8: Unaprijediti odgoj i obrazovanje djece i učenika pripadnika nacionalnih manjina predlažemo preimenovati Mjeru 8.4. Pružati potporu odgojno-obrazovnim ustanovama s većim brojem pripadnika romske nacionalne manjinama na način da predviđa i dodatnu podršku učenicima, a ne samo nastavnicima u školama koje većinski pohađaju učenice i učenici romske nacionalne manjine. Predlažemo izmijenjeni naziv Mjere 8.4. Osiguravanje dodatne podrške u obrazovnom sustavu djeci romske nacionalne manjine kao i odgojno-obrazovnim ustanovama s većim brojem pripadnika romske nacionalne manjinama. Pri tome podrška nastavnicima treba biti usmjerena na dio aktivnosti koje već jesu predviđene, a drugi dio koji nije predviđen trebao bi biti usmjeren na podršku samim učenicima kroz provedbu postojećih (produženi stručni postupak) i razvoj novih aktivnosti podrške u učenju i razvoju vještina romskih učenika u školama kako bi se doprinijelo smanjenju jaza koji nastaje zbog slabije mogućnosti roditelja da osiguraju pomoć u učenju svojoj djeci. Također, predlažemo da je potrebno razraditi posebnu mjeru i niz aktivnosti kojima bi se osigurala inkluzija romskih učenika i smanjivao broj razreda koje pohađaju samo romski učenici. Primljeno na znanje Hvala na komentaru. Mjerom je predviđena potpora školama što naravno podrazumijeva potporu kako odgojno-obrazovnim djelatnicima tako djeci i učenicima. Napominjemo kako su Nacionalnim planom za uključivanje Roma 2021.-2027. te Akcijskim planom 2023.-2025. predviđene aktivnosti za djecu i učenike pripadnike romske nacionalne manjine. U odnosu na razredne odjele s većim brojem pripadnika romske nacionalne manjine u prijedlogu Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana za uključivanje Roma, 2023.-2025. predviđene su aktivnosti s ciljem smanjenja broja odjela u kojima se školuju samo učenici pripadnici romske nacionalne manjine. Produženi stručni postupak je jedan od dodatnih odgojno-obrazovnih i rehabilitacijskih programa za učenike s teškoćama koji se organizira u posebnim odgojno-obrazovnim grupama prije i/ili nakon redovite nastave u redovitoj ili posebnoj odgojno-obrazovnoj ustanovi, neovisno o nacionalnoj pripadnosti.
51 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Popis mjera s opisom i pripadajućim pokazateljima rezultata, Posebni cilj broj 10: Nastaviti informatizaciju sustava obrazovanja Za mjeru 10.1.: Razvijati platforme prilagođene i primjerene za učenike s teškoćama u razvoju. Primljeno na znanje Hvala na komentaru.
52 Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (Srce) Popis mjera s opisom i pripadajućim pokazateljima rezultata, Posebni cilj broj 10: Nastaviti informatizaciju sustava obrazovanja Komentar koji se odnosi na mjere 10.2, 10.4 i 10.5: S obzirom na činjenicu da Sveučilišni računski centar sudjeluje u obrazovanju i podizanju digitalnih kompetencija već desetljećima kao i na sustavnoj podršci u implementaciji digitalnih tehnologija u obrazovni proces (Centar za e-učenje Srca u okviru kojega je sustav za e-učenje Merlin koji koriste sva javna visoka učilište kao i većina veleučilišta i visokih škola (trenutno njih 96) te na kojem se nalazi po akademskoj godini preko 30.000 e-kolegija,koje izvodi skoro 10.000 nastavnika za više od 90.000 studenata što ga čini najvećim, a uz to je i najmoderniji sustav za e-učenje u sustavu visokog obrazovanja u RH) te na sudjelovanje u ovim aktivnostima u okviru projekta e-Sveučilište, molimo da se u sunositelje ovih mjera doda i Sveučilišni računski centar (Srce) Nije prihvaćen Hvala na komentaru. Sustav za e-učenje je svakako jedan od bitnijih dijelova podrške informatizaciji sveučilišta i visokog obrazovanja. Zbog neuravnoteženosti razvoja ostalih komponenata digitalne infrastrukture u visokom obrazovanju veća pažnja će biti posvećena infrastrukturi, a Srce će kao i do sada aktivno sudjelovati na svim aspektima razvoja infrastrukture za učenje kao i svim budućim planovima njenog razvoja i implementacije.
53 Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (Srce) Popis mjera s opisom i pripadajućim pokazateljima rezultata, Posebni cilj broj 10: Nastaviti informatizaciju sustava obrazovanja Opći komentar uz vrijednosti pokazatelja ishoda: Nije jasno na koje se baze podataka odnosi prikupljanje podataka. Sustavi i baze podataka u obrazovnoj vertikali bi trebali biti u vlasništvu MZO-a, dok se za njih mogu brinuti ustanove orijentirane na e-infrastrukturu, kao što su CARNET ili Srce. Specifično vezano uz praćenje pokazatelja ishoda OI.02.2.73., predlažemo podatke iz sustava AAI@EduHr, koji za cijelu akademsku i istraživačku zajednicu, razvija i održava Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu – Srce, uz brojne druge IKT sustave u vlasništvu MZO-a. Također za praćenje pokazatelja ishoda OI.02.2.74., poglavito u dijelu koji se odnosi na djelatnike u visokim učilištima predlažemo da se za izvore podataka koristi Autentikacijska i autorizacijska infrastruktura sustava znanosti i visokog obrazovanja u RH (AAI@EduHr). Primljeno na znanje Strateški dokumenti se ne bave načinima prikupljanja pokazateljima ishoda, ali se prilikom definiranja mjerljivog pokazatelja vodilo računa o mogućnosti prikupljanja istih preko sustava AAI@EduHr.
54 Mislav Balković Popis mjera s opisom i pripadajućim pokazateljima rezultata, Posebni cilj broj 10: Nastaviti informatizaciju sustava obrazovanja U mjeri 10.6. se pokazatelj rezultata veže uz samo javne (državne) visokoškolske ustanove, a mjera je usmjerena na povećanje kvalitete, relevantnost i dostupnosti visokog obrazovanja. Zbog čega je politička odluka isključiti privatne akreditirane visokoškolske ustanove (koje nisu primjerice isključene, barem ne taksativno, iz mjere 10.5)? Naime, i takve ustanove bi trebale u Hrvatskoj biti kvalitetne budući da se i na njih primjenjuje iste odredbe i "očekivanja" iz Zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju. Nije prihvaćen Hvala na komentaru. Ova mjera se financira iz NPOO-a te je predviđeno financiranje samo za javna visoka učilišta kako je i navedeno u pokazatelju Mjere 10.6.
55 Vedran Žadanj Popis mjera s opisom i pripadajućim pokazateljima rezultata, Posebni cilj broj 10: Nastaviti informatizaciju sustava obrazovanja Sve skupa se ne čini toliko loše, ali osobno smatram kako raznorazna međunarodna testiranja prema kojima su naši učenici loše ili znatno lošije rangirani u odnosu na učenike iz različitih dijeova svijeta ne smiju biti isključiva motivacija za bilo kakav akcijski plan. Nadalje, digitalizacija je apsolutno sekundarna u smislu napretka i sama po sebi ne može značiti osnovu za napredak. To je samo popratni element koju olakšava i daje dodatnu kvalitetu. Također, u dijelu koji se tiče strukovnog obrazovanja, apsolutno mi je neprihvatljiv element proširivanja strukovnih kompetencija učenika kroz povećanje ishoda učenja u strukovnom obrazovanju, a na štetu općeobrazovnih predmeta! To je put u društvo neznanja u kojemu se odsustvo stava i misli shvaća kao prednost, jer je s druge strane razvijena određena (svakako potrebna i hvalevrijedna) vještina! Primljeno na znanje Hvala na komentaru. Posebnost strukovnog obrazovanja je njegova dvojna uloga – mora pripremiti učenike za tržište rada, ali istovremeno omogućiti i nastavak obrazovanja. Blisko s time je povezan i složen postupak izrade strukovnih kurikuluma. Iako je svrha SOO primarno osposobljavanje učenika za rad, kompetencije potrebne za osobni rast i razvoj i nastavak obrazovanja (generičke kompetencije) dio su obrazovnih sadržaja svakog strukovnog kurikuluma. Svjesni smo također i važnosti razvijanja svih vrsta pismenosti, pogotovo danas u tehnološki razvijenom društvu, a kako bi učenik razumio svijet oko sebe i znao primijeniti znanja i vještine iz ključnih predmetnih područja. Udjeli i sastavnice strukovnog kurikuluma definirani su Nacionalnim kurikulumom za strukovno obrazovanja iz 2018. godine. U strukovnim kurikulumima naglašeno je ostvarenje ishoda učenja iz međupredmetnih tema (Građanski odgoj i obrazovanje, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije, Zdravlje, Osobni i socijalni razvoj, Poduzetništvo, Održivi razvoj) u 4. i 5. ciklusu čime se osigurava usklađeno stjecanje stručnih i generičkih kompetencija.